Danas još jedno ročište za Uljanik

Saga se nastavlja
 Trgovački sud u Pazinu u srijedu će još jednom odlučivati hoće li Uljanik u stečaj ili će kao i riječki 3.maj dobiti još jednu šansu, u svjetlu najavljenog dolaska mogućih kineskih investitora, ali i zahtjeva za povratom avansa za jaružalo za naručitelja Jan De Nula iz Luksemburga.

Sudac Ivan Dujić odgodio je, naime, za danas ročište o utvrđivanju pretpostavki za stečaj Uljanik Brodogradilišta, a tako je odlučio na prethodnom ročištu održanom 29. ožujka nakon što je predsjednik Uprave Uljanika Emil Bulić rekao da se sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem i užim timom Vlade, kako bi razmotrili koji dio ponude strateškog partnera, Brodosplita, nije prihvatljiv te kako bi se razmotrila druga alternativna rješenja.

U prilog tomu, predsjednik Uprave Uljanika najavio je razgovore nadležnih državnih institucija s Europskom komisijom, vezane uz druga moguća rješenja u cilju nastavka restrukturiranja Uljanika.

“Nakon takve informacije usuglasio sam se s prijedlogom Uprave o odgodi ročišta dok ne dobijemo službenu informaciju o tome koja su to dodatna rješenja koja se razmatraju, a sve u u cilju restrukturiranja Uljanika”, izjavio je nakon ročišta privremeni stečajni upravitelj Loris Rak.

On je kao dodatni argument za odgodom na samome ročištu izvijestio suca Ivana Dujića kako se od 7. ožujka do 29. ožujka za oko 15 milijuna kuna smanjio dug radi kojeg je blokiran račun Uljanika i to sa 115 milijuna na oko 100 milijuna kuna.

Uljanik je u utorak izvijestio da tvrtka Dredging and Maritime Management, u vlasništvu grupacije Jan De Nul, zahtijeva povrat svih avansnih uplata uvećanih za kamate za novogradnju 500 odnosno za jaružalo koje se gradu u pulskom škveru, pri čemu je povrat dijela avansa osiguran državnim jamstvima

Zainteresirane strane, kako se ističe, i dalje rade na pronalasku rješenja kojima bi se umanjila šteta za Republiku Hrvatsku i Uljanik.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat nakon toga je izjavio da pregovori s naručiteljem jaružala koje se gradi u Uljaniku još traju te neodgovornima i opasnima ocijenio tvrdnje prema kojima je izvjesna naplata državnog jamstva za taj brod u iznosu od gotovo milijardu kuna.

Dodao je da je s Jan De Nulom u protekla dva mjeseca ispregovaran način na koji će se brod završiti, no da je s obzirom da je stanje u pulskom brodogradilištu trenutno takvo da nitko ne garantira da je brod moguće završiti u Puli, osigurano gotovo 30 milijuna eura da bi ga se oteglilo u neko drugo brodogradilište.

Rekao je da takav sporazum još uvijek nije potpisan i da se o njemu pregovara te da se nada njegovu potpisivanju u idućih 14 dana.

Ranije je Horvat izvijestio da će delegacija najveće svjetske brodograđevne industrije, iz Kine, za praznik rada 1. svibnja obići brodogradilišta u Puli i Rijeci.

I predsjednik Vlade Plenković najavio je da će između 25. travnja i 10. svibnja u Hrvatsku doći, zajedno s najvišim izaslanstvom, predsjednik uprave China Shipbuilding Industry Corporation, kojega je kontaktirao kineski premijer Li Keqiang prigodom nedavnog boravka u Hrvatskoj, na summitu 16+1.

Dolazak Kineza je nastavak razgovora o hrvatskoj brodogradnji vođenih na tom summitu odnosno susretu premijera zemalja istočne i srednje Europe s kineskim premijerom, ali i onih za posjeta hrvatskog izaslanstva Pekingu u studenome prošle godine.

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je mogućnost opstanka Uljanika i Trećeg maja te potraživanja Jana De Nula iz Luksemburga koji traži povrat svih avansnih plaćanja. Koliki teret visi nad državnim proračunom?

“Od ukupnih brojki, izloženost države prema glavnicama kredita iznosi 4,3 milijarde kuna te se to uvećava za kamate i troškove te se može zaokružiti na 4,5 milijardi kuna. Već je plaćeno 3,1 milijarda kuna. U tjednima koji slijede očekujemo još 400 do 500 milijuna kuna plaćanja, a onda dolazi i ovaj brod na naplatu. Mislim da trebamo učiniti sve kako bi spasili ovaj brod. On je u visokoj fazi dovršenosti. Avansna sredstva su očito potrošena i tu je bila potreba i spremnost Vlade da se jedan dodatni dio investira kako bi se spasio ukupni iznos tih jamstava, a radi se od oko 950 milijuna kuna jamstava”, rekao je Marić HRT-u.

Marić dodaje da se traži način kako bi se brod završio i isporučio. Što se tiče interesa Kineza za brodogradilišta, nije htio konkretno reći što možemo očekivati od njihova obilaska Pule i Rijeke 1. svibnja.

“Dobro je da dolaze, ali stvarati nekakva očekivanja nije baš i dobro. Trebamo pričekati da dođu, da analiziraju situaciju”, kaže.

Dodaje da su porezni obveznici uložili ogroman novac, gotovo 35 milijardi kuna, u industriju koja se u mnogim segmentima nije pokazala kao isplativa.

“Što je s drugim gospodarskim granama koje nisu imale takav tretman i što bi bilo kad bi bilo. Gledano iz perspektive poreznih obveznika, ovdje je jako jasno da je ovakav model neodrživ”, smatra ministar.

Predviđa se i nastavak smanjivanja javnog duga u BDP-u za prosječno 3,2 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 68,5 posto BDP-a u 2020., 65,4 BDP-a u 2021., dok bi u 2022. godini trebao iznositi 62 posto BDP-a.

“Ovo je treća godina da se javni dug smanjuje. U analizi Eurostata što je objavljeno jučer, dana je komparativna analiza i mi smo jedna od 12 zemalja koja je ostvarila višak proračuna”, kaže Marić.

Dodaje da se ponovno bilježi rast investicija u javnom sektoru.

“Mene osobno raduje stavka oko rashoda za kamate. Kamate su 2015. iznosile 3,5 posto BDP-a, gotovo 12 milijardi kuna, su smanjene za preko 25 posto. Mislim da ih još možemo smanjivati”, govori.

“Pa nitko sretniji od nas da svi imaju veće plaće. No, naravno sve su skladu s mogućnostima. U nastavku vođenja fiskalne politike vodit ćemo i o tome računa”, rekao je.

Što se tiče tržišta radne snage, Marić kaže da ujedno postoje i viškovi i manjkovi za određena zanimanja. Potrebno je bolje povezivanje, a što je rečeno i prilikom predstavljanja Nacionalnog programa reformi na sjednici Vlade prošloga četvrtka. Ministar financija dodaje da moramo stremiti višim stopama rasta BDP-a od predviđenih 2,5 posto. Naveliko se spominje i prelazak Hrvatske na euro, no za sada ne zna se kada bi se to moglo dogoditi.

“Postoji puno koraka koje je potrebno učiniti. Hrvatska u ovom trenutku ispunjava svih pet kriterija, spušta se javni dug prema 60 posto BDP-a”, kaže ministar.

Prema HRejtingu 53,4 posto građana je protiv uvođenja eura, dok je za zajedničku valutu 39,3 posto, a neodlučnih je nešto više od 7 posto.

“Sve to treba uzeti u obzir, ali treba voditi argumentiranu raspravu oko uvođenja eura. Zadnja zemlja koja je ušla u tečajni mehanizam jest Slovačka 2004. godine, još prije recesije. Eto, sada Rumunjska, Bugarska i mi kucamo na vrata”, kaže ministar.

Govori se da bi Hrvatska mogla uvesti euro 2024. godine, no Marić za sada ne želi govoriti o vremenskim rokovima.

“Ovdje prvi koraci ovise o interesima, volji i želji zemalja članica”, zaključuje.

 

You may also like

0 comments