Srbija

“Naše predstavnike logoraša na tom planu treba maksimalno podržavati. Oni su podnijeli veliku žrtvu za slobodu Hrvatske, ali ne samo za slobodu Hrvatske, nego i za pobjedu nad zlom, a to je bio velikosrpski miloševićevski režim, koji je bio fašizam, i Hrvatska je taj fašizam, koji je univerzalno zlo, porazila”, rekao je Kovač.

Na novinarski komentar kako Srbija za sada ne pokazuje sluh prema zahtjevima hrvatskih logoraša za odštetom, Kovač je istaknuo da će Srbija morati riješiti pitanje odštete za hrvatske logoraše, za što “postoji utemeljenje u medunarodnom pravu, ali i u pregovaračkom okviru Srbije kad je riječ o priključenju Europskoj uniji”.

“Istina je spora, ali dostižna”, rekao je Bandić komentirajući izjave srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Podsjetimo, Aleksandar Vučić je tijekom vikenda na skupu u Pačkoj Palanci kazao da je “Hitler htio svijet bez Židova, Hrvatska je željela Hrvatsku bez Srba”.

Srbiju ne bi trebala iznenaditi službena hrvatska stajališta o “Oluji”, rekao je srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić u ponedjeljak i poručio da dvije zemlje trebaju gledati u u budućnost, ali su razgovori “teški” jer hrvatski dužnosnici “negiraju i relativiziraju zločine”.

Hrvatska je “možda jedina država u EU, a vjerojatno i u Europi, koja slavi etničko čišćenje”, rekao je Dačić za provladinu komercijalnu televiziju Pink pošto je u nedjelju u Hrvatskoj obilježena 23. godišnjica vojno-redarstvene operacije Oluja kojom je Hrvatska vratila pod svoj suverenitet okupirana područja.

Dačić je osporio tvrdnje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku.

“Rat u Hrvatskoj nije nastao tako što je Srbija izvršila agresiju, već su Slovenija i Hrvatska izvršile nelegalnu secesiju, pa je slijedio odgovor savezne vlade koju je vodio Ante Marković, dakle, Hrvat”, ustvrdio je Dačić.

Ocijenio je da Hrvatska stalno forsira tezu relativiziranja i negiranja zločina, ali i da “objektivni povijesni problemi ne trebaju biti tema i temelj u razgovorima o budućnosti”. Nadalje je kazao da je u Hrvatskoj 1991. godine živjelo 580.000 Srba, koji su tu “bili stoljećima”, pa nastavio “Nitko nije otišao odavde (iz Srbije) da diže ustanak u Hrvatskoj, već su se ljudi osjetili ugroženima poslije proglašenja nove neovisne države Hrvatske”.

Odbacio je ocjene o velikosrpskoj agresiji kao fikciju. “Lažno se govori o velikosrpskoj agresiji. Velika Srbija nikada nije postojala, to je fikcija, i nažalost nikad je nije bilo”. Zatim je optužio Hrvatsku. “S druge strane, imali smo NDH ili veliku Hrvatsku koja je dolazila do Zemuna, Novog Pazara, Šapca, koja je obuhvatala cijelu BiH. Ako je neko izvršio agresiju, izvršila ju je Hrvatska u Drugom svjetskom ratu”, citira Dačićeve ocjene TV Pink na svom internetskom portalu.

O reakcijama u Hrvatskoj na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je odnos Hitlera prema Židovima usporedio s odnosom Hrvata prema srpskom narodu, Dačić je naglasio da je jedan od ideologa NDH Mile Budak baratao tezom da “trećinu Srba ubiti, trećinu protjerati, trećinu pokatoličiti”.

Srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova razočarano je činjenicom da je izaslanstvo Izraela sudjelovalo na proslavi obljetnice “Oluje” u Kninu ocijenivši kako je to “nemoralno i prema vlastitom narodu, židovskom narodu, jer je toliko Židova nastradalo u Jasenovcu, a hrvatski režim relativizira židovske žrtve”, rekao je Dačić.

Ponovio je ocjenu da je akcija “Oluja” najveće etničko čišćenje u Europi poslije Drugog svjetskog rata” pa su zato mnoge države otkazale sudjelovanje u proslavi baš zbog te činjenice jer je od 2000. godine u Hrvatskoj 180.000 Srba, ustvrdio je nadalje Dačić.

Odbio je komentirati govore i poruke hrvatskih dužnosnika na proslavi u Kninu u nedjelju kazavši da je “to stvarno pokušaj relativiziranja i pranja vlastite povijesti. Nitko ne može precrtati povijest Hrvatske u Drugom svjetskom ratu”

Pozitivni interni rezultati, uglavnom u segmentu petrokemijske proizvodnje, samo su djelomično nadoknadili pad marži. Usluge kupcima nastavljaju s rušenjem rekorda, zaključivši prvo polugodište 2018. s EBITDA-om od 192 milijuna dolara (50,2 milijarde forinti), što je povećanje za 28 % u usporedbi s prethodnom godinom. Za ovaj rast zaslužna je kombinacija povećanih marži robe široke potrošnje te značajnog rasta prodaje goriva uslijed pojačane potrošnje na području srednjoistočne Europe. Marža robe široke potrošnje nastavila je rasti jače od marže goriva, dosegnuvši 27 % ukupne marže, što je porast od 24 % u odnosu na godinu ranije.

EBITDA plinskog segmenta dosegla je u prvoj polovici godine 116 milijuna dolara (29,8 milijardi forinti), što je za 8 % povećanje u odnosu na isti period prošle godine. Predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Zsolt Hernádi komentirao je rezultate: “Naš integrirani i postojani poslovni model još jednom je dokazao svoju vrijednost u promjenjivim okolnostima, omogućivši nam da povećamo očekivanu godišnju čistu CCS EBITDA u 2018. na oko 2,4 milijarde dolara (s oko 2,2 milijarde dolara). MOL Grupa je u prvoj polovici ove godine ostvarila impresivne rezultate s EBITDA-om od 1,3 milijardi dolara i zadržala profitabilnost poslovanja na razini izvrsne 2017. godine u okolnostima rastućih cijena nafte te sniženih marži u Downstreamu. Također smo dobro napredovali u provedbi svoje strategije transformacije do 2030., koja je u punom zamahu.”

Kompanija MOL Srbija je na mesto v.d. generalne direktorke imenovala Natašu Pjevac Vukšić, dosadašnju direktorku maloprodaje. Dosadašnja direktorka je bila Bjanka Vasilesku, koja je izrazila zadovoljstvo rezultatima koji su ostvarenih u proteklih šest godina u pogledu rasta poslovanja, profitabilnosti, kvalitetnih usluga i proizvoda, i zadovoljstva kupaca.

Dodaje kako je “upravo velikosrpska politika 90-tih godina ima sve karakteristike nacističkih i fašističkih režima. Napominje kako je i “sam Vučić bio jedan od huškača te velikosrpske politike, s obzirom da je u više navrata bio na okupiranim hrvatskim područjima, podržavajući na političkim skupovima pobunjene hrvatske Srbe, uz svima poznate njegove riječi: ”Nikada srpska Krajina, nikada Glina neće biti Hrvatska’ ‘”.

Zamjenik vukovarskog gradonačelnika također ocjenjuje kako je žalosna “prisutnost predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca na tom komemorativnom skupu u Bačkoj Palanci. Marijan Pavliček u priopćenju navodi kako od “Vlade RH očekuje da nakon Vučićevih izjava povuče hrvatskog veleposlanika iz Beograda, ali i uspori sve daljnje pregovore Srbije glede ulaska u Europsku uniju”.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u ponedjeljak je apsolutno neprimjerenom ocijenio izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je ‘prozvao’ Republiku Hrvatsku zbog proslave oslobodilačke operacije ‘Oluja’ 1995. te ju čak usporedio s nacističkom Njemačkom – poručivši Vučiću da ne optužuje druge za svoje greške iz prošlosti.

“Ono što je Vučić napravio, a to bi trebali ne činiti, je da svoje greške iz prošlosti opravdavaš optužujući druge. Treba razmišljati o tome kako život Hrvata i Srba i drugih hrvatskih građana i u Hrvatskoj i u Srbiji učiniti boljim na osnovu suradnje, razgovora pa i kompromisa”, rekao je Vrdoljak novinarima na zagrebačkom Mirogoju upitan za komentar Vučićeve izjave vezano za vojno-redarstvenu operaciju ‘Oluju’ kojom je Hrvatska u kolovozu 1995. oslobodila okupirana područja svoje države.

Izaslanstvo HNS-a, predvođeno Vrdoljakom, na Mirogoju je položilo vijenac na grob Savke Dabčević-Kučar osnivačice HNS-a, u povodu 9. obljetnice njene smrti.

Vrdoljak smatra da paušalne i loše izjave srbijanskog predsjednika pokazuju kako to izgleda kada se trenutnom emocijom želi voditi državu i onda to ima posljedice na regionalnu politiku.

Srbijanski predsjednik Vučić je u subotu u Bačkoj Palanci na središnjem komemorativnom skupu u povodu Dana sjećanja na stradale i izbjegle Srbe, rekao da je “Hitler htio svijet bez Židova, Hrvatska je željela Hrvatsku bez Srba”.

Na novinarski upit je li mu sporno što se od te izjave nije ogradio Milorad Pupovac čiji je SDSS partner Vladi RH, Vrdoljak je odgovorio kako to treba pitati Pupovca. Ponovio je kako Vučić ne treba tražiti opravdanje za pogreške Srbije u prošlosti optužujući Hrvatsku, već treba razmišljati kako da ljudima bude bolje. “To neće biti na osnovu ove njegove izjave. I to i on zna. To i Srbi znaju i Hrvati znaju kao i svi ostali hrvatski građani koji sigurno možda nemaju direktan interes u ovakvoj njegovoj izjavi, ali imaju interes da se rješe ovakve izjave iz javnog prostora”, kazao je.

Na pitanje treba li i premijer Andrej Plenković razgovarati s Pupovcem rekao je da o tome nije uopće razmišljao, dodavši: ‘ja mislim da oni razgovaraju kao što i ja razgovaram s premijerom’.

Upitan bi li HNS predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović dao potporu za drugi mandat, Vrdoljak je odgovorio kako je prerano govoriti o predsjedničkim izborima a o tome će odlučiti tijela stranke. Osobno, dodao je, ne bi je podržao.

Vezano za poreznu reformu i pitanje hoće li tom reformom samo oni s najvećim plaćama dobiti najviše, rekao je – “Svi će jeftinije plaćati meso”. Vrdoljak je, zajedno s izaslanstvom HNS-a, položio vijenac i zapalio svijeće na grobu osnivačice i doživotne predsjednice HNS-a Savke Dabčević-Kučar, u povodu devete obljetnice njezine smrti.

U izjavi novinarima kazao je da je od Dabčević-Kučar naučio kako u politici “Hrvatsku uvijek moraš staviti ispred svog osobnog političkog interesa ili stranačkog interesa”. Također, dodao je, kada se donose političke odluke, to ne treba raditi na osnovu trenutne emocije ili na osnovu toga što javnost očekuje o tome – već kakvi će biti dugoročni rezultati tih odluka.  Vrdoljak je istaknuo i da su Dabčević-Kučar razni ljudi u različitim vremenima svrstavali desno ili lijevo, a ona je samo Hrvatsku vukla naprijed. “To je jedan od temelja sadašnje i buduće politike HNS-a. Ni desno, ni lijevo nego samo naprijed”, rekao je.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov ocijenio je u ponedjeljak da se u Srbiji zbog Oluje ponovno rasplamsalo snažno antihrvatsko raspoloženje koje je među tamošnje Hrvate, koji su također bili nevine žrtve rata, unijelo uznemirenost i povlačenje iz javnog života.

U Srbiji je tijekom vikenda održano više manifestacija u organizaciji državnih, pokrajinskih i mjesnih institucija na kojima se oštrom retorikom osuđivala hrvatska vojno-redarstvena akcija Oluja izvedena 1995. “Čekamo vrijeme kada će i Hrvati u Vojvodini moći javno i kraj obilježja komemorirati svoja stradanja tijekom 1990-ih! I dok za takvo što u Hrvatskoj postoje i pretpostavke i klima za Srbe, mi smo još uvijek zatočenici straha i bez javnih obilježja stradanja“, napisao je na Twitteru Žigmanov, zastupnik u srbijanskom parlamentu.

U izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini dodao je kako su u Srbiji posljednjih dana, kada se obilježavala 23. obljetnica Oluje, svi bili “svjedoci očitovanja nesvakidašnje unisonog i snažnog antihrvatskog raspoloženja, koje je dolazilo i od strane najviših predstavnika vlasti, koje se odavno ovdje u toj količini i na taj način nije dogodilo“. “Osim toga, raširenost antihrvatskih stajališta, negativna imenovanja svih događanja iz kolovoza 1995. te tumačenja suvremenih političkih događaja i procesa u Hrvatskoj gotovo da su uniformno pokrila sva područja javnosti, pa se drugačija, pomirljivija i racionalnija stajališta nisu mogla ni čuti, o čemu svjedoči i činjenica da su bili blokirani svi hrvatski televizijski kanali“, naveo je predsjednik DSHV-a.

Posebno brine, dodao je, što je u iznesenim stajalištima izostajalo spominjanje odgovornosti tadašnjih vlasti Srbije i Savezne Republike Jugoslavije za događanja 1990-ih godina u Hrvatskoj kao i tematiziranje stradanja Hrvata iz Vojvodine, napose iz Srijema, koji su također bili nevine žrtve. “Stoga nije čudo da među Hrvatima u Srbiji oživljavaju nekadašnji strahovi, javlja se dodatna uznemirenost, što za posljedicu ima njihovo povlačenje iz javnog života i nespremnost da sudjeluju u procesima koji se tiču njihove budućnosti. Također nas brine činjenica da se nakon opetovano iznijetih ozbiljnih antihrvatskih izjava otvaraju se pitanja kako dosega procesa normalizacije između dviju država tako i perspektive razvoja hrvatske zajednice u Srbiji“, istaknuo je Žigmanov.

Naveo je kako strahuje da će se takva klima u Srbiji negativno odraziti na spremnost pripadnika hrvatske manjine da sudjeluju u predstojećim izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće.

Njezin bi zadatak trebao biti da “ubrza i intenzivira razgovore između predstavnika srpskih vlasti i Kosova, te provođenje postignutih dogovora”, pišu Večernje novosti pozivajući se na neimenovane izvore u sjedištu EU-a. Plan Bruxellesa je da Eichhorst narednih mjeseci “bude u stalnom kontaktu s predsjednikom Srbije Vučićem i predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem, po principu shuttle diplomacije tako što će učestalo putovati na liniji Bruxelles-Beograd-Priština pokušavajući uskladiti stajališta dviju strana. “Ti sastanci bit će nekad javni, a nekad daleko od očiju javnosti”, navodi list, a Eichhorst će, “kad to bude potrebno i kada bude prostora za neki prodor u pregovorima”, signalizirati da se u Bruxellesu organiziraju sastanci na najvišoj političkoj razini, kojih bi narednih mjeseci trebalo biti više”.

Večernje novosti tvrde kako Eichhorst “dosad nije bila sklona stavovima Beograda”, te da je već uključena u pregovore kao posrednica u prošlotjednim tehničkim dogovorima između Beograda i Prištine. Poslije trojnog sastanka u nedjelju sa šeficom eurodiplomacije Federicom Mogherini i predsjednikom Kosova Thacijem o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova predsjednik Srbije izjavio je da će dvije strane “sve probleme rješavati u miru, jamčeći sigurnost građanima”. Na tom sastanku nisu postignuti konkretni rezultati ali je dogovoren nastavak dijaloga.

Dodik je sve to prokomentirao konstatacijom kako u RS žele obnoviti vojnu industriju “devastiranu intervencijom međunarodnog faktora”. Ocijenio je kako je time uspostavljena neravnoteža u BiH, s obzirom da je u Federaciji u pogonu šest tvornica oružja i streljiva, koje puno proizvode i dobro posluju, a takvo stanje, drži Dodik, mora se promijeniti.

Vučić je naglasio kako takva stajališta  govore “koliko je situacija ozbiljna i koliko ljude ne zanima pravo već samo sila i faktičko stanje”.

“Ja ne govorim često o tome, jer neću zamarati građane svaki dan, ali neću ni reći da  je to pravedno i pravično”, rekao je Vučić uoči razgovora koji predstoje u Bruxellesu.

“Nisam optimist, ali će Srbi uložiti napore da se dođe do kompromisa”, poručio je Vučić. On je ocijenio kako Albanci na Kosovu “postaju sve nervozniji” i rekao kako je zabrinut zbog učestalih napada na kosovske Srbe, nazivajući te incidente “kampanjom zastrašivanja”. “Do sada smo uspjeli sačuvati mir i stabilnost, ali je to sve teže jer Albanci postaju sve nervozniji”, kazao je Vučić.

Komentirajući završetak mandata pravosudne misije EU na Kosovu (EULEX) 15. lipnja, Vučić je rekao kako se Beograd nadao da će EULEX “obavljati svoj posao uvijek profesionalno, ali to nije uvijek bilo na najvišoj razini”.

Vučić je greškom države Srbije ocijenio što je u prošlosti prihvatila da se EULEX-u omogući da obnaša sve poslove na Kosovu bez sudjelovanja i utjecaja Beograda, te da je “trebalo inzistirati na Rezoluciji 1244” VS UN koja ne isključuje suverenitet i integritet Srbije na Kosovu. Srbijanski predsjednik ocijenio je i da su “to greške prošlosti”, te da se one “sada ne mogu promijeniti”.

“Pratit ćemo kako će se te cijene u narednom periodu kretati, s nadom da će doći do pada cijene sirove nafte i cijene derivata. Ukoliko do toga ne dođe, mi ćemo vidjeti koje mjere vlada ima na raspolaganju, pri čemu moramo imati na umu da imamo tržišno formuliranje tih cijena i da tržište diktira uvjete”, rekao je ministar Antić za TV Prva.

Cijene benzina u Srbiji su u posljednjih tridesetak dana porasle za 4,8 posto, a dizel je poskupio za 6,2 posto, pa su nezadovoljni potrošači najavili jednosatne prosvjede blokadom prometa u cijeloj Srbiji 8. lipnja popodne u 17 sati. Cijena litre benzina je oko 1,38 eura, kvalitetniji bezolovni benzin košta oko 1,43 eura, a litra dizela je oko 1,30 eura.

Skupina, koja je na Facebooku do utorka okupila više od 97.000 članova, vozačima je putem društvenih mreža proslijedila poziv da se pridruže prosvjedu građana širom Srbije i, zaustavljajući svoje automobile, na jedan sat blokiraju promet u petak u 17 sati.

Prosvjed podupiru i pojedine oporbene parlamentarne stranke, a predsjednik države Aleksandar Vučić poručuje kako s prosvjedima “nema nikakav problem”. “Radite što god hoćete, ali ne možete ugrožavati živote ljudi. Našli su se neki politički luđaci, koji bi zaustavili promet, a što ako netko nastrada? Tko će biti kriv? Građani moraju znati tko će biti kriv. A što se mene tiče, možete prosvjedovati koliko hoćete, s tim nemam nikakav problem”, poručio je Vučić.

“Imat ćemo podršku Exim banke, jer bez nje ne bismo mogli. Sve građevinske kompanije koje budu radile doprinijet će. Imat ćemo 15-20 posto investicija, a ostalo će biti kredit Exim banke. Kada ostvarimo infrastrukturu, to će biti put mira. Projekt će sam sebe isplatiti, a cijeli Balkan će imati veliku korist i zadovoljstvo”, rekao je turski predsjednik.

Oko trase buduće ceste već dugo se vodi polemika u stručnoj i političkoj javnosti. Prema pisanju portala Indikator.ba, cost benefit analize pokazale su da je trasa za buduću prometnicu Sarajevo-Beograd preko Zenice, Žepča, Tuzle prema Brčkom i Bijeljini društveno-ekonomski isplativija nego dionica od Sarajeva do Vardišta. To je rekao Amir Fejzić, viši stručni saradnik u JP Autoceste FBiH na okruglom stolu o temi “Razvojni koridori i privredne zone od regionalnog značaja – Autocesta Sarajevo – Beograd” koji je nedavno održan u Sarajevu.

O tome će sigurno još biti riječi, a izvjesno je da će i Turska imati što za reći. Međutim, u BiH često se mogu čuti komentari kako Turska samo politički podržava BiH, dok novac izravno investira u susjednu Srbiju, piše portal Klix.ba. Brojni BiH državljani smatraju kako BiH nema nikakve izravne koristi od političke podrške Turske, odnosno da nitko u BiH ne živi bolje jer službena Ankara podržava teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Turski predsjednik razočarao je dio građana BiH koji vjeruju kako je BiH najvažnija zemlja Turskoj na Balkanu izjavom da je to ipak Srbija, navodi portal. Erdogan je dodao i da je trgovinska razmjena Turske i Srbije prošle godine iznosila više od milijardu dolara te da je trenutni cilj povećanje na dvije milijarde dolara. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2017. godini obujam razmjene s Turskom iznosio je blizu 1,08 milijardi KM (oko 4,3 mlrd. kuna) te da je među tzv. “ostalim tržištima” ili “trećim zemljama” Turska najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, a zatim Ruska Federacija, piše Poslovni dnevnik

Podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) pokazuju da su prema službenim podacima Centralne banke BiH (CBBH), u razdoblju od svibnja 1994. do prosinca 2016. godine, investicije iz Turske iznosile 389,5 milijuna KM (199,1 milijun eura). Turska se nalazi tek na jedanaestom mjestu na popisu zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH s udjelom od tri posto u ukupnim investicijama u BiH.

Prema ukupnim iznosima zaključno s prosincem 2016. godine, zemlje koje su najviše ulagale u BiH su Austrija, Hrvatska i Srbija. I uz povećanje ulaganja s Bliskog istoka, najznačajniji ulagači u BiH ostaju zemlje Europe. Ipak, kako smatraju analitičari, raste turske nazočnost na Balkanu, gdje se mnogi pitaju što njihov nekadašnji gospodar iz osmanskog doba zapravo ima u planu za tu regiju. Turske tvrtke uz velika ulaganja u brojne projekte u regiji kontroliraju i aerodrom u Prištini i namjeravaju izgraditi jedan u Valoni, u južnoj Albaniji.

Imaju u vlasništvu i kosovsku energetsku kompaniju KEDS/KESCO. Reuters navodi da je jedna turska kompanija već otvorila 300 radnih mjesta u tvornici tekstila u Krupnju, pri čemu političke veze između Beograda i Ankare pomažu da se osigura najveća investicija u posljednjih 30 godina za grad koji je teško pogođen poplavama 2014. “Nisu tražili subvencije”, rekao je Ivan Isailović, predsjednik općine Krupanj.

“Bez obzira na sve to, na tragičnu sudbinu vlastite obitelji, smatram da mi i Hrvati imamo drugačiju, bolju i u nekoj mjeri zajedničku budućnost. Ne državu, već budućnost, da netko to ne bi tumačio pogrešno”, rekao je Vučić.

Na pitanje je li spreman sve to oprostiti, Vučić je odgovorio potvrdno. “Naravno da sam spreman oprostiti. Moj posao nije da svoje osobne emocije doživljavam ponovno i da za to koristim državu Srbiju, već da se ponašam racionalno i odgovorno”, rekao je Vučić.

Upozorio je na zajedničke probleme koje imaju i Srbi i Hrvati u regiji. “Kad pogledate teritorij koji zauzimaju i Hrvatska i Srbija i dijelove BiH gdje žive Srbi i Hrvati, to je ogroman teritorij, a užasno nas je malo. I sve nas je manje i jednih i drugih”, rekao je Vučić, podsjetivši na usporednu statistiku popisa stanovništva iz 1991. i 2013. godine.

“Po popisu iz 1991. imali ste 761.000 Hrvata u BiH, po popisu iz 2013. imali ste 540.000. Realno, imate ih nešto više od 340.000. Slično se događa i nama na teritoriju Srbije. Imamo užasno nizak prirodni priraštaj i to je stravičan problem. Pogledajte sela i mjesta gdje Srbi žive zajedno s Hrvatima. Imate sve veću bliskost pravoslavaca i katolika, volio to netko u Beogradu i Zagrebu ili ne”, prokomentirao je srbijanski predsjednik.Ocjenjujući to kao “pozitivno”, Vučić je rekao da nije sudjelovao u posljednjim raspravama među dužnosnicima obje države i kategorički je poručio kako “neće razgovarati o pitanju nacizma i ustaškog pokreta na ovim prostorima”.

“O tome nema ni razgovora ni pregovora, o svemu ostalom možemo razgovarati”, naglasio je Vučić.

Izbjegao je izravan odgovor na pitanje znači li to da s predsjednicom Hrvatske “neće razgovarati o prebrojavanju žrtava u Jasenovcu koristeći suvremenu forenziku”. “Bilo je tu još nešto gore, a to je da se utvrđuje što je bilo poslije toga, s aluzijom na stradale pripadnike ustaškog pokreta. Za mene i za našu zemlju je bolje da to ne komentiram”, poručio je srbijanski šef države.

Komentirajući nedavne “zapaljive izjave” dužnosnika obje države, Vučić je ocijenio kako je “to zato što postoje dnevnopolitički interesi određenih ljudi”. ”Ne bih uvijek naše krivio jer je to uvijek lako. A ne bih ni da kažem da su samo oni krivi, jer za svađu je potrebno dvoje”, naglasio je Vučić, rekavši kako misli da dobro sagledava i predviđa budućnost i potrebe.

Osvrnuvši se na izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je vicepremijera Srbije i šefa diplomacije Ivicu Dačića nazvao “neuspješnim šlager pjevačem”, Vučić kaže kako “vjeruje da je i Plenkoviću žao zbog te izjave”. “Ali, nisu to izjave koje treba naročito i posebno zamjerati jer mislim da je to išlo u prilog Ivici Dačiću”, rekao je Vučić i ocijenio da će Dačić ostati dulje od njega u politici.

“Dačić je talentiran i inteligentan političar. On će u budućnosti u politici ostati duže nego ja”, rekao je Vučić u intervjuu za beogradski list Kurir.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u ponedjeljak u intervjuu beogradskom tisku da će rješenje kosovskog problema, kakvo god ono bude bilo, ujedno biti i njegov kraj u politici.

“Kada je riječ o rješenju za Kosovo – nadam se rješenju. Znam, kakvo god rješenje bilo, to je moj kraj u politici”, rekao je Vučić za beogradski list Kurir uz 15. obljetnicu tiskanja tog lista.

Na pitanje da objasni na što točno misli kad kaže kraj, Vučić je to prokomentirao tumačeći mentalitet svojih sunarodnjaka. “Srbi su takvi. Srbi mi nikad neće oprostiti svoju bolju budućnost i mir. Dakle, u Srbiji se slave samo porazi i ratovi”, rekao je Vučić.

“Poštovali smo samo one koji su bili ratni vojskovođe i nikoga više. Sasvim sam siguran da za bilo kakvu odluku o Kosovu neću imati ni razumijevanja niti većinsku podršku našeg naroda, ali siguran sam da ću za to imati drugačije sagledavanje u budućnosti i drugačije sagledavanje kroz povijest – moje uloge i onoga što je moglo i trebalo napraviti”, rekao je Vučić istaknuvši da nije spreman dati Kosovo “nizašto”.

“I ako mislite da sam spreman sutra im (kosovskim Albancima) reći: ‘Evo vam nezavisno Kosovo nizašto’ – nisam spreman”, naglasio je predsjednik Srbije izbjegavajući odgovoriti što on smatra prihvatljivim rješenjem.

“Mislio sam govoriti (o tome), jer se toga ne sramim, i to bih lako objasnio srpskom narodu i svatko pametan i normalan bi to dobro razumio, ali ne mogu izlaziti s tim zato što bih time oslabio međunarodno-pravnu poziciju Srbije pred razgovore i pregovore. I to ljudi trebaju razumjeti”, rekao je Vučić.

Vučić je ranije u intervjuu za The Guardian izjavo kako bi pravno obvezujući sporazum Beograda i Prištine o rješenju kosovskog pitanja mogao biti potpisan za šest mjeseci do godinu dana.