Srbija

Predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaci, sjedeći svaki na jednom kraju stola, ukopali su se u ponedjeljak u svoje pozicije na hitnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a održanoj nakon odluke Prištine da formira vlastitu vojsku.
“Moram reći da sam jako zabrinut čak pomalo i uplašen za budućnost ne samo mog naroda, naše zemlje Srbije, nego i za čitavu regiju”, kazao je predsjednik Srbije. Srbija koja je uz potporu Rusije sazvala sjednicu Vijeća pozvala je na pojačanu uključenost UN-a u pregovore koje od 2012. vode pod okriljem EU-a dvije strane.

“Vojska Kosova pridonijet će stabilnosti regije”, “nikad neće biti prijetnja”, rekao je predsjednik Kosova Hashim Thaci. “Spremni smo za dijalog”, rekao je poručiviši da će “ako ne iskoristimo taj povijesni trenutak sve strane trpjeti”.

Članice Vijeće sigurnosti UN-a u svojim su izlaganjima pokazale podijeljenost.

Osuđujući “vrlo ozbiljno kršenje rezolucije 1244” iz 1999. kojom je odobrena uspostava sigurnosnih snaga Kosova Rusija je kazala kako prijeti “stanje koje može eksplodirati u svakom trenutku”. “Ukoliko te snage uđu u srpska područja Beograd će ih braniti”, rekao je ruski veleposlanik Vasilij Nebenzja.

SAD je potvrdio potporu tranformaciji kosovskih snaga sigurnosti koje predstavljaju sve zajednice na Kosovu dok je Kina pozvala sve strane da se suzdrže od retorike koja potpiruje napetosti.

Predstavnici europskih zemalja u priopćenju objavljenom prije sjednice pozvali su na dijalog. Ključno je” da Srbija i Kosovo ostanu predane zajedničkom radu na “sveobuhvatnom i pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji” i stvore “uvjete za obnovu dijaloga uz pomoć visokog predstavnika Europske unije što je moguće prije”, navodi se u njihovu priopćenju.

Prema zakonu koji je usvojio u petak kosovski paralment kosovska će vojska biti odgovorna za “osiguranje teritorijalnog integriteta zemlje” i za “zaštitu imovine i interesa Republike Kosovo”. Snage koje danas broje 2500 pripadnika trebale bi se povećati na 5000 uz dodatnih 3000 rezervista. Kosovo je neovisnost proglasilo 2008. i tu zemlju danas priznaje 115 država.

Milorad Grčić, v.d. direktora Elektroprivrede Srbije (EPS), kaznio je 23 zaposlena zbog propusta u radu čije su posljedice i pad Srbije na Doing Business listi Svjetske banke i prekidi u opskrbi električnom energiju u beogradskim naseljima Kotež i Krnjača, priopćio je EPS.
Istraga unutrašnje kontrole pokazala je da su zaposlenici EPS-a odgovorni za kršenje procedura za izdavanje dozvola za priključenje na električnu mrežu i kašnjenje u izdavanju dozvola zbog čega je Srbija, između ostalog dobila nižu ocjenu Svjetske banke, piše u priopćenju, prenosi agencija Beta. Dodaje se da su pojedinci umiješani u korupciju i protiv njih su podnesene kaznene prijave, a dio odgovornih kažnjen je zbog loših rezultata u smanjenju gubitaka i krađe električne energije.

Na temelju rezultata istrage Nadzornom odboru EPS-a predloženo je da se smijene Ljubiša Krunić, direktor ED Centar Beograd, Dragan Jeknić, direktor ED Banovo Brdo, Ivan Ilić, direktor ED Zemun, Nenad Milošević, direktor ogranka Niš, Goran Nikolić, direktor ogranka Vranje, Stevica Cigulov, direktor ogranka Zrenjanin i Borko Golubović, direktor ogranka Prijepolje.

Smijenjeni su i na niže pozicije prebačeni Slobodan Petrović, referent pregleda i spojeva ED Centar Beograd, kao i Rade Mirović, samostalni referent pregleda i spojeva ED Banovo Brdo, Siniša Porodinčević, referent pregleda i spojeva i Ivan Marković, također iz ED Banovo Brdo. Uz njih, smijenjeni su i na niže radne pozicije prebačeni Dušan Anđelković, koordinator ODS Niš, Dragan Đorić, šef Službe za planiranje i investicije i Igor Todorović, direktor Sektora za planiranje i investicije u Nišu, Vladica Aleksić, direktor odjela za tehničke usluge Vranje, Dragan Đokić, vodeći stručni suradnik za podršku tržištu i smanjenje gubitaka u Loznici i Milan Škipina iz odjela za tehničke usluge Zrenjanin.

Zbog problema s opskrbom strujom u Kotežu i Krnjači NO-u je predložena smjena Srđana Jeftića, direktor Elektrodistribucije Krnjača, dok su smijenjeni i na niže pozicije prebačeni Nebojša Radovanović, direktor Tehničkog centra Krnjača, Aleksandar Sknepnek, šef službe u odjelu Kalemegdan i drugi. “U EPS-u neće biti zaštićenih i svi odgovorni za propuste bit će kažnjeni”, rekao je Grčić, piše Poslovni dnevnik.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić pozvala je u srijedu Prištinu da pokaže žalbu koju je navodno uputila tijelima CEFTA-e o tome da Srbija krši taj sporazum, o čemu je dan ranije u Zagrebu, na sastanku SEI-a, govorio albanski premijer Edi Rama, koji je, smatra Brnabić, trebao pozvati Prištinu na razumnije ponašanje, a ne širiti ono što je ona nazvala “političkim spinom”.
Ako žalbe nema, onda je Rama svjesno i namjerno pokušao obmanuti javnost u regiji da je Srbija prekršila sporazum CEFTA, rekla je Brnabić novinarima u srbijanskoj vladi, komentirajući Raminu izjavu u Zagrebu da je Srbija prva kršila regionalni trgovinski sporazum te da se Kosovo zbog toga žalilo. Brnabić je rekla kako je “naivno očekivala” od Rame da pozove Prištinu na “razumnije ponašanje”. Ona je ocijenila da je “jedini cilj” Ramine izjave da se proširi “politički spin i da se Srbija okrivi za sve nerazumne odluke Prištine”. Tražeći od Prištine da objavi žalbu koju je, kako tvrdi Rama, uputila nadležnim tijelima CEFTA-e, Brnabić je naglasila da je službena žalba Srbije na kosovske carine zavedena u dokumentima CEFTA.

Ako se Priština žalila, a nitko im nije odgovorio, poslije 90 dana mogu pokrenuti međunarodnu arbitražu, objasnila je Brnabić. Ona je naglasila kako je Priština po drugi put promijenila razlog kojim je pravdala uvođenje carina na robu iz Srbije. Prvi put je to bilo uz obrazloženje kako Srbija blokira Kosovo u međunarodnim institucijama, a drugi put navodno da je Srbija krišila sporazum CEFTA, kazala je srbijanska premijerka.

Brnabić je rekla i da Srbija od uvođenja carinskih pristojbi mjesečno gubi 42 milijuna eura je ne može svoju robu plasirati na tržište Kosova. Srbijanska premijerka rekla je i da je u utorak zbog prištinskih carinskih pristojbi održan prvi neslužbeni sastanak s predstavnicima Misije UN na Kosovu (UNMIK), koja zastupa Kosovo u CEFTA-i, a sljedeći korak je da Srbija odredi novi datum za prvi službeni sastanak, što će, kako je najavila, uslijediti u iduća 24 sata.

Kosovo je u studenome prvo uvelo carine od 10 posto na robu iz Srbije i BiH, a potom ih je podiglo na 100 posto, pravdajući to navodno neravnopravnim tretmanom kosovske robe, da bi kao dodatan razlog uvođenju carina bila navedena srbijanska kampanja protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, poput nedavnog odbijanja članstva u Interpolu. Kosovski premijer Ramush Haradinaj kazao je da će, unatoč europskim pritiscima da se carine povuku, one ostati na snazi dok Srbija ne prizna Kosovo.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u utorak je, u odvojenim razgovorima s veleposlanicima SAD-a, Rusije i Kine u Beogradu, ukazao na moguće posljedice u regiji zbog pristojbi koje je uvela kosovska vlada na robu iz Srbije i BiH i najavljenog formiranja vojske Kosova 14. prosinca.
Vučić je zamolio američkog veleposlanika Kyla Scotta da SAD „iskoriste politički utjecaj i upozore Prištinu da svojim potezima ugrožava mir i stabilnost u regiji“, priopćeno je iz ureda srbijanskog predsjednika. Poslije sastanka s Vučićem američki veleposlanik objavio je poruku na Twitteru u kojoj je napisao da SAD i EU dijele zajedničko uvjerenje da Kosovo treba ukinuti carinske pristojbe Srbiji i BiH.

“Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova jedini je put ka stabilnosti i napretku. Potrebne su mirne glave i hrabro vodstvo. SAD i EU su ujedinjene u uvjerenju da pristojbe treba ukinuti”, poručio je američki veleposlanik u Beogradu.

Scott nije komentirao najavu formiranja kosovske vojske, što Srbija vidi kao „novu opasnu mjeru na štetu sigurnosti i stabilnosti“, ocijenila je Radio-televizija Srbije. S Vučićem su razgovarali i ambasadori Kine i Rusije, a ruski veleposlanik Aleksandar Čepurin prištinske pristojbe na uvoz robe iz Srbije nazvao je „farsom”, uz ocjenu da bi njihove „posljedice mogle biti brojne“.

Vučić je zatražio i potporu Kine nakon najave o formiranju kosovske vojske, te je veleposlanika Li Manxanga zamolio da “redovito izvješćuje kinesko vodstvo o razvoju situacije na Kosovu“, priopćeno je uz Vučićeva ureda.

Kosovski dužnosnici priopćili su, poslije posjeta europskog povjerenika za proširenje i susjedsku politiku Johannesa Hahna Prištini u ponedjeljak, da će pristojbe ostati na snazi dok Srbija ne prizna neovisnost Kosova. Vlasti u Prištini najavile su za 14. prosinca formiranje vojske Kosova, što Beograd vidi kao dodatno ugrožavanje stabilnosti i mira u regiji.

Beograd je spreman nastaviti dijalog s Prištinom kad kosovske vlasti povuku jednostrano uvedene pristojbe na robu iz Srbije, poručio je u ponedjeljak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u razgovoru s povjerenikom EU za pridruživanje i susjedsku politiku Johannesom Hahnom, koji je najavio kako će pozvati Kosovo da “deblokira regionalnu suradnju” i vrati se dijalogu.
Vučić je, prema priopćenju iz njegova ureda, “upozorio europskog povjerenika na moguće posljedice neodgovornog poteza Prištine oko povećanja pristojbi na srpsku robu” naglasivši kako te mjere mogu “voditi punom destabiliziranju regije”. Također je istaknuo kako je Priština povećanjem pristojbi na robu iz Srbije “dodatno prekršila sporazum CEFTA” te kako jednostrane mjere Prištine “vode ka punoj destabilizaciji cijele regije” i da “mogu dovesti i do dubljeg eskaliranja sukoba”.

Vučić je zahvalio Hahnu “na razumijevanju situacije i na njegovoj želji da problem riješi” te na pomoći Srbiji na europskom putu poručivši da je za daljnji napredak regije “ključno očuvanje mira i stabilnosti” te nastavak procesa eurointegracija.

Beograd je spreman nastaviti dijalog s Prištinom, nakon što Priština povuče neodgovorne poteze, naglasio je Vučić poručivši da Srbija neće uzvraćati bilo kakvim protumjerama, jer želi ostati “pouzdan partner u regiji, Europi i svijetu”.

Poslije sastanka Vučić-Hahn nije bilo izjava za medije, no Hahn je prije odlaska iz Beograda u Prištinu na Twiteru naglasio kako će svoje sugovornike na Kosovu “pozvati da deblokiraju regionalnu suradnju i trgovinu” i “naglasiti da je potrebno vratiti se dijalogu”. “Dobar sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu, gdje smo razgovarali o prostojbama Kosova na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koje krše sporazum CEFTA i regionalnu suradnju”, napisao je Hahn na Twitteru i poručio da je posebice naglasio “hitnu potrebu za smirivanjem situacije izazvane odlukom Prištine da poveća pristojbe Srbiji i BiH”.

Sastanak Hahna s Vučićem na Twitteru je prokomentirao i šef delegacije EU u Srbiji Sem Fabrizzi, istaknuvši kako je Hahn tijekom razgovora u Beogradu “pozvao na dobrosusjedske odnose kako bi se osigurala dugoročna stabilnost”. “Ponudio je svoju punu podršku naporima da se kriza riješi na miran način, uz poštovanje međunarodnog prava i regionalnih sporazuma”, napisao je Fabrizzi.

Hahn je iz Beograda otputovao u Prištinu na razgovore s dužnosnicima Kosova, a u zgradi kosovskog parlamenta očekuju ga i zastupnici Srpske liste koji mu žele ukazati na moguće humanitarne posljedice odluka Prištine o jednostranom povećanju pristojbi na uvoz robe iz Srbije i BiH.

Beograd nije priznao i odbija priznati neovisnost Kosova, a posljednjih mjeseci diplomatskom kampanjom nastoji smanjiti broj zemalja koje su priznale državnost samoproglašene Republike Kosovo.

Kosovo su priznale vodeće zemlje Zapada i većina država EU, a uz pet zemalja Unije protutežu na strani Srbije prave Rusija i Kina, koje blokiraju kosovski prijem u Ujedinjene narode.

Srbija vodi kampanju da zemalje koje su priznale Kosovo povuku međunarodno priznanje kosovske neovisnosti, a napetosti je u posljednje vrijeme dodatno potaknulo odbijanje Interpola da primi Kosovo u članstvo, zbog čega je Beograd likovao, a Kosovo ocijenilo da je odbijanje rezultat snažnog lobiranja srbija nske diplomacije.

Priština je reagirala povećanjem pristojbi na robu iz Srbije i BiH prvo 10, a potom 100 posto, uz nastavak uzajamnog optuživanja za kršenje sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Europska unija i SAD su u međuvremenu od Prištine zatražili ukidanje pristojbi na robu iz Srbije i BiH, a Sarajevo je tražio da Priština iz svojih mjera izuzme robu iz Bosne i Hercegovine.

Kosovski premijer Ramush Haradinaj ustvrdio je u autorskom tekstu za Washington Post (WP) da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, uz potporu Rusije, spreman priznati Kosovo pod uvjetom da se Priština odrekne dijela teritorija, na što je Vučić uzvratio ocjenom kako Haradinajev tekst „nema neku naročitu težinu“ te da mu je cilj u američkoj javnosti prikazati povezanost Srbije i Rusije.
“Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, podržan od Rusije, uputio nam je nepristojnu ponudu: Srbija će priznati Kosovo ako joj damo dio našeg teritorija“, napisao je Haradinaj za WP, te poručio kako je to “previsoka cijena za platiti” i dodao da Kosovo neće kršiti svoj ustav.

„Srbija želi stvoriti etnički ‘čistu’ državu, oduzeti ljudima državljanstvo i izbaciti ih iz njihovih domova”, ocijenio je Haradinaj u autorskom tekstu za WP, koji prenosi agencija Beta. On je naveo da se Kosovo neće odreći suvereniteta i “uništiti svoj teritorijalni integritet samo da bi Srbija priznala nešto što je već činjenica”.

Komentirajući Haradinajeve tvrdnje za WP, Vučić je u četvrtak ocijenio kako navodi iz tog teksta pokazuju da je Priština stavila pregovore s Beogradom ad acta. “To što nisu spremni povući ni pristojbu (na robu iz Srbije), te da ni pod koju cijenu ne daju državnost i suverenitet, znači da su pregovori ad acta”, rekao je Vučić novinarima u Zrenjaninu, gdje je nazočio otvorenju tvornice „Essex Europe“.

Haradinaj: Srbija blokira Kosovo, pristojbe ostaju

Haradinaj u tekstu naglašava da Kosovo ne želi ‘razgraničenje’, odnosno razmjenu teritorija, što se posljednjih mjeseci spominje kao jedna od ideja o kojoj su, navodno, bili spremni razgovarati kosovski predsjednik Hashim Thaci i srbijanski šef države Vučić, te poručuje da „Kosovo neće uspostaviti opasan presedan koji će destabilizirati Balkan i one zemlje koje se bore za vlastiti teritorijalni integritet” i ističe kako se većina međunarodnih stručnjaka protivi toj ideji.

Kosovski premijer naglašava kako “Srbija i njezin saveznik Rusija odbijaju priznati“ suverenitet Kosova i sprječavaju mu ulazak u UN. “Kršeći Briselski sporazum, Srbija radi na blokiranju našeg puta ka članstvu u EU i članstva u mnogim međunarodnim organizacijama. Prošlog tjedna je osujećen naš pokušaj da se pridružimo Interpolu, čime se pomaže organiziranom kriminalu”, navodi Haradinaj i dodaje da Kosovo „nema povjerenja“ da će Srbija poštivati preuzete obveze.

Srbija „nije primijenila nijedan bitniji sporazum s Kosovom, uključujući Ahtisarijev plan, Briselski sporazum o normalizaciji odnosa iz 2013. i sporazume o opskrbi električnom energijom iz 2013. i 2015. godine”, tvrdi Haradinaj te optužuje Srbiju da lobira da Europska unija odloži ukidanje viza građanima Kosova pri čemu, tvrdi on, koristi novac stečen nepoštenom trgovinom s Kosovom kako bi financirala svoje kampanje lobiranja protiv Kosova.

Haradinaj je poručio i da će kosovske carine od 100 posto na srpsku robu ostati na snazi dok „Srbija ne prestane podrivati suverenitet Kosova“ i ne počne poštivati obveze koje je preuzela. “Srbija je predugo zloupotrebljavala kosovsko tržište i kršila odredbe Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini – CEFTA”, ustvrdio je kosovski premijer.

Kosovski premijer navodi da u potpunosti podržava postizanje “dugoročnog sveobuhvatnog mirovnog sporazuma sa Srbijom koji će obuhvatiti sva politička, sigurnosna, ekonomska, trgovinska i kulturna pitanja”, ocijenivši kako bi uspješnost tog sporazuma podrazumijevala „podršku većine naroda i Srbije i Kosova“. Taj sporazum mora rezultirati priznanjem Kosova od Srbije, ulaskom Kosova u UN i brzim putem ka članstvu u EU i NATO”, naglašava Haradinaj.

Vučić: Međunarodna zajednica mora pritisnuti Kosovo

Na pitanje novinara kako komentira Haradinajev tekst u WP, srbijanski predsjednik Vučić je rekao kako „ima pametnija posla“ od demantiranja kosovskog premijera. “To da ja sad govorim o sposobnosti njegovih savjetnika da napišu pismo nije moj posao, to su njihove unutarnje bitke, a takve stvari mene ne zanimaju”, rekao je Vučić o Haradinajevom tekstu.

Vučić je novinarima u Zrenjaninu rekao da je spreman razgovarati o kompromisu, što bi bilo najbolje rješenje, dok, kako navodi, Priština „nije spremna ni pristojbe povući“. Srbijanski predsjednik tvrdi da Priština spominje Rusiju svaki put kada hoće napasti Srbiju. „Mi smo ponosni na naše prijateljstvo s Rusijom. Samo ne znam zašto je toliko Hashim Thaci jurio Vladimira Putina po Parizu i po drugim mjestima“, rekao je Vučić.

Najavljujući današnji razgovor s predstavnicima kosovskih Srba Vučić je rekao da Srbija nije u lakoj poziciji, jer nema kontrolu “ni nad jednim pedljom Kosova i Metohije”, ali „zato ima svoj narod koji je spreman čuvati svoja ognjišta“, a taj narod ima „državu koja im je spremna svakako pomoći“. Kosovske Srbe ću zamoliti da prosvjede protiv carina od 100 posto na robu iz Srbije nastave mirno, rekao je Vučić dodavši da će država međunarodnoj zajednici ustrajno ukazivati koliko su te mjere „štetne i pogubne“ jer „dubinski razaraju mir i stabilnost“. Vučić kaže da se nada da će „međunarodna zajednica imati dovoljno snage i razuma da izvrši dovoljno veliki pritisak“ na Prištinu da povuče odluku o povećanju pristojbi.

Visoka predstavnica EU Federica Mogherini zatražila je u telefonskom razgovoru s Hashimom Thacijem povlačenje odluke kosovske vlade o 100-postotnom povećanju pristojbi na robu iz Srbije i BiH istaknuvši da to ne doprinosi izgradnji dobrosusjedskih odnosa. U Bruxellesu je navodno u pripremi sastanak visoke predstavnice s premijerima zemalja zapadnog Balkana, koji bi se mogao održati u drugom dijelu prosinca.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton rekao je u utorak  da je “vrijeme da Kosovo i Srbija postignu sporazum”, nakon što se sastao s kosovskim predsjednikom Hashimom Thacijem u Bijeloj kući. 
“SAD je spreman pomoći objema stranama da postignu povijesni cilj”, napisao je Bolton u tvitu. Kosovski predsjednik također je na društvenim mrežama izrazio optimizam nakon sastanka za “svu podršku koju je Kosovo dobilo za vrijeme njegove administracije”. “Slažemo se da ovdje za obje zemlje postoji povijesna šansa dijaloga koja se ne smije propustiti”, rekao je Thaci te dodao da će to pomoći kosovskim naporima  da se priključi NATO-u, UN-u i EU.

Sastanak je održan dan nakon što se Thaci sastao s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom, koji je potaknuo Kosovo da “iskoristi  ovu jedinstvenu šansu da postigne povijesni dogovor o sveobuhvatnoj normalizaciji sa Srbijom” u dijaloškom procesu kojem posreduje EU, navodi se u izjavi glasnogovornice Heather Nauert.

Pompeo je također pozvao Prištinu da ukine 100-postotne carine uvedene na uvoz iz Srbije prošli tjedan kao odgovor na srpsku kampanju da Kosovu blokira ulaz u Interpol. “Normalizacija odnosa između Kosova i Srbije jedini je način da se objema zemljama otvori put za integraciju u zajednice zapadnih zemalja”, navodi se u izjavi.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u četvrtak je neizravno priznao da Srbija nema suverenitet na Kosovu i rekao kako ga pogađa „loše miješanje“ Srpske pravoslavne crkve (SPC) u politiku, zapitavši koji to suverenite Srbija treba čuvati na Kosovu, kako je u svom priopćenju u srijedu od srbijanskog državnog vrha zatražila SPC.
“Kažete da čuvamo puni suverenitet, a moje pitanje za vas je: Koji suverenitet?”, upitao je Vučić u izjavi novinarima u Helsinkiju, gdje je nazočio summitu Europske pučke partije (SPP) čiji je pridruženi član i Vučićeva Srpska napredna stranka. Vučić je konstatirao da su „teritorij, narod i vojska i policija“, temeljni elementi suvereniteta jedne države, a potom upitao “što od toga Srbija ima na Kosovu”.

“Što nam je ostalo od 1999. i od 2009. i gdje su nam vojska, narod i koji teritorij kontroliramo? Kako da to čuvamo“, upitao je Vučić, naglašavajući kako su za njega ljudi najvažniji. Vučić je, navodeći kako puni suverenitet znači da Srbija uvodi vojsku i policiju na Kosovo, ocijenio da je to neodgovorno. „To je značenje tih riječi. Plašim se da je to neodgovorno. Neću se kockati, a da čuvam naš narod – naravno da hoću. Ali, time što ćete se truditi da ne želite bilo kakav kompromis – plašim se da nećemo imati oko čega praviti kompromise, jer nas je neodgovorna politika dovela u ovu situaciju”, rekao je Vučić za TV Pink iz Helsinkija.

Poslije izvanrednog zasjedanja Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve priopćio je u srijedu navečer kako se puni suverenitet i integritet Srbije na Kosovu „ne smije dovesti u pitanje ni po koju cijenu“, a državne dužnosnike Srbije pozvao da „umjesto na traženju što bržeg sporazuma s Prištinom, više pažnje posvete izgradnji jedne državne i nacionalne platforme” u čijoj bi pripremi sudjelovale sve relevantne institucije društva.

Predsjednici Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Hashim Thaci sastat će se u četvrtak navečer u Bruxellesu i pod okriljem EU i uz posredovanje šefice eurodiplomacije Federice Mogherini pokušati usuglasiti daljnje korake u dijalogu Beograda i Prištine u normalizaciji odnosa.

Večerašnjem trojnom susretu prethodit će odvojeni razgovori Mogherini s Vučićem i Thacijem, a sastanak u Bruxellesu, uz nedavnu najavu Kosova da će formirati vlastitu vojsku, opterećuje i jednostrana odluka prištinskih vlasti da uvedu carinske pristojbe od 10 posto na robu uvezenu iz Srbije i BiH, što je protivno sporazumu CEFTA. Toj odluci se protivi i EU, tražeći od Prištine da opozove svoju carinsku mjeru.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je u utorak kosovske Srbe da ne sudjeluju u vojsci Kosova čije su osnivanje ranije najavile vlasti u Prištini.
Vučić je tijekom zajedničke sjednice srbijanske vlade i predstavnika Srba s Kosova u Beogradu rekao kako prištinske vlasti planiraju predstaviti vojsku Kosova 28. studenog, na Dan albanske zastave, albanski nacionalni praznik.

Skup u Beogradu najavljen je kao donatorska konferencija za Kosovo vlade Srbije i predsjednika Vučića, pa je tako on rekao da će vlada u Beogradu u narednih godinu i pol uložiti 50 milijuna eura u infrastrukturne objekte u općinama većinski naseljenim Srbima.

Međutim, Radio Slobodna Europa (RFE) ocjenjuje da se sastanak “u jednom trenutku pretvorio u osobni Vučićev osvrt o izazovima” koji “iščekuju Srbiju u narednih mjesec dana”. “Još jedanput pozivam Srbe s Kosova i Metohije da u tome ne sudjeluju. Javno i otvoreno ih pozivam da ne sudjeluju u formiranju vojske Kosova jer tu vojsku formiraju – ni zbog čega drugog – već samo da bi te Srbe iskoristili da jednog dana zapucaju na Srbe. Pozivam Srbe da im ni na koji način u tom prljavom poslu ne pomažu. U prljavom poslu gaženja čak i vlastitog ustava”, pozvao je Vučić.

Izaslanstvo Srba s Kosova činili su pretežito predstavnici Srpske liste, političke grupacije koja se smatra sestrinskom strankom Vučićeve Srpske napredne stranke. Srpska lista je u rujnu 2017. podržala novu kosovsku vladu na čelu s premijerom Ramushem Haradinajem, kojeg službeni Beograd optužuje za ratne zločine. Iz Haradinajeve vlade Srpska lista izišla je u ožujku ove godine u znak prosvjeda zbog uhićenja i protjerivanja direktora vladina ureda za Kosovo Marka Đurića.

U Jugoistočnoj Europi najviše veleprodajne cijene za baznu električnu energiju u drugom kvartalu 2018. godine bile su u Grčkoj , a najniže u Bugarskoj , dok su u Srbiji i Hrvatskoj cijene bile 41, odnosno 43 eura za MWh, prema novom izvješću Europske komisije.
Veleprodajne prosječne cijene za baznu i vršnu električnu energiju u Jugoistočnoj Europi su naglo porasle od travnja, kada su bile 49 eura za MWh, do lipnju kada je zabilježeno više od 60 eura za MWh. Stalni rast cijena u tom dijelu Europe početkom ljeta je bio posljedica i temperatura, koje su za nekoliko stupnjeva bile više od prosječnih za ovo doba godine, što je povećalo potrošnju kupaca za potrebe hlađenja.

Što se tiče cijele EU, prosječne veleprodajne cijene električne energije u drugom kvartalu bile su 44 eura za MWh, što je godišnji rast od 18 posto. Niže cijene električne energije u Bugarskoj su možda bile posljedica povećanja proizvodnje u nuklearnim elektranama, koje, uz elektrane na lignit i hidroelektrane, mogu osigurati proizvodnju bazne električne energije uz niske troškove, navodi se u izvješću. Zbog takvih niskih cijena u Bugarskoj povećao se izvoz u susjedne zemlje, uglavnom u Grčku, Srbiju i Makedoniju.

U travnju 2018. godine udio obnovljivih izvora (voda, biomasa, vjetar i Sunčana energija) dostigao je 38 posto u proizvodnji električne energije EU-a, što je najviše od početka mjerenja ovih podataka, i prvenstveno rezultat dobre proizvodnje iz hidroelektrana i vjetroelektrana u najvećem dijelu Europe, naglašeno je u izvješću. Tako je u travnju ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora u EU bila veća od 80 TWh. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u drugom kvartalu 2018. udio fosilnih goriva (kombinacija krutih goriva i plina) smanjen je s 33 posto na 30 posto, dok je udio obnovljivih izvora porastao s 32% na 37%, objavio je Balkan Green Energy News.


Povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnja desetina energetskih objekata, ulaganje u prijenosnu mrežu te održivost rudnika i modernizacija proizvodnje, samo su neki od ciljeva Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koja je nedavno usvojena u Savjetu ministara BiH. Ipak, susjedna država ostat će solidno uronjena u proizvodnju energije iz fosilnih goriva. Istodobno, rast će cijena električne energije zbog veće penetracije obnovljivaca, prije svega korištenjem hidropotencijala, dok će vjetar i Sunce u finalnoj potrošnji rasti po vrlo malim stopama od 12%, odnosno 2,8% do 2035.. Ono što je gotovo sigurno, je da će zbog poticaja za ulaganja u obnovljive izvore energije samo po toj osnovi cijena električne energije u BiH do 2035. godine porasti najmanje 13% jer će za naknade trebati izdvojiti 115 mil. eura i to pod uvjetom da ostali troškovi (cijena električne energije, mrežarina i PDV) ostanu isti.