U ponedjeljak u 8:30 sati održava se sjednica Vlade Republike Hrvatske na kojoj će biti predložen izvanredni povjerenik za Agrokor, sukladno odredbama Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku
Nakon što je Trgovački sud u Zagrebu obavijestio Vladu i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta o zahtjevu koncerna Agrokor za pokretanje postupka izvanredne uprave nad navedenim dužnikom i nad svim njegovim ovisnim i povezanim društvima, Vlada će, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, donijeti odluku o prijedlogu za imenovanje izvanrednog povjerenika te takvu odluku bez odgađanja dostaviti sudu.
Neslužbeno, nekoliko je kandidata u igri za tu funkciju:
- Branimir Bricelj, bivši direktor za razvoj u Plivi, a zatim medunarodni financijski menadžer u nekoliko svjetskih kompanija
- Uwe Gregorius, nekadašnjI šef Uprave hrvatskog Siemensa
- Konzultant Ante Ramljak.
Iz izvora bliskih pregovorima o novom povjereniku, N1 saznaje kako je najizgledniji kandidat za imenovanje povjerenikom u Agrokoru Branimir Bricelj, bivši direktor za razvoj u Plivi, a zatim medunarodni financijski menadžer u nekoliko svjetskih kompanija.
Na mjesto povjerenika dolazi sa partnerske pozicije prilično nepoznate tvrtke Altera Corporate Finance osnovane u Zagrebu na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 9., doznaje N1 Televizija. Donedavno je Bricelj radio u tvrtki Lamda Partners iz Velike Britanije koja je uložila 100 milijuna eura na području jugoistočne Europe. Kao dio svog rada u Lamda Partnersu, Bricelj je služio kao COO za Alapis, najveću grčku farmaceutsku kompaniju. On je također radio kao potpredsjednik korporativnog razvoja za Dava Pharmaceuticals, privatnu faramceutsku tvrtku iz SAD-a.
Od 2003. do 2006. bio je voditelj korporativnog razvoja u Plivi. Prije dolaska u Plivu, Bricelj je radio s Lazard Londonom tvrtkom za savjetovanje klijenata poput ENI, Interbrew, BP i MOL-a. Ima dugogodišnje iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u raznim industrijama, od farmacije, nafte i plina te telekomunikacija.
Uz to, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastat će se danas u 10,00 sati s ključnim dobavljačima koncerna Agrokor, dok će se u 12,00 sati sastati s Koordinacijskim odborom banaka kreditora Agrokora.
Lovrinčević: Sanacija Agrokora trajat će najmanje godinu i pol
Agrokor u siječnju nije uspio dobiti zamjenski kredit za 500 milijuna eura svojih obveza koje dolazi na naplatu sljedeće godine, dok je blokadu golemog sustava u kojem sudjeluju još stotine domaćih kompanija te deseci tisuća malih dobavljača izazvao nedostatak likvidnosti od otprilike 300 milijuna eura. Agrokorov dug i više je nego deset puta veći, no sustav je u blokadi jer u lancu maloprodaje i njegovih dobavljača i proizvođača nedostaje 300 milijuna eura, malo više od dvije milijarde kuna. Bez pomoći banaka neće doći do deblokade.
U povijesti Hrvatske problemi jedne tvrtke nisu prijetili da će uništiti hrvatsko gospodarstvo. Vlada je proračun spašavala uvođenjem kriznog poreza, kao sada kad joj se predviđaju stope rasta od tri posto.
– Ovaj šok nije ‘uvezen’, nisu ga izazvali lomovi na inozemnim tržištima, pad dobavljača iz inozemstva, ili pad maloprodaje u inozemstvu. Čak je i država stabilizirala svoj rejting, a banke u Hrvatskoj imaju višak likvidnih sredstva. Ali sve je stalo zbog 300 milijuna eura. To je dokaz prije svega da godinama regulatori, ni financijski ni oni za tržišno natjecanje. nisu radili svoj posao, i to je problem institucija u Hrvatskoj. Ali to otkriva i koliko su izvori financiranja domaćih prerađivačkih kompanija koje posluju s Agrokorom slabi i koliko su oslonjeni na taj koncern. Agrokor ima velike probleme sa svojim ukupnim dugom, ali sve je stalo zbog 300 milijuna eura. Zbog tog iznosa gospodarski tokovi u zemlji ne bi smjeli stati. To je dokaz da među sudionicima vlada potpuno nepovjerenje, objasnio je ekonomski analitičar Željko Lovrinčević za Novi list.
On tvrdi kako će se Hrvatska sada morati suočiti s onime s čime su se ostale usporedive zemlje suočavale prije 15 godina, kada se radi o poljoprivredi i prehrambenoj industriji, s time da će to činiti kao jedina zemlja Europske unije u kojoj je poljoprivredna proizvodnja sada manja nego prije 15 godina.
Stručnjak procjenjuje kako će proizvođači prehrambene industrije koji su godinama preživljavali tako što su prodavali najvećim dijelom Konzumu morati svoje brendove prodati na inozemnom tržištu, dok će Konzum vjerojatno morati priznati da treba tražiti jeftinije dobavljače, kako bi se mogao nositi s konukrencijom, pa makar to značilo više uvozne robe na policama, smatra Lovrinčević. Osim toga, ova bi situacija mogla utjecati i na male dobavljače, odnosno OPG-ove koji možda neće imati drugog izbora nego konačno započeti zajednički pregovarati i istupati kako bi uspjeli preživjeti.To će, smatra analitičar, biti težak proces.
– Agrokor u poslovima sa svojim dobavljačima ima gotovo deset posto BDP-a i takva situacija sigurno će utjecati na cijelu državu. I u najboljoj varijanti proces restrukturiranja i saniranja posljedica trajat će najmanje godinu i pol, a kako će to podnijeti cijelo gospodarstvo ovisit će o tome kako će se ponašati preostalih 90 posto domaćeg gospodarstva, koliko će biti u stanju nadomjestiti one koji se moraju restrukturirati zajedno sa svojim glavnim partnerom Agrokorom, smatra Lovrinčević.
– To uopće nije upitno, naravno da će ova situacija utjecati na to da stope rasta budu slabije od prognoziranih, rekao je Lovrinčević.Koliko će to oslabiti rast BDP-a, ovisit će o mogućnosti dobavljača, prerađivačkih tvrtki da krenu izvoziti. Ovisit će također i o preostalih 90 posto gospodarstva da se prilagodi novoj situaciji i ne dopusti prijelijevanje krize.
Grmoja u maniri totalitarista poručio kako ga se ne trebaju bojati oni koji nemaju što skrivati
Mostov Nikola Grmoja osvrnuo se na tekst objavljen u Jutarnjem listu u kojem se navodi citat ” visokog izvora bliskog Ivici Todoriću” u kojem stoji kako se Todorić ”boji Mosta”. ”Pozdravljam visoki izvor blizak Gazdi koji Jutarnjem listu tvrdi da se Ivica Todorić boji Mosta i vjerujem da je u pravu. Nas su se uvijek bojali ljudi nečiste savjesti jer znaju da nas se ne može kupiti ili ucijeniti.
Postavlja se pitanje ako smo kako neki tvrde spašavali Todorića, a ne gospodarski sustav i radna mjesta zašto nas se Todorić boji? Odgovor znate i sami. Boji nas se #BašZato što zna da nećemo stati dok se ne ispita sve oko slučaja Agrokor i dok svi odgovorni ne podnesu račune”, napisao je Grmoja na facebooku.