Uncategorized

Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi skliznuli s rekordnih razina jer se ulagači plaše jačanja inflacije i jer se nastavlja rotacija kapitala iz tehnološkog u cikličke sektore. Nakon snažnog rasta u petak, jučer su ti indeksi skliznuli s rekordnih razina jer se ulagači plaše jačanja inflacije.

U petak su strahovanja od ‘pregrijavanja’ gospodarstva popustila, nakon što je objavljeno da je u travnju broj zaposlenih u SAD-u porastao znatno sporije nego što se očekivalo.

Međutim, ulagači se plaše jačanja inflacije ne samo zbog povećane potrošnje nego i zbog narušenih lanaca nabave sirovina, zbog čega cijene sirovina rastu.

„Kada se lanci nabave sirovina ponovno normaliziraju, ta će strahovanja oslabiti. No, do tada će proći još neko vrijeme”, kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u tvrtki Kingsview Asset Management.

Iz američke središnje banke već mjesecima poručuju da se očekuje jačanje inflacije, ali da će to biti privremeno i neće dovesti do zaoštravanja monetarne politike. No, ulagači nisu sigurni u to.

„Na tržištu još vlada nesigurnost oko toga hoće li inflacija biti privremena ili nešto što će potrajati”, kaže Nolte.

U međuvremenu, nastavlja se preseljenja kapitala iz tehnološkog sektora, koji je lani za ‘zatvaranja’ gospodarstva predvodio po rastu cijena, u cikličke sektore, koji bi trebali imati najviše koristi od ‘otvaranja’ gospodarstva i ubrzanja oporavka od koronakrize.

Podršku tržištu pružaju, pak, bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati kompanija.

Dosad je oko 440 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo poslovna izvješća, pri čemu je njih oko 87 posto zabilježilo veću dobit nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle oko 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su prije mjesec dana očekivali rast od oko 25 posto.

Ostane li tako do kraja sezone objava rezultata, bit će to najveći skok zarada od posljednjeg tromjesečja 2010. godine.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Na europskim burzama cijene dionica oštro su pale u utorak prijepodne, prativši oštre gubitke na Wall Streetu i u Aziji jer investitore sve više brine mogućnost povratka inflacije s normalizacijom gospodarskih aktivnosti nakon pandemije. Nakon snažnog skoka indeksa na početku tjedna uz povećanu aktivnost investitora, na Zagrebačkoj burzi u utorak se očekuje oprezno trgovanje, jer je nakon šest dana rasta Crobexa moguće unovčavanje dobiti.

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica oštro pale, kao i dan prije na Wall Streetu, jer se ulagači plaše da zbog jačanja inflacije povećanje kamata nije tako daleka budućnost. Azijske ulagače obeshrabrio je jučerašnji pad Dow Jones i S&P 500 indeksa na Wall Streetu s rekordnih razina.

A na valutnim je tržištima dolar prema košarici valuta blago ojačao.

Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,60 posto, na 67,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,55 posto, na 64,55 dolara.

Analiza Eurostata

Bruto dostupna energija količina je energije koja je potrebna za zadovoljenje energetskih potreba zemlje ili regije, a u 2019. godini fosilna goriva činila su 71% bruto dostupne energije u Europskoj uniji od 27 država članica. Ovaj se postotak značajno smanjio tijekom posljednjih desetljeća, zbog povećanja obnovljive energije. Od 1990., prve godine za koju su dostupni podaci, postotak fosilnog goriva koji se koristi u EU smanjio se za 10,9 postotnih bodova, objavo je Eurostat.

Godine 2019. godine Malta (97%) bila je EU članica s najvećim udjelom fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji, a slijede Cipar i Nizozemska (oba 92%), Poljska (90%), Irska (89%), Grčka ( 86%) i Luksemburg (82%). Većina ostalih država članica imala je udjele između 60% i 80%, a prosjek je 71%. Hrvatska je 2019. bila na 70% ovisnosti o foislnim gorivima, a valja naglasiti da su od 27 članica samo Švedska (32%), Finska (43%) i Francuska (50%) imale udjele ispod 60%. Zanimljivo je da je Hrvatska 1990., otkada počinje Eurostatova statistika, imala 81,4% bruto dostupne energije iz foislnih goriva, a to je svih ovih godina kontinuirano variralo uglavnom se krećući oko 77-72%, da bi od 2018. palo na 70%.

Od EU u posljednjih 10 godina, samo je Litva povećala svoj udio fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji za 10 postotnih bodova na 66% u 2019. Najveći pad od 19% izmjeren je u Danskoj s 83% na 64%, a slijede je Estonija i Finska, obje za 13%.

Neki su i povećali svoju ovisnost. Uspoređujući 2019. s 2018., samo su dvije države članice EU-a, Latvija i Austrija, povećale svoj udio fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji, svaka za 1 pp. Podaci o osam zemalja ostali su isti. Među ostalim zemljama, najveći pad zabilježen je u Estoniji s 12 postotnih bodova, Slovačkoj s 4 postotne točke, slijede Belgija i Danska, svaka s po tri postotna boda, donosi Energetika-net

Zimo
Tema klimatskih promjena i zelene energije sigurno neće biti krucijalna prilikom izbora za američkog predsjednika jer, nažalost, živimo u doba pandemije koja je potaknula globalnu gospodarsku krizu te su aktualni problemi puno veći.

No rezultati izbora, odnosno hoće li Trump dobiti novi mandat ili će na mjesto prvog čovjeka SAD-a zasjesti Joe Biden, itekako bi se mogli odraziti na budućnost u borbi protiv klimatskih promjena i veće popularizacije električnih vozila.

Kako je u nedavnom podcastu rekao predsjednički kandidat Biden, klimatske promjene su egzistencijalna prijetnja čovječanstvu te da bi, ako se ne bavimo njime, mogle “ispeći ovaj planet”. No smatra kako je to ujedno i velika prilika – ne samo za spas planeta, već i za stvaranje brojnih novih radnih mjesta. S obzirom na to da je Biden okrenut obnovljivim izvorima energije i zelenoj energiji, njegovim izborom na mjesto predsjednika SAD-a, profitirat će kompanije i industrija električnih automobila.

Prije svega, nije teško pogoditi da će njegov izbor raširenih ruku prihvatiti Elon Musk. Prema procjenama analitičara, Bidenovi planovi, ako bude izabran, bit će usmjereni poticajima za kupovinu e-vozila, ali i izgradnji široke mreže stanica za punjenje električnih automobila. Tesla će biti jedan od najvećih pobjednika, komentirao je analitičar Garrett Nelson potencijalnu pobjedu Bidena, dodajući da u tom slučaju možemo očekivati velike povlastice prilikom kupovina automobila s motorima na struju te je, prema njemu, procijenjena cijena dionice Tesle 550 dolara (sada je 420).

Procjenjuje se da bi se broj stanica za punjenje u SAD-u, s oko 27 tisuća, mogao porasti na čak 550 tisuća sljedećih godina. S velikim povećanjem punionica i smanjenjem cijena vozila, jasno je kako će se prodaja električnih automobila još brže povećavati u odnosu na benzince i dizelaše. Treba naglasiti kako Biden ima i podršku velikih sindikata, uključujući i Uniju zaposlenika u automobilskoj industriji koji naročite cijene njegovu ulogu tijekom uspješnog oporavka autoindustrije nakon velike krize 2008. godine.

Što se Tesle tiče, američka kompanija nedavno je objavila poslovne rezultate za još jedan kvartal koji su završili u plusu te vjeruju da su, s dolaskom novih modela poput Cybertrucka, najbolji dani tek ispred njih, čemu bi svakako mogao pomoći i Biden, ako bude izabran za predsjednika SAD-a, donosi Zimo.

Rast broja zaraženih
 Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima pod pritiskom vijesti o neočekivano intenzivnom rastu zaliha u SAD-u, a rast broja slučajeva koronavirusa mogao bi dodatno smanjiti potražnju za gorivima na tržištu najvećega svjetskog potrošača.

U odvojenom izvješću OPEC je objavio je da je cijena barela referentne košarice nafte njenih članica u utorak iznosila 44,29 dolara, te je porasla 1,26 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan. Američki institut za naftu izvijestio je da su američke zalihe sirove nafte porasle prošli tjedan za neočekivano velikih 7,5 milijuna barela, dok su analitičari očekivali povećanje za 2,1 milijun barela. Očekuje se da će službene podatke o prošlotjednim zalihama danas objaviti američka vlada.

Nakon krize cijena i potonuća cijena nafte za buduće isporuke ispod nule, bojazan o prezasićenosti tržišta postao je konstanta, barem dok se ne nađe cjepivo za koronu, stoji u bilješci ING banke.

Broj zaraženih u svijetu u srijedu je premašio 15 milijuna, a američki predsjednik Donald Trump rekao je kako je vjerojatnije da će se epidemija pogoršati, a ne poboljšati. Njegovi komentari odstupaju od ranije strategije sa snažnim naglaskom na ponovno otvaranje američkog gospodarstva. Tržišta bi mogla Trumpove riječi dočekati pozitivno, rekao je Bjornar Tonhaugen iz Rystad Energy, jer je to jedna od njegovih do sada najrazumnijih izjava o pandemiji.

Dogovor Europske unije u utorak podignuo cijene nafte, no rast napetosti između SAD-a i Kine zbog koronavirusa i Hong Konga pritišće cijene. Kina je objavila da je SAD naglo zatražio zatvaranje kineskog konzulata u Houstonu. Peking je to snažno osudio i obećao mjere odmazde.

Tu su i naznake da Irak, drugi po veličini proizvođač u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC), još uvijek ne ispunjava svoj cilj u okviru sporazuma o rezovima. Rusija u međuvremenu planira od 1. do 10. kolovoza smanjiti izvoz nafte iz baltičkih luka i crnomorske luke Novorosijsk za gotovo četvrtinu, pokazuju preliminarni podaci, što bi pak poduprlo cijene.

Dekanić za Poslovni
Kod država koje nisu veliki proizvođači, poput Hrvatske, bit će gubitnika kao što su Inina proizvodnja nafte ili energetska učinkovitost, misli Dekanić.

Cijene nafte su zadnjih tjedana, što zbog nesporazuma zemalja OPEC-a i Rusije, a ponajprije zbog pandemije Covida-19 potonule na svoje rekordne minimume u zadnjih nekoliko desetljeća i trenutačno su na razini između 20 i 30 dolara za barel.

No, energetski stručnjak Igor Dekanić smatra da će se nakon korone cijene nafte ponovno stabilizirati na prošlogodišnjem nivou.  “Iako je sukob Saudijske Arabije i Rusije oko dnevne količine proizvedene nafte unio malo nemira na tržište, radilo se o uobičajenoj “situaciji” na tržištu koja ne bi znatno utjecala na globalno tržište.

No, Covid-19 je gotovo u potpunosti zaustavio zračni prijevoz, a isto tako i dobar dio cestovnog prometa te je potražnja za gorivom drastično pala. Korona će proći, prošla je prije 100 godina i španjolska gripa koja je bila puno fatalnija, a nakon koje je svijet ušao u lude 1920-e koje su obilježene dotad neviđenim razvojem društva i industrije, a tako će biti i sada”, kaže Dekanić.

Dodaje da sama energetika nije radno intenzivna djelatnost, u Hrvatskoj u njoj radi dvadesetak tisuća ljudi, te sama opskrba nije puno bila ugrožena zbog aktualne pandemije. Isto tako, Dekanić očekuje da ne bi trebalo biti nekih implikacija na energetske investicije, a niti na čitavu energetsku strategiju koja je donesena, ali nije još izglasana u Saboru, ako korona ne potraje duže od šest mjeseci.

Upravo porezi i trošarine čine najveći dio maloprodajne cijene motornih goriva u Hrvatskoj, pa promjena njihove razine može utjecati i na prijenos promjene cijena nafte na domaće cijene goriva. Hoće li pad cijena nafte i s njom mogući manji pad cijene naftnih derivata biti problem ili prednost za ukupnu hrvatsku ekonomiju, teško je jednoznačno odgovoriti, kaže Igor Dekanić

Naime, iako kod država koje nisu veliki proizvođači nafte i prerade naftnih derivata, što je slučaj i s Hrvatskom, postoji korelacija između niske cijene tog energenta i rasta BDP-a, nema sumnje da u cijeloj priči, osim dobitnika postoje i neki gubitnici kao što su npr. Inina proizvodnja nafte ili mjere energetske učinkovitosti i smanjenje energetske intenzivnosti u industriji.

S druge strane, jeftina nafta će gotovo sigurno usporiti energetsku tranziciju, kako kod nas, tako i globalno, jer će dobar dio javnih investicija morati ići u normalizaciju funkcioniranja društva nakon korone, piše Poslovni dnevnik.

Viktor Orban
Kompanije moraju preispitati za koje će djelatnosti biti mjesta, kako mogu ostvarivati dobit te koji će dijelovi njihova poslovanja izgubiti tržište i narudžbe zasvagda.

Mađarska vlada pomoći će tamošnjim kompanijama da prebrode krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, ali promjene u gospodarstvu koje će nastati nakon što opasnost po zdravlje prođe morat će navesti poslovnu zajednicu na razmišljanje koja su tržišta izgubljena, izjavio je u petak premijer Viktor Orban.

Kriza zbog koronavirusa rezultirala je najvećim izazovom za Orbanovu vladavinu u više od 10 godina, koliko je na čelu vlade. Njegov odgovor – vladanje mimo nadzora parlamenta putem uredbi – izazvao je kritike Europske unije.

Mađarska je u sklopu paketa vrijednog 25 milijardi eura najavila porezne olakšice i subvencioniranje plaća kao i velike subvencije za kreditne plasmane, ali je dio poslovne zajednice izrazio nezadovoljstvo zbog nedostatka poticaja kakve su uvele druge europske države, piše Reuters.

Mađarska središnja banka očekuje da će unatoč krizi ekonomski rast ove godine ostati pozitivan. Ekonomisti baš i ne dijele takvo mišljenje. Primjerice, Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će mađarski BDP ove godine pasti 3 posto. Podsjetimo, lani je ostvaren ekonomski rast od 4,9 posto.

Zanimljivo, ni premijer Orban ne dijeli optimizam središnje banke. „Bilo bi golemo postignuće kada bi prošli kroz ovu krizu s rastom blizu nule“, izjavio je Orban u petak tijekom gostovanja na državnom radiju. No, dodao je da će „kompanije proći kroz kvalitativne, ali i kvantitativne promjene“ što sugerira kako dio njih neće preživjeti krizu, prema Orbanovu mišljenju.

„Kompanije moraju preispitati za koje će djelatnosti biti mjesta, kako mogu ostvarivati dobit nakon krize te koji će dijelovi njihova poslovanja izgubiti tržište i narudžbe jednom zasvagda“, naglasio je Orban. „Bolje da se s time suoče odmah, a ne da pretpostavljaju da će vlada pomoći u održavanju svega što je bilo i prije pandemije. Ne: svi se moraju prilagoditi“, poručio je mađarski čelnik vlade.

Prema njegovim riječima, vlada će se fokusirati na pomoć sektorima gdje je pandemija prouzročila najgore posljedice. Jedan od njih je turizam koji tamošnjem gospodarstvu doprinosi s 10 posto i u zemlji od 10 milijuna stanovnika zapošljava 400.000 ljudi. „Turizam je dobio pogodak kroz pluća. Ta je industrija mrtva“, smatra Orban. Prema podacima od petka, susjedna država bilježi ukupno 1763 slučajeva zaraze te 156 preminulih. Međutim, vlada je objavila kako je stvarni broj zaraženih zasigurno mnogo veći.

Osvrnuvši se na vladine programe prekvalifikacije zaposlenika, Orban je istaknuo kako vlada od građana očekuje malo više zalaganja od pukog preživljavanja. „Očekujemo od njih da razmisle o vlastitoj budućnosti i potraže put ka sreći“, zaključio je Orban, a prenosi Poslovni dnevnik.

SDP
 Nakon što je DORH od Sabora zatražio skidanje zastupničkog imuniteta donedavnom ministru uprave Lovri Kuščeviću zbog zlouporabe položaja i ovasti, SDP je u četvrtak ocijenio da “rekonstrukcija Vlade nije bila ništa drugo nego prikrivanje kriminala”.

“Svi u Hrvatskoj znaju što je ministar Kuščević radio“, objavio je SDP na svojoj facebook stranici.  Objava je uslijedila nakon što je DORH zatražio skidanje Kuščevićevog imuniteta kako bi otvorio istragu o izmjenama prostornog plana općine Nerežišća i POS-ovim stanovima na Braču dok je Kušćević tamo bio načelnik općine.

“Nema nikoga tko u ovom trenutku nije svjestan da je ministar svoje imovinske interese kontinuirano stavljao ispred javnih te zlouporabom položaja na kojima se nalazio ostvario milijunsku imovinsku korist. Ovo je samo još jedan dokaz da rekonstrukcija Vlade nije bila ništa drugo nego prikrivanje kriminala“, istaknuo je SDP.

SDP-ov Gordan Maras, član saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva koje će najkasnije do utorka raspravljati o DORH-ovu zahtjevu, izjavio je da je „sigurno, a na što SDP upozorava već godina, da je Vlada HDZ-a, odnosno, Andreja Plenkovića, čeličnim šakama uhvaćena u spiralu korupcije“.

“Ova HDZ-ova Vlada je najkorumpiranija Vlada koju je Hrvatska ikada imala jer se ovakve stvari nisu događale ni tijekom devedesetih godina kada su kriteriji korupcije bili puno niži nego što su danas“, zaključio je Maras.

Lovro Kuščević za Jutarnji list je rekao kako jedva čeka priliku da iznese svoju obranu.

“Nema nikakvog razloga da imam drugačiji tretman nego svi drugi građani Republike Hrvatske, nemam se namjeru skrivati iza imuniteta i nemam apsolutno ništa protiv da mi se skine saborski imunitet. Dapače, jedva čekam priliku da konačno iznesem svoju obranu i dokažem neosnovanost optužbi koje mi se stavljaju na teret” poručuje za Jutarnji bivši ministar uprave kojeg očekuje službena istraga DORH-a zbog sumnji na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, nakon što mu Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskoga sabora ukine imunitet.

Na pitanje da komentira djela koja mu se stavljaju na teret, kaže kako je istraga u tijeku i da ne smije ništa govoriti.  Također, na upit boji li se istražnog zatvora, odnosno očekuje li privođenje, kaže da očekuje postupanje u skladu sa zakonom. “Neka institucije rade svoj posao u skladu sa zakonom”, kaže Kuščević.

Specijalizirani institut
Gotovo polovica električne energije u Njemačkoj u dosadašnjem tijeku godine proizvedena je iz obnovljivih izvora, objavio je portal energylivenews.com.

Prema podacima specijaliziranog Instituta Fraunhofer koje prenosi taj portal, iz obnovljivih izvora energije u Njemačkoj u dosadašnjem tijeku godine proizvedeno je 47 posto ukupne električne energije isporučene u javnu mrežu.

To je značajno iznad udjela “čiste” energije u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je iznosio 40,6 posto. Samo u svibnju brojka je bila još impresivnija, s 20,2 teravatsata (TWh) proizvedene energije iz obnovljivih izvora, u usporedbi s 19,6 TWh “neobnovljive” električne energije, što predstavlja “obnovljivi udio” za taj mjesec od 50,7 posto.

Neto proizvodnja iz vjetroelektrana od siječnja do svibnja, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine porasla je za 18,7 posto, dok je solarna proizvodnja smanjena za 4,8 posto, a količina proizvedena iz nuklearnih elektrana porasla je za 3,8 posto. Udio električne energije proizvedene iz lignita pao je istovremeno za 17,1 posto, a iz kamenog ugljena za 22,4 posto, stoji u izvješću

Nedavno izabrani strateški partner u programu restrukturiranja Uljanika, konzorcij DIV i Fincantieri u ponedjeljak su s australskom grupacijom Scenic potpisali pismo namjere o suradnji u izgradnji ultraluksuznih istraživačkih putničkih brodova u Uljaniku, objavili su iz pulskog brodogradilišta.
Uprava i Nadzorni odbor Uljanika prošli su tjedan, 7. veljače izabrali konzorcij DIV-a i talijanskog Fincantierija za strateškog partnera u restrukturiranju Uljanika. Grupacija Scenic danas je potpisala pismo namjere s odabranim konzorcijem-strateškim partnerom DIV/Fincantieri s ciljem suradnje na projektu širenja svoje revolucionarne flote istraživačkih putničkih brodova (discovery yachts), navodi se u priopćenju Uljanika.

Kako se prenosi, tim je povodom predsjedatelj grupacije Scenic Glen Moroney izjavio “kako vjeruje da će se financijski izazovi s kojima se Uljanik suočava u posljednjih 18 mjeseci sada okončati i da će se brodogradilište moći usredotočiti na završetak broda ‘Scenic Eclipse'”.

“Dodao je i da će izgradnja broda ‘Scenic Eclipse 2’ započeti odmah po odobrenju programa restrukturiranja te da su već započeti detaljni radovi u dizajniranju potpuno nove serije Scenicovih istraživačkih putničkih brodova, koju bi moglo činiti nekoliko ultraluksuznih putničkih brodova (ultra luxury cruise ships) koje će za grupaciju Scenic izgraditi Uljanik”, ističu iz pulskog brodogradilišta.

Predsjednik Uprave Uljanika Emil Bulić zahvalio je grupaciji Scenic na povjerenju i podršci koju su iskazali tijekom suradnje u izgradnji ultraluksuznog polarnog kruzera “Scenic Eclipse”, kao i za sudjelovanje u procesu dubinske analize te odabiru novog strateškog partnera za Uljanik. “S obzirom na to da je u završnoj fazi izgradnje ultralukzuznog polarnog kruzera ‘Scenic Eclipse’ grupacija Scenic preuzela ključnu ulogu u završetku broda odlučivši se dovršiti ga u brodogradilištu Uljanik, unatoč činjenici da Uljanik prolazi kroz najteže razdoblje u svojoj dugoj povijesti, podrška grupacije Scenic od velike je važnosti za opstanak brodogradilišta i nastavak poslovnih procesa u Uljaniku”, naglašava Bulić u priopćenju.

Također je istaknuo da je dugogodišnja suradnja Uljanika i grupacije Scenic rezultirala “bliskim i korektnim odnosima dviju tvrtki, kao i razvojem vještina i znanja zaposlenika u izgradnji ultraluksuznih kruzera, što u velikoj mjeri predstavlja osnovu za buduće poslovne planove brodogradilišta Uljanik”.

Bulić je kazao i kako je najbolja potvrda međusobnog povjerenja i kvalitete odnosa dviju tvrtki činjenica da je grupacija Scenic izrazila namjeru nastavka suradnje s Uljanikom i izgradnje dodatnih nekoliko ultraluksuznih polarnih kruzera u brodogradilištu Uljanik.

Inače, Uljanik je 21. prosinca prošle godine raskinuo strateško partnerstvo s Kermas energijom Danka Končara te otvorio novi postupak odabira strateškog partnera, a data room za potencijalne investitore bio je otvoren od 27. prosinca 2018. do 24. siječnja 2019., dok je rok za dostavu ponuda bio 25. siječnja.

Data room je posjetilo šest zainteresiranih potencijalnih strateških partnera, a pristigle su četiri ponude, od čega je, kako je prošli tjedan izjavio Bulić, uz Brodosplitovu, kao ozbiljna ponuda za strateško partnerstvo razmatrana i ona australske Scenic grupe, dok preostale dvije nisu ispunile kriterije.

Uprava i Nadzorni odbor Uljanika na zajedničkoj sjednici održanoj 7. veljače 2019. donijeli su odluku o odabiru Brodograđevne industrije Split, koja je dio DIV grupe, za strateškog partnera Uljanika d.d. Kako je objavljeno nakon tog izbora, zajedničku ponudu dali su Brodograđevna industrija Split, odnosno DIV grupa i talijanski Fincantieri, i to u omjeru 70 naprema 30 posto.

Gost Pressinga sa Sandrom Križanec u ponedjeljak bio je Tomislav Debeljak.

Nazivaju vas spasiteljem Uljanika.

Nazivam se šljakerom i to sam u duši od rođenja. U Brodosplitu smo od Hirošime koja je bila kao Uljanik danas uspjeli preokrenuti stanje i radimo pozitivno bez lipe državne potpore i s maćehinskim odnosom države. Mi smo greška u sustavu i dokaz smo da se može raditi pozitivno.

Jasno ste rekli da netko mora sanirati dugove prije nego ubrizgate novac u Uljanik. Dugovi nisu mali.

Prvo, da pitate bilo koga bi li htio ući u nešto što generira milijardu kuna godišnje negative i da još plaća prošlost i da mora biti žigosan kao netko zločest tko će izbaciti neradnike i uvesti red, mislim da ne postoji takav. Moramo raditi pozitvno. Vezano za pozitivno poslovanje, ono se mora i može temeljiti samo na budućnosti. Netko da dobije jamstvo mora imati kapital koji je rezerva za to jamstvo. Moraš imati svoj kapital iz kojeg će se naplatiti jamstvo i nema troška države.

Jeste ikad tražili jamstva?

Mnoga smo tražili, neka nismo dobili. Brodovi se ne mogu raditi bez jamstava. Kad pitate banke vani oni se smiju jer nemaju programe za druge zemlje…

Kažu da ste noćna mora ministra Marića. jeste razgovarali?

Ne bih rekao da sam mu noćna mora, pogotovo ne ja. Imao sam sastanak s ministrom Linićem 2011. godine. On me pitao hoću ja pričati ili on, ako ću ja da izađe i vrati se kad završim, htio je inspektorski onako, i počeo je pričati sve loše o brodogradnji. I sad mi se želudac okrene. Otkad postojimo punimo proračun. Rekao sam mu da krivom čovjeku govori jer ja punim proračun i došao sam zaustaviti pražnjenje proračuna. On se stiltao i rekao ‘Svaka čast’. Istu stvar govorim i sada. Ako će nas smatrati krivima što smo govorili što se radi u Uljaniku… Ako će javnost smatrati da smo mi krivi, ja sigurno neću potpisati ugovor. Neka liječi netko drugi sve to skupa.

Govorili ste da smo lud čovjek može prihvatiti nešto takvo.

Brodogradnja treba biti strateška grana. Jesu li ludi oni koji su išli u rat i dobili Domovinski rat? Bilo je ogromnih luđaka i hvala Bogu da ih je bilo. I ovdje se netko mora primiti i počistiti određene stvari u Hrvatskoj da postanu pozitivne. Samo mora raditi u maniri dobrog gospodara.

Tko će platiti dug?

Ja ću pomoći. Ali ja ne mogu čistiti dug. Ne mogu naši radnici pokrivati dugove koje je netko prije napravio, donosi N1.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović izjavio je u ponedjeljak u Mostaru kako je za Hrvate u BiH iznimno značajno donošenje posebne deklaracije u Saboru jer se tijekom rasprava javnost u Hrvatskoj upoznala s problemima toga naroda te su se institucije u Zagrebu obvezale na nastavak potpore sunarodnjacima.
]“Kroz ovu raspravu su se o svemu tome upoznali zastupnici, ali i javnost. U tome je smislu napravljena odlična stvar. Pa i sami sadržaj deklaracije u konačnici je dao prostora da se vlasti obvežu na određene poteze”, rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice vodstva HNS-a BiH koji okuplja najvažnije hrvatske stranke u toj zemlji. Čović je kazao kako je za njega puno značajnija činjenica bila cjelodnevna rasprava u Saboru od samoga sadržaja deklaracije koja je otkrila kakav je položaj bosanskohercegovačkih Hrvata.
[/vc_row

“Tvrdim da 90 posto njih nije znalo da se Hrvatima može izabrati člana BiH Predsjedništva. Za nas je iznimno važno da izvršna i zakonodavna vlast osjeća važnost ili strateško značenje BiH”, dodao je. Odbacio je optužbe kako donošenje Deklaracije o položaju Hrvata u BiH predstavlja miješanje u unutarnje stvari u Bosni i Hercegovini pojašnjavajući kako se stajališta bilo koje druge svjetske administracije o stanju u BiH ne tumači na isti način.

Hrvatski sabor donio je u petak Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH kojom se upozorava na višestruko preglasavanje ovoga naroda te se pozvalo na promjene kako se takvi politički procesi na bi ponavljali. Čović je, komentirajući uspostavu vlasti u BiH, ocijenio kako nema nikakvih zapreka za uspostavu državnog Vijeća ministara BiH, dok izbor novih vlasti u Federaciji BiH ovisi o izmjenama Izbornog zakona. “Kada je u pitanju Vijeće ministara na bilo koji način neće se čekati bilo koja druga razina vlasti, jer tamo nemamo nikakve formalne, zakonske zapreke”, rekao je Čović. Dodao je kako će stranke Hrvatskog narodnog sabora popuniti sve hrvatske pozicije u državnom Vijeću ministara. Puno kompliciranija situacija je s vlastima u Federaciji BiH budući da je Ustavni sud BiH izbrisao odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču načina popune Doma naroda iz kojega se bira predsjednik, a zatim i Vlada Federacije BiH. “Na Vladu Federacije BiH ćemo se načekati. Da bi se izabrala nova vlada, zakonodavac će morati sukladno odluci Ustavnog suda BiH donijeti prikladne odluke da bi se sve to moglo popuniti kako je planirano”, kazao je.

Čović je najavio i kako će se potkraj siječnja 2019. održati sjednica Sabora HNS-a BiH na kojoj će se donijeti strateški dokumenti o političkoj poziciji Hrvata u BiH koji će, kako je Čović najavio, biti na tragu Deklaracije Hrvatskog sabora.

Hrvatski sabor je u petak donio Deklaraciju Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH u kojoj se poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji u kojoj se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Bosanskohercegovački mediji najavili su u ponedjeljak da bi Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine već na prvoj idućoj sjednici mogao razmatrati prijedlog rezolucije “o osudi uplitanja Hrvatske u unutarnje poslove BiH”.

Rezoluciju, koja je svojevrstan odgovor na deklaraciju o položaju Hrvata u BiH, što ju je prošlog tjedna usvojio Hrvatski sabor, predložit će Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), potvrdio je zastupnik te stranke u parlamentu BiH Saša Magazinović.