[vc_row][vc_column width=”1/3″]Može li se samo privatizacijom poboljšati upravljanje u velikim javnim sustavima kao što su Hrvatska elektroprivreda (HEP) i zdravstveni sustav ili postoje i drugi inovativni modeli kojima se može poboljšati upravljanje u tim sustavima ali i omogućiti njihova održivost, pitanje je kojim se u ponedjeljak bavila konferencija “Upravljanje javnim dobrima u Republici Hrvatskoj” .[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na konferenciji u Hrvatskom saboru u organizaciji Centra za mirovne studije i potpredsjednika Hrvatskog sabora Siniše Hajdaš Dončića predstavljeno je istraživanje o upravljanju HEP-om, te analize upravljanja Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) i upravljanja komunalnim uslugama u četiri hrvatska grada.
“Cilj tih analiza je da se stvori podloga za raspravu o tome može li se samo privatizacijom poboljšati upravljanje u velikim javnim sustavima ili postoje drugi inovativni modeli koji postoje u mnogim zemljama Europske unije koje su krenule putem remunicipalizacije odnosno vraćanje privatiziranih usluga u javni sektor”, kazala je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije .[/vc_column][/vc_row]
Naglasila je da u Centru za mirovne studije smatraju da je pristup javnim zajedničkim uslugama poput zdravstvenim uslugama, obrazovanju i električnoj energiji jedna od ključnih poluga ne samo borbe protiv siromaštva već preživljavanja siromaštva, posebice s obzirom na činjenicu da u Hrvatskoj ima više od milijun osoba koje žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključivosti.
Potpredsjednika Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić rekao je da u Hrvatskoj treba osvijestiti pitanje upravljanja javnim sustavima jer, kako je rekao , od javnog monopola nad javnim dobrima gori je jedino privatni monopol.
Vedran Horvat s Instituta za političku ekologiju predstavio je istraživanje upravljanja HEP-om u kojem se propituje je li privatizacija tog poduzeće jedino riješenje za bolje upravljanje njime ili postoje i alternative da HEP ostane u javnim rukama a istodobno poboljša upravljanje i usluge.
Ustvrdio je da je HEP jedno vrlo tromo veliko javno poduzeće ovisno o političkim promjenama koje na najbolji način ne koristi svoj društveni utjecaj, ali i da privatizacija sa sobom donosi velike rizike.
Kao rizike privatizacije HEP-a nabrojao je među ostalim porast cijena usluga i manji utjecaj na formiranje cijena, nedostatak ulaganja u infrastrukturu, gubitak i eroziju javnih funkcija.
“Privatizacije je vrlo često nepovratan proces i u slučajevima kada su u Europi neke nacionalne elektroprivrede bile privatizirane a građani odlučili vratiti ih u javne ruke, to je jako puno koštalo”, kazao je.
Kao alternativu privatizaciji stoga preporučuje priključivanje HEP-a europskom trendu prelaska na obnovljive izvore energije, demokratiziranje sustava upravljanja na način da se više otvori prema građanima i korisnicima i bolje odgovara na njihove potrebe, kao i jačanje društvene kontrole i nadzora.
Privatizacija nije riješenje ni za zdravstveni sustav koji grca u dugovima, smatra Maja Bobinac sa Sveučilišta u Rijeci koja je predstavila analizu upravljanja HZZO-om.
“Iz perspektive jednakosti pristupa zdravstvenim uslugama i pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama privatizacija u zdravstvu nije riješenje”, kazala je.
Dodala je da Hrvatska izdvaja relativno malo novaca za zdravstvo i kada bi izdvajala više generirala bi manju proračunsku rupu. “No, misliti da ćemo privatnim osiguranjima nadomjestiti dio te proračunske rupe znači da ćemo nekim slojevima društva dodatno onemogućiti pristup zdravstvenim uslugama”, istaknula je .
Kao primjer izdvojila je Slavačku koja je privatizirala dio zdravstvenih usluga, ali, kako tvrdi, to nije dovelo do bolje kvalitete zdravstvenih ishoda .
Na konferenciji je predstavljena i analiza upravljanja komunalnim uslugama u četiri hrvatska grada, Osijeku, Zagrebu, Dubrovniku i Puli, na temelju koje je izrađeno 30 preporuka za bolje upravljanje tim uslugama i onemogućavanje koruptivnih praksi primjerice u sferi zapošljavanja, odabira uprave, javne nabave.
Među preporukama je tako povlačenje iz procedure takozvanog “lex šerifa”, odnosno izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te jačanje nadzornih odbora i njihovo proširivanje s predstavnicima korisnika, potrošača i organizacija civilnog društva.
Zaključci konferencije, na kojoj su sudjelovali predstavnici organizacija civilnog društva, stručnih udruženja iz zdravstva i energetike kao i predstavnici sindikata, bit će upućeni saborskim zastupnicima i svim saborskim klubovima, resornim ministarstvima i ali i javnosti kako bi se otvorila javna rasprava o toj tematici.
