Analiza tjedna
Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, jer se očekuje rast potražnje, ponajviše iz Kine, dok OPEC i njegovi saveznici ograničavaju proizvodnju. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je na 86,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio, na 82,50 dolara.
Rast cijena četiri tjedna zaredom nije zabilježen još od lipnja prošle godine, a posljedica je naznaka jačanja potražnje.
Prošloga je tjedna, naime, Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila da će potražnja za naftom ove godine porasti za 2 milijuna barela dnevno i dosegnuti rekordne razine od gotovo 102 milijuna barela dnevno, najvećim dijelom zahvaljujući oporavku kineske potražnje nakon ukidanja covid mjera.
Ponuda bi se, pak, po procjenama agencije, do kraja godine trebala smanjiti za 400 tisuća barela dnevno, s obzirom na očekivano povećanje ponude neovisnih proizvođača za milijun barela dnevno, a smanjenje ponude iz OPEC-a za 1,4 milijuna barela dnevno.
Potražnja za naftom mogla bi oslabiti tokom ljeta zbog posustajanja američkog gospodarstva pod pritiskom podignutih kamatnih stopa i kontinuirano slabe nabave kineskih rafinerija, procjenjuje Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC).
Neke članice OPEC-a i njegovi saveznici, uključujući Rusiju, izvijestile su da će od svibnja do kraja godine smanjiti proizvodnju za dodatnih 1,66 milijuna barela dnevno, navevši tek da je posrijedi “preventivna mjera” koja bi trebala stabilizirati tržište.
Neki delegati OPEC-a rekli su Reutersu da ne znaju točne razloge smanjenja.
OPEC ih je skicirao u analizi izgleda za tržište tokom ljeta, objavljenoj u četvrtak u sklopu mjesečnog izvješća, istaknuvši da su zalihe nafte prema dostupnim podacima porasle i da se svjetsko gospodarstvo sučeljava s nizom izazova.
Dodali su i da bi uobičajeni sezonski val potražnje u SAD-u tokom ljeta moglo zakočiti eventualno slabljenje gospodarstva zbog podizanja kamatnih stopa, a otvaranje Kine nakon ukidanja covid mjera još nije rezultiralo pojačanom nabavom rafinerija.
Potvrdili su ipak da u ovoj godini očekuju rast potražnje za naftom za 2,32 milijuna barela dnevno ili 2,3 posto, tek blago povisivši procjenu za Kinu.
Potvrdili su i da u ovoj godini očekuju 2,6-postotni rast svjetskog gospodarstva, upozorivši na potencijalne rizike koji bi mogli zakočiti aktivnost. Napominju i da je prelijevanje posljedica sloma nekoliko banaka u SAD-u tek u ograničenoj mjeri utjecalo na gospodarstvo.
Potporu cijenama pružilo je i slabljenje dolara. To, naime, potiče potražnju za naftom jer jača kupovnu moć kupaca s drugim valutama.
Kako se očekuje da će zbog popuštanja inflacijskih pritisaka u SAD-u američka središnja banka uskoro završiti ciklus povećanja kamata, vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna pala peti tjedan zaredom.
Zbog toga je polovicom tjedna dolarov indeks zaronio na samo 100,78 bodova, najnižu razinu od travnja prošle godine.
Podršku cijenama pružio je u petak i podatak koji najavljuje smanjenje proizvodnje nafte u SAD-u.
Prema izvješću kompanije Baker Hughes, broj aktivnih naftinih postrojenja pao je treći tjedan zaredom, za dva, na ukupno 588 postrojenja, najnižu razinu od lipnja prošle godine.
Zahvaljujući rastu četiri tjedna zaredom, sada su cijene nafte u plusu od početka godine. Na londonskom je tržištu cijena barela u odnosu na početak godine porasla 0,4, a na američkom 2,8 posto.
