Tribina

Analiza
Francuska je najveći izvoznik električne energije u Europi u prvih 11 mjeseci ove godine, a Italija najveći uvoznik, pokazala je studija europskog tržišta interkonektora koju je provela analitička kuća EnAppSys.

Ta je studija pokazala da je Francuska u razdoblju od 1. siječnja do 30. studenoga ostvarila ukupan neto izvoz električne energije od od 39,4 teravatsata (TWh), pri čemu je većinu isporučila Italiji (13,3 TWh) i Njemačkoj (11 TWh).

Visoka razina neto izvoza pripisana je velikim količinama energije iz nuklearnih elektrana i niskim graničnim troškovima povezanima s tom vrstom energije, što ju čini aktraktivnom za cijelo europsko tržište.

Italija je bila najveći uvoznik električne energije od siječnja do studenog te je uvezla 36,6 TWh. Najveći dio uvezene energije isporučila joj je Švicarska (17,6 TWh), koja povećava proizvodnju iz obnovljivih izvora, ali se i dalje oslanja na nuklearnu energiju kao svoj glavni izvor.

Izvor https://www.enappsys.com/post/q3-energy-markets-in-europe-what-you-need-to-know

ZEW
Očekivanja za njemačko gospodarstvo osjetno su poboljšana u prosincu, dosegnuvši najvišu razinu od početka 2018. zahvaljujući snažnom izvozu i tržištu rada, pokazalo je u utorak izvješće ekonomskog instituta ZEW.

Indeks očekivanja financijskih stručnjaka za najveće europsko gospodarstvo porastao je u prosincu za 12,8 bodova u odnosu na prošli mjesec, na 10,7 bodova, što je njegova najviša vrijednost od veljače prošle godine.

Ujedno je osjetno nadmašio očekivanja analitičara koji su predviđali da će dosegnuti 3,5 bodova. Porastao je i indeks koji mjeri ocjenu aktualnog stanja u gospodarstvu, za 4,8 bodova, na minus 19,9 bodova. Opetovano znatno poboljšanje očekivanja možda će nekoga iznenaditi a počiva na nadi da će njemački izvoz i osobna potrošnja biti bolji nego što se do sada očekivalo, kazao je predsjednik ZEW-a Achim Wambach.

Ta nada izvire iz neočekivano velikog rasta njemačkog trgovinskog viška u listopadu, relativno snažnog gospodarskog rasta u Europskoj uniji u trećem tromjesečju i stabilnog domaćeg tržišta rada, dodao je Wambach.

Većina njemačkih iseljenika odlazi u inozemstvo zbog posla i više novca. Među njima je najviše visokoobrazovanih, a najpopularnija destinacija za Nijemce je susjedna zemlja koja ima njemačko govorno područje.

Njemački iseljenici pretežno su visokoobrazovani građani u ‘najboljim godinama’: 76 posto njih ima sveučilišnu diplomu ili su doktori znanosti, dakle tri četvrtine, mada samo četvrtina njemačkog stanovništva ima visoko obrazovanje. Većina je stara između 20 i 40 godina. To proizlazi iz studije Saveznog zavoda za istraživanje stanovništva, piše Deutsche Welle.

Prema ovoj studiji veliki dio ispitanika je iseljava iz profesionalnih razloga. “Često se radi o sljedećem koraku u karijeri”, kazao je politolog Andreas Ette prilikom predstavljanju rezultata studije u Berlinu.

Samo 18 posto ispitanika je odgovorilo da Njemačku napušta zbog nezadovoljstva životom u zemlji. “Više od 60 posto ispitanika reklo je da im je neto prihod kućanstva u inozemstvu ‘bolji’ ili ‘puno bolji’ od plaće koju su imali posljednjih mjeseci u Njemačkoj”, rekao je Ette.

U prosjeku se neto osobni prihod povećao za 1.186 eura mjesečno. To veliko povećanje prihoda ostaje čak i kada se u obzir uzme različita kupovna moć zemalja u koje su Nijemci emigrirali. Pokazalo se da su od povećanja neto prihoda u inozemstvu profitirali svi emigranti, a pogotovo oni koji nemaju visoku stručnu spremu.

Međutim, postoje i negativne posljedice emigracije: za 40 posto iseljenika društveni kontakti su se u inozemstvu malo pogoršali.

Prema Saveznom zavodu za istraživanje stanovništva, u inozemstvu trenutno živi oko četiri milijuna Nijemaca. Svake godine u prosjeku 180.000 njemačkih građana napusti zemlju. U istom razdoblju oko 130.000 se vrati. Studija pokazuje da je boravak u inozemstvu obično privremen i traje samo nekoliko godina.

U proteklih deset godina Švicarska je bila daleko najpopularnije odredište njemačkih emigranata. Skoro 200.000 Nijemaca preselilo je u susjednu zemlju. 127.000 je otišlo u Sjedinjene Američke Države, 108.000 u Austriju i 82.000 u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Stopa iseljenika iz Njemačke je s 5,1 posto relativno visoka u odnosu na druge industrijske zemlje. Tako se na primjer iz SAD-a iseljava 0,7 posto stanovništva, iz Japana 0,6, dok Poljska bilježi visokih 10 posto.

Ova studija German Emigration and Remigration Panel Study (GERPS) potpuno je preokrenula tradicionalni pristup istraživanja migracije: ne istražuje imigrante u njihovoj ciljnoj zemlji, već se koncentrira na emigrante iz određene zemlje koji odlaze na različita odredišta u svijetu.

Ovu studiju je Savezni zavod za istraživanje stanovništva iz Wiesbadena radio zajedno sa sociolozima sa Sveučilišta Duisburg-Essen. Anketirano je više od 10.000 njemačkih državljana u dobi od 20 do 70 godina koji su preselili u inozemstvo u razdoblju između srpnja 2017. i lipnja 2018. godine ili su se u istom razdoblju iz inozemstva vratili u Njemačku, javlja Deutsche Welle.

YouGov
Izborna utrka u Velikoj Britaniji sve je neizvjesnija a konzervativci premijera Borisa Johnsona trebali bi na izborima u četvrtak pobijediti s malom većinom, pokazala su najnovija ispitivanja javnog mnijenja objavljena u utorak.

YouGov predviđa da će konzervativci osigurati većinu od 28 zastupničkih mandata, što je znatno manje od 68 mandata koliko je predviđala istovjetna anketa provedena prije dva tjedna. Prednost konzervativaca jako se smanjila u posljednja dva tjedna i sada zbog margine pogreške više nije sigurno da će premijer Johnson pobijediti, a u tom bi slučaju brexit mogao ponovno biti odgođen.

Johnson je sazvao izbore baš kako bi prevladao blokadu parlamenta, u kojemu njegova manjinska vlada nije uspjela progurati zakonodavstvo kojim bi se regulirao izlazak Velike Britanije iz Europske unije, koji je morao biti odgođen do 31. siječnja.

Agencija Focalpoint ranije u utorak je također objavila rezultate anketa koje u pokazale da se Johnsonova većina smanjila na 24 zastupnika, što je ogroman pad u odnosu na anketu provedenu prošlog mjeseca u kojoj su konzervativci imali većinu od čak 82 mandata.

YouGov je procijenio da bi konzervativci u 650-članom parlamentu imali 339 mjesta, što je tek nešto više od 317 koliko su osvojili na izborima 2017. Prema tim rezultatima, glavna oporbena Laburistička stranka osvojila bi 231 mjesto.

Britansko gospodarstvo poraslo je u listopadu najslabije u gotovo sedam godina zbog neizvjesnosti koje prate izlazak Britanije iz Europske unije i slabog globalnog okruženja, izvijestio je u utorak statistički ured ONS.

Britanski je BDP u listopadu porastao 0,7 posto na godišnjoj razini, najslabije od ožujka 2012. kada se zemlja još oporavljala od globalne financijske krize. Najslabiji su rezultati zabilježeni u industriji i građevinskom sektoru, pokazuje izvješće statističkog ureda. U ONS-u ujedno napominju da je približavanje tada zacrtanog datuma izlaska iz Europske unije, krajem listopada, po svemu sudeći potaknulo rast izvoza i uvoza u tom mjesecu, iako skromniji nego pred prvotno planirani izlazak krajem ožujka.

U tromjesečnom razdoblju zaključno s listopadom gospodarstvo je stagniralo u odnosu na prethodna tri mjeseca, izvijestio je ONS. Otok je ljetos izbjegao predbrexitovsku recesiju, bilježeći u tromjesečnom razdoblju zaključno s rujnom rast aktivnosti za 0,3 posto. Kako se približavao kraj listopada, počele su se pojavljivati naznake posustajanja

RBA Analize
Na svom posljednjem sastanku u Beču koji se održavao 5. i 6. prosinca čelnici zemalja članica OPECplus dogovorili su daljnje smanjivanje proizvodnje nafte za dodatnih 500 tisuća barela dnevno, na 1,7 mil. b/d.

Većina proizvodnih rezova odnosi se na zemlje OPEC-a. Naime, Saudijska Arabija namjerava nastavit sa ispunjavanjem svojih proizvodnih kvota za 400 mil. barela dnevno (ukupno 2,1 mil. b/d), a zemlje koje do sada to nisu učinile, poput Iraka i Nigerije, također se žele pridržavati svojih obveza.

Namjera posljednje odluke je da se suzbije brzo rastuća proizvodnja sirove nafte u zemljama koje nisu članice OPEC-a, kao što su Norveška i SAD, te kako bi se cijene nafte održavale na adekvatnoj razini. Navedena kretanja podržavaju naša očekivanja o razini cijene od 64 dolara po barelu nafte tipa Brent za kraj 2019. stoga našu prognozu ostavljamo nepromijenjenom.

Zemlje članice OPEC-a i njihova saveznica Rusija saopćile su u petak da su se usaglasile da smanje proizvodnju sirove nafte za dodatnih pola miliona barela dnevno kako bi održali globalne energetske cijene.

Odluka je uslijedila nakon dugih rasprava u sjedištu OPEC-a u Beču, prenosi Fena, pozivajući se na AP. Cilj grupe jest podržati globalne cijene energenata. Grupa, također, ne želi izgubiti udio u globalnom tržištu od Sjedinjenih Američkih Država, koje nastavljaju ispumpavati sve veće količine nafte.

Novi rezovi uslijedili su nakon ranijeg smanjenja proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno, koje je provođeno tokom protekle tri godine. Izgleda da je najspornija tema u razgovorima bila kako podijeliti rezove među 14 država članica OPEC-a i zemalja kao što je Rusija, a koje koordiniraju svoju proizvodnju nafte s kartelom u posljednjim godinama.

Saudijska Arabija odnedavno snosi najveće breme rezova u proizvodnji. Neke zemlje proizvode, međutim, više nego što se od njih očekuje. Analitičari ukazuju da bi, ako zemlje ne poštuju trenutne sporazume, svako glasanje o novim rezovima proizvodnje bilo besmisleno.

Daljnje smanjenje proizvodnje trebalo bi za sada postaviti solidne temelje za daljnje kretanje cijene nafte. Stoga ostajemo pri našim očekivanjima i za prvo tromjesečje 2020. iako krajem tromjesečja vidimo jasan rizik smanjenja cijene ukoliko se prethodna smanjenja proizvodnje OPEC-a neće produžiti – ili barem ne u dovoljnom iznosu.

Međutim, unatoč poboljšanju kretanja u globalnoj industriji, silazni trend cijena trebao bi se nastaviti u 2020. uslijed već postojeće prekomjerne ponude i slabljenja rasta potražnje. Najavljene mjere neće značajnije utjecati na takva kretanja stoga zadržavamo svoja očekivanja i za 2020. godinu odnosno daljnji pad cijena uz prosječnu razinu 61 dolara po barelu (Brent) te 56 dolara po barelu (WTI).

Generalni direktor nacionalne kompanije za distribuciju nafte i naftnih derivata Emri Vekilzade saopštio je kako je potrošnja tečnog goriva, nakon poskupljenja 15. novembra, smanjena za 22 posto, prenijela je Anadolija.

Iranska studentska novinska agencija ISNA javlja da je Vekilzade rekao da je dnevna potrošnja goriva koja je prije poskupljenja iznosila 98,7 miliona litara, nakon poskupljenja smanjena na 76,6 miliona. Podsjetio je kako je u istom periodu prošle godine potrošnja goriva iznosila 89,6 miliona litara. Sredinom novembra Visoko vijeće za ekonomsku koordinaciju odlučilo je poskupiti gorivo, što je dodatno pogoršalo tešku situaciju nastalu nakon što je SAD uveo sankcije Iranu.

Poskupljenje je pokrenulo val protesta u cijeloj zemlji. Tokom nekoliko dana protesta u zemlji nastala je šteta na javnim institucijama, bankama i benzinskim pumpama. Pojedini izvori navode kako je privedeno 7.000 ljudi, a Amnesty International tvrdi da je smrtno stradalo najmanje 208 osoba.

RBA Analize
Prema podacima HNB-a javni dug krajem kolovoza (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je 298,6 milijardi kuna. 

U apsolutnom izrazu dug opće države viši je za 12,5 mlrd. kuna (4,4%) u odnosu na kraj 2018. Povećanje javnog duga u odnosu na kraj 2018. posljedica je izdanja 1,5 mlrd. eura euroobveznice u lipnju. Osim toga blago jačanje domaće valute u odnosu na euro utjecalo je na nominalni kunski izraz duga budući da je oko 65 posto obveza opće države u eurima ili vezano uz euro. Konačno, prema navodima HNB-a, na razinu javnog duga utjecala je i provedena revizija podataka zbog resektorizacije većeg broja statističkih jedinica u sektor opće države.

Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama unutarnji dug opće države krajem kolovoza iznosio je 187,8 mlrd. kuna (4,1% ytd) dok je vanjska komponenta uz povećanje za 4,2% u odnosu na kraj 2018. bila na razini 110,1 mlrd. kuna.

U studenom su na dospijeću bila dva izdanja obveznica, 1,5 mlrd. dolara euroobveznice izdane 2009. te 1 mlrd. eura obveznice izdane 2004. na domaćem tržištu uz valutnu klauzulu. Dio dospijeća Vlada je namirila sredstvima iz lipanjskog izdanja dok je preostali dio refinanciran sredstvima iz novih izdanja.

Naime, krajem studenog uz, očekivano izniman interes investitora, Ministarstvo financija izdalo je kunske obveznice dospijeća 2024. u ukupnom iznosu od 3,5 mlrd. kuna uz prinos do dospijeća od 0,36% te 7,5 mlrd kuna obveznica indeksiranih na kretanje tečaja kune prema euru s dospijećem 2034. godine (prinos do dospijeća 1,20%). U skladu s očekivanjima relativno povoljniji uvjeti mogu se u potpunosti pripisati tržišnom okruženju koje karakterizira rekordno visoka razina likvidnosti u sustavu, stabilne javne financije i poboljšani gospodarski pokazatelji.

Za Vladu zaduživanje pod takvim uvjetima znači značajne uštede na kamatnim troškovima koji su u posljednje tri godine smanjeni za gotovo 3 mlrd. kuna ili 25% te su u 2018. bili na razini 2,3% BDP-a. Time je Vlada zatvorila (re)financiranje za 2019. Što se pak tiče potreba za refinanciranjem, godina pred nama 2020. će biti nešto manje zahtjevna, a potrebe lako zadovoljene, na razini oko 14% BDP-a (57,5 mlrd. kuna).

Za Direktno.hr
Profesor političkih znanosti Anđelko Milardović je komentirao političku sliku Hrvatske nakon što su predsjednički kandidati predali prikupljene potpise.

Stručnjak je poslao vrlo oštru poruku pretendentima za Pantovčak da prije ulaska u kampanju pročitaju Ustav.

“Prikupljanje potpisa je potpuno nebitno za politički diskurs. Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović imaju stranačku strukturu. To su uredi, organizacija, ljudi… Lako je skupiti potpise kad je tu stranačka vojska. Ta stranačka vojska HDZ-a je uvijek disciplinirana, a slično je i s kandidatom SDP-a. Treći ozbiljni kandidat Miroslav Škoro nema tu strukturu te se može reći da je za njega to otežavajuća okolnost. Brojevi su uvijek zanimljivi i netko ih može uzeti kao mjerilo trenutne političke moći, ali to na kraju ne mora značiti ništa”, rekao je Milardović.

Kako ističe stručnjak, predavanje potpisa pretvorilo se u političko ‘pokazivanje mišića’. “Prikupljanje potpisa kandidati su koristili za političko ‘pokazivanje mišića’ odnosno pretkampanju u kojoj će se pokazati ‘tko je gazda’. U slučaju ovih izbora, pokazalo se tko je ‘gazdarica’. Međutim, njenih 230.000 potpisa skupljeni su unutar HDZ-a”, rekao je Milardović.

Milardović svim kandidatima koji su prikupili dovoljan broj potpisa poručuje da prije kampanje pročitaju Ustav. “Ako će kampanja biti kao pretkampanja, bolje da je nema. Ova pretkampanja bila je potpuno besmislena. Pozivam sve kandidate koji su prikupili dovoljan broj potpisa za predsjedničku kandidaturu da još jednom pročitaju Ustav Republike Hrvatske i vide koje su nadležnosti predsjednika te da svoju kampanju temelje na tomu. Kampanja mora biti kompatibilna s ustavnim ovlastima predsjednika, a sve ostalo je manipulacija, laž i stvaranje ‘pseudodogađaja’. Tako nalaže etika, politika i Ustav”, istaknuo je Milardović.

Kako navodi Milardović, treba prekinuti s praksom lažnih obećanja, ali sumnja da će kandidati to učiniti.

“U kampanji se treba raspravljati o onim politikama koje ulaze u nadležnost predsjednika i to je sve. Naravno, da se to neće dogoditi. Oni će reći da je to tip diskursa na rubu političke pameti, ali u tom slučaju mi uopće nije stalo što će kandidati reći. Treba prekinuti s praksom lažnih obećanja. Oni će sigurno prijeći tu granicu, problematizirati različite teme i sadržaje koje nikada neće moći realizirati. Svi to rade kako bi mobilizirali birače, ali treba biti pošten. Javnost ima percepciju velike političke snage predsjednika, ali sve to pada u vodu nakon čitanja Ustava”, zaključio je Milardović za Direktno.hr.

Konferencija
Ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je u srijedu u Varaždinu na konferenciji “Europa koja se razvija” da će iduća godina u Hrvatskoj biti još jedna u kojoj ćemo imati dobro balansiran proračun, u kojoj će padati porezno i administrativno opterećenje, a rasti industrijska proizvodnja, izvoz te investicije.

Na skupu o prvom stupu prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije na konferenciji “Europa koja se razvija”, osim ministra Darka Horvata, sudjelovale su i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

– Godina u kojoj ćemo imati zaokret u sustavu strukovnog obrazovanja, godina u kojoj ćemo investirati više od 200 milijuna kuna u novi naraštaj hrvatskih majstora, godina u kojoj nećemo improvizirati i eksperimentirati, godina u kojoj će se u Hrvatskoj primjenjivati sve ono što je u Europi već primijenjeno, najavio je Horvat, dodajući da će sve to rezultirati jačim i bržim gospodarskim rastom u Hrvatskoj.

Na predstavljanju je bila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je istaknula da će njezino ministarstvo u sljedećih šest mjeseci imati vrlo odgovornu ulogu te je najavila neke teme.

– Vrlo važno pitanje je zdravlje bilja, sigurnost hrane, bolesti i dobrobit životinja. Naši hrvatski stavovi, što se tiče naše buduće zajedničke poljoprivredne politike, ne smanjenju potpora, da većim potporama za mlade, da generacijskoj obnovi gospodarstva, da okolišno održivoj i prihvatljivoj poljoprivrednoj politici, istaknula je ministrica te ocijenila da teret takve odgovornosti ne bi smjeli nositi samo poljoprivrednici.

– Naravno da ćemo u ovom predsjedanju, gdje nas čekaju rasprave o vrlo važnim zakonodavnim paketima i druge teme, nastojati politikom kompromisa doći barem do prijedloga rješenja što većeg broja otvorenih pitanja, najavila je Vučković.

Ministrica Bedeković je istaknula da je upravo zahvaljujući Hrvatskoj demografija prvi put u povijesti Europske unije stavljena kao portfelj i kao dio njezine strateške agende za sljedeće razdoblje. Samim time, dodala je, demografija će biti u fokusu u šest mjeseci hrvatskog predsjedanja Europskom unijom i jedan od prioriteta Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

– Svjesni smo činjenice da se Hrvatska, jednako kao i velik broj članica Europske unije, čak više od polovice, susreće sa sličnim problemima, a to su negativni demografski trendovi, istaknula je te najavila da će se za vrijeme predsjedanja održati mnoge aktivnosti vezane za demografiju.

Među ostalim, najavila je pokretanje cjelovite rasprave o demografskim trendovima te razmjenu iskustva s drugim zemljama članicama.

Govoreći o Vladinim mjerama usmjerenima prema demografskoj obnovi, ministrica Bedeković je istaknula kako je bitno razlikovati što su demografske mjere koje se trenutačno provode i što je strategija demografske revitalizacije Hrvatske koja je trenutačno u izradi. Za mjere koje se provode rekla je kako će se učinci tek vidjeti, piše HRT.

Ministarstvo graditeljstva
Građevinski sektor raspolaže s pet milijardi kuna za projekte energetske obnove, istaknuo je ministar graditeljstva Predrag Štromar na jučerašnjem predstavljanju glavnih elementa novog poziva na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

Istaknuo je i svoj resor u povlačenju EU novca, jer tvrdi, od raspoloživih 311 milijuna eura za energetsku učinkovitost iz Operativnog programa “Konkurenost i kohezija 2014.-2027.”, ugovoreno je više od 90 posto.

“Nastavljamo istim tempom, uz mogućnost da se neiskorištena sredstva iz drugih resora prebace za sufinanciranje energetske obnove”, poručuje Štromar dodajući da prosječna ušteda energije koje zgrade postižu premašuje 60 posto te da se trenutačno obnavlja 1300 bolnica, škola i vrtića te višestambenih zgrada, te je obnovom obuhvaćeno više od 16 tisuća kućanstava i 70 tisuća učenika i djece.

U okviru ranijeg poziva objavljenog prije tri godine ugovorena su 584 projekta – najviše u Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji, investicijske vrijednosti veće od milijardu kuna, a bespovratna sredstva iznose 554 milijuna kuna. Novi poziv objavit će se krajem siječnja, a rok za podnošenje počet će najranije protekom 45 dana od objave poziva.

U prvom kvartalu predviđa se stručna podrška Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te info radionice, a postupak dodjele u drugom kvartalu te ugovoranje u trećem. Raspoloživa bespovratna sredstva osigurana iz Europskog fonda za regionalni razvoj nisu više tako izdašna, naime u novom pozivu iznose 152 mil. kuna. Od planiranih aktivnosti u 2020. vrijedi istaknuti poziv za energetsku obnovu privatnih kuća i za javne zgrade.

Na konferenciji su nazočili brojni potencijalni prijavitelji – upravitelji zgrada i zainteresirani predstavnici stanara, arhitekti i praktičari iz cijele zemlje, njih moguće oko dvije stotine. Potvrda je to velikog interesa za novi Poziv koji donosi nekoliko bitnih novosti. Ključna je razlika u odnosu na raniji poziv to što se predviđa dodjela bespovratnih sredstava putem otvorenog postupka u modalitetu trajnog poziva, prijavom putem informatičkog sustava eFondovi.

Zatim je posrijedi promicanje mjera OIE i to sufinanciranjem zelenog krova i zelenog zida, ali i raščlanjivanje na strojarske i elektrotehničke mjere. Njihovo veće korištenje moguće je očekivati u dijelu projektnih aktivnosti vezanih za sustave dimnovodnih instalacija. Besplatno sufinanciranje u iznosu od 250 kn/m2 predviđa se za strojarske mjere, dok je za zeleni krov riječ o iznosu od 450 kuna po četvornom metru krova.

Inače, sam Nacrt ključnih elemenata novog poziva objavljen je i na aplikaciji e-savjetovanje te ga je moguće komentirati do 2. siječnja. Prema riječima voditeljice Službe za pripremu poziva i provedbu EU projekata stambenih zgrada MGPU Katije Jeram, do promjene modaliteta došlo je zbog potrebe za sukcesivnošću u provođenju projekata, a izazvane pritiskom velikog broja projekata u realizaciji.

To je utjecalo na nestašicu materijala i rast cijena, što uključuje i cijene radova ali i plaće radnika te je u uvjetima nedostatka građevinskih tvrtki rezultiralo i s time da je isti izvođač bio angažiran na nizu projekata, čije je izvođenje zbog toga kasnilo. S druge strane, sredstva za provedbu projekata iz novog poziva moraju se iskoristiti najkasnije do četvrtog kvartala 2022. godine, piše Poslovni dnevnik.

Izvješće
Pad potrošnje ugljena u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi pomogao je usporiti rast globalnih emisija ugljičnog dioksida ove godine, a tome je pridonijela i slabija potražnja za ugljenom u Kini i Indiji, prema studiji objavljenoj u srijedu.

Izvješće objavljeno na UN-ovom summitu o klimi u Madridu pokazalo je da sve veći apetit za naftom i plinom znači da je svijet još uvijek daleko od postizanja drastičnih smanjenja emisija stakleničkih plinova potrebnih za sprečavanje katastrofalnog globalnog zagrijavanja.

Ipak, potrošnja ugljena naglo je pala u Sjedinjenim Državama i Europi, pomažući usporiti očekivani rast emisije ugljičnog dioksida na 0,6 posto u 2019. u usporedbi s 2,1 posto u 2018. godini.

Sporiji rast potražnje u Kini, koja sagorijeva polovinu ugljena u svijetu, te u Indiji, u kombinaciji s općenito slabijim globalnim gospodarskim rastom također je pomogao usporavanju rasta emisije, navodi se u izvješću “Global Carbon Budget 2019.”

U tom se izvješću navodi i da će globalne emisije C02 iz fosilnih goriva vjerojatno biti više za četiri posto u 2019. nego u 2015., godini kada je usvojen Pariški sporazum o borbi protiv klimatskih promjena.

Komentar Večernjeg lista
Raspada li se koncept održivosti javnih financija ovih dana pred očima poreznih obveznika?

Pitanje je to koje je neminovno postaviti kada izračun pokaže da su učitelji i nastavnici tražili povišicu od 476 kuna mjesečno, a nakon štrajka imat će čak 978 kuna veća primanja svaki mjesec.

 Na godišnjoj je razini to gotovo 12 tisuća kuna, odnosno ne samo 13. plaća nego i pola 14. plaće u godini. Štrajkom i nepokolebljivošću prosvjetari su dobili svoje i na tome im treba čestitati, ali Vlada je otvorila prostor za sve ostale skupine zaposlenika i njihove zahtjeve, a to bi moglo predstavljati golemu prijetnju proračunskom suficitu. Po darove drugi tek stižu Podsjetimo, uvjeren da će time slomiti štrajk i udobrovoljiti prosvjetare, predsjednik Vlade Andrej Plenković obećao je povišicu od 6,12 posto svim zaposlenicima države pa će čak 250 tisuća ljudi dobiti i do 500 kuna veću plaću u prvom mjesecu 2021. Tim je poklonom zaposlenicima, koji ga na to nisu prisilili zahtjevima, Plenković opteretio proračun trajno od 2021. pa nadalje za novih 1,8 milijardi kuna, a sada samo za prosvjetare mora stvoriti dodatnih od 350 do 400 milijuna kuna godišnje pa se trošak penje na nevjerojatnih 2,2 milijarde kuna svake godine.

U deset godina Plenkovićeve povišice pojest će novac dovoljan za gradnju autoceste od Zagreba do Splita, najvećega infrastrukturnog projekta u povijesti Hrvatske. I to je samo početak jer po darove, nakon prosvjetara, doći će i drugi. Analiza koeficijenata, koju je Vlada najavila, otvorit će samo prostor za nove povišice jer nitko neće pristati na njihovo smanjenje pa ta analiza nema smisla, osim ako Vlada ne namjerava dići prava svima. Povišice su dane bez ikakve reforme, dobili su ih i načelnici sektora i zaposlenici agencija, tajnice, računovođe, birokracija… Nije otvoreno legitimno pitanje trebaju li nam baš svi zaposlenici javnog sektora, svih 250 tisuća njih, ili možemo bez desetak posto zaposlenih, kako sugeriraju brojni analitičari. Zbog činjenice da nije iskorišten trenutak nedostatka radne snage na tržištu s jedne strane i birača svjesnih da je javni sektor prevelik s druge strane, državne financije stavljene su pod pritisak koji u slučaju usporavanja gospodarstva ili nekog novog ciklusa recesije može biti prevelik, piše Večernji list.

Naime, da bi Vlada osigurala 2,2 milijarde kuna dodatnih prihoda svake godine, BDP bi morao rasti barem 0,5 posto, a porezni pritisak mora ostati na jednakoj razini. U kontekstu usporavanja na globalnim tržištima i još više kod naših najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke i Italije rast mase plaća u javnom sektoru sužava manevarski prostor za davanje poticaja gospodarstvu. Ostaje nadimak ABC Politika se odlučila na korak u smjeru trajnog zadržavanja pritiska na svoje gospodarstvo pa je zbog povišica ne samo odustala od prvog koraka u reduciranju opće porezne stope PDV-a nego i od prostora za rasterećenja drugim poreznim oblicima, a to je podloga za zabrinutost na dugi rok. Javni sektor je trom, golem, preskup i nelogično skup i mora ga se smanjiti. Država više ne smije sudjelovati u 57 posto svih ekonomskih aktivnosti jer ćemo kao gospodarstvo još jače zaostajati za drugima. Investicijske aktivnosti privatnog sektora niže su nego u poslijeratnim vremenima, a to je pokazatelj da se Hrvatska nije odmaknula od nadimka ABC (anything but Croatia) koji ima među međunarodnim ulagateljima, a domaći poduzetnici i sami priznaju da je u drugim zemljama lakše poslovati i lakše ulagati te naposljetku oploditi svoj novac. Vidi li tko u kojem smjeru vodi nastavak politike bujanja države ili samo vide datum izbora?