[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale s najviših razina u tri godine, što je posljedica rasta proizvodnje u SAD-u i jačanja dolara nakon što je tjednima bio pod pritiskom.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 2,7 posto, na 68,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,3 posto, na 65,33 dolara.[/vc_column][/vc_row]
“Cijene nafte našle su se pod pritiskom zbog rasta proizvodnje u SAD-u, ali i blagog oporavka dolarove vrijednosti prema košarici valuta. Uz to, tržište nafte trenutačno je malo precijenjeno, pa su neki ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta”, kaže Abhishek Kumar, analitičar u tvrtki Interfax Energy’s Global Gas Analytics.
Prethodnih tjedana cijene su nafte rasle jer ih je, među ostalim, podržavalo slabljenje dolara. Kako se cijena nafte izražava u dolarima, slabija američka valuta može potaknuti potražnju za naftom jer su njezine cijene niže za kupce koji koriste druge valute.
No, nakon što je slabio šest tjedana zaredom i pao na najniže razine u tri godine, prošloga je tjedna dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na košaricu šest drugih najvažnijih svjetskih valuta, blago porastao, što je pritisnulo cijene nafte.
S druge strane, cijene nafte već dulje vrijeme imaju čvrstu podršku zahvaljujući dogovoru Organizacije izvoznika nafte (OPEC) i nekih proizvođača izvan tog kartela, uključujući Rusiju, o smanjenju proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno.
Taj dogovor, postignut krajem 2016., potrajat će najmanje do rujna, a možda i do kraja ove godine.
Posljednji podaci pokazuju da se taj ugovor poštuje, a da potražnja za naftom raste.
Prošle je godine globalna potražnja za naftom porasla za 1,6 milijuna barela dnevno ili oko 1,5 posto, a u švicarskoj banci UBS procjenjuju da bi ove godine trebala porasti za dodatna 1,3 milijuna barela dnevno, a možda i više s obzirom da je Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao procjenu rasta svjetskog gospodarstva.
S te strane cijene nafte i dalje imaju čvrstu podršku, pa većina analitičara ne očekuje znatniji pad cijena.
Međutim, podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazali su da je u studenom prošle godine proizvodnja nafte u SAD-u premašila 10 milijuna barela dnevno, po prvi put od 1970. godine.
Uz to, proizvodnja i dalje raste, što pritišće cijene nafte. Tako je u petak tvrtka Baker Hughes objavila izvješće prema kojemu je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao drugi tjedan zaredom, i to za njih šest, na ukupno 765 postrojenja.
To je znatno više od oko 560 postrojenja, koliko ih je bilo aktivno u istom lanjskom razdoblju, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju. A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene ‘crnog zlata’.
