Unatoč neuspjehu štrajka u obrazovanju i znanosti, koji su četiri sindikata organizirala krajem rujna tražeći povećanje plaća za četiri posto, njihovi čelnici i dalje će ostati na svojim pozicijama nakon što su nekima od njih odbijene ponuđene ostavke, dok drugi ostavke nisu niti nudili.
Čelnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić i Igor Radeka ostaju na svojim funkcijama, nakon što je Veliko vijeće sindikata prošlog petka jednoglasno odbilo njihove ponuđene ostavke. “Tajnim glasovanjem Veliko vijeće sindikata je jednoglasno, bez ijednog glasa protiv ili suzdržanog, odbilo ostavke koje smo ponudili predsjednik sindikata Igor Radeka i ja”, kazao je u ponedjeljak Hini predsjednik Velikog vijeća Vilim Ribić.
Dodao je da su se neki članovi Velikog vijeća protivili čak i izjašnjavanju o ostavkama, držeći ih besmislenima, budući da su odluke o štrajku donesene unutar Vijeća i među članstvom, a čelnici sindikata, povjerenici i članovi bili su dio lanca koji je odluke provodio. “Ostavke smo ponudili iz principijelnih razloga, a naši su mandati ionako uvijek na raspolaganju”, kazao je Ribić. Na sjednici Velikog vijeća raspravljalo se i o uzroku neuspjeha štrajka u obrazovnim i znanstvenim ustanovama, koji su sindikati započeli u petak, 25. rujna, najavivši da će trajati do ispunjenja zahtjeva, tj. povećanja plaća zaposlenika u obrazovanju i znanosti za četiri posto ili do formiranja tehničke Vlade. Organizirala su ga tri sindikata Vertikale obrazovanja – Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a solidarno im se pridružio i Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod.
Nakon početnog dobrog odaziva, broj štrajkaša se ubrzo počeo osipati, prvi je odustao Sindikat učitelja, zatim zaposleni u visokom obrazovanju i znanosti, a nakon šest dana za izlazak iz štrajka odlučili su se srednjoškolski profesori i Preporod. Ribić sada tvrdi da je krivac za propast štrajka – premijer Zoran Milanović. “Nismo uspjeli parirati lažima premijera Milanovića. On je uspio izmanipulirati ljude da nema mogućnosti za ispunjenje naših zahtjeva i dio njih je na to nasjeo, povjerovali su da nije dobar tajming, a mi nismo uspjeli u tako kratkom vremenu potaknuti dovoljnu količinu ogorčenja nepravdom da se jednima u sustavu može dati, a drugima ne”, kaže Ribić.
Poručuje da nakon štrajka u rujnu nijednoj Vladi više ne bi smjelo biti normalno da nekoga nagrađuje, a zaposlene u obrazovanju i znanosti ostavlja po strani, svima je sada jasno da će prosvjetari reagirati i da to neće tolerirati. Cijelu priču o potrebi za ostavkama sindikalnih čelnika pokrenuo je nakon završetka štrajka predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić objavivši medijima da zbog neuspjeha štrajka nudi svoju ostavku na raspolaganje članstvu, a na isti je potez pozvao i ostale vođe sindikata. Članstvo Preporoda na neposrednom i tajnom izjašnjavanju, provedenom od 7. do 14. listopada, nije prihvatilo Stipićevu ostavku – s time se nije složilo 75 posto članova, tako da je Stipić najavio kandidaturu za predsjednika sindikata i u idućem mandatu.
Ostali sindikalni čelnici ustvrdili su da su njihovi mandati uvijek na raspolaganju, ali po statutu sindikata i načinu donošenja odluka o štrajku samostalno nisu ništa odlučivali pa ni ne snose odgovornost. Ribić je tada izjavio da je Stipić trebao ponuditi neopozivu ostavku, s obzirom na to koliko je tijekom štrajka radio na njegovu miniranju. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec ne smatra da bi trebao zbog propalog štrajka ponuditi ostavku niti će to osobno učiniti. Prema aktima toga sindikata, mandat vodstva je na raspolaganju članovima Skupštine, a redovna skupština srednjoškolskog sindikata održat će se u studenom.
Na skupštini će se analizirati provedba štrajka i odlučiti treba li mijenjati vodstvo, kaže Mihalinec podsjetivši da će sindikalni zahtjev za povećanjem plaće od četiri posto, koji zasad nisu postigli, dočekati svaku iduću Vladu . Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem se pak ne osjeća odgovornom jer nije samostalno donosila odluke o ulasku u štrajk niti o izlasku iz njega, o svemu je odlučivalo Veliko vijeće sindikata od 26 članova, na temelju ankete među članstvom i analize situacije. “Štrajk u rujnu nije uzdrmao položaj Sindikata hrvatskih učitelja, tijekom njega smo dobili 237 pristupnica u članstvo sindikata i sedam ispisnica”, ističe Šprem.
Kaže da se o svemu što se događalo u štrajku prikupljaju podaci, izrađuju grafikoni i detaljne analize, a o svemu će Veliko vijeće raspravljati tijekom studenoga , te na redovnoj godišnjoj skupštini koja se obično održava u prosincu. Na skupštini predsjednica sindikata podnosi godišnje izvješće, očekuje se analiza provedbe štrajka, ali ne i ostavka predsjednice, iako su, podsjeća Šprem, mandati vodstva uvijek na raspolaganju, smatra li skupština smjenu opravdanom.
