Na referentnoj burzi
Nakon što je proteklog tjedna trgovanje na referentnim burzama, poglavito u Nizozemskoj završeno sa 1560 doara za tisuću kubičnih metara plina, već tijekom ovoga jutra došlo je do značajnije promjene.
Naime, cijena plina u Europi je na otvaranju trgovanja u Londonu iznosila 1700 dolara za tisuću kubičnih metara plina, dok je u Nizozemskoj cijena bila 1732 dolara.
Plinske su burze u europi pod dojmom geopolitičkih previranja oko Putinova suprotstavljanja širenju NATO saveza prema istoku, pogotovo u Ukrajini, gdje je grupirano više desetaka ruskih i ukrajinskih vojnika.
Zapaljivu atmosferu pokušavaju riješiti pregovorima s Vladimirom Putinom zapadni čelnici, predvođeni američkim predsjednikom Joeom Bidenom. Ruski je čelnik postavio ultimatum vezan uz spomenuto širenje, a neke naznake pokazuju kako je zapad spreman na desetogodišnji kompromis.
Ukrajinci optužuju Putina da prisiljava Gazprom na političko formiranje cijena, umjesto tržištnog, a zahtijevaju i to da opskrba plinom Europi ide samo preko Ukrajine, jer je to jamac protiv ruskog agresivnog ponašanja. Tvrde i kako drugi plinovodi nisu dovoljno sigurni zbog meteoroloških utjecaja, dok ukrajinski jest, premda, Rusi tvrde da je dotrajao zbog odsudstva ulaganja u njega.
Paralelno, bjeloruski čelnik Lukašenko permanentno prijeti zatvaranjem plinovoda kroz Bjelorusiju zbog zapadne podrške bjeloruskoj oporbi, a zapad vrši, zbog tih situacija, pritisak na Njemačku da suspendira i revidira ugovor o puštanju u promet Sjevernog toka 2. Njemački su mediji javili kako nova njemačka vlast neće biti u mogućnosti odobriti početak rada tog plinovoda prije proljeća ili ljeta sljedeće godine.
Europa ovisi oko 40 posto o ruskom plinu, to će tako biti sljedećih pet do deset godina, poglavito zbog energetske tranzicije kojoj je potrebno vrijeme razvoja, a time i tranzicijskog gorivo. Ruski proračun ovisi o prodaji plina Europi. Stoga je teško očekivati eskalaciju napetosti i dugoročnu blokadu Sjevernog toka 2.
Za očekivati je kako će se odnosi, a time i cijena plina, relaksirati prije početka ugovaranja opskrbe plinom u ožujku sljedeće godine, smatraju analitičari
Istovremeno, za razliku od Europe, gdje geopolitika u kombinaciji s odsudstvom punjenja zaliha zbog čekanja na pad diktiraju cijene plina na burzama, u SAD-u zbog blage zime, punih zaliha i pojeftinjenja tehnologije dobivanja ugljikovodika iz nekonvencionalnih izvora, cijena plina je gotovo 40 posto niža nego li u Europi, što pogoduje trgovcima ukapljenim plinom, koji mahom žure opskrbiti tržište Dalekog istoka zbog velike nestašice energentima u tom dijelu svijeta.
Takvu bi situaciju mogao uništiti Joe Biden svojom inicijativom povećanja poreza na istraživanje ugljikovodika, premda podaci govore kako, za razliku od njegovih najava, on je u prvoj godini mandata dopustio otvaranje 35 posto više bušotina nago li njegov prethodnik. Ostaje za vidjeti je li to privremeno, zbog loše 2020. pandemijske godine.
Hrvatska u tim okolnostima može računati na poskupljenje plina, kao ključnog energenta industrije, jer se cijena plina formira sukladno referentnim burzama u Nizozemskoj i Austriji.
Kada govorimo o potencijalnoj krizi opskrbe, Hrvatska kopneni plin dominantno uvozi iz Mađarske, koja je pokrenula uvoz plina preko Turskog i Balkanskog toka, koji je operabilan. Dio plina Hrvatska nabavlja i preko LNG terminala na otoku Krku, čija je zakupljenost gotovo sto postotna sljedećih nekoliko godina. Tom je diversifikacijom osigurana sigurnost u dobavnim plinskim pravcima.
