Srbija

Vd direktora

Vršilac dužnosti direktora “EPS AD” Dušan Živković rekao je da je do kraja 2030. planirano oko 3,5 milijardi eura ulaganja u nove obnovljive izvore energije (OIE-vjetar i sunce). To je, kako je rekao, 37 posto ukupnih investicija EPS-a, a osim ulaganja u području zaštite okoliša, EPS će imati i projekte vezane za proizvodnju energije iz OIE.

“Uključujući ulaganja u nove hidroelektrane, također i obnovljive izvore energije, ukupna ulaganja su oko 5,4 milijarde eura, što je više od polovice planiranih ulaganja”, rekao je Živković u razgovoru za portal OIE.

Dodao je da su prošle godine hidroelektrane proizvele 12.665 gigavat sati, odnosno više od 12 milijardi kilovatsati električne energije, čime je udio zelene, hidroenergije, u ukupnoj proizvodnji dosegnuo 36,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

“Portfelj EPS-a, kada je riječ o OIE, temelji se na hidroelektranama, ali razvijamo i razvijat ćemo nove projekte. Za sada je u završnoj fazi izgradnja vjetroelektrane Kostolac, snage 66 megavata i solarne elektrane Petka, snage 10 megavata, što će doprinijeti povećanju udjela OIE u EPS-u. proizvodnog portfelja”, kazao je Živković.

RHE “Bistrica” ​​je u razvoju i najavljuje se izgradnja, a taj je projekt, kaže Živković, od strateškog značaja za EPS, ali i Srbiju. – Reverzibilna hidroelektrana “Bistrica” ​​jedan je od strateških projekata EPS-a, a posebno je važna jer se očekuje sve veće učešće varijabilnih obnovljivih izvora energije. Tada hidroelektrane ovog tipa “ulijeću” i “pokrivaju” oscilacije u radu OIE.

EPS reverzibilne hidroelektrane prepoznaje kao najpogodnije. Važnost RHE “Bistrica” ​​ogleda se u kapacitetu za skladištenje energije, koji omogućava balansiranje sustava, proizvodnju električne energije kada je najpotrebnija. Dakle, nema većeg energetskog interesa za Srbiju od ove RHE.

Zbog svojih energetskih karakteristika i položaja u slivu Uvca, može, osim vlastite akumulacije, iskoristiti dodatni vodni potencijal iz uzvodnih akumulacija i na taj način poboljšati način korištenja svih HE Uvac i Lim. Proizvodni portfelj EPS-a bit će bolje optimiziran, čime je projekt reverzibilne HE “Bistrica” ​​superioran u odnosu na druge slične projekte.

Važnost tog projekta ne ogleda se samo u povećanju performansi proizvodnog portfelja EPS-a, već iu prevladavanju izazova kada je u pitanju regulacija i uravnoteženje elektroenergetskih sustava s visokim udjelom varijabilnih OIE, poput vjetra i sunca, čije je učešće u stalnom porastu. Prema sadašnjim zapažanjima, RHE “Bistrica” ​​mogla bi biti u pogonu od 2032. godine, najavljuje Živković.

Energetska tranzicija EPS-a mora biti realan i održiv proces, odnosno proces koji će, s jedne strane, doprinijeti ostvarenju ciljeva Republike Srbije, a s druge strane neće ugroziti sigurnost opskrbe i stabilnost elektroenergetskog sektora Srbije.

Povećanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije ugljičnog dioksida, kao i povećanje energetske učinkovitosti ciljevi su definirani strateškim dokumentima Srbije, zaključuje Živković.

FoNet

Ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je u ponedjeljak u Londonu dva sporazuma o suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potporu investicijama u području obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji.

U nazočnosti premijerke Republike Srbije, Ane Brnabić, ministrica Đedović Handanović potpisala je Ugovor o bespovratnim sredstvima vrijednim tri milijuna eura u okviru projekta „Obnovljivi izvori energije u sustavima daljinskog grijanja u Srbiji“, koji Ministarstvo provodi u suradnji s EBRD-om i gradovima i općinama. širom Srbije, navodi se u priopćenju.

„Kroz projekt ukupne vrijednosti 40,5 milijuna eura, od čega je 10,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, planiramo uvesti OIE u sektor daljinskog grijanja u 10 lokalnih samouprava u Srbiji koristeći, između ostalog, solarne kolektore, toplinske pumpe i geotermalnu energiju. izvora”, izjavila je ministrica. a prenosi agencija FoNet.

Tri milijuna eura predstavlja smao dio sredstava, jer odabrane lokalne samouprave u okviru programa su Bečej, Bogatić, Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Niš, Novi Pazar, Pančevo, Paraćin i Vršac.

Vladin program sufinanciraju Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Austrija i Švicarska. Prema srbijanskom Ministarstvu rudarstva i energetike, procijenjena vrijednost prve faze programa je 40,5 milijuna eura, a očekuje se da će započeti “uskoro” nakon potpisivanja ugovora. Koliko je učešće u financiranju projekta Vlade Srbije, a koliko lokalnih samouprava, nije navedeno.

Piše Danas

Poznato je da je Srbiji potreban uvoz nafte i plina, ali dostupni podaci pokazuju i da opskrba potrošača sve više ovisi o električnoj energiji kupljenoj u inozemstvu. Tako je u energetskoj bilanci za tekuću godinu predviđen uvoz od 5,5 milijuna tona ugljena, odnosno 10 posto više od procijenjenog uvoza u 2023. godini, piše Danas.

Inače, procijenjeni uvoz ugljena u prošloj godini iznosio je 4,8 milijuna tona, što je 70 posto više od uvoza u 2022. (2,8 milijuna tona). Procjenjuje se da će bruto proizvodnja električne energije u ovoj godini iznositi 40.585 gigavat-sati. Planirano je da će se najviše električne energije proizvoditi u termoelektranama – 64 posto, dok će hidroelektrane davati 25,9 posto.

Ukupna proizvedena količina električne energije u Srbiji i dalje neće biti dovoljna za domaće potrebe, pa je planiran uvoz električne energije od 6.401 Gwh, odnosno za 19 posto više u odnosu na procijenjeni uvoz u 2023. godini.

Stručna javnost ističe da Energetska bilanca predviđa uvoz prilično velikih količina električne energije i ugljena, što je alarmantan znak da proizvodnja iz domaćih izvora sve manje može zadovoljiti potrebe potrošača. Vidljivo je da će u tekućoj godini u odnosu na 2022. uvoz ugljena biti veći za 85 posto. Stručnjaci smatraju da je to pokazatelj da s domaćom proizvodnjom nešto nije u redu.

Razlog za to je nedovoljna količina ugljena u našim rudnicima, kao i činjenica da se otkrivka pravi na pogrešnim mjestima. Posljedično, potreban je veći uvoz.

Očito je da je očekivani uvoz električne energije za ovu godinu visok, a koliko će se električne energije uvoziti u idućoj zimskoj sezoni ovisit će o tome hoće li ona biti blaga ili ne. Inače, električna energija proizvedena u Srbiji dvostruko je jeftinija od one koja se uvozi.

Energetski stručnjak Miodrag Kapor za Danas kaže da je sve veći uvoz ugljena, iz kojeg se dobiva najveća količina struje iz domaće proizvodnje, ali i struje za Srbiju, nešto što ne može biti iznenađenje.

“Ako se zna da u Srbiji ima sve manje kvalitetnog ugljena za proizvodnju električne energije i da su blokovi u termoelektranama uglavnom zastarjeli, sasvim je očekivano da se iz domaćih izvora ne dobiva dovoljno ugljena niti dovoljno električne energije. Gubici na distribucijskoj mreži se ne smanjuju. Stoga je logično zašto se uvoz ugljena i električne energije povećava, objašnjava Kapor.

Srbija definitivno postaje sve ovisna o uvozu električne energije, a da bi se taj proces obuzdao potrebno je razvijati obnovljive izvore energije i povećati energetsku učinkovitost.

Podaci Energetske bilance, među ostalim, pokazuju da bi uvoz plina ove godine trebao porasti za šest posto. Glavni tajnik Udruženja za plin Srbije Vojislav Vuletić kaže da se uvoz “plavog energenta” povećava jer je sve veći broj potrošača priključen na distribucijsku mrežu.

“Srbijagas omogućuje uvođenje plina za kućanstva i male poduzetnike pod povoljnim uvjetima. Zato je sve više zainteresiranih za priključenje na plin. To je izvrsno kada je u pitanju zaštita okoliša, jer oni koji koriste ugljen kao energent sada imaju priliku zamijeniti ga i koristiti plin”, smatra Vuletić, piše Danas.

Zapadni Kostolac

Elektroprivreda Srbije raspisala je natječaj za izradu studije izvodljivosti za eksploataciju ležišta Zapadni Kostolac, a vrijednost tog posla procjenjuje se na 12 milijuna dinara.

Kako se navodi u natječajnoj dokumentaciji, u cilju osiguranja potrebnih količina ugljena za potrebe svojih elektrana i povećanja ukupne sigurnosti opskrbe ugljenom na razini EPS-a, u 2022. godini donesena je odluka o ubrzanom otvaranju elektrane. Na odluku o ubrzanju ovog postupka utjecala je i energetska kriza 2022. godine, koja je dovela do višestrukog poskupljenja svih energenata, pa tako i ugljena i električne energije.

– Utjecaj ove krize na EPS dodatno je pojačan velikim padom proizvodnje električne energije u vlastitim kapacitetima zbog izrazito sušne godine te značajnim padom proizvodnje uglja u RB Kolubara zbog kašnjenja aktivnosti otvaranja zamjenskih kopova – dokument kaže.

Nedostatak proizvodnje, podsjeća, nadoknađivali su uvozom struje i ugljena. Tijekom 2022. uvezeno je 1,4 milijuna tona ugljena, a do rujna 2023. dodatnih 2,8 milijuna tona po rekordnim cijenama, što se “vrlo negativno odrazilo na poslovanje EPS-a AD koji je pretrpio ogromne gubitke”.

– Imajući u vidu procenu trenutno raspoloživih rezervi uglja na kopu Drmno, aktuelnu odluku o produžetku rada kostolačkih A blokova i dalje potrebe termoelektrana u Obrenovcu za ugljem iz kostolačkog ugljenog basena, koji ima bolju kaloričnu vrijednost u odnosu na Kolubarski ugljeni basen, evidentno je da postojeće rezerve uglja iz kopa Drmno ne mogu podmiriti sve te potrebe – stoji u dokumentaciji.

Dodatno, kako se ističe, otvaranjem novog ležišta koje bi predstavljalo sirovinsku bazu, revitalizacijom bi se mogao produžiti vijek trajanja termoblokova B1 i B2, kao i novog bloka B3.

U dokumentaciji se pojašnjava da je Kostolski bazen jedinstveno nalazište ugljena koje je formalno podijeljeno na istočni, središnji i zapadni dio. Trenutno se eksploatacija ugljena odvija u istočnom dijelu bazena, na površinskom kopu Drmno.

Vodstvo Energetske zajednice

Vodstvo Energetske zajednice upozorilo je Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Kosovo da punih pet godina krše propise kojima su se obvezale ograničiti onečišćenje zraka i okoliša iz termoelektrana.

Kako su u utorak priopćili iz Aarhus centra u BiH, Ministarsko vijeće Energetske zajednice, koja u primjeni i poštovanju propisa energetskih zakona i zaštite okoliša obuhvaća zemlje članice EU i jugoistoka Europe, na svojoj sjednici istaknulo je da u čak osam blokova termoelektrana u Bosni i Hercegovini nije smanjena emisija sumporova diokisida, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica.

Podsjetili su i da je Tajništvo Energetske zajednice još 2021. godine pokrenulo proces protiv BiH na koji vlasti nisu reagirale. Prema tim navodima, u 2022., kao i godinu ranije, emisije sumpor dioksida iz velikih zagađivača u BiH bile su gotovo osam puta veće od dopuštenih.

Ponajviše zbog toga te korištenja fosilnih goriva u sezoni grijanja, zrak u BiH je u većini sredina nezdrav tijekom zimskih mjeseci.

Inače, Energetska zajednica uspostavljena je 2006. godine te omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i plin na svijetu, u kojem efektivno sudjeluje Europska unija te osam ugovornih strana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.

Memorandum o razumijevanju

Srbija će nakon završetka izgradnje plinske interkonekcije s Bugarskom imati Azerbajdžan kao drugog dobavljača plina.

Ovih dana potpisani su Memorandum o razumijevanju između Ministarstva energetike Republike Azerbajdžan i Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije o promicanju suradnje između SOCAR-a i Srbijagasa, kao i Sporazum o prodaji plina između SOCAR-a i Srbijagasa.

“Današnjim potpisivanjem Memoranduma produbili smo bilateralnu suradnju Srbije i Azerbejdžana u energetici i osigurali isporuku plina iz ove zemlje u količinama do 400 milijuna kubnih metara plina godišnje do 2026. godine, a nakon toga možemo isporučivati milijardu kubnih metara plina iz ove zemlje”, izjavila je ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović.

Dodala je da će Srbija nakon završetka izgradnje plinske interkonekcije s Bugarskom imati Azerbajdžan kao drugog dobavljača plina.

“Nakon završetka izgradnje plinovoda Balkanski tok, koji nam je pružio dodatnu sigurnost i otvorio novi smjer opskrbe, sada ostvarujemo strateški cilj diverzifikacije opskrbljivača i daljnjeg jačanja naše pozicije tranzitne zemlje za opskrbu plinom srednje Europe Završetak plinske interkonekcije Srbije i Bugarske očekujemo u narednim danima, rekla je.

Ocijenila je da potpisani Memorandum otvara i druge mogućnosti suradnje dviju zemalja koje se tiču ​​isporuke ukapljenog prirodnog plina preko LNG terminala u Turskoj i Grčkoj. Ministrica Handanović je vjerojatno mislila na novi grčki LNG terminal u Alexandroupoulisu, čiji je kapacitet 5,5 milijardi kubnih metara plina godišnje, a u vlasništvu je grčke tvrtke Gastrade S.A. (čiji je dioničar i Bulgargaz, s 20% kapitala), a čiji se dovršetak očekuje krajem ove godine.

Ministar energetike Azerbajdžana Parbiz Shahbazov rekao je da je uz pomoć strateški važnih dokumenata koji su potpisani uspostavljena osnova za multilateralnu suradnju u oblasti plina, uključujući po prvi put isporuku plina iz Azerbajdžana u Srbiju.

“Srbija je novi partner Azerbajdžana u diverzifikaciji plinskog tržišta u Europi. Na temelju isporuka plina Srbiji u količini do 400 milijuna kubnih metara plina godišnje, broj zemalja koje će se opskrbljivati ​​azerbajdžanskim plinom porastao je na osam”, izjavio je Shahbazov.

To znači da će Azerbedjžan opskrbljivati oko 1/6 potreba Srbije za prirodnim plinom, što je nedovoljno da se Srbija u poptunosti oslobodi ovisnosti od ruskog plina.

Prva tri kvartala

Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je kako je za devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 31,8 milijardi dinara, što je 54 posto manje u odnosu na devet mjeseci 2022.

Pokazatelj EBITDA smanjen je 46 posto u usporedbi sa prethodnom godinom i iznosi 56,5 milijardi dinara. Obračunate obveze na osnovi poreza i drugih javnih prihoda NIS grupe iznose 181,7 milijardi dinara, odnosno dva posto manje nego godinu dana ranije. NIS je, kako je navedeno, stabilnosti budžeta Srbije dao svoj dopirnos putem isplate dividende za 2022. godinu u rekordnom iznosu od oko 23,4 milijarde dinara.

Istodobno je smanjena i zaduženost prema bankama. Ukupan obujam proizvodnje nafte i plina u tom razdoblju iznosi 868,1 tisuća uvjetnih tona, što je 1,3 posto manje u usporedbi sa prošlom godinom. Zahvaljujući investicijama i geološko-tehničkim aktivnostima, u devet mjeseci 2023. godine ostvaren je blagi rast proizvodnje domaće nafte u odnosu na period siječanj-rujan 2022. godine.

U Rafineriji nafte Pančevo prerađeno je 3,054 milijuna tona sirove nafte i poluproizvoda, što je šest posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Ukupno je prodano 2,995 milijuna tona naftnih derivata, odnosno sedam posto manje u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine.

NIS grupa je nastavila sa realizacijom planiranog investicijskog ciklusa. U kapitalne projekte uloženo je 21,9 milijardi dinara, što je 80 posto više u odnosu na ulaganja iz istog razdoblja prošle godine. Najviše sredstava uloženo je u sektor istraživanja i proizvodnje nafte i plina, u daljnju modernizaciju Rafinerije nafte Pančevo, kao i u razvoj maloprodajne mreže.

Kompanija je, kako je navedeno, nastavila i sa primjenom novih tehnologija, na naftnim bušotinama NIS-a primijenjena je ECO digitalna platforma koja u potpunosti automatizira izradu bušotina.

Istovremeno, Kompanija je nastavila i sa ulaganjima u projekt instalacije fotonaponskih elektrana u okviru svoje maloprodajne mreže. Solarne elektrane do sada su postavljene na ukupno 15 benzinskih stanica NIS-a.

Bliži li se ekonomski slom?

Fiskalni savjet upozorava kako je najavljeni deficit za narednu godinu od 2,2 posto BDP-a prevelik i da će se država morati dodatno zaduživati. Proračun Srbije za 2024. nije razvojni, kako ga “reklamira” ministar financija Siniša Mali, slažu se srpski ekonomisti Dušan Nikezić i Božo Drašković koji su tijekom gostovanja na N1 izjavili kako Srbija na žalost, ide u susret velikom slomu” i kako tvrde argentinskom scenariju.

Obrazlažući proračun za 2024. godinu, pred skupštinom, ministar financija Siniša Mali je tvrdio kako će prihodi Srbije u narednoj godini biti veći za 7,2 posto, a deficit u državnoj blagajni oko 197 milijardi dinara, što je 2,2 posto BDP-a.

S druge strane, Fiskalni savjet upozorava kako je to preveliki deficit i da će se država morati dodatno zaduživati.

“Prekomjerno zaduživanje je osnovna odlika ovog budžeta. Sam ministar financija duže vremena čitao je spisak novih zaduženja koje će izglasati na sjednici, nego što je obrazlagao sam proračun.To je dodatnih 1,7 milijardi koje nisu ušle u ovaj budžet i dodatno povećavaju već veliki javni dug koji je na 35,5 milijardi eura”, kazao je za N1 Nikezić, koji kaže kako je budžetom predviđeno novo zaduživanje od čak 9,3 milijardi eura.

“Zaduživanje će biti kako bi Srbija vraćala stare dugove, pokrila rupe u budžetu i otplatila kamatu koja sada, zbog tog prekomjernog zaduživanja, postaje najveći problem naših financija. Nama je kamata skočila na 1,63 milijardi eura, što je povećanje od 80 posto za samo dvije godine, odnosno tri puta, jer je veća kamata nego što smo imali prije 10 godina”, naglasio je. Kaže i da Fiskalni savjet “stalno upozorava da nije bitno koliki je udjel javnog duga u BDP, nego koliki je trošak financiranja tog javnog duga”.

“Zato se ne možemo usporediti s razvijenim zemljama, jer su njihovi troškovi financiranja daleko manji, zbog niskih kamata. Njemačka se recimo trenutno zadužuje oko 2,5 posto kamate, a mi po kamati koja ide i do devet posto”, izjavio je Nikezić.

Pojasnio je kako je problem i to što se BDP u eurima ne obračunava na odgovarajući način. “Imamo situaciju da je u posljednje dvije godine BDP realno porastao 8,5 posto, a BDP u eurima za 40 posto, nešto tu nije u redu u matematici. Mi uključujemo inflaciju u BDP u eurima, i onda javni dug uspoređujemo sa tom napumpanom vrijednošću BDP-a. Argentina je početkom 2000-ih imala javni dug 47,5 posto BDP, manji nego sada Srbija, i otišla je u bankrot, upravo zbog raznoraznih naštimavanja BDP-a koja, na žalost, koristi i Srbija”, rekao je Nikezić. Ekonomist Božo Drašković navodi i kako je jedan od ključnih problema što “godinama, zbog fiksnog tečaja, Srbija ima obračun u eurima koji joj daju fiktivnu poziciju kako država stoji dobro i računa se u odnosu između ukupnog BDP-a i toga koliki je sada dug u odnosu na BDP”.

“Dobro je kolega skrenuo pažnju na slom argentinske ekonomije nakon 2001. I kod njih je sve izgledalo sjajno i bajno. Srbija ima permanentno zaduživanje, jer imamo manje realnih prihoda i pošto nemamo dovoljno, mi emitiramo obveznice, pa prodamo papire, a dobijemo novac”, pojašnjava Drašković.

S druga strana obojica ističu kako je takođet upitna i rashodna strana proračuna.

“Ne polažu se računi o rashodima. Sam Fiskalni savjet je rekao kako se ne zna gdje je pola milijarde eur, ne može to biti poslovna tajna,”, naglasio je Drašković. Promatrajući raznu duga u eurima i BDP Srbije, Drašković je zaključio kako Srbija ide u susret velikom slomu, prenosi Poslovni dnevnik.

N1

Domaćinstva u Srbiji će od 1. studenoga plaćati struju po novim cijenama, jer prema novom cjenovniku Elektroprivrede Srbije (EPS) u sve tri zone – zelenoj, plavoj i crvenoj, bez obzira da li je riječ o jeftinoj ili skupoj struji – kilovatsat električne energije poskupjet će za 9,28 posto, objavio je N1.

Odluku o reguliranoj cijeni električne energije za zajamčenu opskrbu donijela je Skupština dioničkog društva Elektroprivreda Srbije na sjednici 26. rujna 2023. godine.

Agencija za energetiku Srbije dala je suglasnost na tu Odluku na sjednici održanoj 28. rujna. Osim struje, od 1. studenog poskupjet će i plin za 10 posto.

Međunarodni monetarni fond, u sklopu aranžmana sa Srbijom, traži ponovno poskupljenje oba energenta, u istim postotcima – najmanje osam posto za struju, a minimalno 10 posto za plin – od 1. svibnja 2024. godine.

Udvostručenje

Izvoz ugljena iz Bosne i Hercegovine više je nego udvostručen za osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Naime, u osam mjeseci ove godine iz BiH je izvezeno ugljena u vrijednosti od 109.352.528 KM, dok je u osam mjeseci prošle godine iz BiH izvezeno ugljena u vrijednosti od 54.026.344 KM.

Kao što se vidi iz ovih podataka, gotovo sav izvoz ugljena iz BiH išao je u Srbiju, te se može zaključiti da su velike potrebe Srbije dovele do znatno većeg izvoza ovih sirovina.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH za “Nezavisne novine” navode da je od 109.352.528 KM izvezenog ugljena u Srbiju otišlo 107.056.525 KM. Za osam mjeseci u Hrvatsku je otišlo ugljena za 1.537.777 KM, dok je ostatak zanemariv. Almir Bečarević, energetski stručnjak i ministar u Vladi Kantona Sarajevo, kaže kako je poznato da su potrebe Srbije za ugljenom prilično velike.

Ekonomist Igor Gavran smatra da nije sigurno hoće li ovoliki izvoz ugljena biti dobar za Bosnu i Hercegovinu.

No, ako je riječ o tome da su u Srbiji ranije počeli pripremati zimnicu i stvarali zalihe po nižim cijenama, te da će domaći kupci sada biti suočeni ili s nestašicom ili s poskupljenjem, onda je ovo loše za BiH”, kaže Gavran.

Opće je poznato da je izvoz ruda i osnovnih sirovina iz bilo koje zemlje najgore rješenje, jer je zarada uvijek manja nego da te sirovine koristite u proizvodnji i preradi, a onda izvozite gotov proizvod.