Tribina

Analiza Poslovnig dnevnika

Tijekom pandemije koronavirusa u razvijenim državama učlanjenima u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) bilježi se najsveobuhvatniji porast cijena nekretnina u posljednja dva desetljeća. Iako se to s jedne strane dobra vijest za vlasnike kuća i stanova, ekonomski analitičari skeptično odmahuju glavom i upozoravaju da svijet zbog toga klizi u financijsku nestabilnost.

Prema analizi koju je napravio Financial Times, od 40 država OECD-a, u samo njih tri tijekom prvog tromjesečja nije zabilježen rast cijena nekretnina. To je najniži udjel od 2000. godine, kada su se počeli prikupljati ti podaci.

Štoviše, prosječni godišnji rast cijena nekretnina u prvom tromjesečju iznosio je 9,4 posto, što je najsnažnije u posljednja tri desetljeća.

Bizaran pokušaj ubojstva u Vukovaru: Pijana 63-godišnjakinja muškarcu iz vrata iščupala trahealnu kanilu pa pobjegla

Analitičari smatraju kako su za takav trend zaslužna tri glavna razloga: iznimno niske kamatne stope, zatim štednja akumulirana posljednjih godina te potreba za dodatnim stambenim prostorom uslijed sve izraženijeg rada od doma.

Kratkoročno, skok cijena nekretnina može biti “dobra stvar za gospodarstvo jer se vlasnici nekretnina osjećaju bogatiji i mogu trošiti više zbog vrijednosti svoje imovine”, ističe Claudio Borio, odjela za monetarnu i ekonomsku analizu u Banci za međunarodna poravnanja, “središnjoj banci središnjih banaka”.

Međutim, ako ovakav trend potraje, može prerasti u neodrživi rast, posebice u kombinaciji sa snažnom kreditnom ekspanzijom. Deniz Igan, zamjenik direktora makrofinancijskog odjela pri odjelu za istraživanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ističe kako je “snažan rast cijena nekretnina u posljednjih godinu dana zabilježen u većini država sjeverne hemisfere”. Dostupni podaci sugeriraju kako se ovaj trend nastavio i u drugom tromjesečju.

Primjerice, u SAD-u su cijene u travnju porasle najviše u posljednjih 30 godina nakon što je S&P Case-Shiller indeks skočio 14,6 posto. No, snažno poskupljenje stambenog prostora primjetno je i u Velikoj Britaniji, Južnoj Koreji, Novom Zelandu, Kandi i Turskoj, među ostalima.

Štoviše, u nekim su državama primjetni i znaci “nekretninske groznice”, ističe Enrique Martínez-García, stariji analitičar Federalnih rezervi iz Dallasa. On to pojašnjava fiskalnim i monetarnim poticajima tijekom pandemije.

S tom se tezom slaže i Cladio Borio. “Ekstremno povoljni financijski uvjeti” u kombinaciji s rekordno niskim kamatnim stopama pomogli su rastu cijena nekretnina po neobično brzoj dinamici tijekom razdoblja slabe gospodarske aktivnosti, tumači Borio.

Iako su stambeni krediti povoljniji nego ikada, kupnja vlastitog stana na Zapadu uskoro će postati sve nedostupnija širim slojevima. Naime, prosječne cijene nekretnina u državama OECD-a rastu brže od plaća. K tome, brzo rastu i najamnine.

Adam Slater, vodeći ekonomist u Oxford Economicsu, kaže kako su nekretnine u razvijenim državama oko 10 posto precijenjene u odnosu na dugoročni prosjek. To ovu cjenovnu ekspanziju čini najvećom u posljednjih 120 godina, pokazuju njegovi izračuni.

Međutim, Slater naglašava i kako su određeni faktori koji guraju cijene nagore privremenog karaktera, poput poreznih olakšica i poremećaja u globalnim opskrbim lancima što je dovelo do poskupljenja građevinskog materijala.

Osim toga, kreditni rast je niži nego uoči globalne financijske krize što sugerira niži rizik od pucanja balona nego 2007. godine, kaže Slater.

Deniz Igan iz MMF-a pojašnjava kako je rast stambenih kredita većinom povezan s ljudima s dobrom kreditnom sposobnošću, a u razvijenim državama kućanstva su manje zadužena nego prije financijske krize.

To sugerira manji rizik od ponavljanja scenarija prije 15-ak godina kada je kriza donijela val rasta loših kredita te odlaska kuća i stanova “na bubanj”, dodaje Igan, a donosi Poslovni dnevnik.

Analiza

Proizvodne aktivnosti azijskih gospodarstava u srpnju su se snažno pale pod pritiskom rasta ulaznih troškova i novog vala širenja zaraze koronavirusa, što je zasjenilo solidnu globalnu potražnju i upozorilo na krhak oporavk u toj regiji.

Proizvodna aktivnost porasla je u izvoznim silama Japanu i Južnoj Koreji, iako su kompanijama naštetili prekidi lanaca opskrbe i nedostatak sirovina, povećavajući im troškove.

Poluvodiči nove generacije – Proizvodnja zastala, ali niču tvornice čipova
Kineska proizvodna aktivnost u srpnju je naglo pala, zbog smanjene potražnje prvi put u posljednjih više od godinu dana, pokazuju podatci jednog privatnog istraživanja koji su u velikoj mjeri usklađeni sa službenim podacima objavljenim u subotu i koji su pokazali usporavanje aktivnosti

Uska grla opskrbe i dalje su ograničavajući čimbenik. No indeks menadžera nabave (PMI) sugerira da se i potražnja hladi, zbog povećanih cijena, i opterećuje aktivnosti u industriji i graditeljstvu – rekao je Julian Evans-Pritchard iz Capital Economics.

Prema privatnim istraživanjima, u Indoneziji, Vijetnamu i Maleziji u srpnju su proizvodne aktivnosti pale zbog ponovnog širenja zaraze koronavirusa i strožih mjera zaključavanja.

Istraživanja u azijskim gospodarstvima također potvrđuju neravnomjeran tempo oporavka od pandemije, kao i u cijelom globalnom gospodarstvu, zbog čega je Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio ovogodišnju procjenu rasta azijskih gospodarstva u razvoju.

Rizik bi mogli predstavljati ‘ožiljci’ u rastu gospodarstava koji bi mogli ostati dulje vremena, čak i u slučaju da se aktivnosti oporave tijekom sljedećih mjeseci. Također, i hlađenje zamaha izvoza, što nije privremeni zastoj, daje naslutiti što bi mogli očekivati ​​u sljedećim tromjesečjima – rekao je Frederic Neumann iz HSBC-u i dodao da bi neizvjesnost u procjenama mogla potaknuti azijske središnje banke na održavanje blage monetarne politike.

Kineski indeks menadžera nabave Caixin/Markit pao je u srpnju na najnižu razinu u 15 mjeseci, na 50,3 boda, u odnosu na 51,3 u lipnju, ukazujući da je rast troškova zasjenio izglede tog svjetskog središta proizvodnje.

Japanski PMI Jibun banke porastao je u srpnju na 53,0 bodova, s 52,4 boda u mjesecu ranije, iako su proizvođači bilježili rast ulaznih cijena troškova po najvećoj stopi od 2008. godine. Japan je suočen s velikim rastom broja novozaraženih delta sojem koronavirusa zbog čega je vlada proširila ograničenja zbog izvanrednog stanja na veća područja do 31. kolovoza, što je zasjenilo Olimpijske igre i smanjilo nadu za snažan oporavak rasta u razdoblju od srpnja do rujna.

PMI u Južnoj Koreji u srpnju je iznosio 53,0 bodova, a razina iznad 50 bodova ukazuje na povećanje aktivnosti već deseti mjesec zaredom. No, podindeks ulaznih cijena porastao je na drugu najveću zabilježenu razinu i naznaka je velikog pritiska na kompanije zbog rasta troškova sirovina.

Iako su se još bori sa širenjem covida-19, ublažavanje ograničenja pomoglo je da se indijska proizvodna aktivnost oporavi u srpnju, zahvaljujući rastu potražnje u zemlji i inozemstvu.

Iako su se ranije smatrale pokretačem globalnog rasta, azijska gospodarstva u razvoju zaostaju za razvijenima u tempu oporavku od posljedica pandemije, jer kašnjenja u cijepljenju štete domaćoj potražnji i zemljama ovisnim o turizmu, zamjećuje agencija Reuters.

Analiza DZS

Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u lipnju ove godine pao je za 0,1 posto u odnosu na svibanj, dok je prema lipnju prošle godine zadržao istu razinu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Statistički podaci na mjesečnoj razini, prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju najveći pad broja zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 16,3 posto te proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 3,4 posto.

Najveći je rast zabilježen u proizvodnji strojeva i uređaja, za 1,9 posto.

Na godišnjoj razini najviše je pao broj zaposlenih u pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu, za 28,5 posto, proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 22,5 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava za 15,9 posto te proizvodnji tekstila, za 9,1 posto.

Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 13 posto, ostaloj prerađivačkoj industriji, za 12,9 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 8,7 posto, proizvodnji metala, za 7,7 posto, vađenju sirove nafte i prirodnog plina, za 5,4 posto, proizvodnji električne opreme, za po 4,3 posto, te proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, za 4,2 posto.

Kumulativni podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da je ukupan broj zaposlenih u industriji bio 1,2 posto manji nego u istom razdoblju lani.

Istodobno je ukupna proizvodnost rada u industriji u prvih šest mjeseci ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine povećana za 10,2 posto.

Inače, isto je izvješće DZS-a pokazalo da je u lipnju industrijska proizvodnja porasla sedmi mjesec za redom, i to za 8,3 posto na godišnjoj razini što ukazuje na nastavak oporavka proizvodnje i cjelokupnog gospodarstva od koronakrize.

Analiza FINA-e

Kad se razbuktala pandemija koronavirusa, ključna je bila promptna reakcija svih – i vlade i poduzetnika. Mjere spašavanja radnih mjesta i druge mjere kojima je ublažen teret blokade i otežanog poslovanja, ali i nagon samih poduzetnika da prežive, vidljiv je na kraju godine iz podataka o poslovanju.

Analiza Fine temeljem predanih financijskih godišnjih izvješća 139 tisuća poduzetnika pokazuje da su u 2020. sektorski gledano očekivano najviše pogođeni ostali poduzetnici u turizma, ali i trgovini i prerađivačkoj industriji.

Generalno, prihodi su pali za nešto više od 5%, na 744 milijarde kuna, dok je porastao broj gubitaša, a konsolidiran rezultat bio za trećinu slabiji nego u pretkriznoj 2019., ukupno 21 milijardu kuna.

Od 20 djelatnosti, nakon dugo vremena, njih šest imalo gubitak, dok je primjerice u 2019. samo financijske i djelatnosti osiguranja (bez financijskih institucija) zabilježio ukupan negativan rezultat, gubitak od 188 milijuna kuna.

U samoj strukturi poduzetnika nije bilo značajnijih promjena – po brojnosti registriranih tvrtki i dalje prednjači trgovina (21%), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (16%), građevinarstvo (12,4%), te prerađivačka industrija (11 %).

Pri tom je u trgovini broj registriranih tvrtki čak blago porastao, a neočekivan je i blagi porast broja poduzetnika u turizmu, koji je po svim ostalim pokazateljima iskazao nezapamćen pad, a jedini “pozitivac” po svim temeljnim pokazateljima je građevinski sektor.

Vladine interventne mjere očuvanja gospodarske aktivnosti i radnih mjesta prošle godine definitivno su ublažile crne prognoze s početka godine o masovnom gašenju tvrtki i otpuštanju radnika.

Gleda li se broj zaposlenih, u prerađivačkoj industriji i dalje je uvjerljivo najveći broj zaposlenih (235 tisuća), unatoč smanjenju u odnosu na prethodnu godinu, ali je najveći udar pretrpio turističko-ugostiteljski segment gospodarstva, u kojemu je godina završena s njih ukupno 65 tisuća, za 11,5 tisuća radnika manje nego u 2019.

Trgovina, koja je standardno druga djelatnost po broju zaposlenih, prema Fininim podacima, uspjela je brzim prebacivanjem na on-line kupnju i pribjegavanju epidemiološkim mjerama 2020. završiti s 4 i pol tisuće zaposlenih više (192 tisuće), a ta djelatnost ostaje uvjerljiv sektorski lider s ukupnim prihodom od 260 milijardi i neto dobiti koja je, istina, bila za oko 3% manja (7,5 milijardi).

U prerađivačkoj industriji koja, pogleda li se Finine tablice za 2019., nije dosegnula pretkriznu razinu, prihodi su oslabili, kao i dobit, no tri su djelatnosti koje su, srazmjerno svojoj veličini, krizom najviše pogođene. U turizmu, premda je u odnosu na sve ostale destinacije na Mediteranu Hrvatska imala najmanji turistički pad, pad prihoda 13 tisuća tvrtki bio je brutalan.

U odnosu na rekordnu pretkriznu godinu “ubrali” su 17 milijardi kuna, 43% manje nego u prethodnoj rekordnoj godini, a umjesto iskazane neto dobiti od preko milijardu i pol, ukupan lanjski neto gubitak iznosio je ujedno rekordnih 3,4 milijardi kuna. Ovih dana svjedočimo ponovnim gužvama na graničnim prijelazima, ali za liječenje od takvog udarca turističkom gospodarstvu trebat će još vremena.

Sektor prijevoza, uz turistički, bio je lani najglasniji u apelu da ga Vlada dodatno zaštiti, a udarac koji su pretrpjeli potvrđuju i podaci o padu broja tvrtki, zaposlenih, ukupnih prihoda i na kraju za razliku od 2019. godinu zaključili s gubitkom od 1,3 milijarde kuna.

Iako je percepcija da, zbog skoka cijena kvadrata, poslovanje nekretninama buja, lani bilježi i snažan pad broja zaposlenih, koji je gotovo prepolovljen, osjetno su pali i prihodi, a za razliku od prethodnog razdoblja, iskazan je i značajan gubitak od 1,3 milijarde kuna.

Djelatnosti koje su se u koroni dodatno došle u prvi plan pozitivnim rezultatima su ICT i nadasve građevinarstvo, koje će taj trend, s potražnjom koja nastavlja rasti, zasigurno zadržati i u narednom Fininom izvješću, piše Poslovni dnevnik.

Analiza Capital Economicsa i Eurostata

Procjepljenost globalnog stanovništva raste, a mjere se, usprkos pojavi novih sojeva korona virusa, ublažavaju, što je označilo relaksaciju ekonomjije, stoji u analizama Capital Economicsa i Eurostata.

Naime, prošloga su tjedna objavljeni podaci koji su pokazali da se najveća svjetska gospodarstva stabilno oporavljaju od koronakrize, pri čemu je gospodarstvo eurozone u drugom tromjesečju izašlo iz recesije, dok je američko dosegnulo razine otprije pandemije.

Prema podacima Eurostata, gospodarstvo eurozone poraslo je u drugom tromjesečju 2 posto u odnosu na prethodni kvartal, čime je izašlo iz tzv. recesije s dvostrukim dnom, s obzirom na to da je palo u prethodna dva tromjesečja.

Izvješće europskog statističkog ureda pokazalo je i da su porasla gospodarstva svih 19 država tog bloka.

U Italiji i Španjolskoj, dvjema zemljama čija su gospodarstva teško uzdrmana pandemijom, stopa rasta približila se razini od 3 posto.

U Austriji i Portugalu zabilježen je još snažniji oporavak, pri čemu je potonji izvijestio da mu je gospodarstvo poraslo za 4.9 posto.

Dva najveća gospodarstva eurozone ostvarila su umjereniji rast, Njemačka za 1.5, a Francuska za 0.9 posto.

Unatoč tome, gospodarstvo eurozone i dalje je oko 3 posto ispod svoje razine prije pandemije krajem 2019. godine.

No uskoro bi moglo dosegnuti te razine.

“Očekujemo još jedan snažan rast BDP-a eurozone u trećem tromjesečju, što bi dovelo gospodarstvo blizu, ali još uvijek ispod razine otprije pandemije”, kazao je Andrew Kenningham, glavni ekonomist za Europu u Capital Economicsu.

Američko je gospodarstvo, pak, dosegnulo razine od prije pandemije.

Zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajima u drugom je tromjesečju poraslo po anualiziranoj stopi od 6.5 posto pa je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a dosegnuo 19.400 milijardi dolara, dok je u posljednjem tromjesečju 2019. iznosio 19.200 milijardi.

Drugoga tjedna za redom

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugog zaredom, jer trgovci vjeruju da će potražnja za ‘crnim zlatom’ ostati snažna, unatoč širenju delta varijante koronavirusa i novim restriktivnim mjerama u pojedinim zemljama. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla na 75,40 dolara, a na američkom tržištu barel poskupio na 73,95 dolara.

U cijelom srpnju cijena barela u Londonu porasla je 1,6 posto, što je četvrti mjesec zaredom kako raste, dok je na američkom tržištu cijena barela ostala nepromijenjena.

Rast cijena zahvaljuje se uvjerenju trgovaca da će potražnja za gorivima i dalje rasti, unatoč širenju delta soja koronavirusa zbog čega prijeti rizik od uvođenja novih restriktivnih mjera i usporavanja oporavka svjetskog gospodarstva.

Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak kazao je prošloga tjedna da potrošnja raste širom svijeta jer je potražnja u porastu te raste vjera kako neće biti zatvaranja kao ranije.

Čak i uz rast novozaraženih u SAD-u, Aziji i dijelovima Europe, analitičari smatraju da bi veća stopa cijepljenja mogla ograničiti potrebu za teškim blokadama koje su pritisnule potražnju tijekom vrhunca pandemije u prošloj godini.

Očekuje se da će globalna tržišta nafte ostati u deficitu, unatoč nedavnoj odluci Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika, zajednički poznatih pod nazivom OPEC+, da povećaju proizvodnju tijekom ostatka godine.

Podršku cijenama pružio je i podatak da su zalihe sirove nafte u SAD-u prije tjedan dana pale za 4,1 milijun barela, što je posljedica pada uvoza i proizvodnje.

Gospodarski oporavak SAD-a i dalje je na dobrom putu, unatoč porastu broja novozaraženih koronavirusom, objavila je američka središnja banka Fed, nakon sjednice njezinih čelnika.

Kao potpora cijenama došlo je također priopćenje o poteškoćama u pregovorima između SAD-a i Irana o iranskom nuklearnom programu, što bi moglo značiti odgodu povratka iranske nafte na tržište.

Prema anketi Reutersa, barelom nafte trgovat će se po cijeni blizu 70 dolara do kraja godine, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva i sporijem nego što se očekivalo povratku iranske nafte na tržišta, dok će rast cijena ograničavati novi sojevi koronavirusa.

Usprkos izjavama ne čine dovoljno?

Nizozemski Shell u travnju je objavio svoje godišnje izvješće o zaštiti okoliša, pritom se pohvalivši velikim ulaganjima u obnovljive izvore energije. Naftni div obvezao se i instalirati stotine tisuća punionica za električna vozila širom svijeta kako bi nadoknadio štetu nastalu izgaranjem fosilnih goriva.

Istog je dana Shell izdao zasebno izvješće otkrivajući kako su najveću pojedinačnu donaciju prošle godine uplatili Američkom institutu za naftu (API), jednoj od najmoćnijih američkih trgovinskih organizacija, ujedno i poveznici između naftne industrije i američkog Kongresa. Pa tako dok tvrtke provode promidžbene kampanje tvrdeći da ozbiljno shvaćaju klimatske probleme, API, u službi interesa naftnih giganta, zapravo djeluje iza kulisa s ciljem da u Kongresu zaustavi ili oslabi zakone o zaštiti okoliša, piše Chris McGreal za Guardian.

To je potvrđeno i kada je ranije ove godine aktivist Greenpeace potajno snimio lobista Exxona u Washingtonu, koji je API opisao kao žrtvenog janjca, koji je tu kako bi oči javnosti držao što dalje od pojedinih tvrtki.

I dok se u Shell-ovim ušminkanim PR izjavama slavi ekološka osjetljivost tvrtke, istovremeno se glavni izvršni direktor API-a Mike Sommers suprotstavlja nizu mjera zaštite okoliša koje je donio predsjednik Joe Biden, uključujući i prijedlog za financiranje novih punionica električnih vozila diljem SAD-a. Tvrdi da je “ekspresni prijelaz” na električna vozila dio “vladine akcije za ograničavanje izbora Amerikanaca na sredstvo prijevoza.

Shell, koji je prošle godine API donirao 10 milijuna dolara nije izoliran slučaj. I ostali naftnih konglomerati, kao što su ExxonMobil, Chevron i BP, također financiraju API, premda to nisu objavili javno.

Europarlamentarci smatraju kako bi se izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva trebale postupno ukidati na svim razinama do 2025. godine, a ostale ekološki štetne subvencije trebale bi se postupno ukidati do 2027.

Očekuju da Komisija do prosinca 2022. procijeni koje su subvencije štetne.

Izvjestiteljica Grace O’Sullivan (Zeleni) istaknula je kako smo na početku presudnog desetljeća u borbi protiv ekološke krize.

Ovaj osmi Akcijski plan za okoliš u skladu je sa izazovima s kojima se suočavamo, pruža ambiciozni okvir koji prepoznaje potrebu za sustavnim promjenama. Uvjerena sam da ovaj plan, ojačan nadzornim mehanizmima, može igrati značajnu ulogu do 2030. – istaknula je O’Sullivan, a donosi Jutarnji list.

Šest slučajeva vraćeno na početak

Investitori u vjetroelektrane u velikom su problemu već duže od godinu dana s razvojem svojih projekata, o čemu se u Hrvatskoj slabo govori. Novi paket zakona na razinu EU bila je tema sjednice Vijeća Zajednice za obnovljive izvore energije HGK, unutar koje djeluje i Grupacija za energiju vjetra HGK. S obzirom na velika očekivanja, jedan od zaključaka sjednice je da treba nastaviti raditi na procesu realizacije projekata, oko čega ima puno poteškoća. Procedure ishođenja svih potrebnih dozvola su preduge, dok se tehnologija u djelatnosti jako brzo mijenja, a zakonodavstvo i praksa ne prati energetsku tranziciju.

„Investitori se suočavaju s problemima prilikom izmjene projekata kada se odlučuju na primjenu novije tehnologije. Trenutno je šest projekata u vrijednosti više od pola milijarde kuna vraćeno na početak“ kaže voditelj grupacije Bojan Rešćec.

U pozadini cijele priče je činjenica da je Hrvatska lani u svibnju dobila ‘packu’ iz Bruxellesa da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja olako izdaje ekološka odobrenja za projekte vjetroelektrana, ne poštujući Direktivu o staništima. Naime, mnogi investitori su za projekte u uznapredovaloj fazi (dakle one s lokacijskim dozvolama) tražili izmjene kao npr. manji broj agregata, ali veće snage, jer oni projekte razvijaju jako dugo, a tehnologija je u međuvremenu napredovala.

Tim zahtjevima je ministarstvo udovoljavalo, izdajući mišljenja temeljem elaborata zaštite okoliša da nakon “stare” procjene studije utjecaja na okoliš nije potrebna nova, koja s monitoringom traje dvije godine i podrazumijeva novi put do lokacijske dozvole. No, nakon pritužbe iz Bruxellesa stvar se naglo mijenja i od svibnja 2020. gotovo niti jedan projekt VE ne uspjeva dobiti zeleno svjetlo. Kako doznajemo, trenutno su zapeli projekti brojnih investitora. Problema ima RP Global s VE Rudine 2 (35 MW) i VE Danilo 2 (47 MW), u kojem je investitor tražio osam jačih turbina umjesto 17 slabijih.

“VE Danilo razvijam već 10 godina, a projekt od 90 MW sam bio prisiljen podijeliti na dva dijela jer je tako svojedobno odlučio HOPS. Vjetroelektrana nije u Naturi 2000 a utjecaj će biti i manji nego što bi bio da postavljam 17 turbina. S pticama nismo imali problema, a one sa šišmišima smo rješavali. Sada sam vraćen na početak sa studijom utjecaja na okoliš i oduzeli su mi barem dvije godine koje sam već mogao iskoristiti. Pa neću sada valjda ići na postavljanje slabijih vjetroagregata? To nema smisla ni u jednom pogledu”, rekao je za naš portal Bojan Reščec, dodavši da u nas ima puno ‘mitologije’ oko utjecaja VE na ptice, što je tehnološki rješivo.

S nemilošću prirodnjaka u resornom ministarstvu suočili su se i VE Rast (100 MW) koji razvija Končar te VE Konavoska brda (150 MW) od Kenon Power Libertasa, VE Oton (42 MW) od Nove energije te dva projekta Professia. Ukupno je riječ o više od tristotinjak MW “zaštopanih” projekata u vjetru, koji žele veće snage agregata pa će morati ići u izradu nove ekološke studije i njezinu ocjenu, što znači novi postupak dolaska do lokacijske dozvole. Ili će krenuti u razvoj projekata za koje su ranije ishodili lokacijsku dozvolu ali za nižu snagu, što projekte čini slabije isplativim i na što nitko od investitora nije spreman, jer nema poslovnu logiku. Tko pak započne gradnju, ne može računati na premijski sustav.

Reščec komentira da će ovakva situacija sigurno utjecati na loše rezultate predstojećih nekoliko natječajnih postupaka po premijskom modelu, gdje će se tražiti lokacijska dozvola. S takvom situacijom investitore koji bi željeli ući u premijski sustav praktički se tjera da instaliraju opremu slabije snage, što znači i manju proizvodnju, manju isplativost projekata a za zemlju teže ostvarnje ciljane proizvodnje iz obnovljih izvora. On procjenjuje da će u premijski sustav eventualno ući tek 300 MW vjetra, što je daleko od kvote od 1.000 MW za velike VE. “Razdoblje pred nama očekuje velike investicije u energetsku infrastrukturu i diversifikacija proizvodnje energije, kao i razvoj novih tehnologija, ali ide jako teško”, misli Reščec.

Na sastanku je izabran i zamjenik voditelja Grupacije za energiju vjetra Goran Trška iz tvrtke Vjetroelektrana Lički medvjed. Trška je voditelj trenutno najvećeg vjetroparka u Hrvatskoj snage 425 MW, vrijednosti investicije od 500 milijuna eura, koji razvijaju nizozemska tvrtka Green Trust i njemački Enercon u blizini grada Otočca, piše Energetika-net

Analiza

Štete u poljoprivredi uslijed elementarnih nepogoda procjenjuju se na 509,2 milijuna kuna, no još nisu dostupni konačni podaci o prijavljenim štetama, njihovu opsegu, broju oštećenika te šteti na kulturama, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit Hine o ovogodišnjim štetama zbog elementarnih nepogoda.

Prema raspoloživim podacima o iznosima štete u prvim priopćenjima iz Registra šteta od prirodnih nepogoda, prikupljenih temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, u 2021. godini do četvrtka, 22. srpnja, ukupne štete od prirodnih nepogoda u poljoprivredi, po procjenama iz prvih priopćenja, iznose 509,2 milijuna kuna, navode iz Ministarstva.

Konačni podaci još nisu dostupni
No, napominju da s obzirom na zakonom propisanu proceduru prikupljanja i obrade podataka o štetama, “u Registru šteta nisu dostupni konačni podaci o prijavljenim štetama, njihovu opsegu, broju oštećenika i konačnoj procjeni štete na kulturama”.

Iz Ministarstva podsjećaju da je u državnom proračunu za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u svim sektorima osigurano 20 milijuna kuna, da poljoprivrednici mogu aplicirati na nekoliko podmjera i operacija iz Programa ruralnog razvoja, kao i da je Vlada već reagirala i u proračunu osigurala 20 milijuna kuna za pomoć poljoprivrednicima zbog poplave i tuče koje su u lipnju pogodiie Požeško-slavonsku županiju.

Temeljem zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, sredstva pomoći dodjeljuju se za štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana, ako je oštećeno više od 60 posto vrijednosti imovine i u slučaju da su unesene na propisan način i u zadanom roku u Registar šteta prema odredbama tog zakona, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Iznos novčane pomoći pritom ne može biti veći od pet posto iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.

Iz Ministarstva nadalje podsjećaju da poljoprivrednici kojima su stradali višegodišnji nasadi mogu aplicirati na mjeru 5, tip operacije 5.2.1. “Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala” iz Programa ruralnog razvoja.

Kroz tu su mjeru, objašnjavaju, predviđena financijska sredstva za investicije povezane sa sanacijom poljoprivrednog zemljišta, građenje/ rekonstrukcija/opremanje poljoprivrednih gospodarskih objekata i pripadajuće infrastrukture za poljoprivrednu proizvodnju, popravak ili nabava novih/rabljenih poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju, nabavu osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja, kupnju i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja.

Osim toga, u sklopu podmjere M17.1. “Osiguranje usjeva, životinja i biljaka” omogućena je dodjela namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za police osiguranja od prirodnih nepogoda u poljoprivredi.

Zatražena potpora putem te podmjere, kako navode, bilježi stalan rast od 2016. godine, kada je iznosila 31 milijun kuna. U 2020. godini traženi iznos potpore iznosio je 146,6 milijuna kuna, pri čemu je do sada poljoprivrednicima za osiguranje usjeva, životinja i biljaka isplaćeno više od 419 milijuna kuna potpora, podatci su Ministarstva.

Podsjećaju da je objavljen i četvrti natječaj za tu podmjeru, s predviđenim ukupnim iznosom potpore od 140 milijuna kuna.

Ističu i podmjeru 4.1.1 “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava”, kojom su među ostalim prihvatljivim troškovima i oni za ulaganje u građenje različitih tipiziranih sustava zaštite od padalina te ulaganje u sustave navodnjavanja na gospodarstvu.

Klimatske promjene iza prirodnih nepogoda
S obzirom na znatne financijske štete koje je u lipnju zbog poplave i tuče pretrpjelo područje Požeško-slavonske županije, prema prvim procjenama u iznosu 31,8 milijuna kuna, s ciljem ublažavanja i uklanjanja posljedica, Ministarstvo poljoprivrede je u okviru državnog proračuna osiguralo pomoć u iznosu od 20 milijuna kuna za poljoprivrednike na području Požeško-slavonske županije, o čemu je Vlada donijela odluku 1. srpnja, dakle samo pet dana nakon posljednje prirodne nepogode koja je pogodila tu županiju, podsjećaju iz resora poljoprivrede.

“Problem šteta u poljoprivredi zbog prirodnih nepogoda posljedica je klimatskih promjena koje su zahvatile cijeli svijet te se i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europske unije treba promijeniti u tom pravcu. Hrvatska je jedna od zemalja članica koje iniciraju i traže prilagodbu tržišnih alata u okviru ZPP kao odgovor na izvanredne situacije i poremećaje uslijed prirodnih nepogoda”, istaknuli su iz Ministarstva u odgovoru na upit Hine.

Ovih je dana i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila da su štete u poljoprivredi uzrokovane elementarnim nepogodama u Hrvatskoj od početka godine premašile 600 milijuna kuna, zbog čega se očekuje rast cijena i veliki financijski pritisak na poljoprivrednike.

Kazali su i kako klimatske promjene sve više utječu na sektor zbog čega su proizvođači zabrinuti te očekuju da EK ubrza mehanizme i alate kojima bi se mogla izdvojiti pomoć za ove proizvodnje, koje su pod snažnim udarom klimatskih promjena.

Analiza FINA-e

Hrvatski poduzetnici lani su poslovali s konsolidiranom neto dobiti od gotovo 21 milijarde kuna, što je za 34,3 posto manje nego u 2019. godini, pokazuju u srijedu objavljeni podatci Financijske agencije (Fina).

Od 139.009 poduzetnika obveznika poreza za dobit (bez financijskih institucija), lani je dobit razdoblja, u iznosu od 45,9 milijardi kuna, ostvarilo 82.743 poduzetnika, ili njih 59,5 posto. Gubitak razdoblja od gotovo 25 milijardi kuna iskazalo je 56.266 poduzetnika (40,5 posto).

U odnosu na 2019. godinu, poduzetnici su lani ostvarili 4,4 posto manju dobit razdoblja, uz povećanje gubitka razdoblja za 54,9 posto.

To je rezultiralo ostvarenjem konsolidirane neto dobiti od gotovo 21 milijardu kuna, što je za 34,3 posto manje u odnosu na 2019. godinu, navodi se u objavi Fine.

Ukupni prihodi poduzetnika pali za 5,3 posto, a rashodi za 3,8 posto

Po podatcima Fine, prošle su godine hrvatski poduzetnici ostvarili 743,8 milijardi kuna ukupnih prihoda, ili 5,3 posto manje nego godinu ranije.

Njihovi ukupni rashodi, pak, iznosili su 716,9 milijardi kuna i bili su manji za 3,8 posto.

U 2020. su hrvatski poduzetnici imali 947.874 zaposlenih prema satima rada, ili 0,3 posto manje nego godinu ranije.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je 5.971 kunu, što je za 1,7 posto više u odnosu na 2019. godinu.

Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 20.696 poduzetnika (14,9 posto), s tim da je od ukupnih prihoda 141 milijardu ostvareno prodajom robe na inozemnom tržištu, što je pad izvoza od 5,8 posto u usporedbi s 2019. godinom.

Istodobno je robni uvoz smanjen za 8,6 posto, na 126,4 milijarde kuna.

Tako je trgovinski suficit lani iznosio 14,6 milijardi kuna, što je za 28,7 posto više nego u 2019. godini.

Po podatcima Fine, i nadalje je najviše poduzetnika u trgovini (28.615), a oni su ostvarili i najveće ukupne prihode (260,3 milijarde kuna).

Najviše je, pak, zaposlenih kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji, njih 235.070, što je za 1,5 posto manje nego 2019. godine.

Iz Fine u objavi o rezultatima poslovanja poduzetnika u 2020. godini izdvajaju i podatak da je najveći pad prihoda, za 43,2 posto u odnosu na 2019. godinu, ostvaren u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a poduzetnici u toj djelatnosti su ostvarili 3,4 milijarde kuna neto gubitka.

Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je mikro poduzetnika, njih 124.348 (udio u ukupnom broju poduzetnika od 89,5 posto), malih je 12.638 (udio 9,1 posto), srednjih 1.632 (udio 1,2 posto), a velikih 391 (udio 0,3 posto).

Sve četiri skupine poduzetnika iskazale su neto dobit u 2020. godini – kod mikro poduzetnika je iznosila 48,6 milijuna kuna, kod malih poduzetnika 7,6 milijardi kuna, srednje veliki poduzetnici ostvarili su 5,4 milijarde kuna, a veliki poduzetnici 7,9 milijardi kuna neto dobiti.

Promatrano po županijama i dalje dominiraju poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu, njih je 46.347 poduzetnika, ili trećina (33,3 posto) ukupnog broja poduzetnika.

Ukupni prihodi najviše su rasli na razini Vukovarsko-srijemske (17,4 posto), a neto dobit na razini Sisačko-moslavačke županije (70 posto), u kojoj je najviše rastao i broj zaposlenih (osam posto), navodi se u objavi Fine.