Srbija

Politika
Vlada Srbije pokrenut će postupak kojim želi utvrditi uvozi li se prekomjerno građevinski rebrasti betonski čelik u šipkama, što može dovesti do ozbiljne štete domaćoj industriji.

Nakog toga, moglo bi uslijediti uvođenje pristojbi ili kvota kao mjere zaštite od uvoza koji je u odnosu na 2015. godinu porastao za oko 50 posto.

Je li do prelijevanja čeličnih šipki na srpsko tržište došlo dijelom zbog uvođenja kvota na uvoz čelika u Europskoj uniji ili zbog nečeg drugog, utvrdit će Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, piše Politika.

Ako se pokaže da je domaća industrija pretrpjela štetu, ministarstvo može vladi predložiti kratkoročnu mjeru, povećanje pristojbi, ili dugoročno uvođenje kvote, koja je u visini prosječnog uvoza u posljednje tri godine, na uvoz rebrastog betonskog čelika u šipkama iz Bjelorusije iz Turske, jednog od najvećih svjetskih proizvođača čelika. To bi bilo jednako onome kada je prošle godine Europska unija uvela kvote na određene vrste čelika Srbiji, Turskoj, Bjelorusiji i svim državama koje nisu njene članice.

Metalfer Steel, tvrtka iz Sremske Mitrovice, jedini proizvođač čeličnih šipki u Srbiji, dostavila je dovoljno dokaza da se uvoz ubrzano povećava u odnosu na domaću proizvodnju, što ozbiljno prijeti velikom štetom, navedeno je u odluci vlade Srbije o pokretanju postupka.

Uvoz tog građevinskog materijala povećan je posebno uslijed trgovinskih mjera koje stalno donosi veliki broj zemalja, što dodatno stvara opasnost za preusmjeravanje trgovinskih pravaca prema Srbiji, kao alternativnom tržištu.

Prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, rebrasti betonski čelik najviše je uvožen iz BiH i Grčke, a 2018. i 2019. naglo je porastao uvoz iz Bjelorusije, kao i iz Turske. Uvoz čeličnih šipki rastao je i 2019., a u odnosu na 2015. uvoz je veći za 46,8 posto. Primjetan je i iznenadni rast uvoza posebno iz Bjelorusije prošle godine u odnosu na 2016. za 780,3 posto.

Potrošnja betonskog čelika u Srbiji stalno se povećava, ali udio domaćeg proizvođača i uz velika ulaganja ostaje na približno istoj razini pa su od povećane potražnje veću korist imali uvoznici, navodi se u dokumentu.

U Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija za Politiku kažu da je uvozna cijena iz zemalja iz kojih je uvoz naglo porastao bila za 10 do 20 posto niža od cijena na tržištu. Također, zalihe domaćeg proizvoda u stalnom su porastu, a od 2017. do 2019. zabilježen je golemi porast, u apsolutnom iznosu za 437,4 prosto.

Proizvođač iz Sremske Mitrovice zbog očuvanja tržišnog udjela morao je smanjiti svoju prodajnu cijenu, što je dovelo do pada profitabilnosti. Povećani uvoz može ugroziti tu najveću domaću greenfield investiciju i dovesti do otpuštanja radnika, donosi Poslovni dnevnik.

Prosvjedi
U središtu Beograda u tijeku su sukobi policije i prosvjednika koji su se u utorak navečer okupili ispred skupštine Srbije nakon što je srbijanski šef države Aleksandar Vučić u utorak najavio ponovno uvođenje policijskog sata zbog pogoršane epidemiološke situacije.

Prosvjed je započeo s tek nekoliko stotina sudionika, da bi se mnoštvo kasnije uvećalo, a nakon što je dio prosvjednika ušao u zgradu Skupštine, uslijedeili su incidenti i sukobi s policijom. U nastavku sukoba prosvjednici su policiju zaspiali jajima, kamenjem, plastičnim bocama i bakljama, zapaljeni su deseci kontejnera, a prema prvim izvješćima ozlijeđenih ima na obje strane.

Nakon što je policija dobila pojačanje rastjerala je prosvjednike suzavcem ispred Skupštine, a na ulice je izvedena i policijska konjica i postrojba s psima. Kamere televizije N1 su u izravnom prijenosu svjedočile napadima na policiju, ali i brutalnosti policije u civilu i privođenju i batinanju prosvjednika.

Zapaljena su najmanje dva policijska automobila, intervenirali su vatrogasci, a policija je dva sata poslije ponoći potisnula prosvjednike sa platoa ispred Skupštine Srbije ka Bulevaru kralja Aleksandra i okolnim ulicama. “Neće biti mira ako ne bude pravde”, poručio je jedan od prosvjednika, predstavljajući se kao poljoprivrednik iz Stare Pazove.

Prosvjed je počeo nešto prije 21 sat kada se okupilo nekoliko stotina prosvjednika, da bi im se nakon poziva na društvenim mreža pridružilo joj nekoliko tisuća, a jedna skupina prosvjednika provalila je vrata i ušla zgradu državnog parlamenta.

Zastupnik Skupštine Srbije Đorđe Vukadinović ocijenio je da “ovakva, nepotrebna, brutalnost policije i toliko ispaljenog suzavca nije zabilježeneo od 5. listopda 2000. godine” kada je u prosvjedima srušen režim Slobodana Miloševića.

Policija je oko dva sata poslije ponoći dobila dodatno pojačanje potiskujući prosvjednike. Direktor policije Vladimir Rebić izjavio je da policija “kontrolira situaciju” ispred Skupštine Srbije.

HRT
Srbijanski predsjednik i vođa Srpske napredne stranke (SNS) proglasio je izbornu pobjedu na parlamentarnim izborima kazavši da je od oko 3,3 milijuna izišlih birača SNS osvojio dva milijuna glasova.

Na izborima je glasalo oko 50 posto birača. Izborno povjerenstvo konačne službene rezultate treba objaviti do četvrtka u 20 sati.

Prema uzroku od 70 posto glasačkih listića, Srpska napredna stranka osvojila je 179 mandata u skupštini, a Socijalistička partija Srbije Ivice Dačića 30 posto, a u parlament ulazi i Srpski patriotski savez Aleksanda Šapića, aktualnog čelnika Novog Beograda. U parlament bi, prema Vučićevu objašnjenju, trebale ući i manjinske partije vojvođanskih Mađara, sandžačkih Bošnjaka te Albanca s juga Srbije.

– Mi u ovom trenutku imamo 63,4 posto osvojenih glasova, a očekujemo više od 64 posto kada stignu glasovi s Kosova i iz inozemstva. Nikada Srbija nikome toliko povjerenja nije dala kao što ga je dala nama. To je za nas ogromna obveza, a za mene osobno teret od tisuću kilograma “, rekao je Aleksandar Vučić i obećao da će se “svim srcem, znanjem i energijom” boriti za Srbiju. Obraćanje je završio pokličom “živjela Srbija”.

Politička zastupljenost oko 58.000 Hrvata u Srbiji ovisila je o mandatu u republičkoj skupštini za koji se DSHV s kandidatom Tomislavom Žigmanovom, čelnikom DHSV-a. Žigmanov se na nedjeljnim izborima borio u sklopu pokreta Vojvođanska fronta i dio je šire proeuropske koalicije Ujedinjena demokratska Srbija (UDS), ali je ta koalicija ostala ispod izbornog praga od tri posto. Osim toga, DHSV je imao kandidate i u šest lokalnih samouprava u Vojvodini.

Dio opozicije bojkotirao je izbore. Vučića optužuju za uzurpiranje institucija, medijsku cenzuru i autokraciju, dok neki u tome vide i strah od potpunog izbornog debakla. Vođa Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas, jedan od čelnika oporbenog Saveza za Srbiju (SZS), koji je bojkotirao izbore, ocijenio je da izbori nisu uspjeli jer je glasovalo manje od 50 posto upisanih birača. Na tiskovnoj konferenciji za novinare oporbe koja je bojkotirala izbore rekao je da je, prema podacima SZS-a, na izbore izišlo 42 posto birača, a u Beogradu samo 36 posto.

Građani Srbije glasali su za izbor 250 zastupnika Skupštine Srbije, 120 zastupnika parlamenta Vojvodine, te za vijećnike općina i gradova. Republičko izborno povjerenstvo (RIK) konačne bi rezultate trebalo objaviti najkasnije 96 sati od završetka izbora, do 25. lipnja u 20 sati.

Srbija je društvo s dva duboko ukopana politička, ali i društvena rova. Dokaz toga je i bojkot ovih izbora velikog dijela opozicije, očito svjesne da se Vučića, koji je ovu zemlju u mnogočemu napravio taocem, ne može srušiti na biralištima i oni su računali na izvaninstitucionalne akcije i energiju s ulica nakon objave izbornih rezultata, kao i na međunarodnu podršku zbog demokratskih deficita Vučićeve vladavine.

Ali to bi se ipak moglo pokazati kao pravljenje računa bez krčmara. Jer bojkot su kao lošu opciju ocijenili i europski parlamentarci koji posreduju u srbijanskom političkom rašomonu i američki veleposlanik u Beogradu. Međunarodna zajednica igra na Vučića jer on mora odraditi priču oko Kosova do kraja.

Ideološki nepomirljiva srbijanska oporba, po pitanju Kosova inače znatno desnija od Vučića, u potpunom je rasulu. Neki oporbeni prvaci priznaju kako je projekt ujedinjavanja srbijanske oporbe mrtav, da Savez za Srbiju praktički više ni ne postoji. Ako je tome doista tako, taj bi poraz zapravo bio veći i dugoročno značajniji od neizbježnog izbornog poraza opozicije danas.

Mislim, kaže Nikolić, da je Vučić likovao i nakon vijesti s današnje sjednice Glavnog odbora Demokratske stranke, stranke koja je imala vlast u rukama prije naprednjaka, imala premijera Đinđića i predsjednika Tadića. Sjednica Glavnog odbora DS-a je prekinuta, nakon što je imala uvertiru s gotovo fizičkim obračunom članstva. Dio članova stranke ne priznaje izvještaj aktualnog predsjednika Lutovca, raspisali su izbore za novog čelnika stranke, vjerojatno slijede međusobne tužbe suprotstavljenih struja u DS-u.

Birači nisu imali alternativu, rekao je Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose gostujući u Temi dana. Čak i da je ovo što se zove “Savez za Srbiju” izašao na izbore to nije alternativa Vučiću, rekao je te istaknuo da potreba za alternativom postoji. Dodao je da je moguće da Vučić dobije i oko 60 posto, što znači 2/3 mjesta u parlamentu.

Božo Kovačević, politički analitičar Visoke škole za međunarodne odnose rekao je da opozicija koja je dolazila do izražaja kroz pokret “1 od 5 milijuna” nije uspjela artikulirati nikakvu političku platformu i nije uspjela dezavuirati Vučića i osporiti mu legitimitet.

– Europska unija i ostatak Zapada odlučili su se protiv tih demokratsko liberalnih stranaka u Srbiji kad su vidjeli da mandat predsjednika Tadića nije bio uspješan i odlučili su da trebaju podržati tada Nikolića, a sada Vučića jer ostvarujući utjecaj na njih provesti će svoje interese, rekao je.

Na pitanje koja je suštinska razlika Slobodana Miloševića i Aleksandra Vučića kada govorimo o odnosu unutar Srbije, Janjić je rekao da je generalna suštinska razlika što se Vučić uklapa u suvremeni populizam širom svijeta i Europe.

– On je populist koji vodi neoliberalnu ekonomsku politiku. Međunarodna zajednica želi takvog lidera, ali bitna je razlika da Vučić može s onim što ima u parlamentu i rukama, a to nisu samo mediji već i novac, kapital, da ostavri ono što postigne. Dodao je i da je mandat Vučića vrlo jasan i da on više ne može manevrirati kao do sada.

Radio Slobodna Europa
Unatoč protivljenju građana, Naftna industrija Srbije (NIS) nastavlja aktivnosti na novim bušotinama na Paliću, na sjeveru Vojvodine.

“Završili smo kuću prije dvije godine i mislili smo da ćemo ovdje mirno živjeti s obitelji. Jednog jutra smo videli da se na susjednoj njivi okupljaju ljudi u radnim odijelima. Šleperima su dovukli strojeve, bagere i počeli radove na površini veličine nogometnog terena”, kaže Zoltan Miković, mještanin Ludoške ulice na Paliću, 189 kilometara od Beograda.

Njegova kuća nalazi se 100 metara od istražnih radova. Budući da se građanima nije obratio nitko iz nadležnih institucija, spreman je probleme koje ima zbog probnih istraživanja NIS-a rješavati sudskim putem, piše Radio Slobodna Europa (RSE). “Strojeve su dovlačili za vrijeme policijskog sata i zabrane našeg kretanja. Nakon nekog vremena počeli su radovi i noću, dakle, cijeli dan”, objašnjava Miković.

Prema njegovim riječima, radovi su izazivali vibracije terena, a bili su praćeni prašinom i bukom, kao i neugodnim mirisima.

Kompanija NIS, u kojoj većinski udjel ima ruska državna kompanija Gaspromnjeft, počela je istražne radove na toj lokaciji 23. ožujka. Kompanija želi utvrditi ima li na toj lokaciji nafte i plina, nakon čega NIS treba zatražiti dozvolu za eksploataciju.

Kako je za RSE rečeno u nadležnim institucijama, kompanija ima dozvolu za izvođenje istražnih radova do 31. prosinca 2020. godine. Mještani su se, kako kažu, za pomoć bezuspješno obraćali lokalnim, pokrajinskim i državnim tijelima, a iz NIS-a ih nitko nije pitao za mišljenje prije početka radova.

Oni su zatražili hitno obustavljanje istražnih radova na tom području ili premještanje nekoliko stotina metara dalje od njihovih kuća. Građani su najavili i da će se za svoja prava boriti pravnim sredstvima, a ako se problem ne riješi, zahtijevat će od NIS-a naknadu štete.

U odgovoru Pokrajinskog tajništva za energetiku, građevinarstvo i promet za RSE navodi se da je rudarski inspektor na lokaciji obavio izvanredni inspekcijski nadzor 11. svibnja, o čemu je sastavljen zapisnik i izdano rješenje. U odgovoru tajništva objašnjava se da je NIS dostavio uvjete nadležnih tijela za zaštitu prirode – Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Novom Sadu i zaštitu kulturno-povijesnih spomenika te Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, kojih se dužan pridržavati prilikom izvođenja radova. “Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđena je potreba za dodatnim nadzorom, koji će biti obavljen 8. lipnja”, navodi se u odgovoru tajništva.

U tajništvu kažu i da nakon završenih geoloških istraživanja, u postupku izdavanja odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina i izvođenje rudarskih radova, odlučuje i nadležno tijelo jedinice lokalne uprave, u ovom slučaju grada Subotice.

Ako to tijelo ne izda suglasnost, odbit će se zahtjev za izdavanje odobrenja za eksploataciju i izvođenje rudarskih radova. Na pitanje RSE kakvi su dugoročni planovi NIS-a na Paliću i hoće li će predstavnici kompanije razgovarati s građanima, iz NIS-a je odgovoreno da za navedene radove imaju sve potrebne dozvole i suglasnosti nadležnih državnih tijela i da su otvoreni za razgovor s mještanima. “Kompanija koristi suvremenu opremu koja je potpuno sigurna po zdravlje ljudi i okoliš i poštuje sve domaće i europske ekološke standarde u istraživanju i proizvodnji nafte i plina”, navodi se u odgovoru kompanije.

Svi radovi na bušotinama izvode se na temelju rudarskih projekata koji su usklađeni s važećim zakonima Srbije. Iz NIS-a dodaju da je dugoročno u planu nastavak aktivnosti na izradi novih bušotina u 2021. godini i projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju infrastrukture, nakon čega će se u velikoj mjeri smanjiti broj cisterni, kamiona i ostale mehanizacije.

Zvezdan Kalmar, koordinator Centra za ekologiju i održivi razvoj (Cekor) iz Subotice, kaže za RSE da su uputili oštro pismo državnim i pokrajinskim institucijama, kao i Gradskoj upravi Subotice u kojem traže da se hitno zaustave radovi i da se procijeni šteta koja je nastala u okolišu i na imovini građana. “Potrebno je uspostaviti stalno mjerenje buke. Tražimo javnu raspravu o ovom projektu, koja se nije dogodila, iako su štete već nastale”, kaže Kalmar.

On je podsjetio da su u siječnju zaustavljene istražne radnje u selu Šupljak, pokraj Subotice, zbog blizine zaštićene zone zato što je JP Palić-Ludaš podržalo mještane Šupljaka u namjeri da se na tom području odustane od eksploatacije nafte i plina iz ležišta na parcelama koje se nalaze u neposrednoj blizini zaštićenog područja Specijalni rezervat prirode Ludaško jezero.

New Energy Solutions
Izraelska kompanija New Energy Solutions, koja je 2019. godine otvorila Vjetropark Kovačica, planira na istom područuju južnog Banata izraditi još jedan – Vjetropark Crepaja.

U Planu detaljne regulacije, kojeg je odjel za urbanizam Općine Kovačica stavio na rani javni uvid, navodi se da je cilj izrade plana stvaranje planskog temelja za izgradnju vjetrogeneratorskog postrojenja, kao i drugih energetskih postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora.

Kako piše portal eKapija, predviđeno je da novi vjetropark ima 31 vjetroturbinu, svaku pojedinačne snage oko 7 megavata i trafostanicu adekvatnog napona i snage. Najveća visina vjetroturbine s lopaticom u gornjem položaju iznosi oko 230 metara, dok će ukupna snaga vjetroparka biti do 220 megavata.

Kako se navodi, prostor na kojem je predviđena gradnja vjetroparka nalazi se izvan građevinskog područja naselja i čini ga poljoprivredno zemljište s mrežom kanala za navodnjavanje njiva i mrežom seoskih cesta. U obuhvatu Plana je i zemljište javnih namjena – mreža javnih cesta i vodoprivredne površine, kanalska mreža za melioraciju s pojasom za održavanje kanala, kao i linijski infrastrukturni objekti.

Planom će se predvidjeti prometni pristup, preko postojećih seoskih i pristupnih cesti. Definirat će se trase i kapaciteti mreže infrastrukture nužne za neometani rad energetskog kompleksa. Kako se navodi, planirane su minimalne intervencije u prostoru u smislu dalje degradacije, kao i zaštita i primjena ekoloških načela u projektiranju i izgradnji.

Tehnološke cjeline u sklopu kompleksa vjetroparka su lokacije vjetrogeneratora, prostor kompleksa trafostanice, kabelska mreža, seoske i pristupne ceste, mjesto i način mogućeg priključenja dijela vjetroparka na srednjenaponski elektrodistribucijski sustav. U sklopu kompleksa vjetroparka predviđa se mogućnost postavljanja anemometarskih stupova, koji mogu biti privremeni ili trajni, a koji će služiti za mjerenje trenutnih karakteristika vjetra na području vjetroparka.

Kompanija New Energy Solutions je za potrebe izgradnje i rada Vjetroelektrane Kovačica, koja je u rujnu 2019. godine, nakon gotovo tri desetljeća postala prva potpuno nova elektrana priključena na električnu mrežu Srbije, izgradila i obnovila više od 40 kilometara cesta. Ukupna vrijednost ulaganja u Vjetropark Kovačica bila je 189 milijuna eura.

Taj vjetropark ima 38 instaliranih vjetroturbina, ukupne snage 104,5 megavata i proizvodi energiju za više od 68.000 kućanstava, čime utječe na smanjenje emisije CO2 za oko 250.000 tona godišnje. Izraelska kompanija New Energy Solutions, kako je za portal ranije istaknuo Maayan Sarig, menadžer za globalne projekte i razvoj, želi dugoročno biti prisutna u balkanskoj regiji. Plan detaljne regulacije novog vjetroparka, kojeg je pripremila tvrtka Untermolo iz Novog Sada, nalazi se na javnom uvidu od 28. svibnja do 11. lipnja ove godine, piše Poslovni dnevnik.

Prostor za uštede
Srbija troši čak pet puta više energije od zemalja EU, a glavni razlozi su loša izolacija većine kuća i zgrada ali i niska cijena električne energije koja se češće nego u zemljama EU koristi za grijanje.

Željko Marković, lider sektora energetike i resursa u Deloitteu i jedan od bivših direktora u Elektroprivredi Srbije (EPS), za Politiku je izjavio kako konstatacije koje se tiču potrošnje energije u Srbiji i u EU nisu dobro interpretirane. “Na osnovu dostupnih podataka u statističkim bazama Eurostata za 2018., prosječna vrijednost potrošnje po domaćinstvu u EU je 303 kilovat-sata mjesečno, a u Srbiji 462 kilovat-sata.

Dakle, točno je da prosječno domaćinstvo u Srbiji troši 50 posto više električne energije od prosječnog u EU”, objašnjava Marković. Osim toga, domaćinstva u zemljama EU daleko su više plinificirana, tako da se jedan dio potrošnje električne energije, prvenstveno za grijanje i grijanje vode, zamijeni potrošnjom prirodnog plina.

Pored toga, sigurno je da su i domaćinstva u EU energetski efikasnija u odnosu na srpska, tako da i energetska efikasnost u EU utječe na smanjenje njihove potrošnje u odnosu na srpsku za oko 20 posto. Marković objašnjava da je više faktora koji utiču na poboljšanje energetske efikasnosti, ali najvažniji među njima je cijena električne energije. “Ulaganje u energetsku efikasnost svakako donosi uštede, ali i košta. U situacijama kada je cijena kilovat-sata sa svim svojim elementima (sama električna energija, ali i mrežarine, pristojbe i porezi) velika, ulaganje u primjene mjera energetske efikasnosti će se sigurno i brže isplatiti, pa su građani motiviraniji da ostvare uštede. Inače, Srbija samo na distribuciji i prijenosu struje izgubi godišnju proizvodnju jedne termoelektrane”, kaže Marković.

“Na pokrivanje gubitaka energije u prijenosnoj i distributivnoj mreži potroši cijela jednogodišnja proizvodnja termoelektrane Kostolac B”, ističe on. Kao mjere poduzimaju se i nabavka efikasne rasvjete (LED sijalice koje mogu uštedjeti i do 75 posto električne energije u odnosu na klasičnu inkandescentne rasvjetu) i primjena kućne bijele tehnike i uređaja koji rade u najvišim energetskim klasama.

“Jedna od ideja mogli bi biti krediti, gdje će mjesečna rata odgovarati ostvarenoj mjesečnoj uštedi koju bi građani imali po svom računu za električnu energiju, u trajanju dok se taj kredit ne isplati”, objašnjava Marković. Slobodan Ružić kaže da se ovdje radi o potrošnji energije za grijanje, a tu nije dominantna električna energija, nego ogrjevno drvo, ugljen, toplane i plin.

Što se struje tiče, njena cijena je neopravdano niska i potrošači nemaju naviku voditi računa o toj potrošnji. I Elektroprivreda Srbije (EPS) nema dovoljno novca da zamijeni stare kapacitete, a kamoli da izgradi dodatne. Potrebno je raditi na energetskoj efikasnosti zgrada i podići tarifnu cijenu za garantirano snabdijevanje da bi potrošači bili racionalniji i kako bi EPS mogao da investira”, kaže Ružić.

Opravdani tehnički gubici u prijenosu i distribuciji iznose između devet i 11 posto, a u Srbiji su oko 15-16 pošto, ali veliki dio te razlike je krađa struje. Drugim riječima, EPS može popraviti svoje poslovanje eliminiranjem krađe, ali ne može se očekivati manja potrošnja, a gubici se mogu smanjiti samo kroz nove investicije u prenos i distribuciju”, zaključuje Ružić, a donosi Poslovni dnevnik.

Indikator.ba
 G-Petrol d.o.o. namjerava zakupiti četiri benzinske pumpe u Hercegovini, proizilazi iz prijave koncentracije ove kompanije Konkurencijskom vijeću BiH.

G-Petrol namjerava uzeti pod zakup stanice Doljani (opština Čapljina), Gabela (opština Čapljina), Veljaci (opština Ljubuški) i Grude (opština Grude), sa periodom zakupa u trajanju od 15 godina od dana preuzimanja.

– Pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole jednog privrednog subjekta nad drugim, koja će nastati dugoročnim zakupom poslovnih prostora, navodi se u prijavi.

Ova koncentracija, prema podacima iz prijave, imat će učinak na relevantnom tržištu trgovine na malo motornim gorivima u specijalizovanim prodavnicama, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, navodi se u obavijesti Konkurencijskog vijeća BiH.

U prijavi se ne navodi čije pumpe Gazprom uzima pod zakup, ali s ozbirom na lokacije i njihov broj, jsano je da je riječ o pumpama pod brendom Oktan kompanije Ero d.o.o. Doljani. G-Petrol na ovaj način širi prisustvo u Hercegovini, gdje trentuno ima benzinske stanice u Mostaru, Širokom Brijegu i Čapljini. G-Petrol dio je ruske kompanije NIS Gazprom Neft, a kojom se upravlja iz Srbije. Gazprom je na tržište BiH ušao preuzimanjem OMV-ovih benzinskih stanica 2013. godine.

Svaka akcija Naftne industrije Srbije vlasniku će doneti 27,14 dinara u bruto iznosu na ime dividendi za 2019. godinu, navodi se u predlogu odluke Skupštine akcionara NIS-a za sednicu zakazanu za 30. jun.

Akcionarima će ukupno biti podeljeno 4,4 milijardi dinara, što je četvrtina dobiti iskazane u bilansu uspeha NIS-a za prošlu godinu. Dividenda će biti isplaćena u roku od pola godina od odluke Skupštine, a dan i postupak isplate odrediće Odbor direktora te kompanije.

Srbija
Energoprojekt, najveća srpska građevinska kompanija, objavila je konsolidirane financijske izvještaje za prošlu godinu koji obuhvaćaju poslovanje matične kompanije i povezanih tvrtki.

Konsolidirani poslovni prihod kompanije dosegnuo je 26,5 milijardi dinara (oko 225 mil. eura), što je rast od 14,4 posto, prije svega zahvaljujući projektima na domaćem tržištu. Prihod u Srbiji porastao je 37,8 posto na 17,4 milijarde dinara, dok je nastavljen trend pada aktivnosti na inozemnim tržištima gdje je prihod pao 13,2 posto na 8,7 milijardi dinara.

Kompanija je ostvarila poslovnu dobit od 680,2 milijuna dinara u odnosu na 42,4 milijuna dinara godinu ranije. Neto rezultat je dosegnuo je 640,8 milijuna dinara, što je nominalni pad od 10,3 posto, ali je to posljedica jednokratne dobiti iz ostalog poslovanja u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije. Kompanija je na kraju prosinca 2019. smanjila neto dug za 32,5 posto na 4,3 milijarde dinara, unatoč povećanju dugoročnog duga.

Napred, jedan od najvećih vjerovnika Energoprojekta s trogodišnjim kreditom od 10,2 milijuna eura uz kamatu od 6% prošle godine postao je njegov većinski vlasnik. Dionice Energoprojekta nalaze se trenutno na razini od 456 dinara, što je oko 70 posto niže u odnosu na cijenu preuzimanja koju je platio Napred. Prema posljednjoj cijeni tržišna kapitalizacija kompanije iznosi nešto manje od pet milijardi dinara (oko 42,4 milijuna eura)

Za više od 5 posto
Srbijanski ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić tijekom obilaska novog površinskog kopa Radljevo-Sjever, koji se nalazi u sklopu rudarskog bazena Kolubara, istaknuo je kako je od početka godine do danas proizvodnja ugljena u Srbiji uvećana za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U travnju je pak uvećana za šest posto u usporedbi s istim mjesecom u 2019. godini. Antić je dodao kako su rudarske i energetske kompanije u izvanrednim okolnostima pokazale snagu i stabilnost održavši redovnu proizvodnju ugljena i električne energije.

Također, on je naglasio kako je povećana proizvodnja ugljena u travnju osigurala energetsku stabilnost zemlje, javlja vlada Srbije. Inače, novi površinski kop Radljevo-Sjever će opskrbljivati termoelektrane Kolubara B i Nikola Tesla A u Obrenovcu, a rezerve ugljena iznose 400 milijuna tona.

Poslovni dnevnik
Bruto međunarodne pričuve izražene u eurima krajem ožujka iznosile su 16,5 milijardi eura, 15,2 posto manje u odnosu na veljaču te 11,3 posto manje od početka godine.

Ukupna aktiva Hrvatske narodne banke (HNB) krajem ožujka iznosila je 138,5 milijardi kuna te je uz smanjenje na mjesečnoj razini za 10,4 milijardi kuna, odnosno sedam posto, u odnosu na kraj prošle godine bila niža za gotovo 6 milijardi kuna, odnosno 4,1 posto, pokazuju podaci HNB-a.

Kako navode analitičari Raiffeisen banke (RBA), promjene u aktivi HNB-a prvenstveno su odraz kretanja inozemne aktive čije se udio u ukupnoj aktivi krajem ožujka spustio na 93,1 posto, što je najniži udio ino aktive u ukupnoj aktivi od siječnja 2009. godine. “To je posljedica promjena na ostalim stavkama aktive odnosno povećanja potraživanja od središnje države budući da je HNB tijekom ožujka dvjema operacijama fine prilagodbe otkupio vrijednosne papire RH ukupnoga nominalnog iznosa 4,29 milijardi kuna te povećanja potraživanja od kreditnih institucija”, navode iz RBA.

Bruto međunarodne pričuve izražene u eurima krajem ožujka iznosile su 16,5 milijardi eura, 15,2 posto manje u odnosu na veljaču te 11,3 posto manje od početka godine. Analitičari RBA navode da je smanjenje međunarodnih pričuva RH izravna posljedica pandemije covid-19 i popratnog gotovo potpunog zatvaranja ekonomske aktivnosti i deprecijacije domaće valute, na što je HNB odgovorila intervencijama na deviznom tržištu.

Tako je tijekom ožujka središnja banka u pet intervencija na deviznom tržištu i nekoliko izravnih transakcija poslovnim bankama prodala ukupno 2,5 milijardi eura. Prema navodima HNB-a, nešto veći pad bruto pričuva u odnosu na spomenute prodaje deviza uglavnom je posljedica niže razine ugovorenih repo poslova. Podaci središnje banke za 1. svibanj ukazuju na smanjenje međunarodnih pričuva i ispod 16 milijardi eura, to jest na 15,98 milijardi eura, ističu RBA analitičari.

Iz RBA smatraju da će HNB, obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom Covid-19, zasigurno ostati dosljedna u politici zadržavanja stabilnog tečaja. Stoga u slučaju novih pritisaka na slabljenje domaće valute možemo očekivati daljnje aktivnosti na deviznom tržištu kroz prodaju deviza, kažu analitičari.

S druge strane, u slučaju potrebe, HNB ima i na raspolaganju, s ESB-om dogovorenu, liniju za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap. kojim se omogućuje razmjena kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura. Njime će, bude li potrebno, HNB moći osigurati hrvatskim financijskim institucijama dodatnu likvidnost u eurima, a da se pritom ne koristi vlastitim međunarodnim pričuvama, navode iz RBA, piše Poslovni dnevnik.