Zanimljivosti

Češka i Slovačka u utorak će obilježiti 50. obljetnicu invazije snaga Varšavskog ugovora predvođenih bivšim Sovjetskim Savezom koja je imala za cilj ugušiti razdoblje liberalizacije u toj zemlji poznato kao Praško proljeće.
U nekoliko mjeseci otkako je postao čelnik tadašnje čehoslovačke komunističke stranke početkom 1968., Aleksander Dubček ukinuo je političku cenzuru, inicirao gospodarske reforme i otvorio zemlji put ka napuštanju staljinističke prošlosti. Reformama je bio cilj “socijalizam s ljudskim likom”.

Sovjetske, poljske, mađarske i bugarske snage umarširale su u glavni grad tadašnje Čehoslovačke Prag tijekom noći s 20. na 21. kolovoza iste godine kako bi brutalno, uz tenkove na ulicama, slomili ono što su smatrali opasnim političkim razvojem događaja koji se zbiva u sferi utjecaja Moskve. Moskva i njezini komunistički saveznici prvi dan invazije u Čehoslovačku su poslali 200 tisuća vojnika, a broj je kasnije narastao na 600 tisuća. Nakon vojne intervencije posljednje sovjetske snage napustile su zemlju tek u lipnju 1991. godine.

Stotine prosvjednika okupilo se u ponedjeljak navečer ispred ruskog veleposlanstva u Pragu kako bi prosvjedovali protiv onoga što smatraju nastavkom uloge agresora u regiji, ukazujući na rusku aneksiju Krima od susjedne Ukrajine 2014. godine.

Prema povijesnim podacima, 137 civila ubijeno je u slamanju Praškog proljeća u razdoblju između kolovoza i prosinca 1968. Obilježavanje ove obljetnice ne prolazi bez kontroverzija: češki predsjednik Miloš Zeman ostao je tih u pogledu obilježavanja obljetnice, a mnogi ga liberali optužuju za preveliku bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, zbog čega, kako ističu, ne želi biti prekritičan prema onome što su Sovjeti napravili u to vrijeme.

Vaše srce ima prilično nezahvalan posao. Mora neprestano raditi da bi vas održavalo živim, ali najčešće ga niste svjesni. Osim, naravno, ako vas netko ne pokuša opljačkati ili ste upravo pretrčali 50 metara da uhvatite tramvaj ili se spremate prvi put poljubiti nekoga stvarno posebnog.
Tada srce udara tako brzo i tako glasno da vam se čini kako će vam iskočiti iz grudi. Treba li se zbog toga zabrinuti? Vjerojatno ne, kažu stručnjaci. Srce je iznimno efikasan organ koji pumpa točno onoliku količinu krvi koliko je tijelu potrebno – ni više ni manje. Suprotno bi bilo trošenje energije, kaže dr. Karl Stangl, šef kardiološkog odjela berlinske bolnice Charite.

Ali kada osjetite strah, počinje evolucijski odgovor. Vaš autonomni živčani sustav, koji kontrolira automatske tjelesne funkcije, tada aktivira reakciju “bori se ili bježi” i tijelu omogućuje navalu energije za suočavanje s pretpostavljenom opasnošću.

Nadbubrežne žlijezde u tom trenutku u krvotok otpuštaju adrenalin. Srce zbog toga kuca brže i pumpa više krvi u organe i mišiće. Drugim riječima, srce juri, a vi ga ne možete kontrolirati. “Autonomni živčani sustav ne zove se ‘autonomnim’ bez razloga”, kaže Stangl. Naglašava kako nema ništa loše u tome da srce s vremena na vrijeme pumpa više krvi. “Zdrav organizam to neko vrijeme podnosi bez problema”.

Ali ako srce iznenada ubrza bez očita razloga, Stangl savjetuje odlazak na hitnu. “Takva aritmija se treba dokumentirati i liječiti”, a liječnik će ustanoviti uzrok. U rijetkim slučajevima, napominje Stangl, palpitacije mogu biti i simptom ozbiljne bolesti srca.

 Svjetski skup o AIDS-u kreće u ponedjeljak u Amsterdamu u nadi da će iskoristiti popularnost aktivista poput Eltona Johna i princa Harryja kako bi pojačao borbu protiv epidemije za koju stručnjaci upozoravaju da bi mogla izmaknuti kontroli.
Tisuće delegata, istraživača, voditelja kampanja, aktivista i ljudi koji žive s tim virusom, prisustvovat će 22. međunarodnoj konferenciji o AIDS-u u vrijeme dok stručnjaci upozoravaju da nove infekcije HIV-om, iako ih je manje, u nekim dijelovima svijeta jačaju.

Stručnjaci ističu kako je pozornost svijeta oko te bolesti pala, kao i financiranje borbe protiv nje. Tvrde i kako je usredotočenost na tretman bolesti skrenuo pažnju s programa njezine prevencije poput distribucije kondoma, zbog čega se HIV i dalje širi među ranjivim skupinama.

“Ohrabrujući pad novih infekcija HIV-om, koji traje oko deset godina, potaknuo je neke da proglase da se bližimo kraju AIDS-a”, istaknuo je prošli tjedan Peter Piot, istraživač virusa i osnivač agencije UNAIDS.

No “ne postoji nikakav dokaz koji bi potkrijepio taj zaključak”, dodao je Piot i upozorio kako je “diskurs o kraju AIDS-a potaknuo opasnu samodopadnost”. U izvještaju UNAIDS-a stoji kako je u borbi protiv te bolesti dugačak i težak put, usprkos manjem broju novih zaraza i smrtnih slučajeva te rekordnog broja ljudi koji uzimaju antiretrovirusnu terapiju (ART).

Nedostatak novca dovest će u pitanje postignute rezultate

Ova teško stečena postignuća mogla bi se poništiti, upozorili su stručnjaci tijekom završnih priprema na lokaciji koja će primiti 15 tisuća delegata, među njima i zvijezde poput Charlize Theron. Alarmantan broj novih zaraza i eksplozivan rast mlade populacije u teško pogođenim državama mogli bi pokrenuti “krizu epskih proporcija”, poručio je Mark Dybul, američki istraživač AIDS-a. “Ako ne budemo imali više novca dogodit će se loše stvari”, rekao je Dybul uoči konferencije ustvrdivši kako je svijet “vjerojatno pred najvećim rizikom gubitka kontrole nad tom epidemijom”.

Dybul i kolege ističu kako donatorska i državna pomoć u borbi protiv AIDS-a znatno pada. Prema UNAIDS-u nedostaje gotovo 7 milijardi dolara godišnje. Daleko najveći donator su Sjedinjene Države. HIV-om se od ranih osamdesetih zarazilo gotovo 80 milijuna ljudi, a 35 milijuna ih je preminulo. Podaci danas pokazuju da broj zaraženih raste u oko 50 država te se više nego udvostručio u istočnoj Europi i središnjoj Aziji.

Prošlogodišnjih 1,8 milijuna novih zaraza pokazuju da “ako ne napravimo nešto potpuno drastično nećemo stići” blizu cilju od manje od 500 tisuća zaraženih 2020., upozorava Nduku Kilonzo iz kenijskog državnog vijeća za suzbijanje te bolesti. “Imamo krizu i to je kriza prevencije”, zaključila je Kilonzo.

Kako god završilo svjetsko prvenstvo u nogometu, bez obzira na konačni rezultat, Hrvatska je već pobjednik. Pretraživanja na Googleu, objave na društvenim mrežama, otvaranje članaka Wikipedije, komentari hrvatske predsjednice, sve to je neizmjerna reklama, promocija koju zemlja veličine i ekonomske snage Hrvatske nikada ne bi mogla platiti.

Piše: Denis Avdagić, geopolitički analitičar

Predsjednik Trump je čestitao novinaru Tomislavu Krasnecu na pobjedi Hrvatske čim mu se predstavio na tiskovnoj konferenciji, a tu čestitku čuli su svi prisutni novinari i naravno prenosili. Mađarski premijer Viktor Orban nedvojbeno je poručio kako će navijati za Hrvatsku, naglasivši kako je „cijelim srcem uz Hrvate”. Poruka je to prije svega odaslana mađarskim građanima i kod njih će pobuditi emocije prema Hrvatskoj ali ne manje važno je da će i u političkim odnosima dvaju susjeda sve biti u pozitivnijoj atmosferi, zahvaljujući vatrenima. Uspjeh hrvatske reprezentacije dolazi do svjetskih čelnika, Hrvatska je tema razgovora na marginama susreta, za Hrvatsku se i navija.

Uvijek ponavljam kako se predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sjajno snalazi na multilateralama. I ovaj puta se to pokazalo i više nego točno. Ona svjesno igra po rubu protokola, pa i krši uobičajene norme ali time se uvijek izbori za pažnju. Tako je bilo u svečanoj loži s ruskim premijerom, tako je bilo i na NATO summitu. Naišlo je to na mnoštvo kritike, što u našim medijima, što na društvenim mrežama. Međutim, sa svojim dugogodišnjim iskustvom i budnim praćenjem međunarodnih odnosa tvrdim da ne mogu biti više u krivu kada kritiziraju predsjednicu. I ti potezi privlačili su pažnju svjetskih medija, klikalo se na članke kako navija naša predsjednica, otvarali su to i oni kojima nogomet nije zanimljiv ali čelnica države koja strastveno navija jeste.

Pojavili su se i članci kakvi se u Hrvatskoj često prenose o drugim državnicima i njihovoj skromnosti, s hrvatskom predsjednicom kao političarkom koja putuje ekonomskom klasom i navija sa srcem pokraj monotonih uspavanih stereotipnih političara… Što reći kada čujete pitanja stranih novinara koji su došli postaviti pitanje predsjednici pred njen dolazak na svečanost Dana Zagrebačke županije, mali detalj koji pokazuje koliki interes privlači Hrvatska i predsjednica.

Rusija je kalkulirano ušla u organizaciju ovogodišnjeg svjetskog prvenstva. Potrošili su milijarde eura na infrastrukturu, prezentiranje i promoviranje zemlje. Prvenstvo prolazi u miru, bez incidenata i Rusija stoga posve sigurno naplaćuje veliki politički profit. Do jučer se posebno na Zapadu o Rusiji u javnom diskursu govorilo gotovo isključivo problematski. Prvenstvo je tu zemlju obojilo dodatnim bojama, dodijelilo joj nove emocije i uspomene, posebno kod onih koji su tamo otputovali, a među njima je veliki broj novinara, gospodarstvenika i političara.

Ono što je Rusija planirala i platila Hrvatska je dobila zahvaljujući reprezentaciji. No trebat će pozornost i to svjetlo stadionskih reflektora i iskoristiti što prije, jer kao što utakmica ima svoje trajanje, tako i promocijski efekti ovog monumentalnog uspjeha izbornika Dalića i njegovih izabranika ima vrijeme u kojem se može najbolje koristiti. Treba reći kako stvari dugo vremena za Hrvatsku više neće biti iste jer se za nju sada čulo u svakom kutku svijeta, nismo više nepoznanica nego zemlja o kojoj tweeta Chelsea Clinton, kojoj čestita Donald Trump, za koju navija Viktor Orban…

 Vodeća ruska banka Sberbank i ruski ogranak austrijskog Raiffeisen Bank Internationala (RBI) optuženi su za neprimjerenu upotrebu pojma Svjetskog nogometnog prvenstva u promotivnim materijalima, izvijestili su ruski mediji.
Ruska je banka promotivno ponudila više kamate na depozite položene u vrijeme neočekivane pobjede ruske nogometne reprezentacije nad onom Saudijske Arabije. Zahvaljujući toj promotivnoj ponudi u Sberbanku je u manje od tjedan dana otvoreno 200.000 novih računa s ukupnim položenim iznosom od milijardu dolara.

Ruska podružnica austrijskog RBI-ja nudi pak popuste u barovima i restoranima za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva a pojedinim su klijentima s bankovnim karticama odobrili i dodatne ‘putne milje’ za svaki gol na prvenstvu zabije njihova nogometna reprezentacija.

Obje financijske institucije suočile su se s pritužbama zbog upotrebe Svjetskog kupa u marketinške svrhe – na potez Sberbanka požalila se FIFA a na austrijskog zajmodavca ruski regulator za zaštitu tržišnog natjecanja, izvijestio je u srijedu The Moscow Times.

FIFA je krajem prošlog tjedna zatražila od Sberbanka da ukloni njezin zaštitni znak „2018 FIFA Svjetsko prvenstvo“ s internetske stanice depozitnih računa, kazala su u srijedu dva neimenovana upućena izvora ruskom poslovnom dnevniku Vedomosti. “Sukladno FIFA-inom programu zaštite branda za 2018 FIFA Svjetsko prvenstvo, FIFA ulaže velike napore kako bi osigurala ekskluzivno korištenje određenih prava na povezivanje brandova koje dodjeljuje samo FIFA-inim komercijalnim partnerima“, izjavio je FIFA-in glasnogovornik u pisanom komentaru za Reuters.

Ruski je regulator pak pokrenuo postupak protiv Raiffeisena zbog kršenja propisa o organizaciji svjetskog nogometnog prvenstva u promotivnim materijalima koji su stvorili „lažni dojam“ suradnje s FIFA-om.

Ročište o navodnom RBI-jevom kršenju propisa zakazano je za petak, 29. lipnja, navodi se u priopćenju ruskog regulatoram, objavljenom na Internetu. Iz Sberbanka su za Vedomosti kazali da blisko surađuju s FIFA-om kako bi riješili spor, naglasivši ujedno da su njihovi poslovni potezi u okviru ruskih i međunarodnih propisa. “Banka surađuje s predstavnicima FIFA-e”, navodi banka u izjavi dostavljenoj Reutersu elektroničkom poštom.

Ruski je zajmodavac u međuvremenu prema navodima globalne nogometne organizacije uklonio FIFA-ino ime iz svojih oglasa, napominje Reuters. “Možemo potvrditi da je Sberbanku upućeno pismo upozorenja… koje je potaknulo Sberbank da eliminira neovlašteno povezivanje s (nogometnim) turnirom”, istaknuo je glasnogovornik FIFA-e.

“Zaštita komercijalnih prava ključna je za organizaciju turnira”, navodi FIFA u smjernicama o upotrebi službenih brendova, referirajući se na svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji.

Odlučujuća utakmica skupine F između Njemačke i Južne Koreje, njemačko bi gospodarstvo mogla koštati između 130 i 200 milijuna eura jer se utakmica igra za vrijeme regularnog radnog vremena u Njemačkoj, javlja medijska grupa Funke u srijedu.
Ako samo svaki drugi zaposleni, koji se u tom trenutku nalazi na radnom mjestu, bude gledao utakmicu koja počinje u 16 sati, i ako zaposleni ne budu ostali dulje na poslu kako bi nadoknadili izgubljeni sat, to bi njemačko gospodarstvo moglo stajati između 130 i 200 milijuna eura“, javlja Funke grupa pozivajući se na istraživanja Instituta njemačkog gospodarstva (IW).

Sličan fenomen je već uočen i na posljednjim velikim nogometnim natjecanjima. No stručnjaci istodobno ističu i aspekt zajedništva, „team buildinga“ koji se stvara tijekom zajedničkog gledanja utakmice, što opet po sebi može polučiti pozitivne efekte na produktivnost. „Ne radi se uvijek samo o novcu nego o teambulidingu. I nema ništa bolje od zajedničkog gledanja utakmice njemačke momčadi“, kaže Christoph Schröder iz IW-a. I dodaje: „ostaje nada da će Njemačka pobijediti“.

 Ima već 25 dana da se diskretna američka prva dama nije pojavila pred kamerama pa njezino produženo izbivanje iz javnosti nakon operacije “benignog” problema s bubregom izaziva i najluđe teorije.
Vrativši se iz bolnice prije više od dva tjedna, trebala je u ponedjeljak sa suprugom Donaldom Trumpom predsjedati primanjem u čast obitelji američkih vojnika poginulih u borbi. No, ni tamo nije bio dopušten pristup novinarima.

Tako dugi izostanak “rijedak je”, ističe Katherine Jellison, povjesničarka sa sveučilišta Ohio.

Glasine i pošalice sve su brojnije otkad je u nedjelju objavljeno da Melania Trump (48) neće pratiti supruga na G7 krajem tjedna u Kanadi, ni na povijesnom summitu u Singapuru sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom 12. lipnja.

Čak i za prvu damu koja jako drži do svoje nezavisnosti, iznenađuje propuštanje toliko važnih događaja. Tim više što je do objave došlo za vikend već obilježen njezinim primjetnim odsustvom iz predsjedničke rezidencije u Camp Davidu gdje se okupio dobar dio obitelji Trump.

Je li možda bila na operaciji estetske kirurgije? Je li se vratila u New York? Živi li s roditeljima u Washingtonu jer ne može podnijeti supruga? Surađuje li s posebnim tužiteljem na istrazi ruskog dosjea?

Toliko neobičnih pretpostavki da im se Melania Trump narugala u srijedu na Twitteru.

“Vidim da mediji rade prekovremeno i špekuliraju o mjestu na kojem se nalazim i o tome što radim. Bez brige, ovdje sam u Bijeloj kući s obitelji, jako se dobro osjećam i teško radim za američki narod i djecu!”

S obzirom na to da je sličan rječnik jako dobro poznat, mnogi sumnjaju da je tvit zapravo napisao Donald Trump.

Otada, više se nije čulo ništa. “Zapanjena sam kako je gospođi Trump to uspjelo u 21. stoljeću”, kaže Jellison. Pošto prvu damu na tu dužnost nije izabrao američki narod, ona nema nikakvu obavezu polagati mu račune o tome gdje je i što radi.

U 19. stoljeću mnoge su prve dame uspjele ostati izvan pogleda, ali u posljednjih pola stoljeća njihove aktivnosti postale su javna stvar i javnost očekuje da o tome bude informirana. “Većinu 20. stoljeća i svakako u 21 stoljeću, prva dama nije imala drugu opciju nego biti javna figura, bez obzira na to što prolazila u životu. Sjetite se samo Jackie Kennedy”, zaključila je Jellison.

Nakon desetljeća velikog rasta, tržište pametnih telefona naglo je zastalo.
Istraživanja pokazuju da je prodaja pametnih telefona prošle godine po prvi put pala otkad je 2007. predstavljen iPhone, a početni podaci za ovu godinu pokazuju da će doći do daljnjeg usporavanja.

Analitičari tvrde kako je za to zaslužno nekoliko faktora, uključujući nedostatak novih značajki koje bi zadivile potrošače, dulje korištenje telefony, kao i zbog zasićenja ključnih tržišta, poput kineskog, koja su poticala rast. “Tržište je stiglo do vrhunca, to je suština”, tvrdi Bob O’Donnel, analitičar i konzultant iz tvrtke Technalaysis Research koja se bavi analizom tržišta.

“To zasigurno nije kraj za pametne telefone, to je kraj rasta njihovog tržišta”, dodao je.

Do zasićenja je došlo slično kao što se to dogodilo u slučaju tableta i osobnih računala nekoliko godina ranije. “To ne znači da nije riječ o jakom tržištu – ono je ogromno – no to znači da prodavači moraju početi drugačije razmišljati”, istaknuo je O’Donnell.

Prodavači pametnih telefona ne smiju više računati na brzorastuću prodaju i umjesto toga moraju biti kompetitivniji u nadmetanju s konkurencijom, smatraju analitičari.

Samsung i dalje predvodi na tržištu, no prednost te južnokorejske tvrtke pred američkim Appleom se smanjuje. Na trećem mjestu je kineski Huawei, a brzo raste i njihov državni rival Xiaomi, usprkos tome što nije prisutan na američkom tržištu.

 Umirovljeni papa Benedikt XVI. ocijenio je kao “glupe predrasude” prigovore konzervativaca da papa Franjo svojom liberalnom teologijom uništava Crkvu, u pismu objavljenom u utorak, na petu godišnjicu izbora njegova nasljednika na Petrovoj stolici.
Pet godina nakon što se Benedikt XVI. odrekao papinstva neki tradicionalisti još uvijek ga smatraju svojim poglavarom, optužujući Franju da je previše blag prema razvedenim katolicima i homoseksualcima te da previše štiti migrante.

“Pozdravljam onu inicijativu koja traži da se suprotstavimo i reagiramo na glupe predrasude da je papa Franjo samo praktičan čovjek lišen specifičnog teološkog i filozofskog habitusa, a da sam ja samo teoretičar teologije koji slabo razumije konkretan život suvremenog kršćanina”, napisao je papa Benedikt u pismu koje je pročitano prilikom predstavljanja teoloških djela pape Franje.

Benedikt (90) živi gotovo izolirano u Vatikanu otkako je postao prvi papa u 600 godina koji se odrekao službe te vrlo rijetko nastupa u javnosti.

Mnogi konzervativci negativno su ocijenili prvih pet godina Franjina pontifikata, ocjenjujući da je njegova politika izazvala zbunjenost i naglasila osjećaj krize u Crkvi.

“Ovo je vrlo elegantan, no istodobno i jasan način kojim se Benedikt distancira od onih koji ga iskorištavaju u svojoj borbi protiv Franje”, kaže otac Antonio Spadaro, jezuit blizak Papi koji je o njemu napisao nekoliko knjiga.

“Benedikt zapravo kaže: neću dopustiti da to radite u moje ime”, ističe otac Spadaro.

Konzervativci tvrde da je, u pokušaju da Crkvu učini inkluzivnijom i pomirljivijom, Papa zapustio moralna pitanja fokusirajući se na društvene probleme poput promjene klime, ekonomske nejednakosti i migracije.

Godine 2016. četiri kardinala javno su kritizirala papu Franju zbog njegova učenja o obitelji, posebice zbog mogućnosti da razvedeni i ponovno vjenčani katolici tijekom civilne ceremonije dobiju pričest. Papa na to nije odgovorio, a jedan od kardinala zaprijetio je da će ga javno “ispraviti”.

Prošle je godine nekoliko desetaka konzervativnih katoličkih profesora i laika objavilo pismo na 25 stranica u kojemu su papu Franju optužili za herezu.

Većina konzervativaca i liberala jednako su suglasni samo u tome da je papa Franjo propustio zaustaviti je seksualno zlostavljanje, što je problem koji desetljećima pogađa Crkvu, dakle puno ranije nego li je aktualni papa izabran.

Papa Franjo našao se na udaru kritika zato što je branio čileanskog biskupa koji je svojevremeno bio optužen za prikrivanje seksualnog zlostavljanja.

U svome pismu papa Benedikt odbacio je sugestije konzervativaca o tome da Franjo nema dovoljno akademskih kvaliteta te je, upravo suprotno, svog nasljednika nazvao “čovjekom dubokog filozofskog i teološkog znanja” i pozdravio postojanje “unutarnjeg kontinuiteta dvaju pontifikata”.

No, s tim se ne slažu na konzervativnom blogu Rorate Caeli, vrlo kritičnom prema papi Franji. “Jedini kontinuitet je u tome što su obojica kršteni”, napisali su.

Bivši SS-ovac Oskar Groening, poznat kao “računovođa iz Auschwitza”, umro je u 96. godini, objavili su mediji u utorak, pozivajući se na njegovog odvjetnika.
Glasnogovornik Državnog odvjetništva Hanovera Oliver Eisenhauer je rekao da ga je odvjetnik informirao o smrti Groeninga koji je 2015. osuđen na četiri godine zatvora zbog sudjelovanja u smrti 300.000 Židova. Informaciju o njegovoj smrti nije mogao službeno potvrditi.

“Jedino imamo pismo njegovog odvjetnika u kojem piše da je Groening umro”, rekao je Eisenhaur i objasnio da još nema smrtovnicu koju pravosudne vlasti trebaju uputiti gradskoj upravi, što bi moglo potrajati danima.

Njemački regionalni dnevnik Allgemeine Zeitung i državni radio-tv kanal NDR objavili su da je Groening umro. Prema tjednom listu Der Spiegel bivši SS-ovac je umro u petak u bolnici.

Oskar Groening je među posljednjim bivšim nacistima koji je odgovarao za svoja djela na sudovima, više od 70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Tijekom procesa se ispričao i spomenuo “moralnu pogrešku”. Krajem 2017. njemačko pravosuđe je naredio njegovo zatočenje, ali on je svim sredstvima izbjegavao odlazak u zatvor, napisao je i molbu za pomilovanje. U vrijeme smrti je bio u bolnici i nije počeo izdržavati kaznu.