Srbija

“Uslijed neizvjesnosti rokova pristupanja EU, politički čelnici se vode vrlo racionalnom računicom po kojoj ‘troškovi’ priprema za članstvo u EU, koji podrazumijevaju slobodno tržište, slobodu izražavanja i oporbenog djelovanja, slobodne medije, demokratske izbore i institucije, pravosuđe oslobođeno političkih pritisaka, predstavljaju suviše visoku cijenu. Oni je nisu spremni platiti jer bi time riskirali trajne posljedice po status, poziciju i privilegije“, tvrdi Majstorović.

On podsjeća da Kina, Rusija i Turska angažman u regiji ne dovode u vezu s pitanjima koja su od značaja za demokratizaciju i vladavinu prava.

“Osiguravajući potporu tih država, lideri zapadnog Balkana šalju dvosmislenu poruku da pristupanje EU nije jedini scenarij, već da su moguće i druge opcije. Očigledno je da su regionalni lideri više naklonjeni suradnji s trećim zemljama i oportunističkom otkazivanju europskih pravila zarad političke podrške i novca bez uvjetovanja. Za razliku od suradnje s EU, koja je zasnovana na određenim načelima i vrijednostima“, tvrdi Majstorović za Vijesti.

Vladimir Vučković iz podgoričkog “Centra za građansko obrazovanje” smatra da lideri Zapadnog Balkana svjesno koketiraju s neeuropskim silama. Podsjećajući na izjave crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da “EU mora prihvatiti oštru konkurenciju na globalnoj sceni” te da “Crna Gora nije iz nužde opredijeljena da bude dio EU”, i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića “da je EU racionalan izbor, ali da to ne znači da će Srbija pokvariti odnose s Rusijom”, Vučković upozorava da upravo Crna Gora i Srbija prednjače u traženju alternative EU, iako se javno zalažu za integracije.

“To vidimo u slučaju Crne Gore i njenih kreditnih aranžmana s Kinom oko posla s autocestom, iako je EU imala značajnu rezervu prema tom poslu…. A Srbija je, kao glavni regionalni akter, počela jačati suradnju s Rusijom kroz potpisivanje niza ekonomskih i vojnih sporazuma. Zajedničko za politiku obje zemlje jest da su one poslale poruku EU – da njena igra nije jedina igra u gradu”, kaže Vučković za podgoričke Vijesti.

Taj list podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron Bruxelles u kolovozu upozorio da EU na Balkanu ima sve jaču konkurenciju, ističući da Zapadni Balkan treba ugraditi u Europu “inače će o njemu odlučivati SAD, Rusija i Turska”.

Majstorović smatra da će buduća integracija Zapadnog Balkana više zavisiti od zrelosti članica EU, nego država kandidata.

“Integracija zapadnog Balkana će zavisiti od zrelosti i spremnosti EU da prihvati činjenicu da svoju stratešku budućnost i autonomiju u vođenju europskih i globalnih pitanja neće biti u mogućnosti sprovesti dok god ove zemlje ne postanu njen sastavni dio”, zaključuje Majstorović u razgovoru za podgorički portal.

Znajući da je posrijedi ulagač s portfeljem većim od 5,2 milijardi eura, jasnija je ekonomska (ne)logika otkupa precijenjenih dionica, u okolnostima u kojima Šaranović ne može doći do kontrolnog udjela. Fond je orijentiran na tržište središnje i istočne Europe i očito je angažirao upućene lokalne igrače, navodi dnevnik.

U travnju je već kupio većinski udio u Mlinaru, najvećoj hrvatskoj pekarskoj kompaniji, i tad su najavili da im je plan širenje hrvatske tvrtke na međunarodno tržište.

Prisutni su i u Srbiji, gdje su ušli ulaganjem u “greenfield” investiciju stvaranja United Groupa, no taj su udio prodali kako bi kupili grupu Danube Foods koja ujedinjava nekoliko prehrambenih proizvođača: Imlek, Bambi i vodu Knjaz Miloš. Onda su prodali i Imlek i vodu te preuzeli Medigroup – najveću privatnu zdravstvenu instituciju u Srbiji. Bambi su nedavno prodali Coca-coli.

Njihov interes za Kraš nije novost, već su ih spominjali kao potencijalnog kupca. S obzirom na njihov “modus operandi”, nepoznanica je samo koliko bi se dugo zadržali. Prokuristica Kraša Marica Vidaković reagirala je, prilično uznemirena tim tvrdnjama, te poručila da nije imala apsolutno nikakav kontakt s MID Europom, donosi Večernji list.

Zaprimili smo obavijest od dioničara Kappa Star Limited, o dosezanju i prelasku praga od pet posto glasačkih prava u Krašu, navodi se u objavi Kraša, prema kojoj je ta ciparska tvrtka prag od pet posto udjela u Krašu prešla u ponedjeljak, 16. rujna.

Dionica Kraša u fokusu je ulagača nakon što je Mesna industrija braća Pivac početkom prošloga tjedna najavila ponudu za preuzimanje, nakon čega je znatno porastao promet tom dionicom, a uslijedio je i veliki rast njene cijene pa se u jednom trenutku početkom ovog tjedna njome trgovalo i po cijeni od čak 890 kuna, što je njezina najviša razina još od 2007. godine i rast njene cijene.

Podaci Središnje klirinško depozitarnog društva (SKDD) o deset najvećih dioničara Kraša pokazivali su promjene odnosno povećanje vlasničkog udjela u Krašu na skrbničkom računu u Raiffeisen banci, a mediji su posljednjih dana nagađali tko je taj “kupac iz sjene” očekujući i da će se službeno znati tko je on kada pređe udio od pet posto.

Do sada neslužbene informacije Jutarnjeg lista, današnjom su objavom Kraša i službeno potvrđene – riječ je o Nebojši Šaranoviću, jednom od najpoznatijih srpskih poduzetnika u čijem je vlasništvu ciparska grupacija Kappa Star Limited, u regiji najpoznatija po Jaffa keksima.

Po podacima iz obavijesti koju je Kraš dobio od tvrtke Kappa Star Limited, ta je tvrtka prag od 5 posto prešla u ponedjeljak, 16. rujna kada je na Zagrebačkoj burzi kupila 1319 dionica Kraša, ili 0,088 posto dionica, a nakon te kupnje je imala ukupno 80.166 dionica Kraša, ili 5,349 posto. Kako je i u utorak i danas nastavljeno intenzivnije trgovanje dionicama Kraša, može se pretpostaviti da je i ciparska tvrtka u vlasništvu Šaranovića dodatno povećala svoj udio u Krašu.

Naime, jučer je protrgovano 19.116 dionica Kraša, čime je ostvaren promet od 13,6 milijuna kuna, a intenzivna je trgovina nastavljena i danas te je do 15,10 sati protrgovano 64.920 dionica, čime je ostvaren promet od 51,46 milijuna kuna. Dionicom Kraša trenutno se trguje po cijeni od 800 kuna, što je 13,5 posto viša cijena nego jučer.

Najveći pojedinačni dioničar Kraša je Mesna industrija braća Pivac, koji drže 30,73 posto dionica, a slijedi Kraš ESOP koji drži 18,45 posto dionica, dok je na trezorskom računu Kraša 5,03 posto dionica.

On je dodao da ne kaže da su iznenađeni što ih Srbija nije obavestila o početku gradnje, ali da nažalost nema dijaloga sa srpskom stranom, pa da ih stoga početak radova mimo očiju javnosti nimalo ne iznenađuje.

Upitan na šta konkretno Energetska zajednica ima zamerke i šta to kompanija „Gastrans” i Agencija za energetiku Srbije nisu uradile, a gradnja je odmakla, Kopač odgovara da je Sekretarijat u svom mišljenju još u martu ove godine bio vrlo određen.

„Iako je AERS u konačnoj odluci izmenio neke prvobitne uslove, svi naši uslovi nisu bili ispunjeni, naročito deo koji se odnosio na poboljšanje konkurencije. Zato smatramo da se ovom odlukom, takvom kakva je ispala zapravo krši Treći energetski paket”, kaže Kopač za „Politiku”.

Tu se, dodaje on, posebno misli na njen član o izuzeću nove infrastrukture. Pri tome trenutno ne postoji otvoren dijalog sa srpskom stranom da se ovaj problem reši.

Insistiranje da kapacitet novog gasovoda bude ponuđen svim zainteresovanim stranama na aukciji (i to dugoročno do 20 godina) preinačen je u izuzeti deo Trećeg paketa, i to samo za one subjekte koji su učestvovali u prethodnom market testu.

„Time se, po nama, dodatno ograničava dostupnost u proceduri dodela kapaciteta i isključuju neki drugi subjekti od zakupa istog”, kaže Kopač.

Energetska zajednica je, inače, u svom mišljenju bila vrlo izričita, piše „Politika”. Zatraženo je da se zakupi kapaciteta „Turskog toka” preko Srbije ustupe i drugima. Sve u cilju da se izbegne da vlasnik gasovoda bude i vlasnik gasa i time spreči monopol što nalaže Treći energetski paket.

Čvrsta suradnja, naglasili su, posebice se odnosi na razvoj projekta zajedničke plinske interkonekcije, koji je od strateškog značaja za Srbiju i Mađarsku. Antić i Szijjártó su kazali kako se trenutačno usklađuju aktivnosti kako bi se u svim scenarijima osigurala opskrba plinom u te dvije zemlje, priopćila je vlada Republike Srbije.

Također, Antić je istaknuo kako se nada da će se burze električne energije Srbije (SEEPEX) i Mađarske (HUPX) ujediniti do kraja godine. Tako bi se trebala stvoriti snažna regionalna burza.

Elektroprivreda Srbije raspisala je međunarodni predkvalifikacijski tender za projektiranje i izgradnju vjetroparka Kostolac, čija bi instalirana snaga trebala biti 66 MW.

Prvi EPS-ov tender obuhvaća ugradnju 20 vjetroagregata, temelja i pripadajućih instalacija, upravne zgrade i trafo stanica te drugi natječaj za projektiranje i izgradnju internih prometnica i priključaka na ceste.Vjetropark će biti financiran od strane njemačke razvojne banke KfW, a rok za prijavu je 1. listopad. Kostolac se nalazi 90 km istočno od Beograda na Dunavu.

“Tražio sam ‘nemojte ljudi da govorite o velikosrpskoj agresiji cijelo vrijeme’, pošto to nema smisla”, rekao je Vučić. Dodao je kako je i hrvatska predsjednica imala zahtjeve i za njega. “Nije ona bila netko tko sve prihvaća, već je i ona tražila od nas. Gdje smo mogli, izašli smo u susret, gdje nismo mogli, nismo”, rekao je Vučić za Prvu tv.

“Kolinda Grabar-Kitarović od mene je tražila da se posebno pozabavim nestalim osobama i ja u predstojećem razdoblju očekujem prve rezultate po tom pitanju, a nije to lako, jako je teško”, rekao je Vučić.

Tjednik Nacional objavio je navodnu prepisku između hrvatske predsjednice i njezina bivšeg savjetnika Mate Radeljića u kojoj, tvrdi se, postoji i mail u kojem piše da ju je Aleksandar Vučić zamolio da više ne koristi izraz velikosrpska agresija.

Novi šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u srijedu da svaki Hrvat zna da je izvršena velikosrpska agresija Miloševića režima u Hrvatskoj i da je siguran da tako govori i predsjednica, komentirajući medijske napise da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zatražio Kolindu Grabar-Kitarović da se prestane cijelo vrijeme govoriti o velikosrpskoj agresiji.

Trgovine su zatvorene u znak prosvjeda koji su trgovci dogovorili prošlog tjedna zbog pristojbi od 100 posto, uvedenih prije sedam mjeseci, kojima Priština pokušava primorati Beograd da prizna kosovsku neovisnost i suglasi se s prijemom Kosova u Ujedinjene narode i međunarodne organizacije.

Kosovske vlasti uvele su pristojbe od u studenom prošle godine, a u posljednjih mjesec dana pooštrene su kontrole uvoza robe, što je za posljedicu imalo ograničenja u opskrbi te pad ponude u trgovinama.

Predsjednik Udruge gospodarstvenika sjevera Kosova, većinski naseljenog Srbima, Radoš Petrović rekao je da pod ovakvim uvjetima trgovci ne mogu poslovati i upozorio da će se to stanje produljiti ako se ništa ne promijeni.

U sjevernom dijelu Mitrovice ne rade ni taksisti, a slično je i u ostale tri općine na sjeveru Kosovan Haradinaj optužuje Beograd za simuliranje humanitarne krize Nakon najave kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da će na sjeveru omogućiti privremenu veleprodaju, dva kamiona s uljem, brašnom, mlijekom te sredstvima za higijenu dopremljena su u sjeverni dio grada, ali nije bilo zainteresiranih trgovaca koj bi otkupili robu, navodi RTK.

Kosovska vlada je, u suradnji s kosovskim poduzećima, najavila i otvaranje mobilnih prodajnih mjesta na sjeveru Kosova “radi zaštite građana”, nakon što su gospodarstvenici s tog područja odlučili zatvoriti svoje trgovine.

Šef Izaslanstva Europske unije u Srbiji (EU) Sem Fabrizi ocijenio je u utorak kako stajalište francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da u postojećoj strukturi Unije nema mjesta razgovorima o budućem proširenju Unije, ne dovodi u pitanje članstvo Srbije u EU.

Priština tvrdi da se radilo o kriminlanim skupinama, no srbijanski predsjednik Vučić zapovjedio je stanje pune borbene pripravnosti vojske. Rekao je da završetak drame na sjeveru Kosova nije kraj.

Što se događa na Kosovu i može li doći do otvorenog sukoba u Studiju 4 govorio je novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab.

– Priprema terena za priznanje i podjelu Kosova?

– Vučić pokazuje mišiće, ali ne smatram da bi moglo doći do otvorenog sukoba. Vučić vrlo dobro zna da ako u bilo kakvu akciju krene sukobit će se s NATO-om. Na žalost, Kosovo je žrtva pasivnosti međunarodne zajednice, kazao je Hassan Haidar Diab.

Komentirajući navodni dogovor Thacija i Vučića o podjeli (razmjeni) teritorija i navode da su jučerašnji događaji išli u smjeru da se EU prisili na dogovor Prištine i Beograda kazao je da je u Thaci otvoreno priznao da se pregovara o teritoriju. Po tome, dodao je, Srbija bi dobila kompaktni dio Sjeverne Mitrovice, a zauzvrat bi Albanci dobili Preševsku dolinu.

– To je išlo glatko. Pregovori o tome su išli duboko, ali je zapelo na rudniku Trepči i jezeru Gazivoda, što su najveća bogatstva Kosova. Tu je i otpor kosovskog premijera Haradinaja, pravoslavne crkve ali i opozicije u Vučićevoj stranci, ali i njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Macrona, rekao je Diab koji smatra da bi razgraničenje i dogovor oko granica bilo rješenje.

U Kosovu ne funkcionira pravna država, naveo je – svi tamo funkcioniraju kao “udruženo leglo kriminala”. Naglasio je kako Vučić mora priznati Kosovo, ako želi prosperitet i ulazak u EU, bez obzira na Rusiju. “Je li ovo pogodan trenutak, pitanje je, ali tome nema alternative. Svi su toga u Srbiji sretni”, dodao je. Napomenuo je da srpski dio Mitrovice izgleda kao pojas Gaze. Tamo gdje žive Albanci – život ide naprijed. Upitao je: “Gdje je tu interes Vučića?”.

Ministar Krstičević prisjetio se prvog postrojavanja vojske na stadionu u Kranjčevićevoj ulici. 

“Hrvatska vojska je stvorena u Domovinskom ratu, a nije naslijeđena kao neke druge vojske iz drugih država. Kruna Domovinskog rata su akcije Bljesak i Oluja”, rekao je za HRT.

Istaknuo je da je Hrvatska vojska uvijek bila moćna, respektabilna, poštovana. Dodao je da naš narod voli Hrvatsku vojsku.  “Ova Vlada RH učinila je sve za vojsku – od povećanja proračuna, do boljeg standarda naših vojnika, dočasnika i časnika. Mislim da smo zajedno obnovili Hrvatsku vojsku, vratili smo joj sjaj iz Domovinskog rata, vratili smo dostojanstvo hrvatskim vojnicima i mislim da smo jamac mira i sigurnosti u Republici Hrvatskoj te da smo spremni odgovoriti na sve sigurnosne izazove”, rekao je ministar obrane.

Osvrćući se na napetosti na sjeveru Kosova, ministar Krstičević kazao je kako je jasno da živimo u nestabilnom okruženju. Zato je naša zadaća razvoj i modernizacija Hrvatske vojske.  “Vidim da neki spominju ‘Oluju’. Svakome će se dogoditi ‘Oluja’ tko se usudi napraviti nešto loše protiv Hrvatske. Prema tome, snažni smo, jaki i spremni odgovoriti na sve izazove”, naglasio je.

Podsjetimo, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će Vojska Srbije zaštititi srpski narod na Kosovu ukoliko bude ugrožen te je nazvao “licemjernim“ poruke predstavnika NATO-a da je započeta akacija kosovske policije borba protiv korupcije i kriminala.

Uhićeno je 13 pripadnika policije na Kosovu srpske nacionalnosti, a navodno je dvoje njih ranjeno pri uhićenju. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će Vojska Srbije zaštititi srpski narod na Kosovu ukoliko bude ugrožen te je nazvao “licemjernim“ poruke predstavnika NATO-a da je jutros započeta akacija kosovske policije borba protiv korupcije i kriminala.

Policijska akcija, u kojoj sudjeluju interventne ili specijalne policijske snage (ROSU) na sjeveru Kosova, legitimne su i očito prema za sad šturim informacijama namijenjene borbi protiv kriminala u policijskim redovima. Istovremeno, kosovski premijer Ramush Haradinaj poručio je u utorak da akcija policije (KPS) i Policijskog inspektorata Kosova (PIK) na sjeveru Kosova ima za cilj provođenje zakona, a Srbe pozvao na mir.

U Beogradu je nastavljena sjednica posvećena Kosovu, koja je započela u ponedjeljak, na kojoj se zastupnicima obratio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. On je dan ranije u dvoipolsatnom govoru kazao da je s kosovskim Albancima neophodan kompromis i da je došlo “vrijeme izbora između slatkih laži i gorke istine” o Kosovu. U više smo navrata na portalu pisali o mogućnosti novih sukoba između Kosova i Srbije.

Situacija je trenutačno najnapetija i najužarenija do sada, a strahuje se i od mogućeg ”prelijevanja” sukoba izvan granica Kosova, što se ponajprije odnosi na Makedoniju, ali i susjednu Albaniju. ”Iako se za sada prije svega u srbijanskim medijima sve zajedno okarakteriziralo kao zastrašivanje srpske populacije, kosovsko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćuje da su uhićeni policijski službenici više nacionalnosti i to poimence Albanci, Bošnjaci i Srbi. Po svemu sudeći, moguće je da se radi o istragama vezanim uz krijumčarenje, robe i ljudi preko granice, a u svakom slučaju radi se o uhićenjima osoba osumnjičenih za neki vid kriminala, a ne o nacionalno usmjerenoj akciji”, tvrdi geostrateg i politički analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Direktno.

U isto vrijeme u Srbiji traje burna parlamentarna rasprava oko Kosova. ”Nažalost, retorika koja se upotrebljava ne koristi nikome, a ponajmanje Srbiji”, komentira Avdagić i dodaje:

”S druge strane, policijske akcije na Kosovu nisu dovoljno kvalitetno iskomunicirane i to je zapravo ključni problem čitave priče. Kosovo će morati preokrenuti svoju komunikaciju kada je posrijedi odnos prema srpskom stanovništvu kako bi svima, pogotovo izvan Kosova bilo kristalno jasno što se tamo događa. Mislim da bi bilo dobro da za potrebe toga otvore dislocirani ured koji će kvalitetno služiti međunarodnoj komunikaciji ali i informiranju prema Srbiji i Srbima. Možda bi upravo Zagreb bio sjajno mjesto za to, u zemlji članici NATO-a i EU, jezično bliskoj Srbiji i možda i najvažnije zemlji koja priznaje Kosovo i u kojoj se jako dobro poznaju zamršeni balkanski međuodnosi i mogu se međunarodno tumačiti. U suprotnom će se svaka policijska akcija zlorabiti i tumačiti kao ‘ratni akt’ i podizati međuetničke tenzije sve dok se ne zapali prava vatra sukoba”.

Zaključuje kako ”službeni Zagreb i Beograd nemaju najbolje odnose, ali u međuodnosu Kosova i Srbije i ne postoji zemlja koja je potpuno kao posrednik prihvatljiva objema stranama, a Kosovu jako treba komunikacijski posrednik prema Zapadu koji dobro razumije i Srbiju. Tajming je savršen, jer sljedeće godine kreće i hrvatsko predsjedavanje Europskom unijom, što je prilika da se pokuša s ozbiljnim naporom zatvoriti Kosovski problem. Uostalom, pitanje jugoistoka Europe posve sigurno će se naći među prioritetima predsjedavanja”, zaključuje Avdagić za Direktno.hr

Kako su priopćili iz kompanije, dolaskom na ovu funkciju, Aralica će doprineti daljem razvoju kompanije MOL Serbia koristeći znanja stečena na vodećim pozicijama u industrijama duvana i maloprodaje.

Svoju ekspertizu, kako se dodaje, dokazao je u oblastima korporativnog restrukturiranja i organizaciji sektora u cilju unaprijeđenja poslovanja velikih korporacija. Aralica će stečeno iskustvo koristiti kako bi doprinio povećanju efikasnosti u poslovanju, rešavanju strateških pitanja razvoja kompanije, ali i realizaciji ključnih investicionih projekata planiranih za naredni period.

Osim što će rukovoditi kompanijom MOL Serbia, Aralica zadržava i pozicije koje ima kao predsjednik Uprave i direktor društva Holdina d.o.o. Sarajevo.

Aralica je karijeru započeo 2001. godine u Konzumu, da bi karijeru nastavio kao menadžer za Trade Marketing i distribuciju u kompaniji British American Tobačo. Adris grupi se pridružuje 2006. godine gdje radi u TDR-u kao Trade marketing manager za region. Od 2009. godine vodi Adrisove operacije u BiH kao direktor Oprese d.d. Sarajevo. Za predsednika uprave i direktora društva Holdina, imenovan je u siječnju 2015. godine.