Cilj porezne reforme je snižavanje troškova građana

Tehnički ministar financija Zdravko Marić kazao je u subotu u razgovoru za Večernji list kako je cilj planirane porezne reforme povećanje raspoloživog dohotka građana i snižavanje troškova gospodarstvu i kućanstvima.

“Rasterećenje plaća i povećanje neoporezivog dijela dohotka na 3.700 kuna, kao i proširenje poreznih razreda i snižavanje najviše stope poreza na dohodak, koja će se primjenjivati na dohotke iznad 20.000 kuna, dio je sveobuhvatne i cjelovite porezne reforme”, istaknuo je Marić.

Promjenama u sustavu poreza na dohodak cilj je povećanje raspoloživog dohotka većine građana, a među njima, istaknuo je, i visokoobrazovanih ljudi deficitarnih struka, kao što su liječnici, inženjeri i IT stručnjaci, koji u znatnom broju napuštaju Hrvatsku i pronalaze visoko plaćene poslove u drugim zemljama EU-a.

Marić je najavio i smanjivanje opće stope poreza na dobit s 20 na 18 posto, dok bi poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici, čiji prihod na godišnjoj razini ne prelazi 3 milijuna kuna, plaćali porez na dobit po stopi od 12 posto.

“Namjeravamo smanjiti i opću stopu PDV-a za 1 postotni bod, ali dodatno, kad se za to ostvare uvjeti, odnosno kada stopa rasta BDP-a bude još viša. Pritom ćemo redefinirati dobra i usluge na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a”, kazao je Marić.

Nadalje, radi snižavanja troškova gospodarstvu i kućanstvima, a posebice najugroženijim građanima, planira se uvesti snižena stopa PDV-a i na određene komunalne usluge, a ponajprije na isporuku električne energije.

Uz ove, planira se provesti na desetke izmjena u poreznom sustavu, koje će ga učiniti prohodnijim i razumljivijim i time olakšati građanima i poduzetnicima.

Prijedlozi zakona o tome već su najvećim dijelom spremni, kaže Marić, i plan je da sve zakonodavne aktivnosti budu gotove što prije, kako bi se s njihovom primjenom počelo od 1. siječnja 2017. godine.

Marić se u razgovoru osvrnuo i na državni proračun za sljedeću godinu, koji vidi kao točku preokreta u kojoj hrvatske javne financije trebaju nastaviti pozitivan trend iz 2016., zbog čega bi zemlja trebali izaći iz Procedure prekomjernog deficita i konačno popraviti kreditni rejting.

Stoga će, istaknuo je, i 2017. fokus biti na kontroli rashodne strane proračuna.

“Plan nam je proračunski manjak opće države svesti na 2 posto BDP-a u 2017., čime bismo dodatno pridonijeli smanjenju udjela javnog duga u BDP-u”, kazao je, među ostalim, Zdravko Marić za Večernji list.

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, hrvatski javni dug iznosio je na kraju prvog tromjesečja 288,35 milijardi kuna, 4,7 milijardi kuna manje nego godinu dana prije, što predstavlja prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od kada se prate ti podaci.

Prema izvješću europskog statističkog ureda, udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je na kraju prvog kvartala 85,8 posto, dok je godinu dana prije bio 89,1 posto.

HDZ-ov tehnički ministar financija Zdravko Marić rekao je u subotu da je pismo koje je zbog konverzije kredita talijanski UniCredit, u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka, jedna od osam koje su na hrvatskom tržištu nudile kredite vezane uz švicarski franak, uputio Ministarstvu vanjskih i europskih poslova najava tužbe, odnosno pokretanja procesa te da je EK prolongirala do 30. rujna odgovor u vezi s konverzijom kredita u švicarskim francima.

“Ono što je stiglo od Unicredita nisam zaprimio ja, nego je zaprimilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP). To je jedan poziv za sve institucije Hrvatske da se odgovori na to. Imali smo sastanak u Vladi s premijerom o tome kako se i na koji način postaviti u ovom slučaju poziva za tužbu pred međunarodnim sudovima. Ako krene arbitraža i međunarodni spor, prva je namjera zaštita nacionalnih interesa i poreznih obveznika”, kazao je Marić u izjavi za novinare ispred Ministarstvom financija .

Naglasio je da i dalje stoji opcija da se kroz kompromisno rješenje nađe način koji će zadovoljiti sve strane da do tog međunarodnog sudskog procesa ne dođe. “Pismo govori da oni pokreću proces. Radi se o najavi tužbe”, rekao je.

Vezano za rok u kojem je Hrvatska trebala odgovoriti Europskoj komisiji na pismo upućeno još u lipnju, a tiče se konverzije kredita u švicarskim francima, odnosno činjenice da je najveći dio troška prebačen na banke, Marić je kazao da je Europska komisija prolongirala taj rok na 30. rujan. “Naš odgovor mora proći kroz koordinacija za vanjsku politiku, to će se dogoditi krajem idućeg tjedna. Do 30. rujna odgovorit ćemo na pismo koje smo dobili od EU-a zbog najave tužbe jedne od osam banaka”, istaknuo je Marić.

Rad oko porezne reforme neće ostati mrtvo slovo na papiru

Ministar financija naglasio je da, što se tiče porezne reforme, ideja oduvijek bila da se napravi sveobuhvatna analiza poreznog sustava koja je trebala polučiti određene smjernice i sugestije što i u kojem smjeru dalje s poreznom reformom. “Pad Vlade je učinio svoje, neki su koraci i aktivnosti odgođeni, ali sav uloženi rad neće ostati mrtvo slovo na papiru, nego bi trebalo zaživjeti u praksi. Do sada nije bilo nikakvog govora i ništa povrh onoga što je bilo zapisano u programu HDZ-a, a spekulacije pojedinih poreznih oblika ne mogu komentirati, nego se samo od njih ograditi”, poručio je Marić.

Ideja je, kaže, da se stvori stabilan porezni okvir koji će biti atraktivan za gospodarstvenike i građane, ali i investitore. “Trebao bi biti jednostavan”, dodao je.

Istaknuo je i da porezna olakšica ili uvećanje osnovnog odbitka za uzdržavane članove i djecu nikada nije dolazila u pitanje. “U niti jednom scenariju”, poručio je.

Ideja je, kaže, i da se uz ovo sve ide i s poreznim rasterećenjem, ali važnu ulogu će, naglašava, igrati dva osnovna elementa. “HDZ je pokrenuo proces formiranja nove Vlade, razgovori idu pozitivno. S druge strane, utjecat će i projekcija državnog proračuna za 2017. godinu. Ako budemo u situaciji da se Vlada formira u razumnom roku, da s ovim izmjenama završimo do kraja godine. Sve izmjene idu s početkom godine, dakle 1. siječnja 2017. godine. To su dva elementa koja će utjecati na poreznu reformu”, poručio je Marić.

Upitan kako će u procesu formiranja Vlade pomiriti s Mostom želje i prijedloge, s obzirom na to da se Most protivi poreznom rasterećenju i smanjenju PDV-a, Marić je izrazio uvjerenje da će kroz razgovor pojasniti što su sve mislili.

“Unutar sustava PDV-a postoji čitav niz nelogičnosti koji rezultiraju nepravednostima u poreznom sustavu, koje ovom poreznom reformom planiramo smanjiti. Hrvatska ima drugu najvišu opću stopu PDV-a u Europi i sigurno je ideja da se ide prema nižem. Spuštanjem opće stope PDV-a mi ćemo debelo redefinirati postojeći sustav PDV-a”, ustvrdio je.

Što se tiče proračuna za iduću godinu, namjera je, naglašava Marić, da nastave s principom koji su zacrtali ove godine, a to je kontrola rashodne strane proračuna, a sav višak od efikasnijeg ubiranja poreznih prihoda ide u smanjenje deficita.

Nije želio komentirati je li istina da je Most tražio sedam ministarstava, istaknuvši da na prethodnom sastanku uopće nije bilo razgovora o tome, nego samo o sedam točaka.

Svi sudionici sastanka dogovorili su se da neće otkrivati detalje za vrijeme trajanja dogovora HDZ-a i Mosta nezavisnih lista. “Izborni program ostaje, pa i slogan je bio ‘vjerodostojno’. Ostajemo pri svemu”, rekao je Marić. “Idemo sa snižavanjem najviše stope poreza na dohodak, dižemo prag i neoporezivi osobni odbitak”, zaključio je.

0 comments