Tribina

Analiza Global CCS Instituta
Globalni kapaciteti za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) povećani su u proteklih godinu dana za trećinu, ali još uvijek nedovoljno da se ostvare zacrtani globalni klimatski ciljevi, priopćio je u utorak Global CCS Institut.

U svijetu je trenutno u pogonu 26 komercijalnih CCS postrojenja koja mogu ‘uhvatiti’ oko 40 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje, a većinom su povezana s korištenjem tog plina za efikasnije vađenje nafte, pokazalo je izvješće o primjeni te tehnologije.

Uključujući projekte u izgradnji i razvoju, ukupni su kapaciteti za hvatanje CO2 ove godine premašili 110 milijuna tona godišnje. U 2019. iznosili su oko 85 milijuna tona, utvrdio je institut. Brojne su zemlje odlučile svesti emisiju C02 neto na nulu do 2050. godine, što je nemoguća misija bez tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika, upozorava Međunarodna energetska agencija (IEA).

Po procjenama IEA-e, samo u 2020. godini za projekte CCS-a izdvojene su gotovo četiri milijarde dolara, uključujući i norveški projekt Longship, nazvan po brodovima kakve su gradili Vikinzi. Od prošlogodišnjeg izvješća pripremljeno je 17 projekata gradnje novih komercijalnih kapaciteta za hvatanje i skladištenje ugljika, uključujući 12 u SAD-u, djelomično uz poticaj poreznih olakšica.

Institut je u svijetu utvrdio ukupno 65 komercijalnih CCS objekata u različitim fazama razvoja, uključujući tri u izgradnji i 12 u naprednoj fazi razvoja, dodaje se. Prošle je godine izbrojao 51 CCS objekt “velikih razmjera”, koji su sad uvršteni u kategoriju komercijalnih, a dodani su im i neki od manjih objekata, stoji među ostalim u objavi na portalu S&P Global

 

A sada Vlada
Koronakriza ne popušta, a Vlada je donijela kompenzacijske mjere teške više od 2 milijarde kuna.

Nove mjere odnose se na one sektore koji su uslijed odluke Stožera i odluke Vlade obustavljeni.

– Radi se o nešto manje od 81 tisuće ljudi koji rade u djelatnostima koje su privremeno obustavljene, a dio njih ima i od ranije pad prometa, pa govorimo o ukupno do 100 tisuća ljudi, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić gostujući u emisiji “A sada Vlada” Hrvatskoga radija.

Likvidnost, plaće zaposlenika i fiksni troškovi su uključeni u pomoć Vlade u ovom slučaju.

– Za neke je i 1% pada previše, ali naravno da oni koji imaju pad 80% su u težoj situaciji. Ono čega smo svjesni jest da je pad pogodio cijelu ekonomiju, ali Vlada reagira na vrijeme, i to od ožujka ove godine.

Ćorić kaže da razumije nezadovoljstvo, ali do neke granice jer, kako kaže, neki će biti nezadovoljni dok im se ne nadoknadi 100% prometa.

– Moramo biti svjesni situacije pa i ekonomske situacije Vlade RH koja kompenzira najveći dio izgubljenog. Naša asistencija prelazi 10 milijardi kuna.

Tomislav Ćorić je također rekao da vjerojatno neće moći doći do izjednačavanja kategorija uslužnih objekata, što bi značilo da se neće promijeniti odluka te da kafići i barovi neće moći prodavati pića za van.

Poduzetnici, a ponajviše ugostitelji, ogorčeni su što ne postoji mogućnost da se smanji PDV s postojećih 25%.

– Mi smo raspravljali o tome, a moj je osobni stav da je visina PDV-a kategorija koja se treba raspravljati u stabilnim ekonomskim uvjetima. Hrvatski porezni sustav je potrošno orijentiran te je PDV glavni izvor financiranja proračuna RH, ističe ministar.

Što se tiče pada BDP-a, ministar Ćorić je rekao da se nadaju da će pad BDP-a u 2020. biti nešto veći od 8%.

– Ako se dogodi da krajem ove ili početkom iduće godine bude registrirano cjepivo, situacija u sljedećoj godini ne bi trebala biti obilježena “lockdownovima”, to samo po sebi znači da postoje pretpostavke za oporavak gospodarske aktivnosti. Hrvatska je poput većine zemalja Mediterana tu nešto pogođenija, dobar udio ekonomske aktivnosti dolazi iz turističkog sektora.

Ako sve bude u redu, dodaje Ćorić, u 2021. BDP će rasti na razini od 5% te će to dovesti do potpunog oporavka u 2022. godini, to jest vraćanje na razinu 2019. godine.

S obzirom na aktualnu situaciju, postavlja se pitanje koliko Hrvatska još može izdržati, a ministar kaže da pitanje preživljavanja nije pitanje.

– Hrvatska je u 2020. ušla kao znatno otpornija u odnosu na primjerice 2008. ili 2008. kada je bila ekonomska kriza. Postoje ekonomski igrači koji igraju ozbiljne regionalne pa i svjetske role, to treba imati na umu, dodaje ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Što se tiče laganih plastičnih vrećica i pitanja hoće li ih se Hrvatska riješiti, Ćorić kaže da hoćemo.

– Novi Zakon o gospodarenju otpadom koji je u raspravi ide u tom smjeru. Možda ne onoliko žestoko koliko bi neke od udruga željele, ali držimo da ono što nudimo kroz zakonski akt, definitivno jak iskorak u smjeru zaštite okoliša.

Na pitanje kada je zadnji puta bio u kontaktu s premijerom Andrejom Plenkovićem, a koji je obolio od Covida, Ćorić odgovara.

– Čini mi se prošloga četvrtka, a što se tiče njegova zdravstvenog stanja, ono je dobro. U kontaktu je s članicama i članovima Vlade, putem video linka. Vjerujem da će se uskoro vratiti, pretpostavljam da će se sada uspjeti malo više odmoriti, da će s još više elana voditi Vladu RH i Hrvatsku u 2021. godinu, godinu oporavka, zaključuje ministar, a donosi HRT.

Analiza OECD-a
Cijepljenje protiv covida-19, koordinirana zdravstvena politika zemalja širom svijeta i financijska podrška vlada poduprijet će oporavak svjetskog gospodarstva u 2021., istaknula je u utorak Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Svjetski BDP smanjit će se ove godine 4,2 posto, a u 2021. bilježit će isti postotni rast, koji bi u 2022. trebao usporiti na 3,7 posto, procijenila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) u najnovijem izvješću. Oporavak će biti snažniji bude li cjepivo distribuirano brzo, što bi potaknulo povjerenje i smanjilo neizvjesnost, naglasio je OECD. Nakon što je drugi val zaraze koronavirusom teško pogodio Europu i SAD, OECD je izmijenio procjene iz rujna, prema kojima je svjetsko gospodarstvo ove godine trebalo pasti 4,5 posto te porasti 5,0 posto u 2021. Procjene za 2022. tada nisu objavljene. Svjetski BDP vratit će se na pretkriznu razinu do kraja 2021. godine, predvođen snažnim oporavkom u Kini, objavio je OECD.

Otezanje s cijepljenjem, teškoće u kontroli novih epidemijskih žarišta i nenaučene lekcije iz prvog vala epidemije oslabit će gospodarske prognoze za gospodarstvo, upozoravaju. Procjene prikrivaju velike razlike među zemljama i mnoge će među njima i u 2022. godini bilježiti razinu aktivnosti oko pet posto nižu nego u pretpandemijskom razdoblju. Najsnažnije će se po OECD-u oporaviti azijske zemlje koje su uspostavile kontrolu nad virusom, ali će također mnoge na kraju 2021. zaostajati za razdobljem prije izbijanja epidemije. Samo će Kina ove godine među zemljama obuhvaćenim OECD-ovim procjenama bilježiti gospodarski rast, i to po stopi od 1,8 posto. U 2021. godini rast će naglo ubrzati, na osam posto, a zatim usporiti na 4,9 posto u 2022.

Američko će se gospodarstvo ove godine smanjiti 3,7 posto, te porasti 3,2 posto u 2021., procjenjuje OECD, pod uvjetom da bude postignut dogovor o novim fiskalnim poticajima. U 2022. rast bi trebao blago ubrzati, na 3,5 posto. Gospodarstvo eurozone potonut će ove godine 7,5 posto, uz dvostruku recesiju u mnogim zemljama, nakon opetovanog uvođenja mjera zaključavanja. U 2021. aktivnosti će ponovo porasti, i to 3,6 posto, a u 2022. trebale bi blago usporiti, na 3,3 posto.

U rujnu OECD je području primjene zajedničke europske valute u ovoj godini predviđao nešto dublji pad aktivnosti, za 7,9 posto, ali i osjetno snažniji oporavak u 2021., uz procijenjenu stopu rasta od 5,1 posto. Doprinos Europe i SAD-a oporavku bit će manji od njihova udjela u globalnom gospodarstvu, napominju u OECD-u.

Velika Britanija prva je zemlja koja je odobrila cjepivo protiv koronavirusa. Radi se o cjepivu proizvođača Pfizer/BioNTech. Cijepljenje će početi vrlo rano idući tjedan.

Vlada je danas prihvatila preporuku neovisne Agencije MHRA (Medicines and Healthcare products Regulatory Agency) da odobri za uporabu cjepivo Pfizer-BioNTechs COVID-19.Cjepivo će biti dostupno diljem Ujedinjenog Kraljevstva od idućeg tjedna. Britanski odbor za cjepivo odlučit će koje će prioritetne skupine prve biti cijepljenje, primjerice osjetljive skupine kao što su korisnici domova za starije i nemoćne, medicinsko osoblje, stariji ljudi odnosno svi koji su klinički krajnje ranjivi, objavila je vlada.

Pfizer pozdravio britansko odobrenje

– To odobrenje je cilj kojemu smo težili radeći otkako smo prvi put izjavili da će znanost pobijediti, čestitamo MHRA na sposobnosti da pomno ocijeni te na vrijeme odluči zaštititi stanovništvo UK-a, rekao direktor Albert Bourla. Ministar zdravstva Matt Hancock rekao je da će program početi idući tjedan i dodao: “To su dobre vijesti”.

Pfizer je objavio kako su konačni rezultati završne faze ispitivanja cjepiva koje je razvio u suradnji s tvrtkom BioNTech potvrdili da je 95 posto djelotvorno. Efikasnost kod onih starijih od 65, koji su visokorizična skupina od koronavirusa, viša je od 94 posto. Pfizer je otkrio da je imao 170 slučajeva zaraze na uzorku od više od 43 tisuće ispitanika, od kojih je 162 bilo među onima koji su primili placebo, a 8 u skupini koja je cijepljena. Desetero ljudi razvilo je teške simptome covida-19, među njima jedna osoba koja je primila cjepivo.

Više od 2 posto cijepljenih osjetilo je umor, a nakon druge doze taj postotak je narastao na 3,7 posto. Stariji ispitanici imali su manje nuspojava nakon cjepiva.Tvrtke su ponovile kako očekuju da će do kraja ove godine proizvesti 50 milijuna doza cjepiva, što je dovoljno za zaštitu 25 milijuna ljudi, a u idućoj godini do 1,3 milijardi doza.

Analitičari
Kako su vrijednosti američkih burzovnih indeksa na novim rekordnim razinama, investitori pokušavaju procijeniti hoće li rast zarada kompanija u idućoj godini biti dovoljno snažan da potakne nastavak uspona cijena dionica.

Kako piše Reuters pozivajući se na podatke Refinitiva, analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava indeksa S&P 500 iduće godine porasti 23 posto, nakon ovogodišnjeg pada od 15 posto uslijed pandemije koronavirusa.

Unatoč tome, američke su dionice već ostvarile značajan oporavak. Od dna dosegnutog u ožujku S&P 500 skočio je do sada 60 posto, a trenutne rekordne vrijednosti može zahvaliti nadanjima da će se cjepiva protiv koronavirusa ubrzo distribuirati te da će potom uslijediti brzi ekonomski oporavak. No, cijene američkih dionica najviše su od početka stoljeća. Naime, omjer cijene i zarade (P/E) za sastavnice S&P-a 500 iznosi 23, što je neznatno niže od lipanjskog rekordnog omjera od 25. Drugim riječima, investitori trenutno plaćaju 23 dolara za jedan dolar zarade kompanija, najviše u posljednja dva desetljeća. Ova vrednovanja dobrano su iznad dugoročnog prosjeka omjera cijene i zarade od 15, pokazuju podaci Refinitiva. Valja naglasiti kako uspon cijena dionica na Wall Streetu nije pokolebao ni jesenski skok broja zaraženih koronavirusom, ali ni pogoršanje procjena rasta zarada u 2021. godini. Naime, prognoze su se smanjile sa 28 posto s početka listopada na 22,5 posto prošloga petka.

„Nesrazmjer između vrednovanja i procjena rasta zarada počeo se pokazivati, komentirao je Nick Raich, izvršni direktor neovisne konzultantske tvrtke The Earning Scout. „Dakle, jedna se stvar mora dogoditi. Ili će se procjene pokušati uskladiti s cijenom ili će cijene morati krenuti prema dolje ako ne vidimo prognoze o višem rastu zarada“, pojašnjava Raich. Međutim, dio analitičara upozorava kako zajedničko mišljenje financijaša o idućoj godini podcjenjuje snagu oporavka zarada koji će se vjerojatno dogoditi.

Rezultate za treće tromjesečje do sada je objavilo 97 posto sastavnica S&P-a 500, pad zarada u prošlom kvartalu iznosi svega 6,5 posto što je značajan uspjeh s obzirom da su prognoze s početka listopada govorile o potonuću od 21 posto. Tada se procjenjivalo da će zarade u četvrtom tromjesečju pasti 13,6 posto, a sadašnje prognoze govore o padu od 11 posto. No, analitičari upozoravaju kako još mnogo toga ovisi o brzini distribucije cjepiva što će odrediti koliko će se brzo poslovanje kompanija vratiti u normalu. Najpogođeniji sektori trebali bi iskazati i najveći skok dobiti na godišnjoj razini. Tako bi zarade energetskog sektora mogle skočiti i 600 posto u 2021., dok bi industrijski sektor mogao iskazati rast od gotovo 80 posto.

Ulagači također čekaju da vide hoće li ekonomska politika izabranog predsjednika Joea Bidena biti naklonjena burzi. Biden je već najavio mogućnost povećanja korporativnih poreza što bi moglo usporiti rast profitabilnosti. U Reutersovoj anketi objavljenoj sredinom prošloga tjedna većina analitičara smatra da će se profitabilnost kompanija vratiti na predpandemijske razine u roku godine dana, no dio smatra da će za to trebati duže vrijeme ako dođe do povećanja poreznog opterećenja, piše Poslovni dnevnik

Konsenzus upitan
Na jučerašnjem je sastanku naftnog kartela i njegovih saveznika odgođena odluka o smanjenju proizvodnje nafte nakon što su splasnule nade oko brzog dogovora te su iskočile tenzije među članicama OPEC-a i OPEC+.

Mi na EnergyPress-u smo pratili izvještaje sa sastanka, kako medijske tako i one na društvenim mrežama.

Naime, nakon što se članovi OPEC-a nisu uspjeli dogovoriti o produljenju postojećeg dogovora o smanjenju nafte prije planiranog sastanka s Rusijom i drugim saveznicima kartela odgodili su razgovore o toj temi na nekoliko dana.

Zemlje OPEC-a surađuju s Rusijom i saveznicima na smanjenju proizvodnje nafte i njenoj stabilizaciji još od 2016. Godine, kako bi dovela ponudu i potražnju u ravnotežu. Ovoga su travnja dogovorili smanjenje proizvodnje za 10 posto globalne ili nešto manje od 10 milijuna barela na dan, uz planove kako će se nakon oporavka tržišta opskrba vratiti u normalu.

Međutim, globalni gospodarski uvjeti ove godine postigli su veliku zasićenost zalihama nafte dok su cijene ostale tavoriti između 40 i 45 dolara za barel. Zato Saudija predlaže daljnje smanjenje proizvodnje za 7.7 milijuna barela na dan, na razdoblje od tri mjeseca.

Najutjecajnije članice saveza, na čelu sa Saudijskom Arabijom pozivaju na oprez u dogovorima oko smanjenja proizvodnje u uvjetima pandemije koronavirusa. Slijede ih iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji nisu pristali niti na jedno produljenje zaustavljanja proizvodnje te je zbog toga i ranije bio na udaru kritika. Sada zahtijevaju od drugih da smanje prekomjernu proizvodnju prije nego li se i oni odluče na takav korak.

Velik je broj zemalja koje su proizvodile više od dogovorenog u uvjetima krize cijene nafte i globalne pandemije, poput Nigerije, Iraka, Rusije i Kazakhstana. Njih je potakao rast cijene nafte s početnih minusa na početku godine, na gotovo 50 dolara prije nekoliko dana.

Iranski je ministar nafte, Bijan Namdar Zangeneh, prije sastanka u ponedjeljak izrazio skepsu u skori dogovor te upozorio na raskol interesa vodećih proizvođačica, prenio je Reuters.

Utrka u isporuci cjepiva protiv covida 19 i njegova skora uporaba relaksirale su gospodarska očekivanja te su probudile nadu kako će se potražnja za naftom normalizirati i prije kraja sljedeće godine, ali takav optimizam narušava zatvaranje gospodarstava u zapadnoj hemisferi te se očekuje kako će se postojeći tržišni uvjeti zadržati početkom godine te kako će put do oporavka biti neravnomjeran.

Mogućnost odsustva dogovora u četvrtak  nije dobra vijest za proizvođače jer bi se moglo dogoditi da neki od njih na tržište pošalju dodatne barele na ionako prekomjerno opskrbljeno tržište, što oživljava bolna sjećanja na cjenovni rat Saudijske Arabije i Rusije u ožujku ove godine.

OPEC i saveznici će se sastati se ponovno u četvrtak što bi trebalo ostaviti dovoljno vremena za konzultacije, a alžirski ministar nafte Attar komentirao je, a donosi Financial Times, kako je optimističan u konsenzus i dogovor na barem tri mjeseca. Potporu takvom mišljenju daju glasovi iz Kremlja koji kažu kako prijepori nisu niti blizu intenzitetu iz ožujka ove godine.

No, insideri OPEC-a, ako je suditi prema twitovima nisu tako optimistični te upozoravaju kako postoji niz neriješenih konflikata za koje riješiti je dva dana malo. Neki od njih su čak najavili kako bi neke članice mogle napustiti kartel.

Analiza Markita
Aktivnosti u industriji eurozone blago su usporile u studenome, poduprte zamahom u Njemačkoj koji je ublažio utjecaj obnovljenih koronaograničenja, a poslovne čelnike ohrabrile su vijesti o mogućim cjepivima protiv covida 19, izvijestio je Markit.

Indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnom sektoru eurozone pao je u studenome za jedan bod u usporedbi s listopadom, na 53,8 bodova, čime je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka blago povisila početnu procjenu.

Vrijednosti više od 50 bodova signaliziraju rast aktivnosti a one niže njihov pad. “Tempo rasta usporio je u usporedbi s listopadom kad su aktivnosti rasle najsnažnije u 32 mjeseca, ali nastavljen rast trebao bi pomoći ublažiti ekonomske posljedice ograničenja vezanih za covid 19, koja su teško pogodila uslužni sektor”, konstatira ekonomist Markita Chris Williamson.

Proizvodnja i priljev novih narudžbi osjetno su usporili, odražavajući slabiju potražnju na domaćim i inozemnim tržištima. Među zemljama obuhvaćenim istraživanjem najviše je porastao izvoz iz Njemačke, Nizozemske i Austrije, bilježe u londonskoj tvrtki. “Njemačka je ponovo bila glavni motor rasta regije, s rastom proizvodnje i knjiga narudžbi u industriji rijetko viđenim u 25-godišnjoj povijesti istraživanja”, kostatira Williamson.

“Kad se izuzme Njemačka, rast u regiji sveden je (u studenome) gotovo na stagnaciju a priljev novih narudžbi pao je prvi puta od lipnja”, navodi glavni ekonomist Markita.

Očekivanja poslovnih čelnika u industriji za idućih 12 mjeseci poboljšana su u usporedbi s listopadom, potaknuta vijestima o potencijalnim cjepivima protiv covida 19, koja bi mogla donijeti blaža ograničenja i veću potrošnju, posebno kompanija.”I oslanjanje na Njemačku moglo bi se uskoro smanjiti, sudeći po tome da su očekivanja poslovnih čelnika poboljšana ili su se zadržala na visokoj razini u svim zemljama, uz rječiti izuzetak Francuske, koja će po svemu sudeći kaskati za oporavkom u regiji”, nagađa Williamson.

Ukupan broj zaposlenih u industriji u listopadu ove godine veći je za 0,1 posto u odnosu na rujan, dok je u odnosu na listopad prošle godine smanjen za 2,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci o kretanju zaposlenosti u industriji na mjesečnoj razini, prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju najveći pad broja zaposlenih u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 10,5 posto te proizvodnji pića, za 2,3 posto. Najveći rast broja zaposlenih zabilježen je, pak, u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 5,9 posto te proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 4,3 posto.

Na godišnjoj razini statistika pokazuje najveći pad također u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 16,6 posto. Broj zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvoda je pao za 11,5 posto, a u proizvodnji odjeće za 10,7 posto. Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji tekstila, za 21,8 posto, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, za 4,5 posto, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 3,1 posto te gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za tri posto.

Po podacima DZS-a, u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje broj zaposlenih u industriji je pao za 2,9 posto. Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do listopada ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine manja je za 0,6 posto.

Analiza Velimira Šonje
Kada je prošli petak objavljeno da je BDP u trećem tromjesečju bio 10% niži nego u trećem tromjesečju 2019., podatak nije nikoga začudio jer se uklapao u opću predodžbu o „tamo nekim minusima“ koje statističari bilježe od početka COVID-19 recesije.

Opsjednutost epidemiološkim podacima tolika je da, koliko sam pratio, nitko nije javno postavio pitanje: „Pad u trećem tromjesečju iznosio je samo 10%“?

Treće tromjesečje se uvijek nalazi pod snažnim utjecajem turizma. Ta branša je logično odvukla BDP u debeli minus, iako je pad izvoza usluga za 45,3% bio manji od očekivanja koja su se kretala u rasponu od 50 do 60%. Malo bolja turistička ostvarenja od očekivanih sama po sebi ipak nisu dovoljna za uljepšavanje ukupne slike. Boljem ishodu od očekivanja najviše su pridonijeli: Pad investicija za svega 3% (također u odnosu na treće tromjesečje 2019.) i pad robnog izvoza za svega 3%.

Pogleda li se struktura promjena industrijske proizvodnje po granama, uočava se da ipak ne živimo u normalnim vremenima. Proizvodnje energije, potrošačkih i kapitalnih dobara su u padu. Industrijski rast jedino (i snažno) vuče industrija intermedijarnih dobara. To su dobra koja se ugrađuju u druge industrijske proizvode. U listopadu su prednjačile: proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (+23,8%); farmaceutska industrija (+10,9%); proizvodnja metala (+17,8%) proizvodnja proizvoda od metala (23,6%) proizvodnja elektroničkih i optičkih proizvoda (+23,1%)
proizvodnja električne opreme (+31,4%)

Uglavnom, riječ je o proizvodnjama koje su dobrim dijelom vezane uz zdravstvenu krizu i graditeljstvo.

Stoga možemo zaključiti tri stvari:

Ako se netko veseli što nismo propali zbog ovisnosti o turizmu ne treba zaboraviti da svaki mač ima dvije oštrice; sada se formirala snažna ovisnost o aktivnosti u građevinarstvu i ta ovisnost će sljedećih godina jačati zbog velikih investicija, dobrim dijelom potaknutih novcem iz EU fondova. U gospodarstvu uvijek postoji neka ovisnost, jer je sve uvezano u jednu veliku mrežu u kojoj je svatko povezan sa svakim (ne šest, nego 2-3 stupnja razdvajanja).

Ako netko misli da 2020. pokazuje kako se može bez turizma i ugostiteljstva, trebao bi se podsjetiti da će, i uz dobre rezultate u nekim segmentima gospodarstva, BDP na kraju pasti oko 8% za cijelu 2020., a oporavak 2021. u velikoj će mjeri zavisiti o oporavku sektora usluga, prije svega turizma, ugostiteljstva, pomoćnih usluga, trgovine i financija.

Na kraju, danas su digitalizacija i tehnološke promjene toliko prožele sve sektore da više nije moguće razlikovati sektore prema njihovom potencijalu za rast produktivnosti samo zbog toga što su neke proizvodnje klasificirane u sektor industrije (koji bi, navodno, trebao biti inovativniji), a neke u sektor usluga (koji, navodno, nije inovativan). Sposobnost za dugoročni rast zavisi o poduzetnosti, inovativnosti i spremnosti za implementaciju tehnološkog napretka koji se događa svuda oko nas i više nije ekskluzivno vezan uz hale u kojima se čuje škripa metala kao u vrijeme prve i druge industrijske revolucije, donosi Ekonomski lab

Izvješće
Danas je objavljeno godišnje Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a koje pokazuje napredak EU-a u smanjenju emisija stakleničkih plinova u 2019. godini. Razine emisija stakleničkih plinova u 27 država članica EU-a smanjile su se za 3,7 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je BDP porastao za 1,5 %. U odnosu na 1990. razine emisija manje su za čak 24 %.

„Europska unija dokazuje da je moguće smanjiti emisije i ujedno ostvariti rast gospodarstva. Današnje izvješće, međutim, ponovno potvrđuje da je u svim sektorima gospodarstva potrebno više zalaganja da bismo ostvarili zajednički cilj klimatske neutralnosti do 2050. Zelena tranzicija je ostvariva ako u tome ustrajemo i iskoristimo oporavak kao priliku da obnovimo gospodarstvo na održiv način i povećamo njegovu otpornost na krize kako bismo imali zdravu i održivu budućnost.“ – izjavio je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan.

U 2019. godini najviše su pale razine emisija obuhvaćenih sustavom EU-a za trgovanje emisijama, i to za 9,1 % u odnosu na 2018., što približno odgovara iznosu od 152 milijuna tona ekvivalenta ugljikova dioksida (Mt CO2eq).

To je smanjenje najvećim dijelom rezultat napretka u energetskom sektoru, u kojem je zabilježen pad emisija od gotovo 15 %, prije svega zahvaljujući zamjeni proizvodnje električne energije iz ugljena proizvodnjom iz obnovljivih izvora i plina. Emisije u industrijskom sektoru smanjile su se za gotovo 2 %. Provjerene emisije iz zrakoplovstva, koje trenutačno obuhvaćaju samo letove unutar Europskog gospodarskog prostora, nastavile su umjereno rasti te su se u odnosu na 2018. povećale za 1 %, odnosno za približno 0,7 Mt CO2eq.

Razine emisija koje nisu obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama, kao što su emisije iz sektora industrije, prometa, građevinarstva, poljoprivrede i otpada, nisu se znatno promijenile u odnosu na 2018. Rashodi EU-a za zaštitu klime, financiranje zelenih tehnologija, primjenu novih rješenja i međunarodnu suradnju povećali su se u 2019. i nastavit će se povećavati tijekom oporavka Europe uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19. Prihodi od dražbi u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama postaju sve važniji izvor financiranja borbe protiv klimatskih promjena. Ukupni prihodi koje su države članice,

Ujedinjena Kraljevina i zemlje EGP-a ostvarile od dražbi u razdoblju od 2012. (početak dražbi u okviru sustava za trgovanje emisijama) do sredine 2020. iznosili su više od 57 milijardi eura, a više od polovine tog iznosa ostvareno je 2018. i 2019. Ukupni prihodi od dražbi 2019. premašili su iznos od 14,1 milijarde eura. Od tog ukupnog iznosa 77 % iskoristit će se u klimatske i energetske svrhe, što je povećanje od 7 postotnih bodova u odnosu na 2018., kad je udio tih prihoda iznosio 70 %.

Osim toga, sve veći broj projekata u području klime financiranih sredstvima EU-a financira se monetizacijom emisijskih jedinica u okviru programa NER 300, Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju. Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a pod naslovom Kick-starting the journey towards a climate-neutral Europe by 2050 prikazuje napredak EU-a i njegovih država članica u smanjenju emisija stakleničkih plinova i najnovija kretanja u području klimatske politike EU-a. Izvješće sastavlja Glavna uprava za klimatsku politiku na temelju podataka koje su dostavile države članice u skladu s Uredbom o mehanizmu praćenja klimatskih promjena, donosi EkoVjesnik

Analiza CNN-a
CNN je objavio ekskluzivne dokumente za koje navode kako pokazuju značajne propuste Kine na početku epidemije koronavirusa.

Dokumenti koji su procurili iz kineske provincije Hubei pokazuju da je Kina prikazivala manje brojke zaraženih koronavirusom, da su joj trebali tjedni da dijagnosticiraju nove slučajeve i da nisu javnost obavijestili o vrhuncu sezone gripe u Hubeiju u prosincu prošle godine, što se poklapa s vremenom za koje se sumnja da su se zapravo u Kini pojavili prvi slučajevi koronavirusa, piše CNN.

U izvješću s oznakom “interni dokument, povjerljivo”, lokalne zdravstvene vlasti u provinciji Hubei, u kojoj je virus prvi put otkriven, navode ukupno 5918 novootkrivenih slučajeva 10. veljače, više nego dvostruko od službenog javnog broja potvrđenih slučajeva, prenosi Index.hr.

Ta veća brojka u to vrijeme nije bila javno objavljena, a čini se da je Kina prikazivala podatke tako da umanji ozbiljnost epidemije.

Ranije nepoznato brojka nalazi se u nizu otkrića sadržanih na 117 stranica procurjelih dokumenata iz provincijskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti Hubei, u čijem je posjedu i čiju je autentičnost provjerio CNN.

Kina je odlučno odbacila optužbe Sjedinjenih Država i drugih zapadnih vlada da je namjerno prikrivala informacije u vezi s virusom, tvrdeći da je bila iskrena prema svijetu od izbijanja epidemije. Međutim, iako dokumenti ne daju dokaze o namjernom pokušaju prikrivanja nalaza, otkrivaju brojne nedosljednosti u onome za što su vlasti imale saznanja i onoga što je otkriveno javnosti.

Dokumenti, koji obuhvaćaju nepotpuno razdoblje između listopada 2019. i travnja ove godine, ukazuju na nefleksibilan zdravstveni sustav ograničen birokracijom odozgo prema dolje i postupcima koji nisu bili pripremljeni za rješavanje krize koja je izbila. U nekoliko kritičnih trenutaka u ranoj fazi pandemije, dokumenti daju jasne dokaze o i ukazuju na obrazac institucionalnih propusta, piše CNN.

Jedna od najupečatljivijih točaka podataka odnosi se na sporost s kojom su dijagnosticirani lokalni pacijenti s covidom-19. Iako su vlasti u Hubeiju javnosti predstavile svoje postupanje s početnim izbijanjem bolesti kao učinkovito i transparentno, dokumenti pokazuju da su se lokalni zdravstveni službenici oslanjali na neispravne mehanizme testiranja i izvještavanja o novim slučajevima.

Izvještaj u dokumentima s početka ožujka pokazuje da je prosječno vrijeme između pojave simptoma do potvrđene dijagnoze bilo 23,3 dana. CNN-u su stručnjaci rekli da je to značajno otežalo kako praćenje bolesti, tako i borbu protiv nje, piše Index.hr

Analiza MMF-a
Članovi Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) priopćili su u ponedjeljak da su zbog novog vala pandemije i dalje prisutni značajni izazovi za Hrvatsku, kao i da je mjere ekonomske politike potrebno prilagođavati razvoju krize, a smatraju i da daljnja smanjenja PDV-a nisu preporučljiva bez odgovarajućih mjera koje bi spriječile trajni gubitak prihoda.

Članovi Misije Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio Srikant Seshadri, vodili su virtualne razgovore s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem i drugim državnim dužnosnicima te predstavnicima privatnog sektora od 16. do 25. studenoga 2020., u sklopu redovitih konzultacija na temelju članka IV. Statuta MMF-a.

Razgovarali su o tome kako uravnotežiti kratkoročne prioritete ekonomske potpore u okolnostima novog vala zaraze i srednjoročne prioritete ponovne izgradnje fiskalnog prostora i povećanja produktivnosti i rasta kroz povećanje javnih investicija i razvoj zelenog gospodarstva, stoji u njihovoj zaključnoj izjavi koja je u ponedjeljak objavljena na internetskim stranicama MMF-a i Hrvatske narodne banke (HNB).

U toj izjavi članovi Misije MMF-a naveli su da očekuju da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini zabilježiti pad između 8 i 10 posto zbog smanjene domaće i inozemne potražnje, a posebice zbog 50-postotnog smanjenja fizičkog obujma turizma na godišnjoj razini. Pritom ističu da unatoč poteškoćama zabilježenima u ovoj godini, Hrvatska ostvaruje bolje rezultate nego mnoge druge zemlje sa sličnim stupnjem ovisnosti o turizmu. Navode i da je rast nezaposlenosti zasad pod kontrolom zahvaljujući snažnoj potpori mjera ekonomske politike.

Međutim, zbog novog vala pandemije i dalje su prisutni značajni izazovi. Tako napominju da bi javni dug u ovoj godini mogao opet porasti na 88 posto BDP-a, a manjak proračuna opće države 8 posto BDP-a zbog nižih poreznih prihoda i mjera fiskalne potpore onima koji su bili pogođeni šokovima. U MMF-u očekuju da će se u 2021. gospodarski rast oporaviti i iznositi oko 6 posto, potaknut djelomičnim oporavkom turizma i većim javnim investicijama, ali napominju da je prognoza podložna znatnoj neizvjesnosti vezanoj za pandemiju.

Smatraju i da izazov predstavlja pronalaženje ravnoteže između kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta. Pritom su prioriteti u kratkoročnom razdoblju osigurati da ekonomska potpora zbog krize izazvane pandemijom Covid-19 ne bude dokinuta dok se oporavak čvrsto ne ukorijeni, da donesene mjere i dalje budu učinkovito usmjerene u održive sektore gospodarstva kako bi se smanjili trajni negativni učinci, potrebne resurse za potencijalno veće rashode za zdravstvo, posebno ako se epidemiološka situacija pogorša.

Te je prioritete potrebno balansirati sa srednjoročnim ciljevima ponovnog povećanja fiskalnog prostora u razdoblju pred uvođenje eura, ponovnog uravnoteženja proračuna, donošenja strukturnih reformi radi rješavanja pitanja zdravstva i mirovina, racionalizacije uloge države – poglavito boljim upravljanjem poduzećima u državnom vlasništvu, kao i poboljšanjem poslovne klime, navode u svom priopćenju.

Ističu i da je mjere ekonomske politike potrebno je prilagođavati razvoju krize. Tako između ostalog navode da je u područjima s viškom kapaciteta kao što su turizam i ugostiteljstvo potrebno provoditi aktivno osposobljavanje i prekvalifikacije u područja kao što su zeleno gospodarstvo i građevinarstvo.

Nadalje, mjere potpore povezane s pandemijom Covid-19 treba osmisliti tako da budu u primjeni sve dok pandemija ne popusti, čime će se otkloniti bilo kakva neizvjesnost glede trajanja razdoblja u kojem će one biti potrebne.

Kada se oporavak učvrsti, fiskalni će okvir trebati usmjeriti prema srednjoročnim ciljevima smanjenja duga i uravnoteženja proračuna, poručuju iz MMF-a. Dodaju da bi bilo uputno da hrvatske vlasti aktivno komuniciraju svoju srednjoročnu fiskalnu strategiju koja obuhvaća srednjoročne potrebe za financiranjem i ocjenu fiskalnih rizika.

Fiskalni poticaji za povećanje rasta bili bi učinkovitiji kada bi se ostvarivali povećanjem potrošnje umjesto daljnjim smanjenjem poreza. “Naš je stav da u ovoj fazi daljnja smanjenja PDV-a nisu preporučljiva bez odgovarajućih kompenzacijskih mjera koje bi spriječile trajni gubitak prihoda”, kaže se u izjavi.

Osvrnuvši se na novac iz instrumenta EU sljedeće generacije, u MMF-u ocjenjuju da je to jedinstvena prilika za Hrvatsku. Ako se adekvatno apsorbiraju i upotrijebe, ta sredstva mogu značajno povećati produktivnost i rast, a da se pritom ne ugrozi sposobnost podmirivanja ključnih tekućih rashoda u kratkoročnom razdoblju u područjima kao što je zdravstvo, navode.

S tim u vezi, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. ohrabrujuća je te su u njoj u glavnim crtama izneseni pravi prioriteti. Ključno je razviti konkretan plan ulaganja i zatim ga odlučno provesti, ističu u MMF-u.

Članovi Misije MMF-a ocijenili su i da je HNB proaktivno odgovorio na krizu, a bankovni sektor zasad uspješno odolijeva pritiscima. Podsjetili su da je HNB na početku pandemije morao poduprijeti stabilnost kune, osigurati dodatnu likvidnost i pružiti potporu tržištu državnih vrijednosnih papira te je privremeno smanjio regulatorno opterećenje za banke. Nadalje, Europska središnja banka (ESB) i HNB dogovorili su 15. travnja uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni od 2 milijarde eura.

Također, HNB je do kraja lipnja u pet navrata otkupio državne vrijednosne papire u ukupnoj vrijednosti od oko 5,5 posto BDP-a. Domaća financijska tržišta brzo su se stabilizirala, a Hrvatska je ulaskom u ERM II i uspostavom bliske suradnje s ESB-om na području nadzora banaka, kao i pristupanjem jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, 10. srpnja napravila dodatan iskorak u daljnjoj integraciji s partnerima iz Europske unije, stoji u zaključnoj izjavi MMF-a.

MMF očekuje sljedeće konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a za 2021., koje su predviđene za proljeće iduće godine.