Analize

Analiza
Tržište prirodnog plina doživljava procvat i predviđa mu se porast u srednjoročnom razdoblju, ali brojni faktori ukazuju na manje blistavu budućnost.

Donedavno se prirodni plin proglašavao “najčišćim” od fosilnih goriva, s izglednim porastom potražnje i proizvodnje.Međutim, tržište se naglo razvija, a obnovljivi izvori energije sve više postaju popularne i ekonomski održive alternative fosilnim gorivima.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, prirodni plin od svih fosilnih goriva doživljava najveći porast potrošnje od 2006. godine. Potražnja za prirodnim plinom nastavit će rasti, uglavnom zbog povećane potražnje u Aziji, a posebno u Kini, čija politika „Plavog neba“ nameće stroge ciljeve u pogledu kvalitete zrake i obavezu prelaska s ugljena na plin.

Plin je prepoznat kao praktično sredstvo za proizvodnju energije jer ga ima u velikim količinama, svestran je i manje zagađuje okoliš od drugih fosilnih goriva. U usporedbi s ugljenom, prirodni plin emitira 40% manje ugljičnog dioksida (CO2), čestica (PM2.5), sumpornog dioksida (SO2) i dušikovih oksida (NOx). Prirodni plin se najčešće koristi kao dopunski izvor uz obnovljive izvore energije, kao što su solarni paneli i vjetroelektrane koje zbog čestih prekida rada trebaju brza i pouzdana zamjenska rješenja.

Prirodni plin se koristi i u industrijskim procesima, osobito kao sirovina za petrokemikalije zbog svog udjela etana. Prirodni plin i srodne tekućine čine oko 29% svih fosilnih goriva koja se koriste u kemijskoj industriji.

Premda prirodni plin pri sagorijevanju emitira manje štetnih tvari nego nafta ili ugljen, on nikako nije čist izvor energije i neće smanjiti rizik od globalnog zatopljenja. Osim toga, ekstrakcija plina iz škriljca jako zagađuje okoliš, zahtijeva velike količine vode i ubrizgavanje kemikalija u tlo radi razbijanja stijene. Ova tehnologija, nazvana frakiranje (fracking), također zagađuje vodoopskrbu, ugrožavajući pristup sigurnoj pitkoj vodi u ruralnim zajednicama.

Osim toga, obnovljivi izvori energije postaju cjenovno povoljniji od prirodnog plina. Prema najnovijoj analizi troškova energije (LCOE) međunarodne financijske tvrtke Lazard, nesubvencionirana energija vjetra već je konkurentna najpovoljnijoj metodi proizvodnje električne energije iz prirodnog plina. Ne treba zaboraviti ni da su cijene prirodnog plina vrlo nestabilne, što povećava neizvjesnost u procesu donošenja odluka.

Konačno, korištenje plina kao dodatka proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora vjerojatno je u završnoj fazi, s obzirom na tehnološki napredak postignut u skladištenju električne energije. Prema navodima tvrtke za projektiranje i energiju Wood McKenzie, kapacitet skladištenja električne energije u GW/h je 2018. više nego udvostručen, što predstavlja porast za 140%. Proizvođač automobila Tesla već testira sustav za baterijske spremnike energije u Australiji povezan s vjetroparkom Hornsdale. Iako je ta tehnologija još uvijek u povojima, mnogi igrači i vlade žele razviti svoje vlastite šampione za spremnike energije, kao što je švedski Northvolt, kojem je cilj postati najveći europski proizvođač baterija.

Budućnost prirodnog plina je još uvijek svijetla, ali dugoročno itekako ugrožena, što otvara prostor za oblike energije koji mogu bolje doprinijeti spašavanju planeta.

Za Uljanik teško
Na prvi pogled izgledalo je da će nakon svega poduzetog za izvlačenje 3. maja iz krize pasti u vodu, a da će u isto vrijeme, nakon poziva stečajne upraviteljice u Uljaniku ipak krenuti ka oživljavanju, no radikalne obrate u ove dvije priče nije za očekivati.

Riječki škver ide dalje svojim putem, a za pulski je situacija i dalje bez puno optimizma. U slučaju 3. maja prema informacijama iz riječkog škvera, već jučer je opatijski općinski sud trebao povući odluku temeljem koje je prije nekoliko dana račun brodogradilišta ponovno bio blokiran, jer je prihvaćen prigovor škvera. Pokazalo se, naime, da je tvrtka koja je pokrenula ovršni postupak, Ćosićpromet, jedna od potpisnica izjave i sporazuma o nagodbi, kojom je dogovorena promptna isplata 15 posto potraživanja, a za preostali iznos potraživanja dvogodišnje zamrzavanje naplate.

Škver je svoj dio nagodbe ispunio, isplatio je dogovoreni iznos, no tvrtka je svejedno posegnula za ovrhom za preostali iznos. Upućeni u postupak nadaju se da je riječ o ekscesu, te da će iz tog neuspjelog pokušaja da mimo usuglašenog plana koji je poduprt državnim potporama, drugi vjerovnici koji o tom eventualno razmišljaju odustati u startu. Najveći dio vjerovnika 3. maja prihvatio je prijedlog, no prema dostupnim informacijama desetak vjerovnika, uglavnom inozemnih, nije potpisala nagodbu i u međuvremenu je dug prema njima, radi ostvarenja deblokade računa i izbjegavanja stečaja, 3. maj podmirio u cijelosti.

Iz njegovih redova ne treba očekivati takve “udare”, kao ni od onih koji su prihvatili naplatu 15-posto uz odgodu za preostali iznos. Nova plaćanja, za tekuće poslove, isplaćuju se, pak, preko posebnog računa pri HBOR-u koji je odobrio kredit za deblokadu i pokretanje poslovanja 3. maja, a i u slučaju kredita za dovršetak novogradnje 733 realizira se procedurom koju prati Hrvatska brodogradnja Jadranbrod. Ostaje, pak, pitanje je hoće li iskočiti još neka potraživanja, ali se zasad čini da u Rijeci brodogradnja ide dalje.

No u slučaju pulskog brodogradilišta malo je izgleda da se proizvodnja pokrene. Stečajna upraviteljica Marija Ružić sazvala je za 10-ak dana ročište s formalnim prijedlogom da se podupre nastavak poslovanja, te da joj se odobri izradu stečajnog plana, što je probudilo nadu u mrtvom škveru, no takav rasplet događaja još nije na vidiku. Bez čvrste računice s pozitivnim predznakom, slaže se više izvora iz vladinih redova, gradnju u Puli država neće financirati, piše Poslovni dnevnik.

Očekivanja da se sprema rješenje za Uljanik podgrijao je i sam premijer Andrej Plenković kada je prošli mjesec na vladinoj sjednici, komentirajući rasplet u 3. maju, izjavio da će sličan model Vlada primijeniti i u slučaju Uljanika. Više sugovornika uključenih u rješavanje krize velikih brodogradilišta uvjerava da su takvi scenariji za Uljanik neprovedivi, iz više razloga. Osnovni je da je Uljanik u stečaju, nema radnika, a brodovi koje ima u vlasništvu, izuzev 514-ice, su u početnim fazama dovršenosti i potrebna su velika ulaganja da ih se dovrši. Ne treba isključiti opciju da se i predloži nastavak poslova gradnje brodova, no to ili zahtijeva pojavljivanje strateškog partnera koji bi bio zainteresiran investirati ili ponovno izlaganje državnog proračuna.

U drugom slučaju to bi podrazumijevalo dobro razrađen plan u kojemu mora biti jasno isplati li se u konačnici za proračun, koji je već platio protestirana jamstva, ući u novo financiranje gradnje ili će biti pozitivnije one započete uputiti u rezalište. Najveća prepreka za pokretanje predstavljao bi problem nedostatka radnika. Jezgra koja je ostala u 3. maju bila je dovoljan argument za Vladu da se angažira oko zadržavanja proizvodnje dok se u roku do dvije godine ne pronađe strateški partner, no u slučaju tvrtke koja je u stečaju i gdje su radnici, i to oni ključni za proizvodnju, najvećim dijelom otišli “trbuhom za kruhom” u brodogradilišta u drugim zemljama, ovaj nedostatak argument je za odluku o neangažiranju.

Za dovršetak brodova bilo bi potrebno oko 600 radnika, svih struka, od obrade metala i montiranja do radnika na poslovima opremanja. Financiranje dovršetka gradnje započetih brodova uz zapošljavanje radnika iz inozemstva za državu ne predstavlja dovoljan argument da se ponovno uključi. Ključan problem ostaje nerazriješen odnos oko gradnje 514, koja je započeta u riječkom brodogradilištu, ali je formalno ugovorena i u vlasništvu je Uljanika.

Taj je brod dio paketa za 3. maj koji je svojim jamstvima poduprla Vlada, te bi njegov “povratak” u plan za Uljanik narušio realizaciju riječke priče. Osim ako primjerice 3. maj brod gradi za Uljanik. U svakom slučaju, za 10-ak dana bit će jasnije u kom smjeru će se ova financijsko-poslovno-pravna trakavica razvijati ili preciznije krajem studenoga, do kada bi stečajna upraviteljica trebala izraditi stečajni plan za pulski škver, stoji u tekstu poslovnog dnevnika.

Izvješće EEA
Loša kvaliteta zraka u 2016. godini prouzročila je oko 400.000 prijevremenih smrtnih slučajeva u Europi, a gotovo svaki Europljanin koji živi u gradu izložen je razinama onečišćenja koje prelaze zdravu razinu, stoji u izvješću Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA) objavljenom u srijedu.

“Zagađenje zraka trenutačno predstavlja najveći rizik iz okoliša kada je posrijedi zdravlje ljudi”, navodi se u izvješću EEA.

Autor izvješća, stručnjak za kvalitetu zraka EEA, Alberto Gonzalez Ortiz, kaže da se, premda razina opasnih i štetnih čestica u europskim gradovima opada, to ne odvija dovoljnom brzinom. “Još nismo dosegnuli standarde EU-a i daleko smo od toga da dosegnemo standarde Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)”, ističe Gonzales Ortiz.

Zakonske postavke EU-a trenutačno od država članica zahtijevaju da procijene razinu niza onečišćujućih tvari, uključujući ozon i štetne čestice te da poduzmu odgovarajuće mjere ako se dosegnu određena ograničenja.

Zagađenje gradova štetnim česticama postalo je metom oštrijih ograničenja pošto je Sud EU-a u lipnju donio odluku po kojoj gradovi trebaju pravovremeno djelovati već u trenutku kada se razina onečišćenja prekorači na jednoj ‘crnoj točki’, a ne na temelju prosjeka u široj regiji.

U srpnju je Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, od Europskog suda pravde zatražila poduzimanje odgovarajućih mjera protiv Španjolske i Bugarske zbog loše kvalitete zraka u tim dvjema državama, upozorivši da njihove vlasti ne uspijevaju zaštititi svoje građane od zagađenja.

Ograničenja koja je postavio EU određuju se po zagađivaču. Tijekom 2017. godine 16 od 28 zemalja članica EU-a prijavilo je najmanje jedan slučaj koji upućuje na to da su razine dušikova dioksida, otrovnog plina iz ispuha automobila, veće od zakonski određene prosječne godišnje koncentracije u Europskoj uniji.

Na tom se popisu, među ostalima nalaze Francuska, Belgija, Nizozemska, Španjolska, Njemačka i Britanija.

Neke su londonske postaje, primjerice, evidentirale razinu dušikova dioksida veću od 50 mikrograma po prostornome metru zraka. Za usporedbu, zakonski dopuštena srednja godišnja koncentracija u državama EU-a iznosi 40 mikrograma.

Britanska vlada u utorak je iznijela novi prijedlog zakona o zaštiti okoliša koji sadrži zakonom obvezujuće ciljeve – smanjiti količine sitnih čestica u zraku te prisiliti proizvođače vozila da s tržišta povuku automobile koji ne zadovoljavaju standarde kada je posrijedi emisija štetnih čestica.

Smanjenje broja automobila važan je čimbenik u nastojanju da se u gradovima smanji zagađenost zraka, osobito dušikovim dioksidom, ističe Gonzales Ortiz. “Kad se borimo protiv onečišćenja, borimo se i protiv klimatskih promjena, ali i protiv buke te promoviramo zdravije ponašanje. To je win-win situacija”, dodao je.

Izvješće: https://www.eea.europa.eu/highlights/cutting-air-pollution-in-europe

DZS
Potrošačke su cijene u Hrvatskoj u rujnu bile za 0,8 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema izvješću DZS-a, u rujnu su najviše na godišnjoj razini porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 4,7 posto, a s rastom od 3,5 posto pratile su ih cijene odjeće i obuće.  Cijene u segmentu stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva su porasle 3,2 posto, cijene restorana i hotela za 2,6 posto, cijene obrazovanja 1,2 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje za 0,6 posto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića za i cijene komunikacija za 0,5 posto.

S druge strane, najviše su pale cijene prijevoza, za 3,1 posto, pri čemu u cijene goriva skliznule 4,5 posto. Na mjesečnoj razini cijene porasle 0,8 Na mjesečnoj su razini, pak, u rujnu potrošačke cijene porasle, u prosjeku za 0,8 posto.

Pritom su najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 20,8 posto (nova kolekcija odjeće i obuće), dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, cijene komunikacija te cijene raznih dobara i usluga više za 0,7 posto.

Cijene zdravlja i cijene obrazovanja u prosjeku su porasle za 0,1 posto. S druge strane, u rujnu su prema mjesecu ranije cijene rekreacije i kulture niže za 2,8 posto, cijene restorana i hotela za jedan posto, cijene prijevoza za 0,8 posto, te cijene hrane i bezalkoholnih pića i cijene alkoholnih pića i duhana za 0,2 posto.

Istodobno su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva u rujnu u odnosu na kolovoz u prosjeku ostale na razini cijena iz kolovoza. Kumulativno, od siječnja do rujna, u odnosu na isto razdoblje lani potrošačke cijene bilježe rast od 0,7 posto. U prosjeku, potrošačke su cijene su u trećem tromjesečju bile više za 0,9 posto.

“I do kraja godine očekujemo nastavak skromnih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena, pa će i stopa inflacije na razini cijele 2019. ostati ispod 1 posto. Pri tome će uslužni sektor, prije svega usluge povezane s trgovinom i turizmom, odnosno rast cijena u tim djelatnostima, ostati jedan od rijetkih generatora inflatornih pritisaka”, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

Rast potrošačkih cijena u Europskoj uniji (EU) i eurozoni u rujnu je usporio dok su u Hrvatskoj cijene rasle istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

U 28-članoj EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u rujnu je oslabila na 1,2 posto, s 1,4 posto u mjesecu ranije. U prošlogodišnjem rujnu iznosila je 2,2 posto. I u eurozoni je godišnja stopa inflacije u rujnu smanjena, na 0,8 posto, najnižu razinu od studenog 2016. godine, čime je Eurostat snizio početnu procjenu njezine vrijednosti za 0,1 postotni bod. U kolovozu iznosila je 1,0 posto a u prošlogodišnjem rujnu bila je gotovo trostruko viša i iznosila je 2,1 posto.

U Europskoj središnjoj banci ciljaju stopu inflacije “nešto ispod dva posto”. Prošlog je mjeseca predsjednik ECB-a na odlasku Mario Draghi objavio plan o daljnjim monetarnim poticajima i pozvao vlade gospodarstava eurozone da odriješe kesu i povećaju izdvajanja radi podrške gospodarstvima koja gube zamah.

Najviše su u eurozoni u prošlom mjesecu na godišnjoj razini porasle cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, za 1,6 posto, nakon 2,1-postotnog povećanja u kolovozu. Cijene usluga uvećane su za 1,5 posto prema godini ranije, nakon 1,3-postotnog rasta u kolovozu. Pojeftinili su samo energenti, za 1,8 posto u usporedbi s rujnom prošle godine, trostruko snažnije nego u mjesecu ranije.

Njemačka bi mogla poduzeti krizne mjere kako bi suzbila eventualnu paniku na tržištima ako Britanija izađe iz Europske unije bez dogovora, izjavio je u srijedu neimenovani dužnosnik financijskog regulatora, izravno upućen u pripreme.

U slučaju naprasnog pada cijena dionica regulatori u Njemačkoj, Nizozemskoj i Italiji mogli bi privremeno trgovcima zabraniti takozvani short-selling kako bi zakočili pretjerane oscilacije cijena, kazali su za Reuters dužnosnici u tim zemljama. Trgovci povremeno posuđuju dionice od vlasnika, prodaju ih u očekivanju pada cijene i potom otkupljuju po nižoj cijeni i vraćaju vlasniku, zadržavajući razliku. Takva praksa naziva se short-selling.

Njemački regulator za financijska tržišta BaFin vjerojatno će utvrditi skupinu kompanija posebno ranjivih na ekonomske posljedice brexita i privremeno zabraniti short-selling njihovih dionica, kazao je drugi neimenovani upućeni izvor. BaFin je već posegnuo za takvom mjerom za vrijeme financijske krize u proteklom desetljeću, zabranivši privremeno short-seling dionica skupine banaka i drugih tvrtki.

Ove je godine njemački regulator prvi puta zabranio takve špekulacije dionicom jedne tvrtke, Wirecarda. Zabrana je bila na snazi dva mjeseca a uvedena je kako bi se ograničile snažne oscilacije njezine cijene. Tržište dionica u Frankfurtu spada među najveće u Europi i Njemačka se sudeći prema navodima neimenovanog dužnosnika pridružila skupini zemalja koje već pripremaju takve mjere, poput Italije i Nizozemske.

Glasnogovornik nizozemskog regulatora AFM kaže da bi u slučaju naglog rasta ili pada cijena burzovni operateri nakratko mogli obustaviti trgovinu financijskim instrumentima poput dionica. I talijanski regulator CONSOB mogao bi prema riječima neimenovanog dužnosnika zabraniti short-selling ako “ekstremne oscilacije” povezane s brexitom ugroze financijsku stabilnost.

Eventualna odluka o zabrani bit će donesena u kratkom roku, bez posebne najave, ovisno o kretanjima na tržištu, naglasio je. Ostale europske zemlje, uključujući Francusku, nisu željele otkriti što namjeravaju poduzeti u slučaju panike na tržištu zbog neuređenog brexita. Glasnogovornik britanskog FCA kazao je da raspolažu “alatima koje mogu upotrijebiti u slučaju poremećaja na tržištu i spremni su po potrebi poduzeti mjere”.

Iako mjere još nisu aktivirane, pripreme naglašavaju pojačanu budnost na Starom kontinentu u samoj završnici napetih pregovora Britanije i EU-a o uređenom izlasku iz članstva. Britanski premijer Boris Johnson obećao je izvesti zemlju iz EU-a 31. listopada, bio dogovor postignut ili ne. Nije pojasnio kako namjerava zaobići zakon prema kojem zemlja ne može izaći iz Unije bez dogovora.

Istraživanje
Potpora opozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa oslabila je ovaj tjedan, prema istraživanju javnoga mišljenja Reuters/Ipsos, dok se Bijela kuća priprema na dugačku borbu protiv optužba demokrata da je administracija izvršila pritisak na stranu vladu da istraži jednog od Trumpovih demokratskih suparnika.

Istraživanje provedeno 14. i 15. listopada i objavljeno u utorak pokazalo je da 43 posto odraslih u SAD-u misli kako Trumpa “treba opozvati”, što je 2 postotna boda manje od sličnog istraživanja prošlog tjedan. Njih 42 posto reklo je da on “ne treba biti opozvan”, a 14 posto je reklo kako nisu sigurni.

Amerikanci su pokazali snažnije zanimanje prošli mjesec za sankcioniranje predsjednika, i njegovo moguće uklanjanje s dužnosti, putem kongresnog opoziva nakon što je zviždač rekao kako je Trump možda zloupotrijebio svoje ovlasti kako bi povećao izglede da bude ponovno izabran za predsjednika.

Zviždač je izvijestio kako je izgledalo da Trump vrši pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u telefonskom razgovoru 25. srpnja da istraži navode o korupciji protiv bivšeg potpredsjednika Joea Bidena koji bi mogao dobiti kandidaturu Demokratske stranke za predsjedničke izbore 2020.

Trump je zanijekao da je učinio išta loše, a Zelenskij je zanijekao da je na njega vršen pritisak.

Većina ispitanika njih 60 posto smatra da bi se “Kongres trebao usredotočiti na rješavanje važnih problema s kojima su suočeni Amerikanci, a ne se usredotočiti na istragu predsjednika Trumpa”, dok njih 57 misli da Kongres treba istražiti je li Trump počinio nešto u ukrajinskom telefonskom razgovoru zbog čega bi mogao biti opozvan.

Anketa Reuters/Ipsos je provedena internetski, na engleskom jeziku, diljem Sjedinjenih Država. Uključila je odgovore 1115 odraslih i ima interval vjerodostojnosti, mjeru preciznosti ankete, od oko 3 postotna boda.

Foto: Vecernji list

ZSE
Kvalitetno korporativno upravljanje podrazumijeva veću transparentnost i bolji odnos prema ulagačima, a time određuje i kvalitetu domaćeg tržišta kapitala, istaknuto je u utorak na konferenciji “Kvaliteta korporativnog upravljanja” na kojoj su čelnici Zagrebačke burze (ZSE) i Hanfe potpisali Kodeks korporativnog upravljanja.

Konferenciju su organizirali Hanza Media i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), dok su novi Kodeks korporativnog upravljanja potpisali predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman i predsjednica Uprave ZSE Ivana Gažić.

Žigman je kazao da je ključno pitanje koje se odnosi na dobro korporativno upravljanje objavljivanje podataka, koje može pomoći u donošenju informiranih odluka i boljem upravljanju rizicima. Napominje da smo svjedoci niskog prometa na Zagrebačkoj burzi, ponajviše zbog određenog nepovjerenja, a nakon niza nepovoljnih događaja do 2017. godine, koji su ostavili dubok trag na investitorima.

Žigman ističe da je jedna od misija Hanfe vraćanje povjerenja u hrvatsko tržište kapitala, a smatra da nedavno povećanje prometa pokazuje da ima prostora za rast. Vjeruje da će ova godina na burzi biti bolja od prethodne. Usporedbe radi, promet na burzi je u 2018. iznosio 2,1 milijardu kuna, dok je 2009. dosezao 7,4 milijarde kuna, a u prvih devet mjeseci ove godine iznosi dvije milijarde kuna.

Kaže da pravilnici koji proizlaze iz novog zakona o tržištu kapitala donose značajna poboljšanja, čineći poslovanja tvrtki transparentnijim i jačajući njihovu odgovornost. Točno objavljivanje financijskih pokazatelja apostrofira kao prvo načelo regulacije, a kaže da taj segment Hanfa nadzire novim zakonom, dok daljnji korak predstavlja upravo današnje potpisivanje kodeksa korporativnog upravljanja.

Novi kodeks korporativnog upravljanja, osuvremenjenu verziju iz 2010. godine, izradili su stručnjaci potpomognuti Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) te ZSE i Hanfa. On postavlja standarde upravljanja i transparentnosti poslovanja dioničkih društava čije su dionice uvrštene na uređeno tržište ZSE-a. Žigman kaže da se od poduzetnika izlistanih na burzi očekuje da budu javni u svojem poslovanju, a kodeks je jedan od načina da pokažu kakvo su korporativno upravljanje uspostavili.

Tako novi kodeks ima za cilj odgovoriti investitorima na niz važnih pitanja, poput toga kako funkcionira menadžment, koje su dužnosti članova uprave i nadzornog odbora, kako se ti članovi imenuju, kako ta tijela općenito funkcioniraju, a tu su i pitanja upravljanja rizicima, transparentnosti te društvene odgovornosti.

Kodeks će se već primjenjivati na ovogodišnje poslovanje, a prvi izvještaji sukladni njegovim odredbama bit će sastavljeni iduće godine. Plan je da se od iduće godine uspostavi tradicija nagrađivanja kompanija s najbolje ispunjenim kriterijima iz kodeksa, najavio je Žigman.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da korporativno upravljanje podrazumijeva veću transparentnost i kvalitetnije upravljanje, a time i bolji odnos prema ulagačima, niži trošak i niže rizike, a u konačnici predstavlja i preduvjet za daljnji rast i razvitak svake kompanije, kao i njen doprinos ukupnom gospodarskom razvoju.

Pozdravio je potpisivanje Kodeksa između Hanfe i ZSE-a, navevši da su i na razini Vlade poduzeli određene korake oko unaprjeđenja korporativnog upravljanja. Tako je Vlada krajem 2017. donijela Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima RH ima dionice ili udjele, a koji se u ovom trenutku još samo preporuča, no Marić se nada da će njegova primjena postati obvezatna.

Pad proizvodnje energije
 Hrvatska je u kolovozu zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije dok je na europskoj razini zabilježen njezin blagi oporavak, izvijestio je u ponedjeljak statistički ured EU-a.

Na razini 28-članog EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u kolovozu je porasla 0,1 posto prema mjesecu ranije kada je zabillježila isti postotni rast, izračunali su u europskom statističkom uredu. U eurozoni je industrijska proizvodnja u kolovozu porasla za 0,4 posto u odnosu na srpanj kada je prema Eurostatovim podacima pala 0,4 posto.

Najveći je pad proizvodnje u kolovozu na mjesečnoj razini među zemljama EU-a čijim je sezonski prilagođenim podacima Eurostat raspolagao bilježila Hrvatska, za tri posto. U srpnju proizvodnja je porasla 2,9 posto.

Slijede Slovačka i Litva s padom proizvodnje u kolovozu za 2,6, odnosno 2,4 posto. Najviše je pak porasla proizvodnja na Malti, za 5,6 posto. Izrazitije povećanje bilježile su Estonija i Latvija, s 3,9 odnosno, tri posto. Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU u kolovozu pala proizvodnja energenata i netrajnih potrošačkih dobara, za po 0,6 posto. U eurozoni je najveći pad zabilježen u kategorijama energenata i trajnih potrošačkih dobara, za 0,4 posto.

Najviše je pak i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 0,8 odnosno 1,2 posto. Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u kolovozu pala dva posto, najviše od prošlogodišnjeg prosinca, pokazuju Eurostatove procjene. U srpnju smanjena je 1,2 posto. U eurozoni je pala 2,8 posto, što je također njezin najveći pad od kraja prošle godine. U srpnju je prema revidiranim Eurostatovim podacima smanjena 2,1 posto.

Među zemljama EU-a čijim su podacima u europskom statističkom uredu raspolagali najviše je u kolovozu na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Slovačkoj, za 8,1 posto. Slijede Irska s padom proizvodnje za 6,2 posto i Rumunjska u kojoj se smanjila za 6,1 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u kolovozu pala za 1,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u srpnju uvećana 2,9 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je Malta, za 7,4 posto. Slijede Danska i Finska s rastom proizvodnje za 6,6 odnosno 4,5 posto. Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU i eurozoni u kolovozu na godišnjoj razini pala proizvodnja energenata, za tri odnosno 3,3 posto. Na oba je područja na godišnjoj razini porasla samo proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 0,8 u EU te ja 0,4 posto u eurozoni.

Čeka se objava API-a
Cijene nafte stabilizirale su se u utorak na međunarodnim tržištima iznad razine od 59 dolara, balansirajući između nervoze ulagača zbog trgovinskih pregovora SAD-a i Kine i nagovještaja značajnijeg ograničenja opskrbe iz vodećih proizvođača.

Kineski Državni zavod za statistiku (NBS) izvijestio je u utorak da su proizvođačke cijene u rujnu pale najsnažnije u dulje od tri godine. Ti su se podaci nadovezali na jučer objavljene carinske podatke koji su pokazali pad kineskog uvoza u rujnu peti mjesec zaredom.

Trgovci su tumačili te podatke u kontekstu trgovinskog spora Sjedinjenih Država i Kine koji i dalje prijeti svjetskom gospodarstvu. Američki predsjednik Donald Trump u petak je skicirao prvu fazu sporazuma o okončanju trgovinskog rata s Kinom, suspendiravši najavljene carine. Konačni dogovor još nije postignut, što potpiruje zabrinutost za potražnju za naftom u predstojećem razdoblju

Protuteža tim bojaznima bila je današnja izjava glavnog tajnika Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) Mohammada Barkinda da će kartel i njegovi partneri “učiniti sve što mogu” kako bi održali stabilnost na tržištu nafte nakon 2020.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom od siječnja koordinirano smanjuju opskrbu za 1,2 milijuna barela dnevno kako bi poduprli cijene. Izjava OPEC-ova čelnika protumačena je kao signali da bi u prosincu mogli dodatno ograničiti opskrbu.

Potporu cijenama pružaju i geopolitičke napetosti. Američki predsjednik uveo je jučer sankcije Turskoj, zatraživši od Ankare da obustavi invaziju na sjeveroistok Sirije. Turske vojne postrojbe ušle su na teritorij susjedne zemlje prošlog tjedna kako bi se borile protiv islamističke naoružane skupine IS i kurdskih postrojbi.

Turski upad u Siriju naglašava sve izraženiju nestabilnost na Bliskom Istoku, obilježenu napadima na tankere i nalazišta nafte u području oko Perzijskog zaljeva, značajnom za proizvodnju nafte. Trgovci će idućih dana pozorno pratiti stanje na Bliskom istoku i izvješća o američkim zalihama. “U ovom tjednu … tržišta očekuju da će izvješća pokazati pad američkih zaliha a moguća je i daljnja eskalacija (napetosti) na Bliskom Istoku”, rekao je Edward Moya iz OANDA-e.

Američki institut za naftu (API) objavit će tjedno izvješće o zalihama tokom dana a vlada sutra. Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 59,95 dolara, što znači da se nije znatnije promijenila u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Na 2.7 posto BDP-a
Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda. Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto. Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju. U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto,te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto. Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto. U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0 a iduće 1,2 posto. Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova. U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju.

Na temelju kretanja CEIZ indeksa, analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) očekuju rast realnog BDP-a u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje od 2,4 posto, a u odnosu na drugo tromjesečje ove godine rast za 0,6 posto, objavio je u utorak EIZ.

Kako se navodi u priopćenju, nakon nešto nižih vrijednosti u lipnju i srpnju ove godine, CEIZ indeks je u kolovozu ostvario nešto veću vrijednost koja se ipak nije uspjela približiti značajno višim razinama iz primjerice siječnja ili svibnja ove godine.

Iako indeks još od siječnja 2019. pada na godišnjoj razini, u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja ove godine taj je pad čak i ubrzao u odnosu na prethodna tri mjeseca te je u prosjeku iznosio minus 1,6 bodova.

Prema desezoniranim realnim vrijednostima, tri od četiri komponente CEIZ indeksa porasle su u odnosu na srpanj, dok su prihodi državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost u mjesec dana smanjeni za 14,2 posto. Na godišnjoj razini najveće povećanje imali su turistički dolasci koji su bili veći za 7,8 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, ističu iz EIZ-a.

Navode i kako je u odnosu na drugo tromjesečje ove godine indeks kumulativno u srpnju i kolovozu porastao za 0,6 indeksnih bodova. Ujedno je prosječna vrijednost indeksa u srpnju i kolovozu bila za 1,4 indeksnih bodova manja u odnosu na prosječnu vrijednost indeksa u trećem tromjesečju 2018. godine.

“Takva dinamika CEIZ-a upućuje na to da je u trećem tromjesečju ove godine ekonomska aktivnost rasla sporije u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i da je u odnosu na prethodna tri mjeseca blago ubrzala. Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekujemo stoga da bi godišnja stopa rasta realnog BDP-a u trećem tromjesečju ove godine mogla iznositi 2,4 posto, što je jednako službenoj stopi rasta realnog BDP-a koja je ostvarena u drugom tromjesečju ove godine. Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje BDP u trećem tromjesečju 2019. godine porastao za 0,6 posto”, ističu iz EIZ-a.

Pritom napominju kako je mjesečna procjena stope rasta BDP-a na temelju vrijednosti CEIZ indeksa indikativna i treba je koristiti prvenstveno kao informaciju o tekućem stanju i smjeru kretanja poslovnog ciklusa u Hrvatskoj.

CEIZ indeks je koincidentni ekonomski indikator, odnosno mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na EIZ-u, a svrha mu je pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa.

Taj je indeks jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija, a za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja.

CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja, napominju iz EIZ-a.

Večernji list
Odluči li premijer Andrej Plenković još jednom odgoditi ili čak odustati od izbornog obećanja o smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, u tome će imati potporu koalicijskih partnera, većine stručnjaka, ali i sindikata, piše u ponedjeljak Večernji list.

Čelnici sindikalnih središnjica već su krajem srpnja, nakon objave mjera iz četvrtog kruga porezne reforme, apelirali da se ne ide u smanjenje PDV-a, a šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever danas ponavlja kako bi “objeručke pozdravio” odustajanje od te mjere.

Pred Vladom je, međutim, sada zadatak da preusmjeri oko dvije milijarde kuna koje bi zbog odustajanja od smanjenja opće stope ostale u državnoj blagajni, a ideje kako bi država trebala utrošiti taj novac vrlo su različite.

S obzirom na “nabujale” zahtjeve sindikata javnih službi koji traže veće plaće za učitelje, medicinske sestre, policiju i pravosudne policajce, očito je da će se dio novca morati usmjeriti u povećanje plaća, navodi dnevnik.

To je, uostalom, bio i “okidač” za premijerovu izjavu kako se razgovara o svemu pa i o odustajanju od smanjenja opće stope PDV-a, no politika i sindikati u tome imaju različit pristup, a u načinu na koji bi dizali plaće razlikuju se i pojedini koalicijski partneri.

HDZ, naime, zastupa stav da bi plaće trebalo povećati horizontalno svima, odnosno da treba razgovarati o podizanju osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama, no HNS je čvrsto uz zahtjeve učiteljskih sindikata da se plaće u prosvjeti korigiraju putem koeficijenata i to za šest posto.

Uz to, HNS je još ljetos najavio da će amandmanom na zakone koji bi trebali osigurati provođenje četvrtog kruga porezne reforme predložiti jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 20 posto i od toga u međuvremenu nisu odustali.

Dnevnik navodi i da povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 3800 na 5000 kuna zagovaraju sindikati i dio koalicijskih partnera, no pitanje je hoće li ga podržati Bandić. U Vladi kažu kako su sve održive opcije na stolu, no politički razgovori o novoj verziji porezne reforme još uvijek nisu počeli. O svemu će se, kažu, odlučivati tijekom sljedeća dva tjedna, donosi Večernji list.