Analiza tjedna
Cijene nafte na svjetskim tržištima proteklih su dana zabilježile blagi rast, no tržište ostaje u stanju neizvjesnosti zbog niza geopolitičkih i ekonomskih faktora. Na početku tjedna Brent se kretao iznad 72 dolara po barelu, nakon što je prošli tjedan porastao za 2,2 posto, dok je West Texas Intermediate (WTI) bio blizu 68 dolara. Ovaj rast potaknut je novim američkim sankcijama na iransku naftu, planovima OPEC+ saveza o postupnom povećanju proizvodnje, ali i strahovima od posljedica carinskog rata koji vodi administracija Donalda Trumpa. Istodobno, pregovori o primirju između Rusije i Ukrajine dodatno kompliciraju situaciju, jer bi okončanje sukoba moglo povećati opskrbu ruskom naftom na globalnom tržištu.
Jedan od ključnih pokretača rasta cijena nafte bile su nove sankcije koje je Washington uveo krajem prošlog tjedna na iransku naftu. Prvi put su sankcionirane neovisna kineska rafinerija Shandong Shouguang Luging Petrochemical i naftni terminal Huaying Huizhou Daya Bay, zajedno s brodom koji ih opskrbljuje iranskom naftom. Ova odluka poslala je snažnu poruku tržištu da čak ni kineske kompanije, najveći kupci iranske nafte, nisu imune na američki pritisak. Analitičari procjenjuju da bi pooštrene sankcije mogle smanjiti iranski izvoz za oko milijun barela dnevno, s obzirom na to da je Iran u veljači izvozio nešto više od 1,8 milijuna barela dnevno.
Sankcije su već dovele do porasta troškova dostave iranske nafte u Kinu, što bi u kratkoročnom razdoblju moglo dodatno ograničiti opskrbu. Ipak, trgovci vjeruju da će kineski kupci pronaći alternative kako bi zadržali barem dio uvoza, što ukazuje na ograničeni dugoročni učinak sankcija. “Tržište je svjesno da sankcije stvaraju rizike za opskrbu, ali istodobno postoji uvjerenje da će se trgovina iranskom naftom nastaviti kroz sive zone,” komentirao je Yeap Jun Rong, strateg tržišta u IG-u.
Dok sankcije na Iran smanjuju opskrbu, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju, planiraju povećati proizvodnju. Od travnja OPEC+ namjerava postupno vraćati dio zaustavljene proizvodnje, počevši s povećanjem od 138.000 barela dnevno, što je dio niza mjesečnih povećanja. No, istodobno je sedam članica kartela, koje su premašile dogovorene kvote, dobilo novi raspored smanjenja proizvodnje između 189.000 i 435.000 barela dnevno do lipnja 2026. godine kako bi nadoknadile prekomjernu proizvodnju.
Analitičari ING-a upozoravaju da plan smanjenja nije jamstvo stabilnosti. “Grupa podržava smanjenje opskrbe zbog prekomjerne proizvodnje, ali nekoliko članica konstantno krši kvote. Pitanje je hoće li se dogovor u praksi poštovati,” ističu oni. Ova nesigurnost dodatno komplicira predviđanja o budućim cijenama nafte, jer tržište pokušava uskladiti suprotstavljene signale – smanjenje iranske opskrbe s jedne strane i potencijalno povećanje od OPEC+ i Rusije s druge.
Dok opskrba ostaje neizvjesna, potražnja za naftom suočava se s drugim rizikom – carinskim ratom koji Trump vodi na više frontova. Njegova administracija najavila je uvođenje novih “recipročnih” carina 2. travnja, koje bi, prema riječima savjetnika, bile ciljane, a ne masovne, kako se ranije pretpostavljalo. Ipak, globalna tržišta i dalje su pod pritiskom zbog nesigurnosti. Cijene nafte pale su za više od 10% u odnosu na ovogodišnji vrhunac sredinom siječnja, što odražava strah od šireg gospodarskog usporavanja.
Carine su izazvale uzvratne mjere Kine, Kanade i drugih zemalja, što bi moglo povećati inflaciju i usporiti međunarodnu trgovinu. Analitičari upozoravaju da bi takav scenarij mogao značajno smanjiti potražnju za energentima. “Trgovci se boje da bi carinski rat mogao oslabiti globalni gospodarski rast, a time i potražnju za naftom,” kažu stručnjaci. Optimisti pak ističu da bi manje oštre carine mogle smiriti tržište, što je djelomično potaknulo tehnički oporavak cijena proteklih dana.
Još jedan faktor koji utječe na tržište jest moguće primirje između Rusije i Ukrajine. Ukrajinski ministar obrane izjavio je da su razgovori s američkim dužnosnicima u Rijadu u nedjelju obuhvatili “ključne točke, uključujući energiju”, dok Trump gura plan za prekid vatre. U ponedjeljak su planirani odvojeni razgovori između američkih i ruskih delegata, što bi moglo dovesti do napretka u pregovorima o Crnomorskom primirju i širem prekidu sukoba.
Ako pregovori uspiju, ruska nafta mogla bi se vratiti na globalno tržište u većim količinama, što bi dodatno povećalo opskrbu i potencijalno snizilo cijene. “Očekivanja napretka u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine i moguće popuštanje sankcija na rusku naftu vrše pritisak na cijene,” rekao je Toshitaka Tazawa, analitičar u Fujitomi Securitiesu. Ipak, investitori su oprezni i čekaju jasnije signale o budućim trendovima OPEC+ proizvodnje nakon travnja.
Cijene nafte trenutačno balansiraju između suprotstavljenih sila. S jedne strane, sankcije na iransku naftu i smanjenje proizvodnje nekih članica OPEC+ podržavaju rast cijena. S druge strane, potencijalno povećanje opskrbe od OPEC+ i Rusije, uz rizik od pada potražnje zbog carinskog rata, stvaraju pritisak u suprotnom smjeru. Analitičari predviđaju da će se cijene u bliskoj budućnosti kretati u uskom rasponu dok tržište ne dobije jasniju sliku o smjeru ovih faktora. U uvjetima globalne neizvjesnosti, nafta ostaje zrcalo širih geopolitičkih i ekonomskih previranja.
