Srbija

Nastavak
Ministar rudarstva i energetike u vladi Srbije Aleksandar Antić i potpredsjednik češke vlade te ministar trgovine i industrije Karel Havliček krajem prošlog tjedna u Pragu dogovorili su nastavak intenzivne suradnje u sektorima rudarstva i energetike.

Antić je, među ostalim, istaknuo kako je postignut dogovor o zajedničkom utvrđivanju ključnih prioriteta u energetskim politikama, posebice uzimajući u obzir da Češka ima djelomično sličan energetski miks kao i Srbija. On je ocijenio kako su iskustva Češke u području obnovljivih izvora i termoelektrana važna i za energetsku tranziciju Srbije.

Ministar je, objavila je srbijanska vlada, napomenuo kako je dogovorena konkretna suradnja u području rudarstva, geoloških istraživanja i zavoda te, među ostalim, instituta za rudarstvo i metalurgiju, a koju će vlade i ministarstava u nadolazećem razdoblju utvrditi te zajednički ostvariti.

David Hale
Američki državni podtajnik zadužen za politiku, David Hale, izjavio je da se Washington protivi otvaranju drugog kraka Turskog toka koji će plinom preko Bugarske opskrbljivati jugoistočnu Europu jer SAD to smatra geostrateškim projektom Rusije.

Hale je u intervjuu Bugarskom nacionalnom radiju rekao da SAD shvaća da je energetska sigurnost vrlo važna za Europu te da su američki saveznici jači i pouzdaniji kada imaju siguran prisup izvorima energije. On je, međutim, naveo da Moskva koristi svoje izvore energije kao političko sredstvo kako bi širila utjecaj i dijelila Europu.

Ocijenio je da su Sjeverni tok 2 i drugi krak Turskog toka problem jer ne osiguravaju raspodjelu energije za Europu i destabiliziraju Ukrajinu, a Rusiji omogućavaju da je zaobiđe. On tvrdi da energetski projekti doprinose nestabilnosti jer pružaju Moskvi još jedno sredstvo da se nametnu Europi.

Predsjednici Turske i Rusije, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, svečano su ranije ovoga tjedna obilježili početak rada plinovoda Turski tok, koji će prenositi ruski plin do južne Europe preko Turske, zaobilazeći Ukrajinu, prenijela je agencija Hina.

Plinovod prelazi preko Crnog mora i jača energetske veze između Moskve i Ankare, koje su pojačale i obrambenu suradnju nakon što je Ankara prošle godine kupila napredni ruski proturaketni sustav S-400, javio je Reuters ranije. Turski tok sastoji se od dva cjevovoda, svaki kapaciteta 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje.

Prvi je namijenjen opskrbi Turske, a drugi će ići dalje, od Bugarske do Srbije i Mađarske. Bugarska se nada da će moći početi isporučivati plin Srbiji do svibnja i planira izgraditi cijelu dionicu do kraja godine.

Plinovod je znak “interakcije i suradnje radi dobrobiti naših naroda i naroda cijele Europe, cijelog svijeta”, rekao je Putin. Opisavši ga kao projekt od “povijesne važnosti”, Erdogan je kazao da će Turska putem tog plinovoda moći uvesti 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje. “Nismo dopustili da naše razlike u mišljenjima blokiraju naše uzajamne interese”, rekao je Erdogan.

Rusija je 1. siječnja počela slati plin u Europu putem tog plinovoda, objavio je u nedjelju Bulgartransgaz. Gazprom će Bugarskoj putem Turskog toka slati približno tri milijarde prostornih metara plina godišnje, čime će zamijeniti rutu preko Ukrajine i Rumunjske. Gazprom je tom rutom prošle godine isporučio približno tri milijarde prostornih metara plina Grčkoj i otprilike 500.000 milijuna prostornih metara Sjevernoj Makedoniji.

Energetsko osamostaljenje
Kosovski i albanski elektrodistributeri KOSTT i OST potpisali su u ponedjeljak u Tirani ugovor o uspostavi zajedničkog energetskog sustava kojim će se okončati desetljetna ovisnost Kosova o elektromreži Srbije, prenose kosovski mediji.

Sporazum je potpisan uz znanje Europske mreže operatora prenosnih sustava električne energije (ENTSO), a očekuje se da će stupiti na snagu u travnju 2020. Službeni Beograd se još nije komentirao tu vijest. Izvršni direktor KOSTT-a Ilir Shala istaknuo je da se potpisivanjem sporazuma “Kosovo odmaknulo od Elektromreže Srbije (EMS) i postalo dijelom OST-a”.

Generalni direktor OST-a Skerdia Drenove rekao je da sporazum “stvara povoljne uvjete za optimalno korištenje proizvodnih resursa unutar bloka”, prenose kosovski mediji. Kosovo se odvojilo od Srbije 2008. Beograd ne priznaje neovisnost Kosova, ali se obvezao normalizirati odnose s Prištinom u sklopu pristupanja EU-u.

Srbija i Kosovo potpisali su 2015. sporazum o upravljanju zajedničkom elektromrežom, ali sporazum nikada nije stupio na snagu. Obje strane prisvajaju mrežu na Kosovu, izgrađenu dok je Kosovo bilo dio Srbije.

Brdo Brijuni
Srbija i Slovenija zainteresirane su za očuvanje stabilnosti Zapadnog Balkana, njegovu europsku perspektivu te za nastavak dijaloga na svim razinama, složili su se u utorak u Beogradu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i slovenski ministar vanjskih poslova Miro Cerar.

Slovenski šef diplomacije sastao se s Vučićem tijekom dvodnevnog posjeta Srbiji, a tema razgovora bilo je intenziviranje sveukupne bilateralne suradnje, poglavito u području gospodarstva. Po Vučićevim riječima, produbljivanje političkog dijaloga od izuzetnog je značaja za jačanje bilateralne suradnje dviju zemalja, o čemu svjedoče zajednička sjednica vlada Srbije i Slovenije, koja će biti održana sredinom prosinca u Srbiji, te predstojeći posjet slovenskog premijera Marjana Šareca.

Kako se ističe u priopćenju iz njegova ureda, Vučić je Sloveniju izdvojio kao posebno važnog ekonomskog partnera Srbije, ocijenivši stabilnom uzajamnu gospodarsku suradnju, povezanost tržišta i sve uspješniju investicijsku suradnju.

On je dodao da je Srbija spremna za daljnje razvijanje ekonomskih odnosa, uz ocjenu da postoji značajan prostor za intenziviranje suradnje u poljoprivredi, turizmu, infrastrukturnom povezivanju, prometu, energetici, zaštiti okoliša te razvoja malih i srednjih preduzeća.

Šef slovenske diplomacije sastao se ranije sa svojim srbijanskom kolegom Ivicom Dačićem i istaknuo važnost da Beograd svojom politikom „jasno artikulira proeuropsko stajalište“ i da ga „u svakoj prilici ponavlja“.

Cerar je poslije razgovora s Dačićem istaknuo da Slovenija podupire regionalne inicijative poput “mini shengena” o ekonomskom povezivanju Srbije, Sjeverne Makedoinie i Albanije, ali da se „ne smije izgubiti iz vida da su europske integracije glavni projekt“.

B 92
Srbiji i ostalim državama koje žele postati dio Europske unije Bruxelles će najvjerojatnije postaviti nova pregovaračka pravila o pristupanju, pišu beogradske “Novosti”, a prenosi B92.

To bi se trebalo dogoditi na sljedećem summitu EU i Zapadnog Balkana u svibnju 2020. godine, ističe taj list i dodaje da je u igri više modela, a svaki ide u pravcu da se zemljama kandidatima, umjesto proširenja, ponudi neka vrsta privilegiranog partnerstva s EU, točnije ekonomska integracija bez formalnog članstva.

Oko nove metodologije pregovaranja, tvrdi list, uveliko se vode direktni razgovori između dvije najutjecajnije zemlje Unije, Francuske i Njemačke, dok se u šire krugove ovih dogovora uključuju Nizozemska i Danska, dvije zemlje koje imaju ‘najtvrđe’ stavove oko novih članica.

Jedna od ideja je uvođenje tzv. sektorske integracije u EU, odnosno da država po zatvaranju svakog poglavlja praktično u potpunosti uđe u sustav Unije u tom području, a ne da, kao do sada, čeka da postane punopravna članica.

Na primjer, objašnjavaju “Novosti”, kada završi pregovore u području prijevoza, prometa ili ekologije, država kandidat odmah bi imala pristup i svim fondovima EU, kao svaka druga članica.

Na stolu je i “norveški model”, po kojem bi Srbiji i ostalim zemljama umjesto članstva u EU kada dostignu potrebne standarde, bilo ponuđeno članstvo u Europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA) i Europskom ekonomskom prostoru, čije su članice Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, koje nisu u EU, prenosi portal Direktno.

Turski tok
Ministar rudarstva i energetike u srbijanskoj vladi Aleksandar Antić 21. listopada je obišao s predsjednikom bugarske vlade Bojkom Borisovim i tamošnjom ministricom energetike Temenuškom Petkovom početak radova na plinovodu prema Srbiji, tj. do bugarsko-srpske granice.

Antić je rekao kako je ovo izuzetno značajan dan za izgradnju Turskog toka, dodajući kako će bugarska strana završiti projekt koji je nužan za opskrbu Srbije plinom, objavila je srbijanska vlada. K tomu, istaknuo je kako će, prema očekivanjima, isporuka plina prema Srbiji početi iduće godine.

Ulaganje
Spremni smo razmotriti sudjelovanje na natječaju za Petrokemiju ako ga objavi Vlada Srbije, no odluka će ovisiti o ponuđenim uvjetima, rekao je Vadim Yakovlev, prvi zamjenik generalnog direktora Gazprom Nefta i predsjednik Odbora direktora NIS-a.

Naglasio je da se radi o ozbiljnoj odluci koju bi trebali dijeliti i dioničari NIS-a – Gasprom njeft i Republika Srbija. – Usvojili smo Strategiju razvoja i u ovom trenutku sudjelovanje u Petrokemiji nije njegov dio – rekao je Yakovlev.

– Rafinerija Pančevo i HIP Petrohemija povezani su u dijelu proizvodnje, pa nas zanima stabilno, pouzdano poslovanje i razvoj Petrohemije. Ovo je za nas prilika za učinkovitu prodaju dijela naših proizvoda iz Rafinerije Pančevo.

Yakovlev je rekao da kupovina Petrokemije u postojećem stanju kao ulaganja nema smisla, ali da treba razmotriti mogućnost modernizacije postrojenja.

– Ako Petrokemiju procijenimo kao posao u trenutnim uvjetima i situaciji, ulažući u Petrokemiju samo kako bi dobili povrat od poslovanja koji vodi sada, takve investicije neće biti učinkovite – rekao je Yakovlev.

– Petrokemija kao posao, kao objekt u koji trebamo ulagati, zasad nije zanimljiva. Možemo razmotriti nova ulaganja, posebno u izgradnju postrojenja za polipropilen. Riječ je o velikom projektu koji bi koštao oko 150 milijuna eura, pa je odluka za ulaganje ozbiljna. Ako NIS preuzme obveze ulaganja u ovaj iznos, tvrtka bi trebala biti u mogućnosti provesti projekt, biti odgovorna za njega i dobiti adekvatan prihod od izvršenih ulaganja, rekao je Yakovlev, prenosi E-kapija.

Za Tanjug
Srbija može biti dio sporazuma s drugim zemljama i organizacijama, poput Evroazijske ekonomske unije (EAEU), sve dok ne postane članica Evropske unije, izjavili su za Tanjug u Briselu povodom najavljenog potpisivanja sporazuma Srbije i EAEU-a 25. oktobra.

Agencija navodi da u Briselu “pažljivo prate” situaciju i da su u stalnom “političkom i trgovinskom dijalogu” s vlastima u Srbiji. “Srbija može ulaziti u sporazume s drugim zemljama i organizacijama prije ulaska u EU. U okviru pristupnih pregovora obavezala se da će se na dan ulaska u EU povući iz svih bilateralnih trgovinskih sporazuma”, rekla je glasnogovornica Evropske komisije Maja Kocijančič.

Dodaje da to nije novi uvjet nego opće pravilo, koje važi za sve kandidatske zemlje koje žele članstvo u Uniji.

Ukazala je da EU i dalje ostaje najvažniji trgovinski partner Srbije, sa 63% ukupne trgovine, uz “zadovoljavajući rast i dinamiku”. “Trgovina s Rusijom iznosi manje od 10% ukupne srbijanske trgovine, dok su evropske investicije u Srbiji 10 puta veće od ruskih”, navodi Kocijančič.

Još je jednom podsjetila na obavezu Srbije da se tokom pristupnih pregovora usklađuje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Članice EAEU-a jesu članice nekadašnjeg Sovjetskog Saveza – Rusija, Bjelorusija, Armenija, Kazahstan i Kirgistan.

Analiza
Čelnici Zapadnog Balkana koriste neodlučnost Europske unije u politici proširenja prepuštajući inicijativu neeuropskim državama zainteresiranim za tu regiju, kazao je u ponedjeljak u razgovoru za podgorički portal Vijesti analitičar Srđan Majstorović iz beogradskog “Centra za europske politike” istaknuvši da umor Unije od proširenja zapadnobalkanske države sve otvorenije koriste za traženje partnera u Kini, Rusiji i Turskoj i usporavanje demokratskih procesa.

“Uslijed neizvjesnosti rokova pristupanja EU, politički čelnici se vode vrlo racionalnom računicom po kojoj ‘troškovi’ priprema za članstvo u EU, koji podrazumijevaju slobodno tržište, slobodu izražavanja i oporbenog djelovanja, slobodne medije, demokratske izbore i institucije, pravosuđe oslobođeno političkih pritisaka, predstavljaju suviše visoku cijenu. Oni je nisu spremni platiti jer bi time riskirali trajne posljedice po status, poziciju i privilegije“, tvrdi Majstorović.

On podsjeća da Kina, Rusija i Turska angažman u regiji ne dovode u vezu s pitanjima koja su od značaja za demokratizaciju i vladavinu prava.

“Osiguravajući potporu tih država, lideri zapadnog Balkana šalju dvosmislenu poruku da pristupanje EU nije jedini scenarij, već da su moguće i druge opcije. Očigledno je da su regionalni lideri više naklonjeni suradnji s trećim zemljama i oportunističkom otkazivanju europskih pravila zarad političke podrške i novca bez uvjetovanja. Za razliku od suradnje s EU, koja je zasnovana na određenim načelima i vrijednostima“, tvrdi Majstorović za Vijesti.

Vladimir Vučković iz podgoričkog “Centra za građansko obrazovanje” smatra da lideri Zapadnog Balkana svjesno koketiraju s neeuropskim silama. Podsjećajući na izjave crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da “EU mora prihvatiti oštru konkurenciju na globalnoj sceni” te da “Crna Gora nije iz nužde opredijeljena da bude dio EU”, i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića “da je EU racionalan izbor, ali da to ne znači da će Srbija pokvariti odnose s Rusijom”, Vučković upozorava da upravo Crna Gora i Srbija prednjače u traženju alternative EU, iako se javno zalažu za integracije.

“To vidimo u slučaju Crne Gore i njenih kreditnih aranžmana s Kinom oko posla s autocestom, iako je EU imala značajnu rezervu prema tom poslu…. A Srbija je, kao glavni regionalni akter, počela jačati suradnju s Rusijom kroz potpisivanje niza ekonomskih i vojnih sporazuma. Zajedničko za politiku obje zemlje jest da su one poslale poruku EU – da njena igra nije jedina igra u gradu”, kaže Vučković za podgoričke Vijesti.

Taj list podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron Bruxelles u kolovozu upozorio da EU na Balkanu ima sve jaču konkurenciju, ističući da Zapadni Balkan treba ugraditi u Europu “inače će o njemu odlučivati SAD, Rusija i Turska”.

Majstorović smatra da će buduća integracija Zapadnog Balkana više zavisiti od zrelosti članica EU, nego država kandidata.

“Integracija zapadnog Balkana će zavisiti od zrelosti i spremnosti EU da prihvati činjenicu da svoju stratešku budućnost i autonomiju u vođenju europskih i globalnih pitanja neće biti u mogućnosti sprovesti dok god ove zemlje ne postanu njen sastavni dio”, zaključuje Majstorović u razgovoru za podgorički portal.

Večernji list
Srpski tajkun Nebojša Šaranović kupuje dionice Kraša za fond MID Europu koji je već i prije nudio Marici Vidaković i braći Pivac da otkupi i njihove – informacija je kojom barataju upućeni izvori s tržišta kapitala, piše u petak Večernji list.

Znajući da je posrijedi ulagač s portfeljem većim od 5,2 milijardi eura, jasnija je ekonomska (ne)logika otkupa precijenjenih dionica, u okolnostima u kojima Šaranović ne može doći do kontrolnog udjela. Fond je orijentiran na tržište središnje i istočne Europe i očito je angažirao upućene lokalne igrače, navodi dnevnik.

U travnju je već kupio većinski udio u Mlinaru, najvećoj hrvatskoj pekarskoj kompaniji, i tad su najavili da im je plan širenje hrvatske tvrtke na međunarodno tržište.

Prisutni su i u Srbiji, gdje su ušli ulaganjem u “greenfield” investiciju stvaranja United Groupa, no taj su udio prodali kako bi kupili grupu Danube Foods koja ujedinjava nekoliko prehrambenih proizvođača: Imlek, Bambi i vodu Knjaz Miloš. Onda su prodali i Imlek i vodu te preuzeli Medigroup – najveću privatnu zdravstvenu instituciju u Srbiji. Bambi su nedavno prodali Coca-coli.

Njihov interes za Kraš nije novost, već su ih spominjali kao potencijalnog kupca. S obzirom na njihov “modus operandi”, nepoznanica je samo koliko bi se dugo zadržali. Prokuristica Kraša Marica Vidaković reagirala je, prilično uznemirena tim tvrdnjama, te poručila da nije imala apsolutno nikakav kontakt s MID Europom, donosi Večernji list.