Srbija

Prema njegovim riječima, vijest da je nestašica goriva je lažna i oni koji su je plasirali će završiti u zatvoru.

Imamo dovoljno nafte i za izvoz, imamo i benzina, svih energenata, napomenuo je Vučić dodavši kako će morati izvoziti naftu kako bi mogao nastaviti proizvodnju. Nikakvih problema s naftom neće biti sljedećih mjeseci, objasnivši kako će cijena nafte na burzama nastaviti padati, a Srbija ima najpunije rezerve u Europi.

Zamolio građane da smanje kupovinu i naveo podatke o rastu prodaje brašna, gdje je skok 436 posto, dok je kod testenina 412 posto, sapuna 250, šećera 220, toalet papira 207 ppostotaka.

Zahvalio se vojsci i zatvorenicima koji vrijedno rade na proizvodnji maski u više  kazneno-popravnih ustanova.

Prema njegovim rečima, virus ruši svjetske ekonomije i srbijanska je sreća u velikoj je što smo imali nizak javni dug, uređene financije i suficit u budžetu.

Time je i Srbija kao jedna od posljednjih europskih zemalja uvela olakšice za nabavu ekoloških vozila. Budući da je upravo promet prepoznat kao značajan izvor onečišćenja, a posebno vozila sa zastarjelim modelimaa Euro 3 motora koji kao energetski pogon koriste dizel, donesena je ova konkretna mjera s ciljem rješavanja pitanja onečišćenja zraka, priopćio je vladin Ured za suradnju s medijima.

“Odmah nakon stupanja na snagu uredbe bit će objavljen javni poziv, te će biti osigurano onoliko subvencija koliko bude sredstava”, rekao je za Večernje novosti Goran Trivan, ministar za zaštitu okoliša. Prema njegovim riječima, za kupovinu električnih vozila subvencija je 5000 eura, dok je za hibridna vozila 3500 i 2500 eura, ovisno o tome pune li se sama.

Poticaji se odnose i na kupovinu motorkotača koja će biti pomognuta sa 250 do 500 eura, ovisno o kategoriji, snazi i drugih parametrima. Za tu svrhu država je izdvojila 120 milijuna dinara (oko milijun eura), a uredba stupa na snagu za osam dana. Taksisti neće moći koristiti ovu subvenciju, ako već koriste ranije odobrene pogodnosti od 8000 eura po vozilu.

Podsjetila je da je “Italija 2018. godine postala najveći trgovinski partner RH i 15% hrvatskog izvoza otpada na tu zemlju”. “Kako je udio izvoza u BDP-u Hrvatske zadnjih 10 godina rastao, tako je naš BDP postao sve više osjetljiv na promjene izvoza”, kaže Pribičević.

Taj model rasta se zove rast upogonjen izvozom (export led growth), što znači da se struktura ekonomije promijenila. Veći udio izvoza znači da rast izvoza može više utjecati na ekonomski rast, objašnjava Pribičević. “No efekt je i obratan i naglo smanjenje izvoza uslijed nekog egzogenog događaja imat će vrlo brzo rezultat – pad BDP-a sa skoro nula vremenskog odmaka”, upozorava Pribičević.

“Dakle, model rasta kojim sada Hrvatska raste – na zdravijim temeljima – zapravo je čini osjetljivijom na promjene izvoza nego što je bila prije 10-15 godina”, zaključuje.

Kada je riječ o turizmu koji ima između 18 i 20 posto udjela u hrvatskom BDP-u, Pribičević aktualnu situaciju s koronavirusom uspoređuje s efektima koje je NATO-ovo bombardiranje Srbije imalo na turizam u Hrvatskoj.

“Tu od pomoći može biti rad Marine Tkalec i Ivana Žilića iz 2017. koji se baš time bavi. U njemu se navodi da se broj turista, većinom stranaca, u Hrvatskoj tada smanjio za 725 tisuća, a broj noćenja za 4 milijuna i 700 tisuća u odnosu na prošlu godinu”, kaže Pribičević.

“Da stvar bude gora, efekt se nije smanjio što je destinacija bila dalje od Kosova (Dubrovnik je, primjerice, bliže Kosovu od Umaga), nego je efekt bio uniforman. To znači da turiste ne tjera blizina konflikta, nego percepcija”, ističe.

Komentirala je i što to znači za aktualnu situaciju u Hrvatskoj. “Slučajevi u Zagrebu će otjerati turiste na moru, čak i ako u Dalmaciji ne bude niti jedan slučaj zaraze. Podsjećam, Hrvatska je 1999. godine imala recesiju. Bilo je i drugih faktora koji su tome tada doprinijeli, ali pad broja turista sigurno nije pomogao”, zaključila je Pribičević za Index.

Rast globalne trgovine uslugama oslabio je početkom 2020. godine jer je epidemija koronavirusa utjecala na globalno gospodarstvo, posebice na zračna putovanja i kontejnerski prijevoz tereta, priopćila je u srijedu Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

Pokazatelj trgovine uslugama pao je na 96,8 bodova s 98,4 boda, zabilježenih u rujnu prošle godine. Rezultati niži od 100 ukazuju na rast trgovine ispod prosječnog trenda.

WTO napominje da nova brojka ne obuhvaća u potpunosti gospodarski utjecaj novog koronavirusa te da bi indeks u idućim mjesecima mogao dodatno pasti.

Najveći pad zabilježen je u prijevozu putnika i kontejnerskom prijevozu tereta, a slabiji su od prosječnog trenda i sektori financijskih i IT usluga. U građevinskom sektoru kretanja su više-manje nepromijenjena.

Rast svjetske trgovine uslugama kontinuirano je padao tijekom 2019. godine, sa 4,7 posto u prvom tromjesečju na 2,8 posto u trećem tromjesečju, navodi WTO.

U razdoblju od srpnja do rujna globalna robna trgovina pala je 0,2 posto na godišnjoj razini, priopćio je WTO u veljači.

WTO-ov barometar trgovine uslugama sastavljen je od podataka o indeksima menadžera nabave, financijskim transakcijama, informatičkim uslugama, putničkim letovima, kontejnerskom prijevozu i građevinskim dozvolama. Cilj mu je identificirati promjene u trendu i mjeriti zamah u rastu globalne trgovine, a ne pružati konkretne kratkoročne prognoze.

Ministar Antić je izjavio da su TENT i Hidroelektrana „Đerdap“ dale ključni doprinos da se Srbija i tadašnja Jugoslavija razvijaju kao industrijske zemlje i da njihova privreda bude „rame uz rame“ sa privrednom razvijenih zemalja.

„Ponosan sam što smo „TENT A“ sačuvali, održali i što je danas na pedesetom rođendanu u odličnom stanju. Za to su posebno zaslužni radnici koji su naši heroji. Sve brojke TENT-a su fantastične – sa 366 milijardi kilovat časova proizvedene struje, to kada se pretvori na današnju cenu to je 18 milijardi evra, toliko je ova termoelektrana proizvela nove vrednosti za Srbiju“, rekao je Antić.

Prema njegovim rečima, za TENT počinje novi život i posle 50-te godine sa svim projektima koji će dovesti do njegove modernizacije.

Navodi da je urađena modernizacija blokova, postaljveni elektrofilteri, smanjena su praškasta zagađenja za osam puta, dodajući da kada bude završeno postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova da će tada zvanično početi „novi život TENT A“.

Antić je istakao da EPS investira u modernizaciju dostizanja standarda životne sredine, dodajći da je to obaveza Srbije, ne zbog toga što to EU i Energetska evropska zajednica traže, već da se to radi zbog naše dece i generacije koje dolaze.

„Srbija će čuvati svoja postrojenja za proizvodnju elektrinčne energije, ali da bi ih sačuvali moramo da ih modernizujemo i zato je posao pred nama izuzetno važan i zato moramo vrlo posvećeno i naporno svi zajedno da radimo da bi svi naši blokvi postigli standarde u zaštiti životne sredine“, poručio je Antić.

Istakao je da je EPS najveća investitor u zaštitu životne sredine koji je investirao u proteklih nekoliko godina 475 miliona evra u ekološke projekte, dodajući da je sa projektima u toku ta vrednost oko milijardu evra.

Ministar je ukazao i da EPS planira da koristi i obnovljive izvore energije, dodajući da gradi vetropark u Kostolcu, kao i da planira izgradnju solarnih parkova širom Srbije.

Antić je na današnjem skupu poručio i da Vlada Srbije, predsednik država i čitava sadašnja strukura vlasi nemaju ni u bilo kakvim razmišljanjima privatizaciju EPS-a.

„Naš plan je da EPS bude vlasništvo Republike Srbije i da je jačamo i razvijamo. Upravo iz tog razloga mi investiramo u EPS i naši planovi su pre svega investicioni, a sve su to jasne poruke da Srbija hoće da razvija svoju elektroprivredu. To je naša čvrsta politika“, naglasio je Antić.

Direktor EPS-a Milorad Grčić izjavo je da je „TENT A“ svoj pedeseti rođendan dočekao kao očuvan i modernizovan objekat koji ima svoju budućnost i to zahvaljujući radnicima koji su uspeli da ga održe i u vreme ratova, sankcija i hiperinflacije.

Dodao je da Termoelektranu „Nikola Tesla“ u Obrenovcu osim TENT A i TENT B čine i Termoelektrana u Velikoj Crljeni, TE „Kolubara“, TE „Morava“ i železnički transport, dodajući da su sve to nezaobilazni faktori rada tog energetskog objekta.

Grčić je kazao da će uskoro početi revitalizacija A1 i A2, kao i da je danas sa kineskim partnerima „Powerćina“ potpisan Preliminarni sporazum o nastavku izgradnje Termoelektrane „Kolubara B“ u Kaleniću.

„Potpisivanje tog Sporazuma je dokaz da je politika Srbije koju sprovodi predsednik Vučić da se EPS očuva, sačuva u državnom vlasništvu i da se modernizuje“, podvukao je Grčić.

Navodi da će ta termoelektrana, koja je započeta osamdesetih godina i zaustavljena, imati jedan blok od 350 megavata, a procenjena vrednost te investicije je oko 385 miliona evra.

Grčić ističe da će se TE „Kolubara B“ graditi u skladu sa ekološkim standardima EU, kao i da će TENT A sa završetkom projekta odsumporavanja dimnih gasova biti po svim ekološkim standarima.

„Blok u TE „Kolubara B“ je zamenski blok, jer pre ili kasnije termoelektrane u Crvljenima i Moravi moraju prestati da rade na ovaj način na koji trenutno rade, mi dajemo sve od sebe i naći ćemo način da oni ipak ostanu u funkciji“, rekao je Grčić.

On je naveo i da je EPS u poslednjih nekoliko godina uložio 60 milijardi dinara samo u distributivnu mrežu, zahvaljujući kojoj je, kaže, otvoreno 200 novih fabrika, a koje bez stabilnog napajanja strujom ne bi mogle da funkcionišu, prenosi SEEbiz.

Ana Brnabić, premijerka Srbije, rekla je da vlada i Rio Tinto u nastavku suradnje na projektu Jadar planiraju zajedno tražiti partnera koji bi takvu tvornicu otvorio u Loznici, prenose srpski mediji. Brnabić kaže da će treći partner koristiti litij iz kemijskog postrojenja kompanije Rio Tinto, kao osnovu za daljnji, finalni proizvod, za koji kaže da će podići i ukupnu srpsku ekonomiju.

“Na korak smo i do konkretnih sastanka s određenim kompanijama koje smo utvrdili. To je jedna važna komponenta ovog projekta”, rekla je Brnabić. Dodala je kako se nada da je Srbija danas jedan veliki korak bliže investicijskoj odluci kompanije Rio Tinto o otvaranju kemijskog postrojenja, čiji se početak izgradnje može očekivati krajem 2021. godine.

“To će za Loznicu i za ovu regiju značiti da imamo postrojenje koje je 20 posto veće od sadašnje rafinerije NIS-a u Pančevu, dužine 2,6 kilometara, širine 1,6 kilometara i to je samo pokazatelj koliko je ovo važno”, poručila je premijerka Srbije. Ona je rudarsku kompaniju posjetila da bi, kako kaže, zajedno s partnerima iz Rio Tinta obilježili kraj jedne važne faze u ovom projektu kao i njegov nastavak.

“Ovo je potencijal koji je važan ne samo za Loznicu, već za cijelu zemlju”, dodala je Brnabić i istaknula da je projekt koji provodi Rio Tinto Srbiju već stavio na svjetsku mapu, te da on doista može promijeniti cijelu zemlju. Ana Brnabić kaže da za nju postoje potencijalno tri velika dodatna sljedeća datuma koji su važni za Srbiju.

Navela je da bi veliki uspjeh za Srbiju bio dogovor s kompanijom Rio Tinto da svoje laboratorije i sve kompleksne analize koje obavljaju u svom postrojenju, istraživačkom centru u Australiji, preseli u Srbiju. “Druga velika stvar će svakako biti početak izgradnje postrojenja. Nadamo se da to može biti krajem 2021. godine. I treća velika stvar, kada zajedno nađemo i potpišemo ugovor s trećim partnerom”, objasnila je premijerka.

Da bi Srbija mogla imati velike koristi od revolucije u autoindustriji, odnosno prelaska na električne automobile, poručio je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, prije nešto više od godinu dana sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Prema njegovim riječima, Kinezi bi mogli izgraditi tvornicu električnih vozila u zapadnoj Srbiji, na području od Prijepolja do Krupnja, gdje se nalazi ruda jadarit koja sadrži velike količine litija potrebnog za proizvodnju baterija za električne automobile. Vučić je tada rekao da Rio Tinto već razgovara s Kinezima o suradnji.

Kada počne eksploatacija jadarita u Srbiji, pretpostavlja se da će se moći dobiti litij koji će zadovoljiti 10 posto svjetskih potreba. Kompanija Rio Tinto, koja je do sada uložila više od 200 milijuna dolara u razvoj projekta Jadro, prije nekoliko dana počela je tražiti usluge za inženjersko-geološka i geotehnička istraživanja, kao i nadzor nad relizacijom terenskih radova i laboratorijskih istraživanja. Otvoren je i natječaj za konzultanta za pripremu elaborata resursa i rezervi, kao i studije izvoljivosti za rudarstvo, piše Poslovni dnevnik.

Antić je, među ostalim, istaknuo kako je postignut dogovor o zajedničkom utvrđivanju ključnih prioriteta u energetskim politikama, posebice uzimajući u obzir da Češka ima djelomično sličan energetski miks kao i Srbija. On je ocijenio kako su iskustva Češke u području obnovljivih izvora i termoelektrana važna i za energetsku tranziciju Srbije.

Ministar je, objavila je srbijanska vlada, napomenuo kako je dogovorena konkretna suradnja u području rudarstva, geoloških istraživanja i zavoda te, među ostalim, instituta za rudarstvo i metalurgiju, a koju će vlade i ministarstava u nadolazećem razdoblju utvrditi te zajednički ostvariti.

Hale je u intervjuu Bugarskom nacionalnom radiju rekao da SAD shvaća da je energetska sigurnost vrlo važna za Europu te da su američki saveznici jači i pouzdaniji kada imaju siguran prisup izvorima energije. On je, međutim, naveo da Moskva koristi svoje izvore energije kao političko sredstvo kako bi širila utjecaj i dijelila Europu.

Ocijenio je da su Sjeverni tok 2 i drugi krak Turskog toka problem jer ne osiguravaju raspodjelu energije za Europu i destabiliziraju Ukrajinu, a Rusiji omogućavaju da je zaobiđe. On tvrdi da energetski projekti doprinose nestabilnosti jer pružaju Moskvi još jedno sredstvo da se nametnu Europi.

Predsjednici Turske i Rusije, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, svečano su ranije ovoga tjedna obilježili početak rada plinovoda Turski tok, koji će prenositi ruski plin do južne Europe preko Turske, zaobilazeći Ukrajinu, prenijela je agencija Hina.

Plinovod prelazi preko Crnog mora i jača energetske veze između Moskve i Ankare, koje su pojačale i obrambenu suradnju nakon što je Ankara prošle godine kupila napredni ruski proturaketni sustav S-400, javio je Reuters ranije. Turski tok sastoji se od dva cjevovoda, svaki kapaciteta 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje.

Prvi je namijenjen opskrbi Turske, a drugi će ići dalje, od Bugarske do Srbije i Mađarske. Bugarska se nada da će moći početi isporučivati plin Srbiji do svibnja i planira izgraditi cijelu dionicu do kraja godine.

Plinovod je znak “interakcije i suradnje radi dobrobiti naših naroda i naroda cijele Europe, cijelog svijeta”, rekao je Putin. Opisavši ga kao projekt od “povijesne važnosti”, Erdogan je kazao da će Turska putem tog plinovoda moći uvesti 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje. “Nismo dopustili da naše razlike u mišljenjima blokiraju naše uzajamne interese”, rekao je Erdogan.

Rusija je 1. siječnja počela slati plin u Europu putem tog plinovoda, objavio je u nedjelju Bulgartransgaz. Gazprom će Bugarskoj putem Turskog toka slati približno tri milijarde prostornih metara plina godišnje, čime će zamijeniti rutu preko Ukrajine i Rumunjske. Gazprom je tom rutom prošle godine isporučio približno tri milijarde prostornih metara plina Grčkoj i otprilike 500.000 milijuna prostornih metara Sjevernoj Makedoniji.

Sporazum je potpisan uz znanje Europske mreže operatora prenosnih sustava električne energije (ENTSO), a očekuje se da će stupiti na snagu u travnju 2020. Službeni Beograd se još nije komentirao tu vijest. Izvršni direktor KOSTT-a Ilir Shala istaknuo je da se potpisivanjem sporazuma “Kosovo odmaknulo od Elektromreže Srbije (EMS) i postalo dijelom OST-a”.

Generalni direktor OST-a Skerdia Drenove rekao je da sporazum “stvara povoljne uvjete za optimalno korištenje proizvodnih resursa unutar bloka”, prenose kosovski mediji. Kosovo se odvojilo od Srbije 2008. Beograd ne priznaje neovisnost Kosova, ali se obvezao normalizirati odnose s Prištinom u sklopu pristupanja EU-u.

Srbija i Kosovo potpisali su 2015. sporazum o upravljanju zajedničkom elektromrežom, ali sporazum nikada nije stupio na snagu. Obje strane prisvajaju mrežu na Kosovu, izgrađenu dok je Kosovo bilo dio Srbije.

Slovenski šef diplomacije sastao se s Vučićem tijekom dvodnevnog posjeta Srbiji, a tema razgovora bilo je intenziviranje sveukupne bilateralne suradnje, poglavito u području gospodarstva. Po Vučićevim riječima, produbljivanje političkog dijaloga od izuzetnog je značaja za jačanje bilateralne suradnje dviju zemalja, o čemu svjedoče zajednička sjednica vlada Srbije i Slovenije, koja će biti održana sredinom prosinca u Srbiji, te predstojeći posjet slovenskog premijera Marjana Šareca.

Kako se ističe u priopćenju iz njegova ureda, Vučić je Sloveniju izdvojio kao posebno važnog ekonomskog partnera Srbije, ocijenivši stabilnom uzajamnu gospodarsku suradnju, povezanost tržišta i sve uspješniju investicijsku suradnju.

On je dodao da je Srbija spremna za daljnje razvijanje ekonomskih odnosa, uz ocjenu da postoji značajan prostor za intenziviranje suradnje u poljoprivredi, turizmu, infrastrukturnom povezivanju, prometu, energetici, zaštiti okoliša te razvoja malih i srednjih preduzeća.

Šef slovenske diplomacije sastao se ranije sa svojim srbijanskom kolegom Ivicom Dačićem i istaknuo važnost da Beograd svojom politikom „jasno artikulira proeuropsko stajalište“ i da ga „u svakoj prilici ponavlja“.

Cerar je poslije razgovora s Dačićem istaknuo da Slovenija podupire regionalne inicijative poput “mini shengena” o ekonomskom povezivanju Srbije, Sjeverne Makedoinie i Albanije, ali da se „ne smije izgubiti iz vida da su europske integracije glavni projekt“.