Srbija

Donosi Danas

Loša financijska situacija u kojoj je Elektroprivreda Srbije (EPS) uzrokovala je kašnjenja u plaćanju struje proizvođačima iz domaćih obnovljivih izvora energije kao i električne energije nabavljene u inozemstvu, saznaje Danas.

Izvor Danasa tvrdi da je prošlog tjedna EPS dobavljaču struje kupljene u inozemstvu isplatio samo 50 posto jer nije imao dovoljno novca za čitav iznos transakcije.

Novčani problemi EPS-a su izgleda ozbiljni. Trgovci koji uvoze struju razmišljaju da zbog toga EPS-u prestanu nuditi svoju robu i sklapajti aranžmane s javnim poduzećem za prvi kvartal sljedeće godine – navodi izvor Danasa i dodaje da kada je pak riječ o domaćim dobavljačima, EPS polako isplaćuje zaostala potraživanja.

Drugi sugovornik Danasa, blizak tom poduzeću, ističe da je evidentno da EPS ima financijske probleme nastale zbog neplaniranog uvoza struje prošle sezone grijanja uslijed nedovoljnih količina ugljena i učestalih kvarova na postrojenjima za proizvodnju električne energije. Zbog svega toga su i nastala dugovanja prema dobavljačima, među njima i onima od kojih EPS otkupljuje struju.

Međutim, treba istaći da su ta dugovanja ipak znatno češća kada je riječ o domaćim proizvođačima struje iz obnovljivih izvora energije. Jednostavno, sistem potpisivanja ugovora za struju nabavljenu na inostranim berzama je takav da je prosto nemoguće dugovati.

Svako nepoštovanje precizno utvrđenih pravila može da dovede do isključenja s burze. Do dugovanja, za struju iz uvoza, može doći u slučaju sklapanja aranžmana po principu direktne pogodbe s trgovcem.

Kada je riječ o aranžmanima za nabavku struje iz inozemstva čini se da EPS ima više problema s dobivanjem kredita.

Naime, banke su sve opreznije u odobravanju kreditnih aranžmana zbog ekonomske krize a EPS je već dosta zadužen pa po svemu sudeći ne dolazi tako lako i brzo do kreditnih sredstava. To uvjetuje i kašnjenje u plaćanju dobavljačima – objašnjava naš sugovornik.

Podsjećanja radi, Danas je pisao da EPS zbog nagomilanih financijskih problema u protekla četiri mjeseca nije mogao platiti struju koju je kupio od domaćih proizvođača iz obnovljivih izvora energije i po toj osnovi duguje između šest do osam milijuna eura.

O tome da nema dovoljno novca za izmirenje svojih obaveza poslovodstvo EPS-a je obavijestilo i svoje poslovne partnere, tako pravdajući kašnjenje.

Redakcija Danasa imala je uvid u dopis koji je izvršni direktor Elektroprivrede Srbije za snabdijevanje električnom energijom Radovan Stanić 20. svibnja uputio tvrtki koja se bavi proizvodnjom struje iz OIE u kome se navodi da se EPS “nalazi u nezavidnoj financijskoj situaciji i u ovom trenutku otežano i s izvjesnim kašnjenjem izmiruje svoje dospjele obaveze pa i po izdatim računima za proizvedenu električnu energiju po ugovorima o otkupu električne energije”.

Nadležni u EPS ističu da su svjesni svojih obaveza i da će iste biti izmirene “u vrlo kratkom roku” pozivajući poduzeće kojem duguju za isporučenu struju na strpljenje.

Izvor Danasa blizak Elektroprivredi Srbije ističe da to državno preduzeće nema dovoljno novca za podmirenje dugovanja zbog slabe likvidnost nastale zbog velikih troškova za nabavku struje u prošloj sezoni grijanja.

Podsjeća, da je struja kupovana navrat-nanos zbog nedovoljne vlastite proizvodnje i brojnih havarija zbog lošeg vođenja u mandati v. d. direktora Miodraga Grčića. Istodobno, u Elektroprivredi Srbije za Danas tvrde da to poduzeće “nema dugovanja za kupljenu električnu energiju na veletržištu, odnosno kada je riječ o kupovini struje od drugih snabdjevača.

EPS ispunjava sve ugovorne obaveze za kupljenu električnu energiju. Elektroprivreda Srbije uspješno surađuje sa svim povlaštenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, a zbog okolnosti koje je izazvala energetska kriza i rat u Ukrajini došlo je do kašnjenja u plaćanju svega jednog računa za te proizvođače.

EPS u najkraćem roku sve svoje ugovorne obaveze izmiruje, što je činio i u prethodnom periodu – kažu u Elektroprivredi Srbije.

U Srbiji

Kompanije iz više europskih zemalja žele otvoriti vjetroparkove u Srbiji, a zanimanje ne kriju niti Rusija i Kina, piše Radio Slobodna Europa.

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije do 6. lipnja 2022. godine izdalo je ukupno 34 energetske dozvole, ali ugovor s Elektroprivredom Srbije (EPS), državnom kompanijom koje ima obvezu otkupa struje dobivene iz obnovljivih izvora, zasad ima osam privatnih kompanija.

Međutim, stručnjaci tvrde da Srbija još uvijek koristi tek mali dio potencijala energije vjetra. Njemačka kompanija Nordex Group priopćila je 13. lipnja da je iz Srbije dobila narudžbu za izradu turbina snage 105 megavata, te da će 2023. godine isporučiti 22 za vjetropark Krivača.

Taj vjetropark nalazi se u blizini granice Srbije i Rumunjske, razvio ga je austrijski proizvođač Ivicom, a njime će upravljati srpska MK Grupa i slovenski ALFI Green Energy Fund.

Krivača će proizvoditi 310 gigavatsati električne energije godišnje, što je oko 1% potrošnje struje u Srbiji. MK Grupa, u vlasništvu Miodraga Kostića, na tržištu Srbije posluje i u području proizvodnje električne energije iz vjetra i biomase.

MK Fintel Wind, zajednička tvrtka MK Groupa i talijanskog Fintel Energia Groupa, već je izgradila tri vjetroparka u Srbiji i privodi kraju četvrti. U planu je izgradnja još devet vjetroparkova.

Najveća vjetroelektrana u Srbiji – Čibuk 1, s kapacitetom od 158 megavata – otvorena je 2019. 50-ak kilometara sjeveroistočno od Beograda. Čibuk 1 u vlasništvu je kompanije Vjetroelektrane Balkana, koja pripada Tesla Windu, zajedničkoj tvrtki koju su osnovali Masdar – Abu Dhabi Future Energy Company (60%), finska razvojna kompanija za energetsku infrastrukturu Taaleri Energia (30%) i DEG, investicijski ogranak Njemačke razvojne banke KfW (10%). Vrijednost projekta bila je 300 milijuna eura, a realiziran je uz financijsku podršku EBRD-a i IFC-a.

Unatoč navedenom, Srbija dosad nije značajnije napredovala u iskorištavanja svih potencijala energije vjetra, ocjenjuje Zvezdan Kalmar, koordinator za energetiku i klimatske promjene u nevladinom Centru za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR).

“Imamo značajne potencijale i postoje projekti koji rade, većinom u Banatu, ali ih je potrebno što prije razviti još dosta”, tvrdi Kalmar. Prema njegovim riječima, vlada Srbije i dalje daje velike subvencije za vađenje ugljena, dominantnog izvora struje u zemlji koja se 70% oslanja na proizvodnju iz termoelektrana.

Energetska zajednica, regulatorno tijelo EU, u više navrata kritizirala je Srbiju što je više subvencija potrošila na vađenje ugljena nego što je uložila u obnovljive izvore energije.

Izgradnju vjetroelektrane u Plandištu najavila je i kompanija Wind Park Plandište, koja je dio kompanije NIS MET ENERGOWIND, u kojoj sudjeluju NIS Petrol, u većinskom ruskom vlasništvu, i švicarski MET Renewables. Naftna industrija Srbije (NIS), u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma, još krajem 2016. godine najavila je izgradnju vjetroparka Plandište, s ukupnim kapacitetom od 102 megavata.

Tu je i kineska kompanija Huayi Wind Energy, koja se bavi proizvodnjom sustava za korištenje snage vjetra i projektiranjem vjetroelektrana, a najavila je da otvara predstavništvo u Beogradu.

Srbija je 2021. donijela Zakon o obnovljivim izvorima energije. On će omogućiti građanima da proizvode i prodaju struju dobivenu iz čiste energije. U tom novom zakonskom okviru Zvezdan Kalmar vidi priliku da država, umjesto stranih investitora, više podržava svoje građane.

“Smatram da je dobar model kakav je uveden u Nemačkoj, gdje su razvojne banke omogućile građanima da podižu kredite i stvaraju eko-energetska sela, a nešto slično treba uraditi u Srbiji”, ističe Kalmar. Prema njegovim riječima, Srbija bi mogla uspostaviti fond ili banku u kojoj bi građani mogli posuđivati novac za izgradnju vjetroelektrana, piše Poslovni dnevnik.

Sporazum s Mađarskom

Plinski sporazum Srbije i Mađarske, koji će biti potpisan u petak, osigurat će Srbiji sigurnu opskrbu, pišu Novosti. Tim povodom u Beograd stiže mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, kako bi se službeno finalizirao dogovor kojim se omogućava Srbiji uskladištavanje 500 milijuna prostornih metara plina u Mađarskoj.

Stručnjaci ocjenjuju da je taj sporazum značajan zato što plavo gorivo Srbiji stiže preko Bugarske, koja je članica Europske unije, a neizvjesno je kakve će odluke Bruxelles donositi u budućnosti.

“Dobro je što će Srbija uskladištiti plin u Mađarskoj, jer nitko ne može prognozirati kakva nas zima očekuje po pitanju energetskih odnosa”, ističe Jelica Putniković, urednica portala “Energija Balkana”.

“Bugarska je obećala da neće prekidati tranzit i nadam se da do toga neće doći, ali treba imati rezervu”, dodala je Putniković. Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić ocjenjuje da sporazum o skladištenju predstavlja tračak svjetla u moru tame. Mađarska je, kako ističe, jedina država EU koja je pružila ruku Srbiji.

“Bojim se da će na jesen naša zemlja biti izložena još snažnijim pritiscima da uvede sankcije Rusiji i da će se omča oko srpskog vrata sve jače stezati”, smatra Savić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je početkom tjedna da će Srbija krenuti sa utiskivanjem. “U Banatskom Dvoru trenutno je uskladišteno 195 milijuna prostornih metara plina, a treba napuniti do 269,5 milijuna za dva mjeseca”, kazao je Vučić.

“Tako ćemo imati ukupno 770 milijuna prostornih metara. Prema najgorem scenariju, Srbija s tim plinom može izdržati više od 100 dana, što je de facto cijela zima”, istaknuo je predsjednik Srbije.

Tijekom zime, ako je umjereno hladno, Srbija troši od 10 do 12 milijuna kubika plina dnevno, a kada je veći minus, i 15 milijuna. Iz Banatskog Dvora u toku dana može se istisnuti maksimalno pet milijuna kubnih metara.

Prema dogovoru s Mađarskom, Srbija će tijekom najhladnija tri mjeseca moći povlačiti šest milijuna kubika, što je ukupno 11 milijuna.

Kako ocjenjuje Putniković, u slučaju da Srbija bude odsječena od dotoka tokom najhladnijih dana, to će biti dovoljno za grijanje i potrošnju u kućanstvima, za značajne javne ustanove, poput bolnica i dijela gospodarstva, piše Poslovni dnevnik.

Potvrdili za N1 Srbija

Iz srbijanskog Ministarstva rudarstva i energetike Srbije za N1 Srbija su potvrdili da se Naftna industrija Srbije (NIS) neće moći opskrbljivati ruskom sirovom naftom iz Jadranskog naftovoda (JANAF), nakon novog paketa sankcija Europske unije.

Kako su odgovorili na upit N1, Srbija nije jedina europska zemlja koja bi bila pogođena novim paketom sankcija, ali dodaju da čine sve kako bi osigurali sigurnu opskrbu.

“Novi paket sankcija zabranjuje isporuku ruske sirove nafte preko bilo koje luke, morem, a NIS se opskrbljuje sirovom naftom koja se tankerima doprema u luku Omišalj (u Hrvatskoj). To znači da ne postoji mogućnost isporuke više ruske sirove nafte u Rafineriju Pančevo, ali bi NIS mogao uvoziti sve druge vrste sirove nafte osim ruske, jer je u prethodnom razdoblju već uvozio naftu iz Iraka i nekih drugih zemalja”, navode u Ministarstvu.

U narednom razdoblju, osim rješavanja pitanja opskrbe, radit će se na povećanju zaliha sirove nafte, što bi “uz stabilne rezerve naftnih derivata pružilo dodatnu sigurnost u slučaju poremećaja na tržištu”.

Deficit energenata

Vlada Srbije je nedavno donijela zaključak po kome se Elektroprivredi Srbije (EPS) odobrava uvoz četiri milijuna tona ugljena.

Državni proizvođač električne energije u Srbiji ove će godine morati uvesti više ugljena nego prije osam godina kada su rudnici bili pod vodom zbog velikih poplava.

Vlada Srbije je nedavno donijela zaključak po kome se Elektroprivredi Srbije (EPS) odobrava uvoz četiri milijuna tona ugljena, koliko je procijenjeno da Elektroprivredi Srbije (EPS), zbog trenutne situacije, nedostaje do kraja 2023. godine.

U ovom javnom poduzeću za Euronews Srbija kažu da su u tijeku razgovori o uvozu sa Bosnom i Hercegovinom (Republikom Srpskom), Crnom Gorom, Rumunjskom i Bugarskom.

Iz Rudnika Pljevlja čiji je vlasnik Elektroprivreda Crne Gore su prije mjesec i po dana priopćili da je postignut dogovor s EPS-om o isporuci oko 300.000 tona ugljena u ovoj godini, s tendencijom da se ta količina u idućem razdoblju i poveća.

Iz Željeznica Republike Srpske nedavno su priopćili da su održali sastanak s predstavnicima Elektroprivrede Srbije, državnog poduzeća za željeznički prijevoz roba Srbija Kargo i kompanije Lager iz Bosne i Hercegovine o prijevozu ugljena za Elektroprivredu Srbije.

Kako je priopćeno, razmatrani su i usaglašavani tehnički detalji kako bi prijevoz ugljena iz Prijedora za Srbiju bio realiziran i u narednom razdoblju bio definiran ugovorom. U EPS-u tvrde da domaće rezerve ugljena postoje, ali je on još duboko pod zemljom, jer kopovi nisu spremni za njegov iskop.

Tako su došli u situaciju da će državno poduzeće za predstojeću sezonu mora kupiti gotovo deset puta više ugljena iz inozemstva, čak i u odnosu na vrijeme najvećeg incidenta, 2014. godine, kada su kopovi uslijed poplava bili pod vodom

Pod pritiskom Ekološkog ustanka

Pokret Ekološki ustanak upitao je kanadsku kompaniju Euro litijum Balkan, kao i nadležne institucije, hoće li mještanima sela Lukavac kod Valjeva u Srbiji, gde su obavljana geološka istraživanja litija, biti isplaćena nadoknada za štetu nastalu tim iskopavanjima.

Reagirajući na odluku firme Euro litijum Balkan da obustavi istraživanja na tom području, iz Ekološkog ustanka su zatražili od kompanije i od nadležnih institucija da odgovore na pitanje “što namjeravaju poduzeti kako bi se otklonila daljnja opasnost po život i zdravlje ljudi”. Kanadska kompanija Euro litijum Balkan priopćila je da je, uslijed prosvjeda građana i ekoloških aktivista u selu Lukavac kod Valjeva, obustavila geološka istraživanja litija na tom području.

Iz te kompanije su naveli da su istraživanja na prostoru Valjevo sjever započela 26. travnja na osnovu “važećeg Rješenja o odobrenju za istraživanje” kao i da su istražne radnje izvodili “u smislu dinamike i tehnički, prema Projektu koji je odobren od strane Ministarstva rudarstva i energetike. “S obzirom na to da su za nas najvrijedniji i da najviše poštujemo zdravlje i integritet naših zaposlenih, podizvođača i pripadnika lokalne zajednice, a da su prethodnih dana organizirane manje grupa građana dolazile u kontakt sa zaposlenima na terenu, kako bismo izbjegli svaku, makar i najmanju nelagodnu situaciju, odlučili smo 28. travnja istražne radnje obustaviti”, piše u priopćenju.

Prethodno je nekoliko desetina mještana Lukavca i ekoloških aktivista blokiralo put Valjevo-Lajkovac u znak prosvjeda zbog aktivnosti kompanije Euro litijum Balkan, prenosi Beta.

Analiza Blica

Iako Srbija ne ovisi puno o ruskoj nafti, nego je u njanom naftnom miksu ona prisutna sa 15 posto, mogla bi se naći u problemu sa opskrbom nakon sredine svibnja jer bi cijevi Janafa mogle biti blokirane uslijed sankcija EU. Zbog toga bi mogla ostati i bez nafte iz Iraka i Kazakhstana, koja također dolazi putem Janafa, piše današnje izdanje Blic Biznisa.

Razlog je činjenica što je EU, zbog rata u Ukrajini, uvela sankcije svim kompanijama u ruskom vlasništvu, među kojima je i Gazprom, koji je pak većinski vlasnik Naftne industrije Srije (NIS).

Iako se neslužbeno saznaje kako bi Srbija mogla dobiti izuzeće, sve je jasnija činjenica kako politika može blokirati i interese zemalja koje nisu članice EU. U ovom slučaju se radi o Iraku i Kazakstanu iz kojih Srbija uvozi najviše nafte, prema Agenciji za energetiku Srbije. I to 40 posto iz Iraka i oko 10 posto iz Kazakhstana. Sve to stiže preko Janafa, koji do 31. prosinca treba Srbiji transportirati 3.2 milijuna tona nafte.

Urednica portala Energija Blakana Jelica Putkiković kaže kako bi se trebalo razmišljati o drugim mogućnostima, pa i uvozu nafte preko luke Drač, premda je promet preko naftovoda najjeftiniji, donosi Blic.

RTS

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić smatra da je odluka o prekidu saradnje sa kompanijom Rio Tinto bila pogrešna i da bi Jadar bio najrazvijeniji kraj Srbije, prenosi Beta.

„Bio bi to najrazvijeniji kraj Srbije, ali ne vidim kako sada može to da se promeni“, rekao je Vučić za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Kako je naveo, „ne bi doneo odluku o prekidu saradnje, ali je razumeo odluku premijerke Ane Brnabić“.

Prema njegovim riječima, „bez Rudarsko-topioničarskog basena Bor istok Srbije ne bi postojao“.

„Bakar nam je doneo to da je u Boru plata 787 evra. A bez uglja, ne bismo imali struju u ovom studiju“, rekao je Vučić gostujući na RTS-u.

Najavio je kako će „Srbija imati dovoljno bakra i uglja“, te dodao da će „država uložiti veliki novac u ekologiju“.

Vlada Srbije donijela je početkom godine, nakon protesta građana i ekoloških udruženja, odluku o prekidu saradnje sa kompanijom Rio Tinto koja se, na zapadu države, trebala baviti eksploatacijom litijuma.

Širenje suradnje

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je sa srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem o širenju gospodarske suradnje njihovih država, posebno u energetici, priopćio je Kremlj, nakon što je Vučić obavijestio ruskog predsjednika o teškoćama s kojima se Srbija suočava u uvozu sirove nafte.

U sklopu sankcija koje je Europska unija nametnula Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu, hrvatska tvrtka JANAF prestat će od 15. svibnja isporučivati sirovu naftu srbijanskoj tvrtki NIS koja je u većinskom vlasništvu ruskog diva Gazprom Neft.

JANAF je s NIS-om inače sklopio ugovor o isporuci 3,2 milijuna tona sirove nafte za ovu godinu. Vučić i Putin razgovarali su i o dobavi prirodnog plina jer postojeći ugovor Srbiji istječe 31. svibnja.

Sve količine plina Srbija uvozi iz Rusije, a Gazprom je većinski vlasnik jedinog skladišta plina u Srbiji.

Ponovno izabran na predsjednički mandat u nedjelju, Vučić je rekao da će nastaviti provoditi politiku u cilju ulaska u Europsku uniju, no nastavit će održavati prijateljske odnose s Rusijom, stoji u izjavi.

Putin i Vučić razgovarali su i o nedavnim događajima u Ukrajini, navodi Vučićev ured.

PortalPolitika.rs

Rudnik ugljena Pljevlja i Elektroprivreda Srbije (EPS) uspostavili su suradnju koja uključuje isporuku oko 500 tona ugljena dnevno u Srbiju, piše internetski portalpolitika.rs.

Suradnja je potvrđena novinskoj agenciji Tanjug, a navodi se da je dogovor na sastanku u Beogradu 31. ožujka postigao v.d. direktora EPS-a Miroslav Tomašević i izvršni direktor Rudnika ugljena Pljevlja Milan Lekić.

Kalorijska vrijednost ugljena za koju se EPS zanima kreće se od 7500 do 8000 kJ/kg, prenosi CdM.

Kategorije cijene i prijevoza bit će službeno definirane u narednom razdoblju.

Izvršni direktor Lekić rekao je da cijena sigurno neće biti niža od sadašnje cijene po kojoj se ugljen distribuira u Termoelektranu Pljevlja (TEP), iako je riječ o ugljenu slabije kvalitete u odnosu na onaj koji isporučuje TEP, te da će troškovi transporta u potpunosti pasti na teret EPS-a.

”Tijekom ove kalendarske godine načelno je dogovorena isporuka oko 300.000 tona ugljena, s tendencijom povećanja te količine u budućnosti. Dogovoreno je da će Rudnik ugljena Pljevlja formirati cijenu u narednom periodu te da će se detaljnije definirati svi elementi suradnje. Prema određenim pretpostavkama, u planu je isporuka oko 500 tona ugljena dnevno”, rekao je Lekić.

Dodao je da će EPS u potpunosti snositi troškove prijevoza do Prijepolja ili Lazarevca, ovisno o konačnoj odluci gdje će se ugljen distribuirati.