[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, trećega zaredom, pri čemu su na londonskom tržištu dosegnule najviše razine u gotovo četiri godine, jer se zbog američkih sankcija očekuje oštar pad izvoza ‘crnog zlata’ iz Irana.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila 5 posto, na 82,72 dolara, najvišu razinu od studenoga 2014. godine. Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 3,5 posto, na 73,25 dolara, najvišu razinu od srpnja.
Podršku cijenama pružaju najavljene sankcije SAD-a na iranski naftni sektor koje bi trebale stupiti na snagu 4. studenoga, pri čemu Washington traži da kupci iranske nafte svedu na nulu uvoz iz te zemlje kako bi se Teheran prisililo na pregovore o novom nuklearnom sporazumu i smanjilo njegov utjecaj na Bliskom istoku.
[/vc_column][/vc_row]
Na najvišoj razini u ovoj godini, dosegnutoj u svibnju, Iran je izvozio 2,71 milijun barela dnevno, što je gotovo tri posto ukupne dnevne potrošnje sirove nafte u svijetu. “Mogući šok zbog pada ponude uslijed smanjenja proizvodnje nafte u Iranu i Venezueli i dalje bi mogao poticati cijene nafte, a drugi krug američkih sankcija protiv Irana u studenom će dodatno podržavati taj trend”, kaže Abhishek Kumar iz tvrtke Interfax Europe.
Ostale zemlje Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) povećale su posljednjih mjeseci proizvodnju, ali nedovoljno da bi nadoknadile sav manjak ponude iz Irana, pa se zbog toga globalne zalihe smanjuju. Analitičari ANZ banke upozoravaju da glavni izvoznici vjerojatno neće u potpunosti nadoknaditi smanjenu opskrbu zbog sankcija, koja se procjenjuje na 1,5 milijuna barela dnevno.
OPEC i drugi veliki proizvođači razmatrali su nedavno mogućnost povećanja proizvodnje za oko 500 tisuća barela dnevno. Očekuje se da će Saudijska Arabija sljedećih mjeseci povećati proizvodnju. No, u Saudijskoj Arabiji strahuju da bi iduće godine veća američka proizvodnja nafte iz škriljca ponovo mogla dovesti do viška u ponudi, posebice ako dolar ojača, a gospodarstva u razvoju oslabe, što bi značilo slabljenje potražnje za naftom u svijetu.
U OPEC-u procjenjuju da će njegovi konkurenti među neovisnim proizvođačima, na čelu sa SAD-om, iduće godine povećati proizvodnju za 2,4 milijuna barela dnevno, dok bi globalna potražnja za naftom trebala porasti za samo 1,5 milijuna barela dnevno.
Američka proizvodnja sirove nafte u srpnju je porasla za 269.000 barela dnevno, na rekordnih 10,96 milijuna barela, objavila je nedavno američka informativna agencija za energiju. Međutim, u posljednje vrijeme proizvodnja stagnira. Analitičari upozoravaju da bi se međunarodna tržišta unatoč tome mogla suočiti s manjkom nafte. “Iako američka proizvodnja nafte raste, pojavile su se prve naznake tijesnih grla u naftovodima i prijevozu, koja će ograničiti obujam svjetske trgovine”, tumači Kumar.
U petak je, pak, tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u smanjen treći put u posljednja četiri tjedna, za tri postrojenja, na njih 863.
