Crnu Goru očekuju sve toplije zime

Podgorica – Toplotni talasi su sve češća pojava, a postoji trend njihovog uzastopnog porasta trajanja toplotnih talasa, pa se za region jugoistiočne Evrope, kojem pripada i Crna Gora, očekuju toplije zime sa opsegom temperature od 0.5 do tri stepena Celzijusa do kraja 21 vijeka, pokazao je Nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama.

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, kazao je danas da Izvještaj potvrđuje da su proizvodnja električne energije, potrošnja energenata u industrij i saobraćaju glavni izvor emisije gasova sa efektom staklene bašte u Crnoj Gori. “Period od 1971. do 1980. godine u Crnoj Gori karakteriše blago zahlađenje, dok je dekada od 2001. do 2010. godine bila najtoplija od početka mjerenja. Drugi dominantan doprinos ukupnom emisijama gasova sa efektom staklene bašte daje sektor industrije, odnosno dominatna je emisija sintetičkih gasova s efektom staklene bašte u proizvodnim procesima u industriji aluminijuma”, naveo je on.

Prema njegovim riječima, rezultati ukazuju na blago zahlađenje tokom dekade od 1971. godine do 1980. godine, koje se podudara sa globalnim zahlađenjem, prenosi Mina.  “Promjene ka toplijoj klimi od 1990. godine naročito su izražene u planinskom regionu. Dekada od 2001. godine do 2010. godine je najtoplija dekada od početka mjerenja, Najveće promjene su u sjevernom planinskom regionu za plus četiri stepena Celzijusa i u regionu primorija za plus 1.3 Celzijusa od 2001. godine do 2010. godine. Konstatovaćemo da su to značajne promjene za kratak vremenski period«, dodao je Gvozdenović. On je kazao da je, kada su u pitanju promjene režima padavina koje su karakteristične, dekada od 2001. godine do 2010. godine rekordna po srednjoj godišnjoj količini padavina nakon neprekidnog desetogodišnjeg deficita. 2010. godina je rekordna po godišnjoj količini padavina u planinskom regionu i zetsko-bjelopavlićkom regionu”, pojasnio je Gvozdenović.

Govoreći o ekstremnim događajima, on je rekao da je Crna Gora ranjiva na toplotne talase, suše i šumske požare i jake kiše koje dovode do poplava.

Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene Ivana Vojinović kazala je da je Evropska unija svoju poznatu porolu za smanjenje misija gasova sa efekrtom staklene bašte za 20 odsto, povećanje učešća obnovljivih izvora energije za 20 odsto i povećanje energetske efikasnosti za isti procenat do 2030. godine pojačala. “Najnovijim dogovorom definisala je prilično ambiciozne ciljeve da do 2030. godine se smanje emisije gasova s efektom staklene bašte za 40 odsto, da bi čak u nekoj perspektivi do 2050. godine došla do smanjenja od 80 do 90 odsto”, precizirala je ona.

Kako je kazala da Crna Gora, kao buduća članica EU, treba da ima u vidu te ciljeve, podsjetivši da će svaka vrsta derogacije, odstupanja i nepostupanja shodno pravnim aktima u oblasti klimatskih promjena, od dana punopravnog članstva u EU, za sobom povlačiti kaznene mehanizme. Državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović ocijenila je ovaj Izvještaj kao “iskren dokument” koji nije želio da bježi od toga da identifikuje slabosti u sistemu i neke nove potrebe do kojih bi trebalo doći, ukoliko se bude pravio sljedeći.

Ona je poručila da Izvještaj mora biti pravno i formalno obavezujući za Vladine sisteme, ali i za one koji na različitim nivoima donose važne i dalekosežne odluke za lokalnu i za državnu zajednicu. Kako je podsjetila, Evropska komisija i Svjetska banka odlučile su da povećaju kvotu finansijskog učešća za one projekte podrške koji će davati smjernice za riješavanje tim problema. Stalni predstavnik UNDP Norimas Šimomura kazao je da se očekuje da će klimatske promjene biti jedan od najvećih destabilizirajućih faktora 21. vijeka, koji bi kao takav, kako je naveo, mogao da podrije globalnu ekonomiju i da ugrozi bezbjednost hrane i zdravlja ljudi. “Klimatrske promjene će takođe indirektno uticati na biodiverzitet, vodne resurse i promjene životne sredine. Ovi trendovi će stvoriti rizike, ali i prilike za biznise, uključujući i u turističkom sektoru, koji je posebno značajan za Crnu Goru”, naveo je on.Ona smatra da se rizici od klimatskih promjena mogu svesti na minimum ranim ulaganjima i neposrednim aktivnostima na smanjenju zagađenja koje je uzrok globalnog zagrijavanja. “Što duže budemo čekali, više će nas koštati. Klimatske promjene su naša kolektivna odgovornost koja daleko nadilazi mandate samo jedne vlade i samo jedne države. Zato se njome moraju baviti ne samo države na multilateralnom nivou, već i svi mi kao pojedinci”, zaključio je on.

You may also like

0 comments