Slovenija

Broj ilegalnih migranata uhvaćenih u Sloveniji ove je godine po njegovim riječima učetverostručen u odnosu na lani premda nije onako enorman kao u vrijeme velike europske migracijske krize 2015. godine.

No, za razliku od tadašnjeg migrantskog vala kad su prevladavale izbjeglice iz Sirije, sada se radi o “ilegalnim, nezakonitim migrantima”, među kojima prevladavaju Afganistanci, te državljani afričkih zemalja, naglasio je Šarec.

Kako je pojasnio, oni nisu izbjeglice i klasični migranti nego dolaze krijumčarskim kanalima kojima upravljaju kriminalne udruge, naveo je Šarec u razgovoru koji je bio najviše posvećen unutarnjoj politici i odnosima u njegovoj vladi u prva tri mjeseca njena djelovanja.

Kazao je da se unatoč tome stanovništvo uz dijelove granice s Hrvatskom koje je izloženije migracijskim tijekom ne trebaju bojati za svoju sigurnost jer policija obavlja svoje zadaće i sprječava ilegalni migracijski promet, no ponovio je da ne namjerava u kratkom roku ukloniti žicu s dijela granice s Hrvatskom koja je postavljena pred kraj 2015. godine. Šarec je kao prepreku za poboljšanje odnosa s Hrvatskom naveo problem oko provedbe arbitražne odluke po kojoj bi većina Savudrijskog zaljeva pripala Sloveniji, zajedno s koridorom na otvoreno more preko hrvatskog akvatorija.

Slovenija je Hrvatskoj poslala prijedlog o osnivanju demarkacijskog povjerenstva koje bi implementiralo presudu arbitara, ali Hrvatska na prijedlog nije odgovorila, pa i njegova vlada kao i prijašnja očekuje pristanak Hrvatske na arbitražnu presudu i početak implementacije, pojasnio je Šarec.

Ako se dva susjeda dugo ne mogu sporazumjeti oko međe, onda izaberu sud. Nakon presude stvar je zaključena i treba je samo provesti na terenu, pojasnio je slikovito slovenski premijer.
Kao što je poznato, stajalište hrvatske vlade je da je Hrvatska u arbitražni proces ušla u dobroj vjeri 2009. godine, kad je potpisan arbitražni sporazum, ali da je Slovenija taj proces kontaminirala i kompromitirala nedopuštenim kontaktima bivše dužnosnice ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik sa bivšim slovenskim arbitrom, kad su se oni tajno dogovarali o strategiji utjecaja na arbitre, nakon čega je Hrvatska iz tog procesa istupila.

Hrvatska strana zato je Sloveniji ponudila bilateralno rješavanje graničnog pitanja, na što pak ne pristaje Slovenija, govoreći da je to pitanje poštovanja europske pravne stečevine i međunarodnog prava. Prijašnja vlada Mire Cerara zbog toga je protiv Hrvatske ove godine podnijela tužbu sudu EU-a u Luksemburgu, što ni po ocjeni slovenskih političkih analitičara nije poboljšalo izglede da se inače dobri susjedski odnosi, koje ilustrira i dobra gospodarska suradnja, podignu na višu političku razinu.

Štoviše, kako ovih dana primjećuju mediji u Sloveniji, ova će godina vjerojatno biti prva nakon 1991. u kojoj nije bilo bilateralnih sastanaka slovenske i hrvatske vlade na visokoj razini, u prvom redu sastanaka premijera ili ministara vanjskih poslova.

Premijeri Plenković i Šarec od ove su jeseni kad je formirana nova slovenska vlada razgovarali samo nekoliko puta na marginama sastanaka u Bruxellesu u okviru EU-a ili na drugim međunarodnim skupovima, ali sadržajnih razgovora o bilateralnim pitanja nije bilo.

U kampanji pred parlamentarne izbore održane u lipnju ove godine sadašnji premijer Marjan Šarec kazao je da neće ulaziti ni u kakvu koaliciju s Janšinom strankom, koja je važila kao favorit za osvajanje relativne parlamentarne većine, ustvrdivši da se ona netransparentno financira iz inozemstva, pa ni vlada u kojoj bi bi se ta stranka našla, po Šarčevim riječima, ne bi donosila suverene odluke.

Janšina je stranka je početkom godine za financiranje predizborne kampanje namjeravala uzeti kredit od anonimne poduzetnice iz BiH i to prijavila nadležnom slovenskom kontrolnom tijelu, ali je od toga kasnije odustala. No, potvrdila da je u vlasničku strukturu privatne televizije koju su osnovali članovi stranke i u vlasništvo njoj bliskih portala i tiskanih medija ušla skupina poduzetnika iz Mađarske sa svojim kapitalom. Riječ je o poduzetnicima za koje se smatra da su bliski mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, a koji su financirali i neke medije sličnog profila u Makedoniji, čije se je izvješćivanje temeljilo na antimigrantskoj platformi.

Reagirajući na najavu o osnivanju istražnog povjerenstva o financiranju njihove stranke u zadnjih šest godina, otkako je financiranje inozemnim izvorima striktnije regulirano, iz Janšine su stranke poručili da nemaju ništa protiv takvog istražnog povjerenstva ukoliko se ono bude bavilo i praćenjem novca iz kampanja svih ostalih stranaka, te financiranjem medija koje smatraju sklonim strankama ljevice, među kojima je, po njima, i jedna velika komercijalna televizija i renomirani tjednik, ali i velika većina tiskanih medija.

Iz oporbenih stranaka desnice i centra u srijedu su najavili i inicijativu za osnivanje više drugih istražnih povjerenstava, primjerice povjerenstva za utvrđivanje političke odgovornosti za loše stanje u zdravstvenom sustavu i povjerenstvo o korupcijskim mrežama u nabavama materijala za bolnice.

Uz to, Janšina stranka u srijedu je u parlamentu ponovo pokrenula raspravu o odgovornosti za bankarske gubitke iz ranijih godina koje je pokrila država, ali i najavila osnivanje posebnog istražnog povjerenstva kako bi se utvrdilo zašto je prilikom nedavne prodaje Nove Ljubljanske banke (NLB) inicijalnom javnom prodajom postignuta minimalna cijena dionice, čime su kako tvrde, oštećeni porezni platiše odnosno državni proračun.

U parlamentarnoj raspravi zastupnici iz te stranke tvrdili su da je tajming prodaje, kao i način na koji je izvedena, bio pogrešan i da je tako državi nanesene šteta od 500 milijuna eura te zahtijevali da odgovornost za to preuzme prijašnja vlada Mire Cerara.

Zadnje objavljene procjene rasta slovenskog BDP-a u ovoj godini ureda za makroekonomske analize i središnje banke nešto su veće i kreću se od 4,4 do 4,6 posto, ali također uz očekivani pad slijedeće godine.

U izvješću se takđer upozorava na slabljenje strukture javnih financija, zbog čega bi se strukturni deficit s lanjskih 0,4 potencijalnog BDP-a mogao povećati na 0,8 posto u ovoj i 1 posto u slijedeće dvije godine. Zbog prihoda od privatizacije dviju državnih banaka slovenski javni dug mogao bi do 2020. pasti na 62,6 posto BDP-a, sa 70,2 posto koliki se očekuje na kraju ove godine.

O tome će, kako navode slovenski mediji, biti riječi i prilikom sutrašnjeg posjeta ministra vanjskih poslova Mire Cerara Austriji, gdje će se sastati s austrijskom ministricom Karin Kneissl. Premijer Šarec u utorak je kazao da sam neće prisustvovati konferenciji u Marakešu na kojoj bi Globalni kompakt trebao biti prihvaćen na političkoj razini. Pri tome je upozorio da se oko Marakeškog dokumenta koji nije pravno obvezujući za države koje mu pristupaju podiže „mnogo prašine“ zbog unutarnjopolitičkih razloga.

Slovenska demokratska stranka (SDS) koju vodi bivši premijer Janez Janša u utorak je kao vodeća oporbena stranka zatražila izvanredno zasjedanje parlamenta zbog ilegalnih migracija, pri čemu je kao razlog navela i Marakešku deklaraciju koju ne smatra pravim načinom rješavanja te problematike.

U zahtjevu za održavanje izvanredne sjednice Janšina stranka navodi da je Slovenija ugrožena velikim priljevom migranata koji iz BiH preko Hrvatske dolaze u Sloveniju i idu dalje prema srednjoj i zapadnoj Europi, da je sve više migranata koji zlorabe institut zaštite izbjeglica i traže azil iako ne dolaze iz ratom ugroženih država. Umjesto da Europska unija u koju masovno dolaze migranti nešto napravi na području ilegalnih migracija na globalnoj se razini donose deklaracije i dokumenti “mimo javnosti“, navode u vodećoj oporbenoj stranci u Sloveniji, u svom zahtjevu za održavanje sjednice.

Janšina stranka na izborima početkom lipnja osvojila je relativnu većinu u parlamentu, ali nije uspjela sastaviti vladu koju je sastavio Marjan Šarec, povezavši šest stranaka ljevice i centra. Tu stranku su optuživali da je u neodmjerenoj predizbornoj kampanji koristila netolerantan i ekstremistički javni diskurs i u središte kampanje postavila migracije, te se po stajalištima o toj temi jako približila stranci mađarskog premijera Viktora Orbana – koji je pred izbore bio u Sloveniji kao Janšin gost, a ne glavnoj struji europskih demokršćana i pučana (EPP) kao svojoj nominalnoj političkoj obitelji.

U prvih devet mjeseci ove godine Slovenija je isplatila 104,8 milijuna eura za poticaje obnovljivim izvorima energije, što je sedam posto manje nego u istom periodu godinu ranije.

Prosječna veličina isplaćene potpore je 152,03 eura/MWh, što je nešto niže nego lani. Razlog manje isplaćenih sredstava su nepovoljne vremenske prilike koje su dovele do niže proizvodnje iz Sunčanih elektrana, za koje je isplaćeno 6,6 milijuna eura manje potpora nego lani, dok je proizvodnja iz malih hidroelektrana u tom periodu rasla za čak 30%. Za Sunčane elektrane isplaćeno je 51% potpora, slijede kogeneracije na fosilna goriva sa 17,6%, postrojenja na biomasu s 13% i bioplin s 10,7%. Krajem rujna u sustavu potpore bilo je 3.866 proizvođača nominalne snage 409,5 MW.

„Ja osobno nikad ne bih pristala da ljudi u našoj luci rade na kineski način, što znači jeftinu radnu snagu i rad 25 sati dnevno“, rekla je Bratušek, dodavši da po njenom mišljenju infrastruktura i upravljanje u luci Koper moraju ostati u rukama države.

Dopustila je, međutim, da bi se na natječaj za gradnju nova strateške pruge Koper-Divača, koja će povećati kapacitete transporta iz Kopra i njegove veze sa zaleđem i Europom, mogle javiti i kineske tvrtke, ali da bi one i u tom slučaju morale poštovati europske norme i direktive.

Te direktive bi morala poštovati i kineska poduzeća koja bi se mogla javiti na tender, rekla je Bratušek, dodavši kako bi osobno željela da se u projekt vrijedan skoro milijardu eura uključi i što više slovenskih izvođača, iako oni zbog lošijih međunarodnih referenci neće moći biti nosilac projekta gradnje.

Prema sadašnjim projektima, temeljenim za zakonu koji je prihvatila prijašnja vlada Mire Cerara, gradnja 27 kilometara duge pruge Koper-Divača koštala bi skoro milijardu eura. Zbog teškog terena te mnogo tunela, vijadukata i mostova na njegovoj trasi, gradnja će trajati više godina. Nekadašnja vlada koju je vodio Borut Pahor, koja je prva pokrenula taj plan, predviđala je 2011. godine da bi pruga bila završena 2017., ali su planovi kasnije pomaknuti u budućnost.

Protivnici Dolenčeva imenovanja u raspravi su navodili da je on član vodstva koje je pod prijašnjim guvernerom Boštjanom Jazbecom, koji je proljetos dao ostavku, zagovaralo dokapitalizaciju slovenskih banaka u vrijeme dužničke krize koja se po njihovu mišljenju pokazala pretjeranom i protivio se reviziji poslovanja središnje banke iz tog vremena koju je zahtijevala vlada.

Do imenovanja novog guvernera svoje središnje banke Slovenija neće moći glasovati na sjednicama vijeća Europske centralne banke u kojemu su guverneri svih nacionalnih centralnih banaka eurozone, a predsjednik Pahor, kako se očekuje, morat će objaviti novi javni poziv za prijavu kandidata za to mjesto.

Šarec je nakon uvodnog razgovora sa Stoltenbergom na Brdu kod Kranja rekao da će se osobno zauzimati za postupno povećanje vojnih izdataka, ali da se cilj o izdvajanju dva posto BDP-a ne može postići preko noći. „Nastojat ćemo u nekoliko godina doći na jedan i pol posto ako to bude dopuštala situacija, ali da preko noći dođemo do dva posto je isključeno“, kazao je novi slovenski premijer, dodavši da je Slovenija sigurna država te da nastojanja za očuvanje mira ostaje temelj njenog djelovanja u Savezu.

Povećanje izdataka ne tiče se samo naših obveza u NATO savezu jer smo svjesni da naš obrambeno-sigurnosni sustav treba modernizirati zbog nas samih i naše sigurnosti, dodao je Šarec. Stoltenberg je zahvalio na sudjelovanju Slovenije u misijama za održavanje mira pod okriljem NATO saveza, posebno u misijama u Afganistanu, na Kosovu i u Latviji, dodavši da savezništvo od Slovenije očekuje više kad je riječ o pravednoj raspodjeli tereta koje financijski podnose članice koje izdvajaju više postotke BDP-a za obranu i sigurnost zbog promijenjenih sigurnosnih prilika.
Stoltenberg će popodne, kako je najavljeno, govoriti u slovenskom parlamentu, a navečer imati razgovore s predsjednikom Borutom Pahorom.

“Mi smo se kratko sastali, razgovarali smo i dobro je da vodimo dijalog. Hrvatska pozicija je sasvim jasna, želimo riješiti pitanje granice na prihvatljiv način za obje države”, rekao je Plenković. Ponovio je hrvatska stajališta da je arbitraža nepovratno kompromitirana, da je Sabor donio jednoglasnu odluku o izlasku iz postupka arbitraže. “Sada želimo u vremenu koje je pred nama da smireno, uz dobru volju i ozračje obje zemlje postignu rješenje s kojim će moći živjeti. To je naša glavna poruka, a što se tiče slovenske pozicije ona nije za mene iznenađenje niti mi je nepoznata”, rekao je Plenković.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila je u utorak u Ženevi da čeka poziv premijera Andreja Plenkovića da posjeti Hrvatsku i da će, kada do toga dođe, posjetiti i Krk, odakle potječe dio njezine obitelji.

“Na Krku nisam bila već dvije godine. Čekam poziv premijera Plenkovića da me pozove u posjet i čim ga dobijem doći ću u Zagreb i onda na Krk”, odgovorila je Brnabić na novinarski upit kada će posjetiti Krk, odakle joj potječe po obitelj po očevoj strani.

Premijerki Brnabić je postavljeno i “lagano pitanje” hoće li njezina zemlja ove godine priznati Kosovo. “Na lagano pitanja, lagani odgovor. Ove ćemo godine priznati Kosovo kao ono što jest – autnomna pokrajina Srbije”, rekla je.

Brnabić je u Ženevi sudjelovala na sastanku u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma na kojem su sudjelovali predsjednici država ili vlada ili ministri iz Hrvatske, Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Srbije, Švicarske i Turske.

Tako je rezultat referenduma zapravo razotkrio “kontradiktornu situaciju u današnjoj makedonskoj politici”, u kojoj se svi deklarativno izjašnjavaju za europsku i euroatlantsku budućnost države, a u isto vrijeme na bojkot referenduma pozivaju i najveća oporbena stranka i predsjednik države, iako je jučerašnje savjetodavno referendumsko izjašnjavanje bilo „jedna od značajnih postaja na putu Makedonije do cilja“, navodi Vajgl.

Samo 36,5 posto birača s pravom glasa izišlo je na referendum u nedjelju kako bi odgovorili na pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Da bi referendum bio valjan, odziv je trebao biti 50 posto plus jedan glas, iako je 91 posto onih koji su izišli glasalo za promjenu imena države. Makedonski premijer Zoran Zaev sada će pokušati ratificirati sporazum s Grčkom o promjeni imena države u nacionalnom parlamentu. Referendum nije bio obvezujući, ali zbog njegovog neuspjeha teško će dobiti dvotrećinsku većinu potrebnu za ratifikaciju.