Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale više od 1,5 posto jer su zalihe u SAD-u dosegnule nove rekordne razine, a tamošnje kompanije i dalje povećavaju proizvodnju, što umanjuje utjecaj smanjenja proizvodnje članica OPEC-a.
Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na kraju trgovanja iznosila 50,80 dolara, što je 1,8 posto manje nego tjedan dana prije, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,7 posto, na 47,97 dolara. Cijene su nafte pod pritiskom već nekoliko tjedana jer podaci pokazuju da u SAD-u rezerve rastu, pa su tako prije tjedan dana dosegnule rekordna 533 milijuna barela.
S jedne strane, to pokazuje da proizvodnja američkih kompanija raste, dok je, s druge strane, potražnja nedovoljno snažna da bi zalihe pale. Zbog toga se ulagači plaše da će smanjenje proizvodnje članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) imati manji utjecaj na tržište nego što se procjenjivalo krajem prošle godine kada je to smanjenje dogovoreno.
Od sredine prošle godine proizvodnja nafte iz škriljaca u SAD-u porasla je više od osam posto, na nešto više od 9,1 milijun barela dnevno. U petak je, pak, tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za njih 21, što je već 39. rast u posljednja 43 tjedna. Pritom je broj bušotinskih postrojenja dosegnuo 652, najvišu razinu od rujna 2015. godine.
Zbog povećane proizvodnje u SAD-u, analitičari smatraju da se prevelike zalihe neće smanjiti i da bi cijene nafte mogle nastaviti padati ako OPEC ne donese odluku da se dogovor o smanjenju proizvodnje produži i nakon prvotno dogovorenog roka u lipnju. “U SAD-u su zalihe i dalje rekordne, pa OPEC-ov cilj o smanjenju zaliha u SAD-u i drugdje na normalne razine neće biti postignut do 30. lipnja, do kada vrijedi sporazum OPEC-a o smanjenju proizvodnje”, poručuju analitičari investicijske banke Jefferies u bilješci klijentima.