Balans između zaliha i obnove iranskog nuklearnog programa
Cijene nafte zadržale su se u petak na međunarodnim tržištima iznad razine od 84 dolara, balansirajući između rasta američkih zaliha i mogućnosti obnove iranskog izvoza i bojazni da će ponuda i dalje teško držati korak s potražnjom. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 84,30 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 82,38 dolara.
Trgovci su se i danas usredotočili na rast zaliha u SAD-u u prošlom tjednu, za 4,3 milijuna barela, i na objavu Irana da bi razgovori o njegovom nuklearnom programu mogli biti nastavljeni do kraja studenoga. Dogovor bi utro put povratku iranske nafte na tržišta.
Zabrinutost za opskrbu, javljaju analitičari, opala je nakon rasta američkih zaliha i širenja nade u nastavak nuklearnih pregovora s Iranom. Naftna tržišta ‘ohladio’ je i pad cijena plina i ugljena budući da je stišao potražnju proizvođača struje za dizelom i mazutom koji su im trebali poslužiti kao jeftinija alternativa.
Cijene plina ponovo su pale u petak nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da Rusija može početi upumpavati plin u europska skladišta.
Opskrba i dalje muči tržišta, posebno s obzirom na nagovještaje Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika da na sastanku idućeg tjedna vjerojatno neće povećati opskrbu više od planiranih 400 tisuća barela dnevno.
Alžir je u četvrtak izjavio da OPEC+ ne bi trebao značajnije povećati proizvodnju u prosincu s obzirom na neizvjesnost i rizike na tržištu.
OPEC je danas odvojeno objavio da je barel referentne košarice nafte njegovih članica u četvrtak stajao 82,41 dolar, što znači da je pojeftinio 1,31 dolar u odnosu na prethodni dan trgovanja.
