Srbija

Trgovine su zatvorene u znak prosvjeda koji su trgovci dogovorili prošlog tjedna zbog pristojbi od 100 posto, uvedenih prije sedam mjeseci, kojima Priština pokušava primorati Beograd da prizna kosovsku neovisnost i suglasi se s prijemom Kosova u Ujedinjene narode i međunarodne organizacije.

Kosovske vlasti uvele su pristojbe od u studenom prošle godine, a u posljednjih mjesec dana pooštrene su kontrole uvoza robe, što je za posljedicu imalo ograničenja u opskrbi te pad ponude u trgovinama.

Predsjednik Udruge gospodarstvenika sjevera Kosova, većinski naseljenog Srbima, Radoš Petrović rekao je da pod ovakvim uvjetima trgovci ne mogu poslovati i upozorio da će se to stanje produljiti ako se ništa ne promijeni.

U sjevernom dijelu Mitrovice ne rade ni taksisti, a slično je i u ostale tri općine na sjeveru Kosovan Haradinaj optužuje Beograd za simuliranje humanitarne krize Nakon najave kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da će na sjeveru omogućiti privremenu veleprodaju, dva kamiona s uljem, brašnom, mlijekom te sredstvima za higijenu dopremljena su u sjeverni dio grada, ali nije bilo zainteresiranih trgovaca koj bi otkupili robu, navodi RTK.

Kosovska vlada je, u suradnji s kosovskim poduzećima, najavila i otvaranje mobilnih prodajnih mjesta na sjeveru Kosova “radi zaštite građana”, nakon što su gospodarstvenici s tog područja odlučili zatvoriti svoje trgovine.

Šef Izaslanstva Europske unije u Srbiji (EU) Sem Fabrizi ocijenio je u utorak kako stajalište francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da u postojećoj strukturi Unije nema mjesta razgovorima o budućem proširenju Unije, ne dovodi u pitanje članstvo Srbije u EU.

Priština tvrdi da se radilo o kriminlanim skupinama, no srbijanski predsjednik Vučić zapovjedio je stanje pune borbene pripravnosti vojske. Rekao je da završetak drame na sjeveru Kosova nije kraj.

Što se događa na Kosovu i može li doći do otvorenog sukoba u Studiju 4 govorio je novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab.

– Priprema terena za priznanje i podjelu Kosova?

– Vučić pokazuje mišiće, ali ne smatram da bi moglo doći do otvorenog sukoba. Vučić vrlo dobro zna da ako u bilo kakvu akciju krene sukobit će se s NATO-om. Na žalost, Kosovo je žrtva pasivnosti međunarodne zajednice, kazao je Hassan Haidar Diab.

Komentirajući navodni dogovor Thacija i Vučića o podjeli (razmjeni) teritorija i navode da su jučerašnji događaji išli u smjeru da se EU prisili na dogovor Prištine i Beograda kazao je da je u Thaci otvoreno priznao da se pregovara o teritoriju. Po tome, dodao je, Srbija bi dobila kompaktni dio Sjeverne Mitrovice, a zauzvrat bi Albanci dobili Preševsku dolinu.

– To je išlo glatko. Pregovori o tome su išli duboko, ali je zapelo na rudniku Trepči i jezeru Gazivoda, što su najveća bogatstva Kosova. Tu je i otpor kosovskog premijera Haradinaja, pravoslavne crkve ali i opozicije u Vučićevoj stranci, ali i njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Macrona, rekao je Diab koji smatra da bi razgraničenje i dogovor oko granica bilo rješenje.

U Kosovu ne funkcionira pravna država, naveo je – svi tamo funkcioniraju kao “udruženo leglo kriminala”. Naglasio je kako Vučić mora priznati Kosovo, ako želi prosperitet i ulazak u EU, bez obzira na Rusiju. “Je li ovo pogodan trenutak, pitanje je, ali tome nema alternative. Svi su toga u Srbiji sretni”, dodao je. Napomenuo je da srpski dio Mitrovice izgleda kao pojas Gaze. Tamo gdje žive Albanci – život ide naprijed. Upitao je: “Gdje je tu interes Vučića?”.

Ministar Krstičević prisjetio se prvog postrojavanja vojske na stadionu u Kranjčevićevoj ulici. 

“Hrvatska vojska je stvorena u Domovinskom ratu, a nije naslijeđena kao neke druge vojske iz drugih država. Kruna Domovinskog rata su akcije Bljesak i Oluja”, rekao je za HRT.

Istaknuo je da je Hrvatska vojska uvijek bila moćna, respektabilna, poštovana. Dodao je da naš narod voli Hrvatsku vojsku.  “Ova Vlada RH učinila je sve za vojsku – od povećanja proračuna, do boljeg standarda naših vojnika, dočasnika i časnika. Mislim da smo zajedno obnovili Hrvatsku vojsku, vratili smo joj sjaj iz Domovinskog rata, vratili smo dostojanstvo hrvatskim vojnicima i mislim da smo jamac mira i sigurnosti u Republici Hrvatskoj te da smo spremni odgovoriti na sve sigurnosne izazove”, rekao je ministar obrane.

Osvrćući se na napetosti na sjeveru Kosova, ministar Krstičević kazao je kako je jasno da živimo u nestabilnom okruženju. Zato je naša zadaća razvoj i modernizacija Hrvatske vojske.  “Vidim da neki spominju ‘Oluju’. Svakome će se dogoditi ‘Oluja’ tko se usudi napraviti nešto loše protiv Hrvatske. Prema tome, snažni smo, jaki i spremni odgovoriti na sve izazove”, naglasio je.

Podsjetimo, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će Vojska Srbije zaštititi srpski narod na Kosovu ukoliko bude ugrožen te je nazvao “licemjernim“ poruke predstavnika NATO-a da je započeta akacija kosovske policije borba protiv korupcije i kriminala.

Uhićeno je 13 pripadnika policije na Kosovu srpske nacionalnosti, a navodno je dvoje njih ranjeno pri uhićenju. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će Vojska Srbije zaštititi srpski narod na Kosovu ukoliko bude ugrožen te je nazvao “licemjernim“ poruke predstavnika NATO-a da je jutros započeta akacija kosovske policije borba protiv korupcije i kriminala.

Policijska akcija, u kojoj sudjeluju interventne ili specijalne policijske snage (ROSU) na sjeveru Kosova, legitimne su i očito prema za sad šturim informacijama namijenjene borbi protiv kriminala u policijskim redovima. Istovremeno, kosovski premijer Ramush Haradinaj poručio je u utorak da akcija policije (KPS) i Policijskog inspektorata Kosova (PIK) na sjeveru Kosova ima za cilj provođenje zakona, a Srbe pozvao na mir.

U Beogradu je nastavljena sjednica posvećena Kosovu, koja je započela u ponedjeljak, na kojoj se zastupnicima obratio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. On je dan ranije u dvoipolsatnom govoru kazao da je s kosovskim Albancima neophodan kompromis i da je došlo “vrijeme izbora između slatkih laži i gorke istine” o Kosovu. U više smo navrata na portalu pisali o mogućnosti novih sukoba između Kosova i Srbije.

Situacija je trenutačno najnapetija i najužarenija do sada, a strahuje se i od mogućeg ”prelijevanja” sukoba izvan granica Kosova, što se ponajprije odnosi na Makedoniju, ali i susjednu Albaniju. ”Iako se za sada prije svega u srbijanskim medijima sve zajedno okarakteriziralo kao zastrašivanje srpske populacije, kosovsko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćuje da su uhićeni policijski službenici više nacionalnosti i to poimence Albanci, Bošnjaci i Srbi. Po svemu sudeći, moguće je da se radi o istragama vezanim uz krijumčarenje, robe i ljudi preko granice, a u svakom slučaju radi se o uhićenjima osoba osumnjičenih za neki vid kriminala, a ne o nacionalno usmjerenoj akciji”, tvrdi geostrateg i politički analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Direktno.

U isto vrijeme u Srbiji traje burna parlamentarna rasprava oko Kosova. ”Nažalost, retorika koja se upotrebljava ne koristi nikome, a ponajmanje Srbiji”, komentira Avdagić i dodaje:

”S druge strane, policijske akcije na Kosovu nisu dovoljno kvalitetno iskomunicirane i to je zapravo ključni problem čitave priče. Kosovo će morati preokrenuti svoju komunikaciju kada je posrijedi odnos prema srpskom stanovništvu kako bi svima, pogotovo izvan Kosova bilo kristalno jasno što se tamo događa. Mislim da bi bilo dobro da za potrebe toga otvore dislocirani ured koji će kvalitetno služiti međunarodnoj komunikaciji ali i informiranju prema Srbiji i Srbima. Možda bi upravo Zagreb bio sjajno mjesto za to, u zemlji članici NATO-a i EU, jezično bliskoj Srbiji i možda i najvažnije zemlji koja priznaje Kosovo i u kojoj se jako dobro poznaju zamršeni balkanski međuodnosi i mogu se međunarodno tumačiti. U suprotnom će se svaka policijska akcija zlorabiti i tumačiti kao ‘ratni akt’ i podizati međuetničke tenzije sve dok se ne zapali prava vatra sukoba”.

Zaključuje kako ”službeni Zagreb i Beograd nemaju najbolje odnose, ali u međuodnosu Kosova i Srbije i ne postoji zemlja koja je potpuno kao posrednik prihvatljiva objema stranama, a Kosovu jako treba komunikacijski posrednik prema Zapadu koji dobro razumije i Srbiju. Tajming je savršen, jer sljedeće godine kreće i hrvatsko predsjedavanje Europskom unijom, što je prilika da se pokuša s ozbiljnim naporom zatvoriti Kosovski problem. Uostalom, pitanje jugoistoka Europe posve sigurno će se naći među prioritetima predsjedavanja”, zaključuje Avdagić za Direktno.hr

Kako su priopćili iz kompanije, dolaskom na ovu funkciju, Aralica će doprineti daljem razvoju kompanije MOL Serbia koristeći znanja stečena na vodećim pozicijama u industrijama duvana i maloprodaje.

Svoju ekspertizu, kako se dodaje, dokazao je u oblastima korporativnog restrukturiranja i organizaciji sektora u cilju unaprijeđenja poslovanja velikih korporacija. Aralica će stečeno iskustvo koristiti kako bi doprinio povećanju efikasnosti u poslovanju, rešavanju strateških pitanja razvoja kompanije, ali i realizaciji ključnih investicionih projekata planiranih za naredni period.

Osim što će rukovoditi kompanijom MOL Serbia, Aralica zadržava i pozicije koje ima kao predsjednik Uprave i direktor društva Holdina d.o.o. Sarajevo.

Aralica je karijeru započeo 2001. godine u Konzumu, da bi karijeru nastavio kao menadžer za Trade Marketing i distribuciju u kompaniji British American Tobačo. Adris grupi se pridružuje 2006. godine gdje radi u TDR-u kao Trade marketing manager za region. Od 2009. godine vodi Adrisove operacije u BiH kao direktor Oprese d.d. Sarajevo. Za predsednika uprave i direktora društva Holdina, imenovan je u siječnju 2015. godine.

Renata Dwan, direktorica UN-ova instituta za istraživanje razoružanja (UNIDIR) rekla je da sve države s nuklearnim oružjem imaju programe nuklearne modernizacije. Situacija s kontrolom oružja mijenja se, djelomice i zbog strateškog natjecanja između Kine i Sjedinjenih Država, rekla je.

Tradicionalni dogovori o kontroli naoružanja urušavaju se jer se javljaju novi tipovi ratova, raste broj oružanih skupina i privatnih snaga te zbog novih tehnologija koje brišu granicu između napada i obrane, rekla je.

Kako su razgovori o razoružanju u zastoju već dva desetljeća, 122 države potpisale su sporazum o zabrani nuklearnog oružja, djelomice iz frustracije, a djelomice zbog prepoznavanja opasnosti, ističe Dwan.

Vrijeme je da istinski priznamo, a “mediji su to pitanje propustili staviti u žižu – da je opasnost od nuklearnog rata sada osobito visoka, a opasnosti od korištenja nuklearnog oružja, zbog nekih od čimbenika koje sam navela, najveće su dosad od Drugog svjetskog rata”, istaknula je.

Sporazum o zabrani nuklearnog oružja (Treaty for the Prohibition of Nuclear Weapons) podržala je Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), dobitnica Nobelove nagrade za mir 2017.

Sporazum je do sada ratificiralo 23 od ukupno 50 država potrebnih da bi stupio na snagu. No sporazumu se oštro protive Sjedinjene Države, Rusija i druge koje posjeduju nuklearno oružje.

Kuba je također ratificirala sporazuma 2018., 56 godina od raketne krize u kojoj je je svijet bio najbliže nuklearnom ratu. Svijet je tih 13 dana tijekom hladnog rata strepio od nuklearnog sukoba između Moskve i Washingtona.

Svijet ne bi smio zanemariti opasnost od nuklearnog oružja, smatra Dwan i ocijenjuje da je to hitno pitanje kojim se Vijeće sigurnosti UN-a ne bavi dovoljno.

Američki State Department objavio je u utorak da imaju naznake da je vladajući režim Bashara al-Assada koristio kemijsko oružje, uključujući i klor, na sjeverozapadu Sirije, te da će Washington i njegovi saveznici reagirati brzo i na odgovarajući način.

“Nažalost, imamo naznake da je Assadov režim ponovno koristio kemijsko oružje, uključujući navodni napad klorom na sjeverozapadu Sirije 19. svibnja. Još uvijek prikupljamo informacije o tom incidentu, ali ponavljamo naše upozorenje da će SAD i njegovi saveznici reagirati brzo i na odgovarajući način ako je Assadov režim koristio kemijsko oružje”, priopćila je glasnogovornica State Departmenta Morgan Ortagus.

Ona je kazala da je navodni napad kemijskim oružjem dio oružane kampanje snaga sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, te da se time krši primirje u pokrajini Idlib gdje se nalazi nekoliko milijuna civila. “Napadi režima protiv zajednica na sjeverozapadu Sirije moraju prestati. SAD ponavlja upozorenje, koje je predsjednik Donald Trump prvi puta objavio u rujnu 2018., da bi napad na demilitariziranu zonu u Idlibu zaprijetio destabilizaciji regije”, kaže se u priopćenju State Departmenta.

Za vrijeme Trumpova predsjednikovanja SAD su dva puta bombardirale Siriju, u travnju 2017. i u travnju 2018., zbog navodnog korištenja kemijskog oružja od strane Assadovog režima.

Mediji koji su dobili nacrt javljaju da bi sankcije mogle biti nametnute vlasnicima brodova koji sudjeluju u podmorskom polaganju plinovoda u Baltiku. Riječ je o projektu koji razvijaju ruske i europske energetske kompanije i koji uglavnom dobro napreduje. Državni tajnik za energetiku Rick Perry najavio je zakon na inauguraciji novog ukrajinskog predsjednika u Kijevu. “Američki Senat će donijeti zakon, koji će biti potvrđen i u Kongresu, a predsjednik Trump će ga potpisati. Zakon će uvesti sankcije za Sjeverni tok”, reako je Perry.

Riječ je o projektu vrijednom 9,5 milijardi eura, koji se već gradi a trebao bi još jače povezati Njemačku i Rusiju, a SAD smatraju da će Rusija njime ojačati kontrolu nad opskrbom Europe energijom. Bilo kakve sankcije bile bi udarac na rusku ekonomiju koja se već pet godina nalazi pod sankcijama, a ruske kompanije nemaju pristup zapadnim bankama niti poslovanju na zapadu.

Plinsko polje Bovanenko, iz kojeg će se plinovod opskrbljivati plinom već je započelo podizati proizvodnju, a u tvrtki Nord stream kažu da su svjesni rizika sankcija, ali u njega ne vjeruju. Niti jedna ugovorna kompanija nije napustila posao zbog prijetnje sankcijama a Moskva ponavlja da nije riječ o političkom projektu. “Prijetnja sankcijama nije ništa drugo do otvorenog očitovanja nelojalne konkurencije”, kaže Putinov glasnogovornik, javlja FT.

Reagirao je lasnogovornik ruskog predsjednika Dmitry Peskov „U mnogmu projekt je već realiziran i postoji uvjerenje kako će projekt biti finaliziran i zaštićen u interesu europskih potrošača „plavoga energenta“, kazao je Peskov. Pri tom je naglasio kako se ne smije zaboraviti da je riječ o međunarodnom projektu, u kojem „sudjeluje čitava grupa međunarodnih velikih tvrtki – divova, … i on se razvija dostatno brzom dinamikom“. Ponovio je kako je riječ o tržišnom projektu koji nema veze s politikom, i da su bilo koja nastojanja za njegovom obustavom samo izraz nelojalne konkurencije.

Kompanija “Gazprom energoholding” razmatra projekat izgradnje elektrane snage 300 MW u Srbiji, rekao je direktor te kompanije Denis Fjodorov, prenosi Srna. 

U ožujku je generalni direktor ove kompanije reako da “Gazprom energoholding” analizira tri do četiri lokacije za izgradnju termoelektrane u Srbiji. Srbija će uskoro započeti izgradnju plinovoda Turski tok na svom teritoriju, kojim će cca 15,8 mlrd m3 plina iz Turske ići put Mađarske i Austrije. Također, zemlja će proširiti plinsko skladište Banatski dvor te razmatra gradnju dva nova plinska skladišta.

Plinovod će u Srbiju ući kod Zaječara a iz zemlje će izaći kod Horgoša.

Jedan krak predviđen je za Republiku Srpsku koja na nacionalnoj razini opstruira plinsko povezivanje Hrvatske i BiH. Plin iz tog plinovoda trebao bi puniti plinsko skladište Banatski dvor za koje je dogovoreno proširenje koje počinje već idućeg mjeseca, a kapacitet bi mu se trebao povećati s 350 mil. na 750 mil. m3 plina s dnevnom moći utiskivanja 10 mil. m3 plina.

U skladištu Gazprom drži udio od 51 posto, a Srbijagas ostatak. Također, u planu je gradnja još dva plinska skladišta u toj zemlji, kapaciteta milijardu m3 plina, u Itebeju i kod Pančeva, piše Politika. Plin bi Srbiji bio koristan i za izgradnju plinskih elektrana u Beogradu, Nišu i Pančevu. Kad je riječ o plinovodu, više od pola zemljišta spremno je za zemljane radove, a građevinske dozvole su uredne, piše Tanjug

Vladajuća koalicija na čelu sa Srpskom naprednom strankom (SNS) predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, samouvjerena u svoju nadmoć i pobjedu, mogla bi na izvanredne parlamentarne izbore već u lipnju, poruka je odaslana srbijanskoj javnosti poslije sjednice predsjedništva SNS-a u ponedjeljak.

Na drugoj strani, oporba inzistira na dvije ključne stvari: ostavkama šefa države i državnog vrha, te na stvaranju poštenih uvjeta za demokratske izbore, među kojima je, uz oslobađanje medija pod kontrolom vlasti, i ažuriranje popisa birača.

Ti su se zahtjevi već profilirali i konkretizirali tijekom troipolmjesečnih prosvjeda “1 od 5 milijuna” započetih u Beogradu 8. prosinca kao izraz građanskog bunta zbog premlaćivanja jednog čelnika oporbe i nasilja vladajuće stranke prema neistomišljenicima, a prihvaćenih u još stotinjak gradova u središnjoj Srbiji i Vojvodini, te i u nekoliko mjesta na Kosovu.

Odluče li naprednjaci svojom nadmoćnom većinom glasati u Skupštini Srbije za raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora, to bi se među njihovim pristašama moglo razumjeti i kao ustupak oporbi, jer je pritisak na vlast uličnim prosvjedima već dobio legitimitet izričitog neslaganja znatnog dijela javnosti s Vučićevom politikom.

Upad prosvjednika i nekoliko oporbenih čelnika prije desetak dana u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS), uz osude za “neciviliziran”, “nasilan” i “nedemokratski” pritiska na medije, postao je pokazatelj nagomilanog nezadovoljstva javnosti zbog otvorene naklonosti javne televizije šefu države i vladajućoj koaliciji.

Uz sve, verbalno vrlo oštre i uvredljive političke optužbe na račun prosvjednika i oporbe, Vučić je ipak javno pristao “otvoriti pitanje” RTS-a, istodobno sugerirajući da pravosuđe oslobodi prosvjednike.

Spreman sam razgovarati s građanima, bila je Vučićeva poruka poslije prosvjeda tijekom kojih ga je nekoliko tisuća ljudi zadržalo u zgradi predsjedništva, postavljajući “živi obruč” nasuprot kordonima policije i žandarmerije.

Srbijanski je predsjednik uz tu poruku istodobno naglasio i političku distancu – da nema namjeru razgovarati s nekolicinom čelnika oporbe koje je nazvao “fašistima” i “tajkunima”. Poslije sastanka vrha SNS-a u ponedjeljak, Vučić je ocijenio kako je “Srbija bliža raspisivanju izvanrednih parlamentarnih izbora nego ranije”.

Ustvrdio je kako su članovi predsjedništva naprednjaka “bili jednoglasni” da izbore treba raspisati, dok je on bio suzdržan i “zamolio da dobije određeno kratko vrijeme” da se o tome izjasni “zbog određenih investicija” i u “nadi da će netko iz Prištine prihvatiti nastavak pregovora” o rješavanju pitanja Kosova.

Uz tu izjavu, u utorak su uslijedila dodatna tumačenja čelnika SNS-a koji oporbu optužuju da stvara “bolesnu političku klimu” dok vladajuća stranka “ima veliku odgovornost nastaviti refome” i zaštititi “nacionalne i državne interese” Srba na Kosovu i u regiji.

Ukoliko se se Vučić i naprednjaci ipak odluče da u lipnju pozovu birače na izvanredne izbore, velika je vjerojatnost da stranke i pokreti u oporbenom Savezu za Srbiju, te pretežit dio oporbe, neće sudjelovati u izbornom procesu.

Tim prije jer dosadašnje funkcioniranje političkog ustroja vlasti, na čelu s naprednjacima, ukazuje da se ne bi olako pristalo na demokratiziranje predizbornih uvjeta kroz traženi medijski pluralizam i druge ustupke, dovoljne da se oporbu izvede na birališta.

Vučić ne bi imao problem osigurati unutarnji pluralistički legitimitet izborima kroz sudjelovanje svojih koalicijskih partnera – socijalista (SPS) šefa diplomacije Ivice Dačića, Pokreta socijalista ministra obrane Aleksandra Vulina, te udruženih umirovljenika (PUPS) i Jedinstvene Srbije (JS) te ponovno nadmoćno pobijediti.

Međutim, u tom bi slučaju, ukoliko heterogena oporba, ideološki i programski neusuglašena, odluči bojkotitrati izbore, Vučić sebi dodatno zakomplicirao poziciju, okrnjenim legitimitetom koji bi mu u međunarodnim relacijama mogao otežati polazišta u postizanju pravno obvezujućeg sporazuma s Kosovom koji očekuju i Bruxelles i Washington.

U međuvremenu, unutarnji politički pritisak na Vučića dodatno raste. Predsjednik konzervativno-desničarskog Pokreta Dveri i jedan od vođa Saveza za Srbiju Boško Obradović, kojeg Vučić skoro svakodnevno naziva “fašistom”, izjavio je da upad na RTS koji je predvodio “nije bio planiran, već spontan” te poručio da više neće biti “solo igrač”, ali ne prihvaća ni da “još 77 godina hoda bez rezultata”.

Obradović je u intervjuu za N1 rekao kako Vučić neće pristati na bilo što osim kada “dođe do zida”. Organizatori prosvjeda “1 od 5 milijuna” i oporbeni Savez za Srbiju pozvali su “cijelu Srbiju” na veliki prosvjedni skup u Beogradu 13. travnja, ukoliko do tada državni vrh na čelu s predsjednikom Vučićem ne pokaže mnogo više od natruha dobre volje za ustupcima koje tisuće ljudi od početka prosinca traže na ulicama Beograda i u sve više gradova diljem Srbije.

“To su unutarnja pitanja u Srbiji u koja se ne želim miješati, međutim ne želim vidjeti destabilizaciju cijelog prostora, a destabilizacija Srbije bi svakako utjecaja na destabiliziranje drugih država”, kazala je predsjednica novinarima na marginama konferencije o investicijama Večernjeg lista.

“Nije ovo neko idealno vrijeme za jugoistok Europe i trebamo biti vrlo oprezni kada je riječ o međudržavnim odnosima, a to uključuje odnos između Hrvatske i Srbije i BiH”, zaključila je.

Dvodnevni prosvjedi u Beogradu, započeti u subotu uobičajenim mimohodom “1 od 5 milijuna” i nasilnim ulaskom prosvjednika u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS), koji su nastavljeni u nedjelju opsadom zgrade predsjedništva i sukobima demonstranata s policijom, završeni su u nedjelju navečer ultimatumom vlasti da do ponedjeljka u 15 sati oslobodi prosvjednike uhićene zbog ulaska u RTS.

Posljednju riječ na kraju dva burna dana u Beogradu imao je ipak predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je u nedjelju navečer, u intervjuu komercijalnoj televiziji Pink, jednoj od televizija s nacionalnom frekvencijom koja uživo prenosi većinu njegovih javnih nastupa, poručio kako “nekažnjenog nasilja više neće biti”.

Države zapadnog Bakana koje svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen time opasno ugrožavaju zdravlje svojih stanovnika ali i onih u državama-članicama Europske unije, sažetak je analize nekoliko europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavljene u utorak.

Kako navodi Centar za ekologiju i energiju, čije je sjedište u Tuzli, organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje provele su analizu utjecaja rada termoelekrana na zapadnom Balkanu prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Kao ilustracija naveden je podatak iz 2016. po kojemu je samo tijekom 2016. godine iz termoelektrana na zapadnom Balkanu u zrak ispuštena količina sumpornog dioksida (SO2) jednaka onoj emitiranoj iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji, a tome treba dodati i enormu količinu zagađenja česticama prašine i dušičnim oksidom.

Sve to ima i konkretnu cijenu. Zbog onečišćenja zraka procijenjeno je kako se godišnji troškovi za zdravstvo koji iz toga proistječu za države zapadnog Balkana broje u iznosima od 6 do čak 11,5 milijardi eura. “Desetljećima termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš te svoje, ali i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti počnu voditi brigu o zdravlju svojih i građana EU”, izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Termoelektrane zapadnog Balkana izravna prijetnja i stanovnicima zemalja EU

Savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica izvještaja Vlatka Matković Puljić upozorila je kako je onečišćenje iz termoelektrana zapadnog Balkana izravna prijetnja i za stanovnike država u EU jer taj problem ne poznaje granice. “U Europi to i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utječe na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, izravnih susjeda regiji zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvaliteta zraka”, kazala je Matković Puljić.

U Bosni i Hercegovini, koja je kao dio bivše Jugoslavije izgradila brojne kapacitete za proizvodnju električne energije temeljene na eksploataciji ugljena, posebice koncetrirane na području Tuzle i u Kaknju u središnoj Bosni, gradnja tih elektrana nastavljena je i nakon rata, unatoč preporukama o potrebu smanjenja proozvodnje energije iz fosilnih goriva. Kineskom tehnologijom je u mjestu Stanari kod Doboja izgrađena i 2016. u pogon puštena potpuno nova termoelektrana koja struju proizvodi isključivo za izvoz.

Proširenje termoelektrana na ugljen pravda se radnim mjestima

Vlasti RS-a planiraju obnovu i proširenje termoelektrane u Gacku, a one u Federaciji BiH gradnju novih termoblokova u Tuzli, pri čemu se tvrtke iz Kine ponovo nameću kao najzainteresiraniji partneri.

Vlasti u oba entiteta tvrde kako je održanje priozvodnje i proširenje teermoelektrana na ugljen nužno zbog razvitka i očuvanja radnih mjesta, no analiza koju je 2018. godine objavio upravo tuzlanski Centar za ekologiju i energiji pokazala je kako su to netočne konstatacije te da to vrijedi za sve države zapadnog Balkana koje također planiraju slične projekte. “Dok predlagatelji navode da će u regiji biti sačuvano 10030 radnih mjesta i otvoreno 17600 novih, vjerojatnije je smanjene broja radnih mjesta za 5170. Razlog tome je činjenica da se i u slučaju kada se otvaraju nova radna mjesta zapravo radi o manjem broju nego što se prvobitno tvrdilo, kao i da ta brojka samo doprinosi nadomještavanju broja radnih mjesta koje je potrebno ukinuti u rudnicima radi postizanja prosječne produktivnosti rada u Europskoj uniji”, stoji u ovoj analizi.

Prema analizi koju je još 2004. godine provela Svjetska banka, broj zaposlenih u industriji ugljena na zapadnom Balkanu apsolutno nema ekonomsku osnovu i morao bi biti smanjen za najmanje 80 posto kako bi postao održiv i isplativ. U slučaju BiH to bi značilo da se s 15 tisuća broj zaposlenih mora smanjiti na svega 3 tisuće, a u Srbiji sa 25 tisuća na 8 tisuća.

U analizi podsjećaju i na to kako kod planiranja tremoelektrana na fosilna goriva okolišni faktor igra ogromnu ulogu zbog jasnih klimatskih promjena. Kako bi se izbjegla klimatska katastofa odnosno kako bi se zadržalo projecirani rast temperature ispod dva stupnja Celzijevih najmanje 80 posto geoloških rezervi ugljena diljem svijeta moralo bi ostati netaknuto. No čak je i prag rasta od dva stupnja Celzijevih neophodno sniziti kako bi se zaštitile zemlje koje su posebno izložene neželjenim utjecajima klimatskih promjena. Stoga je 2015. potpisan Pariški klimatski sporazum kojim se zemlje potpisnice pravno obvezuju da će nastojati porast globalne temperature ograničiti ispod praga od 1,5 stupnja Celzijevih.