Političku nestabilnost, koju pokušavaju izazvati politički akteri posljednja dva tjedna, vezano uz funkcioniranje vladajuće koalicija i sustava odlučivanja u vladi, moguće je zaustaviti jedino valom privatizacija javnih poduzeća, nevažno radi li se o onima koji imaju privatnog partnera ili nemaju.
Dijagnoza Europske komisije koja kruži Hrvatskom, prema kojoj najgori položaj u Uniji dijelimo s Portugalom, a najgore pokazatelje rasta sa Latvijom, to je jasno pokazala. Pred nama je izrada reformskog paketa kojim moramo Europskoj komisiji dokazati kako ova vlada ima reformski potencijal, a prvi je korak proračun. No, dijagnoza je, o čemu svi šute, postala pista za slijetanje dva ozbiljna pilota koja mogu generirati ozbiljnije sankcije europskog tržišnog regulatora.
Oba se tiču energetskih kompanija.
Ukratko, HEP je vertikalno strukturirana kompanija u kojoj se sustav odlučivanja o proizvodnji, infrastrukturi i distribuciji umrežio, što je protivno Trećem energetskom paketu. HEP se ponaša kao monopolist te onemogućuje tržišnu utakmicu i nižu cijenu za krajnjeg korisnika. Ovaj se pilot izravno suprotstavlja želji Mosta za stavljanje pod kontrolu energetskih kompanija kako bi se u njih upumpao javni novac i putem njih provodili javni radovi koji bi za cilj imali pokretanje ekonomije.
Drugi pilot koji je sletio u dijagnozi Europske komisije, je onaj koji dovodi u sumnju zakon prema kojem država sama sebi zabranjuje prodavati 25 posto dionica INA-e, kompanije koja je prošle godine zabilježila gubitak zbog zastoja rafinerija, uslijed zastarjelosti i nerentabilnosti, naime Hrvatska ima kod kuće nafte tek jedva za rad rafinerije u leru, a ostatka se odrekla kada je napustila sirijsku proizvodnju iz političkih razloga (nitko od saveznika nije).
Kombinacija pilota i stabilnosti vlade dovela bi do jasnih reformskih odluka koje bi omogućile razvoj tržišta putem osiguravanja tržišne utakmice. Najava reformi i dijagnoza Europske komisije najavila je kako će mnogi politički klijenti ostati gladni.
Upravo u tome valja tražiti uzroke stvaranja nestabilnosti kroz veliki pritisak bivšeg ministra gospodarstva kako bi sačuvao vlastite kadrove na mjestima u ministarstvu gospodarstva, pritisak dijela Mosta kako bi stavio pod kontrolu upravo ove energetske kompanije, nemogućnost dogovora tko će predstavljati državu u INA-u, što će se direktno odraziti na njeno poslovanje i odlučivanje. S druge pak strane, umjesto da imamo silnice, sukladno predizbornim obećanjima, koje će zagovarati stabilnost i izuzimanje države iz ekonomskog poduzimanja, pojavljuju se izričaji poput „mi još nismo preuzeli vlast, u javnim poduzećima su još uvijek stari kadrovi“.
Kako je u nas, i ne samo u nas, politika postala više perceptivna nego li sadržajna djelatnost, politički interesni motivi korumpiraju medijske djelatnike ne bi li se revolveraški obračunavali sa konzultantima privatnog kapitala, ali i izazivali nestabilnost slanjem skrivenih poruka političkim partnerima ili članovima vlastitih stranaka pred unutarstranačke izbore. Poruka Europske komisije je jasna, val unutarstranačkih izbora ne može biti alibi za nered koji utječe, posredno ili ne, na zajedničko tržište.
Problem sugerira rješenje, daljnja privatizacija INA-e i privatizacija tržišnih segmenata HEP-a minimum je pristojnosti prema poreznim obveznicima koji bi eventualnim kaznama iz Unije bili najdirektnije oštećeni.
