Četrdeset i sedmi mjesec za redom raste potrošnja

U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla za 2,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već 47. mjesec zaredom kako je porasla, i to brže nego mjesec dana prije.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju ojačala za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine porasla za 2,2 posto. To je brži rast u odnosu na lipanj, kada je potrošnja porasla 1,8 posto na godišnjoj razini.

Tako je u srpnju nastavljen rekordni pozitivni trend, s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji put zabilježen u kolovozu 2014. godine. Rast potrošnje 47 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke. “U srpnju je godišnja realna stopa prometa u trgovini na malo ubrzala rast na 2,2 posto, pri čemu je potvrđen kontinuitet pozitivnih stopa rasta koje traju od rujna 2014.“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U srpnju je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 0,1 posto, dok je maloprodaja neprehrambenim proizvodima ojačala za 2,4 posto. „Rastu prometa u trgovini na malo pridonijela je i dvoznamenkasta stopa rasta prodaje novih automobila koja je u srpnju zabilježila snažan rast od čak 39 posto u odnosu na isto razdoblje lani“, navode analitičari RBA.

U prvih sedam mjeseci ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Analitičari RBA očekuju nastavak rasta prometa u trgovini na malo i u idućim mjesecima, zahvaljujući pozitivnim pokazateljima s tržišta rada – rastu zaposlenosti, uz pad nezaposlenosti – te rastu nominalnih i realnih plaća. „Navedeno ukazuje kako će glavni nositelj gospodarskog rasta i u narednim tromjesečjima ostati osobna potrošnja. U prilog navedenim kretanjima ide i još jedna uspješna turistička sezona, ali i posljednji podaci koji ukazuju na blagi oporavak kreditne aktivnosti“, zaključuju analitičari RBA.

Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju svibnja 40,7 milijardi eura, 1,5 posto više nego mjesec dana prije, ali 0,9 posto ili 363 milijuna eura manje nego u istom lanjskom razdoblju, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

„S podacima za svibanj potvrđen je neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga koji traje od prosinca 2015.”, ističu analitičari te banke u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Dodaju i to da je smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, kao i ostalih domaćih sektora koji u strukturi inozemnog duga čine udio od 10, odnosno 33,3 posto. „Tako je i ovaj mjesec potvrđen nastavak razduživanja financijskog sektora, banaka, iako nešto sporijom dinamikom u odnosu na 2016. i 2017. godinu”, navodi se u analizi, objavljenoj u četvrtak.

U tom je segmentu bruto inozemni dug krajem svibnja iznosio 4,1 milijardu eura, što je 8,7 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. „Razduživanje bankarskog sektora posljedica je relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima”, navode analitičari RBA.

Dodaju da se bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem svibnja spustio na 13,6 milijardi eura ili za 7 posto na godišnjoj razini. Trend pada tog duga na godišnjoj razini traje još od siječnja 2016. godine.

S druge strane, bruto inozemni dug opće države, koji čini udio od 34,8 posto u ukupnom vanjskom dugu, iznosio je krajem svibnja 14,2 milijarde eura, što je 0,8 posto više nego godinu dana prije. „Time je, uz iznimku u ožujku 2017., prekinut niz negativnih godišnjih stopa rasta koji je trajao od ožujka 2016.”, navode analitičari RBA.

Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je i kod izravnih ulaganja. „Naime, devetnaesti mjesec za redom izravna ulaganja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta bruto inozemnog duga koja je u svibnju iznosila 15,1 posto”, navodi se.

Pritom je njegova vrijednost dosegnula 6,9 milijardi eura ili udio od 16,9 posto. Analitičari RBA u ovoj godini očekuju nastavak trenda pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, zahvaljujući smanjenju zaduženosti svih ključnih sektora. „Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu”, navode analitičari RBA.

Dodaju i to da situacija na međunarodnim financijskim tržištima ukazuje na povoljnije uvjete zaduživanja, što bi moglo dodatno poboljšati pokazatelje ino zaduženosti. „Uz predviđeni gospodarski rast, očekujemo da bi se omjer inozemnog duga u BDP-u krajem godine mogao spustiti ispod 80 posto”, navode analitičari RBA.

Zaključuju da se izdanje 750 milijuna eura državnih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala u lipnju neće odraziti na kretanje inozemnog duga jer se radilo o refinanciranju istog iznosa koji je dospio na naplatu.

You may also like

0 comments