Analize

Monetarna politika ECB-a

Europska središnja banka podignula je ključne kamatne stope za pola boda u četvrtak najavivši da će učiniti isto na idućem sastanku u ožujku unatoč posljednjim podacima o usporavanju inflacije u eurozoni te ublažavanju tempa stezanja američkog Feda.

Kao što se ranije očekivalo, središnja banka eurozone podignula je depozitnu stopu, kamatnu stopu koju plaća komercijalnim bankama na depozite, na 2,5 posto, s prethodnih 2 posto u prosincu.

Aktualne kamatne stope time su skočila na najviše razine u posljednjih 14 godina. Otkad je započeo sa zatezanjem monetarne politike u posljednjih pola godine, od srpnja do početka veljače ECB je podigao depozitnu stopu za tri postotna boda, s -0,5 posto, na 2,5 posto.

Oblikujući inflatorna očekivanja u narednim mjesecima Upravno vijeće, u čijim odlukama od početka siječnja aktivno sudjeluje u guverner HNB-a Boris Vujčić ulaskom Hrvatske u eurozonu, odaslalo je jasnu poruku da se agresivno stezanje nastavlja, čak i unatoč padu cijena energije.

”Upravno vijeće namjerava podići kamatne stope za dodatnih 50 baznih bodova na sljedećem sastanku o monetarnoj politici u ožujku. Tada će procijeniti daljnji put svoje monetarne politike”, priopćio je ECB. Čelnica ECB-a Christine Lagarde rekla je da namjera o novom skoku za pola boda nije “neopoziva”, no ne i vjerojatna. “Ne mogu smisliti scenarije, osim ako nisu prilično ekstremni, u kojima se to ne bi dogodilo”, rekla je Lagarde.

Frankfurt poručuje da će se održavanjem kamatnih stopa na restriktivnim razinama s vremenom smanjiti inflacija “jer će se smanjiti potražnja i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja”. Buduće odluke nakon ožujka, vagat će se prema podacima od sastanka do sastanka.

Lagarde ističe da su rizici (monetarnog stezanja) za ekonomsku aktivnost i prognoze inflacije balansiraniji nego što su bili, ocijenivši da je europsko gospodarstvo otpornije od očekivanja.

Prva procjena Eurostata pokazala je da je inflacija u području eura u siječnju nastavila usporavati treći mjesec zaredom. Mjerena harmoniziranim indeksom cijena (HICP) pala je na 8,5 posto s 9,2 posto u prosincu prošle godine (a prethodno 10,1 u studenom).

Pad je bio snažniji od očekivanja zahvaljujući smirivanju cijena energenata, no inflacija i dalje ostaje daleko iznad ciljanih 2 posto. Oprez u Frankfurtu izgledno je posljedica činjenice da je temeljna inflacija, ona koja isključuje promjenjive cijene hrane i energije, ostaje iznimno visoka.

Štoviše, prošlog mjeseca ubrzala je na 7 posto, sa 6,9 posto u prosincu, zbog pritiska cijena prerađene hrane i industrijskih dobara iako je rast cijena usluga, koji odražava za inflatornu spiralu problematična usklađivanja plaća, blago popustio.

(Treba podcrtati da ECB ima uvid u usklađivanje plaća, poput kolektivnih ugovora u članicama, s većim odmakom nego domaći HNB, pa ta bojazan ostaje otvorena).

Cijene u Hrvatskoj kreću se u istom smjeru kao u eurozoni, no situaciju dodatno komplicira činjenica da je inflacija 4 boda iznad europskog prosjeka. Preliminarna procjena statističara za cijene u Hrvatskoj, također, potvrđuje usporavanje rasta cijena na godišnjoj razini, na 12,5 posto (HIPC), s 12,7 posto u posljednjem mjesecu prošle godine.

Druge strane monetarnog stezanja, opipljivog smanjenja bilance, zasad nema. ECB je odlučio da će se portfelj u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP) smanjivati za prosječno 15 milijardi eura od početka ožujka do kraja lipnja 2023. te provoditi djelomično reinvestiranje kao dosad. Kod hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) nastavlja se s reinvestiranjem dospjelih glavnica barem do kraja 2024.

Istraživanje ugljikovodika

Energetski div Shell zaradio je rekordnih 40 milijardi dolara u prošloj godini zahvaljujući eksploziji cijena energenata nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Prethodno neviđen profit (posljedično i povrati dioničarima) britanske tvrtke više se nego udvostručio u odnosu na prethodnu godinu, a takvi bi rezultati mogli pojačati javni pritisak na tamošnje vlasti da ekstra oporezuju taj sektor, potez koji je ranije povukla EU.

Rekordni rezultat, 9,8 milijardi dolara, Shell je ostvario i u posljednjem kvartalu godine zbog skoka zarada od trgovanja ukapljenim naftnim plinom (LNG) nadmašivši predviđanja analitičara od 8 milijardi dolara, piše Reuters.

“Namjeravamo ostati disciplinirani dok isporučujemo uvjerljive povrate dioničarima”, rekao je izvršni direktor Wael Sawan. Dionice Shella porasle su u četvrtak u prijepodnevnim satima 3 posto.

Usporedba prošle godine i posljednje velike krize 2008. pokazuje da je 2022. bila kudikamo izdašnija za energetske kompanije. Shellova zarada u 2008. dosegnula je 31 milijardu dolara na krilima viših cijena nafte i plina, rafinerijskim maržama i velikog obujma trgovanja.

U globalnim geopolitičkim preslagivanjima, u kojem je Europa preko noći zatvorila vrata ruskom plinu i okrenula se drugim dobavljačima, trgovina od LNG-a bilježi snažan porast. Shellova zarada od prirodnog ukapljenog plina dosegnula je šest milijardi dolara, što je dosad nezabilježena vrijednost, na krilima volatilnih cijena plina.

Dok profiti energetskih kompanija obaraju rekorde, vlasti se bore s inflacijom koju guraju energenti (iako je u posljednje vrijeme primjetno smirivanje cijena). Europska unija odgovorila je izvanrednim oporezivanjem ekstra profita, a britanska opozicija kritizira premijera Rishija Sunaka da ne čini dovoljno.

Glasnogovornik laburista za klimatsku politiku Ed Miliband rekao je da “Vlada dopušta tvrtkama koje se bave fosilnim gorivima da ostvaruju ogroman profit svojim odbijanjem da uvedu pravilan porez na iznenadnu dobit”. Shell je objavio da očekuje oko 2,4 milijarde dolara troškova povezanih s nepredviđenim porezima u 2022., kao i da će platiti 500 milijuna dolara poreza u Velikoj Britaniji ove godine.

“Kompanija je u vrlo dobrom stanju. Imamo apsolutno pravu strategiju i moj glavni fokus u nadolazećem desetljeću je osigurati da mogu podržati tvrtku dok operacionaliziramo strategiju”, rekao je Sawan.

Nakon što je smanjio dividendu za 60 posto zbog Covida 19, Shell je u zadnjem tromjesečju povećao svoju dividendu za 15 posto što je peto po redu povećanje nagrade dioničarima od pandemijskog rezanja 2020.

Najavljen je četiri milijarde dolara vrijedan novi program otkupa dionica tijekom iduća tri mjeseca. Shell je otkupio 19 milijardi dolara u dionicama u godini do veljače 2023., gotovo dvostruko više od ukupnog iznosa u 2019.

Rekordna dobit pomogla je Shellu i mnogim drugim energetskim tvrtkama sa zapada pokriti ogromne otpise ruske imovine nakon izbijanja rata u Ukrajini, napominje Reuters. Međutim, nije sva ruska imovina otpisana jer je kompanija objavila da je nastavila izvoziti dio LNG-a iz Rusije.

Cilj britanske kompanije je izgraditi poslovanje s velikim udjelom obnovljivih izvora energije te niskougljične energije. Lani je u svoj segment obnovljivih izvora energije Shell uložio 3,5 milijardi dolara, oko 14 posto kapitalnih investicija ukupnog iznosa 24,8 milijardi dolara.

“Shell ne može tvrditi da je u tranziciji sve dok ulaganja u fosilna goriva nadmašuju ulaganja u obnovljive izvore energije”, odrješit je osnivač aktivističke skupine dioničara Follow This Mark van Baal.

Planirana ulaganja u aktualnoj godini iznosit će između 23 i 27 milijardi dolara. Zbog naglog priljev prihoda smanjen je ukupni dug na 44,8 milijardi dolara, s prethodnih 52,6 milijardi dolara. Omjer duga i kapitala pao je s 23,1 posto na 19 posto, piše Poslovni dnevnik.

Analitičari za CNBC

Europa je ponovno spremna pojačati pritisak na ruske naftne prihode, nastojeći iscrpiti ratnu blagajnu predsjednika Vladimira Putina. No, neki energetski analitičari zabrinuti su da bi predložene mjere mogle uzrokovati “značajne tržišne neravnoteže”.

Zabrana izvoza ruskih naftnih proizvoda od strane Europske unije trebala bi stupiti na snagu 5. veljače. Embargo će stupiti na snagu točno dva mjeseca nakon što je Zapad poduzeo daleko najznačajniji korak za smanjenje prihoda od izvoza fosilnih goriva kojima se financira ruski rat.

Grupa sedam uvela je 5. prosinca gornju cijenu ruske nafte od 60 dolara. To je došlo uz zabranu uvoza ruske sirove nafte od strane EU-a, kao i odgovarajuće zabrane drugih G-7 partnera, piše CNBC.

Smatra se da će predstojeći embargo EU-a na ruske naftne derivate biti i složeniji i razorniji od onoga što je bilo prije.

Kao dio šestog paketa sankcija Europske unije protiv Rusije, usvojenog u lipnju prošle godine, 27-člani blok uveo je zabranu kupnje, uvoza ili prijenosa morskom sirove nafte i naftnih derivata iz Rusije.

Ograničenja za rusku sirovu naftu stupila su na snagu 5. prosinca, dok će se mjere usmjerene na moskovske rafinirane naftne proizvode primjenjivati od 5. veljače.

Analitičari konzultantske tvrtke za politički rizik Eurasia Group upozorili su da će trenutna zabrana EU-a “vjerojatno imati više razornog učinka od prethodnih sankcija EU-a za uvoz sirove nafte”.

Zabrinutost oko daljnjih prekida opskrbe dolazi usred razgovora o daljnjem ograničavanju cijena nafte. EU i njeni G-7 saveznici navodno razmatraju ograničenje cijene od 100 dolara po barelu za vrhunske ruske naftne proizvode poput dizela i ograničenje od 45 dolara za snižene proizvode kao što su loživo ulje i industrijska maziva.

Očekuje se da će pragovi, o kojima je prvi izvijestio Bloomberg prošli tjedan, također stupiti na snagu 5. veljače, iako bi se brojke mogle promijeniti tijekom razgovora između država članica i saveznika bloka.

Glasnogovornik Europske komisije, izvršnog ogranka EU-a, rekao je da su razgovori između država članica u tijeku, ali je odbio dati bilo kakve dodatne pojedinosti.

“Ako se uvede, to bi bilo u zadnji tren, potencijalno stvarajući veću zbrku na tržištu”, rekli su analitičari Eurasia Group.

“Očekujemo određene poremećaje, osobito neposredno nakon zabrane jer tržišta EU-a nastavljaju nizati alternativne opskrbe”, rekao je Matthew Sherwood, analitičar u Economist Intelligence Unitu, CNBC-u putem e-pošte. “Također očekujemo da će ovo općenito izvršiti pritisak na cijene naftnih derivata.”

Sherwood je rekao da tim u EIU-u predviđa određeno preusmjeravanje tokova, pri čemu će Moskva slati više barela u Kinu, Indiju, Bliski istok i Afriku, a Europa će pojačati uvoz iz Indije, Kine, Bliskog istoka i SAD-a.

To bi, dodao je, vjerojatno povećalo troškove prijevoza.

Energetski analitičari bili su skeptični u pogledu utjecaja gornje granice cijena G-7 na rusku naftu, posebice jer je Moskva uspjela preusmjeriti velik dio svojih europskih pomorskih isporuka u Kinu, Indiju i Tursku.

EU je pozvala Indiju i Kinu da podrže ograničenje cijena ruske nafte. Unatoč tome, izvješćuje se da je uvoz nafte iz Indije skočio na petomjesečni rekord u prosincu jer je zemlja aktivno povećala kupnju ruske sirove nafte, dok se Kina smatrala drugim najvećim kupcem nafte Urals u siječnju, piše CNBC.

Analiza portala Check 24

Cijene energije za njemačka kućanstva značajno su pale početkom 2023., ali su ostale na visokoj razini od početka energetske krize, prema kalkulaciji web portala Check24 u analizi kretanja cijena električne energije, plina i motornih goriva. Cijene za gotovo sve oblike potrošnje energije u kućanstvima nastavile su padati tijekom siječnja, održavajući trend nižih cijena od vrhunca energetske krize u ranu jesen prošle godine. Međutim, cijene su ostale više nego u siječnju 2022., prije ruske invazije na Ukrajinu, prenosi portal Energetika-net.

Godišnji troškovi energije za prosječno kućanstvo dosegli su 6.270 eura u siječnju 2023., 13% manje nego u prethodnom mjesecu, ali tri posto više u usporedbi s prošlom godinom, čak i kada se uključi njemački paket subvencija za troškove grijanja i električne energije.

U odnosu na prosinac 2022. cijene grijanja znatno su pale- za 22%. U prosincu 2022. ogledno kućanstvo još je u prosjeku moralo izdvojiti 3.280 eura za plin i lož ulje, trenutno je to 2.561 euro. Prije godinu dana (siječanj 2022.) prosječni trošak iznosio je 2473 eura.

Prosječna mjesečna cijena plina (European Gas Spot Index THE) u siječnju je pala. U prosjeku se naplaćivalo 65 EUR/MWh veleprodajnog plina. U prosincu 2022. burzovna cijena plina i dalje je prosječno iznosila 117 eura po MWh (što je pad u siječnju od 44% ).

Burzovna cijena električne energije značajno je pala u siječnju 2023. u odnosu na prethodni mjesec. U prosincu 2022. MWh koštao je 244 eura, u siječnju 2023. 116 eura ili 52% manje u odnosu na prethodni mjesec (EEX Day Ahead ponderirana količinski). Troškovi električne energije pali su dva posto u odnosu na prethodni mjesec, ali su ostali osam posto iznad cijene s početka prošle godine. Prosječna cijena električne energije u siječnju 2023. bila je gotovo dva posto niža u prethodnom mjesecu (2.334 eura) i iznosila je 2.297 eura. No, to je još uvijek osam posto iznad cijene iz siječnja 2022. (2130 eura).

“Postoji mnogo novih ugovora koji nude tarife ispod 40 ct/kWh”, rekao je izvršni direktor Check24 Steffen Suttner. To je jeftinije od tarifa koje pokriva državna subvencija za cijenu električne energije, koja pokriva dio troškova električne energije za kućanstva za tarife iznad 40 ct/kWh. Troškovi motornih goriva početkom 2023. u prosjeku su bili sedam posto veći nego godinu prije i tri posto više nego krajem 2022. godine.

Visoke cijene zbog europskog energetskog kriznog područja opterećuju brojna kućanstva i tvrtke, a koje je Vlada pokušala ublažiti kroz tzv. cjenovni ‘obrambeni štit’ vrijedan 200 milijardi eura. Trend prema nižim cijenama koji se pojavio oko listopada 2022. potaknuo je nade da će biti potrebno mnogo manje novca da se troškovi energije održe na razinama s kojima se potrošači mogu nositi. Međutim, analitičari upozoravaju da bi cijene mogle ostati visoke u doglednoj budućnosti, donosi Energetika-net.

Analiza Fitcha

Cijene prirodnog plina u Europi trebale bi se normalizirati tek 2025. godine upotrebom ukapljenog prirodnog plina (LNG) i jačanjem zajedničke infrastrukture, piše u izvještaju agencije Fitch pod naslovom „Najgora plinska kriza u Evropi je okončana”.

Osiguranje ukapljenog prirodnog plina i jačanje infrastrukture ističu se kao ključni faktori za dugoročno snabdijevanje Europe plinom. Povećana ponuda LNG-a u Europi, blagi vremenski uvjeti i koraci za smanjenje potražnje spriječili su najgori scenarij tokom energetske krize.

Potražnja za plinom u EU smanjena je za 10 posto u 2022. godini. U izvještaju agencije Fitch navodi se da se očekuje nastavak pada potražnje ove godine te da će dostići 15 posto.

Očekuje se također da će LNG, koji je glavni alternativni izvor u smanjenju zavisnosti od ruskog plina u energetskoj krizi, i dalje zadržati svoj značaj u Europi.

Konferencija Svjetske banke

Kontinuiranim reformama i ulaganjima dohodak hrvatskih građana može dosegnuti prosjek EU-a za manje od 15 godina, istaknuto je na konferenciji Svjetske banke.

“Važne reforme u povećanju produktivnosti, unaprjeđenju kvalitete obrazovnog sustava i povećanju sudjelovanja na tržištu rada među najvažnijim su pokretačima koji mogu podići potencijal gospodarstva”, istaknula je regionalna direktorica Svjetske banke za države EU-a Gallina Andronova Vincelette.

Na konferenciji je predstavljeno izvješće “Postavljanje temelja: Povećanjem produktivnosti do dugoročnog blagostanja Hrvatske”, koje analizira pokretače rasta produktivnosti, pri čemu su ključni elementi jačanje institucija, smanjenje tržišnih neučinkovitosti i poboljšanje učinkovitosti privatnog sektora. “Institucije i nositelji politika imaju važnu ulogu u promicanju tržišnog natjecanja i povećanju dinamičnosti poslovnog okruženja u Hrvatskoj.

Mjere za smanjenje prepreka za ulazak na tržište, regulatornog opterećenja za poduzeća i povlastica koje pojedina poduzeća štite od poštenog tržišnog natjecanja, kao i poboljšana primjena antitrustovskih zakonskih propisa, mogu pomoći u pokretanju rasta privatnog sektora.

Osim toga, za poticanje produktivnosti i ubrzavanje konvergencije s razvijenijim državama EU-a ključno je poboljšati apsorpciju i učinkovitost fondova EU-a, ulagati u istraživanje, razvoj i tehnologiju te u kvalificiranu radnu snagu”, istaknuli su iz Svjetske banke.

Vincelette je naglasak stavila na digitalizaciju i zelenu tranziciju kao područja koja mogu učvrstiti temelje gospodarskog rasta u Hrvatskoj, uz jačanje održivosti. Dobra vijest je što je dobar dio tih reformi već u planu i provedbi, a njihova puna implementacija značit će povećanje prosperiteta, pri čemu će dohodak građana prosječnu razinu europskog dohotka dosegnuti prije 2035., izjavila je Vincelette.

Čestitala je hrvatskoj vlasti jer je unatoč izazovnim vremenima održana makroekonomska stabilnost. Iz SB-a su istaknuli i da je Hrvatska postigla znatan napredak u podizanju standarda građana u protekla dva desetljeća, pri čemu je BDP po stanovniku u 2021. dosezao 70 posto prosjeka EU-a, a 2001. je bio 50 posto.

Analiza

Energija dobivena iz vjetra i sunca dala je prvi put gotovo četvrtinu energije u zemljama Europske unije 2022. godine, navodi se u danas objavljenom izvješću istraživačkog centra European Review of Electricity Ember.

Energija vjetra i sunca dala je gotovo 22 posto električne energije potrošene u Europskoj uniji, puno više od električne energije iz ugljena (16 posto) i čak po prvi put premašujući fosilni plin (20 posto) koji se koristi u proizvodnji električne energije.

Ember predviđa da će se 2023. upotreba fosilnog plina smanjiti za dodatnih 20 posto.

Politički odgovor Europe na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. bio je ubrzanje tranzicije električne energije.

“Sada je fokus na bržem smanjenju potražnje za plinom, istovremeno s postupnim ukidanjem ugljena. To znači da smo na pravom putu za veliki porast čiste energije”, navodi se u izvješću.

Nakon invazije na Ukrajinu i postupnog zatvaranja ruskih plinovoda, Europa je morala uvoziti ogromne količine tekućeg prirodnog plina koji se prevozio brodovima i ponovno otvoriti elektrane na ugljen, ali bez sunca i vjetra bilo bi potrebno još više ugljena, kažu analitičari .

Za Embera se električna energija iz vjetroelektrana i solarnih farmi stoga pokazala vrlo korisnom u prevladavanju i plinske krize i krize električne energije koja je istovremeno pogodila Europu, zbog gašenja mnogih nuklearnih reaktora.

Proizvodnja električne energije na ugljen porasla je za 7 posto između 2021. i 2022., ali je rad elektrana na ugljen zapravo pao u zadnja četiri mjeseca prethodne godine.

“Rekordan rast solarne i vjetroelektrane pomogao je ublažiti deficit nuklearne i hidroenergije”, stoji u izvješću.

Svjetska unija za čelik

Globalna proizvodnja sirovog čelika u 2022. pala je na 1,9 milijardi tona, što je manje za 4,2 posto u odnosu na godinu ranije, objavila je Svjetska unija za čelik (Worldsteel).

Osim Indije i Irana, deset najvećih svjetskih proizvođača čelika zabilježilo je pad proizvodnje tokom prošle godine, prenosi Anadolija.

Kina, najveći svjetski proizvođač čelika, zabilježila je pad proizvodnje za 2,1 posto na 1,01 milijardu tona.

Proizvodnja čelika u Indiji, drugom najvećem proizvođaču, porasla je za 5,5 posto na 124,7 miliona tona prošle godine.

U Japanu je proizvodnja čelika pala za 7,4 posto na 89,2 miliona tona u Japanu, a u Sjedinjenim Američkim Državama za 5,9 posto na 80,7 miliona tona.

Turska, osmi najveći svjetski proizvođač sirovog čelika, prošle godine je zabilježila pad proizvodnje sirovog čelika za 12,9 posto na 35,1 milion tona.

Na listi deset najvećih svjetskih proizvođača sirovog čelika nalaze se još Rusija, Južna Koreja, Njemačka, Brazil i Iran.

Analiza

Narodna obveznica, ideja s kojom se kalkuliralo više puta u zadnjih desetak i više godina, izgledno je, zaživjet će pod palicom ministra financija Marka Primorca. Potvrda resornog ministarstva o pripremi izdanja u kojem će se “uz dosadašnji institucionalni oblik plasmana uvesti modalitet participacije ‘retail’ sektora”, tržišne sudionike ostavila je podijeljene.

Je li narodna obveznica zagrijavanje predizborne kampanje uoči superizborne 2024. godine ili prudencijalna mjera hlađenja inflatornih pritisaka i smirivanja nekretninskog tržišta, ovisit će – o iznosu.

Neslužbene informacije iz bankarskih krugova upućuju na dospijeće od tri godine uz mogući prinos od 3 do 3,8 posto. Obeća li država takav povrat, uspjeh izdanja među građanima teško bi došao pod upitnik jer su kamatne stope na depozite pri nuli. S obzirom na iznimnu likvidnost, dodatno poduprtu oslobađanjem obvezne pričuve i minimalno potrebnih deviznih potraživanja zbog usklađivanja sa eurozonom, banke “plivaju” u višku novca i vjerojatno duže vrijeme neće trebati privlačiti štednju višim kamatnim stopama.

”Novca ima toliko da, obeća li atraktivan povrat, država može prikupiti i 10 milijardi eura bez većih problema”, smatra ekonomist Željko Lovrinčević. “Bude li izdanje simbolično, oko milijardu eura, bit će to samo simbolična vježba. U slučaju da iznos bude značajan, a kapaciteta na domaćem tržištu za to ima, moglo bi se govoriti o zaokretu u ekonomskoj politici u smislu smanjenja izloženosti prema inozemstvu, alternativi ulaganja u nekretnine, pa i hlađenja inflatornih pritisaka”, kaže.

Upravo u tom “grmu leži zec” ili predizborna kampanja, kako mnogi sumnjaju. Naime, bruto potrebe države za zaduživanjem ove godine dosežu 8,5 posto BDP-a, odnosno 6,1 milijardu eura, od čega će se 4,2 milijarde eura (re)financirati kroz obveznička izdanja. Pritom početkom travnja dospijeva 1,5 milijardu dolara (hedgirane) euroobveznice izdane na deset godina uz prinos 5,5 posto.

Oko milijardu eura ove godine Vlada treba refinancirati, prema planu
U studenom dospijeva 6-godišnja obveznica kojom je država posudila 11,3 milijarde kuna, odnosno 1,5 milijardi eura, uz 1,75 posto. Ostane li ministar Primorac pri tom planu, prostora za domaću narodnu obveznicu ostaje “tek” u rasponu milijardu do 1,2 milijarde eura. Za razliku od prethodnih godina, kada se vagalo da li prepustiti običnim građanima pristup lukrativnim državnim obveznicama ili ne, ovog puta Hrvatska ima povijesno najviši rejting i širom otvorena vrata međunarodnim financijskim tržištima po relativno povoljnim uvjetima (prinos na hrvatski dug u jednom trenu spustio se ispod njemačkog).

Štoviše, u godini u kojoj je Hrvatska ušla u eurozonu i područje Schengena cijena zaduživanja mjesecima unaprijed anticipirala je ta dva događaja. U kojoj mjeri reflektira činjenica da se ne očekuje podizanje kreditnog rejtinga u skorašnjim revizijama. Država, striktno u brojkama, realno nema potrebe da poseže za depozitima građana.

Svaka nova klasa imovine za ulaganja u načelu je pozitivna zbog potencijala za hlađenje pritiska na nekretninsko tržište (na koje bježi štednja zbog inflacije), da se ne govori o tome da je svako novo uvrštenje na Zagrebačku burzu dobra vijest da se domaće tržište kapitala oživi i vrati u fokus investitora.

Da bi se realizirala kao instrument ekonomske politike koji cilja ispravljanje strukturnih (i nagomilanih) neravnoteža koje prijete financijskoj stabilnosti, narodna obveznica morala bi imati solidno visok plafon za pojedinačnog ulagatelja da, primjerice, bude realna alternativa kupnji nekretnine na trenutnoj razini cijena.

Zrno sumnje izaziva činjenica da je država prethodno građanima obećavala atraktivne prinose kada su se približavali izbori, sjetimo se samo listanja dionica HT- a i Ine. Unatoč vanjskopolitičkim uspjesima uvođenja eura i ukidanja granica, predizborni moment teško se može zanemariti u aktualnom slučaju. Posebno ne u okolnostima gotovo svakodnevnog nizanja afera u Banskim dvorima i nesmiljene inflacije koja građane svakim danom brutalno suočava s rastućim troškovima života na koje Vlada nema odgovor, piše Poslovni dnevnik.

Analiza

Europa se zasad dobro nosi s energetskom krizom koja je uslijedila nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali poduzeća i kućanstva već razmišljaju kako će preživjeti iduću zimu.

Topla zima, državna pomoć, puna skladišta plina i uvoz energije iz drugih regija pomogli su Europi da ograniči gospodarsku štetu izazvanu ratom.

Pivovara Veltins kod zapadnog njemačkog industrijskog grada Dortmunda prilagodila se situaciji koristeći boce koje se mogu ponovno koristiti, peći na plin jednim je dijelom preuredila u peći na loživo ulje i potrošila 30 milijuna eura za zalihe sirovina.

Nismo morali smanjiti proizvodnju, rekao je glasnogovornik Veltinsa, Ulrich Biene, za AFP.

Njemačka, koja se jako oslanjala na uvoz ruskog plina prije rata, osigurala je golemu državnu pomoć potrošačima, napunila skladišta plinom i pronašla nove izvore energije otkako je Moskva zavrnula slavinu. Vlada je prošli tjedan objavila da očekuje da će njemačko gospodarstvo ove godine izbjeći recesiju, premda su podaci objavljeni u ponedjeljak pokazali kontrakciju u posljednja tri mjeseca 2022. godine.

Kako bi povećala zalihe za zimu, Njemačka i njezini europski susjedi kupili su LNG od Katara i SAD-a, skuplji od ruskog plina koji je dolazio plinovodima. Uvoz LNG-a u Europi skočio je za 60 posto 2022. u odnosu na godinu prije, po podacima Instituta za energetsku ekonomiju i financijske analize (IEEFA).

Zbog toga se nije dogodio najgori scenarij predviđen za 2022./2023., rekao je Fabian Skarboe Ronningen, viši analitičar za energetska tržišta pri Rystad Energy.

Europska skladišta plina trenutačno su puna 72 posto, dvostruko više nego u istom razdoblju lani.

Budući da su temperature ove zime blaže nego obično, europski potrošači kasnije su upalili grijanje pa su rezerve plina i dalje visoke, a računi za grijanje pod kontrolom. Potražnja za prirodnim plinom pala je 12 posto nakon ruske invazije u veljači u odnosu na prosjek 2019.-2021., po ‘think tanku’ Bruegelu iz Bruxellesa.

To je, mislim, apsolutno izvanredno, rekao je znanstvenik Simone Tagliapietra.

Opskrbi je pomoglo i postupno vraćanje u pogon nekoliko francuskih nuklearnih reaktora.

Nakon ruske invazije europske cijene energije dosegle su rekordne razine, premašivši 300 eura po MWh u kolovozu nakon čega su pale jer su vlade prionule stvaranju većih zaliha. Ali taj pad tek trebaju osjetiti računi kućanstava jer veletrgovci kupuju mjesecima unaprijed, a potrošači moraju platiti rast inflacije.

Čak će i idući mjesec biti teško pokriti, rekla je Dora Jesus, 42-godišnja Londončanka koja prima socijalnu pomoć, a čiji je račun porastao s 82 na preko 100 funti.

Neki analitičari smatraju da ćemo godinama morati čekati da se cijene vrate na uobičajene razine.

Sve oči već su uprte na zimu 2023./2024., rekao je Ronningen, napominjući da se neće moći računati na opskrbu iz Rusije. Europa će se 2023. sve više oslanjati na LNG jer je će to biti prva cijela godina s jako malim količinama plina iz Rusije, rekao je.

A ako se azijska potražnja oporavi, natjecanje Europe i Azije za LNG će biti još veće, što bi moglo rezultirati višim cijenama nego sada.

Tagliapietra smatra da je “Europa je u boljoj poziciji u odnosu na prošlu godinu jer je prošle godine uspjela pronaći novu energetsku ravnotežu nakon šoka izazvana prekidom ruske opskrbe. Rekao je da potražnja mora biti pod kontrolom što je dulje moguće, dok se više obnovljivih izvora ne uključi u sustav.

Mislim da će biti jako važno da se europske države koordiniraju u punjenju skladišta jer moramo izbjeći utrku za plinom koju smo vidjeli ljetos, rekao je. Što se više budemo koordinirali, moći ćemo uštedjeti više novca.