CERAR SAZVAO DRŽAVNI VRH RADI ANALIZE ARBITRAŽE

 Nakon jučerašnje izjave Europske komisije kako očekuje da Hrvatska i Slovenija provedu arbitražnu presudu, da im je spremna pomoći u tom procesu i da podupire dogovor premijera dviju država da će pokrenuti miran dijalog o graničnom pitanju bez incidenata, uz spremnost na svoje dobre usluge ako to zatraže obje strane, slovenski premijer Miro Cerar sazvao je za danas sastanak državnog vrha kako bi osigurao jedinstvo svih političkih čimbenika u gledanju na arbitražnu presudu, javljaju slovenski mediji.
Na zatvoreni sastanak o presudi kojom je arbitražno određena granica na moru i spornim dijelovima kopna, te na pitanje njegove implementacije, pozvani su predsjednici svih političkih stranaka, predsjednik parlamenta, a dolazak je potvrdio i predsjednik države Borut Pahor. Slovenski mediji danas navode kako je jučerašnja reakcija Europske komisije povoljnija od onoga čemu su se slovenski politički čelnici nadali, te da je njome praktički potvrđeno da su arbitražni sporazum iz 2009. godine kojim je dogovorena arbitraža, te konačna presuda arbitražnog suda dio “europske pravne stečevine”.

“Dobili smo više od onoga čemu smo se nadali, a to je konkretan poziv da se presuda implementira. To je za Sloveniju odlično. Stekli smo snažnu međunarodnu potporu i oslonac da će se presuda izvršiti”, kazala je za mariborski dnevni list “Večer” Dominika Švarc Pipan za koju list navodi da je istaknuta stučnjakinja za međunarodno pravo. Potpora Bruxellesa osobito je važna za slučaj da u provedbi presude dođe do zapleta ili incidenata, dodala je Švarc.

Slovenski izvori neformalno iznose da bi premijer Miro Cerar želio već danas osigurati političku potporu svih stranaka u parlamentu za stajalište da je Slovenija zadovoljna arbitražnom presudom i da će je provesti bez obzira na sadašnji stav hrvatske vlade. O tome je naime zadnjih nekoliko dana bilo nešto odstupanja jer je dio opozicije navodio da je arbitražna presuda za Sloveniju koja je na njoj inzistirala zapravo “autogol” budući da nije dobila što je očekivala, osobito teritorijalni koridor do otvorenog mora i cijelu Savudrijsku valu, odnosno Piranski zaljev.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u utorak je nakon izjave Komisije kazao kako se nada da će se stajalište o nepriznavanju presude arbitražnog suda u Hrvatskoj promijeniti i da Zagreb na toj poziciji ne može dugo izdržati. Neformalno, premijer Cerar će na današnjem sastanku sa stranačkim liderima i državnim dužnosnicima razgovarati i o predstojećem susretu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Ljubljani idućeg tjedna.

Ivan Jakovčić o arbitraži

Zastupnik u Europskom parlamentu, Ivan Jakovčić, bio je gost u Novom danu N1 televizije.

Kakva je pozicija Hrvatske nakon jučerašnje izjave Europske komisije? Ja mislim da mi uopće ne trebamo dramatizirati, naša pozicija je stabilna, ovo možemo prihvatiti kao vrstu preporuke Europske komisije, jer ona nema mogućnosti uspostavljanja bilo kakvog mehanizma kako bi prisilila Hrvatsku na implementiranje bilo čega kad je u pitanju arbitraža. Poštujmo odluke Sabora, pokušajmo s prijateljima iz Slovenije riješiti tu temu. Ja se veselim sastanku premijera i nadam se da ćemo doći do rješenja. Ipak jedan dio ljudi jest zabrinut, pogotovo u Istri, kad je u pitanju problem Piranskog zaljeva i granice na moru. Želim pozvati na razum, toleranciju, smirivanje strasti, nikakav nam incident nije potreban.

Ima li Hrvatska odgovor na pritiske izjava zemalja Beneluxa, Europske komisije, pa i Njemačke? Možemo to shvatiti pritiskom, ali ja to shvaćam kao preporuku, jer nitko od njih nema nikakav mehanizam da bi nas prislili na bilo što. To nije dio europskog zakonodavstva, to su stavovi naših prijatelja. Ja ih mogu na neki način i razumjeti, možda nisu informirani do kraja. Mi moramo zaštititi naše interese, pogotovo naših ribara. Naši ribari su u najtežoj situaciji i njih će trebati financijski maksimalno obeštetiti ako se implementira ova odluka. Slovenski parlament je rekao da je cijeli Piranski zaljev njihov i da neće prihvatiti arbitražnu odluku, ako to ne bude tako. Nisu ga dobili. Mi smo dobri prijatelji, susjedi, želim uzeti u obzir i tu situaciju da Sloenija od strateških ciljeva u piranskom zaljevu ništa nije uspjela dobiti. Mi imamo pravo na dogovor, bilateralni dogovor sa Slovenijom.

Slovenija se poziva na međunarodno pravo, optužujući Hrvatsku da ne poštuje ni arbitražu ni međunarodno pravo. Kako to komentirate? Naravno da je slovenska pozicija puno teža nego što je naša. Oni su išli logikom da, iako su kontaminirali cijeli postupak, da više nema drugoga, prihvatit će odluku arbitraže. Nisu dobili ništa od onoga što su tražili, očekivali, i naravno da su u nebranom grožđu, ali to je problem njihove politike i neka se sami nose s tim. Ja ne želim paljenje vatre, potpirivanje strasti, želim mir i stabilnost, pomoći svima koji žive na granici i, hvala Bogu, velika većina ljudi koji žive uz granicu je vrlo mirno, hladne glave sve primila i nema nikakve napetosti.

Kako komentirate četiri policijska broda u zaljevu? Slovenija je uputila svoj brod Triglav. Opasnost od incidenata je moguća. Što ako se to dogodi, kome bi naštetilo? Neće biti incidenata, neće biti pucanja, previše smo pametni i ne vjerujem da bi bilo tko bio lud u ovoj situaciji da bi, nedajbože, ispalio plotun ili bilo što u Savudrijskoj vali. Pokazivanje mišića ne znam tko radi, ne treba nam to. Ono što nam treba je zaštita naših interesa, ali ja sam uvjeren da nikakvo brodovlje neće razriješiti ovu situaciju. Jedino ozbiljan razgovor dva premijera jedini je način da se riješi ova situacija.

Što mislite o slovenskoj ideji o humanom preseljenju stanovništva, koje žele državno zbrinuti? Humano preseljenje je nešto što je bilo tragično za zemlje zapadnog Balkana. Ako se Joras želi preseliti i ako želi prijeći crtu i živjeti na slovenkom teritoriju, pa neka se preseli čovjek, ako mu država želi sagraditi kuću, neka se preseli. Možemo humano preseliti Jorasa.

Kad je riječ o graničnom režimu, je li moguća slovenska tužba protiv Hrvatske na Europskom sudu? Mislim da će se Slovenija koristiti svim pravnim sredstvima na raspolaganju, ali pitanje je koliko pravno može tužiti Hrvatsku. To treba dobro provjeriti. Ja nisam pravnik i neću se upuštati u te procjene, ali ne vidim mogućnosti da se na graničnim prijelazima dogode ogromne kolone, jer to nije u interesu ni jedne ni druge države. Veliki broj Slovenaca ljetuje u Hrvatskoj, imaju vikendice u Istri. Na graničnim prijelazima Plovanija i Kaštel nema kolona, policajci procjenjuju na licu mjesta je li netko rizičan ili nije rizičan.

Što očekujete kad je riječ o ulasku u Schengen? Ja očekujem da će Slovenija u ovom slučaju biti potpuno razumna, jer je i u njihovom interesu da gužve na granici nestanu. Mi trebamo ispuniti naše uvjete, nije popularno davati procjene kad bi se to moglo dogoditi, ja očekujem u realnom roku, možda godinu ili nešto više dana. Hrvatska treba ispuniti sve uvjete, uspostaviti način na koji se kontrolira granični promet, a pogotovo onaj koji ide prema BiH, Crnoj Gori i Srbiji, jer će Hrvatska u tom trenutku biti vanjska granica Europske unije.

Može li se tema arbitraže naći na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta i kakav je stav europarlamentaraca? Ja ću reći vrlo jasno, ja uopće ne očekujem da to bude dio sjednice Europskog parlamenta, osim ako ne dođe do teških eskalacija, pucanja ili tako nešto, ali ne vjerujem da ima luđaka koji bi proizveli takve incidente. Ja ne vidim načina da to dođe na sjednicu Europskog parlamenta, jer on nema direktne veze. Donedavni predsjednik Europskih pučana Weber stao je na stranu Hrvatske, ali ja mislim da je u političkoj Europi mišljenje Merkel jače od Webera, ali to je sve neobvezujuće, to su sve osobni stavovi. Mi u ovom kontekstu imamo pravo štititi naše interese i ja pozivam na brzi dogovor.

Jeste li se sastali s Mimicom, kakav je njegov stav? Mislim da nije korektno da iznosim bilo kakve detalje. Dozvolite da to ostane u okvirima nečega što se dogodilo. Važan je konačni rezultat, da je Timmermans biranim rječnikom rekao kako zamišlja budućnost odnosa Hrvatske i Slovenije. Ja sam prije dva mjeseca pitao Europsku komisiju što će biti nakon arbitraže, odgovor Komisije išao je upravo u pravcu onoga o čemu mi govorimo cijelo vrijeme. Tada je Juncker govorio kao što zastupnici iz Hrvatske govore, da je to bilateralno pitanje Slovenije i Hrvatske, a ne pitanje Europske komisije. Mi smo tu u pravu.

Ako smo u pravu, zašto Europska komisija ni Arbitražni sud nisu naglasili da je Hrvatska izašla iz arbitraže i da neće prihvatiti odluku? To je točno da to nitko nije naznačio, ali svi su svjesni što se događalo i nemaju čistu savjest kad govore o tome, jer su neki ljudi iz Slovenijje učinili proces ne kontaminiranim, nego i kompromitiranim. Dobronamjerno je što bi oni htjeli da se spor zatvori, završi, i logično je da se pozivaju na arbitražnu odluku. Naše pozicije u tom kontekstu vrlo su jake i svi ovdje nastupamo i branimo naše interese i ne vidim načina da nas se slomi, teško će bilo koja članica ucjenjivati Hrvatsku zbog toga. Isto je pitanje treba li na temelju ove odluke potražiti konano rješenje. Ja mislim da da. Ova je odluka dobra polazišna točka za bilateralne razgovore.

Kako komentirate ideju medijacije Europske komisije? Očekujete li da bi Hrvatska i Slovenija mogle prihvatiti medijatore iz Europe? Ja mislim da je to pozitivno, da je dobro ako nam netko želi pomoći. Ako premijeri na sastanku ne uspiju naći rješenje, mislim da je pozitivno da se Europska komisija uključi. Europska unija je naša familija, ja tu ponudu doživljavam pozitivno i prihvatio bih je u tom kontekstu.

Jeste li čuli stav ministrice vanjskih i europskih poslova i premijera, postoji li kontakt? Postoji koordinacija, jako dobro smo koordinirani i svi zajedno smo čvrsto zauzeli jasne stavove i vjerujem da su oni pozitivni i za Hrvatsku i za čitavu ovu situaciju, jer svi želimo brzo pronalaženje konačnog rješenja.

Je li rješenje razgraničenje prema odluci Arbitražnog suda? To je moguće, ali ako bi se to i dogodilo, treba maksimalno obeštetiti ribare koji žive u Savudriji i uz Piranski zaljev. Treba voditi računa na pravo ribara na život i na zaradu. Ako se to zaboravi, i Hrvatska i Slovenija doživjet će kritike. Uzme li se u obzir sve što je njima bitno, mislim da se na neki način može pronaći rješenje.

Mislite li da je moguće u roku od šest mjeseci naći rješenje? Ovisi o premijerima. Mislim da je 6 mjeseci za ljude koji na tome rade već desetljećima nešto što može pomoći i može se pronaći rješenje da završimo tu dva i pol desetljeća staru priču.

Božinović: Međunarodno je pravo jasno

Stajalište Hrvatske je potpuno jasno još od 2015. kada je Hrvatska zbog kontaminiranosti arbitražnog procesa od strane slovenske diplomacije i njihovog suca izašla iz tog procesa jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora, dakle, za nas je taj postupak kontaminiran, mi smo iz njega izašli i ništa nas ne obvezuje vezano za daljnju sudbinu tog procesa, naglasio je ministar Božinović u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.e
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je u srijedu da Hrvatsku ništa ne obvezuje vezano za daljnju sudbinu arbitražnog procesa te istaknuo kako je proces ili čist ili kontaminiran, a ovdje je potpuno jasno o čemu se radi.

Ocijenio je da je Europska komisija (EK) jučer konstatirala kako se radi o bilateralnom sporu te da ona nema instrumenata kojima bi prisilila bilo Hrvatsku, bilo Sloveniju na djelovanje u određenom smjeru.

Hrvatska je na strani međunarodnog prava, to ne znači dovršiti svaki proces pod svaku cijenu

Hrvatska pokazuje svojom odlukom o izlasku iz arbitraže da je na strani međunarodnog prava jer to ne znači dovršiti svaki proces pod svaku cijenu. Kada se radi o protupravnim radnjama koje su pokazane, dokazane, njihovi agenti i sudac su zbog toga dali ostavku, Hrvatska na to dalje nije mogla pristati i sudjelovati u tom procesu. Ili je proces čist ili je kontaminiran, a ovdje je potpuno jasno o čemu se radi, dodao je Božinović.

Istaknuo je da će Hrvatska u svakom slučaju i u svakom segmentu znati zaštititi svoj interes. Ocijenio je kako jučerašnje priopćenje MVEP-a nije moglo drugačije ići s obzirom da imamo apsolutni konsenzus u zemlji oko toga. Božinović je pojasnio kako je važno reći da je Slovenija naš važni susjed, naš dobar susjed, imamo brojne veze sa Slovenijom, surađujemo na svim područjima i važno je nastaviti dijalog sa Slovenijom kako bismo riješili ovo i druga pitanja.

Hrvatska je ponovila u utorak, nakon izjave Europske komisije da očekuje od RH i Slovenije da provedu arbitražnu odluku o graničnom sporu, da ju ta odluka ne obvezuje te da je neće primijeniti, ali da ostaje otvorena za dijalog s Ljubljanom u cilju rješavanja graničnog pitanja.

Ministar Božinović istaknuo je kako je važno da će se održati sastanak hrvatskog i slovenskog premijera Mire Cerara i Andreja Plenkovića, u Ljubljani 12. srpnja. Važno je da postoji komunikacija na svim razinama jer je to u interesu obiju zemalja i građana dviju država. Dijalog je nešto što nema alternativu i jedini način na koji se sporovi mogu riješiti, poručio je.

Sigurnosna situacija je stabilna

Odgovarajući na pitanje imamo li dovoljno policajaca za nadzor državne granice, ministar je izjavio kako je stanje na našim granicama stabilno, naša granična policija radi jedan ozbiljan, odgovoran posao štiteći interese RH sprječavajući eventualne ilegalne prelaske granice i cijeli niz poslova koji su u opisu granične policije.

Što se tiče sigurnosne situacije, ocijenio je da je stabilna. Naravno da pratimo trendove ne samo u regiji nego i u svijetu, rekao je hrvatski ministar unutarnjih poslova. Istaknuo je kako je bitno shvatiti da se sigurnosni izazovi ne mogu ograničiti na teritorij pojedinih država, sve su to transnacionalne prijetnje, a odgovor može biti samo zajedništvo i koordinacija između demokratskih država članica EU-a, NATO saveza.

Govoreći o prioritetima MUP-a, kazao je da se radi o jednom velikom sustavu u kojem postoje brojni kvalitetni profesionalci i ponosan je na ono što oni rade. Tek kada dođete u takav sustav i počnete dobivati dnevne informacije o tome što hrvatska policija sve radi, tek tada možete dobiti potpuniju sliku o naporima koje tisuće ljudi dnevno provede da bi zaštitili javni red i mir u RH – profesionalna sustav koji se može i dalje unapređivati pogotovo s obzirom na nove prijetnje koje obilježavaju policijski rad u današnje vrijeme, kazao je ministar Božinović. Posao svakog novog ministra jest, dodao je, rad na podizanju opće učinkovitosti, na jednom proaktivnom djelovanju u smislu prevencije kaznenih djela.

 

You may also like

0 comments