Analiza tjedna
Cijene nafte nastavile su rasti i prošloga tjedna, no taj je rast bio znatno blaži nego tjedan dana prije. Na londonskom tržištu cijena barela porasla je za 1,3 posto, dok je na američkom tržištu zabilježen rast od 1,6 posto. Osnovni uzrok oscilacija cijena nafte su strahovi od mogućeg izraelskog napada na iransku naftnu infrastrukturu, što izaziva zabrinutost među trgovcima. Nakon nedavnog iranskog raketnog napada na Izrael, izraelski vojnici su najavili osvetu, dok se Washington nada da će odabrati druge ciljeve.
Arapske zemlje u Perzijskom zaljevu aktivno lobiraju u Washingtonu kako bi spriječile izraelske napade na iranske naftne objekte, strahujući da bi eskalacija sukoba mogla dovesti do napada i na njihovu infrastrukturu. U tom kontekstu, jedan iranski dužnosnik je upozorio da će Teheran uzvratiti napadom na naftne postrojenja u Perzijskom zaljevu ako dođe do izraelskog napada. Iako su cijene nafte porasle, zabrinutost za potražnju ograničava veći rast, posebno nakon što je američko ministarstvo energetike snizilo procjene rasta domaće i svjetske potražnje zbog slabije gospodarske aktivnosti u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama.
Povećana proizvodnja nafte, osobito iz Libije, također utječe na tržište. Libijska Nacionalna naftna korporacija povećala je proizvodnju na 1,22 milijuna barela dnevno, što je blizu razine prije političke krize, nakon što je ranije proizvodnja pala na samo 400 tisuća barela dnevno zbog unutarnjih sukoba. Iako cijene nafte polako stabiliziraju, stanje na Bliskom istoku i dalje ostaje neizvjesno.
Na globalnim financijskim tržištima, investitori prate odluke američke središnje banke vezane uz kamatne stope, dok se na regionalnim burzama pojavljuje optimizam, osobito s najavom IPO-a Studenca koji bi trebao biti izlistan na zagrebačkoj i varšavskoj burzi.
