Analize

Analiza Global CCS Instituta
Globalni kapaciteti za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) povećani su u proteklih godinu dana za trećinu, ali još uvijek nedovoljno da se ostvare zacrtani globalni klimatski ciljevi, priopćio je u utorak Global CCS Institut.

U svijetu je trenutno u pogonu 26 komercijalnih CCS postrojenja koja mogu ‘uhvatiti’ oko 40 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje, a većinom su povezana s korištenjem tog plina za efikasnije vađenje nafte, pokazalo je izvješće o primjeni te tehnologije.

Uključujući projekte u izgradnji i razvoju, ukupni su kapaciteti za hvatanje CO2 ove godine premašili 110 milijuna tona godišnje. U 2019. iznosili su oko 85 milijuna tona, utvrdio je institut. Brojne su zemlje odlučile svesti emisiju C02 neto na nulu do 2050. godine, što je nemoguća misija bez tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika, upozorava Međunarodna energetska agencija (IEA).

Po procjenama IEA-e, samo u 2020. godini za projekte CCS-a izdvojene su gotovo četiri milijarde dolara, uključujući i norveški projekt Longship, nazvan po brodovima kakve su gradili Vikinzi. Od prošlogodišnjeg izvješća pripremljeno je 17 projekata gradnje novih komercijalnih kapaciteta za hvatanje i skladištenje ugljika, uključujući 12 u SAD-u, djelomično uz poticaj poreznih olakšica.

Institut je u svijetu utvrdio ukupno 65 komercijalnih CCS objekata u različitim fazama razvoja, uključujući tri u izgradnji i 12 u naprednoj fazi razvoja, dodaje se. Prošle je godine izbrojao 51 CCS objekt “velikih razmjera”, koji su sad uvršteni u kategoriju komercijalnih, a dodani su im i neki od manjih objekata, stoji među ostalim u objavi na portalu S&P Global

 

Analiza OECD-a
Cijepljenje protiv covida-19, koordinirana zdravstvena politika zemalja širom svijeta i financijska podrška vlada poduprijet će oporavak svjetskog gospodarstva u 2021., istaknula je u utorak Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Svjetski BDP smanjit će se ove godine 4,2 posto, a u 2021. bilježit će isti postotni rast, koji bi u 2022. trebao usporiti na 3,7 posto, procijenila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) u najnovijem izvješću. Oporavak će biti snažniji bude li cjepivo distribuirano brzo, što bi potaknulo povjerenje i smanjilo neizvjesnost, naglasio je OECD. Nakon što je drugi val zaraze koronavirusom teško pogodio Europu i SAD, OECD je izmijenio procjene iz rujna, prema kojima je svjetsko gospodarstvo ove godine trebalo pasti 4,5 posto te porasti 5,0 posto u 2021. Procjene za 2022. tada nisu objavljene. Svjetski BDP vratit će se na pretkriznu razinu do kraja 2021. godine, predvođen snažnim oporavkom u Kini, objavio je OECD.

Otezanje s cijepljenjem, teškoće u kontroli novih epidemijskih žarišta i nenaučene lekcije iz prvog vala epidemije oslabit će gospodarske prognoze za gospodarstvo, upozoravaju. Procjene prikrivaju velike razlike među zemljama i mnoge će među njima i u 2022. godini bilježiti razinu aktivnosti oko pet posto nižu nego u pretpandemijskom razdoblju. Najsnažnije će se po OECD-u oporaviti azijske zemlje koje su uspostavile kontrolu nad virusom, ali će također mnoge na kraju 2021. zaostajati za razdobljem prije izbijanja epidemije. Samo će Kina ove godine među zemljama obuhvaćenim OECD-ovim procjenama bilježiti gospodarski rast, i to po stopi od 1,8 posto. U 2021. godini rast će naglo ubrzati, na osam posto, a zatim usporiti na 4,9 posto u 2022.

Američko će se gospodarstvo ove godine smanjiti 3,7 posto, te porasti 3,2 posto u 2021., procjenjuje OECD, pod uvjetom da bude postignut dogovor o novim fiskalnim poticajima. U 2022. rast bi trebao blago ubrzati, na 3,5 posto. Gospodarstvo eurozone potonut će ove godine 7,5 posto, uz dvostruku recesiju u mnogim zemljama, nakon opetovanog uvođenja mjera zaključavanja. U 2021. aktivnosti će ponovo porasti, i to 3,6 posto, a u 2022. trebale bi blago usporiti, na 3,3 posto.

U rujnu OECD je području primjene zajedničke europske valute u ovoj godini predviđao nešto dublji pad aktivnosti, za 7,9 posto, ali i osjetno snažniji oporavak u 2021., uz procijenjenu stopu rasta od 5,1 posto. Doprinos Europe i SAD-a oporavku bit će manji od njihova udjela u globalnom gospodarstvu, napominju u OECD-u.

Velika Britanija prva je zemlja koja je odobrila cjepivo protiv koronavirusa. Radi se o cjepivu proizvođača Pfizer/BioNTech. Cijepljenje će početi vrlo rano idući tjedan.

Vlada je danas prihvatila preporuku neovisne Agencije MHRA (Medicines and Healthcare products Regulatory Agency) da odobri za uporabu cjepivo Pfizer-BioNTechs COVID-19.Cjepivo će biti dostupno diljem Ujedinjenog Kraljevstva od idućeg tjedna. Britanski odbor za cjepivo odlučit će koje će prioritetne skupine prve biti cijepljenje, primjerice osjetljive skupine kao što su korisnici domova za starije i nemoćne, medicinsko osoblje, stariji ljudi odnosno svi koji su klinički krajnje ranjivi, objavila je vlada.

Pfizer pozdravio britansko odobrenje

– To odobrenje je cilj kojemu smo težili radeći otkako smo prvi put izjavili da će znanost pobijediti, čestitamo MHRA na sposobnosti da pomno ocijeni te na vrijeme odluči zaštititi stanovništvo UK-a, rekao direktor Albert Bourla. Ministar zdravstva Matt Hancock rekao je da će program početi idući tjedan i dodao: “To su dobre vijesti”.

Pfizer je objavio kako su konačni rezultati završne faze ispitivanja cjepiva koje je razvio u suradnji s tvrtkom BioNTech potvrdili da je 95 posto djelotvorno. Efikasnost kod onih starijih od 65, koji su visokorizična skupina od koronavirusa, viša je od 94 posto. Pfizer je otkrio da je imao 170 slučajeva zaraze na uzorku od više od 43 tisuće ispitanika, od kojih je 162 bilo među onima koji su primili placebo, a 8 u skupini koja je cijepljena. Desetero ljudi razvilo je teške simptome covida-19, među njima jedna osoba koja je primila cjepivo.

Više od 2 posto cijepljenih osjetilo je umor, a nakon druge doze taj postotak je narastao na 3,7 posto. Stariji ispitanici imali su manje nuspojava nakon cjepiva.Tvrtke su ponovile kako očekuju da će do kraja ove godine proizvesti 50 milijuna doza cjepiva, što je dovoljno za zaštitu 25 milijuna ljudi, a u idućoj godini do 1,3 milijardi doza.

Analitičari
Kako su vrijednosti američkih burzovnih indeksa na novim rekordnim razinama, investitori pokušavaju procijeniti hoće li rast zarada kompanija u idućoj godini biti dovoljno snažan da potakne nastavak uspona cijena dionica.

Kako piše Reuters pozivajući se na podatke Refinitiva, analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava indeksa S&P 500 iduće godine porasti 23 posto, nakon ovogodišnjeg pada od 15 posto uslijed pandemije koronavirusa.

Unatoč tome, američke su dionice već ostvarile značajan oporavak. Od dna dosegnutog u ožujku S&P 500 skočio je do sada 60 posto, a trenutne rekordne vrijednosti može zahvaliti nadanjima da će se cjepiva protiv koronavirusa ubrzo distribuirati te da će potom uslijediti brzi ekonomski oporavak. No, cijene američkih dionica najviše su od početka stoljeća. Naime, omjer cijene i zarade (P/E) za sastavnice S&P-a 500 iznosi 23, što je neznatno niže od lipanjskog rekordnog omjera od 25. Drugim riječima, investitori trenutno plaćaju 23 dolara za jedan dolar zarade kompanija, najviše u posljednja dva desetljeća. Ova vrednovanja dobrano su iznad dugoročnog prosjeka omjera cijene i zarade od 15, pokazuju podaci Refinitiva. Valja naglasiti kako uspon cijena dionica na Wall Streetu nije pokolebao ni jesenski skok broja zaraženih koronavirusom, ali ni pogoršanje procjena rasta zarada u 2021. godini. Naime, prognoze su se smanjile sa 28 posto s početka listopada na 22,5 posto prošloga petka.

„Nesrazmjer između vrednovanja i procjena rasta zarada počeo se pokazivati, komentirao je Nick Raich, izvršni direktor neovisne konzultantske tvrtke The Earning Scout. „Dakle, jedna se stvar mora dogoditi. Ili će se procjene pokušati uskladiti s cijenom ili će cijene morati krenuti prema dolje ako ne vidimo prognoze o višem rastu zarada“, pojašnjava Raich. Međutim, dio analitičara upozorava kako zajedničko mišljenje financijaša o idućoj godini podcjenjuje snagu oporavka zarada koji će se vjerojatno dogoditi.

Rezultate za treće tromjesečje do sada je objavilo 97 posto sastavnica S&P-a 500, pad zarada u prošlom kvartalu iznosi svega 6,5 posto što je značajan uspjeh s obzirom da su prognoze s početka listopada govorile o potonuću od 21 posto. Tada se procjenjivalo da će zarade u četvrtom tromjesečju pasti 13,6 posto, a sadašnje prognoze govore o padu od 11 posto. No, analitičari upozoravaju kako još mnogo toga ovisi o brzini distribucije cjepiva što će odrediti koliko će se brzo poslovanje kompanija vratiti u normalu. Najpogođeniji sektori trebali bi iskazati i najveći skok dobiti na godišnjoj razini. Tako bi zarade energetskog sektora mogle skočiti i 600 posto u 2021., dok bi industrijski sektor mogao iskazati rast od gotovo 80 posto.

Ulagači također čekaju da vide hoće li ekonomska politika izabranog predsjednika Joea Bidena biti naklonjena burzi. Biden je već najavio mogućnost povećanja korporativnih poreza što bi moglo usporiti rast profitabilnosti. U Reutersovoj anketi objavljenoj sredinom prošloga tjedna većina analitičara smatra da će se profitabilnost kompanija vratiti na predpandemijske razine u roku godine dana, no dio smatra da će za to trebati duže vrijeme ako dođe do povećanja poreznog opterećenja, piše Poslovni dnevnik

Analiza Markita
Aktivnosti u industriji eurozone blago su usporile u studenome, poduprte zamahom u Njemačkoj koji je ublažio utjecaj obnovljenih koronaograničenja, a poslovne čelnike ohrabrile su vijesti o mogućim cjepivima protiv covida 19, izvijestio je Markit.

Indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnom sektoru eurozone pao je u studenome za jedan bod u usporedbi s listopadom, na 53,8 bodova, čime je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka blago povisila početnu procjenu.

Vrijednosti više od 50 bodova signaliziraju rast aktivnosti a one niže njihov pad. “Tempo rasta usporio je u usporedbi s listopadom kad su aktivnosti rasle najsnažnije u 32 mjeseca, ali nastavljen rast trebao bi pomoći ublažiti ekonomske posljedice ograničenja vezanih za covid 19, koja su teško pogodila uslužni sektor”, konstatira ekonomist Markita Chris Williamson.

Proizvodnja i priljev novih narudžbi osjetno su usporili, odražavajući slabiju potražnju na domaćim i inozemnim tržištima. Među zemljama obuhvaćenim istraživanjem najviše je porastao izvoz iz Njemačke, Nizozemske i Austrije, bilježe u londonskoj tvrtki. “Njemačka je ponovo bila glavni motor rasta regije, s rastom proizvodnje i knjiga narudžbi u industriji rijetko viđenim u 25-godišnjoj povijesti istraživanja”, kostatira Williamson.

“Kad se izuzme Njemačka, rast u regiji sveden je (u studenome) gotovo na stagnaciju a priljev novih narudžbi pao je prvi puta od lipnja”, navodi glavni ekonomist Markita.

Očekivanja poslovnih čelnika u industriji za idućih 12 mjeseci poboljšana su u usporedbi s listopadom, potaknuta vijestima o potencijalnim cjepivima protiv covida 19, koja bi mogla donijeti blaža ograničenja i veću potrošnju, posebno kompanija.”I oslanjanje na Njemačku moglo bi se uskoro smanjiti, sudeći po tome da su očekivanja poslovnih čelnika poboljšana ili su se zadržala na visokoj razini u svim zemljama, uz rječiti izuzetak Francuske, koja će po svemu sudeći kaskati za oporavkom u regiji”, nagađa Williamson.

Ukupan broj zaposlenih u industriji u listopadu ove godine veći je za 0,1 posto u odnosu na rujan, dok je u odnosu na listopad prošle godine smanjen za 2,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci o kretanju zaposlenosti u industriji na mjesečnoj razini, prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju najveći pad broja zaposlenih u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 10,5 posto te proizvodnji pića, za 2,3 posto. Najveći rast broja zaposlenih zabilježen je, pak, u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 5,9 posto te proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 4,3 posto.

Na godišnjoj razini statistika pokazuje najveći pad također u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 16,6 posto. Broj zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvoda je pao za 11,5 posto, a u proizvodnji odjeće za 10,7 posto. Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji tekstila, za 21,8 posto, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, za 4,5 posto, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 3,1 posto te gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za tri posto.

Po podacima DZS-a, u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje broj zaposlenih u industriji je pao za 2,9 posto. Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do listopada ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine manja je za 0,6 posto.

Analiza Velimira Šonje
Kada je prošli petak objavljeno da je BDP u trećem tromjesečju bio 10% niži nego u trećem tromjesečju 2019., podatak nije nikoga začudio jer se uklapao u opću predodžbu o „tamo nekim minusima“ koje statističari bilježe od početka COVID-19 recesije.

Opsjednutost epidemiološkim podacima tolika je da, koliko sam pratio, nitko nije javno postavio pitanje: „Pad u trećem tromjesečju iznosio je samo 10%“?

Treće tromjesečje se uvijek nalazi pod snažnim utjecajem turizma. Ta branša je logično odvukla BDP u debeli minus, iako je pad izvoza usluga za 45,3% bio manji od očekivanja koja su se kretala u rasponu od 50 do 60%. Malo bolja turistička ostvarenja od očekivanih sama po sebi ipak nisu dovoljna za uljepšavanje ukupne slike. Boljem ishodu od očekivanja najviše su pridonijeli: Pad investicija za svega 3% (također u odnosu na treće tromjesečje 2019.) i pad robnog izvoza za svega 3%.

Pogleda li se struktura promjena industrijske proizvodnje po granama, uočava se da ipak ne živimo u normalnim vremenima. Proizvodnje energije, potrošačkih i kapitalnih dobara su u padu. Industrijski rast jedino (i snažno) vuče industrija intermedijarnih dobara. To su dobra koja se ugrađuju u druge industrijske proizvode. U listopadu su prednjačile: proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (+23,8%); farmaceutska industrija (+10,9%); proizvodnja metala (+17,8%) proizvodnja proizvoda od metala (23,6%) proizvodnja elektroničkih i optičkih proizvoda (+23,1%)
proizvodnja električne opreme (+31,4%)

Uglavnom, riječ je o proizvodnjama koje su dobrim dijelom vezane uz zdravstvenu krizu i graditeljstvo.

Stoga možemo zaključiti tri stvari:

Ako se netko veseli što nismo propali zbog ovisnosti o turizmu ne treba zaboraviti da svaki mač ima dvije oštrice; sada se formirala snažna ovisnost o aktivnosti u građevinarstvu i ta ovisnost će sljedećih godina jačati zbog velikih investicija, dobrim dijelom potaknutih novcem iz EU fondova. U gospodarstvu uvijek postoji neka ovisnost, jer je sve uvezano u jednu veliku mrežu u kojoj je svatko povezan sa svakim (ne šest, nego 2-3 stupnja razdvajanja).

Ako netko misli da 2020. pokazuje kako se može bez turizma i ugostiteljstva, trebao bi se podsjetiti da će, i uz dobre rezultate u nekim segmentima gospodarstva, BDP na kraju pasti oko 8% za cijelu 2020., a oporavak 2021. u velikoj će mjeri zavisiti o oporavku sektora usluga, prije svega turizma, ugostiteljstva, pomoćnih usluga, trgovine i financija.

Na kraju, danas su digitalizacija i tehnološke promjene toliko prožele sve sektore da više nije moguće razlikovati sektore prema njihovom potencijalu za rast produktivnosti samo zbog toga što su neke proizvodnje klasificirane u sektor industrije (koji bi, navodno, trebao biti inovativniji), a neke u sektor usluga (koji, navodno, nije inovativan). Sposobnost za dugoročni rast zavisi o poduzetnosti, inovativnosti i spremnosti za implementaciju tehnološkog napretka koji se događa svuda oko nas i više nije ekskluzivno vezan uz hale u kojima se čuje škripa metala kao u vrijeme prve i druge industrijske revolucije, donosi Ekonomski lab

Izvješće
Danas je objavljeno godišnje Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a koje pokazuje napredak EU-a u smanjenju emisija stakleničkih plinova u 2019. godini. Razine emisija stakleničkih plinova u 27 država članica EU-a smanjile su se za 3,7 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je BDP porastao za 1,5 %. U odnosu na 1990. razine emisija manje su za čak 24 %.

„Europska unija dokazuje da je moguće smanjiti emisije i ujedno ostvariti rast gospodarstva. Današnje izvješće, međutim, ponovno potvrđuje da je u svim sektorima gospodarstva potrebno više zalaganja da bismo ostvarili zajednički cilj klimatske neutralnosti do 2050. Zelena tranzicija je ostvariva ako u tome ustrajemo i iskoristimo oporavak kao priliku da obnovimo gospodarstvo na održiv način i povećamo njegovu otpornost na krize kako bismo imali zdravu i održivu budućnost.“ – izjavio je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan.

U 2019. godini najviše su pale razine emisija obuhvaćenih sustavom EU-a za trgovanje emisijama, i to za 9,1 % u odnosu na 2018., što približno odgovara iznosu od 152 milijuna tona ekvivalenta ugljikova dioksida (Mt CO2eq).

To je smanjenje najvećim dijelom rezultat napretka u energetskom sektoru, u kojem je zabilježen pad emisija od gotovo 15 %, prije svega zahvaljujući zamjeni proizvodnje električne energije iz ugljena proizvodnjom iz obnovljivih izvora i plina. Emisije u industrijskom sektoru smanjile su se za gotovo 2 %. Provjerene emisije iz zrakoplovstva, koje trenutačno obuhvaćaju samo letove unutar Europskog gospodarskog prostora, nastavile su umjereno rasti te su se u odnosu na 2018. povećale za 1 %, odnosno za približno 0,7 Mt CO2eq.

Razine emisija koje nisu obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama, kao što su emisije iz sektora industrije, prometa, građevinarstva, poljoprivrede i otpada, nisu se znatno promijenile u odnosu na 2018. Rashodi EU-a za zaštitu klime, financiranje zelenih tehnologija, primjenu novih rješenja i međunarodnu suradnju povećali su se u 2019. i nastavit će se povećavati tijekom oporavka Europe uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19. Prihodi od dražbi u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama postaju sve važniji izvor financiranja borbe protiv klimatskih promjena. Ukupni prihodi koje su države članice,

Ujedinjena Kraljevina i zemlje EGP-a ostvarile od dražbi u razdoblju od 2012. (početak dražbi u okviru sustava za trgovanje emisijama) do sredine 2020. iznosili su više od 57 milijardi eura, a više od polovine tog iznosa ostvareno je 2018. i 2019. Ukupni prihodi od dražbi 2019. premašili su iznos od 14,1 milijarde eura. Od tog ukupnog iznosa 77 % iskoristit će se u klimatske i energetske svrhe, što je povećanje od 7 postotnih bodova u odnosu na 2018., kad je udio tih prihoda iznosio 70 %.

Osim toga, sve veći broj projekata u području klime financiranih sredstvima EU-a financira se monetizacijom emisijskih jedinica u okviru programa NER 300, Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju. Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a pod naslovom Kick-starting the journey towards a climate-neutral Europe by 2050 prikazuje napredak EU-a i njegovih država članica u smanjenju emisija stakleničkih plinova i najnovija kretanja u području klimatske politike EU-a. Izvješće sastavlja Glavna uprava za klimatsku politiku na temelju podataka koje su dostavile države članice u skladu s Uredbom o mehanizmu praćenja klimatskih promjena, donosi EkoVjesnik

Analiza CNN-a
CNN je objavio ekskluzivne dokumente za koje navode kako pokazuju značajne propuste Kine na početku epidemije koronavirusa.

Dokumenti koji su procurili iz kineske provincije Hubei pokazuju da je Kina prikazivala manje brojke zaraženih koronavirusom, da su joj trebali tjedni da dijagnosticiraju nove slučajeve i da nisu javnost obavijestili o vrhuncu sezone gripe u Hubeiju u prosincu prošle godine, što se poklapa s vremenom za koje se sumnja da su se zapravo u Kini pojavili prvi slučajevi koronavirusa, piše CNN.

U izvješću s oznakom “interni dokument, povjerljivo”, lokalne zdravstvene vlasti u provinciji Hubei, u kojoj je virus prvi put otkriven, navode ukupno 5918 novootkrivenih slučajeva 10. veljače, više nego dvostruko od službenog javnog broja potvrđenih slučajeva, prenosi Index.hr.

Ta veća brojka u to vrijeme nije bila javno objavljena, a čini se da je Kina prikazivala podatke tako da umanji ozbiljnost epidemije.

Ranije nepoznato brojka nalazi se u nizu otkrića sadržanih na 117 stranica procurjelih dokumenata iz provincijskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti Hubei, u čijem je posjedu i čiju je autentičnost provjerio CNN.

Kina je odlučno odbacila optužbe Sjedinjenih Država i drugih zapadnih vlada da je namjerno prikrivala informacije u vezi s virusom, tvrdeći da je bila iskrena prema svijetu od izbijanja epidemije. Međutim, iako dokumenti ne daju dokaze o namjernom pokušaju prikrivanja nalaza, otkrivaju brojne nedosljednosti u onome za što su vlasti imale saznanja i onoga što je otkriveno javnosti.

Dokumenti, koji obuhvaćaju nepotpuno razdoblje između listopada 2019. i travnja ove godine, ukazuju na nefleksibilan zdravstveni sustav ograničen birokracijom odozgo prema dolje i postupcima koji nisu bili pripremljeni za rješavanje krize koja je izbila. U nekoliko kritičnih trenutaka u ranoj fazi pandemije, dokumenti daju jasne dokaze o i ukazuju na obrazac institucionalnih propusta, piše CNN.

Jedna od najupečatljivijih točaka podataka odnosi se na sporost s kojom su dijagnosticirani lokalni pacijenti s covidom-19. Iako su vlasti u Hubeiju javnosti predstavile svoje postupanje s početnim izbijanjem bolesti kao učinkovito i transparentno, dokumenti pokazuju da su se lokalni zdravstveni službenici oslanjali na neispravne mehanizme testiranja i izvještavanja o novim slučajevima.

Izvještaj u dokumentima s početka ožujka pokazuje da je prosječno vrijeme između pojave simptoma do potvrđene dijagnoze bilo 23,3 dana. CNN-u su stručnjaci rekli da je to značajno otežalo kako praćenje bolesti, tako i borbu protiv nje, piše Index.hr

Analiza MMF-a
Članovi Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) priopćili su u ponedjeljak da su zbog novog vala pandemije i dalje prisutni značajni izazovi za Hrvatsku, kao i da je mjere ekonomske politike potrebno prilagođavati razvoju krize, a smatraju i da daljnja smanjenja PDV-a nisu preporučljiva bez odgovarajućih mjera koje bi spriječile trajni gubitak prihoda.

Članovi Misije Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio Srikant Seshadri, vodili su virtualne razgovore s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem i drugim državnim dužnosnicima te predstavnicima privatnog sektora od 16. do 25. studenoga 2020., u sklopu redovitih konzultacija na temelju članka IV. Statuta MMF-a.

Razgovarali su o tome kako uravnotežiti kratkoročne prioritete ekonomske potpore u okolnostima novog vala zaraze i srednjoročne prioritete ponovne izgradnje fiskalnog prostora i povećanja produktivnosti i rasta kroz povećanje javnih investicija i razvoj zelenog gospodarstva, stoji u njihovoj zaključnoj izjavi koja je u ponedjeljak objavljena na internetskim stranicama MMF-a i Hrvatske narodne banke (HNB).

U toj izjavi članovi Misije MMF-a naveli su da očekuju da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini zabilježiti pad između 8 i 10 posto zbog smanjene domaće i inozemne potražnje, a posebice zbog 50-postotnog smanjenja fizičkog obujma turizma na godišnjoj razini. Pritom ističu da unatoč poteškoćama zabilježenima u ovoj godini, Hrvatska ostvaruje bolje rezultate nego mnoge druge zemlje sa sličnim stupnjem ovisnosti o turizmu. Navode i da je rast nezaposlenosti zasad pod kontrolom zahvaljujući snažnoj potpori mjera ekonomske politike.

Međutim, zbog novog vala pandemije i dalje su prisutni značajni izazovi. Tako napominju da bi javni dug u ovoj godini mogao opet porasti na 88 posto BDP-a, a manjak proračuna opće države 8 posto BDP-a zbog nižih poreznih prihoda i mjera fiskalne potpore onima koji su bili pogođeni šokovima. U MMF-u očekuju da će se u 2021. gospodarski rast oporaviti i iznositi oko 6 posto, potaknut djelomičnim oporavkom turizma i većim javnim investicijama, ali napominju da je prognoza podložna znatnoj neizvjesnosti vezanoj za pandemiju.

Smatraju i da izazov predstavlja pronalaženje ravnoteže između kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta. Pritom su prioriteti u kratkoročnom razdoblju osigurati da ekonomska potpora zbog krize izazvane pandemijom Covid-19 ne bude dokinuta dok se oporavak čvrsto ne ukorijeni, da donesene mjere i dalje budu učinkovito usmjerene u održive sektore gospodarstva kako bi se smanjili trajni negativni učinci, potrebne resurse za potencijalno veće rashode za zdravstvo, posebno ako se epidemiološka situacija pogorša.

Te je prioritete potrebno balansirati sa srednjoročnim ciljevima ponovnog povećanja fiskalnog prostora u razdoblju pred uvođenje eura, ponovnog uravnoteženja proračuna, donošenja strukturnih reformi radi rješavanja pitanja zdravstva i mirovina, racionalizacije uloge države – poglavito boljim upravljanjem poduzećima u državnom vlasništvu, kao i poboljšanjem poslovne klime, navode u svom priopćenju.

Ističu i da je mjere ekonomske politike potrebno je prilagođavati razvoju krize. Tako između ostalog navode da je u područjima s viškom kapaciteta kao što su turizam i ugostiteljstvo potrebno provoditi aktivno osposobljavanje i prekvalifikacije u područja kao što su zeleno gospodarstvo i građevinarstvo.

Nadalje, mjere potpore povezane s pandemijom Covid-19 treba osmisliti tako da budu u primjeni sve dok pandemija ne popusti, čime će se otkloniti bilo kakva neizvjesnost glede trajanja razdoblja u kojem će one biti potrebne.

Kada se oporavak učvrsti, fiskalni će okvir trebati usmjeriti prema srednjoročnim ciljevima smanjenja duga i uravnoteženja proračuna, poručuju iz MMF-a. Dodaju da bi bilo uputno da hrvatske vlasti aktivno komuniciraju svoju srednjoročnu fiskalnu strategiju koja obuhvaća srednjoročne potrebe za financiranjem i ocjenu fiskalnih rizika.

Fiskalni poticaji za povećanje rasta bili bi učinkovitiji kada bi se ostvarivali povećanjem potrošnje umjesto daljnjim smanjenjem poreza. “Naš je stav da u ovoj fazi daljnja smanjenja PDV-a nisu preporučljiva bez odgovarajućih kompenzacijskih mjera koje bi spriječile trajni gubitak prihoda”, kaže se u izjavi.

Osvrnuvši se na novac iz instrumenta EU sljedeće generacije, u MMF-u ocjenjuju da je to jedinstvena prilika za Hrvatsku. Ako se adekvatno apsorbiraju i upotrijebe, ta sredstva mogu značajno povećati produktivnost i rast, a da se pritom ne ugrozi sposobnost podmirivanja ključnih tekućih rashoda u kratkoročnom razdoblju u područjima kao što je zdravstvo, navode.

S tim u vezi, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. ohrabrujuća je te su u njoj u glavnim crtama izneseni pravi prioriteti. Ključno je razviti konkretan plan ulaganja i zatim ga odlučno provesti, ističu u MMF-u.

Članovi Misije MMF-a ocijenili su i da je HNB proaktivno odgovorio na krizu, a bankovni sektor zasad uspješno odolijeva pritiscima. Podsjetili su da je HNB na početku pandemije morao poduprijeti stabilnost kune, osigurati dodatnu likvidnost i pružiti potporu tržištu državnih vrijednosnih papira te je privremeno smanjio regulatorno opterećenje za banke. Nadalje, Europska središnja banka (ESB) i HNB dogovorili su 15. travnja uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni od 2 milijarde eura.

Također, HNB je do kraja lipnja u pet navrata otkupio državne vrijednosne papire u ukupnoj vrijednosti od oko 5,5 posto BDP-a. Domaća financijska tržišta brzo su se stabilizirala, a Hrvatska je ulaskom u ERM II i uspostavom bliske suradnje s ESB-om na području nadzora banaka, kao i pristupanjem jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, 10. srpnja napravila dodatan iskorak u daljnjoj integraciji s partnerima iz Europske unije, stoji u zaključnoj izjavi MMF-a.

MMF očekuje sljedeće konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a za 2021., koje su predviđene za proljeće iduće godine.

Analiza
Domaće tržište kapitala u postpandemijskoj 2021. moglo bi otvoriti novu stranicu u svojoj povijesti, kako po povratku velikih ulagača u hrvatske dionice, tako i po pružanju obilja kapitala krizom iscrpljenim kompanijama.

Posebno optimistični mogu biti startupi koji bi mogli svjedočiti eksploziji interesa investitora. Za domaće dioničko tržište godina na izmaku započela je vrlo obećavajuće. Nakon Nove godine indeks CROBEX dobrano je zagazio iznad 2000 bodova, a u siječnju je ostvaren dionički promet od 262,9 milijuna kuna što je čak 79 posto više nego mjesec ranije. Međutim, pojava prvih slučajeva koronavirusa izvan Kine početkom veljače počela je polako topiti vrijednost domaćeg dioničkog mjerila, da bi 25. veljače – na dan kada je u Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj oboljenja od nove bolesti COVID-19 – započela panična rasprodaja dionica koja je CROBEX u idućih 10-ak dana spustila više od 20 posto u odnosu na kraj prošle godine.

Međutim, tržište se sredinom godine stabiliziralo, a nedavna objava vijesti u vezi skorašnjeg dolaska cjepiva protiv koronavirusa preplavila je optimizmom globalne burze, pa tako i hrvatsko tržište. Naime, vrijednost CROBEX-a 20. studenog kretala se oko 1685 bodova što je njegova najviša razina od ožujka. U odnosu na kraj 2019., glavni dionički indeks Zagrebačke burze bilježi minus od 16,5 posto, no valja istaknuti kako je oporavak cijena dionica prati i mnogo važniji oporavak likvidnosti.

Već nakon sredine studenog ostvaren je viši dionički promet nego u cijelom listopadu kada je dosegnuo 154,5 milijuna kuna. Vijesti o pozitivnim pomacima u razvoju cjepiva definitivno su oraspoložile investitore diljem svijeta, pa ni hrvatsko tržište nije bilo iznimka, komentirao je za Poslovni dnevnik član Uprave Zagrebačke burze Tomislav Gračan. “Ipak, sentiment je i dalje osjetljiv s obzirom na to da vijesti koje ukazuju na nova stroža zatvaranja pojedinih zemalja mogu investitore ponovno gurnuti u suzdržanost. Domaće tržište kapitala u ovim doista teškim okolnostima pokazalo je određenu robusnost i potencijal za razmjerno brzi oporavak. Nove pozitivne vijesti sigurno bi dodatno učvrstile taj trend”, smatra Gračan.

Analitičarka Raiffeisen banke Ana Turudić u posljednjem izdanju Kvartalnih makroekonomskih analiza navodi kako se CROBEX na kraju trećeg tromjesečja po oporavku nalazio u sredini ljestvice među mjerilima srednje i istočne Europe. Međutim, zbog lokalnih čimbenika i ne osobito sjajne situacije s koronavirusom ne očekuje značajnije pozitivne promjene CROBEX-a do kraja godine. Naime, znatno slabija turistička sezona u odnosu na uobičajene brojke trebala bi imati negativan utjecaj ne samo na poslovanje turističkih kompanija, već i svih povezanih sektora na godišnjoj razini. Također, jedna od prepreka osjetnijem oporavku domaćeg dioničkog tržišta je slaba likvidnost Zagrebačke burze, a u RBA značajnije pomake po tom pitanju očekuju tek kada kraj pandemije bude izvjestan. U pojašnjenju za Poslovni dnevnik iz RBA su naveli kako je već primjetan trend rastuće likvidnosti na domaćem tržištu, nakon ohrabrujućih vijesti o cjepivu protiv Covid-19.

“Ipak, smatramo da bi oporavak likvidnosti mogli predvoditi institucionalni investitori, jer treba vremena za vraćanje narušenog povjerenja malih ulagača nakon niza događaja na kojima su se investitori ‘opekli’, kao što je najprije financijska kriza, zatim dugotrajna recesija, pa slučaj Agrokor i konačno kriza izazvana koronavirusom”, ističu analitičari te banke. Na pitanje kakva kretanja očekuju na domaćem dioničkom tržištu u idućoj godini, iz RBA tvrde kako bez obzira na ohrabrujuće vijesti o cjepivu, zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta farmaceutskih kompanija izgledno je da će trebati neko vrijeme za dovoljnu procijepljenost populacije, odnosno onu koja bi omogućila povratak života i poslovanja u normalne okvire.

“No, kako burze reagiraju prije realnog sektora, smatramo da bi dionička tržišta mogla bilježiti pozitivna kretanja već u prvoj polovici 2021., i to predvođena cikličkim sektorima“, ocjenjuju iz RBA. Međutim, u Kvartalnim analizama analitičari su naveli kako će oporavak hrvatskog gospodarstva, a time i dioničkog tržišta biti sporiji u odnosu na zemlje regije te srednje i istočne Europe zbog visokog udjela turističkog sektora u BDP-u. “Na sličan zaključak upućuje i vrlo visoko vrednovanje CROBEX-a u odnosu na regionalne i svjetske indekse mjereno omjerom cijene dionice i zarade kompanije (P/E) koji se trenutno kreće oko 25”, stoji u RBA analizi.

Tomislav Gračan u tom kontekstu kaže kako bi domaće tržište svakako imalo koristi kada bi njegova struktura u sektorskom smislu bila disperziranija. “Primjerice, bilo bi jako dobro na tržištu imati farmaceutsku kompaniju ili određeni broj IT kompanija. Međutim, do sada se pokazalo da su domaće kompanije uvrštene na Zagrebačku burzu prilično otporne i dobro kapitalizirane. Teško je predvidjeti kako će budućnost izgledati – čak i da koronavirus sutra bude iskorijenjen, puno je socioloških i psiholoških faktora koje treba ukalkulirati u predviđanja brzine oporavka i uopće načina na koje će postpandemijsko gospodarstvo izgledati, no mi smo optimistični”, tvrdi Gračan. Međutim, domaće tržište kapitala trebalo bi odigrati još jednu vrlo važnu ulogu u oporavku od pandemijske krize, a to je pružanje izvora kapitala kompanijama koje je ova kriza dobrano financijski iscrpila.

Na Zagrebačkoj burzi svakako vjeruju u povećani interes domaćih kompanija za prikupljanje sredstava za rast i razvoj na tržištu. “Vjerujemo i u dobar odaziv investitora jer pandemija je pokazala da kapitala ima, štednja doseže rekordne razine i ta sredstva će kad-tad morati ići u smjeru mobilizacije. Zagrebačka burza iduće godine obilježava 30 godina postojanja, kreiran je dobar sustav i sigurni smo da ulazimo u jednu zrelu fazu domaćeg tržišta kapitala gdje će ono ostvariti svoj puni potencijal, na korist kompanijama, investitorima, svim dionicima i čitavom gospodarstvu, istaknuo je Tomislav Gračan.

S druge strane, analitičari RBA smatraju da će banke ipak ostati vodeći izvor financiranja domaćim kompanijama. “S obzirom na dosta povoljne uvjete kreditiranja i visoku likvidnost bankarskog sustava, smatramo da će se kompanije i dalje uglavnom oslanjati na klasične izvore financiranja, a dodatna prednost su i znatno jednostavnije procedure“, poručili su iz RBA.

Kompanijama u početnoj fazi razvoja vrata bankovnog financiranja najčešće su čvrsto zatvorena, pa se stoga okreću “equity crowdfunding” financiranju. Takav oblik financiranja pruža i Funderbeam, globalna platforma za prikupljanje kapitala koja je dostupna i u Hrvatskoj putem tvrtke Funderbeam SEE u kojoj trećinu udjela ima Zagrebačka burza. Nekolicina hrvatskih startupa, među njima i solinski Include, preko Funderbeama su proteklih godina prikupile oko pet milijuna eura.

Damir Bićanić, voditelj ureda Funderbeama za jugoistočnu Europu, u osvrtu na 2020. ističe da su u Funderbeamu na početku godine imali jako velika očekivanja za realizaciju novih kampanja. “Međutim, iako stvari nisu stale, dosta se jakih kampanja odgodilo za prvu polovicu 2021. godine. Naime, iako je u startup svijetu uobičajeno da investitori ulože upravo onoliko koliko treba za godinu dana poslovanja kako bi se napravio pritisak na brži razvoj i racionalno trošenje, kompanije s kojima razgovaramo imaju dovoljno onoga što se u startup svijetu zove pista (runway), odnosno mjeseci ‘života’ dok ne ostanu bez novca. Ti startupi u ovom trenutku nisu htjeli da investitori misle kako im novac treba za kratkoročno preživljavanje i da su očajni, ali i da investitori mogu ispravno procijeniti rizike kako se tvrtka nosila sa ovom krizom i u kojoj je poziciji na izlasku iz nje“, pojašnjava Bićanić. Što se tiče iduće godine, Bićanić smatra da će 2021. biti najbolja unatrag nekoliko godina i kaže kako je prilično veliki optimist.

“Ako se zdravstvena situacija normalizira tijekom drugog tromjesečja, mislim da će optimizam donijeti i potrošnju i puno novih prilika, pogotovo za manje tvrtke koje su promijenile, odnosno prilagodile poslovne modele, a također će i investitori biti sigurniji i izdašniji u ulaganjima. Dodatno, situacija kod nas sazrijeva što se tiče startup svijeta, od toga da dolaze novi fondovi te izvori novca i znanja do pojave sve profesionalnijih startupa, sa sve boljim timovima. Da ne govorim o uzorima koji su putokazi svima ostalima, a kojima se desetogodišnji trud isplatio”, ističe Bićanić. Dodaje kako su uspješne priče iz startup svijeta najbitnije za razvoj društva u sljedećih nekoliko godina jer pokazuju da pojedinac mnogo više može napraviti od nule nego zapošljavanjem u nekom mastodontu koji stagnira. „Kreira se puno veća vrijednost“, ističe.

Na pitanje koliko su se domaći startupi pokazali otpornim na poslovanje u pandemijskim uvjetima i koje su pouke izvukli, Bićanić kaže da jeta scena u nas godinama radila u teškim uvjetima, kako zbog dostupnosti kapitala, tako i samog ekosustava. “A i po definiciji se startupi brže prilagođavaju tako da ova kriza nije ništa novo. Otvorit će se puno prilika za njihove proizvode, kako zbog ubrzanog prihvata novih tehnologija (tko je ove godine fizički išao u banku ili tko nije naručivao hranu preko aplikacije), ali i puno razvijenijeg ekosustava predvođenog s dva moguća jednoroga koja pokazuju koliko vrijednosti postoji izvan tradicionalnog razmišljanja“, zaključuje 
Bićanić, piše Poslovni dnevnik.

Analiza
Očekivani dolazak spasonosnog cjepiva protiv koronavirusa trebao bi iduće godine lansirati oporavak globalnog gospodarstva, posebice europskog kojem ekonomisti predviđaju rast
 BDP-a veći od pet posto.

Nadalje, očekivana revitalizacija odnosa između Europe i Amerike također je razlog za optimistično gledanje na 2021. iz europskog gledišta. Međutim, kako će jedna briga za gospodarstvenike izblijediti, tako će se nova – bolje reći stara – pojaviti, a to su tenzije između dva vodeća svjetska gospodarstva, Kine i SAD-a. Ako je suditi po prognozama analitičara Morgan Stanleyja, Europa će se od krize izazvane koronavirusom oporaviti tri puta brže nego od prethodne koja je 2008. započela kao financijska kriza.

Stari kontinent trenutno se bori s drugim valom pandemije bolesti COVID-19 te posljedičnim drugim krugom zatvaranja ekonomskih aktivnosti i socijalnih restrikcija. To će dovesti do novog potonuća BDP-a u četvrtom tromjesečju, no u Morgan Stanleyju očekuju snažan oporavak u 2021. godini.

“U proljeće 2021., pod pretpostavkom da će učinkovito cjepivo biti široko dostupno, očekujemo da će potražnja i visoka razina akumulirane štednje pokrenuti snažan oporavak, koji će postati vidljiv u trećem tromjesečju”, ocjenjuju u toj američkoj investicijskoj banci u najnovijoj analizi europskog gospodarstva. Valja podsjetiti da je BDP eurozone potonuo više od 11 posto u drugom tromjesečju, kada je prvo zatvaranje ekonomskih aktivnosti uvedeno u nizu europskih država. U Morgan Stanleyju vjeruju da će potrošači biti voljni trošiti s obzirom na visoku razinu štednje, što će pomoći ekonomskom oporavku u kombinaciji s dalje prisutnim fiskalnim i monetarnim poticajima.

Naime, Europska središnja banka (ECB) ubrzala je kupnje državnih obveznica u jeku pandemije, snizila kamatne stope na rekordno nisku razinu i dodatno bankama snizila troškove zaduživanja. Analitičari očekuju da će ECB u prosincu objaviti novi krug monetarnih poticaja. S time se slažu i analitičari Erste banke. “Za očekivati je produljenje trajanja PEPP program kao još i povoljnije uvjete financiranja banaka kroz ECB-ov TLTRO program”, istaknuli su iz Erste banke za Poslovni dnevnik.

Kada je već riječ o monetarnoj politici ECB-a, posljednjih mjeseci pojavila su se razmišljanja kako bi se središnja banka područja koje koristi euro mogla pozabaviti i tečajem zajedničke europske valute. Naime, jačanje eura prema dolaru od 5,6 posto tijekom ove godine dijelom negativno utječe na konkurentnost europskog izvoza. Analitičari Erste banke smatraju kako razina tečaja trenutno nije prioritet za ECB, pri čemu se očekuje nastavak fokusiranja na mjere kojima bi se suzbili negativni efekti pandemije na ekonomsku aktivnost.

“Polovicom sljedeće godine očekuje se završetak procesa revizije monetarne politike od strane ECB-a, te je potom izgledan nešto širi paket promjena koje bi se, između ostalog, mogle odraziti i na tečaj”, poručili su iz Erstea. U toj banci smatraju da se na razini eurozone može očekivati rast BDP-a u idućoj godini od 5,4 posto, ali uz moguće korekcije prema dolje u sljedećim tjednima, uvažavajući izgledno slabiji početak naredne godine.

Za europsko gospodarstvo od velike će važnosti biti i očekivani zaokret u odnosima s najvećom ekonomskom silom svijeta, SAD-om, nakon smjene u Bijeloj kući. Optimistična očekivanja prvenstveno se odnose na smirivanje trgovinskih tenzija koje je predsjednik na odlasku Donald Trump doveo gotovo do usijanja. Podsjetimo samo na neke neuralgične točke trenutnih ekonomskih odnosa SAD-a i EU-a: američko nametanje carina na čelik i aluminij, dodatna prijetnja uvođenjem carina na europske automobile, zatim eskalacija skoro dva desetljeća dugog spora oko državnih subvencija Boeingu i Airbusu, a tu je i pitanje modela oporezivanja prihoda američkih tehnoloških kompanija. Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, prije svega vjeruje kako je dolaskom Joea Bidena moguće ponovno uspostavljanje jedne civiliziranije komunikacije između EU-a i SAD-a, koja će biti lišena ultimatuma.

Podsjetimo, u Trumpovu mandatu odnosi Washingtona i Pekinga – kako ekonomski, tako i politički – dosegli su najnižu točku u posljednjih 40-ak godina, a trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik bio je do izbijanja pandemije najveći problem globalnog gospodarstva. Sukus američkog pritiska na Kinu oslikava se u slučaju Huawei gdje američka administracija sankcijama i lobiranjem kod saveznika da ne kupuju njegovu 5G opremu jer se navodno koristi za špijunažu pokušava ugušiti globalne ambicije tog kineskog tehnološkog diva.

Međutim, svi koji dolaskom Joea Bidena u Bijelu kuću očekuju veliko pomirenje Amerike i Kine mogli bi ostati razočarani. Naime, američki vanjskopolitički analitičari smatraju kako Bidenov izbor neće promijeniti sadašnji smjer kineske politike koja u Americi vidi glavnog takmaca za prevlast u istočnoj Aziji kao i vodećeg tehnološkog suparnika. S druge strane, sredinom studenog Biden je izjavio kako SAD mora sa saveznicima ispregovarati globalna trgovinska pravila koja bi ograničila rastući kineski utjecaj, piše Poslovni dnevnik.