Zanimljivosti

Rukometaši PPD Zagreba u susretu su 6. kola regionalne SEHA lige u dvorani Sutinska vrela svladali prvaka Vardar sa 26-23 (14-14).
Tijekom prvog poluvremena niti jedan sastav nije uspio stvoriti prednost veću od dva gola razlike, da bi u nastavku igrači hrvatskog prvaka postigli prva dva pogotka i sve do posljednje tri minute imali gol do dva prednosti. Kada je Qerimi u 58. minuti pogodio za 24-21 praktički je osigurao pobjedu Zagrebu.

Zlatko Horvat je sa šest golova bio najefikasniji u sastavu PPD Zagreba, po četiri su dodali Ivan Sršen i David Mandić, dok je Dainis Kristopans sa četiri pogotka predvodio Vardar.Nakon šest odigranih susreta i PPD Zagreb i Vardar imaju po 15 bodova te se nalaze na vrhu ljestvice.

Kanada će u srijedu postati druga država u svijetu koja će legalizirati kanabis, a njezino iskustvo pomno će se pratiti na Zapadu, predviđa liberalni premijer Justin Trudeau, no pojedinim pokrajinama legalizacija će logistički možda zadati dosta glavobolje.
Od 17. listopada Kanađanima će biti dopušten uzgoj, posjedovanje i konzumacije kanabisa u rekreativne svrhe, po čemu će to biti prva zapadna zemlja i druga u svijetu pet godina pošto je to učinio Urugvaj u Južnoj Americi. Derivati kanabisa, kao hrana, kozmetika ili e-cigarete s marihuanom bit će dopušteni u Kanadi od 2019., ali kanadski poduzetnici već su počeli pripreme da zagrabe svoj dio kolača na tržištu koje obećava.

Otkako je Trudeau izabran krajem 2015., financijska tržišta pohrlila su u novi biznis i kanadski prozivođači kanabisa već zarađuju milijarde. Tri najveća poduzeća izlistana na burzi u Torontu već su akumulirala više od 30 milijarda kanadskih dolara (19,9 milijarda eura).

Legalizacija bi trebala potaknuti kanadsko gospodarstvo i proizvesti između 816 milijuna do 1,1 milijarde dolara novih prihoda u četvrtom tromjesečju tekuće godine. U to se ne računa crno tržište koje proizvodi četvrtinu svih ‘džointova’ popušenih u Kanadi, prema podacima Kanadskog statističkog zavoda.

Statistički zavod procjenjuje da će 5,4 milijuna Kanađana kupovati kanabis u za to ovlaštenim trgovinama do kraja 2018., odnosno 15 posto populacije. U inozemstvu će se pomno pratiti kanadsko iskustvo, rekao je premijer Trudeau u svibnju kada je dao intervjuu agenciji France Presse. “Saveznici s kojima sam razgovarao žele promatrati kako će teći stvari kod nas (…) prije nego što i sami krenu u to”, rekao je Trudeau. “Budu li stvari dobro funkcionirale, a ja očekujem da će tako biti, vjerujem da će nas druge zemlje slijediti”.

Pripreme već traju u pojedinim regijama i naseljima te lokalne vlasti i poduzeća moraju propise uskladiti s novim zakonom. Savezni parlament u proljeće je izglasao legalizaciju kanabisa koji je u Kanadi bio zabranjen od 1923., no provedbu te reforme provest će deset saveznih pokrajina i tri teritorija. Nekoliko njih već je najavilo da neće potpuno primijeniti novi zakon.

Primjerice, novim saveznim zakonom svako kućanstvo može uzgojiti do četiri biljke kanabisa, no središnja kanadska pokrajina Manitoba i istočna pokrajina Quebec izjasnile su da će uzgoj zabraniti, iako o tome posljednju riječ tek treba izreći Vrhovni sud.

Kao i za proizvodnju i distribuciju alkohola i duhana, pokrajine su te koje odlučuju o dobnoj granici. U većini je granica 19 godina, no u Alberti je 18, a Quebec želi granicu podići na 21 godinu. Kad je riječ o komercijalizaciji, neke pokrajine, a među njima i Quebec, žele imati monopol, a druge poput Ontarija ili Nove Škotske odlučile su taj posao prepustiti privatnom sektoru.

Neujednačena će biti i praksa za pripadnike savezne policije. Zaposlenici savezne policije morat će apstinirati od uživanja kanabisa 28 dana prije posla, a takav propis vrijedit će i za Toronto. U Montrealu se od policajaca samo traži da na posao dolaze trijezni.

Konačno, kanabis se neće moći posvuda uživati. U nekim gradovima, primjerice Montrealu, za uživanje kanabisa vrijedit će jednaki propisi kao za uživanje cigareta. U nekim drugim gradovima pušenje ‘džointa’ bit će dopušteno samo u vlastitom domu.

Najveći svjetski sajam knjiga otvoren je u utorak u Frankfurtu te će na njemu sudjelovati sedam tisuća izlagača iz 110 zemalja.
Izdavači i knjižari na sajmu rade teško “kako bi vratili knjigu ljudima”, rekao je u utorak Heinrich Riethmueller, čelnik Njemačkog udruženja izdavača i knjižara. Organizatori navode da Frankfurtski sajam knjiga raste, a ove će godine biti tri posto više izlagača nego prošle. Prošle je godine sajam posjetilo više od 250 tisuća ljudi.

Međutim, prodaja knjiga u Njemačkoj pala je za 1.1 posto u prvih 9 mjeseci 2018., dok su 2017. prihodi pali za 1.6 posto u odnosu na godinu ranije, na 9.13 milijardi eura. Usprkos smanjenim prihodima, Riethmueller je rekao da bi izdavačka industrija mogla osjetiti promjenu navika kod kupaca. “Čak i otpadnici od knjige, cijene knjige i osjećaju žudnju za njima”, rekao je Riethmueller.

“Međutim, čitaju manje u svakodnevnom metežu, pod pritiskom društvenih medija i ometeni drugim oblicima zabave”, dodao je. Sajam se za javnost otvara u srijedu, kada će njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier sudjelovati u raspravi o tome kako se boriti protiv populizma u ‘olujnim vremenima’.

Sedamdeseti Frankfurtski sajam knjiga zatvara se u nedjelju. Frankfurtski sajam knjiga svoje korijene ima u srednjem vijeku. Prvo izdanje održano je nedugo nakon što je Johannes Gutenberg u obližnjem Mainzu izumio tiskarski stroj.

Papa Franjo stao je u utorak u obranu sporazuma Svete Stolice i NR Kine o načinu imenovanja biskupa kineskih katolika, rekavši kako će papa, a ne kineska vlada, donositi konačnu odluku o tome koga treba zarediti za biskupa u toj komunističkoj državi.
Papa Franjo je u zrakoplovu, nakon posjeta baltičkim državama, prvi put javno komentirao sporazum potpisan u subotu u Pekingu, rekavši da je shvatio kako neće svi razumjeti logiku u podlozi tog sporazuma, no da je on uvjeren u “veliku vjeru” kineskih katolika.

Papa kaže da je riječ o dijalogu s kineskom vladom. No, ističe, treba biti jasno da će biskupe imenovati papa.

Vijest o sporazumu Svete Stolice i NR Kine, koji su u Pekingu potpisali zamjenici ministara vanjskih poslova dviju strana, objavljena je dok se papa Franjo nalazi u posjetu Vilniusu na početku četverodnevnog posjeta baltičkim republikama.

Sporazum daje Vatikanu dugo željenu mogućnost odlučivanja u imenovanju biskupa u Kini, no kritičari smatraju da je Crkva previše popustila komunističkoj vladi. Kineski katolici, njih gotovo 12 milijuna, podijeljeni su na podzemnu Crkvu odanu Vatikanu i Katoličko domoljubno udruženje koje nadzire država. Vatikan smatra da bi neuspjeh u postizanju tog dogovora mogao dovesti do takvog raskola među kineskim katolicima kakav bi u budućnosti bilo jako teško prevladati.

Vrh Katoličke crkve u Americi uvodi niz mjera, od dežurnog telefona za slučajeve spolnog zlostavljanja od strane biskupa i pripreme “kodeksa ponašanja” za potonje do imenovanja sutkinje koja će ocijeniti jesu li te mjere dovoljne nakon ljetošnjih skandala.
Zadnji mjeseci bili su “pakleno ljeto za američku katoličku obitelj”, priznao je u četvrtak kardinal Timothy Dolan, nadbiskup New Yorka. Katolici žele da Crkva “položi račune, da bude transparentna i djeluje”, dodao je.

Kardinal Dolan je izvijestio o imenovanju bivše savezne sutkinje, ugledne Barbare Jones koja će ocijeniti mjere što ih je donijela njegova nadbiskupija kako bi odgovorila na zlouporabe i spriječila ih te je obećao da će “poslušati njezine preporuke”.

Američki biskupi su na tiskovnoj konferenciji u srijedu objavili da uvode dežurni telefon za koji je zadužena “treća strana” radi prijave zlouporaba koje počine biskupi. Usto je najavio da uskoro izdaju “kodeks ponašanja” za biskupe.

Kardinal je priznao da, iako je već donio niz mjera za suzbijanje zlouporabe, katolici počinju “gubiti povjerenje u svoje biskupe” nakon ljetošnjeg crnog niza. Taj je počeo u srpnju ostavkom kardinala Theodorea McCarricka optuženog za spolno zlostavljanje jednog tinejdžera prije više desetljeća. Pokazalo se da su protiv njega bile podignute i druge tužbe koje nisu dobile sudski epilog zbog isplate velike odštete.

Prelati su sada u fokusu pravosuđa: nakon istrage u Pennsylvaniji gdje je u katoličkim ustanovama više od 300 svećenika desetljećima spolno zlostavljalo 1.000 djece, glavna tužiteljica savezne države New Yorka najavila je veliku istragu u svojoj državi kojom će se utvrditi kako su mjesne biskupije mogle prikrivati zlouporabu, zatraživši pristup arhivima. Još pet saveznih država vodi svoje istrage.

“Naravno da osjećaju pritisak” koji je pojačan zbog pada broja vjernika, ističe Dennis Doyle, teolog na sveučilištu u Daytonu: u 2014. udio katolika u američkom stanovništvu bio je u 20,8 posto, a u 2007. je bio 23,9 posto, navodi institut Pew.

Samo osam mjeseci nakon što je prodan američkoj medijskoj grupi Meredith Corporation, časopis Time ponovno mijenja vlasnika, a ovoga puta kupuje ga milijarder Marc Benioff.
Suosnivač Salesforce.coma Marc Benioff i njegova supruga osobno kupuju Time za 190 milijuna dolara. U priopćenju Mereditha stoji kako Benioffi „neće biti uključeni u svakodnevno poslovanje ili novinarske odluke“.

Dogovor bi mogao biti dovršen kroz mjesec dana, no prvo mora dobiti regulatorno odobrenje.

Marc Benioff, predsjednik, izvršni direktor i suosnivač tvrtke Salesforce.coma za poslovanje u oblaku, izjavio je kako on i njegova supruga duboko poštuju organizaciju i taj poznati brend.

„Moć Timea oduvijek je bila u njihovom jedinstvenom pisanju o ljudima i problemima koji na sve nas utječu i povezuju nas“, napisao je u tweetu.

Benioffi preuzimaju Time u vrijeme kada je budućnost tiskanih medija neizvjesna. Prodaja Timea je pala, a bori se i s padom prihoda od oglašavanja.

Meredith je tek u siječnju dovršio kupnju matične tvrtke Time Inc. te ubrzo prodao neke od njihovih najpoznatijih magazinskih naslova.

Prema Forbesu, Benioff ima imovinu vrijednu 6,7 milijardi dolara, a nije jedini poduzetnik iz tehnološkog svijeta koji je odlučio kupiti tradicionalnu tiskanu publikaciju.

Izvršni direktor Amazona Jeff Bezos kupio je 2013. godine Washington Post, a prošle je godine Laurene Powell Jobs, filantropistica i udovica Stevea Jobsa, kupila većinski udio u časopis The Atlantic.

Pri prvim koracima u novinarstvu Bob Woodward srušio je predsjednika Richarda Nixona, a 44 godina kasnije zbog te zvijezde američkog novinarstva drhti, barem od bijesa, novi stanovnik Bijele kuće – Donald Trump.
U najnovijoj knjizi “Fear: Trump in the White House”, objavljenoj u utorak u SAD-u i već na vrhu prodaje, nudi portret nekultiviranog, histeričnog i paranoičnog čelnika kojega se trude suspregnuti njegovi suradnici kako bi izbjegli najveće skandale.

“Ma to je što god, obmana”, kazao je šef države iako naviknut na nepovoljne tekstove. No, ovog puta napad je shvaćen ozbiljno jer dolazi od jednog od najobavještenijih novinara Washingtona.

Bob Woodward (75) stekao je vjerodostojnost reportera već u počecima u dnevniku Washington Post u koji je primljen 1971. Njegova istraga o skandalu Watergate, koju je vodio zajedno s kolegom Carlom Bernsteinom, dovela je do ostavke Richarda Nixona 1974.

Film “Svi predsjednikovi ljudi”, adaptacija njihove čuvene knjige, diže ga 1976. gotovo u rang zvijezde, tim više što njegov lik tumači Robert Redford. Nakon Watergatea objavljivao je jednu knjigu svake dvije godine, kronike predsjedničkih mandata Billa Clintona, Georgea W. Busha, Baracka Obame ali i Vrhovnog suda, CIA-e i Središnje banke, nastavljajući istodobno pisati za Washington Post. “Moj posao nije donositi sud”, kaže Woodward. Njegov je posao, kako kaže, “izvijestiti točno što su ljudi napravili, što to znači, što ih motivira i tko su oni”.

U 19. knjizi slijedio je doslovno tu metodu. No, rezultat je puno ozbiljniji od prethodnih kronika Bijele kuće. Otkad su objavljeni isječci djela, predstojnik ureda predsjednika John Kelly demantirao je svoje riječi te čak činjenicu da je uopće razgovarao s Woodwardom. Ministar obrane Jim Mattis također se ogradio od izjava. “Ja ne lažem”, kazao je u ponedjeljak novinar u televizijskom intervjuu, ustvrdivši da su ga brojni izvori upozorili da će ga demantirati ako objavi njihove izjave.

Po njemu, bitka koja se trenutno vodi u SAD-u “bitka je za istinu”. “Radio sam svoj posao, to je za mene najbolje moguće novinarstvo”.

Češka i Slovačka u utorak će obilježiti 50. obljetnicu invazije snaga Varšavskog ugovora predvođenih bivšim Sovjetskim Savezom koja je imala za cilj ugušiti razdoblje liberalizacije u toj zemlji poznato kao Praško proljeće.
U nekoliko mjeseci otkako je postao čelnik tadašnje čehoslovačke komunističke stranke početkom 1968., Aleksander Dubček ukinuo je političku cenzuru, inicirao gospodarske reforme i otvorio zemlji put ka napuštanju staljinističke prošlosti. Reformama je bio cilj “socijalizam s ljudskim likom”.

Sovjetske, poljske, mađarske i bugarske snage umarširale su u glavni grad tadašnje Čehoslovačke Prag tijekom noći s 20. na 21. kolovoza iste godine kako bi brutalno, uz tenkove na ulicama, slomili ono što su smatrali opasnim političkim razvojem događaja koji se zbiva u sferi utjecaja Moskve. Moskva i njezini komunistički saveznici prvi dan invazije u Čehoslovačku su poslali 200 tisuća vojnika, a broj je kasnije narastao na 600 tisuća. Nakon vojne intervencije posljednje sovjetske snage napustile su zemlju tek u lipnju 1991. godine.

Stotine prosvjednika okupilo se u ponedjeljak navečer ispred ruskog veleposlanstva u Pragu kako bi prosvjedovali protiv onoga što smatraju nastavkom uloge agresora u regiji, ukazujući na rusku aneksiju Krima od susjedne Ukrajine 2014. godine.

Prema povijesnim podacima, 137 civila ubijeno je u slamanju Praškog proljeća u razdoblju između kolovoza i prosinca 1968. Obilježavanje ove obljetnice ne prolazi bez kontroverzija: češki predsjednik Miloš Zeman ostao je tih u pogledu obilježavanja obljetnice, a mnogi ga liberali optužuju za preveliku bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, zbog čega, kako ističu, ne želi biti prekritičan prema onome što su Sovjeti napravili u to vrijeme.

Vaše srce ima prilično nezahvalan posao. Mora neprestano raditi da bi vas održavalo živim, ali najčešće ga niste svjesni. Osim, naravno, ako vas netko ne pokuša opljačkati ili ste upravo pretrčali 50 metara da uhvatite tramvaj ili se spremate prvi put poljubiti nekoga stvarno posebnog.
Tada srce udara tako brzo i tako glasno da vam se čini kako će vam iskočiti iz grudi. Treba li se zbog toga zabrinuti? Vjerojatno ne, kažu stručnjaci. Srce je iznimno efikasan organ koji pumpa točno onoliku količinu krvi koliko je tijelu potrebno – ni više ni manje. Suprotno bi bilo trošenje energije, kaže dr. Karl Stangl, šef kardiološkog odjela berlinske bolnice Charite.

Ali kada osjetite strah, počinje evolucijski odgovor. Vaš autonomni živčani sustav, koji kontrolira automatske tjelesne funkcije, tada aktivira reakciju “bori se ili bježi” i tijelu omogućuje navalu energije za suočavanje s pretpostavljenom opasnošću.

Nadbubrežne žlijezde u tom trenutku u krvotok otpuštaju adrenalin. Srce zbog toga kuca brže i pumpa više krvi u organe i mišiće. Drugim riječima, srce juri, a vi ga ne možete kontrolirati. “Autonomni živčani sustav ne zove se ‘autonomnim’ bez razloga”, kaže Stangl. Naglašava kako nema ništa loše u tome da srce s vremena na vrijeme pumpa više krvi. “Zdrav organizam to neko vrijeme podnosi bez problema”.

Ali ako srce iznenada ubrza bez očita razloga, Stangl savjetuje odlazak na hitnu. “Takva aritmija se treba dokumentirati i liječiti”, a liječnik će ustanoviti uzrok. U rijetkim slučajevima, napominje Stangl, palpitacije mogu biti i simptom ozbiljne bolesti srca.

 Svjetski skup o AIDS-u kreće u ponedjeljak u Amsterdamu u nadi da će iskoristiti popularnost aktivista poput Eltona Johna i princa Harryja kako bi pojačao borbu protiv epidemije za koju stručnjaci upozoravaju da bi mogla izmaknuti kontroli.
Tisuće delegata, istraživača, voditelja kampanja, aktivista i ljudi koji žive s tim virusom, prisustvovat će 22. međunarodnoj konferenciji o AIDS-u u vrijeme dok stručnjaci upozoravaju da nove infekcije HIV-om, iako ih je manje, u nekim dijelovima svijeta jačaju.

Stručnjaci ističu kako je pozornost svijeta oko te bolesti pala, kao i financiranje borbe protiv nje. Tvrde i kako je usredotočenost na tretman bolesti skrenuo pažnju s programa njezine prevencije poput distribucije kondoma, zbog čega se HIV i dalje širi među ranjivim skupinama.

“Ohrabrujući pad novih infekcija HIV-om, koji traje oko deset godina, potaknuo je neke da proglase da se bližimo kraju AIDS-a”, istaknuo je prošli tjedan Peter Piot, istraživač virusa i osnivač agencije UNAIDS.

No “ne postoji nikakav dokaz koji bi potkrijepio taj zaključak”, dodao je Piot i upozorio kako je “diskurs o kraju AIDS-a potaknuo opasnu samodopadnost”. U izvještaju UNAIDS-a stoji kako je u borbi protiv te bolesti dugačak i težak put, usprkos manjem broju novih zaraza i smrtnih slučajeva te rekordnog broja ljudi koji uzimaju antiretrovirusnu terapiju (ART).

Nedostatak novca dovest će u pitanje postignute rezultate

Ova teško stečena postignuća mogla bi se poništiti, upozorili su stručnjaci tijekom završnih priprema na lokaciji koja će primiti 15 tisuća delegata, među njima i zvijezde poput Charlize Theron. Alarmantan broj novih zaraza i eksplozivan rast mlade populacije u teško pogođenim državama mogli bi pokrenuti “krizu epskih proporcija”, poručio je Mark Dybul, američki istraživač AIDS-a. “Ako ne budemo imali više novca dogodit će se loše stvari”, rekao je Dybul uoči konferencije ustvrdivši kako je svijet “vjerojatno pred najvećim rizikom gubitka kontrole nad tom epidemijom”.

Dybul i kolege ističu kako donatorska i državna pomoć u borbi protiv AIDS-a znatno pada. Prema UNAIDS-u nedostaje gotovo 7 milijardi dolara godišnje. Daleko najveći donator su Sjedinjene Države. HIV-om se od ranih osamdesetih zarazilo gotovo 80 milijuna ljudi, a 35 milijuna ih je preminulo. Podaci danas pokazuju da broj zaraženih raste u oko 50 država te se više nego udvostručio u istočnoj Europi i središnjoj Aziji.

Prošlogodišnjih 1,8 milijuna novih zaraza pokazuju da “ako ne napravimo nešto potpuno drastično nećemo stići” blizu cilju od manje od 500 tisuća zaraženih 2020., upozorava Nduku Kilonzo iz kenijskog državnog vijeća za suzbijanje te bolesti. “Imamo krizu i to je kriza prevencije”, zaključila je Kilonzo.