Srbija

Energetsko osamostaljenje
Kosovski i albanski elektrodistributeri KOSTT i OST potpisali su u ponedjeljak u Tirani ugovor o uspostavi zajedničkog energetskog sustava kojim će se okončati desetljetna ovisnost Kosova o elektromreži Srbije, prenose kosovski mediji.

Sporazum je potpisan uz znanje Europske mreže operatora prenosnih sustava električne energije (ENTSO), a očekuje se da će stupiti na snagu u travnju 2020. Službeni Beograd se još nije komentirao tu vijest. Izvršni direktor KOSTT-a Ilir Shala istaknuo je da se potpisivanjem sporazuma “Kosovo odmaknulo od Elektromreže Srbije (EMS) i postalo dijelom OST-a”.

Generalni direktor OST-a Skerdia Drenove rekao je da sporazum “stvara povoljne uvjete za optimalno korištenje proizvodnih resursa unutar bloka”, prenose kosovski mediji. Kosovo se odvojilo od Srbije 2008. Beograd ne priznaje neovisnost Kosova, ali se obvezao normalizirati odnose s Prištinom u sklopu pristupanja EU-u.

Srbija i Kosovo potpisali su 2015. sporazum o upravljanju zajedničkom elektromrežom, ali sporazum nikada nije stupio na snagu. Obje strane prisvajaju mrežu na Kosovu, izgrađenu dok je Kosovo bilo dio Srbije.

Brdo Brijuni
Srbija i Slovenija zainteresirane su za očuvanje stabilnosti Zapadnog Balkana, njegovu europsku perspektivu te za nastavak dijaloga na svim razinama, složili su se u utorak u Beogradu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i slovenski ministar vanjskih poslova Miro Cerar.

Slovenski šef diplomacije sastao se s Vučićem tijekom dvodnevnog posjeta Srbiji, a tema razgovora bilo je intenziviranje sveukupne bilateralne suradnje, poglavito u području gospodarstva. Po Vučićevim riječima, produbljivanje političkog dijaloga od izuzetnog je značaja za jačanje bilateralne suradnje dviju zemalja, o čemu svjedoče zajednička sjednica vlada Srbije i Slovenije, koja će biti održana sredinom prosinca u Srbiji, te predstojeći posjet slovenskog premijera Marjana Šareca.

Kako se ističe u priopćenju iz njegova ureda, Vučić je Sloveniju izdvojio kao posebno važnog ekonomskog partnera Srbije, ocijenivši stabilnom uzajamnu gospodarsku suradnju, povezanost tržišta i sve uspješniju investicijsku suradnju.

On je dodao da je Srbija spremna za daljnje razvijanje ekonomskih odnosa, uz ocjenu da postoji značajan prostor za intenziviranje suradnje u poljoprivredi, turizmu, infrastrukturnom povezivanju, prometu, energetici, zaštiti okoliša te razvoja malih i srednjih preduzeća.

Šef slovenske diplomacije sastao se ranije sa svojim srbijanskom kolegom Ivicom Dačićem i istaknuo važnost da Beograd svojom politikom „jasno artikulira proeuropsko stajalište“ i da ga „u svakoj prilici ponavlja“.

Cerar je poslije razgovora s Dačićem istaknuo da Slovenija podupire regionalne inicijative poput “mini shengena” o ekonomskom povezivanju Srbije, Sjeverne Makedoinie i Albanije, ali da se „ne smije izgubiti iz vida da su europske integracije glavni projekt“.

B 92
Srbiji i ostalim državama koje žele postati dio Europske unije Bruxelles će najvjerojatnije postaviti nova pregovaračka pravila o pristupanju, pišu beogradske “Novosti”, a prenosi B92.

To bi se trebalo dogoditi na sljedećem summitu EU i Zapadnog Balkana u svibnju 2020. godine, ističe taj list i dodaje da je u igri više modela, a svaki ide u pravcu da se zemljama kandidatima, umjesto proširenja, ponudi neka vrsta privilegiranog partnerstva s EU, točnije ekonomska integracija bez formalnog članstva.

Oko nove metodologije pregovaranja, tvrdi list, uveliko se vode direktni razgovori između dvije najutjecajnije zemlje Unije, Francuske i Njemačke, dok se u šire krugove ovih dogovora uključuju Nizozemska i Danska, dvije zemlje koje imaju ‘najtvrđe’ stavove oko novih članica.

Jedna od ideja je uvođenje tzv. sektorske integracije u EU, odnosno da država po zatvaranju svakog poglavlja praktično u potpunosti uđe u sustav Unije u tom području, a ne da, kao do sada, čeka da postane punopravna članica.

Na primjer, objašnjavaju “Novosti”, kada završi pregovore u području prijevoza, prometa ili ekologije, država kandidat odmah bi imala pristup i svim fondovima EU, kao svaka druga članica.

Na stolu je i “norveški model”, po kojem bi Srbiji i ostalim zemljama umjesto članstva u EU kada dostignu potrebne standarde, bilo ponuđeno članstvo u Europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA) i Europskom ekonomskom prostoru, čije su članice Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, koje nisu u EU, prenosi portal Direktno.

Turski tok
Ministar rudarstva i energetike u srbijanskoj vladi Aleksandar Antić 21. listopada je obišao s predsjednikom bugarske vlade Bojkom Borisovim i tamošnjom ministricom energetike Temenuškom Petkovom početak radova na plinovodu prema Srbiji, tj. do bugarsko-srpske granice.

Antić je rekao kako je ovo izuzetno značajan dan za izgradnju Turskog toka, dodajući kako će bugarska strana završiti projekt koji je nužan za opskrbu Srbije plinom, objavila je srbijanska vlada. K tomu, istaknuo je kako će, prema očekivanjima, isporuka plina prema Srbiji početi iduće godine.

Ulaganje
Spremni smo razmotriti sudjelovanje na natječaju za Petrokemiju ako ga objavi Vlada Srbije, no odluka će ovisiti o ponuđenim uvjetima, rekao je Vadim Yakovlev, prvi zamjenik generalnog direktora Gazprom Nefta i predsjednik Odbora direktora NIS-a.

Naglasio je da se radi o ozbiljnoj odluci koju bi trebali dijeliti i dioničari NIS-a – Gasprom njeft i Republika Srbija. – Usvojili smo Strategiju razvoja i u ovom trenutku sudjelovanje u Petrokemiji nije njegov dio – rekao je Yakovlev.

– Rafinerija Pančevo i HIP Petrohemija povezani su u dijelu proizvodnje, pa nas zanima stabilno, pouzdano poslovanje i razvoj Petrohemije. Ovo je za nas prilika za učinkovitu prodaju dijela naših proizvoda iz Rafinerije Pančevo.

Yakovlev je rekao da kupovina Petrokemije u postojećem stanju kao ulaganja nema smisla, ali da treba razmotriti mogućnost modernizacije postrojenja.

– Ako Petrokemiju procijenimo kao posao u trenutnim uvjetima i situaciji, ulažući u Petrokemiju samo kako bi dobili povrat od poslovanja koji vodi sada, takve investicije neće biti učinkovite – rekao je Yakovlev.

– Petrokemija kao posao, kao objekt u koji trebamo ulagati, zasad nije zanimljiva. Možemo razmotriti nova ulaganja, posebno u izgradnju postrojenja za polipropilen. Riječ je o velikom projektu koji bi koštao oko 150 milijuna eura, pa je odluka za ulaganje ozbiljna. Ako NIS preuzme obveze ulaganja u ovaj iznos, tvrtka bi trebala biti u mogućnosti provesti projekt, biti odgovorna za njega i dobiti adekvatan prihod od izvršenih ulaganja, rekao je Yakovlev, prenosi E-kapija.

Za Tanjug
Srbija može biti dio sporazuma s drugim zemljama i organizacijama, poput Evroazijske ekonomske unije (EAEU), sve dok ne postane članica Evropske unije, izjavili su za Tanjug u Briselu povodom najavljenog potpisivanja sporazuma Srbije i EAEU-a 25. oktobra.

Agencija navodi da u Briselu “pažljivo prate” situaciju i da su u stalnom “političkom i trgovinskom dijalogu” s vlastima u Srbiji. “Srbija može ulaziti u sporazume s drugim zemljama i organizacijama prije ulaska u EU. U okviru pristupnih pregovora obavezala se da će se na dan ulaska u EU povući iz svih bilateralnih trgovinskih sporazuma”, rekla je glasnogovornica Evropske komisije Maja Kocijančič.

Dodaje da to nije novi uvjet nego opće pravilo, koje važi za sve kandidatske zemlje koje žele članstvo u Uniji.

Ukazala je da EU i dalje ostaje najvažniji trgovinski partner Srbije, sa 63% ukupne trgovine, uz “zadovoljavajući rast i dinamiku”. “Trgovina s Rusijom iznosi manje od 10% ukupne srbijanske trgovine, dok su evropske investicije u Srbiji 10 puta veće od ruskih”, navodi Kocijančič.

Još je jednom podsjetila na obavezu Srbije da se tokom pristupnih pregovora usklađuje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Članice EAEU-a jesu članice nekadašnjeg Sovjetskog Saveza – Rusija, Bjelorusija, Armenija, Kazahstan i Kirgistan.

Analiza
Čelnici Zapadnog Balkana koriste neodlučnost Europske unije u politici proširenja prepuštajući inicijativu neeuropskim državama zainteresiranim za tu regiju, kazao je u ponedjeljak u razgovoru za podgorički portal Vijesti analitičar Srđan Majstorović iz beogradskog “Centra za europske politike” istaknuvši da umor Unije od proširenja zapadnobalkanske države sve otvorenije koriste za traženje partnera u Kini, Rusiji i Turskoj i usporavanje demokratskih procesa.

“Uslijed neizvjesnosti rokova pristupanja EU, politički čelnici se vode vrlo racionalnom računicom po kojoj ‘troškovi’ priprema za članstvo u EU, koji podrazumijevaju slobodno tržište, slobodu izražavanja i oporbenog djelovanja, slobodne medije, demokratske izbore i institucije, pravosuđe oslobođeno političkih pritisaka, predstavljaju suviše visoku cijenu. Oni je nisu spremni platiti jer bi time riskirali trajne posljedice po status, poziciju i privilegije“, tvrdi Majstorović.

On podsjeća da Kina, Rusija i Turska angažman u regiji ne dovode u vezu s pitanjima koja su od značaja za demokratizaciju i vladavinu prava.

“Osiguravajući potporu tih država, lideri zapadnog Balkana šalju dvosmislenu poruku da pristupanje EU nije jedini scenarij, već da su moguće i druge opcije. Očigledno je da su regionalni lideri više naklonjeni suradnji s trećim zemljama i oportunističkom otkazivanju europskih pravila zarad političke podrške i novca bez uvjetovanja. Za razliku od suradnje s EU, koja je zasnovana na određenim načelima i vrijednostima“, tvrdi Majstorović za Vijesti.

Vladimir Vučković iz podgoričkog “Centra za građansko obrazovanje” smatra da lideri Zapadnog Balkana svjesno koketiraju s neeuropskim silama. Podsjećajući na izjave crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da “EU mora prihvatiti oštru konkurenciju na globalnoj sceni” te da “Crna Gora nije iz nužde opredijeljena da bude dio EU”, i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića “da je EU racionalan izbor, ali da to ne znači da će Srbija pokvariti odnose s Rusijom”, Vučković upozorava da upravo Crna Gora i Srbija prednjače u traženju alternative EU, iako se javno zalažu za integracije.

“To vidimo u slučaju Crne Gore i njenih kreditnih aranžmana s Kinom oko posla s autocestom, iako je EU imala značajnu rezervu prema tom poslu…. A Srbija je, kao glavni regionalni akter, počela jačati suradnju s Rusijom kroz potpisivanje niza ekonomskih i vojnih sporazuma. Zajedničko za politiku obje zemlje jest da su one poslale poruku EU – da njena igra nije jedina igra u gradu”, kaže Vučković za podgoričke Vijesti.

Taj list podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron Bruxelles u kolovozu upozorio da EU na Balkanu ima sve jaču konkurenciju, ističući da Zapadni Balkan treba ugraditi u Europu “inače će o njemu odlučivati SAD, Rusija i Turska”.

Majstorović smatra da će buduća integracija Zapadnog Balkana više zavisiti od zrelosti članica EU, nego država kandidata.

“Integracija zapadnog Balkana će zavisiti od zrelosti i spremnosti EU da prihvati činjenicu da svoju stratešku budućnost i autonomiju u vođenju europskih i globalnih pitanja neće biti u mogućnosti sprovesti dok god ove zemlje ne postanu njen sastavni dio”, zaključuje Majstorović u razgovoru za podgorički portal.

Večernji list
Srpski tajkun Nebojša Šaranović kupuje dionice Kraša za fond MID Europu koji je već i prije nudio Marici Vidaković i braći Pivac da otkupi i njihove – informacija je kojom barataju upućeni izvori s tržišta kapitala, piše u petak Večernji list.

Znajući da je posrijedi ulagač s portfeljem većim od 5,2 milijardi eura, jasnija je ekonomska (ne)logika otkupa precijenjenih dionica, u okolnostima u kojima Šaranović ne može doći do kontrolnog udjela. Fond je orijentiran na tržište središnje i istočne Europe i očito je angažirao upućene lokalne igrače, navodi dnevnik.

U travnju je već kupio većinski udio u Mlinaru, najvećoj hrvatskoj pekarskoj kompaniji, i tad su najavili da im je plan širenje hrvatske tvrtke na međunarodno tržište.

Prisutni su i u Srbiji, gdje su ušli ulaganjem u “greenfield” investiciju stvaranja United Groupa, no taj su udio prodali kako bi kupili grupu Danube Foods koja ujedinjava nekoliko prehrambenih proizvođača: Imlek, Bambi i vodu Knjaz Miloš. Onda su prodali i Imlek i vodu te preuzeli Medigroup – najveću privatnu zdravstvenu instituciju u Srbiji. Bambi su nedavno prodali Coca-coli.

Njihov interes za Kraš nije novost, već su ih spominjali kao potencijalnog kupca. S obzirom na njihov “modus operandi”, nepoznanica je samo koliko bi se dugo zadržali. Prokuristica Kraša Marica Vidaković reagirala je, prilično uznemirena tim tvrdnjama, te poručila da nije imala apsolutno nikakav kontakt s MID Europom, donosi Večernji list.

ZSE priopćio
 Dionice Kraša proteklih je dana kupovao Kappa Star Lirmited, ciparska tvrtka u vlasništvu srpskog poduzetnika Nebojše Šaranovića koja je sada prešla udjel od pet posto dionica Kraša, izvijestili su Kraša putem Zagrebačke burze.

Zaprimili smo obavijest od dioničara Kappa Star Limited, o dosezanju i prelasku praga od pet posto glasačkih prava u Krašu, navodi se u objavi Kraša, prema kojoj je ta ciparska tvrtka prag od pet posto udjela u Krašu prešla u ponedjeljak, 16. rujna.

Dionica Kraša u fokusu je ulagača nakon što je Mesna industrija braća Pivac početkom prošloga tjedna najavila ponudu za preuzimanje, nakon čega je znatno porastao promet tom dionicom, a uslijedio je i veliki rast njene cijene pa se u jednom trenutku početkom ovog tjedna njome trgovalo i po cijeni od čak 890 kuna, što je njezina najviša razina još od 2007. godine i rast njene cijene.

Podaci Središnje klirinško depozitarnog društva (SKDD) o deset najvećih dioničara Kraša pokazivali su promjene odnosno povećanje vlasničkog udjela u Krašu na skrbničkom računu u Raiffeisen banci, a mediji su posljednjih dana nagađali tko je taj “kupac iz sjene” očekujući i da će se službeno znati tko je on kada pređe udio od pet posto.

Do sada neslužbene informacije Jutarnjeg lista, današnjom su objavom Kraša i službeno potvrđene – riječ je o Nebojši Šaranoviću, jednom od najpoznatijih srpskih poduzetnika u čijem je vlasništvu ciparska grupacija Kappa Star Limited, u regiji najpoznatija po Jaffa keksima.

Po podacima iz obavijesti koju je Kraš dobio od tvrtke Kappa Star Limited, ta je tvrtka prag od 5 posto prešla u ponedjeljak, 16. rujna kada je na Zagrebačkoj burzi kupila 1319 dionica Kraša, ili 0,088 posto dionica, a nakon te kupnje je imala ukupno 80.166 dionica Kraša, ili 5,349 posto. Kako je i u utorak i danas nastavljeno intenzivnije trgovanje dionicama Kraša, može se pretpostaviti da je i ciparska tvrtka u vlasništvu Šaranovića dodatno povećala svoj udio u Krašu.

Naime, jučer je protrgovano 19.116 dionica Kraša, čime je ostvaren promet od 13,6 milijuna kuna, a intenzivna je trgovina nastavljena i danas te je do 15,10 sati protrgovano 64.920 dionica, čime je ostvaren promet od 51,46 milijuna kuna. Dionicom Kraša trenutno se trguje po cijeni od 800 kuna, što je 13,5 posto viša cijena nego jučer.

Najveći pojedinačni dioničar Kraša je Mesna industrija braća Pivac, koji drže 30,73 posto dionica, a slijedi Kraš ESOP koji drži 18,45 posto dionica, dok je na trezorskom računu Kraša 5,03 posto dionica.

Za Politiku
Neobično je da se veliki projekti poput gasovoda „Turski tok”, koji iz Turske preko Bugarske, Srbije i Mađarske do Austrije treba da poveže ruski gas, rade u tajnosti, izjavio je za današnju „Politiku” Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice jugoistočne Evrope sa sedištem u Beču.

On je dodao da ne kaže da su iznenađeni što ih Srbija nije obavestila o početku gradnje, ali da nažalost nema dijaloga sa srpskom stranom, pa da ih stoga početak radova mimo očiju javnosti nimalo ne iznenađuje.

Upitan na šta konkretno Energetska zajednica ima zamerke i šta to kompanija „Gastrans” i Agencija za energetiku Srbije nisu uradile, a gradnja je odmakla, Kopač odgovara da je Sekretarijat u svom mišljenju još u martu ove godine bio vrlo određen.

„Iako je AERS u konačnoj odluci izmenio neke prvobitne uslove, svi naši uslovi nisu bili ispunjeni, naročito deo koji se odnosio na poboljšanje konkurencije. Zato smatramo da se ovom odlukom, takvom kakva je ispala zapravo krši Treći energetski paket”, kaže Kopač za „Politiku”.

Tu se, dodaje on, posebno misli na njen član o izuzeću nove infrastrukture. Pri tome trenutno ne postoji otvoren dijalog sa srpskom stranom da se ovaj problem reši.

Insistiranje da kapacitet novog gasovoda bude ponuđen svim zainteresovanim stranama na aukciji (i to dugoročno do 20 godina) preinačen je u izuzeti deo Trećeg paketa, i to samo za one subjekte koji su učestvovali u prethodnom market testu.

„Time se, po nama, dodatno ograničava dostupnost u proceduri dodela kapaciteta i isključuju neki drugi subjekti od zakupa istog”, kaže Kopač.

Energetska zajednica je, inače, u svom mišljenju bila vrlo izričita, piše „Politika”. Zatraženo je da se zakupi kapaciteta „Turskog toka” preko Srbije ustupe i drugima. Sve u cilju da se izbegne da vlasnik gasovoda bude i vlasnik gasa i time spreči monopol što nalaže Treći energetski paket.