Uncategorized

Specijalizirani institut
Gotovo polovica električne energije u Njemačkoj u dosadašnjem tijeku godine proizvedena je iz obnovljivih izvora, objavio je portal energylivenews.com.

Prema podacima specijaliziranog Instituta Fraunhofer koje prenosi taj portal, iz obnovljivih izvora energije u Njemačkoj u dosadašnjem tijeku godine proizvedeno je 47 posto ukupne električne energije isporučene u javnu mrežu.

To je značajno iznad udjela “čiste” energije u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je iznosio 40,6 posto. Samo u svibnju brojka je bila još impresivnija, s 20,2 teravatsata (TWh) proizvedene energije iz obnovljivih izvora, u usporedbi s 19,6 TWh “neobnovljive” električne energije, što predstavlja “obnovljivi udio” za taj mjesec od 50,7 posto.

Neto proizvodnja iz vjetroelektrana od siječnja do svibnja, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine porasla je za 18,7 posto, dok je solarna proizvodnja smanjena za 4,8 posto, a količina proizvedena iz nuklearnih elektrana porasla je za 3,8 posto. Udio električne energije proizvedene iz lignita pao je istovremeno za 17,1 posto, a iz kamenog ugljena za 22,4 posto, stoji u izvješću

Nedavno izabrani strateški partner u programu restrukturiranja Uljanika, konzorcij DIV i Fincantieri u ponedjeljak su s australskom grupacijom Scenic potpisali pismo namjere o suradnji u izgradnji ultraluksuznih istraživačkih putničkih brodova u Uljaniku, objavili su iz pulskog brodogradilišta.
Uprava i Nadzorni odbor Uljanika prošli su tjedan, 7. veljače izabrali konzorcij DIV-a i talijanskog Fincantierija za strateškog partnera u restrukturiranju Uljanika. Grupacija Scenic danas je potpisala pismo namjere s odabranim konzorcijem-strateškim partnerom DIV/Fincantieri s ciljem suradnje na projektu širenja svoje revolucionarne flote istraživačkih putničkih brodova (discovery yachts), navodi se u priopćenju Uljanika.

Kako se prenosi, tim je povodom predsjedatelj grupacije Scenic Glen Moroney izjavio “kako vjeruje da će se financijski izazovi s kojima se Uljanik suočava u posljednjih 18 mjeseci sada okončati i da će se brodogradilište moći usredotočiti na završetak broda ‘Scenic Eclipse'”.

“Dodao je i da će izgradnja broda ‘Scenic Eclipse 2’ započeti odmah po odobrenju programa restrukturiranja te da su već započeti detaljni radovi u dizajniranju potpuno nove serije Scenicovih istraživačkih putničkih brodova, koju bi moglo činiti nekoliko ultraluksuznih putničkih brodova (ultra luxury cruise ships) koje će za grupaciju Scenic izgraditi Uljanik”, ističu iz pulskog brodogradilišta.

Predsjednik Uprave Uljanika Emil Bulić zahvalio je grupaciji Scenic na povjerenju i podršci koju su iskazali tijekom suradnje u izgradnji ultraluksuznog polarnog kruzera “Scenic Eclipse”, kao i za sudjelovanje u procesu dubinske analize te odabiru novog strateškog partnera za Uljanik. “S obzirom na to da je u završnoj fazi izgradnje ultralukzuznog polarnog kruzera ‘Scenic Eclipse’ grupacija Scenic preuzela ključnu ulogu u završetku broda odlučivši se dovršiti ga u brodogradilištu Uljanik, unatoč činjenici da Uljanik prolazi kroz najteže razdoblje u svojoj dugoj povijesti, podrška grupacije Scenic od velike je važnosti za opstanak brodogradilišta i nastavak poslovnih procesa u Uljaniku”, naglašava Bulić u priopćenju.

Također je istaknuo da je dugogodišnja suradnja Uljanika i grupacije Scenic rezultirala “bliskim i korektnim odnosima dviju tvrtki, kao i razvojem vještina i znanja zaposlenika u izgradnji ultraluksuznih kruzera, što u velikoj mjeri predstavlja osnovu za buduće poslovne planove brodogradilišta Uljanik”.

Bulić je kazao i kako je najbolja potvrda međusobnog povjerenja i kvalitete odnosa dviju tvrtki činjenica da je grupacija Scenic izrazila namjeru nastavka suradnje s Uljanikom i izgradnje dodatnih nekoliko ultraluksuznih polarnih kruzera u brodogradilištu Uljanik.

Inače, Uljanik je 21. prosinca prošle godine raskinuo strateško partnerstvo s Kermas energijom Danka Končara te otvorio novi postupak odabira strateškog partnera, a data room za potencijalne investitore bio je otvoren od 27. prosinca 2018. do 24. siječnja 2019., dok je rok za dostavu ponuda bio 25. siječnja.

Data room je posjetilo šest zainteresiranih potencijalnih strateških partnera, a pristigle su četiri ponude, od čega je, kako je prošli tjedan izjavio Bulić, uz Brodosplitovu, kao ozbiljna ponuda za strateško partnerstvo razmatrana i ona australske Scenic grupe, dok preostale dvije nisu ispunile kriterije.

Uprava i Nadzorni odbor Uljanika na zajedničkoj sjednici održanoj 7. veljače 2019. donijeli su odluku o odabiru Brodograđevne industrije Split, koja je dio DIV grupe, za strateškog partnera Uljanika d.d. Kako je objavljeno nakon tog izbora, zajedničku ponudu dali su Brodograđevna industrija Split, odnosno DIV grupa i talijanski Fincantieri, i to u omjeru 70 naprema 30 posto.

Gost Pressinga sa Sandrom Križanec u ponedjeljak bio je Tomislav Debeljak.

Nazivaju vas spasiteljem Uljanika.

Nazivam se šljakerom i to sam u duši od rođenja. U Brodosplitu smo od Hirošime koja je bila kao Uljanik danas uspjeli preokrenuti stanje i radimo pozitivno bez lipe državne potpore i s maćehinskim odnosom države. Mi smo greška u sustavu i dokaz smo da se može raditi pozitivno.

Jasno ste rekli da netko mora sanirati dugove prije nego ubrizgate novac u Uljanik. Dugovi nisu mali.

Prvo, da pitate bilo koga bi li htio ući u nešto što generira milijardu kuna godišnje negative i da još plaća prošlost i da mora biti žigosan kao netko zločest tko će izbaciti neradnike i uvesti red, mislim da ne postoji takav. Moramo raditi pozitvno. Vezano za pozitivno poslovanje, ono se mora i može temeljiti samo na budućnosti. Netko da dobije jamstvo mora imati kapital koji je rezerva za to jamstvo. Moraš imati svoj kapital iz kojeg će se naplatiti jamstvo i nema troška države.

Jeste ikad tražili jamstva?

Mnoga smo tražili, neka nismo dobili. Brodovi se ne mogu raditi bez jamstava. Kad pitate banke vani oni se smiju jer nemaju programe za druge zemlje…

Kažu da ste noćna mora ministra Marića. jeste razgovarali?

Ne bih rekao da sam mu noćna mora, pogotovo ne ja. Imao sam sastanak s ministrom Linićem 2011. godine. On me pitao hoću ja pričati ili on, ako ću ja da izađe i vrati se kad završim, htio je inspektorski onako, i počeo je pričati sve loše o brodogradnji. I sad mi se želudac okrene. Otkad postojimo punimo proračun. Rekao sam mu da krivom čovjeku govori jer ja punim proračun i došao sam zaustaviti pražnjenje proračuna. On se stiltao i rekao ‘Svaka čast’. Istu stvar govorim i sada. Ako će nas smatrati krivima što smo govorili što se radi u Uljaniku… Ako će javnost smatrati da smo mi krivi, ja sigurno neću potpisati ugovor. Neka liječi netko drugi sve to skupa.

Govorili ste da smo lud čovjek može prihvatiti nešto takvo.

Brodogradnja treba biti strateška grana. Jesu li ludi oni koji su išli u rat i dobili Domovinski rat? Bilo je ogromnih luđaka i hvala Bogu da ih je bilo. I ovdje se netko mora primiti i počistiti određene stvari u Hrvatskoj da postanu pozitivne. Samo mora raditi u maniri dobrog gospodara.

Tko će platiti dug?

Ja ću pomoći. Ali ja ne mogu čistiti dug. Ne mogu naši radnici pokrivati dugove koje je netko prije napravio, donosi N1.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović izjavio je u ponedjeljak u Mostaru kako je za Hrvate u BiH iznimno značajno donošenje posebne deklaracije u Saboru jer se tijekom rasprava javnost u Hrvatskoj upoznala s problemima toga naroda te su se institucije u Zagrebu obvezale na nastavak potpore sunarodnjacima.
]“Kroz ovu raspravu su se o svemu tome upoznali zastupnici, ali i javnost. U tome je smislu napravljena odlična stvar. Pa i sami sadržaj deklaracije u konačnici je dao prostora da se vlasti obvežu na određene poteze”, rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice vodstva HNS-a BiH koji okuplja najvažnije hrvatske stranke u toj zemlji. Čović je kazao kako je za njega puno značajnija činjenica bila cjelodnevna rasprava u Saboru od samoga sadržaja deklaracije koja je otkrila kakav je položaj bosanskohercegovačkih Hrvata.
[/vc_row

“Tvrdim da 90 posto njih nije znalo da se Hrvatima može izabrati člana BiH Predsjedništva. Za nas je iznimno važno da izvršna i zakonodavna vlast osjeća važnost ili strateško značenje BiH”, dodao je. Odbacio je optužbe kako donošenje Deklaracije o položaju Hrvata u BiH predstavlja miješanje u unutarnje stvari u Bosni i Hercegovini pojašnjavajući kako se stajališta bilo koje druge svjetske administracije o stanju u BiH ne tumači na isti način.

Hrvatski sabor donio je u petak Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH kojom se upozorava na višestruko preglasavanje ovoga naroda te se pozvalo na promjene kako se takvi politički procesi na bi ponavljali. Čović je, komentirajući uspostavu vlasti u BiH, ocijenio kako nema nikakvih zapreka za uspostavu državnog Vijeća ministara BiH, dok izbor novih vlasti u Federaciji BiH ovisi o izmjenama Izbornog zakona. “Kada je u pitanju Vijeće ministara na bilo koji način neće se čekati bilo koja druga razina vlasti, jer tamo nemamo nikakve formalne, zakonske zapreke”, rekao je Čović. Dodao je kako će stranke Hrvatskog narodnog sabora popuniti sve hrvatske pozicije u državnom Vijeću ministara. Puno kompliciranija situacija je s vlastima u Federaciji BiH budući da je Ustavni sud BiH izbrisao odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču načina popune Doma naroda iz kojega se bira predsjednik, a zatim i Vlada Federacije BiH. “Na Vladu Federacije BiH ćemo se načekati. Da bi se izabrala nova vlada, zakonodavac će morati sukladno odluci Ustavnog suda BiH donijeti prikladne odluke da bi se sve to moglo popuniti kako je planirano”, kazao je.

Čović je najavio i kako će se potkraj siječnja 2019. održati sjednica Sabora HNS-a BiH na kojoj će se donijeti strateški dokumenti o političkoj poziciji Hrvata u BiH koji će, kako je Čović najavio, biti na tragu Deklaracije Hrvatskog sabora.

Hrvatski sabor je u petak donio Deklaraciju Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH u kojoj se poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji u kojoj se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Bosanskohercegovački mediji najavili su u ponedjeljak da bi Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine već na prvoj idućoj sjednici mogao razmatrati prijedlog rezolucije “o osudi uplitanja Hrvatske u unutarnje poslove BiH”.

Rezoluciju, koja je svojevrstan odgovor na deklaraciju o položaju Hrvata u BiH, što ju je prošlog tjedna usvojio Hrvatski sabor, predložit će Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), potvrdio je zastupnik te stranke u parlamentu BiH Saša Magazinović.

Troje visokih političara ovaj će tjedan boraviti u Skoplju kako bi poduprli napore premijera Zorana Zaeva da se na referendumu potvrdi dogovor Grčke i Makedonije o novom imenu potonje zemlje, čime bi ona napravila veliki korak prema članstvu u NATO-u.
Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg trebao bi u četvrtak održati novinsku konferenciju sa Zaevom, austrijski kancelar Sebastian Kurz dolazi u posjet u petak a njemačka kancelarka Angela Merkel u subotu. Makedonija treba 30. rujna održati referendum na kojem će se glasači izjasniti o sporazumu s Grčkom o promjeni imena u Republika Sjeverna Makedonija.

Tim se sporazumom želi okončati spor između Atene i Skoplja o imenu Makedonije koji se vuče već 27 godina.

Nakon dogovora postignutog u lipnju, Grčka je u srpnju skinula veto na članstvo Makedonije u NATO-u, ali će ugovor o pristupanju ratificirati tek nakon što se promjena imena potvrdi na referendumu i donesu ustavne promjene. Nacionalisti u obje zemlje protive se dogovoru.

Najnovije istraživanje javnog mišljenja provedeno u Makedoniji pokazalo je da će više od 40 posto građana glasati za sporazum, ali njih 42,2 posto nije dalo odgovor. Istraživanje su za TV Telma proveli Institut za demokraciju Societas Civilis Skolje i Makedonski centar za međunarodnu suradnju. Na referendum bi trebalo izaći 57,8 posto ispitanika, a 28,8 misli ostati kod kuće, pokazala je ta anketa.

Čelnici EU-a pokazali su u četvrtak u Sofiji jedinstvo u pogledu odgovora na američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom i najavili da su spremni zaštiti svoje interese, a zatražili su i trajno izuzeće od američkih sankcija na čelik i aluminij.

Trumpova administracija produljila je izuzeće na carine na europski čelik i aluminij samo do početka lipnja te se jednostrano povukla iz iranskog nukleranog sporazuma, ponovno uvodeći sankcije Teheranu.

“Mi smo jasno istaknuli našu poziciju o pitanjima trgovine sa Sjedinjenim Državama. Naša zajednička pozicija je da želimo neograničeno izuzeće, ali smo i spremni razgovarati o recipročnom smanjenju trgovačkih barijera”, izjavila je njemačka kancelerka Angela Merkel po dolasku na summit EU-zapadni Balkan.

Čelnici EU-a su u srijedu navečer na radnoj večeri pet sati razgovarali o najnovijim potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je prema riječima predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska pomogao “Europi da se oslobodi svih iluzija” i da joj uz takve prijatelje kao što je Trump ne trebaju neprijatelji.

Tusk je u srijedu pozvao članice EU-a na jedinstvo i ocijenio da Unija treba biti zahvalna Trumpu koji joj je svojim potezima pomogao da se oslobodi svih iluzija.

“Gledajući u posljednje odluke predsjednika Trumpa, netko bi čak mogao pomisliti ‘s ovakvim prijateljima tko još treba neprijatelje’. Iskreno govoreći, Europa treba biti zahvalna predsjedniku Trumpu jer smo se zahvaljujući njemu oslobodili svih iluzija”, izjavio je Tusk.

“Kada izazovi zaprijete nestabilnosti svijeta jedino je rješenje udružiti naše snage i odgovoriti jednim glasom. Europska suverenost je jamac međunarodne stabilnosti”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

“Odnosi su pod pritiskom. Predsjednik Tusk je iznio vrlo oštru ali točnu ocjenu. Ono što imamo jest nepredvidljiva američka politika koja je jednostavno protiv naših interesa. Ne možemo i nećemo to prihvatiti”, istaknuo je austrijski kancelar Sebastian Kurz.

“Želimo stalno izuzeće od carina na čelik i aluminij. Onda možemo razgovorati o smanjenju carinskih tarifa”, dodao je Kurz.

Što se tiče nuklearnog sporazuma s Iranom, Merkel kaže da se svi slažu da on nije saveršen, ali da ga  treba provoditi i dograditi.

“Svi u EU-u dijele mišljenje da sporazum nije savršen, ali da trebamo ostati u njemu i nastaviti pregovore s Iranom o drugim pitanjima poput balističkog programa”, rekla je Merkel.

Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite kaže da se traže načini za zaštitu europskih tvrtki koje rade u Iranu.

“Velika je šteta za proces denuklerizacije Irana, ali također prihvaćamo da u sporazumu koji smo potpisali ima mjesta za poboljšanje. Tražimo tehnička rješenja za zaštitu naših tvrtki koje rade u Iranu, uključujući i tzv. ‘blokirajuću klauzulu’ koja bi djelomično mogla zaštiti europske tvrtke koje rade u Iranu”, rekla je Grybauskaite.

Jedna od mogućih mjera za zaštitu europskih tvrtki koje se spominju jest korištenje “blokirajuće klauzule” po kojoj se američki ekstrateritorijalni zakoni ne bi provodili u EU-u. Na te se mjere EU pozivala 1996. kada su Sjedinjene Države prijetile europskim poduzećima u vezi s Kubom, nakon čega je tadašnja američka administracija popustila.

Trgovački centar Westgate Shopping City dobio je novu upravu, a promijenjena je i vlasnička strukture tvrtke Trgovački centar Zagreb, koja je vlasnik objekta Westgate Shopping City i koja je od sada u potpunom vlasništvu austrijske investicijske grupe Focus Invest. 

Direktorom tvrtke Trgovački centar Zagreb imenovan je arhitekt Otto Barić (mlađi), a početkom travnja promijenjena je i vlasnička struktura tvrtke Trgovački centar Zagreb, čime je Focus Invest, austrijska investicijska grupa i dosadašnji najveći pojedinačni suvlasnik trgovačkog centra, a ujedno i vlasnik zone oko centra, postao jedini vlasnik društva preuzimanjem udjela od grupe Plus City, priopćio je West Gate Shopping City.

“Vizija Focus Investa je objediniti pristup upravljanja shopping centrom Westgate, kao i zonom Shopping City Zagreb, koja zauzima 480 tisuća četvornih metara potpuno opremljenog građevinskog zemljišta neposredno uz trgovački centar te je ujedno i najveća privatna poslovna zona u Hrvatskoj”, navodi se.

Upravljanje trgovačkim centrom Westgate Shopping City povjereno je hrvatskim tvrtkama s domaćim i međunarodnim referencama u području upravljanja nekretninama F.O. / Development i F.O. / Asset, predvođenih menadžerom Denisom Čupićem i njegovim timom.

Barić i Čupić žele repozicionirati centar te ojačati njegovu poziciju, a kako navodi Čupić, novom strategijom te proširenom i bogatijom ponudom Westgate će postati obiteljski centar za kupnju i zabavu.

Westgate je otvoren u studenom 2009. godine na ukupnoj površini od 226 tisuća četvornih metara, kao treći najveći trgovački centar u Europi i najveći u Hrvatskoj.

Postoje li u Bosni i Hercegovini klubovi i organizacije koje organizirano provode obuku potencijalnih terorista, gdje su oni i tko im je pokrovitelj tema je pravog propagandnog rata koji u BiH traje već mjesecima, a redovito se podgrijava novim snimkama s različitih mrežnih stranica, dok kvalificirani stručnjaci taj “rat” ocjenjuju kao običnu “manipulaciju strahom” koja se koristi prije svega za sve bezobzirniju kampanju uoči listopadskih izbora.
Najnoviji doprinos raspravama o navodnim terorističkim kampovima je snimka koja se na YouTube-u pojavila potkraj siječnja.

Kod Tešnja u središnjoj Bosni okupljeno je tridesetak dječaka, pretežito osnovnoškolskog uzrasta, koji su tamo bili polaznici “zimskog kampa” što ga je organizirala “udruga za razvoj fizičkih i pozitivnih moralnih osobina” pod nazivom “Asker”, navodno sa sjedištem u Sarajevu.

Uz propovjednike koji polaznicima tumače islamsku religiju na dvadesetminutnoj snimci vide se dječaci u trenirkama kako trče preko nekog igrališta i svladavaju različite zapreke, sve nalik na treninge poput onih što ih prolaze nogometaši.

 Na upit voditelja te fizičke obuke tko su oni, dječaci uzvikuju “mi smo askeri”, što bi bio naziv koji se u Otomanskom imperiju rabio za vojnika.

Za neke portale u BiH, a posebice medije u Republici Srpskoj, to je dokaz “vojne obuke” dječaka. “Na snimci vehabije dječacima daju pouke iz islama, te ih izvode na otvoren prostor gdje imaju vježbe identične vojničkim pripremama”, stajalo je tako u interpretaciji portala Dnevnik.ba koju su odmah prenijeli mediji u RS.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić nakon toga novinarima je kazao kako nema nikakve informacije o tome da bi udruga “Asker” provodila neku vojnu obuku. “Ispitat ćemo izlazi li to izvan zakonskih okvira”, najavio je Mektić.

Za Predraga Ćeranića, nekadašnjeg obavještajca, a sada dekana Fakulteta sigurnosnih studija u Banjoj Luci to je pak odmah poslužilo kao dokaz da se u BiH provodi vojna obuka po naputcima terorističke organizacije Islamska država (IS).

“Posebno je zabrinjavajući vjerski moment, što upućuje na jednu brošuru koju je izdala IS za obuku u svojim kampovima”, zaključio je Ćeranić, koji često istupa kao zagovornik vlasti Milorada Dodika i u svojim javnim istupima redovito potencira opasnost od islamskog terorizma u BiH.

Mediji u RS, ali i Srbiji objavili su 2017. niz informacija o djelovanju airsoft klubova s područja Federacije BiH tvrdeći kako su oni samo krinka za vojnu obuku. Iznesene su tvrdnje kako je na taj način vojni trening prošlo najmanje devet tisuća Bošnjaka te kako su središta takve obuke Bihać, Bužim, Zenica, Sarajevo, Maglaj i Živinice.

Ministar unutarnjih poslova RS Dragan Lukač otišao je korak dalje kada je u siječnju u televizijskom dijalogu s ministrom Mektićem ustvrdio kako airsoft klubovi služe za obuku pripadnika posebnih postrojbi policije.

Dženis Imširović, predsjednik Saveza airsoft klubova FBiH takve je tvrdnje odlučno odbacio ističući kako je riječ o bavljanju sportom i ničemu drugom. “Svi airsoft susreti održani su uz prethodnu najavu i suglasnost MUP-a, a neki su čak realizirani i uz podršku NATO-a. Ne treba napominjati da su klubovi uglavnom multietnički i da je u svakom klubu zabranjeno političko djelovanje, širenje neke ideologije ili ugnjetavanje”, kazao je svojedobno Imširović odgovarajući na optužbe iz Banje Luke i Beograda.

Ministar sigurnosti BiH Mektić u airsoft klubovima ne vidi nikakvu opasnost, no upozorava kako djeca srpske nacionalnosti prolaze kroz istinsku vojnu obuku i to u Rusiji.

“Odvođenje (djece) u vojne kampove obavlja se preko organizacije ‘Srbska čast'”, kazao je javno Mektić, koji je ustvrdio u kako ta organizacija predstavlja neku vrstu “eskadrona smrti” koje radi očuvanja svoje vlasti uspostavlja Milorad Dodik.

Pripadnici organizacije “Srbska čast” pojavili su se u Banjoj Luci 9. siječnja na obilježavanju neustavnog praznika “dana RS”, a internetom su se proširile njihove snimke u maskirnim vojnim odorama i s naoružanjem.

Mektić je kazao kako postoje dokazi da se preko te organizacije, ali i udruge “Veterani RS”, u kampove u Rusiju odvode djeca starosti između 14 i 20 godina iz Srbije i RS.

“Djeca vježbaju na poligonima za vojne vještine, kao i na strelištu, koristeći bojno streljivo”, kazao je Mektić, koji se također pozvao na snimke s takve obuke dostupne na internetu.

Mektić je i zapovjednika stožera NATO-a u BiH, američkog generala Roberta Hustona, na sastanku održanom u utorak u Sarajevu, izvijestio kako “Srbska čast” predstavlja sigurnosnu prijetnju u BiH te o mjerama koje sigurnosne agencije u BiH poduzimaju u suočavanju s problemom ekstremizma i terorizma.

“Sigurnosno stanje u BiH usložnjavaju stalne političke krize kao i huškačka retorika”, kazao je tada Mektić upozoravajući kako je najveći problem to što u BiH ne funkcionitra pravosudni sustav i nema vladavine prava.

Profesor Fakulteta političkih znanosti (FPN) u Sarajevu i jedan od rijetkih dokazanih stručnjaka za fenomen terorizma Vlado Azinović kazao je za Hinu kako će ovakvih i sličnih internetskih “otkrića” o navodnim terorističkim prijetnjama u BiH u predstojećem razdoblju biti sve više “i to na osnovi reciprociteta”.

Ističe kako bi bilo vrlo zanimljivo mapirati lokacije gdje se pojavljuju aktivnosti koje onda postaju predmetom prijepora i vidjeti koji ljudi točno iza toga stoje.

“U godini u kojoj nam slijede novi ‘izbori za opstanak’ bit će još ovakvih priča i općenito manipulacija strahom, koje bi trebale navesti birače da opet glasuju za iste”, kazao je Azinović Hini.

Upozorio je i kako postoji realna opasnost da ta strategija, koja se oslanja prije svega na “indukciju straha” i koja nema nužno ograničeni rok uporabe, u konačnici može proizvesti incidente s dalekosežnim sigurnosnim i političkim posljedicama pogubnim po BiH. (Agencije)

Na Kanadskom su University of Waterloo istraživači došli do novog tehnološkog dostignuća sa baterijama napravljenim od litija.
Povećani kapacitet baterije ali i količina pohranjene energije bi mogli podržati veće udaljenosti koje bi vozila mogla putovati na jednom punjenju sa 200 kilometara na 600 kilometara.
Tri puta veća postignuta udaljenost sa novom baterijom mogla bi značiti veći interes na tržištu električnih automobila.

Znanstvenici su koristili negativne elektrode (anode) napravljene od tog posebnog metalnog elementa da bi postigli novu vrstu baterije koja bi dramatično povećala mogućnosti pohranjivanja energije.

“Ovaj napredak bi mogao značiti da će električna vozila od sada koristiti jeftinije, sigurnije i dugotrajnije baterije.” rekao je Quanquan Pang, znanstvenik koji je vodio tim istraživača dok je na Waterloo bio kandidat za doktora znanosti.

Nadzorni znanstvenik je bila profesorica kemije i kemijskog inženjerstva na University of Waterloo Linda Nazar.

Tim istraživača je objavio rad na internetu, nalazi se na Američkom žurnalu za objavu znanstvenih radova Joule. Pri stvaranju nove tehnologije, Pangov je tim istraživača bio suočen sa dva velika izazova.

Prvi je bio rizik vatre ili eksplozije zbog mikroskopskih promjena u samoj strukturi litija za vrijeme neprekidnih ciklusa protoka i prekida napona.

Drugi je izazov predstavljala kemijska reakcija koja bi stvarala koroziju odnosno hrđu te ograničavala mogućnost električnog naboja u bateriji.

Rješenje je na kraju bio posebni kemijski spoj koji reagira na elektrode napravljene od litija u već napravljenoj bateriji da ih sam od sebe iznova prekriva iznimno tankim slojem zaštite.

Pang, koji je danas doktor znanosti na MIT (Massachusetts Institute of Technology) je izjavio, “Morali smo izumiti jednostavni način zaštite litija na mikroskopskoj razini. Kada smo napokon imali kemijski spoj koji je bio potreban za zaštitu metala u bateriji, samo bi ga dodali i on bi učinio sav posao. ”

Ako se počnu koristiti, nove bi baterije od ovog posebnog metala mogle predstavljati veće mogućnosti pohrane energije, veću udaljenost putovanja. A sve to bez da ugrožavaju sigurnost kupaca električnih automobila.

Ovakvo intuitivno rješenje je rezultat marljivog rada tima istraživača te pokazatelj koliko daleko još ovakva tehnologija može ići sa napredcima u mogućnostima takvih posebnih baterija.

U radu su objavljeni i postupci kako dodati novu tehnologiju u već postojeće baterije za električne automobile pa proizvođači obraćaju sve više pažnje na napredak ovog izuma jer ne predstavlja veliku investiciju ili promjenu sistema u automobilima.

Ovo bi dostignuće moglo biti revolucionarno za tržište koje je baš žudilo za izumom koji bi produljio vijek trajanja njihovog proizvoda. (Preveo Ivo Ott)

Papa Franjo u petak je u Limi pozvao na borbu protiv “virusa korupcije”, u govoru u predsjedničkoj palači pred političkim vodstvom zemlje, rekavši da je to “društveni virus” koji pogađa sve aspekte života i koji mora biti pobijeđen.
Papa je peruanskom predsjedniku Pedru Pablu Kuczynskom i predstavnicima civilne vlasti poručio da se mora učiniti sve kako bi “to društveno zlo” bilo pobijeđeno.

“Koliko zla je taj društveni virus učinio latinoameričkim narodima i demokracijama ovog blagoslovljenog kontinenta”, kazao je Papa.

U Peruu, njegove riječi mogu se povezati s dubokom političkom krizom nakon što je bivši predsjednik Alberto Fujimori koji je optužen za korupciju i zločine protiv čovječnosti povodom Božića amnestiran.

 Kuczynski je doživio brojne kritike zbog te odluke, a i sam je izbjegao optužbe o vezama svojih privatnih konzultantskih tvrtki s brazilskom građevinskom tvrtkom Odebrecht.

“Korupcija se može izbjeći ali traži angažman svih”, kazao je Sveti Otac, dodajući da Peruanci moraju osjećati da je njihova zemlja “mjesto mogućnosti za sve a ne samo za neke”.

Papa je pozvao na veću transparentnost između civilnog društva i privatnog i javnog sektora i dodao da nitko ne treba biti isključen iz tog procesa.

Papa je govorio pred političarima nakon što se tijekom jutra u petak uputio u srce Amazonije gdje je upozorio pred više tisuća domorodaca iz nekoliko zemalja da “amazonski domorodački narodi nisu nikad bili toliko ugroženi”.

Susrećući nekoliko sati kasnije predstavnike vlasti, Franjo je zatražio od njih da “slušaju, priznaju i poštuju lokalne ljude i stanovništvo kao valjane sugovornike”.

“Amazonski domorodački narodi najvjerojatnije nisu nikad bili toliko ugroženi kao danas”, ocijenio je Papa u svom govoru u gradu Puerto Maldonadu. (Agencije)

Noćas je Cboe Global Markets, američka burza financijskih izvedenica, izdala prvu budućnosnicu (futures ugovor) na Bitcoin. Idući ponedjeljak će isto napraviti i druga burza, CME Group, što znači da se od sada i na Wall Streetu može na siguran način ulagati u najpoznatiju kriptovalutu na svijetu.
 Na koji način se postiže veća sigurnost?

Jedan od najvećih problema ulaganja u kriptovalute je mogućnost gubitka ili krađe. Naime, budući da se radi o digitalnim valutama, pristupni podaci se mogu izgubiti u slučaju hardverskog kvara uređaja na kojem se nalazi zapis o kriptovaluti, a ukoliko se kriptovaluta čuva na online novčaniku, može doći do hakerskog napada. Prije nekoliko dana je slovenska firma prijavila krađu Bitcoina u vrijednosti približno 60 milijuna eura.

Pitanje je hoće li ikada više doći do svojih Bitcoina, jer je jedan od glavnih karakteristika kriptovaluta to da im se teško može ući u trag. Upravo zbog tog rizika, profesionalni investitori do sada nisu preferirali ulaganje većih iznosa u kriptovlaute. Kada su u pitanju financijske izvedenice na kriptovlaute, poput CFD-ova ili Futuresa, ne dolazi do direktne kupnje tokena, nego do sklapanja financijskog ugovora kojim se garantira da će profit ili gubitak pri kupnji ugovora biti vezan za kretanje cijene instrumenta na kojem se ugovor temelji – u ovom slučaju to je Bitcoin. Buduć i da se takvim ugovorima trguje na reguliranim burzama, rizik nestanka kapitala zbog krađe je gotovo pa zanemariv.

Što to znači za cijenu Bitcoina?

Na prvi pogled, još jedna mogućnost sigurnijeg ulaganja bi trebala odmah dovesti do većeg interesa velikih ulagača te do rasta cijene prve kriptovalute na svijetu. No, situacija nije toliko jednostavna. Dio analitičara smatra da je uvođenje novih financijskih izvedenica već uračunato u trenutnu cijenu i da su špekulanti posljednjih mjeseci ulagali u Bitcoin upravo zbog toga da sada mogu prodati velikim ulagačima. U takvom scenariju, do značajnijeg nastavka rasta cijene može dovesti isključivo neočekivano veliki interes institucionalnih investitora.

U drugom scenariju do većeg interesa velikih igrača s Wall Streeta neće odmah doći, nego tek za mjesec ili dva. Naime, radi se o novom instrumentu, stoga je pitanje kakva će biti likvidnost na tržištu. Osim toga, ugovor isiče točno za mjesec dana, pa vjerojatno mnogo investitora želi vidjeti kako će se kretati cijena pred istek sadašnjeg ugovora i izlistavanje idućeg. Ukoliko sve bude funkcioniralo dobro, moguće je da će interes tek tada strelovito početi rasti.

U trećem scenariju uopće ne bi došlo do rasta cijene nego do pada cijene Bitcoina zbog uvođenja futures ugovora. Naime, moguće je da su veliki sudionici zadnjih mjeseci namjerno pumpali cijenu kako bi u trenutku izlistavanja ove financijske izvedenice na ameičkom tržištu cijena Bitcoina bila precijenjena. Nakon izlistavanja nove izvedenice moguće je otvarati i prodajne naloge (short selling) pri čemu se zarađuje pri padu cijene instrumenta. Budući da do pada cijene mogu dovesti namjerno plasirane loše vijesti koje se počnu širiti medijima, relativno bi lako bilo zaključiti da se radi o ovom scenariju. Ukoliko se idućih dana ili tjedana počnu širiti vijesti o problemima s Bitcoinom ili eventualnim zabranama ove kriptovelute u velikim državama poput SAD-a ili Kine, može se zaključiti da su veliki igrači otvorili prodajne pozicije i aktivno rade na rušenju cijene, analizira Admiral Markets.