D. Štern: Cijena energenata u nas ovisi o dnevnoj politici

Ruski energetski div Gazprom u Vladivostoku je s njemačkim E.ON-om, austrijskim OMV-om i britanskim Shellom potpisao pismo namjere gradnje Sjevernog toka 2, plinovoda koji će većim dijelom pratiti trasu prvog Sjevernog toka (Nord Stream), plinovoda puštenog u promet prije nekoliko godina, a kojim ruski plin, zaobilazeći Ukrajinu, ispod Baltičkog mora dolazi u Njemačku.
Taj postojeći kapacitet od 55 milijardi kubika plina na godinu Europi nije dovoljan i želi ga udvostručiti Sjevernim tokom 2, vrijednim gotovo deset milijardi eura. Kako se ni kapaciteti Sjevernog toka 1 ne koriste u potpunosti, jer EU Gazpromu ograničava pristup njemačkom nacionalnom plinovodu, postavlja se pitanje zašto onda Njemačka s Rusima, kojima je, usput rečeno, EU obustavila i projekt gradnje plinovoda Južni tok, sad dogovora još jednu cijev sjevernog plinovoda, kraj poluprazne prve, već izgrađene cijevi. I što ova, kao i druge velike energetske investicije u Europi, znači za naše, domaće energetske projekte, prije svega gradnju LNG terminala na Krku, TE Plomin C, za istraživanja nafte i plina u Jadranu?

“Hrvatska energetika, nažalost, ovisi o dnevnoj politici, umjesto o dobroj energetskoj stretegiji. Mi smo na repu svega, i mali, i upravo zato moramo biti puno aktivniji od većih država, kako i opet ne bismo ostali bez ičeg. Mi moramo imati svoje “ambasadore” na svim većim energetskim skupovima u Europi i svijetu, koji će zagovarati naše interese i predstavljati hrvatske projekte”,  napominje energetski konzultant Davor Štern.

“Napravi li se još jedan plinovod Sjevernog toka, i količina plina koja ide direktno iz Rusije u Njemačku udvostruči na preko sto milijardi kubika godišnje, plina bi trebalo biti i za balkanske države, pa tako i za nas”, ističe Štern, a prenosi Croenergo.eu.

Kako pak naglašavaju neki drugi energetičari, to što je obustavljen projekt Južnog toka, kojim bi ruski plin također zaobilazio Ukrajinu na putu prema Europi, rezultat je američkog pritiska, zbog kojeg su mnoge države digle ruke od projekta. Kako utjecaja SAD-a na Njemačku, međutim, nema, barem ne u tolikoj mjeri, ona s Rusijom dogovara vlastiti posao oko Nord Streama 2. Svaka država u Europi vodi vlastitu energetsku politiku i ima priliku braniti vlastite energetske interese, pitanje je samo koliko si tko može politički, a onda i gospodarski priuštiti. Njemačka, očito, može više od ostalih, a Hrvatskoj će biti onako kako nam drugi “presude”.

Prema današnjim izračunima, nakon rasta cijena od prije dva tjedna, od utorka će doći do pada cijena motornih goriva. Tako bi, prema izračunu Ministarstva gospodarstva, benzini mogli pojeftiniti oko 6 lipa po litri, dok bi dizelska goriva mogla pojeftiniti oko 7 lipa po litri. Ipak, kako je tržište naftnih derivata u Hrvatskoj slobodno, nove cijene ovise prvenstveno o odluci trgovaca.

You may also like

0 comments