Srbija

UGT Renewables LLC

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa čelnicima američke kompanije UGT Renewables LLC koja se bavi obnovljivim izvorima energije, nakon čega je potpisan Sporazum o suradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike.

Sporazum su potpisali potpredsenica vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i finansijski direktor u kompaniji UGT Renewables LLC Piter Gudal.

Potpisivanju je prisustvovao i ambasador SAD Entoni Gofri.

Predsetavnici UGT Renewables predvođeni osnivačem i predsedikom Robertom Bermanom krajem marta su ministraki Mihajlović predstavili su neke od svojih značajnijih ulaganja u svetu i izneli predloge mogućih projekata postrojenja za proizvodnju solarne energije u Srbiji.

Ministarka Mihajlović je tada najavila skoro donošnje Zakona o obnovljivim izvorima energije kao pravnog okvira za ostvarivanje takvih projekata, koji je u međuvremenu donet.

U Prevljama

Slovenska tvrtka TAB, sa sjedištem u Mežicama, proizvođač baterija za pokretanje automobila i industrijskih baterija, osnovala je zajedničku kompaniju TAB-Haidi s kineskim partnerom zbog pokretanja proizvodnje litij-ionskih baterija u Prevaljama.

Početak proizvodnje očekuje se na proljeće 2022. godine, izjavio je Bogomir Auprih, direktor TAB-a, javlja agencija STA. Kompanija TAB-Haidi u prvoj fazi će zaposliti gotovo 300 radnika.

Slovenska tvrtka osnovala je kompaniju TAB-Haidi zajedno s kineskom tvrtkom Haidi Energy Technology koja je počela s radom 2011. godine i ima oko 800 radnika u četiri proizvodna pogona. TAB ima 74% udjela u novoj kompaniji, a kineski partner 26%.

Tržišni potencijal za prodaju litij-ionskih baterija proizvedenih u Prevaljama vide uglavnom u raznim skladištima energije (u kućama, industrijskim objektima), ali nadaju se i prodoru na dio tržišta električne mobilnosti.

Kineski partner će osigurati tehnologiju, znanje i razvoj, dok će TAB financirati proizvodne pogone i opremu, osigurati obrtni kapital i uspostaviti poslovanje nove kompanije.

U Srbiji

Da bi se ubrzala plinofikacija Srbije, što je jedna od strateških investicija, vlada je dala suglasnost da se JP Srbijagas dodatno zaduži za 169 milijuna eura, a jamstvo za vraćanje tog novca bankama dat će država, zbog čega je i upućen prijedlog zakona Skupštini Srbije koja to treba ratificirati, doznaje Blic.

Riječ je o projektu plinofikacije u regijama u kojima taj proces nije završen, i to Kolubarskog područja, dijelova Borskog i Zaječarskog, kao i Jablaničkog i Pčinjskog.

Za svaki od njih potrebna je i različita količina novca koja će se osigurati iz kredita, te je tako za izgradnju razvodnog plinovoda na relaciji Beograd-Valjevo-Loznica potrebno 75 milijuna eura, dok za pokrivanje troškova tog projekta na pravcu Paraćin-Boljevac-Rgotina-Negotin-Prahovo treba 66 milijuna eura.

Najmanje novca iz kredita, 28 milijuna eura, bit će osigurano za izgradnju dionice razvodnog plinovoda između Leskovca i Vranja.

Blicov izvor iz srpske vlade kaže da je više razloga zbog kojih je država stala iza novog zaduženja Srbijagasa. “Razlog što će država stati iza ovog kreditnog zaduženja Srbijagasa u tome je što je u vladinim strateškim opredjeljenjima utvrđeno da je plinofikacija strateški projekt, koji bi osim zaštite okoliša stvorio uvjete i za privlačenje stranih ulagača u ta područja jer ih stranci izbjegavaju zbog nedostatka plina.

Usto, ovim projektima stvorit će se uvjeti i za izgradnju distribucijskih plinovoda u svim naseljima i povezivanje industrijskih, komunalnih i individualnih potrošača”, objašnjava sugovornik Blica.

On dodaje da bi se novcem koji će Srbijagas dobiti od tri banke riješio i problem kućanstava koja se griju na kruto gorivo. “Procjene su da u Srbiji ima oko milijun kućanstava koja koriste kruto gorivo za grijanje. Ovim ulaganjima njihov broj bit će prepolovljen do kraja 2022. godine, čime bi se u značajnoj mjeri smanjilo i onečišćenje okoliša.

Da je država ozbiljno krenula u ovaj projekat pokazuje i to što je izmijenila Pravilnik o posebnoj vrsti objekata i radova kojim se regulira smanjenja troškova priključka na plinsku mrežu. Ti troškovi u lokalnim samoupravama od sadašnjih 200.000 dinara (oko 1645 eura) bit će prepolovljeni”, objašnjava izvor beogradskog lista.

Upravo te visoke pristojbe, kojih se lokalne samouprave nisu željele odreći, bile su jedan od razloga zbog kojih se u Srbiji u većoj mjeri nije koristio plin.

Zato je država izmijenila tu normu koja je stvarala dodatne troškove za uvođenje plina u kućanstvima. Usto, i Srbijagas će smanjiti svoje troškove pa bi priključak za plin stajao oko 780 eura i otplaćivao bi se u 36 rata i to bez kamata, i u dinarima, piše Poslovni dnevnik.

Kritike Zorane Mihajlović

Srpska strana nezadovoljna je najavom da se završetak izgradnje odgađa za kraj 2022. godine, kao i kvalitetom radova. Kritike Zorane Mihajlović, srpske ministrice rudarstva i energetike, na račun kineskog izvođača radova na izgradnji bloka B3 u Termoelektrani Kostolac B, koji kasne, potpuno su opravdane. Ne postoje objektivni razlozi za odgađanje tog projekta, smatra stručna javnost u Srbiji, piše Danas.

Naime, Zorana Mihajlović izjavila je nedavno, u razgovoru s predstavnicima kineske kompanije CMEC, da je nedopustiva dosadašnja dinamika radova na izgradnji Bloka B3 u termoelektrani u Kostolcu, ističući da je riječ o jednom od najvećih gradilišta u energetskom sektoru. Ona je bila nezadovoljna najavom da se završetak radova odgađa za kraj 2022. godine kao i kvalitetom radova.

Ren Kailong, glavni direktor predstavništva CMEC-a u Srbiji, odgovorio je kako očekuje da će projekt ipak biti završen ne krajem već do jeseni 2022., te da će kompanija raditi u skladu s ugovorenim zahtjevima i obvezama te da će uložiti dodatne napore u isporuku opreme.

Kineska kompanija CMEC položila je 20. studenoga 2017. temeljni kamen za izgradnju novog, trećeg bloka u Termoelektrani Kostolac B, snage 350 megavata. Očekivana godišnja proizvodnja električne energije tog postrojenja je oko 2,5 milijardi kilovatsati.

Vrijednost radova je 613 milijuna dolara, a započeti su izgradnjom dimnjaka i sustava za kemijsku pripremu vode. Blok B3 u Kostolcu je prvi takav energetski objekt koji se u Srbiji gradi od 1991. i kada bude završen činit će 5% od ukupnih instaliranih elektroenergetskih kapaciteta.

Izgradnja bloka B3 dio je druge faze realizacije projekta, uz povećanje proizvodnje Kopa Drmno sa 9 na 12 milijuna tona ugljena godišnje da bi se osigurale dovoljne količine za novi blok. Ukupna je vrijednost druge faze projekta modernizacije Teremoelektrane Kostolac B 715,6 milijuna dolara.

Kineska Exim banka osigurala je 85% sredstava za financiranje projekta, a 15% Elektroprivreda Srbije. Rok otplate je 20 godina, uključujući i poček od sedam godina, a fiksna kamata je 2,5% godišnje.

Zeleni vodik također

Bechtel zanimaju ulaganja u srpsku energetiku, posebice u obnovljive izvore, istaknuto je, među ostalim, tijekom jučerašnjeg sastanka potpredsjednice vlade Srbije i ministrice rudarstva i energetike Zorane Mihajlović s predstavnicima ove američke kompanije.

Ona je istaknula kako je za Srbiju bitno da i na energetskim projektima surađuje s jednom od najboljih svjetskih kompanija, napomenuvši kako je resorno ministarstvo pripremilo nove zakone jer želi stvoriti povoljno poslovno okruženje i otvoriti tržište za nova ulaganja.

Ovo je važna godina za energetiku, pripremamo nacionalni plan za energetiku i klimu, radit ćemo na dekarbonizaciji, a želimo povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora te unaprijediti energetsku učinkovitost, pri čemu su dobrodošli Bechtelovo znanje, iskustvo i primjena novih tehnologija, napomenula je.

Predsjednik Bechtela za Zapadni Balkan Stuart Jones je rekao kako Srbija može i treba biti prva zemlja u okruženju koja će ulagati u nove tehnologije obnovljivih izvora, posebice u vjetroelektrane, sunčane elektrane, ali i u zeleni vodik, izvijestila je vlada Srbije.

Ministarstvo rudarstva i energetike

Nacrt zakona o korištenju obnovljivih izvora energije omogućit će potrošačima koji postave solarne panele na krovove svojih kuća da umjesto pasivnog kupca postanu aktivni sudionici na tržištu, tvrde u Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije.

S druge strane, iz redova stručne javnosti mogu se čuti ocjene da je za većinu kućanstava ta investicija neisplativa zbog niske cijene električne energije koja ne jamči zaradu, piše Danas.

Kućanstva mogu instalirati solarne panele koje će koristiti za vlastitu opskrbu električnom energijom, pri čemu će višak struje moći isporučiti u elektroenergetski sustav ili uskladištiti u vlastitim skladištima za kasnije korištenje.

Građani od toga mogu imati izravnu korist, odnosno manje račune za potrošenu električnu energiju. Naime, ako kupac koji je i proizvođač, tijekom jednog meseca potroši manje električne energije nego što je proizvede razlika će se prenijeti u sljedeći mjesec, kao oblik zajamčene pretplate, odnosno tu količinu struje potrošač će koristiti kasnije.

Kada ne proizvede dovoljno struje iz svojih solarnih panela potrošač će potrebne količine osigurati iz mreže Elektroprivrede Srbije.

Prema riječima Zorane Mihajlović, ministrice rudarstva i energetike, iz solarnih panela bi se moglo dobiti 10 posto struje koja se proizvodi u srpskim termoelektranama. Proizvodnje struje u termoelektranama 2019. godine iznosila je 25.546 gigavatsati, što znači da deset posto iznosi 2555 gigavatsati.

Solarni paneli mogu se postaviti ne samo na kuće već i na sve objekta koji imaju krovove, kao i na zemljište koje nije pogodno za poljoprivredu.

Prema broju sunčanih sati u Srbiji, od 1500 do 2200 godišnje, za 2555 gigavatsati bilo bi potrebno instalirati panele snage oko 1,2 gigavata, navode iz Ministarstva rudarstva i energetike. Međutim, Velimir Gavrilović, glavni direktor tvrtke Energia gas and power kaže da se građanima s prosječnom potrošnjom struje u ovom trenutku neće isplatiti uvođenje solarnih panela zbog niske cijene struje.

“Investicija bi se vratila tek za oko 15 godina što je nije kratko razdoblje. Međutim, za one potrošače koji često ulaze u crvenu zonu potrošnje, i do nekoliko puta godišnje, ta investicija je isplativa jer bi smanjila njihove račune za struju koji su veliki.

Također, isplatilo bi se i tvrtkama koje moraju plaćati struju po tržišnim cijenama te bi uvođenje solarnih panela za njih bila znatna ušteda”, objašnjava Gavrilović.

Javlja Blic

Plinofikacijom Srbije, što je prioritetna državna investicija, onečišćenje okoliša moglo bi se značajno smanjiti jer bi se gotovo 500.000 kućanstava od milijun koji se griju na kruta goriva (drvo, ugljen), do kraja 2022. godine moglo priključiti na plinovod, piše Blic.

Prioritet je Beograd, koji ima gotovo 300.000 ložišta na drva i ugljen, zbog čega iz Srbijagasa najavljuju da će za godinu i pol glavni grad Srbije bio potpuno plinoficiran.

Da je država ozbiljno krenula u taj projekt pokazuje i to što je izmijenila Pravilnik o posebnoj vrsti objekata i radova koji obuhvaća smanjenje troškova priključka na plinsku mrežu.

Primjenom pravilnika od ovog mjeseca značajno će se smanjiti troškovi građana pri povezivanju na distribucijsku mrežu Srbijagasa. Procjenjuje se da će ti troškovi u većini lokalnih sredina sa sadašnjih 200.000 dinara (oko 1645 eura) pasti za 50 posto.

Da su visoke općinske pristojbe kočile plinofikaciju Srbije istaknuo je Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa. Upravo taj prihod, kojeg se lokalne vlasti nisu željele odreći, bio je jedan od razloga zbog čega se u Srbiji u većoj mjeri nije koristio plin.

Irena Vujović, ministrice ekologije, kaže da bi lokalne vlasti trebale obavijestiti građane o novim pogodnostima. “Izmjene pravilnika vrlo su značajne jer motiviraju građane da umjesto grijanja na ugljen prijeđu na plin”, rekla je Vujović.

Prije usvajanja tog pravilnika i Srbijagas je najavio da će i njihovi troškovi biti manji a plaćanja olakšano. U cijeloj Srbiji priključak za plin stajao bi 780 eura i plaćao bi se na 36 rata i to bez kamate, i u dinarima. Na popisu njihovih prioriteta, osim Beograda nalazi se i Vojvodina, za koju se također najavljuje potpuna plinofikacija u ovom razdoblju.

Međutim i druga područja u Srbiji neće biti zapostavljena. Osim Beograda i Vojvodine, prioritet je i Kolubarski okrug, kao i jug Srbije. Obavit će se i plinofikacija Leskovca, Gadžinog Hana i Vranja. Prema podacima Dejana Popovića, prvog čovjeka Agencije za energetiku Srbije, samo za šest upravnih okruga može se reći da su potpuno plinoficirani.

“U njima svaka općina ima plin. Djelimično je plinoficirano 11 okruga, kao i Beograd, ali na primjer Lazarevac nije. A čak u 13 okruga niti jedna općina nije plinoficirana”, rekao je Popović za Politiku.

S druge strane, Milenko Jovanović, bivši načelnik za kvalitetu zraka u Agenciji za zaštitu životne sredine, nije previše optimističan jer sumnja da se Beograd može preko noći osloboditi ložišta na kruto gorivo.

“Nije urađeno dovoljno, a sumnjam da se od tih 300.000 ložišta, koliko je procijenjeno da ih ima u Beogradu, može sanirati barem 10 posto”, kaže Jovanović.

Ipak, Srbiji neće nedostajati plin jer će Ministarstvo energetike ovih dana raspisati javni poziv za izbor izvođača za izgradnju plinske interkonekcije Srbija – Bugarska jer su dobivena sva odobrenja nadležnih europskih institucija, uključujući i Europsku investicijsku banku.

Planirani kapacitet tog plinovoda je 1,8 milijardi prostornih metara plina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 85,5 milijuna eura, piše Poslovni dnevnik.

Izjave za Danas

Ruska državna kompanija Gazprom Neft kupit će Petrohemiju iz Pančeva iako za to nema ekonomskog interesa, ali će zauzvrat Moskva od Beograda tražiti određene ustupke, kaže za Danas izvor blizak vladi Srbije.

Aleksandar Bocan-Harčenko, veleposlanik Rusije u Beogradu, izjavio je, naime, da su u tijeku pregovori o tome da Gazprom Neft sudjeluje u privatizaciji Petrohemije.

I sugovornik Danasa ističe da će Gazprom Neft, vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS), sudjelovati u privatizaciji Petrohemije iako se ta ruska kompanija ne bavi petrokemijskim poslovima.

“Moskva će prihvatiti da državna kompanija Gazprom Neft kupi našu Petrohemiju. Time će nam ruska strana učiniti uslugu jer se teško može naći kupac za Petrohemiju na tržišnim temeljima.

U skladu s tim, Moskva će, kao što to uvijek čini, od Srbije tražiti određene ustupke”, navodi izvor blizak vladi Srbije.

On navodi da će Rusi najvjerovatnije tražiti da se 2024., kada istekne međudržavni sporazum Srbije i Rusije kojim je to utvrđeno, ne povećava cijena rudne rente koju NIS plaća u Srbiji ili da ta renta i dalje bude niža u odnosu na onu koju plaćaju druge kompanije. Trenutačna rudna renta koju Rusi plaćaju u Srbiji, kao vlasnici NIS-a, iznosi tri posto od prihoda.

Prema njegovim riječima, Moskva će tražiti i da Rusija ostane glavni partner Srbije u izgradnji željezničke infrastrukture. To znači da će Srbija uzimati ruske kredite, a da će kao izvođači radova biti angažirane ruske kompanije kojima to jamči značajnu zaradu.

I odluka Srbije da u institutu Torlak počne proizvodnju cjepiva Sputnik V, što ekonomski odgovara Rusiji, pridonijela je tome da Gazprom Neft dobije zeleno svjetlo za preuzimanje Petrohemije. Branko Pavlović, privatizacijski savjetnik, kaže da je vijest o kupovini Petrohemije dobra za Srbiju.

“Ta je kompanija teret za državu i Moskva čini uslugu Srbiji time što će je Gazprom Neft preuzeti. Tako da nema potrebe niti mogućnosti da Beograd zatraži visoku prodajnu cijenu. Jedino što naša strana može tražiti je da se u Petrohemiju ulaže i da se kompanija modernizira, uz primjerenu zaštitu okoliša.

Moskva će najvjerovatnije tražiti da se vlada Srbije pobrine za otpremnine radnika koji će biti višak. To se isplati i vladi jer će novac koji bi bio potrošen za sanaciju Petrohemije sada biti usmjeren u racionalnu stvar koja će omogućiti privatizaciju”, objašnjava Pavlović.

Gazprom Neft svakako ima interesa da unaprijedi poslovanje Petrohemije, navodi Danas. Nakon što je proglašen unaprijed pripremljeni plan reorganizacije u Petrohemiji država je otpisala dio potraživanja vjerovnika i na taj način NIS je postao vlasnik 21 posto dionica kompanije.

Većinski vlasnik Petrohemije je država sa 76 posto dionica, dok tri posto pripada ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil.

Rafinerija nafte Pančevo, u vlasništvu NIS-a, i Petrohemija tehnički su povezane. Između njih postoji podzemni produktovod kojim se iz Rafinerije nafte Petrohemija opskrbljuje sa 600.000 tona primarnog benzina.

Petrohemija je u proteklom razdoblju uspješno reorganizirana, posluje pozitivno i osigurava plaće za oko 1450 radnika. Stručna javnost procjenjuje da je u modernizaciju Petrohemije potrebno uložiti oko 200 milijuna eura.

Poručila Zorana Mihajlović

Strateško usmjerenje Srbije je diverzifikacija izvora i pravaca opskrbe prirodnim plinom, izjavila je potpredsjednica vlade Srbije i ministrica rudarstva i energetike Zorana Mihajlović na Sedmom ministarskom sastanku Savjetodavnog vijeća Južnog plinskog koridora (SGC Advisory Council), koji je održan online.

Srbija je, dodala je ona, spremna aktivno sudjelovati u regionalnim i međunarodnim inicijativama i projektima čiji je cilj povećanje energetske sigurnosti u Jugoistočnoj Europi. K tomu, napomenula je, Srbija zbog svog zemljopisnog položaja ima potencijal biti ne samo uvoznik plina, već i ubrzanim razvojem transportnih i skladišnih kapaciteta aktivno pridonositi energetskoj sigurnosti u okruženju i sudjelovati na regionalnom energetskom tržištu.

Kako bismo ostvarili taj cilj, planiramo povezati plinski sustav Srbije sa svim susjednim državama – Bugarskom, Rumunjskom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom, najavila je Zorana Mihajlović.

Srbija je, dodala je ona, od 1. siječnja osigurala diverzifikaciju opskrbnih pravaca puštanjem u rad plinovoda Balkanski tok. Sljedeći korak je diverzifikacija opskrbljivača koja jamči energetsku sigurnost.

Prvi projekt koji će omogućiti povezivanje s drugim opskrbljivačima prirodnim plinom je izgradnja plinske interkonekcije Srbija–Bugarska, kazala je. Kapacitet plinovoda Niš–Dimitrovgrad, dodala je, trebao bi iznositi 1,8 milijardi prostornih metara, a vrijednost ulaganja na području Srbije 85,5 milijuna eura.

Ovaj plinovod, javlja vlada Srbije, važan je jer omogućava povezivanje s drugim plinskim pravcima i opskrbljivačima, ponajprije s TANAP-om i TAP-om te LNG terminalima u Grčkoj. A nakon završetka projekta EastMed, omogućit će se opskrba iz plinskog polja Leviathan, tj. iz Cipra i Izraela, zaključila je Mihajlović, a prenosi Energetika-net.

Politika

Srpska država je ove godine namijenila 120 milijardi dinara (oko 987 mil. eura) za subvencije, ali planira ih prilično smanjiti u sljedeće tri godine tako što će ozbiljno zavrnuti slavinu javnim i državnim poduzećima, dok će nastaviti subvencionirati poljoprivredu, znanost i zaštitu okoliša.

Fiskalnom strategijom za sljedeće tri godine planira se značajan pad subvencija i drugih načina pomoći kompanijama u državnom vlasništvu (jamstva i proračunske pozajmice), piše Politika.

Ta strategija predviđa da će se subvencije u srednjem roku smanjiti sa 2,7 posto BDP-a iz 2021. godine na 1,9 posto BDP-a u 2023., što bi bilo dosad najmanje u Srbiji i bliže izdvajanjima za te svrhe u zemljama središnje i istočne Europe.

No Fiskalni savjet smatra kako je malo vjerovatno da će se to realizirati u predviđenom obujmu. Država je, kako navode, za subvencije i neto proračunske pozajmice od 2015. do 2019. izdvajala oko dva puta više od drugih zemalja središnje i istočne Europe.

Troškovi subvencija u Srbiji zatim su naglo povećani 2020. na 5,2 posto BDP-a zbog provođenja protukriznih mjera, da bi proračun za 2021. odredio njihovo vraćanje na 2,7 posto BDP-a.

“Relativno veliki udjel subvencija u proračunu Srbije u odnosu na zemlje središnje i istočne Europe posljedica je toga što se iz godinu u godinu javlja neko neuspješno državno poduzeće kojem je potrebna pomoć države.

U 2021. planirano je da se proračunska sredstva daju Air Serbiji, 2020. to su bili Air Serbia i EPS, ranije Srbijagas i Petrohemija, a redoviti korisnici državnih subvencija su Željeznice Srbije i rudnici Resavica”, navodi Fiskalni savjet u mišljenju o dokumentu Fiskalna strategija za 2021. s projekcijama za 2022. i 2023. godinu.

S druge strane, plan restrukturiranja EPS-a znači veliko povećanje cijene struje što ga čini nevjerodostojnim, navodi Fiskalni savjet uz napomenu da je zbog izostanka reforme država lani dala EPS-u oko 40 milijuna eura.

Slično je s planom reformi u Srbijagasu. U Strategiji se za tu kompaniju samo iskazuje namjera “da poduzeće bude u mogućnosti samostalno servisirati financijske obveze nastale od 2008. do 2012.“.

Najveći dio mjera odnosi se na izdvajanje djelatnosti unutar Srbijagasa u posebne tvrtke što samo po sebi ne može dovesti do boljeg poslovanja. Reforma znači i da se Srbijagas riješi povezanih tvrtki koje opterećuju njegovu bilancu, ali i promjenu tarifne politike”, navodi Fiskalni savjet.

Dodaje se da bez racionalizacije broja zaposlenih i promjene prodajne cijene ugljena nije moguće očekivati bolje poslovanje rudnika Resavica i smanjenje državnih davanja.

Ta kompanija posluje s godišnjim gubitkom od oko 15 milijuna eura, unatoč subvencijama od oko 40 milijuna eura. Subvencije čine dvije trećine svih prihoda kompanije i jasno je da Resavica u sadašnjim okolnostima ne može samostalno poslovati.