Uncategorized

Formiranje zajedničkih rezervi plina

Europska komisija trebala bi utvrditi smjernice kako bi pomogla državama EU-a da reagiraju na skok cijena struje, ne kršeći europske propise, smatra Španjolska, predloživši i kontrolu špekulanata na tržištu ugljika u EU i formiranje rezervi plina. Cijene plina u Europi više su nego utrostručene ove godine zbog malih zaliha, velike azijsk potražnje i problema u proizvodnji.

U Španjolskoj veleprodajne su cijene struje također više nego utrostručene i vlada je prošli tjedan ograničila njihov rast i dobit elektroenergetskih kompanija.

Španjolske ministrice gospodarstva i okoliša Nadia Calvino i Teresa Ribera u ponedjeljak su Europskoj komisiji poslale dokument u kojem traže da se obuzda skok cijena. “Države članice ne bi trebale biti prisiljene na improvizaciju i na ad-hoc mjere kad god tržište zakaže i potom se nadati da im Komisija neće prigovoriti”, ističu ministrice u dokumentu poslanom u ponedjeljak.

“Hitno nam treba europski ‘meni’ mjera kako bi se moglo odmah reagirati na dramatičan skok cijena”, poručuju.

Komisija je potvrdila da je primila pismo i priopćila da će odgovoriti u dogledno vrijeme.

Madrid predlaže i da se određenim trgovcima ograniči sudjelovanje na tržištu ugljika u EU zbog opasnosti da “pretjerano nagli rast cijena pokreću financijske špekulacije a ne realni faktori”.

Predložena je i uspostava centralizirane europske platforme za kupnju plina i stvaranje strateških rezervi plina kako bi se spriječila izloženost EU-a promjenjivim međunarodnim tržištima.

Komisija je upoznata s raspravama o cijenama struje u državama-članica i pažljivo prati situaciju, izjavila je prošlog tjedna glasnogovornica. “Funkcionalno i dobro integrirano tržište električne energije u EU-u, kontinuirana ulaganja u obnovljive izvore energije i poboljšanje energetske učinkovitosti ključni su za održavanje cijena energije što pristupačnijima za sve potrošače”, rekla je glasnogovornica.

Tomislav Ćorić

Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić održao je danas konferenciju za medije nakon što je sudjelovao na neformalnom sastanku EU ministara za okoliš u Sloveniji. Među ostalim, govorio je i o mogućem poskupljenju plina, NE Krško…

Na sastanku Eu ministara okoliša tema je bila novi zakonodavni paket za klimu.

“Naši dojmovi su još jednom da ovaj paket nosi veliku ambiciju i velik iskorak europske ekonomije i njezine transformacije, međutim takav iskorak ni na europskoj ni na hrvatskoj razini nema alternativu. On se može ignorirati, ali to u pravilu dovodi do toga da se udari glavom u zid. Vrijeme je i to je konačna poruka s kojom se mi slažemo”.

“Neke zemlje bit će znantno pogođenije poskupljenjem plina”
Na pitanje o nejednakosti i kako će siromašniji podnijeti poskupljenje, kaže:

“Ideja proširenja sustava trgovanja pretpostavlja i kreiranja nove financijske omotnice koja će upravo imati za cilj adresirati nejednakosti, eventualnu socijalnu frakturu koja dolazi s obzirom na to da će određene skupine stanovništva biti pogođenije novim odredbama. Činjenica da bi moglo doći do povećanja cijene plina, ali i nafte, ako se i ona koristi zagrijanje.

Plin je ovdje dominantna kategorija. Treba imati na umu da do tada imamo 5 godina i da je ovo prijedlog EK. Treba imati na umu i da će neke zemlje biti znatno pogođenije. Povećanje cijene od 25%, na što se u medijima najviše referiralo, je nešto što će nositi najveća sredstva i upravo će i pozicija Hrvatske biti da to nametanje dodatno razmotri i kakve bi to imalo posljedice”.

Koliko je to izazov za Hrvatsku?

“Izazov je zasigurno velik jer svaka tranzicija u pravilu nosi upitnike i otpore, pogotovo ako niste dovoljno educirani. To je nešto s čime se stalno suočavamo. To je svugdje tako. Može nas veseliti činjenica da ta tranzicija nosi ogromnu šansu. Upravo zbog toga mislim da je tranzicija velika šansa za Hrvatsku, naravno ako budemo išli pravim smjerom, za što nema razloga da ne bude tako.

Naravno da će otpori biti veliki. Mi u Hrvatskoj imamo sreću da je naš energetski sektor tako koncipiran da je posebno naglašen segment ugljena, vrlo malo prisutan. Mislim da će zapravo tranzicija u ovom dijelu energetskog sektora biti nekako najbezbolnija. Mi smo se na to velikim dijelom fokusirali i vjerujem da će to proći jako dobro. Izazov će biti drugi sektori”.

Na pitanje o Krškom, kaže:

“Izgradnja nuklearne elektrane, ukoliko ne bude problema, trajat će sljedećih desetak godina. U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se u taj proces ide. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je u ovom trenu komunicirano prema RH je produljenje roka upotrebe nuklearne elektrane do 2040.

Gradnja novog bloka zahtjeva čitav niz predradnji na razini Republike Slovenije, a onda i jasno definiranje financiranja takvog projekta. Vi znate da mi oko 10% svojih potreba za električnom energijom namirujemo iz Krškog. Riječ je o stabilnom izboru električne energije. To je definitivno značajan element dobave električne energije u Hrvatskoj. Hrvatska na izgradnju novog bloka neće gledati benevolentno. Hoće li tu doći do mogućnosti sufinanciranja, to ćemo vidjeti kada se stvari po tom pitanju finaliziraju. Sigurni i stabilni izvori električne energije su u hrvatskom interesu.

To će biti srednji do dugi rok. Riječ je o troškovima koji će biti mjereni u milijardama eura”, veli.

“Što se tiče skladištenja nisko i srednje radioaktivnog otpada, imamo svoje planove i njihova realizacija ide svojom dinamikom. Nedavno smo imali sastanak s bosanskohercegovačkom stranom po pitanju lokacije Čerkezovac. Razmišljati o tome gdje će se skladištiti gorivo za 15 ili 20 godina iz novog bloka koji bi bio gotov za desetak godina, u ovom trenu se ne razmišlja. To nije tema”, rekao je.

Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi skliznuli s rekordnih razina jer se ulagači plaše jačanja inflacije i jer se nastavlja rotacija kapitala iz tehnološkog u cikličke sektore. Nakon snažnog rasta u petak, jučer su ti indeksi skliznuli s rekordnih razina jer se ulagači plaše jačanja inflacije.

U petak su strahovanja od ‘pregrijavanja’ gospodarstva popustila, nakon što je objavljeno da je u travnju broj zaposlenih u SAD-u porastao znatno sporije nego što se očekivalo.

Međutim, ulagači se plaše jačanja inflacije ne samo zbog povećane potrošnje nego i zbog narušenih lanaca nabave sirovina, zbog čega cijene sirovina rastu.

„Kada se lanci nabave sirovina ponovno normaliziraju, ta će strahovanja oslabiti. No, do tada će proći još neko vrijeme”, kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u tvrtki Kingsview Asset Management.

Iz američke središnje banke već mjesecima poručuju da se očekuje jačanje inflacije, ali da će to biti privremeno i neće dovesti do zaoštravanja monetarne politike. No, ulagači nisu sigurni u to.

„Na tržištu još vlada nesigurnost oko toga hoće li inflacija biti privremena ili nešto što će potrajati”, kaže Nolte.

U međuvremenu, nastavlja se preseljenja kapitala iz tehnološkog sektora, koji je lani za ‘zatvaranja’ gospodarstva predvodio po rastu cijena, u cikličke sektore, koji bi trebali imati najviše koristi od ‘otvaranja’ gospodarstva i ubrzanja oporavka od koronakrize.

Podršku tržištu pružaju, pak, bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati kompanija.

Dosad je oko 440 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo poslovna izvješća, pri čemu je njih oko 87 posto zabilježilo veću dobit nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle oko 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su prije mjesec dana očekivali rast od oko 25 posto.

Ostane li tako do kraja sezone objava rezultata, bit će to najveći skok zarada od posljednjeg tromjesečja 2010. godine.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Na europskim burzama cijene dionica oštro su pale u utorak prijepodne, prativši oštre gubitke na Wall Streetu i u Aziji jer investitore sve više brine mogućnost povratka inflacije s normalizacijom gospodarskih aktivnosti nakon pandemije. Nakon snažnog skoka indeksa na početku tjedna uz povećanu aktivnost investitora, na Zagrebačkoj burzi u utorak se očekuje oprezno trgovanje, jer je nakon šest dana rasta Crobexa moguće unovčavanje dobiti.

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica oštro pale, kao i dan prije na Wall Streetu, jer se ulagači plaše da zbog jačanja inflacije povećanje kamata nije tako daleka budućnost. Azijske ulagače obeshrabrio je jučerašnji pad Dow Jones i S&P 500 indeksa na Wall Streetu s rekordnih razina.

A na valutnim je tržištima dolar prema košarici valuta blago ojačao.

Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,60 posto, na 67,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,55 posto, na 64,55 dolara.

Analiza Eurostata

Bruto dostupna energija količina je energije koja je potrebna za zadovoljenje energetskih potreba zemlje ili regije, a u 2019. godini fosilna goriva činila su 71% bruto dostupne energije u Europskoj uniji od 27 država članica. Ovaj se postotak značajno smanjio tijekom posljednjih desetljeća, zbog povećanja obnovljive energije. Od 1990., prve godine za koju su dostupni podaci, postotak fosilnog goriva koji se koristi u EU smanjio se za 10,9 postotnih bodova, objavo je Eurostat.

Godine 2019. godine Malta (97%) bila je EU članica s najvećim udjelom fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji, a slijede Cipar i Nizozemska (oba 92%), Poljska (90%), Irska (89%), Grčka ( 86%) i Luksemburg (82%). Većina ostalih država članica imala je udjele između 60% i 80%, a prosjek je 71%. Hrvatska je 2019. bila na 70% ovisnosti o foislnim gorivima, a valja naglasiti da su od 27 članica samo Švedska (32%), Finska (43%) i Francuska (50%) imale udjele ispod 60%. Zanimljivo je da je Hrvatska 1990., otkada počinje Eurostatova statistika, imala 81,4% bruto dostupne energije iz foislnih goriva, a to je svih ovih godina kontinuirano variralo uglavnom se krećući oko 77-72%, da bi od 2018. palo na 70%.

Od EU u posljednjih 10 godina, samo je Litva povećala svoj udio fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji za 10 postotnih bodova na 66% u 2019. Najveći pad od 19% izmjeren je u Danskoj s 83% na 64%, a slijede je Estonija i Finska, obje za 13%.

Neki su i povećali svoju ovisnost. Uspoređujući 2019. s 2018., samo su dvije države članice EU-a, Latvija i Austrija, povećale svoj udio fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji, svaka za 1 pp. Podaci o osam zemalja ostali su isti. Među ostalim zemljama, najveći pad zabilježen je u Estoniji s 12 postotnih bodova, Slovačkoj s 4 postotne točke, slijede Belgija i Danska, svaka s po tri postotna boda, donosi Energetika-net

Zimo
Tema klimatskih promjena i zelene energije sigurno neće biti krucijalna prilikom izbora za američkog predsjednika jer, nažalost, živimo u doba pandemije koja je potaknula globalnu gospodarsku krizu te su aktualni problemi puno veći.

No rezultati izbora, odnosno hoće li Trump dobiti novi mandat ili će na mjesto prvog čovjeka SAD-a zasjesti Joe Biden, itekako bi se mogli odraziti na budućnost u borbi protiv klimatskih promjena i veće popularizacije električnih vozila.

Kako je u nedavnom podcastu rekao predsjednički kandidat Biden, klimatske promjene su egzistencijalna prijetnja čovječanstvu te da bi, ako se ne bavimo njime, mogle “ispeći ovaj planet”. No smatra kako je to ujedno i velika prilika – ne samo za spas planeta, već i za stvaranje brojnih novih radnih mjesta. S obzirom na to da je Biden okrenut obnovljivim izvorima energije i zelenoj energiji, njegovim izborom na mjesto predsjednika SAD-a, profitirat će kompanije i industrija električnih automobila.

Prije svega, nije teško pogoditi da će njegov izbor raširenih ruku prihvatiti Elon Musk. Prema procjenama analitičara, Bidenovi planovi, ako bude izabran, bit će usmjereni poticajima za kupovinu e-vozila, ali i izgradnji široke mreže stanica za punjenje električnih automobila. Tesla će biti jedan od najvećih pobjednika, komentirao je analitičar Garrett Nelson potencijalnu pobjedu Bidena, dodajući da u tom slučaju možemo očekivati velike povlastice prilikom kupovina automobila s motorima na struju te je, prema njemu, procijenjena cijena dionice Tesle 550 dolara (sada je 420).

Procjenjuje se da bi se broj stanica za punjenje u SAD-u, s oko 27 tisuća, mogao porasti na čak 550 tisuća sljedećih godina. S velikim povećanjem punionica i smanjenjem cijena vozila, jasno je kako će se prodaja električnih automobila još brže povećavati u odnosu na benzince i dizelaše. Treba naglasiti kako Biden ima i podršku velikih sindikata, uključujući i Uniju zaposlenika u automobilskoj industriji koji naročite cijene njegovu ulogu tijekom uspješnog oporavka autoindustrije nakon velike krize 2008. godine.

Što se Tesle tiče, američka kompanija nedavno je objavila poslovne rezultate za još jedan kvartal koji su završili u plusu te vjeruju da su, s dolaskom novih modela poput Cybertrucka, najbolji dani tek ispred njih, čemu bi svakako mogao pomoći i Biden, ako bude izabran za predsjednika SAD-a, donosi Zimo.

Rast broja zaraženih
 Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima pod pritiskom vijesti o neočekivano intenzivnom rastu zaliha u SAD-u, a rast broja slučajeva koronavirusa mogao bi dodatno smanjiti potražnju za gorivima na tržištu najvećega svjetskog potrošača.

U odvojenom izvješću OPEC je objavio je da je cijena barela referentne košarice nafte njenih članica u utorak iznosila 44,29 dolara, te je porasla 1,26 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan. Američki institut za naftu izvijestio je da su američke zalihe sirove nafte porasle prošli tjedan za neočekivano velikih 7,5 milijuna barela, dok su analitičari očekivali povećanje za 2,1 milijun barela. Očekuje se da će službene podatke o prošlotjednim zalihama danas objaviti američka vlada.

Nakon krize cijena i potonuća cijena nafte za buduće isporuke ispod nule, bojazan o prezasićenosti tržišta postao je konstanta, barem dok se ne nađe cjepivo za koronu, stoji u bilješci ING banke.

Broj zaraženih u svijetu u srijedu je premašio 15 milijuna, a američki predsjednik Donald Trump rekao je kako je vjerojatnije da će se epidemija pogoršati, a ne poboljšati. Njegovi komentari odstupaju od ranije strategije sa snažnim naglaskom na ponovno otvaranje američkog gospodarstva. Tržišta bi mogla Trumpove riječi dočekati pozitivno, rekao je Bjornar Tonhaugen iz Rystad Energy, jer je to jedna od njegovih do sada najrazumnijih izjava o pandemiji.

Dogovor Europske unije u utorak podignuo cijene nafte, no rast napetosti između SAD-a i Kine zbog koronavirusa i Hong Konga pritišće cijene. Kina je objavila da je SAD naglo zatražio zatvaranje kineskog konzulata u Houstonu. Peking je to snažno osudio i obećao mjere odmazde.

Tu su i naznake da Irak, drugi po veličini proizvođač u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC), još uvijek ne ispunjava svoj cilj u okviru sporazuma o rezovima. Rusija u međuvremenu planira od 1. do 10. kolovoza smanjiti izvoz nafte iz baltičkih luka i crnomorske luke Novorosijsk za gotovo četvrtinu, pokazuju preliminarni podaci, što bi pak poduprlo cijene.

Dekanić za Poslovni
Kod država koje nisu veliki proizvođači, poput Hrvatske, bit će gubitnika kao što su Inina proizvodnja nafte ili energetska učinkovitost, misli Dekanić.

Cijene nafte su zadnjih tjedana, što zbog nesporazuma zemalja OPEC-a i Rusije, a ponajprije zbog pandemije Covida-19 potonule na svoje rekordne minimume u zadnjih nekoliko desetljeća i trenutačno su na razini između 20 i 30 dolara za barel.

No, energetski stručnjak Igor Dekanić smatra da će se nakon korone cijene nafte ponovno stabilizirati na prošlogodišnjem nivou.  “Iako je sukob Saudijske Arabije i Rusije oko dnevne količine proizvedene nafte unio malo nemira na tržište, radilo se o uobičajenoj “situaciji” na tržištu koja ne bi znatno utjecala na globalno tržište.

No, Covid-19 je gotovo u potpunosti zaustavio zračni prijevoz, a isto tako i dobar dio cestovnog prometa te je potražnja za gorivom drastično pala. Korona će proći, prošla je prije 100 godina i španjolska gripa koja je bila puno fatalnija, a nakon koje je svijet ušao u lude 1920-e koje su obilježene dotad neviđenim razvojem društva i industrije, a tako će biti i sada”, kaže Dekanić.

Dodaje da sama energetika nije radno intenzivna djelatnost, u Hrvatskoj u njoj radi dvadesetak tisuća ljudi, te sama opskrba nije puno bila ugrožena zbog aktualne pandemije. Isto tako, Dekanić očekuje da ne bi trebalo biti nekih implikacija na energetske investicije, a niti na čitavu energetsku strategiju koja je donesena, ali nije još izglasana u Saboru, ako korona ne potraje duže od šest mjeseci.

Upravo porezi i trošarine čine najveći dio maloprodajne cijene motornih goriva u Hrvatskoj, pa promjena njihove razine može utjecati i na prijenos promjene cijena nafte na domaće cijene goriva. Hoće li pad cijena nafte i s njom mogući manji pad cijene naftnih derivata biti problem ili prednost za ukupnu hrvatsku ekonomiju, teško je jednoznačno odgovoriti, kaže Igor Dekanić

Naime, iako kod država koje nisu veliki proizvođači nafte i prerade naftnih derivata, što je slučaj i s Hrvatskom, postoji korelacija između niske cijene tog energenta i rasta BDP-a, nema sumnje da u cijeloj priči, osim dobitnika postoje i neki gubitnici kao što su npr. Inina proizvodnja nafte ili mjere energetske učinkovitosti i smanjenje energetske intenzivnosti u industriji.

S druge strane, jeftina nafta će gotovo sigurno usporiti energetsku tranziciju, kako kod nas, tako i globalno, jer će dobar dio javnih investicija morati ići u normalizaciju funkcioniranja društva nakon korone, piše Poslovni dnevnik.

Viktor Orban
Kompanije moraju preispitati za koje će djelatnosti biti mjesta, kako mogu ostvarivati dobit te koji će dijelovi njihova poslovanja izgubiti tržište i narudžbe zasvagda.

Mađarska vlada pomoći će tamošnjim kompanijama da prebrode krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, ali promjene u gospodarstvu koje će nastati nakon što opasnost po zdravlje prođe morat će navesti poslovnu zajednicu na razmišljanje koja su tržišta izgubljena, izjavio je u petak premijer Viktor Orban.

Kriza zbog koronavirusa rezultirala je najvećim izazovom za Orbanovu vladavinu u više od 10 godina, koliko je na čelu vlade. Njegov odgovor – vladanje mimo nadzora parlamenta putem uredbi – izazvao je kritike Europske unije.

Mađarska je u sklopu paketa vrijednog 25 milijardi eura najavila porezne olakšice i subvencioniranje plaća kao i velike subvencije za kreditne plasmane, ali je dio poslovne zajednice izrazio nezadovoljstvo zbog nedostatka poticaja kakve su uvele druge europske države, piše Reuters.

Mađarska središnja banka očekuje da će unatoč krizi ekonomski rast ove godine ostati pozitivan. Ekonomisti baš i ne dijele takvo mišljenje. Primjerice, Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će mađarski BDP ove godine pasti 3 posto. Podsjetimo, lani je ostvaren ekonomski rast od 4,9 posto.

Zanimljivo, ni premijer Orban ne dijeli optimizam središnje banke. „Bilo bi golemo postignuće kada bi prošli kroz ovu krizu s rastom blizu nule“, izjavio je Orban u petak tijekom gostovanja na državnom radiju. No, dodao je da će „kompanije proći kroz kvalitativne, ali i kvantitativne promjene“ što sugerira kako dio njih neće preživjeti krizu, prema Orbanovu mišljenju.

„Kompanije moraju preispitati za koje će djelatnosti biti mjesta, kako mogu ostvarivati dobit nakon krize te koji će dijelovi njihova poslovanja izgubiti tržište i narudžbe jednom zasvagda“, naglasio je Orban. „Bolje da se s time suoče odmah, a ne da pretpostavljaju da će vlada pomoći u održavanju svega što je bilo i prije pandemije. Ne: svi se moraju prilagoditi“, poručio je mađarski čelnik vlade.

Prema njegovim riječima, vlada će se fokusirati na pomoć sektorima gdje je pandemija prouzročila najgore posljedice. Jedan od njih je turizam koji tamošnjem gospodarstvu doprinosi s 10 posto i u zemlji od 10 milijuna stanovnika zapošljava 400.000 ljudi. „Turizam je dobio pogodak kroz pluća. Ta je industrija mrtva“, smatra Orban. Prema podacima od petka, susjedna država bilježi ukupno 1763 slučajeva zaraze te 156 preminulih. Međutim, vlada je objavila kako je stvarni broj zaraženih zasigurno mnogo veći.

Osvrnuvši se na vladine programe prekvalifikacije zaposlenika, Orban je istaknuo kako vlada od građana očekuje malo više zalaganja od pukog preživljavanja. „Očekujemo od njih da razmisle o vlastitoj budućnosti i potraže put ka sreći“, zaključio je Orban, a prenosi Poslovni dnevnik.

SDP
 Nakon što je DORH od Sabora zatražio skidanje zastupničkog imuniteta donedavnom ministru uprave Lovri Kuščeviću zbog zlouporabe položaja i ovasti, SDP je u četvrtak ocijenio da “rekonstrukcija Vlade nije bila ništa drugo nego prikrivanje kriminala”.

“Svi u Hrvatskoj znaju što je ministar Kuščević radio“, objavio je SDP na svojoj facebook stranici.  Objava je uslijedila nakon što je DORH zatražio skidanje Kuščevićevog imuniteta kako bi otvorio istragu o izmjenama prostornog plana općine Nerežišća i POS-ovim stanovima na Braču dok je Kušćević tamo bio načelnik općine.

“Nema nikoga tko u ovom trenutku nije svjestan da je ministar svoje imovinske interese kontinuirano stavljao ispred javnih te zlouporabom položaja na kojima se nalazio ostvario milijunsku imovinsku korist. Ovo je samo još jedan dokaz da rekonstrukcija Vlade nije bila ništa drugo nego prikrivanje kriminala“, istaknuo je SDP.

SDP-ov Gordan Maras, član saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva koje će najkasnije do utorka raspravljati o DORH-ovu zahtjevu, izjavio je da je „sigurno, a na što SDP upozorava već godina, da je Vlada HDZ-a, odnosno, Andreja Plenkovića, čeličnim šakama uhvaćena u spiralu korupcije“.

“Ova HDZ-ova Vlada je najkorumpiranija Vlada koju je Hrvatska ikada imala jer se ovakve stvari nisu događale ni tijekom devedesetih godina kada su kriteriji korupcije bili puno niži nego što su danas“, zaključio je Maras.

Lovro Kuščević za Jutarnji list je rekao kako jedva čeka priliku da iznese svoju obranu.

“Nema nikakvog razloga da imam drugačiji tretman nego svi drugi građani Republike Hrvatske, nemam se namjeru skrivati iza imuniteta i nemam apsolutno ništa protiv da mi se skine saborski imunitet. Dapače, jedva čekam priliku da konačno iznesem svoju obranu i dokažem neosnovanost optužbi koje mi se stavljaju na teret” poručuje za Jutarnji bivši ministar uprave kojeg očekuje službena istraga DORH-a zbog sumnji na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, nakon što mu Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskoga sabora ukine imunitet.

Na pitanje da komentira djela koja mu se stavljaju na teret, kaže kako je istraga u tijeku i da ne smije ništa govoriti.  Također, na upit boji li se istražnog zatvora, odnosno očekuje li privođenje, kaže da očekuje postupanje u skladu sa zakonom. “Neka institucije rade svoj posao u skladu sa zakonom”, kaže Kuščević.

Specijalizirani institut
Gotovo polovica električne energije u Njemačkoj u dosadašnjem tijeku godine proizvedena je iz obnovljivih izvora, objavio je portal energylivenews.com.

Prema podacima specijaliziranog Instituta Fraunhofer koje prenosi taj portal, iz obnovljivih izvora energije u Njemačkoj u dosadašnjem tijeku godine proizvedeno je 47 posto ukupne električne energije isporučene u javnu mrežu.

To je značajno iznad udjela “čiste” energije u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je iznosio 40,6 posto. Samo u svibnju brojka je bila još impresivnija, s 20,2 teravatsata (TWh) proizvedene energije iz obnovljivih izvora, u usporedbi s 19,6 TWh “neobnovljive” električne energije, što predstavlja “obnovljivi udio” za taj mjesec od 50,7 posto.

Neto proizvodnja iz vjetroelektrana od siječnja do svibnja, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine porasla je za 18,7 posto, dok je solarna proizvodnja smanjena za 4,8 posto, a količina proizvedena iz nuklearnih elektrana porasla je za 3,8 posto. Udio električne energije proizvedene iz lignita pao je istovremeno za 17,1 posto, a iz kamenog ugljena za 22,4 posto, stoji u izvješću