[vc_row][vc_column width=”1/3″] Uvođenje eura je zahtjevan proces, a samo članstvo u eurozoni, iako podiže potencijalnu stopu rasta BDP-a, nije garancija uspješnosti pojedine ekonomije, istaknuto je u utorak na konferenciji “Zagreb-financijsko središte: ususret euru”.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Konferenciju su organizirali Poslovni dnevnik i Večernji list, a uz ministra financija Zdravka Marića i guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića, nazočio joj je i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, koji se nalazi u dvodnevnom radnom posjetu Hrvatskoj. Ministar financija Marić podsjetio je na zajedničku strategiju Vlade i HNB-a za uvođenje eura, koja analizira sve potencijalne koristi, kao i opasnosti i troškove od njegova uvođenja.
[/vc_column][/vc_row]
Iako jednoznačnog odgovora nema, Marić kaže da s obzirom na strukturu hrvatskog gospodarstva, kao i njegovu visoku euroiziranost, koristi od uvođenja eura su puno mjerljivije i jačeg obujma u odnosu na troškove. Poručuje i da za uvođenje eura treba poduzeti zajedničke napore i ostvariti prvi korak, a to je ulazak u tečajni mehanizam ERM II. On u konačnici podrazumijeva i testiranje pet mastriških kriterija, a Marić ocjenjuje da bi ih Hrvatska u ovom trenutku svih pet ispunjavala.
Osvrnuvši se na činjenicu da udjel javnog duga prelazi 60 posto BDP-a, Marić kaže da se on smanjuje dinamikom “koja je više nego zadovoljavajuća”, pa smatra da je Hrvatska i u tom kriteriju uspješna. “Već treću godinu zaredom smanjujemo javni dug (…) a tako ćemo nastaviti i dalje”, poručio je Marić.
Kaže da smanjenjem javnog duga država ima kudikamo manje potrebe za financiranje na financijskim tržištima, no dodaje da ni u kom slučaju neće okrenuti leđa domaćem financijskom tržištu i industriji.
Kada je riječ o financiranju za iduću godinu, Marić je apostrofirao dospijeće velike eurske obveznice na domaćem tržištu u studenom iduće godine, kao i velike obveznice na američkom tržištu od 1,5 milijarde dolara. Bankarsku i financijsku industriju je pozvao na suradnju i sudjelovanje s obzirom da u veljači dospijeva veliki trezorski zapis.
Marić: Proračunska sredstva trošimo odgovorno
Odgovarajući na pitanja novinara na marginama konferencije, Marić se nije složio s konstatacijom da je Vlada prestala smanjivati rashodovnu stranu proračuna, kazavši kako se sredstva troše odgovorno. Pritom je kao najveću stavku naveo mirovine, a na primjedbu novinara da novi zakon o braniteljima stvara veliku mogućnost rasta rashoda, Marić je ustvrdio da je taj zakon u fiskalnom smislu održiv.
Istaknuo je i da su rashodi za kamate na javni dug smanjene za više od dvije milijarde kuna, a kako treba raditi na tome da se one i dalje smanjuju. Odgovorio je i da nije pročitao knjigu bivše ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade Martine Dalić, a na pitanje novinara bi li želio ponovno vidjeti Dalić u Vladi, kazao je da u ovom trenutku ne bi ništa komentirao, no da sa svim sadašnjim i bivšim kolegama ima dobar i otvoren odnos. Upitan hoće li pročitati knjigu i zanima li ga, Marić je kazao da “ne zna hoće li stići”.
Dombrovskis: Uvođenje eura zahtjevan posao
Potpredsjednik Komisije Dombrovskis je kazao da je uvođenje eura težak posao te proces koji se temelji na pravilima, a kako je Komisija na tom putu spremna pomoći Hrvatskoj. Pritom je istaknuo važnost strukturnih reformi kao garancije uspješnog članstva u eurozoni, poručivši da zemlje koje uđu moraju demonstrirati otpornost u slučaju ekonomskih kriza.
Unatoč napretku Vlade, Dombrovskis je upozorio na niski potencijalni rast BDP-a, nedovoljan da bi Hrvatska uhvatila korak s drugim gospodarstvima EU, a naveo je i probleme nedovoljno poticajne poslovne klime kao i nedovoljno učinkovite birokracije. Ustvrdio je da Hrvatska ima potencijal postati važno regionalno financijsko središte, pri čemu je apostrofirao i važnost Zagrebačke burze (ZSE).
Dombrovskis napominje da su banke na financijskom tržištu Hrvatske i dalje dominantne, što je i uobičajeno za Europu, no upozorava da je nebankovni financijski sektor znatno slabiji u odnosu na druge zemlje središnje i istočne Europe. Poručio je da bi ulazak u eurozonu doprinio Zagrebu kao potencijalnom regionalnom financijskom središtu, a korist od uvođenja eura bi imala i poslovna zajednica i građani.
Vujčić: Iduće godine pismo za članstvo u tečajnom mehanizmu
Guverner HNB-a Boris Vujčić je kazao da je u prethodnih godinu dana eurostrategija predstavljena u cijeloj Hrvatskoj, a zaključak je da postoji snažna podrška stručne javnosti i poslovnog svijeta za rezultate te analize.
Guverner je izvijestio da su u procesu pripremanja pisma koje će poslati iduće godine za članstvo u tečajnom mehanizmu, a sve se to odvija u dijalogu s europskim partnerima, odnosno Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom.
Poručuje da na putu uvođenja eura Hrvatska treba ustrajati na provođenju strukturnih reformi, dok makroekonomske trendove, kao što su smanjenje nezaposlenosti i javnog duga, treba nastaviti. Kaže da je provođenje strukturnih reformi, poput one mirovinskog sustava, obrazovanja, zdravstva, javne uprave i pravosuđa, najbolja garancija za uspješno članstvo Hrvatske u eurozoni.
Ocjenjuje da će to članstvo dići potencijalni rast hrvatskog BDP-a, no ono nije garancija uspješnosti ekonomije. “Članstvo u eurozoni nije kišobran koji štiti zemlje od loših makroekonomskih politika, već nešto što zemlja može iskoristiti u svoju korist ukoliko vodi ispravne politike”, poručio je Vujčić.
Žigman: Nedovoljna svijest građana o štednji za mirovinu
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman kazao je da u Hrvatskoj kontinuirano raste imovina nebankovnih financijskih institucija, ali kako u politici, gospodarstvu, a posebice kod građana još ne postoji dovoljna svijest o tome što ona predstavlja za stabilnu financijsku budućnost zemlje. Prema Žigmanovim riječima, depoziti po viđenju s kamatnom stopom oko nula posto nastavljaju rasti, dok istovremeno većina građana uopće ne razmišlja u kojem obveznom mirovinskom stupu štedi niti hoće li ikada odvojiti novac za treći mirovinski stup.
Istodobno, navodi Žigman, u Hrvatskoj su ulaganja kroz životna osiguranja među najnižim razinama u Europi, a usprkos snažnom rastu alternativnih ulaganja građana u svijetu, neto imovina hrvatskih investicijskih fondova znatno je ispod europskog prosjeka, dok je stagnacija na tržištu kapitala kroz godine značajno smanjila broj investicijskih društava. “U svjetlu tih trendova, postavlja se pitanje možemo li zajedno s Vladom kroz porezne i druge politike i poticaje pokušati to promjeniti, kako bi pokrenuli razvoj Hrvatske kao regionalnog financijskog tržišta” upitao se Žigman.
Adrović: Hrvatski bankarski i financijski sektor najrazvijeniji u regiji
Govoreći o Zagrebu i Hrvatskoj kao mogućim financijskim središtima, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović ustvrdio je da je najveća prednost za ostvarenje tog koncepta najrazvijeniji bankarski i financijski sektor koji Hrvatska ima u odnosu na ostale zemlje u regiji.
Istovremeno, upozorava Adrović, da slabosti koje nas u tome usporavaju leže u visokim troškovima regulacije, velikim poreznim opterećenjima i nepredvidljivim tumačenjima propisa, nejasnim propisima i nerazvijenom tržištu kapitala. “Ulazak u europodručje dobra je prilika da ispravimo te slabosti i pretvorimo ih u prednosti, a koristi od toga neće imati samo financijsko tržište i njezini sudionici već i gospodarstvo u cjelini, poručio je Adrović.
