[vc_row][vc_column width=”1/3″]U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla za 2,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već 47. mjesec zaredom kako je porasla, i to brže nego mjesec dana prije.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju ojačala za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine porasla za 2,2 posto. To je brži rast u odnosu na lipanj, kada je potrošnja porasla 1,8 posto na godišnjoj razini.
[/vc_column][/vc_row]
Tako je u srpnju nastavljen rekordni pozitivni trend, s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji put zabilježen u kolovozu 2014. godine. Rast potrošnje 47 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke. “U srpnju je godišnja realna stopa prometa u trgovini na malo ubrzala rast na 2,2 posto, pri čemu je potvrđen kontinuitet pozitivnih stopa rasta koje traju od rujna 2014.“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U srpnju je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 0,1 posto, dok je maloprodaja neprehrambenim proizvodima ojačala za 2,4 posto. „Rastu prometa u trgovini na malo pridonijela je i dvoznamenkasta stopa rasta prodaje novih automobila koja je u srpnju zabilježila snažan rast od čak 39 posto u odnosu na isto razdoblje lani“, navode analitičari RBA.
U prvih sedam mjeseci ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Analitičari RBA očekuju nastavak rasta prometa u trgovini na malo i u idućim mjesecima, zahvaljujući pozitivnim pokazateljima s tržišta rada – rastu zaposlenosti, uz pad nezaposlenosti – te rastu nominalnih i realnih plaća. „Navedeno ukazuje kako će glavni nositelj gospodarskog rasta i u narednim tromjesečjima ostati osobna potrošnja. U prilog navedenim kretanjima ide i još jedna uspješna turistička sezona, ali i posljednji podaci koji ukazuju na blagi oporavak kreditne aktivnosti“, zaključuju analitičari RBA.
[quote_box name=””]
Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju svibnja 40,7 milijardi eura, 1,5 posto više nego mjesec dana prije, ali 0,9 posto ili 363 milijuna eura manje nego u istom lanjskom razdoblju, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
„S podacima za svibanj potvrđen je neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga koji traje od prosinca 2015.”, ističu analitičari te banke u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Dodaju i to da je smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, kao i ostalih domaćih sektora koji u strukturi inozemnog duga čine udio od 10, odnosno 33,3 posto. „Tako je i ovaj mjesec potvrđen nastavak razduživanja financijskog sektora, banaka, iako nešto sporijom dinamikom u odnosu na 2016. i 2017. godinu”, navodi se u analizi, objavljenoj u četvrtak.
U tom je segmentu bruto inozemni dug krajem svibnja iznosio 4,1 milijardu eura, što je 8,7 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. „Razduživanje bankarskog sektora posljedica je relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima”, navode analitičari RBA.
Dodaju da se bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem svibnja spustio na 13,6 milijardi eura ili za 7 posto na godišnjoj razini. Trend pada tog duga na godišnjoj razini traje još od siječnja 2016. godine.
S druge strane, bruto inozemni dug opće države, koji čini udio od 34,8 posto u ukupnom vanjskom dugu, iznosio je krajem svibnja 14,2 milijarde eura, što je 0,8 posto više nego godinu dana prije. „Time je, uz iznimku u ožujku 2017., prekinut niz negativnih godišnjih stopa rasta koji je trajao od ožujka 2016.”, navode analitičari RBA.
Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je i kod izravnih ulaganja. „Naime, devetnaesti mjesec za redom izravna ulaganja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta bruto inozemnog duga koja je u svibnju iznosila 15,1 posto”, navodi se.
Pritom je njegova vrijednost dosegnula 6,9 milijardi eura ili udio od 16,9 posto. Analitičari RBA u ovoj godini očekuju nastavak trenda pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, zahvaljujući smanjenju zaduženosti svih ključnih sektora. „Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu”, navode analitičari RBA.
Dodaju i to da situacija na međunarodnim financijskim tržištima ukazuje na povoljnije uvjete zaduživanja, što bi moglo dodatno poboljšati pokazatelje ino zaduženosti. „Uz predviđeni gospodarski rast, očekujemo da bi se omjer inozemnog duga u BDP-u krajem godine mogao spustiti ispod 80 posto”, navode analitičari RBA.
Zaključuju da se izdanje 750 milijuna eura državnih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala u lipnju neće odraziti na kretanje inozemnog duga jer se radilo o refinanciranju istog iznosa koji je dospio na naplatu.
[/quote_box]
