Komentari

INA Podcast

Posljednjih godina održivost je jedna od ključnih tema, s ciljem smanjenja stakleničkih emisija i korištenja čistih oblika energije. Najveće svjetske naftne i plinske kompanije kontinuirano se prilagođavaju novim okolišnim zahtjevima, kako bi kroz transformaciju poslovanja smanjile svoj ugljični otisak. O tome kako se INA transformira i prilagođava novim zahtjevima i zelenim planovima Hrvatske i EU u novoj epizodi INA Podcasta govori Ante Crljenko, direktor Poduhvata i inovacija u Ini.

Crljenko je istaknuo da bi INA već od slijedeće godine trebala postati proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora što je prije 10-tak godina bilo gotovo nezamislivo. Istražuju se i potencijali proizvodnje električne energije iz snage vjetra na moru što je također pionirski iskorak. Crljenko je naglasio i potencijale geotermalne energije u Hrvatskoj, hvatanju i skladištenju ugljikovog dioksida (CCS) te druge mogućnosti Ine da i kroz ulaganje u „zelenu“ energiju nastavi doprinositi sigurnosti opskrbe hrvatskog tržišta energijom. Ključno pitanje je mogu li se ovi projekti brzo realizirati?

Komentar Jensa Thuraua za DW

Rjeđe se tuširati, tek mlaki radijatori… Zbog smanjenja isporuke ruskog plina Njemačkoj prijeti teška jesen i zima. Kraj atomskoj energiji nakon Fukušime 2011., dosta s ugljenom nakon 2030., masovno proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije za očuvanje klime. Njemačka pod ovom vladom ima (a imala je i za vrijeme prethodne) velike planove korjenito promijeniti opskrbu energijom. Gotovo stidljivo se i kod toga stalno ukazivao na prirodni plin kao “tehnologiju u prijelaznom razdoblju”. Drugim riječima: Njemačka još uvijek treba plin, za grijanje, za industriju, za termoelektrane. Ali to neće biti dugo, barem to je bio plan.

No sve to potječe iz drugih, prohujalih vremena. Iz doba u kojem se slijepo vjerovalo u Rusiju kao glavnog isporučitelja plina. Tek sad je postalo sasvim jasno kako su prije svega važni dijelovi industrije ovisni o mnogo plina. Svugdje gdje je u proizvodnji potrebna visoka temperatura, ona se najčešće stvara plinom. I iz poduzeća se sve češće čuje kako vjeruju da je vodik energent budućnosti, ali mnogo u tome je upravo to: neka lijepa budućnost. Ekološki je vodik samo ako se i proizvodi održivom električnom energijom vjetra ili sunca.

Dakle sve ovisi o brzom i opsežnom proširenju kapaciteta obnovljivih izvora. Ali baš to se u proteklim godinama vuklo. Mnogo toga u energetskoj reformi je krenulo krivim putem, ali sve to nam malo pomaže u sadašnjem stanju.

U skladu je agresivne logike ruskog predsjednika Putina obustaviti isporuku temeljem tankih izlika. Ipak, niti nova njemačka vlada dugo nije htjela shvatiti ono što je sad činjenica: prijeti nestašica plina. Ministar gospodarstva i očuvanja okoliša Robert Habeck je već i prije toga mnoga načela bacio preko palube, tako je i u Kataru dogovarao isporuke ukapljenog plina. Sad vlada planira i termoelektrane na ugljen izvući iz rezerve. One bi trebale proizvoditi dodatnu električnu energiju kako bi ušteđeni plin na neki način ostao za zimu. To već prilično zvuči kao izvanredno stanje i ono to jest. A zaštita klime dospijeva u pozadinu. Ali u ovoj situaciji je ovaj korak ipak ispravan.

Istovremeno je planula rasprava u vladajućoj koaliciji – prije svega između Zelenih i Liberala – o još tri aktivne atomske elektrane u Njemačkoj. One isporučuju oko 5% električne energije ove zemlje i zapravo bi koncem ove godine trebale biti konačno isključene. Tehnički je moguće da one nastave s radom, ali je to povezano s velikim naporima – prije svega financijskim. A tri nuklearke trebaju nove gorive elemente koje se ne mogu samo tako nabaviti na brzinu. Čak i energetski koncerni koji su vlasnici tih nuklearki su skeptični i kažu kako je to rasprava koja se vodi o prošlom vremenu. Ali je ispravno da se barem u prijelaznom razdoblju baš sve opcije stave na stol.

Ali za stranačke trzavice i obračun je stanje previše ozbiljno. Bilo bi ispravno ljudima jasno reći o čemu se radi i pozvati ih na štednju energije i pripremiti ih za teška vremena. Donekle se to već događa, ali ne bi bilo loše čuti jasne riječi kancelara građanima. Ništa ne pomaže. A na srednje i duže razdoblje je jedini put sad doista ozbiljno krenuti s obnovljivom energijom. Njemačka jedva da ima fosilnih goriva, a s drvenim ugljenom kojeg ima je dugoročno uzaludan svaki trud u zaštiti klime.

Prilično se toga nakupilo u kratko vrijeme. Prvo pandemija, onda rat s inflacijom i drastično povećanje cijena energenata, sad i prijetnja nestašice plina. Ali Njemačka kao zemlja visoke tehnologije još dobro stoji u usporedbi s mnogim zemljama kojima prijeti i glad. A sad, konačno, mora početi promjena u energetici. Postoji samo taj put, postati neovisni. I od fosilnih goriva, od klimatskih promjena, od Rusije, donosi DW.

A tko bi to mogao uspjeti ako neće Njemačka?

Intervju Večernjem listu

Hrvatska treba misliti samo na svoje nacionalne interese, daleko od uplitanja trećih strana, kazao je u intrevjuu Večernjem listu u broju od četvrtka iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian. Pozdravljamo svaku akciju koja služi zajedničkim interesima Hrvatske i Irana kako u energetici tako i na drugim područjima, kazao je ministar u razgovoru s novinarom Večernjeg lista Hassanom Haidar Diabom u Teheranu.

Dodao je i da njegova zemlja ima upite iz Europe vezane za jaču energetsku suradnju, ali Iran ne želi biti supstitut za Rusiju.

Dok pet velikih svjetskih medijskih kuća već dulje čeka na pozitivan odgovor za intervju s iranskim ministrom vanjskih poslova Hosseinom Amir-Abdollahianom, on je odlučio intervju dati Večernjem listu, navodi dnevnik.

U ekskluzivnom razgovoru, iranski šef diplomacije otvoreno je govorio o preprekama koje priječe potpisivanje nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama i odgovarao na pitanja blokira li Rusija, kako to tvrde Amerikanci, potpisivanje tog sporazuma.

S ministrom su razgovarali i o ratu u Ukrajini, a prvi put iznio je jasan stav Irana o tom ratu otkrivši kako su već tri europske zemlje kontaktirale s Iranom te su zainteresirane za iranski plin i naftu.

Nezaobilazna tema bio je i Bliski istok. Između ostalog, ministar Hossein Amir-Abdollahian kritizirao je Inu zbog napuštanja projekta Moghan te povlačenja iz projekta istraživanja na bloku u Iranu, za razdoblje u kojem će međunarodne mjere ograničenja protiv Irana biti na snazi.

S obzirom na to da Iran ima veliki utjecaj na sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, ministar Amir-Abdollahian kazao je da je Iran spreman pomoći Hrvatskoj i Ini u povratku naftnih polja u Siriji, ako hrvatska strana to zatraži.

Govoreći o nuklearnim pregovorima ministar je kazao da su se na ožujskim pregovorima u Beču o ukidanju sankcija približili dogovoru više nego ikad. No, američka strana nije realno reagirala i otvorila je neka nova pitanja, kaže ministar Hossein Amir-Abdollahian za Večernji list.

Potres na tržištu

Armando Miljavac iz Udruge malih trgovaca naftom gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao najnoviju odluku Vlade, o fiksiranju cijena goriva.

“Danas je crni dan za male trgovce naftnih derivata u Hrvatskoj, mi se nalazimo u bezizlaznoj situaciji. Pokušavali smo napraviti kontakt s Vladom da vidimo što će se dogoditi, međutim, danas smo saznali da je situacija takva kakva jest, imamo gubitak od 75 lipa po litri dizela, 10 lipa po litri benzina i više od kune po litri plavog dizela. To znači otprilike, u nekoj maloj benzinskoj postaji u zabačenom mjestu, to je barem 5.000 kuna dnevnog gubitka, dok velike postaje imaju i preko 15.000 kuna gubitka”, rekao je Miljavac.

Komentirao je i izjavu ministra gospodarstva, Davora Filipovića, da su trgovačke marže i dalje visoke.

“Ako radite s gubitkom, onda marža nije viša. To bismo jako rado da nam netko objasni. Mi nismo na autoputu, mi smo mali benzinski servisi i nemamo mogućnost koristiti punu cijenu goriva, kod nas je manje aditiviranih goriva, to se ne odnosi na nas. Mi dalje ne možemo raditi, ne da nemamo marže, radimo svaki dan s gubitkom i ako se ne poduzme nešto, morat ćemo zatvoriti svoje postaje”, rekao je Miljavac.

Dodao je da oni žele bilo koje rješenje, koje ih neće tjerati u minus. “Mi smo dobrano potrošili sve naše rezerve i nemamo više prostora. Mi ćemo definitivno morati zatvoriti svoje postaje. Prvo kao znak da ne možemo više dalje, a onda i definitivno, jer nemamo dovoljno kapaciteta da opslužimo sve naše kupce”, rekao je Miljavac.

Istaknuo je da male benzinske postaje drže 20 posto tržišta u Hrvatskoj te da se njihove postaje nalaze na zabačenijim mjestima, gdje se velikim proizvođačima ne isplati biti. “Naše zatvaranje će sigurno poremetiti i snabdijevanje tržišta i komfor kupaca, koji će onda po gorivo morati ići na druga mjesta”, rekao je Miljavac.

“Kad je jek turističke sezone, kad bismo trebali pokupiti novac od naših dragih turista, mi im nudimo gorivo po subvencioniranim cijenama. Uništavamo sustavno nešto što ne bi trebalo uništiti, neka ti stranci plate”, rekao je Miljavac.

“Ovo nije šala, ovo je istina, mi moramo zatvoriti naše benzinske postaje”, dodao je.

U Dnevniku HRT-a

Rusija sve većem broju zemalja smanjuje isporuke plina. Njemačka od prije nekoliko dana dobiva samo polovinu ugovorenog ruskog plina, a Gazprom je za 50 posto smanjio i isporuku plina Italiji.

Dalibor Putić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, u središnjem Dnevniku HTV-a rekao je da je stanje prilično alarmantno.

“Prema tvrdnjama Ruske Federacije do smanjenja je došlo jer kompresorsku stanicu nije isporučio dobavljač zbog sankcija. Isporuka je smanjena za 60 posto i to se osjetilo u mnogim zemljama. Kad je riječ o Hrvatskoj, mi smo već sad na 30 posto popunjenosti domaćeg skladišta te bismo do 1. studenoga trebali biti na 90 posto”, kazao je Putić.

HEP toplinarstvo najavilo je poskupljenje cijena grijanja za 123.000 kućanstava u šest gradova, piše HRT.

“Pretpostavljam da neće biti veliki skok cijena. Ako gledamo cijenu plina, taj skok cijena bi trebao biti značajan, ali ako bi došlo do većeg povećanja cijene toplinske energije, vlada bi sigurno intervenirala kako u PDV tako i u nekim drugim smjerovima”, dodao je.

Osvrnuo se i na Petrokemiju, rekao je kako je ona radila jedan kraći period te da će možda raditi još na jesen, ali da će sve ovisiti o cijeni plina.

“Pri visokim cijenama plina njima je neisplativa proizvodnja. To je veliki problem, ipak je tamo zaposleno više od 1000 ljudi, a proizvode gnojivo koje je potrebno našim poljoprivrednicima”, zaključio je

Liderova konferencija

Državni tajnik Ivo Milatić je izjavio da je na Gospodarsko-socijalnom vijeću razmatran zahtjev HUP-a i drugih interesnih udruga koje okupljanju poduzetnike za privremenim poreznim rasterećenjem poreznih subjekata, zbog visokih troškova energije koje snose. “Ako ćemo izjednačiti cijenu struje za građane i poduzetnike, možemo zaboraviti na državni proračun jer ga neće više biti. Ono što možemo napraviti je subvencionirati kapitalne troškove ulaganja u obnovljive izvore energije u gospodarstvu i to ćemo i nastaviti činiti”, rekao je Milatić danas na energetskoj konefernciji tjednika Lider.

Milatić je također izjavio da je Hrvatska od Europske komisije zatražila da se promijene uvjeti za ostvarivanje prava na plaćanje umanjene naknade za obnovljive izvore energije, na što trenutno imaju pravo hrvatski poduzetnici koji prosječno troše više od 1 GWh energije. Milatić je rekao da će od EK biti zatraženo da se ta razina spusti na 0,5 GWh potrošnje. Riječ je o pravilima iz Uredbe o kriterijima za plaćanje umanjene naknade za OIEiK koja promatra električni intenzitet poduzetnika, a prema kojoj sada rijetki veći potrošači ne plaćaju naknadu.

Milatić se uvodno na početku konferencije obrušio na pisanje Lidera, koji je neki dan objavio članak o poteškoćama s izdavanjem energetskih odobrenja, odnosno kako je resorno ministarstvo odobrilo pojedinim tražiteljima odobrenja (koji navodno imaju projekte u naprednoj fazi i idu prema članu 133. ZOTEE-a), da predaju “prazne papire” i dokumentaciju dopune, umjesto da ih automatski eliminiraju jer nisu ispunili tražene kriterije. Milatić nije demantirao Lider, već je istaknuo da Ministarstvo pokušava napraviti reda u sustavu s energetskim odobrenjima, a ne da ‘sije kaos’, kakav je zapravo zatekao prije ZOTEE-a.

Milatić održao lekciju s govornice

Istaknuo je da će oni koji su predali prazne papire, prazan papir i dobiti natrag, što implicira da im odobrenja neće biti izdana. “Ne volim da netko pretpostavlja što će Ministarstvo sada napraviti, a mi se nismo ni pomakli. Zna se kada je bio rok za dokumentaciju, tko ju je donio, donio ju je, bar jedan valjan papir. I prazan papir trebamo primiti, pa ćemo ga odbiti. Nek nitko ne misli da se ispod žita nešto valja”, grmio je ljuto državni tajnik, šaljući poruku nezadovoljnicima.

Istaknuo je da bi svi podzakonski akti iz gore spomenutog zakona trebali biti doneseni do kraja godine. Natječaj za konkretne lokacije za OIE projekte, kaže, nije lako napraviti, jer je mnogo zainteresiranih za iste ili preklapajuće lokacije pa treba dobro proučiti mikrolokacije. Naglasio je da će do 2025. sigurno biti novih 1500 MW u obnovljivcima, a cilj Vlade je 3.500 do 4.000 MW do kraja desetljeća.

Tomislav Capuder s FER-a govorio je o trenutnoj situaciji na tržištu energije te istaknuo da će se povišene cijene električne energije, koja sada u peakovima dosežu i 300 EUR/MWh, zadržati. To otvara prostor za pružanje nekih novih usluga na tržištu, od kojih se može zaraditi, kao što je npr. agregacija i baterijske pohrane.

Vladimir Sabo iz E.On-a Hrvatska, koji drži 40% tržišta u fotonaponu, se zauzeo za ujednačavanje procesa izdavanja dozvola u HEP ODS-u te za kontinuitet subvencija, kako bi se potaknulo tržište i postigla veća energetska neovisnost. On ističe da je solare u Hrvatskoj instaliralo cca 1.600 kućanstava, a potencijal je ogromnih 600.000.

Predstavnici INA-e govorili su o energetskoj tranziciji kompanije, koja gradi dvije sunčane elektrane (Sisak, Virje), koje bi prve kilovatsate u mrežu trebale početi davati u prvom kvartalu iduće godine. INA mjeri vjetropotencijal na Sjevernom Jadranu (offshore, platforme), zanima ih korištenje geotermalne energije, proizvodnja vodika i pružanje usluga čistog CCS-a za industrijska postrojenja.

Ferenc Horvat iz MOL-a naglasio je da se srednjoročno kroz pet do deset godina u regiji od MOL-ovog interesa očekuje pad potrošnje naftnih derivata i smanjivanje rafinerijskih kapaciteta, a rafinerije će se okretati pdoizvodnji visokovrijednih proizvoda za petrokemijsku industriju, prenosi ENergetika-net.

Gyorgy Patko

Sigurnost opskrbe postala je jedna od ključnih tema energetike u posljednjih nekoliko mjeseci, a to je ujedno i tema novog INA Podcasta.

Kako se nabavlja nafta od koje se proizvode goriva, trebaju li kupci Ine strepiti od nestašica derivata na maloprodajnim mjestima te plina u nadolazećoj ogrijevanoj sezoni i ostale aktualne teme komentira s Gyorgy Patko, direktor Komercijalnih poslova i optimizacije u Ini.

Novu epizodu možete pogledati odmah i ne zaboravite se pretplatiti na INA Youtube kanal kako ne bi propustili iduće epizode.

Komentar

Na dan kada je rođen Josip Broz, koji je kroz višedesetljetnu vladavinu postao personifikacija ekonomskih i političkih nesloboda, premda je tijekom godina takva politika doživjela svoje ublažavanje, pravedno je razmotriti ponavljanje starih tendencija u hrvatskome društvu.

Naime, čini se kako će se te tendencije perpetuirati ako se obistine najavljene koalicije “ideološkog moratorija”, koji to, barem u odnosu prema investicijama i poslu kao takvome zapravo nisu.

Ništa novo pod hrvatskim nebom.

Jer, ako se prisjetimo najnovije hrvatske političke i ekonomske povijesti, barem u posljednjih desetak godina, uvidjet ćemo kako stranke, za koje se šire govorkanja, potaknuta inicijativom Nine Raspudića na N1 televiziji, o možebitnoj koaliciji s ideološkim moratorijem, i nemaju tako različitu ideologiju prema investicijama i biznisu.

Destrukcija da te Bog dragi sačuva ne treba puno primjera, zar ne? INA-MOL, Brodosplit, Agrokor, Golf na Srđu, napad na plinski posao, samo su neki od primjera u kojima su i Most, i oba SDP-a (čast izuzecima) i Možemo, tj. sastavnice koje su dovele do te platforme puhale u isti rog, baš kao i velik dio ostatka političkog spektra iz vlasti i opozicije, baš kao što je to nedavno utvrdio upravni sud u slučaju Karamarko.

Ne treba stoga čuditi niti politički orgazam ove, za sada neformalne, koalicije nepotrebnog ideološkog moratorija informacijom kako u Njemačkoj razmišljaju o nacionalizaciji ključnih energetskih poslova, poput punjenja skladišta ili objedinjene nabave energenata. Ili privremenog preuzimanja uprave nad kompanijama radi zadovoljenja opskrbe industrije.

Želje ideoloških moratoratora i njihovih konzultanata su jasne. Sve samih wannabe predsjednika uprava podržavljenih privatnih i/ili burzovnih kompanija, pardon, bankomata za zadovoljenje političkih interesa vlastitih sponzora ideološkog moratorija.

No, niti tu ne staje ova devijacija koja za cilj ima ukidanje tržišta. Evo, ovih dana dobavljač je blokirao račun Gradske plinare Zagreb Opskrbe zbog namirenja dijela duga za dobavu plina temeljem poslovnog ugovora dvije tvrtke, a zbog konstantnog nepoštovanja roka plaćanja i nevoljkosti potpisivanja sporazuma o otplati duga. Ili, glede ugovaranja daljnjeg ugovornog odnosa.

Reakcija predstavnika vlasnika GPZO-a, gradonačelnika Tomislava Tomaševića, je toliko tipična za predstavnike spomenute koalicije ideološkog moratorija. Proglasio je vjerovnika Prvo plinarsko društvo, nekorektnim, a ugovor koji je naslijedio od bivše gradske administracije, a time i bivše uprave gradske tvrtke, nepoštenim. Premda dobava plina nije stala i premda, kako stvari stoje, o novim ugovornim odnosima nije postignut sporazum.

Kao u kakvoj televizijskoj prodaji, možemo uskliknuti, ali niti to nije sve! Ne samo što je gospodin Tomašević proglasio nepoštenim tvrtku koja ima zakonsku obvezu poduzeti sve kako ne bi činila sebi i svojim vlasnicima štetu, temeljem važećeg poslovnog odnosa, nego je optužio i dobavljača plina da je definirao cijenu krajnjim korisnicima, klijentima GPZO-a.

Ako i jest od koalicije ideološkog moratorija, doista je previše. Kako stvari stoje, autoru ovih redova se čini, premda nema službenu potvrdu, ne radi se o blokadi za račune iz prošle i ove godine. Stoga ne treba smetnuti s uma tko je kriv za visoku dobavnu cijenu plina za prošlu i ovu godinu.

Sjećate se prošle administracije koja se igrala velikih trejdera u poduzeću u vlasti lokalne samouprave, pa nije na vrijeme dogovorila ugovor, nego je cijena na burzi drastično porasla? Sjećate se odluke nove gradske vlasti o moratoriju na nabavu, dok se ne upute u plinski posao, pa je cijena na plinskim burzama dodatno porasla?

Ili netko misli kako bi bilo koja kompanija napravila sebi štetu i prodala plin ispod burzovne cijene ili ispod razine svoje zarade? Ne bi to radila niti državna tvrtka bez da netko potencijalno završi u zatvoru! Protuzakonito je i protivno elementarnoj poslovnoj logici, bez obzira na ideološki moratorij na poslovni razum koji očito vlada u velikom dijelu hrvatske politike, činiti svjesnu štetu vlastitoj tvrtki.

Ta, nisu poslovni subjekti humanitarne ustanove premda Grad Zagreb i GPZO humanitarnim i vjerskim organizacijama izdaju račune za plin kao industrijskim subjektima, no to je tema za neku drugu raspravu.

Tekst se ne može tumačiti kao politička agitacija. Autor ovih redova nema iluzija kako se tema ovoga teksta može preslikati na gotovo cijeli politički spektar.

George Soros

Financijski milijarder George Soros rekao je u utorak da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla biti početak Trećeg svjetskog rata i zato je najbolji način da se očuva slobodna civilizacija pobijediti snage predsjednika Vladimira Putina.

Soros (91), smjestio je ukrajinski rat u kontekst šire borbe otvorenih i zatvorenih društava koja su u porastu, a predvode ih Kina i Rusija.

“Invazija bi mogla biti početak Trećeg svjetskog rata i možda ga naša civilizacija neće preživjeti”, rekao je Soros u Davosu, prema tekstu govora koji je objavio njegov ured.

“Najbolji, a možda i jedini put da očuvamo našu civilizaciju je čim prije pobijediti Putina. To je najvažnije”.

Putin, koji je svoju “posebnu operaciju” kako on naziva agresiju na Ukrajinu., isplanirao radi ostvarenja ciljeva Kremlja, sada možda i zna da je pogriješio i spreman je pregovarati o prekidu vatre, smatra Soros.

“No prekid vatre je nedostižan jer se njemu ne može vjerovati”, rekao je Soros.

“Što je Putin slabiji, to će postajati nepredvidiviji”, smatra.

Europska unija mora shvatiti da Putin može zavrnuti pipac dotoka ruskog prirodnog plina, koji sada pokriva 40 posto europskih potreba, a “to zbilja bolno pogađa”.

“Ne mogu predvidjeti ishod, no Ukrajina sigurno ima izglede u borbi”, rekao je Soros.

Rusija, površinom najveća država te Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo, vodeće su članice rastuće skupine država “zatvorenog društva” u kojima je pojedinac podređen državi.

Nadovezujući se na ocjenu američkog predsjednika Joea Bidena koji je rekao da je Zapad u borbi s autokratskim vladama, Soros je pesimističan.

“Represivni režimi sada rastu, a otvorena društva su u defenzivi. Danas su Kina i Rusija najveće prijetnje otvorenom društvu”, rekao je.

Digitalna tehnologija, posebno umjetna inteligencija pomogla je Kini da prikupi osobne podatke za nadzor i kontrolu svojih građana agresivnije nego ikada prije.

Kineski dužnosnici odbacuju kritike iz inozemstva kao neokolonijalno mišljenje i hvale Komunističku partiju koja je 800 milijuna ljudi izvukla iz siromaštva.

Strategija, koju je provodio kineski predsjednik Xi Jinping o nultoj stopi zaraze covidom, nije uspjela i dovela je grad Shanghai na “prag otvorene pobune”, rekao je Soros.

Xi je povukao niz pogrešnih poteza i izgubio utjecaj u KP Kine koja treba odlučiti o njegovu trećem mandatu.

Suprotno općim očekivanjima Xi Jinping možda neće dobiti treći mandat zbog pogrešaka “No čak i ako dobije, Politbiro mu možda neće dati otvorene ruke da bira članove sljedećeg sastava Politbiroa”, rekao je.

Igor Dekanić

Planom Europske komisije da Janaf postane strateški europski naftovod i da se proširi kapacitet krčkog LNG terminala, Hrvatska ima priliku postati energetsko čvorište ovog dijela Europe, dobiva veliku razvojnu, energetsku i trgovačku priliku i bilo bi dobro da je iskoristi, ističe umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak Igor Dekanić.

Europska komisija je, naime, 18. svibnja predstavila plan “REPowerEU”, svoj odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu.

Zbog ruske invazije na Ukrajinu Komisija je 8. ožujka predložila nacrt plana prema kojem bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. Na sastanku Europskog vijeća 24. i 25. ožujka čelnici EU-a postigli su dogovor o tom cilju i od Komisije zatražili da predstavi detaljni plan REPowerEU. Nedavni prekidi opskrbe Bugarske i Poljske plinom dodatni je dokaz potrebe da se hitno riješi problem nepouzdanosti opskrbe energijom iz Rusije.

U dokumentu “REPowerEU” stoji kako je preobrazba europskog energetskog sustava hitna iz dvaju razloga: da bi prestala ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima, koja se upotrebljavaju kao ekonomsko i političko oružje i koja europske porezne obveznike stoje gotovo 100 milijardi eura na godinu, te da bismo se uhvatili ukoštac s problemom klimatske krize.

“Složnim djelovanjem Europa može ubrzati postupno ukidanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Istraživanje je pokazalo kako 85 posto Europljana smatra da bi radi potpore Ukrajini EU trebao što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti. Mjere iz plana “REPowerEU” mogu biti odgovor na tu ambiciju i to uštedama energije, diversifikacijom opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora kako bi se zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji energije”, navodi se u dokumentu Europske komisije.

Za ostvarenje ciljeva plana “REPowerEU” potrebna su do 2027. dodatna ulaganja od 210 milijardi eura, no to je samo akontacija za neovisnost i sigurnost. S druge strane, smanjenjem uvoza ruskih fosilnih goriva države EU mogu uštedjeti gotovo 100 milijardi eura na godinu. Ta su ulaganja nužna i u privatnom i u javnom sektoru, na nacionalnoj i prekograničnoj razini te na razini EU-a.

Isto tako, za potporu planu “REPowerEU” već je dostupno 225 milijardi eura u zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Dio tog kolača trebala bi dobiti i Hrvatska. Naftovod Janaf bi, naime, trebao dobiti bitno veću ulogu nego što je ima danas, a trebali bi biti prošireni i kapaciteti krčkog LNG terminala.

“Ovim planom EK Hrvatska dobiva priliku da postane energetsko čvorište na ovom dijelu Europe i time valorizira svoj geografski položaj. Hrvatska će, ponavljam, postati čvorište energetske trgovine juga Europe. Dobro je za nas što smo uvršteni u strateške projekte EU-a”, rekao je za Hinu umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak Igor Dekanić.

To su iznimno dobre vijesti za Hrvatsku, kaže Dekanić, dodavši da planovima EK-a Janaf napokon postaje ono što je trebao biti prije 40-ak godina – dobavni pravac za više država.

Po njemu, bitno je i što se otvara mogućnost da se europskim sredstvima financira daljnji razvoj Janafa.

Ističe kako će istraživanja pokazati hoće li se, vezano uz Janaf, dograditi postojeći naftovodni sustav gradnjom još jedne cijevi ili će se ići na povećanje kapaciteta pumpi. U svakom slučaju, naglašava, radi se o velikim ulaganjima.

Budući da je stvar na začetku, slična se pitanja postavljaju i za proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku.

“Sve ovisi o studiji izvodljivosti. Moguća je i izgradnja stacionarnog terminala, ali i još jednog pokretnog. To su projekti koji traju godinama i jako su skupi. Govorimo o stotinama milijuna eura, u slučaju stacionarnog LNG terminala i više od milijarde eura”, kaže Dekanić.

Naglasio je da te stvari zapravo nisu jako nove, o njima se govorilo prije par desetljeća te da se aktualni planovi podudaraju s onime što se nekada davno planiralo.

“Prijedlogom Europske komisije Hrvatska dobiva veliku razvojnu, energetsku i trgovačku priliku. Bilo bi dobro da se ona iskoristi”, zaključio je Dekanić.

Inače, u energetskom razvojnom planu EK naglašava se i da je štednja energije najbrži i najjeftiniji način za rješavanje aktualne energetske krize i smanjenje računa. Komisija je predložila poboljšanje dugoročnih mjera energetske učinkovitosti, uključujući povećanje obvezujućeg cilja energetske učinkovitosti sa devet na 13 posto u okviru paketa “Spremni za 55 posto” iz europskog zelenog plana.

“Štednja energije pomoći će nam da se pripremimo za moguće izazove sljedeće zime”, navodi se u dokumentu EK. Stoga je Komisija objavila i “Komunikaciju EU-a o štednji energije” u kojoj govori o kratkoročnim promjenama ponašanja kojima bi se potražnja za plinom i naftom mogla smanjiti za pet posto te potiče države članice da komunikacijske kampanje usmjere na kućanstva i industriju.

EU, ističe se, uz ostalo, u dokumentu “REPowerEU” već nekoliko mjeseci surađuje s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe te je osiguran uvoz rekordnih količina ukapljenog prirodnog plina i veće isporuke plina iz plinovoda. Nadalje, novoosnovana energetska platforma EU-a, uz potporu regionalnih radnih skupina, omogućit će dobrovoljnu zajedničku nabavu plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika udruživanjem potražnje, optimizacijom upotrebe infrastrukture i koordinacijom informiranja dobavljača.

Razmotrit će se i uspostava “zajedničkog mehanizma nabave” koji će pregovarati i ugovarati kupnju plina u ime država članica sudionica. Komisija će razmotriti i zakonodavne mjere kojima bi se od država članica zahtijevalo da s vremenom diversificiraju opskrbu plinom. Ta će platforma omogućiti i zajedničku nabavu vodika iz obnovljivih izvora.

Europsku energetsku neovisnost ubrzat će i povećanje i ubrzavanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.. Komisija predlaže povećanje glavnog cilja za 2030. za obnovljive izvore energije sa 40 na 45 posto u okviru paketa “Spremni za 55 posto”.

Isto tako, zamjenom ugljena, nafte i prirodnog plina u industrijskim procesima smanjit će se emisije stakleničkih plinova i ojačati sigurnost i konkurentnost. Štednjom energije, energetskom učinkovitošću, zamjenom goriva, elektrifikacijom i pojačanim uvođenjem korištenja vodika iz obnovljivih izvora, bioplina i biometana u industriji moglo bi se do 2030. uštedjeti do 35 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, dodatno uz uštede iz prijedloga „Spremni za 55 posto”.

Komisija predlaže i da se financijska omotnica Mehanizma za oporavak i otpornost poveća za 20 milijardi eura bespovratnih sredstava od prodaje emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama koje se trenutačno drže u rezervi za stabilnost tržišta i koje bi bile prodane na dražbi, na takav način da se ne narušava tržište, donosi Glas Istre.