Uncategorized

Na zahtjev Gazproma

U Federaciji BiH plin će poskupjeti za 23,3 posto, nakon što je to ruski Gazprom zatražio od Energoinvesta, kompanije koja dobavlja taj energent za BiH.

Vlada Federacije BiH u četvrtak je prihvatila informaciju o poskupljenju plina počevši od trećeg tromjesečja ove godine, izvijestio je resorni ministar energetike, industrije i rudarstva Nermin Džindić.

“Radi se o izravnom zahtjevu za povećanje cijene od Gazproma prema Energoinvestu. Energoinvest je hitno zahtijevao korekciju”, rekao je nakon sjednice Vlade ministar Džindić. Federalno ministarstvo trgovine je predložilo korekciju cijena koju je Vlada Federacije BiH odobrila, pojasnio je.

U zahtjevu Energoinvesta navedeno je da bi se nova veleprodajna cijena prirodnog plina za distributivne kompanije s dosadašnjih 414 eura po kubičnom metru plina trebala povećati na 511 eura. U cijenu nije uračunat PDV.

Energoinvest je svoj zahtjev za povećanjem cijene plina objasnio kako povećanje cijene plina nije moguće pokriti iz postojeće tarife.

Bosna i Hercegovina od prošle godine dobiva ruski plin preko Turskog plinovoda nakon što je Energoinvest jednostrano raskinuo ugovor s dobavljačem FGSZ, zbog čega ta mađarska kompanija tuži Federaciju BiH tražeći naknadu od 21 milijun eura.

Plan za štednju energije

Europska unija poticat će zemlje članice da smanje potražnju za plinom poticanjem industrije na manju potrošnju, tako da blok bude spreman za moguća daljnja smanjenja opskrbe, stoji u nacrtu plana u koji je Reuters imao uvid.

Bruxelles se priprema za potencijalna daljnja smanjenja isporuka ruskog plina. Plan Europske komisije, koji bi trebao biti objavljen 20. srpnja, predložit će zemljama pokretanje financijskih poticaja tvrtkama za smanjenje upotrebe plina, promjenu goriva u elektranama i provođenje informativnih kampanja za poticanje potrošača da koriste manje energije za grijanje i hlađenje.

Zalihe plina u EU trenutačno su pune 62%, što je daleko manje od 80% kapaciteta bloka.

Donosi poslovni list

Njemačka vlada priprema teren za moguće preuzimanje udjela u proizvođaču struje Uniperu, najvećem kupcu ruskog plina u Njemačkoj, izvijestio je njemački poslovni list Handelsblatt.

Vlada kancelara Olafa Scholza upozorila je da bi proizvođači struje zbog naglog rasta cijena mogli doživjeti slom nalik onome američke banke Lehman Brothers u vrijeme financijske krize 2008. godine.

Vlada je zato u utorak usvojila prijedlog zakona koji bi joj omogućio preuzimanje udjela u energetskim tvrtkama u financijskim problemima. Ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da ne isključuje mogućnost daljnjeg pogoršanja napete situacije na tržištu plina.

Uniper je prošlog tjedna postao prva njemačka energetska kompanija koja je podigla uzbunu zbog nestašice plina i rastućih cijena, objavivši da razgovara s vladom o mogućem paketu pomoći, podsjeća Reuters.

Po pisanju Handelsblatta, Berlin razgovara o mogućem preuzimanju do 25 posto novih dionica Unipera nominalne vrijednosti 1,70 eura po dionici, a raspravlja i o mogućem tihom partnerstvu, vlasničkom instrumentu bez prava glasa.

Vrijednost transakcije mogla bi se kretati u rasponu od tri do pet milijardi eura, objavio je u utorak njemački list.

Iz Unipera nisu odgovorili na Reutersov upit da komentiraju Handelsblattovo izvješće. Ministarstvo financija odbilo ga je komentirati.

Analiza IFO instituta

Poslovna klima u Njemačkoj pogoršana je u lipnju, odražavajući pesimistična očekivanja kompanija i lošije ocjene aktualnog poslovanja, pokazalo je u petak istraživanje ekonomskog instituta ifo.

Indeks poslovne klime pao je u lipnju za 0,7 bodova u odnosu na svibanj, kliznuvši na 92,3 boda. Poslovni čelnici lošije ocjenjuju aktualno poslovanje, što se očitovalo u padu indeksa za 0,3 boda, na 99,3 boda.

Indeks koji mjeri njihova očekivanja pao za 1,1 bod, na 85,8 bodova. Ocjene aktualnog poslovanja blago su pogoršane dok su prognoze osjetno tmurnije zbog poskupljenja energije i moguće nestašice plina.

Raspoloženje u gospodarstvu odražava izrazito pogoršanje u industriji, koja je pokazala naglašeni pesimizam u prognozama za drugu polovinu godine, primjećuju u institutu, izdvajajući proizvođače u kemijskom sektoru.

Pao je i indeks poslovne klime u maloprodaji i veleprodaji, a poboljšana su samo očekivanja u sektoru usluga i u građevinarstvu.

Analiza autoindustrije

Skromni i jeftini svežanj kabela postalo je zbog nestašice uzrokovane ratom u Ukrajini noćna mora automobilske industrije, zbog čega neki čak predviđaju ubrzani odlazak automobila na benzin i dizel u povijest i snažniji prodor električnih automobila na tržište.

Zalihe autodijelova, a posebno kabela, okopnjele su zbog rata u Ukrajini i otežane ili nikakve isporuke iz te zemlje koja je dom značajnog dijela svjetske proizvodnje, a ondje izrađeni kabeli ugrađuju se u stotine tisuća automobila.

Ti niskotehnološki dijelovi s niskom maržom – izrađeni od žice, plastike i gume i s puno jeftinog ručnog rada, možda nisu na glasu poput mikročipova i motora, ali automobili se bez njih ne mogu proizvoditi.

Njihov nedostatak mogao bi ubrzati planove automobilskih tvrtki da se prebace na novu generaciju lakših, strojno izrađenih kabela dizajniranih za električna vozila, a na koncu i doći glave klasične automobile, kažu Reutersovi sugovornici iz automobilske industrije. Mnogi ocjenjuju da je to još jedan razlog više za industriju da ubrza prijelaz na električni pogon.

Benzinski i dizelski automobili još uvijek čine najveći dio prodaje novih automobila. Prodaja električnih automobila udvostručila se lani na četiri milijuna, ali oni prema podacima analitičke kuće JATO Dynamics još uvijek čine samo šest posto globalne prodaje vozila.

Izvršni direktor Nissana Makoto Uchida rekao je za Reuters da su poremećaji u opskrbnom lancu, poput ukrajinske krize, potaknuli tu tvrtku na razgovore s dobavljačima o odstupanju od dosadašnjeg modela proizvodnje kabela uz angažman jeftine radne snage.

No proizvođači istovremeno premještaju proizvodnju kabela u druge zemlje s nižim troškovima. Tako je Mercedes-Benz uspio organizirati dopremu iz Meksika, a neki japanski dobavljači opskrbljuju se iz Maroka, dok drugi traže nove proizvodne linije u Tunisu, Poljskoj, Srbiji ili Rumunjskoj.

U klasičnim automobilima na benzin i dizel kabeli mogu biti ukupno dugi do pet kilometara, a povezuju sve – od grijača sjedala do prozora. Izrada im je radno intenzivna, a gotovo svaki model je jedinstven, pa je teško na brzinu osigurati alternativnu proizvodnju u slučaju njezina prestanka kod uhodanih dobavljača.

Poremećaji u opskrbi iz Ukrajine bili su grubo buđenje za automobilsku industriju. Proizvođači i dobavljači kažu da su početkom rata tamošnje tvornice ostale otvorene samo zahvaljujući odlučnosti radnika koji su održavali smanjenu proizvodnju suočeni s isključenjima struje, upozorenjima na zračne napade i policijskim satom.

Izvršni direktor Bentleyja Adrian Hallmark kaže da je taj britanski proizvođač luksuznih automobila isprva zbog nedostatka kabela strahovao od gubitka 30 do 40 posto svoje proizvodnje u 2022. godini.

“Ukrajinska kriza zaprijetila je potpunom zatvaranju naše tvornice na nekoliko mjeseci, mnogo duže nego zbog covida”, rekao je Hallmark. Dodao je da je pronalaženje alternativnih izvora proizvodnje komplicirano, jer se za Bentley u Ukrajini proizvodilo 10 raznih dijelova kod 10 dobavljača.

Dodao je da su problemi s opskrbom dodatno potaknuli ulaganja u razvoj jednostavnog kabelskog sklopa za električna vozila kojim će upravljati središnje računalo.

Nova generacija žičanih sklopova svezaka, prisutna u električnim modelima poput Tesle, može se izraditi na automatiziranim proizvodnim linijama. Ujedno su lakši, što je ključno za smanjenje težine vozila i povećanje dometa.

Mnogi menadžeri i stručnjaci s kojima je Reuters razgovarao kažu da automobili na fosilna goriva, koji se suočavaju s prijetećim zabranama u Europi i Kini, neće “poživjeti” dovoljno kako bi opravdali ulaganja u redizajn kabelskih sklopova.

“Trenutačno ne bih uložio ni peni u motore s unutarnjim izgaranjem”, rekao je auto konzultant Sandy Munro iz Michigana, koji procjenjuje da će električna vozila činiti polovicu globalne prodaje novih automobila do 2028. godine, donosi Poslovni dnevnik.

FED najavio agresivniju politiku

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale jer su ulagače zabrinuli signali iz američke središnje banke da bi u cilju suzbijanja inflacije mogla agresivno zaoštriti monetarnu politiku.

Pad indeksa posljedica je signala iz Feda da će agresivno zaoštriti monetarnu politiku kako bi suzbio inflaciju, koja se posljednjih mjeseci kreće na najvišim razinama u 40 godina.

U ožujku je Fed povećao ključne kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

Zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da bi mogla zaredati agresivna povećanja kamata na sjednicama idućih mjeseci, kao i da je postignut načelni dogovor da bi se Fedove bilance, koje su u borbi s koronakrizom nabujale za nekoliko tisuća milijardi dolara, trebale smanjivati za 95 milijardi dolara mjesečno.

Sve to pokazuje da je Fed spreman za agresivniji napad na inflaciju nego što se očekivalo, a zaoštravanje monetarne politike moglo bi znatno usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva, pa čak, plaše se ulagači, izazvati recesiju.

Ulagači su u defanzivi i zbog rata u Ukrajini i novih sankcija Zapada protiv Rusije zbog optužbi za ratni zločin nad Ukrajincima.

Ne znamo kako će se riješiti situacija u Ukrajini, a ne znamo ni koliko će agresivni Fed utjecati na gospodarstvo. Stoga je tržište nesigurno, kaže Dennis Dick, trgovac u tvrtki Bright Trading.

Idućega tjedna u fokusu ulagača bit će i poslovni rezultati američkih kompanija jer počinje sezona objave kvartalnih izvješća.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju porasle oko 6,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Bilo bi to znatno usporavanje rasta zarada, s obzirom da su u prethodnom kvartalu porasle više od 30 posto na godišnjoj razini.

Kako će sezona objave rezultata proticati, očekujem izrazitiju nestabilnost. Mogli bismo vidjeti snažne rezultate iznad svih očekivanja, ali i slabe procjene za idućih 12 mjeseci, kaže Jake Dollarhide, direktor u tvrtki Longbow Asset Management.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale jer je ulagače zabrinuo rast inflacije u Kini, ali i drugim zemljama, što bi moglo natjerati središnje banke na zaoštravanje monetarne politike.

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, pa se kreće blizu najviših razina u dvije godine.

Cijene su se nafte, pak, dodatno pale, nakon što su u prethodna dva tjedna potonule oko 15 posto jer su najveći svjetski potrošači nafte najavili prodaju iz rezervi kako bi povećali ponudu na tržištu i spustili cijene.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros pala 2,35 posto, na 100,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,4 posto, na 95,90 dolara.

Značajan rast

Osnovni benzin “eurosuper 95” od danas se na većini benzinskih postaja u Hrvatskoj prodaje po 12,45 kuna za litru što je 61 lipu skuplje nego jučer kada je u prosjeku stajao 11,84 kuna, osnovni “eurodizel” skuplji je za 1,49 kunu, a skuplja su i premium goriva.

Osnovni “eurosuper 95”, podsjetimo, prošli je tjedan do jučer u ponoć stajao 11,84 kuna, a osnovni dizel 12,02 kuna.

Po podacima s tražilice jeftinijeg goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te portala cijenegoriva.info, cijena osnovnog eurosupera 95 na benzinskim postajama Ine, Petrola, Croduxa, Lukoila i još nekih distributera od danas iznosi 12,45 kuna.

Još je veće poskupljenje kod osnovnog eurodizela, koji na većini postaja od danas stoji 13,51 kunu, a bio je 12,02 kune po litri.

Tražilica jeftinijeg goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokazala je da od utorka Ina prodaje svoju benzinsku “stotku” za 13,74 kune, a bila je 13,02 kune. S druge strane, “eurodizel class plus” sada je 14,81 kunu, a bio je 13,32 kune. Inin eurosuper 95 class plus od danas se prodaje za 13,35 kuna, a bio je 12,73 kune.

I na Lukoilu eurosuper 95 ecto prodaje se za 13,35 kuna, a bio je 12,73 kune. Crodux za litru eurosupera 100 sada traži 13,79 kuna, a bio je 13,07 kuna, dok Q Max eurosuper 100 na postajama Petrola također stoji 13,79 kuna (bio je 13,17 kuna).

“Stotka” na Tifonu stoji 14,18 kuna, a bila je 13,21 kunu.

Od danas se Inin eurodizel class plus, kao i Lukoilov eurodizel ecto prodaju po cijeni od 14,81 kunu, a bio je, do jučer, 13,32 kune.

Na Tifonu eurodizel premium stoji 15,41 kunu, a bio je 13,93 kune, dok Crodux svoj eurodizel maxpower i Petrol svoj Q Max eurodizel prodaju po cijeni od 14,86 kuna, a bio je 13,37 kuna.

Vlada je, podsjetimo, na očekivanu eksploziju cijena goriva prije tri tjedna reagirala dvama uredbama, kojima je fiksirala maržu trgovaca naftnih derivata na osnovni eurosuper i eurodizel te na plavi dizel, a privremeno je smanjila i trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo.

Tako je uredbom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata ukupna marža za dizelsko i benzinsko gorivo fiksirana na 75 lipa po litri, a na plavi dizel na 50 lipa po litri.

Izmjenama Uredbe o trošarinama država je, pak, na rok od 90 dana smanjila trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo, i to za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te 20 lipa po litri dizelskog goriva.

Na osnovu tih mjera Vlada je procijenila da će se rast cijena osnovnog eurosupera i eurodizela uspjeti zadržati u rasponu od 80 lipa do 1,20 kuna po litri, dok bi bez tih mjera realni tržišni porast iznosio oko dvije kune.

Analiza Eurostata

Godišnja stopa inflacije u EU i eurozoni u veljači je dosegnula nove rekordne razine, potaknuta nastavljenim snažnim rastom cijena energenata, a u Hrvatskoj je blago premašila prosjek Unije, pokazalo je izvješće Eurostata.

Godišnja stopa inflacije u EU, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u veljači je dosegnula rekordnih 6,2 posto, porastavši za 0,6 postotnih bodova u odnosu na mjesec ranije, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U eurozoni uvećana je za 0,8 postotnih bodova, na 5,9 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu otkad se prikupljaju podaci. Eurostat je time podigao prvu procjenu, objavljenu početkom mjeseca, za 0,1 postotni bod.

U veljači prošle godine u EU su potrošačke cijene na godišnjoj razini uvećane 1,3 posto, a u eurozoni 0,9 posto.

Rekordna stopa inflacije najvećim dijelom odražava skok cijena energenata, za 32 posto u području primjene zajedničke europske valute, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Inflacija je na godišnjoj razini ubrzala u 25 zemalja članica EU-a, uključujući Hrvatsku, a usporila samo u Nizozemskoj i Poljskoj, pokazalo je izvješće.

U drugom ovogodišnjem mjesecu dvoznamenkaste godišnje stope inflacije ponovno su bilježile Litva i Estonija, gdje su cijene poskočile 14 odnosno 11,6 posto.

Skupini se pridružila i Češka, s rastom potrošačkih cijena od 10 posto.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i važnom hrvatskom trgovinskom partneru, rast cijena u veljači je ubrzao, na 5,5 posto, s 5,1 posto u siječnju, iako je izostao efekt niske poredbene osnovice u drugoj polovini 2020., povezan sa sniženom stopom PDV-a.

Istu godišnju stopu inflacije bilježila je u veljači i Austrija, a blizu je i Irska, s inflacijom od 5,7 posto.

U Hrvatskoj su potrošačke cijene, mjerene HICP-om, u veljači bile više za 6,3 posto nego u istom razdoblju godine ranije, što je, prema Eurostatovim podacima, najviša stopa njihova rasta od kolovoza 2008. godine kada je iznosila 7,1 posto.

U siječnju je inflacija iznosila 5,5 posto, a u veljači prošle godine 0,7 posto.

Istu je stopu inflacije kao i Hrvatska u veljači ove godine bilježila i Grčka.

Vrlo blizu je i Italija, također važan hrvatski trgovinski partner, s inflacijom od 6,2 posto.

Među ostalim najvažnijim hrvatskim trgovinskim partnerima u EU, Slovenija je u veljači imala godišnju inflaciju od sedam posto.

Najblaži rast potrošačkih cijena u prošlom je mjesecu ponovno bilježilo drugo najveće gospodarstvo EU-a, ono Francuske, od 4,2 posto. Istu stopu inflacije imala je i Malta.

U skupinu s najblažom inflacijom svrstali su se i Portugal, Finska i Švedska, gdje su potrošačke cijene u usporedbi s istim mjesecom lani porasle za po 4,4 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.

Analitičari za Poslovni dnevnik

Kao što se iz reakcije financijskih tržišta na prvi paket sankcija Zapada prema Rusiji u srijedu moglo iščitati da su one ocjenjene blažima nego što je većina investitora očekivala, tako je početak ruskog napada na Ukrajinu snažno obilježio jučerašnja tržišna gibanja.

Pad cijena dionica, rast cijena nafte i zlata, jačanje dolara i jena, slabljenje eura, pad kriptovaluta.

U bijegu od rizičnih klasa imovine prinosi na npr. 10-godišnji američki ili njemački dug su pali. Istodobno, zbog zabrinutosti oko novih poremećanja tokova sirovina, porastom cijena nisu zahvaćeni samo energenti već i žitarice, metali…

“Reakcije nakon objave prvog vala sankcija Rusiji zapravo su pokazale da je tržište podcijenilo rizik ruske invazije”, mišljenja je ekonomski analitičar Goran Šaravanja. Osim što će daljnji tijek sukoba u Ukrajini odrediti i kratkoročna tržišna kretanja, evidentno je i da će se rast cijena energenata i ostalih roba odraziti na inflaciju, kaže.

A s obzirom da su cijene plina i nafte već tijekom tijekom 2021. prilično porasle, sad se posebno nameće i pitanje kretanja cijena hrane u ovog godini. Upravo tu sad bi mogao biti najveći rizik za inflaciju, kaže taj ekonomist.

“Uzme li se u obzir rast cijena energenata i hrane, izgledno je da slijedi pad raspoloživog dohodak kućanstava, odnosno pad osobne potrošnje u globalnoj ekonomiji. Dugoročnije gledano, EU će zasigurno povećati napore kako ne bi bila toliko ovisna o Rusiji za svoje energetske potrebe, ali to također ima svoju cijenu. Sve u svemu, i tržišta i politika morat će preispitati svoje pretpostavke kretanja globalne ekonomije”, zaključuje.

Na tragu ocjena da aktualna kriza dodatno potencira izazove za globalni oporavak povezane s inflatornim pritiscima i pooštravanjem monetarne politike su i smanjenja “oklada” tržišta u vezi s Fedovim povećanjima referentnih kamatnih stopa u 2022. “Ako se sukob nastavi, tržište će morati uzeti u obzir gospodarsko usporavanje uz strah od stagflacije”, upozoravaju strani ekonomisti.

Kad su posrijedi kratkoročne reakcije financijskih tržišta, i pogled na ekran Zagrebačke burze jučer je bio ilustrativan. U “zelenom” su bile tek dvije slabolikvidne dionice, a kod pet s najvećim padovima raspon minusa bio je od 15 do 20 posto.

U prijepodnevnim satima glavni je dionički indeks bio na oko minus pet posto, a kroz dan se i produbio na više od šest posto.

Sve europske burze trgovanje su, očekivano, također otvorile u izrazito negativnom tonu. “Time se samo nastavio negativan trend koji smo vidjeli u zadnjim danima jer je dio investitora već ranije krenuo u preventivnu rasprodaju.

Treba naglasiti da je 2021. bila odlična godina za većinu svjetskih burzi, a već i prije ove krize je postojao niz razloga za rasprodaju i/ili unovčavanje dobitaka na svjetskim burzama. Među ostalim, to je svakako rastuća inflacija i očekivano dizanje kamatnih stopa od strane niza središnjih banaka”, kaže Danijel Delač, član Uprave Interkapital vrijednosnih papira.

“Naravno, bilo kakva prognoza budućeg kretanja svjetskih burzi je nezahvalna. Nakon ovako naglog šoka očito nam predstoji razdoblje izrazite volatilnosti i “crvenila” na burzama, čije trajanje je trenutno teško predvidjeti”, zaključuje Delač, a prenosi Poslovni dnevnik

Francuski EDF

Francuska elektroenergetska grupa EDF snizila je u utorak prognozu proizvodnje struje u svojim nuklearnim elektranama u ovoj godini, potaknuvši rast cijena plina, struje i dozvola za emisiju ugljika u Europi.

EDF je pod pritiskom zbog mjera kojima vlada nastoji ograničiti rast cijena struje, ali i zbog kašnjenja radova na novim reaktorima i zatvaranja nekoliko starih nakon što su otkrivena korodirana mjesta na rashladnim sustavima i drugi sigurnosni problemi.

Kompanija koju kontrolira francuska država snizila je danas procjenu proizvodnje struje u nuklearkama u ovoj godini s 300 do 330 na 295 do 315 teravat sati, objasnivši taj potez kontrolom nuklearne sigurnosti.

Nove prognoze uzimaju u obzir poznate ili izgledne probleme s korozijom na 11 reaktora, istaknuli su u EDF-u, dodavši da bi tri mogla biti neplanirano zatvorena, a dva dulje no što se očekivalo, do kraja listopada odnosno prosinca.

Procjena EDF-a pokazuje da će nuklearna proizvodnja prosječno u 2022. pasti za 2,5 do tri gigavata (GW).

Iz kompanije su dodali da će procjenu za 2023. objaviti “što je prije moguće”.

Ministrica za okoliš i industrijsku tranziciju Barbara Pompili rekla je da je EDF vladi trebao poslati prvo izvješće o sigurnosnim nuklearnim prekidima u ožujku, dodavši da je zatražila izmjenu procjena proizvodnje “jer je previše reaktora zaustavljeno.”

Pompili je najavila i da će EDF od američkog General Electrica kupiti odjel za proizvodnju turbina za nuklearne reaktore sa sjedištem u Francuskoj, vrijedan oko milijardu dolara.

Odjel je do 2015. bio u vlasništvu Alstoma, a njegovo vraćanje u francusko vlasništvo ministrica je nazvala “logičnim potezom”.

EDF-ova objava snažno je podigla cijene struje na francuskom i njemačkom tržištu, a cijena dozvola za emisiju tone ugljika prvi se put približila 100 eura, budući da smanjena opskrba strujom iz nuklarki podupire pojačanu upotrebu termoelektrana na ugljen.