Srbija

Plinovod “Turski tok” u problemima je ako Energetska zajednica u daljim razgovorima s Agencijom za energetiku Srbije ne nađe neko novo rješenje.
Iako je Srbija uvjetno rečeno dobila pozitivno mišljenje Energetske zajednice (EZ) oko izuzeća od pristupa treće strane budućem plinovodu koji će ići kroz Srbiju i biti povezan na bugarski i mađarski nacionalni transportni sistem, to ne znači da gradnja može početi sutra. Naprotiv – bit će tu još mnogo uvjeta koje će Srbija morati ispuniti, saznaje “Politika” iz dobro obaviještenih izvora bliskih EZ.

I ovog puta je zapelo oko trećeg energetskog paketa, koji podrazumijeva da „Gastrans”, tvrtka koja bi gradila plinovod preko Srbije, bude i vlasnik plina i plinovoda, za što je Srbija i zatražila mišljenje Energetske zajednice. Umjesto pozitivnog odgovora, EZ je mišljenja da Srbija ipak u određenom postotku mora omogućiti i trećim kompanijama da trguju plinom i transportiraju ga preko ovog plinovoda, isključujući tako monopol srpske strane, bez obzira na to što Rusi i Srbi plaćaju gradnju i dopremaju plin.

Ovo mišljenje se, bar za sada, ne odnosi i na rusku stranu, već samo na srpsku. Zašto je tako odlučila, Energetska zajednica bi trebalo narednih dana da objavi u takozvanim dodatnim uvjetima, koje će objaviti na svom webu. Izvor „Politike” kaže da je Energetska zajednica zapravo zabrinuta za koncentraciju „Gazproma” i „Srbijagasa” na ovim prostorima. Riječ je o „zakukuljenom” pozitivnom mišljenju, što i ne čudi ako se zna kakav je pritisak Bruxellesa i SAD na gradnju svakog plinovoda kojim treba proći ruski plin.

Zato je posljednjih dana opstruiran i „Sjeverni tok 2″. Bugari su, naime, krajem prošle godine raspisali javni poziv za rezervaciju zakupa kapaciteta u planiranim plinovodima za proširenje plinske mreže u Bugarskoj i javile su se tri kompanije koje su pokazale interes da zakupe ukupno 100% kapaciteta. Ta zainteresiranost je potvrda da postoji ekonomska opravdanost da se plinovod gradi, a zadovoljen je osnovni smisao famoznog trećeg paketa – nema monopola, odnosno, jedna firma može graditi plinovod, ali će (najmanje) tri firme upumpavati plin kroz taj plinovod. Baš kao što je slučaj i sa „Sjevernim tokom 2″, prenosi Energetika-net.

Srbija bi mogla imati velike koristi od revolucije u autoindustriji, odnosno prelaska na električne automobile.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, poručio je prije nekoliko dana sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu da bi Kinezi mogli izgraditi tvornicu električnih vozila u zapadnoj Srbiji, na području od Prijepolja do Krupnja, gdje se nalazi ruda jadarit koja sadrži velike količine litija potrebnog za proizvodnju baterija za električne automobile.

Kada počne eksploatacija rude jadarit u Jadarskom bazenu, kod Loznice, što se očekuje za nekoliko godina, pretpostavlja se da će se moći dobiti litija koji će zadovoljile 10 posto svjetskih potreba, piše Politika.

Projekat Jadar razvija kompanija Rio Tinto, a prema Vučićevim riječima koji se u Davosu sastao s njenim čelnicima, taj velik rudarski koncern već razgovara s Kinezima o suradnji.

Prema njegovim riječima, ako Rio Tinto uspostavi partnerski odnos s Kinezima, to bi značilo da će se izgraditi tvornica autobusa na električni pogon, kao i kombija, automobila i drugih vozila. “Tu je Srbija u ogromnoj prednosti u odnosu na druge zemlje”, objasnio je Vučić.

Nekoliko dana prije Vučićeve izjave objavljeno je da se sredinom ove godine očekuje privatizacija srpskog proizvođača autobusa Ikarbusa iz Zemuna, a prema riječima Aleksandra Vićentića, direktora tvornice, novi većinski vlasnik postat će kineski Yinlong, koji planira proširenje proizvodnje i na elektrovozila.

Neslužbeno se moglo čuti da kineska kompanija, jedan od najvećih svjetskih prozivođača baterija za električna vozila i veliki proizvođač električnih autobusa, kamiona i dostavnih vozila, planira pokraj zemunske tvornice autobusa izgraditi tvornicu baterija, navodi Politika. U Kini je oko 200 proizvođača električnih vozila, jer je kineski plan da se promet ubuduće temelji samo na vozilima s nultom emisijom ispušnih plinova, piše Poslovni dnevnik.

U Srbiji se razvio masovni pokret protiv gradnje malih hidroelektrana. Pri tome je još nejasno imaju li protivnici gradnje osim ekoloških i političke ambicije.
U nedjelju je u Beogradu održan prosvjed građana, koji je u organizaciji udruga i pojedinaca predvođenih pokretom Obranimo rijeke Stare planine započet skupom ispred Filozofskog fakulteta, a potom nastavljen prosvjednom šetnjom središtem grada. Čuli su povici “Rijeke ne damo”, a sudionici prosvjeda nosili su transparente sa sličnim porukama.

Organizatori skupa su rekli da je jedini zahtjev prosvjednika trenutno zaustavljanje izgradnje svih derivacijskih mini hidroelektrana u Srbiji. S druge strane, Nacionalna udruga malih hidroelektrana tvrdi da su male hidroelektrane koje su izgrađene i koje se grade u skladu s Nacionalnom strategijom za obnovljive izvore energije i prostornim planovima.

“Potencijal malih HE i prednosti koje imaju u ekološkom smislu nedovoljno su poznati građanima, pa je stvorena negativna slika o njihovom utjecaju na okoliš”, rečeno je u priopćenju te udruge, u kojem se navodi da male HE imaju najmanji utjcaj na okoliš u usporedbi sa svim ostalim obnovljivim izvorima energije.

“U Europi je izgrađeno 24.000 malih hidroelektrana, a u Srbiji tek 90. Smatramo da se pitanja energetike i zaštite okoliša trebaju rješavati u struci i institucionalno, a ne na ulici ili u društvenim grupama”, kaže udruga. Međutim, Bojan Milovanović, član Upravnog odbora te udruge ističe da je njihova pogreška što nisu ništa uradili na edukaciji stanovništva kako bi dokazali koliko je za državu dobro da se što više ulaže u obnovljive izvore energije. Srbije se prema Europskoj uniji obvezala da će dosegnuti 27 posto potrošnje energije do 2020. godine koja će biti dobivena iz obnovljivih izvora energije. U slučaju da se ne dosegne ugovorena obveza, Srbija će uvoziti energiju proizvedenu iz obnovljivih izvore u Europskoj uniji. Prema tvrdnjama Udruge malih hidroelektrana, Švedska ima 1900 malih HE, Norveška 2250, Slovenija 350, Švicarska 1000, a Austrija 3100. Procjena je Ministarstva energetike da se od oko 850 predloženih lokacija u Srbiji za izgradnju postrojenja može iskoristiti najviše do 400, piše Poslovni.

Euroazijska unija Srbiji i ostalim zemljama regije ne može biti alternativa Evropskoj uniji, to je iluzija, ali taj savez predvođen Rusijom mogao bi predstavljati prijetnju, ukoliko bi postao ugrožen geopolitički projekt EU-a, kažu analitičari.
Diskusija o Euroazijskoj uniji (EAS) ili Euroazijskom ekonomskom savezu, kao alternativi EU-u, aktualizirana je nakon posjete predsjednika Rusije Vladimira Putina Srbiji. Neki su išli čak dotle da su tvrdili da određene snage u Srbiji samo čekaju trenutak kada će EU posrnuti, da se ta zemlja u potpunosti može okrenuti savezu s Rusijom. Euroazijska unija je organizacija pet država, nekadašnjih članica Sovjetskog Saveza. Osnovale su ga Rusija, Bjelorusija i Kazahstan 2014. godine, a Sporazumu o osnivanju su pristupile i Armenija i Kirgistan.

To je od raspada SSSR-a, kaže vanjskopolitički analitičar iz Srbije, Boris Varga, najtešnja integrativna inicijativa koju predvodi Rusija i koja predstavlja jedinstveno tržište roba, usluga, kapitala i radne snage za više od 170 miliona potrošača, sa ukupnim bruto domaćim proizvodom od oko 4,5 hiljada milijardi američkih dolara, što je procjena iz 2014.

I ranije su, kako navodi, na prostoru bivšeg SSSR stvarane razne integrativne strukture i organizacije, poput Saveza nezavisnih država, Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti, Euroazijske ekonomske zajednice, Carinskog saveza, “ali po prvi put od kraja Hladnog rata postovjetske države obrazuju jedinstveni međunarodni pravni subjekt“.

Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero smatra da je savez pest postsovjetskih republika jedinstveno tržište zaostalih i siromašnih ekonomija.

“Ukupan opseg tog tržišta je na razini godišnjeg BDP-a od oko četiri hiljade milijardi dolara, dakle tek četvrtina obima tržišta EU. Euroazijska unija može biti alternativa Europskoj uniji, otprilike u onoj mjeri u kojoj je SEV mogao biti alternativa EEZ. Bivša Jugoslavija na tržištima SEV-a je prodavala onu robu koju nije moglo prodati na Zapadu, dakle nekvalitetnu i preskupu, ili ono što zemlje SEV-a same nisu mogle nabaviti na Zapadu, pa je Jugoslavija uvozila tehnologiju i komponente za devize, a isporučivala proizvode svoje „šarafinciger industrije“ zemljama SEV-a. Formalno se u takvim poslovima zarađivalo fantastično, ali, kao s Radio Erevana, uvijek postoji mali problem – tim poslovima nisu zaređivane devize nego „klirinški novac“ koji se mogao upotrijebiti samo za uvoz onoga što su na Istoku bili sposobni prodati. Iako tržište Euroazijske unije nije više klirinško, ipak su dobiti na njemu prividni“, ističe Gjenero.

Srbija, kaže Gjenero, dugo pokušava ostvariti profite s tog tržišta, ali rezultati su po njemu bijedni. “Otvoren im je pristup samo onim robama koje na tim tržištima nedostaju, a nade u, na primjer plasman Fiatovih automobila (500 L) proizvedenih u Kragujevcu u Rusiju i Euroazijsku uniju izjalovile su se. Ovaj auto će se uskoro prestati proizvoditi, a unatoč bučnim obećanjima, od njegova plasmana u Rusiju nije bilo ništa“.

Srbija, smatra Gjenero, je uvidjela da nema niti snage niti volje provoditi reforme potrebne za pristupanje EU, “pa njeni policy planeri traže izlaz na mekim tržištima izvan Unije“. Osim toga, nastavlja, Srbija na Euroazijsku uniju gleda onako kako su državna vodstva država Istočnog bloka gledala na SEV – “kao na politički, a ne ekonomski projekt“. “U Srbiji prevladava iracionalna politička klima pa su tamošnji građani uvjereni kako Rusija snažno pomaže Srbiji humanitarno i donacijama, odnosno kao investitor. Investicije iz Rusije pokazale su se, međutim, kao fatalne za Srbiju, pogotovo u slučaju prepuštanja, skoro poklanjanja NIS-a ruskom državnom Gazprom-neftu. Srbija je bila primorana na tu „donaciju“ svoje infrastrukture, a za uzvrat je dobila najnekvalitetnije naftne derivate u regiji po najvišoj cijeni i posve neizvjesnu opskrbu ruskim prirodnim plinom. Unatoč tome, Gazprom je uporno opisivan kao investitor prijateljski prema Srbiji“.

Srbija, navodi, ima sređene evidencije o donacijama samo za periode 2000-2013, a u tom je periodu od članica EU-a Srbija dobila 3,5 milijarde eura donacija, od čega samo iz IPA programa EU-a 2,4 milijarde. “Od SAD u tom je razdoblju Srbija primila 650 milijuna eura donacija, od Njemačke 325 milijuna, od Švedske skoro 200 milijuna, a od Rusije nije evidentirana niti jedna donacija. Jedino što je Srbija dobila od Rusije otpisano je rusko naoružanje, za koje se onda plaća skupi remont u ruskim kompanijama“.

Nitko osim Srbije, ističe Gjenero, ne vidi Rusiju kao alternativu Europskoj uniji, a projekt ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova o četiri neutralne države na Balkanu pod vodstvom Srbije, neslavno je propao, “unatoč rusko-srpskom pokušaju državnog udara u Crnoj Gori i pokušaja opstrukcije smjene vlasti u Makedoniji i dogovora Makedonije s Grčkom, koji je toj državi otvorio euroatlantsku perspektivu“.

“U brilijantnom tekstu na portalu Peščanik Mijat Lakičević, ugledni beogradski ekonomski analitičar, naslovljenom ‘Severna Makedonija i tuđna Srbija’ autor jasno najavljuje kontekst Putinova posjeta Beogradu, kao jedinom glavnom gradu u Europi u kome može očekivati takav prijem. Nitko osim Srbije u Rusiji i Euroazijskoj uniji ne vidi ekonomsku niti političku alternativu, s susret Putina i Aleksandra Vučića bio je zapravo susret dvojice gubitnika. Groteskno je bilo kad je Vučić gostu, kad mu već ne može pokloniti Makedoniju, koja je upravo donijela odluku da želi biti dio Europske unije i euroatlantskih struktura, poklonio Makedonskog ovčarskog psa, kolokvijalno Šarplaninca“, piše Al Jazeera Balkans.

Slovenski predsjednik Borut Pahor poručio je u ponedjeljak u Beogradu da Slovenija podupire europski put Srbije, istodobno ocijenivši da rješenje u odnosima Prištine i Beograda treba tražiti dijalogom, pri čemu bilo kakvo rješenje ne smije nanijeti kolateralnu štetu drugim zemljama u regiji.
On je naglasio kako za eventualno korigiranje granica treba mnogo mudrosti, velika privrženost mirnom rješenju i ogromno povjerenje drugih država. Pahor je ideje o korigiranju granica ocijenio kao „hrabro razmišljanje” koje, kako je rekao, „ne bi odbacio, ali bih bio jako oprezan”. Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji poslije razgovora sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem Pahor je istaknuo da Ljubljana podupire Srbiju na putu ka Europskoj uniji, što joj daje za pravo „postavljati i neka pitanja”, ali da Beograd na to ne treba gleda u negativnom kontekstu.

U okviru procesa Brdo-Brijuni svaka država, u kontekstu sigurnosti, može izabrati put koji odgovara njezinim potrebama, a isto vrijedi i za put eurointegracija i „to se međusobno ne isključuje”, istaknuo je Pahor. Srbijanski predsjednik ocijenio je kako sve manje ljudi u Srbiji želi rješenje za Kosovo, te da većina drži da je dobro zadržati stanje takvim kakvo je sada, ali je izrazio bojazan „da će biti sve gore” ako se ne pronađe kompromis. Moramo razumjeti i albanske interese, a i svijet ima svoje želje, rekao je Vučić i ocijenio da je sužen prostor za postizanje kompromisa.

Vučić negira postojanje političke krize

Vučić je, odgovarajući na novinarsko pitanje, odbacio tvrdnje slovenskog šefa diplomacije Mire Cerara, izrečene uoči Pahorova puta u Beograd, o tome da je Srbija u određenoj političkoj krizi i da to otvara pitanje nalazi li se Beograd i dalje na europskom putu. Negirajući postojanje političke krize zbog prosvjeda oporbe, on je ustvrdio da je Srbija na europskom putu, ali da će i dalje nastaviti održavati dobre odnose s Rusijom.

Slovenski predsjednik rekao je kako ne misli da je Srbija u političkoj krizi jer njezine institucije nisu blokirane, ali su, kako je rekao, „možda politički procesi samo malo živahniji”. Srbijanski predsjednik ocijenio je da Slovenija i Srbija nisu suglasne u svim političkim pitanjima, ali je odnose dviju zemalja ocijenio kao „dobre, puni poštovanja i iskrenog prijateljstva”. „Vjerujem da će potpora Slovenije putu Srbije ka Europskoj uniji biti još veća”, izjavio je Vučić.

Vučićevo mišljenje da Ljubljana i Beograd „imaju različite poglede na neke probleme”, dijeli i Pahor, ali kaže da dvije zemlje imaju „jedinstven cilj” – učvrstiti uzajamno povjerenje. Srbija želi da proces njezina priključenja EU bude čim brži i to se prije svega odnosi na dijalog između Beograda i Prištine, rekao je Pahor, naglasivši da taj proces podupire jer mu „ne vidi alternativu”, ali da rješenje nekih problema u regiji ne treba očekivati izvana.

Slovenski predsjednik sugerirao je da politički lideri u regiji „moraju biti svjesni odgovornosti za pomirenje i rješenje bilateralnih pitanja”. „Mislim da smo u stanju osigurati mir i sigurnost”, rekao je Pahor. Pahor je na čelu slovenskog državnog izaslanstva koje je danas započelo dvodnevni posjet Srbiji.

Dvojica šefova država nazoče danas i radu poslovnog foruma Slovenija-Srbija u kojem sudjeluje oko 600 gospodarstvenika iz obje zemlje. U slovenskim tvrtkama u Srbiji zaposleno je više od 25.000 ljudi, a trgovinska razmjena između dvije zemlje za 10 godina povećana je s 500 milijuna eura godišnje na 1,3 milijarde eura, rečeno je na poslovnom forumu.

Generalni direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović izjavio je da bi izgradnja plinovoda Južni tok kroz Srbiju od granice s Bugarskom do granice s Mađarskom trebala početi u ožujku a da je završetak radova predviđen 15. prosinca ove godine.

On je za televiziju Pink rekao da je sve spremno ali da za početak radova čeka mišljenje Energetske zajednice (EZ) koje bi trebalo da bude donijeto vjerojatno početkom veljače. Bajatović je kazao da je osigurano prvih 300 milijuna eura i da je sve spremno za početak radova kako bi već 1. siječnja 2020. godine plinovod bio stavljen u funkciju. “Ne možemo ništa raditi dok ne dobijemo od Energetske zajednice mišljenje, ali mi smo paralelno prebrojali mehanizaciju, srpske kompanije će dobiti značajan dio posla, a kontaktirani su i proizvođači ako bismo išli na ubrzanu isporuka, da se to i napravi”, rekao je Bajatović za Betu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je u četvrtak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na potpori Srbiji rekavši kako je Srbija uvijek mogla računati na rusku potporu a Rusija na srbijansko savezništvo, a Putin je uzvratio porukom o mogućnostima razvoja bilateralnih odnosa u sve više pravaca između Rusije i njezina glavnog saveznika na Balkanu.
„Uvijek smo mogli računati na rusku podršku i koliko god je naša zemlja, po broju stanovnika i teritorijalno, mala – mislim da je Rusija uvijek mogla računati da ima saveznika u Srbiji”, rekao je Vučić u pozdravnom obraćanju na početku susreta s Putinom u Beogradu. Putin, koji je u četvrtak doputovao u jednodnevni službeni posjet Beogradu, zahvalivši se na srdačnom dočeku, naglasio je da između dviju država postoje “povijesno duboki korijeni i duhovna bliskost između dva naroda“, koji „pomažu da te odnose gradimo i u suvremeno doba“.

Putin je naveo da je robna razmjena u porastu i da je dosegnula dvije milijarde dolara, te da su pred Srbijom i Rusijom mogućnosti za razvoj bilateralnih odnosa „u sve više pravaca“. On je najavio razgovore o suradnji u energetici te o nekim novim projektima o kojima do sada nije bilo riječi.

U fokusu dvojice predsjednika, kako je najavljeno, bit će bilateralna suradnja te stanje u regiji, prije svega pitanje Kosova, čiju neovisnost Rusija ne priznaje i pruža potporu Srbiji u UN-u i međunarodnim organizacijama i institucijama. U nastavku razgovora dviju državnih delegacija koje su predvodili Vučić i Putin, upozoreno je na napredak u trgovinskoj razmjeni i istaknuto uvjerenje da se ona može dodatno unaprijediti, uz proširenje i otvaranje novih oblasti suradnje od gospodarstva, inovativnih tehnologija i znanosti do kulture i turizma.

Popodne je održan sastanak dvaju državnih izaslanstva, a potom je uslijedilo potpisivanje 21 sporazuma, memoranduma i ugovora među resornim ministarstvima, tvrtkama, agencijama i poduzećima Rusije i Srbije. Vučić i Putin potom će se obratiti medijima, a nakon toga zajednički posjetititi Hram Svetog save gdje ruskog predsjednika očekuje više tisuća ljudi koji su iz svih krajeva Srbije doputovali da ga pozdrave.

 Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin dolazi u četvrtak u službeni posjet Srbiji gdje bi ga, kako je najavljeno, trebalo dočekati oko 70.000 ljudi iz cijele zemlje čiji će dolazak u prijestolnicu organizirati proruski „nevladin sektor i patriotske organizacije“,dok je vladajuća Srpska napredna stranka (SNS)  angažirala lokalne odbore diljem Srbije oko dolaska svojih članova i pristaša u Beograd.
Uz sigurnosne mjere na najvišoj razini, o Putinovoj sigurnosti će, kako je najavljeno, brinuti više od 5.000 srbijanskih policajaca i pripadnika tajnih službi te oko 300 do 350 ruskih pripadnika sigurnosti koji su, kako tvrde srbijanski mediji, ranije ovog tjedna već doputovali u Beograd. Putina će u zračnoj luci Nikola Tesla dočekati domaćin, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, a svečani doček ruskom šefu države bit će priređen ispred Palače Srbija, u kojoj potom slijede razgovori Vučić-Putin, ministarski sastanci u širem formatu te susreti državnih izaslanstava.

U fokusu dvojice predsjednika bit će, među bilateralnim temama, i aktualna situacija u regiji, prije svega pitanje Kosova, čiju neovisnost Rusija ne priznaje i pruža potporu Srbiji u UN-u i međunarodnim organizacijama i institucijama.

Najavljeno je da će dvije zemlje potpisati dvadesetak sporazuma, memoranduma i protokola o suradnji, od gospodarstva i infrastrukture do znanosti i kulture.   Zbog Putinova posjeta Beograd će danas imati poseban režim prometa, brojne ulice bit će zatvorene, pojedine od njih još od srijede u 22 sata do večeras u 20 sati, a u svim gradskim školama je najavljena skraćena nastava.

Putinu u čast fontana na beogradskom Trgu Slavija, pored koje će proći na putu do Hrama Svetog Save, gdje ga očekuje mnoštvo građana iz cijele Srbije, bit će u bojama ruske i srpske nacionalne zastave – bijeloj, plavoj i crvenoj.

Skup građana iz cijele Srbije i Beograda, koji će ispred najvećeg pravoslavnog hrama na Balkanu pozdraviti ruskog šefa države, započet će u središtu srbijanske prijestolnice u ranim poslijepodnevnim satima, a Putinov dolazak pred Hram Svetog Save očekuje se nešto iza 18 sati.

Šef srpske države Aleksandar Vučić darovat će ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tromjesečno mladunče šarplaninca, autohtone pasmine sa Šar planine na Kosovu, tromjesečnog mužjaka čiji pedigre vodi sedam generacija unatrag.

“Riječ je o našoj najstarijoj autohtonoj pasmini, a zna se da predsjednik Putin upravo takve rase voli”, najavili su beogradski elektronički mediji, navodeći da će Vučić pokloniti Putinu  i vrijednu pravoslavnu ikonu.

Putinov posjet pratit će oko 600 akreditiranih domaćih i inozemnih novinara, snimatelja i fotoreportera, a u izvješću iz Beograda agencija Associated Press napominje da Putin dolazi u svoj četvrti posjet Srbiji od 2001. godine.

Američka agencija je, prenoseći izvatke iz Putinova intervjua beogradskom tisku u srijedu uoči posjeta, istaknula njegovu ocjenu da “politika SAD i nekih zapadnih zemalja, koja ima za cilj da pojača njihovu dominaciju u regiji, predstavlja ozbiljan destabilizirajući faktor”.

Uoči Putinova posjeta u Beograd je u srijedu navečer već doputovao ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, kojeg je u zračnoj luci Nikola Tesla dočekao njegov srbijanski kolega Ivica Dačić.

S Putinom u četvrtak stižu i ministri trgovine i rada Denis Manturov i Maksim Topilin, ministar za digitalni razvoj, veze i masovne komunikacije Konstantin Noskov te glavni direktor “Rosatoma” Aleksej Lihačov, objavio je ruski portal “Sputnjik” i najavio da će posjet ruskog predsjednika Beogradu pratiti “iz minute u minutu”, a izravni prijenos većine predviđenih sureta izravno će prenositi i Radio-televizija Srbije.

U svečanom dijelu posjeta, kako je najavljeno, ruski predsjednik predat će srbijanskom šefu države odličje Aleksandra Nevskog za doprinos suradnji dviju država, nakon čega bi se Putin i Vučić trebali obratiti medijima.

U Beogradu su krajem prošlog tjedna počeli završni pregovori o zaključenju Sporazuma o slobodnoj trgovini Srbije s Euroazijskom ekonomskom unijom, koju čine Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Armenija i Kirgistan.
Sporazum bi trebao biti potpisan 17. siječnja, za vrijeme posjete predsednika Rusije Vladimira Putina Beogradu. Kako je agenciji Beta potvrđeno iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, dobar dio teksta tog sporazuma je dogovoren u ranijim rundama pregovora i ostalo je da se stručnjaci usaglase o još šest tarifnih linija.

Ministar trgovine Rasim Ljajić je ranije Beti rekao da su u pitanju tarifne linije za izvoz proizvoda koji su važni Srbiji, a riječ je o određenim vrstama sira, mesu peradi, određenim vrstama alkoholnog pića, šećeru, cigaretama i automobilima. Ljajić je naveo da Srbija želi da sporazum bude uravnoteženiji, bez anomalija koje su postojale još od kada je dogovoren. “Događa se da kada mi izvozimo cigarete na rusko tržište moramo platiti carinu od 18 posto, a kada se cigarete uvoze iz Rusije carina se ne plaća. Ima još takvih slučajeva i mi to želimo uravnotežiti”, rekao je Ljajić.

Prema njegovim riječima, Srbija vjerojatno neće dobiti sve pogodnosti koje traži. “Riječ je o pet zemalja koje se trebaju usaglasiti i svatko štiti neku proizvodnju”, rekao je Ljajić, dodajući da će Srbija učiniti sve što može kako bi proširila popis proizvoda koji bi bili oslobođeni carine pri izvozu u zemlje članice Euroazijske unije. Posljednjih godina srpski političari su uporno pokušavali osigurati izvoz iz kragujevačkog Fiata u Rusiju, a zatim i u Kazahstan.

Ipak, taj zahtjev teško će proći, jer su i Talijani dva puta pokušavali izgraditi tvornicu u Rusiji, ali nisu uspjeli jer za to vozilo u toj zemlji nema zanimanja. Kada sporazum bude potpisan, Srbiji će se otvoriti tržište s novih 180 milijuna stanovnika. Sporazum, kako je dodao Ljajić, neće ugroziti trgovinu s Europskom unijom, jer Srbija dok ne postane članica Unije ima prava sklapati sporazume o slobodnoj trgovini s kim god želi.

Gotovo istovremeno, turski parlament ratificirao je novi Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Turske, s tržištem od 80 milijuna potrošača. “Time su stvoreni uvjeti da se veći broj proizvoda nađe na bescarinskom režimu trgovine između dvije zemlje”, izjavio je ministar Rasim Ljajić, prenosi Tanjug. Zahvaljujući novom sporazumu o slobodnoj trgovini, Srbiji je prvi put odobren bescarinski godišnji izvoz 5000 tona junećeg mesa u Tursku, 25.000 tona sirovog suncokretovog ulja, 10.000 tona rafinisanog suncokretovog ulja, 15.000 tona sjemena suncokreta, 5000 tona soje, 1000 tona preparata koji se koriste u ishrani životinja i 500 tona pojedinih pekarskih proizvoda, navodi Ljajić.

“Osim kvota za navedene nove proizvode, sporazum Srbiji omogućava i udvostručenje dosadašnjih kvota za bescarinski izvoz graška, graha, jedne vrste kukuruza i suhih šljiva”, dodaje ministar. Rasim Ljajić je izrazio očekivanje da će novi sporazum o slobodnoj trgovini biti snažan poticaj za povećanje srpskog izvoza u Tursku i proširenje obujma robne razmjene dviju zemalja, koja je u 2018. godini prvi put premašila milijardu eura.

Srbija je u izvozu mnogih proizvoda u Rusiju na prvom mjestu. Veće količine jabuka Rusija dobiva iz Srbije nego iz Kine. Od uvoznih jagoda, Rusi najčešće jedu srpske. Kada je riječ o breskvama i nektarinama, najviše uvoze iz Turske, a Srbija je na drugom mestu, kao i kod smrznutog voća. Izvozne količine sira nisu toliko velike kao što su bjeloruske, ali i tu je Srbija na drugom mjestu. U trgovini ženskim čarapama Srbija je najveći ruski partner, donosi Poslovni dnevnik.

Američki predsjednik Donald Trump poslao je pismo kosovskom kolegi Hashimu Thaciju pozivajući ga da učini sve kako bi se postigao trajni sporazum sa Srbijom, dvadeset godina od završetka njihova rata, objavio je Thaci na svojoj internetskoj stranici.
Srbija i njezina bivša pokrajina, koja je proglasila neovisnost 2008., obvezale su se 2013. da će pod pokroviteljstvom EU-a riješiti sva otvorena pitanja, ali nisu ostvarile značajniji napredak. “Ako se ne iskoristi ovaj jedinstveni trenutak, bit će to tragičan korak unatrag, jer se nova prilika za sveobuhvatni mir neće tako skoro pojaviti”, rekao je Trump, prema pismu koje je objavio Thacijev ured.

“SAD je jako puno uložio u uspjeh Kosova kao neovisne, suverene države”, ističe američki predsjednik.

Napetosti između Srbije i Kosova ponovno su izbile prošloga tjedna kada je kosovski parlament odobrio osnivanje vojske od 5000 pripadnika, samo tjedan dana nakon što je srbijanska premijerka Ana Brnabić zaprijetila da bi to moglo dovesti do vojne intervencije Beograda. Thaci je u lipnju rekao da će dogovor s Beogradom tražiti kroz “korekciju granica”, a političari i analitičari na Kosovu protumačili su to kao razmjenu teritorija.

Njegov plan upalio je alarm kod balkanskih susjeda i nekih zapadnih vlada koje ga vide kao način da Kosovo uzme tri srbijanske općine naseljene većinom Albancima. Kada bi došlo do razmjene teritorija, Srbija bi zauzvrat dobila dio sjevernog Kosova većinski naseljen manjinskim Srbima koji ne priznaju vlast u Prištini.

Velika Britanija i Njemačka istaknule su da nisu za promjene granica, no SAD je objavio da mu je to prihvatljivo ako se tako dogovore Srbija i Kosovo. Vijeće sigurnosti UN-a u ponedjeljak je na javnoj sjednici raspravljao o odnosima dviju zemalja, na sjednici na kojoj su bili predsjednici Srbije i Kosova. U pismu koje je objavio Thacijev ured navodi se da bi Trump želio ugostiti dvojicu čelnika u Bijeloj kući u sklopu takvog “povijesnog dogovora”.

Kosovo priznaje više od 110 zemalja, uključujući SAD, ali ne i Srbija, Rusija te Kina. Washington je najveći sponzor Kosova, i politički i financijski. NATO je, pod američkim zapovjedništvom, bombardirao 1999. srbijanske snage kako bi zaustavio ubijanje i protjerivanje kosovskih Albanaca u sklopu akcije protiv pobunjenika.