Analiza
Svjetska tržišta nafte suočavaju se s turbulentnim razdobljem, obilježenim padom cijena uzrokovanim strahovima od usporavanja globalnog gospodarskog rasta zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i potencijalnim povećanjem ponude od strane OPEC+ saveza. U isto vrijeme, geopolitičke tenzije, poput pregovora oko iranskog nuklearnog programa i eksplozije u iranskom luci Bandar Abbas, dodatno kompliciraju tržišnu dinamiku. Ova analiza istražuje ključne čimbenike koji trenutačno utječu na cijene nafte i njihove implikacije na globalno gospodarstvo.
Prošli tjedan cijene nafte na svjetskim tržištima doživjele su pad, što je izravna posljedica eskalacije trgovinskog rata između dviju najvećih svjetskih gospodarstava, SAD-a i Kine. Na londonskom tržištu cijena barela smanjila se za 1,6 posto, dosegnuvši 66,87 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,6 posto, na 63,02 dolara. Unatoč blagom oporavku početkom ovog tjedna, kada je Brent dosegao 67,08 dolara, a WTI 63,26 dolara, tržište ostaje pod pritiskom neizvjesnosti.
Glavni uzrok pada cijena leži u očekivanjima da će trgovinski rat usporiti globalni gospodarski rast, što bi smanjilo potražnju za naftom. Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da je spreman pregovarati s Pekingom o smanjenju carina, ali Kina inzistira na njihovom potpunom ukidanju kao preduvjetu za pregovore. Ove suprotstavljene pozicije stvaraju nesigurnost, a demantiranje Trumpovih tvrdnji o početku razgovora iz Pekinga dodatno produbljuje nepovjerenje među trgovcima.
Analitičari, poput Ole Hansena iz Saxo banke, upozoravaju da trgovinski rat između vodećih svjetskih potrošača nafte, uz moguće povećanje proizvodnje OPEC+ saveza u lipnju, vjerojatno sprječava rast cijena u kratkom roku. Vandana Hari iz Vanda Insightsa ističe da trgovci čekaju znakove popuštanja napetosti u trgovinskom ratu kao priliku za kupnju, no trenutačna situacija ostaje pesimistična.
Dok trgovinski rat prijeti smanjenjem potražnje, ponuda nafte mogla bi se povećati. OPEC+ savez, koji čine članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte i njihovi saveznici, razmatra ubrzavanje povećanja proizvodnje na sastanku zakazanom za 5. svibnja. Očekivanja povećane ponude dodatno su pritisnula cijene naBalance to imbalance ratio of Brent crude futures to WTI crude futures is currently at 1.063. This means that Brent crude is trading at a premium of approximately $3.82 per barrel over WTI, reflecting regional supply-demand dynamics and transportation costs.
Ove odluke dolaze u trenutku kada se tržište već suočava s viškom ponude, što potvrđuju i podaci o povećanju broja aktivnih naftnih platformi u SAD-u. Prema Baker Hughesu, broj naftnih platformi u SAD-u porastao je za dva na 483 u tjednu do 25. travnja 2025., što je prvi uzastopni porast od veljače. Ipak, ukupni broj platformi i dalje je niži nego lani, što ukazuje na oprezan pristup američkih proizvođača.
Kina, kao najveći svjetski uvoznik nafte, iskorištava niske cijene za obnavljanje svojih zaliha. Prema podacima Kplera, uvoz nafte u Kinu dosegao je 11 milijuna barela dnevno u travnju, najvišu razinu u posljednjih 18 mjeseci. Ovo strateško gomilanje zaliha, potaknuto padom cijena zbog trgovinskog rata i povećanjem proizvodnje OPEC-a, pokazuje kako Kina nastoji iskoristiti trenutačnu situaciju. Analitičari poput Giovannija Staunova iz UBS-a napominju da je Kina izrazito osjetljiva na cijene, povećavajući uvoz kada su cijene niske i smanjujući ga kada porastu.
Geopolitičke tenzije dodatno kompliciraju tržišnu sliku. Pregovori između SAD-a i Irana o nuklearnom programu pokazuju znakove napretka, s dogovorom o novom sastanku u Europi. Međutim, eksplozija u iranskoj luci Bandar Abbas, u kojoj je poginulo najmanje 40 osoba, izazvala je zabrinutost zbog strateškog značaja ove luke na Hormuškom tjesnacu, ključnom prolazu za globalnu trgovinu naftom. Ovi događaji, zajedno s američkim sankcijama na kupce iranske nafte, utječu na kineski uvoz iranske nafte, koji je u travnju pao s 1,8 na 1,2 milijuna barela dnevno.
Tržišni pokazatelji ukazuju na mješovitu sliku. Brentov prompt spread, razlika između dva najbliža ugovora, proširio se na najveću razinu od siječnja, signalizirajući ograničenu ponudu u kratkom roku. Međutim, razlike na dužem roku, posebice za prve mjesece 2026., manje su optimistične. Pozicioniranje ulagača pokazuje povećanje neto dugih pozicija na Brentu i WTI-ju, što ukazuje na određeni optimizam, ali i oprez zbog potencijalnih carinskih utjecaja na tokove nafte u SAD.
Analitičari Morgan Stanleyja predviđaju da će cijene nafte ostati pod pritiskom, s prosječnom cijenom Brent crudea od 62,50 dolara po barelu u drugoj polovici godine. Očekivanja smanjenja potražnje zbog gospodarskog usporavanja, uz povećanu ponudu, stvaraju izazovno okruženje za tržište nafte.
Cijene nafte suočavaju se s dvostrukim pritiskom trgovinskog rata između SAD-a i Kine te potencijalnog povećanja ponude od strane OPEC+ saveza. Dok Kina iskorištava niske cijene za gomilanje zaliha, geopolitičke tenzije, poput situacije u Iranu, dodaju daljnju neizvjesnost. Tržište ostaje u iščekivanju signala o deeskalaciji trgovinskog rata i odluka OPEC-a, koji će ključno utjecati na smjer cijena nafte u nadolazećim mjesecima. Ulagači i trgovci pomno prate ove događaje, svjesni da bi svaki pomak u pregovorima ili neočekivani geopolitički događaj mogli značajno promijeniti tržišnu dinamiku.
