Slovenija

Novih 14 postaja

Shell Adria jača prisutnost svog brenda i ponude u Sloveniji nakon kupnje benzinskih postaja od mađarskog Mola. Kako su najavili, u posljednjim mjesecima 2023. i prvim danima siječnja 2024. otvorili su 14 benzinskih postaja i izgradili potpuno novi centar mobilnosti u Žalcu.

Shell je prvu pumpu otvorio 11. listopada prošle godine u Rogaškoj Slatini, posljednju jučer u Prestranku u Notranjskoj, a svih 38 pumpi koje je Shell kupio od Mola u sklopu preuzimanja OMV-a planira se otvoriti do proljeća 2024. godine. U Shellu predviđaju da će im najviše benzinskih crpki biti u Celju i Mariboru te okolici te u Primorskoj i Pomurju. „Shell planira većinu njih postupno pretvoriti u moderne centre mobilnosti u narednim godinama.

Novi centar mobilnosti već se nalazi u Žalcu i nije dio spomenutog ugovora s Molom jer se radi o potpuno novoj investiciji. Centar se nalazi uz štajersku autocestu, na povoljnoj lokaciji, neposredno uz izlaz za Žalec, a namijenjen je vozačima osobnih i teretnih vozila“, pojašnjavaju iz Shella.

Ova multinacionalna tvrtka prisutna je na slovenskom tržištu gotovo 30 godina, ali je do ove godine uglavnom posjedovala pumpe bez osoblja i za kamione. Najveća od njih nalazi se u Framu kod Maribora i smatra se drugom najvećom pumpom te vrste u Europi. Ova pumpa je do sada bila i jedina Shell pumpa u Sloveniji na kojoj su vozači osobnih vozila mogli točiti gorivo. Sada se to mijenja jer je prošle godine tvrtka kupila dodatnih 38 prodajnih mjesta od Mola koji je zbog prevelike koncentracije morao prodati dio mreže.

Sašo Berger

Sašo Berger jučer je postao novi predsjednik Uprave Petrola nakon iznenadn ostavke Nade Drobne Popović. Berger (rođen 1966.), od rujna ove godine u Upravi je zadužen za prodaju poslovnim korisnicima i javnom sektoru, električnu energiju i prirodni plin te informatiku.

Diplomirani ekonomist prije dolaska u Petrol bio je predsjednik uprave S&T Slovenije, a pripajanjem ove tvrtke Iskratelu preuzeo je vođenje Kontrona kao glavni direktor te imenovan izvršnim potpredsjednikom Kontron grupe.

Nadzorni odbor društva imenovao je Sašu Bergera, člana Uprave zaduženog za prodaju poslovnim korisnicima i javnom sektoru, električnu energiju i prirodni plin te IT, novim predsjednikom Uprave na mandat od pet godina.

Osim Saše Bergera, u upravi tvrtke ostali su članovi uprave Matija Bitenc, Marko Ninčević i Jože Smolič te radnički direktor Zoran Gračner.

Predsjednik nadzornog odbora Janez Žlak zahvalio je Nadi Drobne Popović na izvrsnom vođenju tvrtke. Kada je Saša Berger imenovan novim predsjednikom uprave, Janez Žlak izrazio je povjerenje u njegove stručne i menadžerske sposobnosti. Istaknuo je kako Sašo Berger ima bogato iskustvo i duboko razumije kako tvrtku tako i grupu Petrol kao i njezino djelovanje, zbog čega ga je nadzorni odbor prepoznao kao izvrsnog kandidata za daljnje usmjeravanje Petrola na put održivog rasta i energije. tranzicija.

Upravu Petrola 2019. godine preuzela je Nada Drobne Popovič; te se godine nadzorni odbor pod njezinim vodstvom razišao s tadašnjom upravom pod vodstvom Tomaža Berločnika, a privremena predsjednica uprave postala je Nada Drobne Popovič. U siječnju sljedeće godine nadzorni odbor dodijelio joj je puni mandat predsjednice uprave.

Nada Drobne Popovič ostala je na čelu Petrola i nakon što je Janševa vlada 2020. obnovila nadzorni odbor. Aktualna Golobova vlada nije uspjela sa smjenama u nadzornom odboru jer SDH na skupštini nije skupio dovoljno glasova za prijevremenu smjenu Aleksandra Zupančiča, inače bivšeg šefa kabineta ministra zaštite okoliša Andreja Vizjaka.

Nadzorni odbor Petrola tako i dalje vodi Janez Žlak, bivši predsjednik uprave Slovenskog državnog holdinga za vrijeme Janševe vlade. Predstavnici kapitala u nadzornom odboru su i Borut Vrviščar i Mladen Kaliterna, koji pripadaju krugu dioničara Daria Južne, Mario Selecky iz češko-slovačke grupe J&T te Alenka Urnaut i Aleksander Zupančič.

Iz NEK-a

Određena je mikrolokacija propuštanja u priključnom sustavu primarnosg kruga Nuklearne elektrane Krško (NEK), a predviđa se da će za otklanjanje odstupanja trebati nekoliko tjedana, priopćeno je iz NEK-a u ponedjeljak.

“Uspostava parametara tzv. hladne zaustave Nuklearne elektrane Krško (NEK) tijekom vikenda omogućila je ekipama elektrane određivanje mikrolokacije propuštanja koja se nalazi na priključnom sustavu primarnog kruga. Slijede analiza uzroka i priprema aktivnosti za otklanjanje odstupanja. Sve će to zahtijevati više vremena, prema predviđanju nekoliko tjedana; međutim, trenutno je prerano za procjenu prognoze povratka elektrane u pogon. NEK je u stalnom kontaktu s domaćim i međunarodnim institucijama i tvrtkama kako bi se osigurala podrška za što brži povratak elektrane na mrežu”, kaže se u priopćenju.

Ističe se da je nuklearna sigurnost osigurana, kao što je bila osigurana čitavo vrijeme od prve indikacije puštanja.

Sve odluke su i bit će zasnovane na načelima konzervativizma i visoke sigurnosne kulture, koja osiguravaju sigurnost zaposlenika, stanovništva i okoliša, dodaje se.

Puštanje u primarnom krugu unutar zaštitne zgrade u NEK-u koje je inače bilo ispod vrijednosti postavljene kao granična Tehničkim specifikacijama, otkriveno je prošli tjedan u četvrtak.

Istoga dana krenulo se u kontroliranu postupnu redukciju snage te je u petak ujutro elektrana bila isključena iz mreže i u tzv. stanju vruće pripravnosti. Nakon obavljenog očevida bilo je utvrđeno da je točno lociranje uz osiguravanje sigurnih uvjeta rada biti potrebna tzv. hladna zaustava elektrane koja je bila uspostavljena krajem tjedna.

Hladna zaustava elektrane znači da osim što elektrana ne proizvodi električnu energiju, značajno se smanjuju temperatura i tlak u primarnom krugu čime i stvaraju se uvjeti za sigurnost radnika.

Toplina koja se oslobađa u reaktorskoj jezgri zagrijava vodu koja kruži u primarnom krugu. Toplina vode prenosi se preko primarnih cijevi u parogeneratoru na vodu sekundarnog kruga.

Para, koja nastaje na sekundarnoj strani parogeneratora, pogoni turbinu. Turbina dalje pogoni generator, koji šalje električnu energiju u elektroenergetsku mrežu.

Ministri

Nadležni ministri Slovenije i Mađarske potpisali su danas u Budimpešti politički memorandum o suradnji dviju zemalja na području opskrbe plinom. Memorandumom su predviđeni napori ministarstava za izgradnju plinovoda između dviju zemalja.

Memorandum su potpisali ministar okoliša, klime i energetike Bojan Kumer i mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto, priopćeno je iz slovenskog ministarstva.

Svrha memoranduma je definiranje suradnje u povezivanju plinovodnih sustava dviju zemalja. U Memorandumu se navodi da će dva ministarstva nastojati učiniti sve što je u njihovoj moći da operatori dvaju transportnih sustava realiziraju izgradnju plinovoda s pripadajućom infrastrukturom, odnosno s 50.000 prostornih metara plina na sat dvosmjernog kapaciteta. , što znači 0,44 milijarde prostornih metara godišnje, te očekivani tlak plina od 45 bara na interkonekcijskoj točki.

Osim toga, dva će se ministarstva zalagati da vlade obiju država što prije sklope sporazum o solidarnoj opskrbi plinom, odn. kada će se uspostaviti interkonekcijska točka između plinovodnih sustava. Također će poticati daljnju suradnju između operatora transportne plinske mreže dviju zemalja, pojašnjavaju danas iz ministarstva.

Kako je krajem kolovoza priopćilo ministarstvo za STA, rezultat razgovora između slovenskog operatera Plinovodi i mađarskog operatera plinovodnog sustava FGSZ je odluka da se prvo izgrade dvije razine kapaciteta (25.000 i 50.000 kubičnih metara plina na sat). ) i za oba smjera protoka na dionicama plinovoda s mađarske strane od sela Tornyiszentmiklos na granici sa Slovenijom do mjesta Nagykanizse i granične mjerne postaje.

Prema objašnjenju Ministarstva, slovenska će strana morati izgraditi cjelokupnu plinovodnu vezu od Kidričeva do Pinca u dužini od 75 kilometara i dodatnu kompresorsku jedinicu u Kidričevu kako bi se osigurao dvosmjerni kapacitet. Vrijednost investicije sa slovenske strane procjenjuje se na približno 121 milijun eura.

Memorandum je potpisan manje od godinu dana nakon susreta premijera dviju država Roberta Goloba i Viktora Orbana na otvaranju dalekovoda Cirkovce-Pince u prosincu prošle godine. Golob je tada procijenio da bi se projekt mogao realizirati odn tome je do kraja mandata aktualne vlade bio vrlo blizu.

Skupština

Skupina Istrabenz plini uspješno je završila proces integracije poduzeća GTG plin Karlovac, koje se Skupini priključilo 2021, u poduzeće Istrabenz plini Bakar.

Skupina će na hrvatskom tržištu od sada nadalje nastupati s jedinstvenim poduzećem Istrabenz plini Bakar koja će s proizvodno-distribucijskom jedinicom nastaviti djelovati i u Karlovcu. Integracija za Skupinu Istrabenz plini predstavlja kvalitetniji i jedinstvenije nastup na hrvatskom tržištu.

Skupina Istrabenz plini je tijekom proteklih godinu i pol poslovala u Hrvatskoj s dva poduzeća – Istrabenz plini Bakar i GTG plin Karlovac. U želji za još većom agilnošću na tržištu, Skupina Istrabenz plini je odlučila spojiti dva dosadašnja poduzeća u jedno – Istrabenz plini Bakar.

Poduzeće GTG plin Karlovac će se s današnjim danom restrukturirati i preimenovati u društvo Istrabenz plini Bakar te će nastaviti s radom u svom dosadašnjem sjedištu u Karlovcu kao proizvodno-distribucijska jedinica društva Istrabenz plini Bakar.

Poduzeće Istrabenz plini Bakar prisutno je na hrvatskom tržištu od 2004. godine, te će i nadalje biti nositelj plinske djelatnosti u Hrvatskoj.

Društvo Istrabenz plini Bakar vodit će nova tročlana uprava koju čine: Igor Konrad (direktor), Željko Bjelan (prokurist) i Dragan Čičak (prokurist). Uprava će i dalje biti predana visokim standardima osiguranja sigurnosti, pouzdanoj opskrbi kupaca, kvalitetnim proizvodima i koja će odnose s poslovnim partnerima održavat na najvišoj razini. i:

»S promjenama slijedimo viziju rasta i razvoja Skupine Istrabenz plini na svim tržištima u regiji na kojima djelujemo. Naš prioritet je dostupnost i pouzdana, kvalitetna opskrba kupaca. Posljednjih godina ostvarili smo značajan napredak kroz infrastrukturne projekte u Srbiji i Bosni i Hercegovini, stoga smo sretni što smo Skupini uspješno priključili poduzeće GTG plin iz Karlovca koje je afirmirani akter na hrvatskom tržištu plina. Siguran sam da ćemo novim razvojnim projektima doprinijeti dodatnoj vrijednosti tržišta i krajnjim kupcima”,« ističe mag. Aldo Srabotič, generalni direktor Istrabenz plini.

Ojačano poduzeće Istrabenz plini – kako u sjedištu u Bakru, tako i u proizvodno-distribucijskoj jedinici u Karlovcu – zadržava sve zaposlenike i teži pružanju najviše razine opskrbe svojih kupaca. »Ova promjena ne utječe i ne donosi promjene za kupce, poslovne partnere i zaposlene obiju dosadašnjih poduzeća. Nastavit ćemo brinuti o sigurnosti, nesmetanoj opskrbi industrijskim i medicinskim plinovima te ukapljenim naftnim plinom, i drugim djelatnostima s kojima smo trenutno prisutni u Hrvatskoj. Osim toga, osobe za kontakt prema kupcima i poslovnim partnerima ostaju nepromijenjene, zbog čega u poslovanju na svakodnevnoj operativnoj razini nema promjena«, kaže Igor Konrad, direktor Istrabenz plini u Bakru.

Skupina Istrabenz plini, čiji je vlasnik talijanska Grupacija SIAD, prisutna je u Hrvatskoj od 2004. godine i djeluje na području industrijskih i medicinskih plinova, ukapljenog naftnog plina, prirodnog plina i cjelovite energetske opskrbe. Skupina Istrabenz plini, sa sjedištem u Sloveniji (Kopar), također posluje u Srbiji te Bosni i Hercegovini preko svojih ovisnih društava, piše SEEbiz.

Porez na zaradu banaka

Slovenska vlada predložit će dodatno oporezivanje banaka iznosu od 0,2 posto njihove ukupne imovine, a banke bi taj dodatni porez plaćale sljedećih pet godina, najavio je premijer Robert Golob.

Iz Ministarstva financija pojašnjavaju da će se prikupljeni novac od dodatnog oporezivanja banaka slijevati u Fond za obnovu Slovenije (SOS) iz kojeg će se pomagati stanovništvu i gospodarstvu te obnavljati infrastruktura oštećena u poplavama.

Država u pet godina planira prikupiti oko pola milijarde eura, a zakonski će to pitanje urediti u tzv. zakonu o obnovi koji će se baviti sustavnim mjerama za otklanjanje posljedica najveće prirodne katastrofe u povijesti Slovenije i trebao bi biti usvojen idućeg mjeseca, piše N1 Slovenia.

Nakon što je talijanska premijerka Giorgia Meloni nedavno šokirala financijska tržišta najavom dodatnog poreza, o takvom nametu se sve glasnije govori s obzirom na rekordne profite banaka.

Nema informacija hoće li to učiniti i Hrvatska. Banke ove godine imaju ogroman skok kamatnih marži, dominantno jer su kamatne stope na depozite ostale praktično pri nuli, ali su se povećale kamate ECB-a na depozite. Neke procjene kažu da bi HNB ove godine bankama na kamate mogao isplatiti 460 milijuna eura.

ECB je lani upozorio članice da se novac prikupljen dodatnim oporezivanjem banaka ne koristi za pokrivanje manjka državnog proračuna već da se troši namjenski, piše Delo.

Aktiva slovenskog bankovnog sustava u prvom polugodištu iznosi 51,3 milijarde eura što znači da bi godišnje banke platile oko 100 milijuna eura, a polovina tereta poreza pala bi na teret najvećih banaka, Nove Ljubljanske banke i Nove Kreditne banke Maribor

Kupoprodajni ugovor sa Shellom Slovenija

MOL Grupa potpisala je 9. ožujka 2023. kupoprodajni ugovor sa Shellom u Sloveniji i danas je uspješno zaključila prodaju ukupno 39 benzinskih postaja – 19 od MOL-a Slovenija i 20 od bivšeg OMV-a Slovenija, sada mreže MOL&INA d.o.o.

Transakciju je uvjetovala Europska komisija u okviru nedavnog preuzimanja OMV-a Slovenija od strane MOL Grupe i podlijegala je raznim uvjetima uključujući odobrenje slovenskih tijela za tržišno natjecanje. Primopredaja 39 benzinskih postaja počet će u listopadu.

Nakon preuzimanja mreže OMV-a Slovenija u srpnju 2023., MOL Grupa je s Inom kao članicom, s više od 130 benzinskih postaja postala snažan broj dva na slovenskom tržištu goriva, s ciljem da značajno poboljša sigurnost opskrbe u zemlji. U narednim danima kreće rebranding prve bivše OMV-ove, a sada postaje kompanije MOL&INA d.o.o. u Murskoj Soboti. Postupno će se do sredine 2024. godine rebrendirati sve postaje kompanije MOL&INA d.o.o., od kojih će 27 poslovati pod brendom INA.

Korist od ove zajedničke akvizicije imat će i kupci na slovenskom tržištu uključujući tranzitne kupce koji putuju kroz Sloveniju, pa tako i Hrvate, koji će imati više lokacija s prepoznatljivim brendovima na koje su navikli. Prema planu, INA će nakon završetka Projekta nadogradnje Rafinerije Rijeka biti prvi izbor kada je u pitanju opskrba gorivom za mrežu benzinskih postaja MOL Grupe u Sloveniji.

Iz Geoplina

Situacija u opskrbi plinom pred nadolazeću sezonu grijanja ove je godine znatno mirnija nego lani, kada je zabrinutost oko pouzdanosti opskrbe i cijena s obzirom na posljedice ruskog napada na Ukrajinu bila na vrhuncu.
Ni u Geoplinu, sustavnom operateru plinovodne mreže Plinovodi ne vide ozbiljne bojazni.

U najvećem veletrgovcu plinom Geoplinu, koji čini oko tri četvrtine cjelokupnog veleprodajnog tržišta u zemlji, za STA su rekli da ovogodišnja opskrba kupaca prirodnim plinom teče bez problema. Uvoz plina u EU preko svih magistralnih plinovoda smanjen je samo na objektima na kojima se izvode zahvati održavanja sukladno godišnjim programima održavanja.

Plinovodi su za STA napisali da je stanje na području opskrbe plinom znatno bolje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima Europske udruge operatora prijenosnih mreža, udio isporuka plina plinovodima iz Rusije ove je godine pao ispod 10 posto. Time je značajno smanjena izloženost nekadašnjem najvećem opskrbljivaču EU koji je energiju koristio kao geopolitičko oružje, posebice nakon agresije na Ukrajinu.

Kapacitet europskih podzemnih skladišta već je ovih dana na više od 91 posto, što je 16 postotnih bodova više u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Cilj od 90-postotne popunjenosti do 1. studenog, koji je postavljen uredbom EU o skladištu plina, time je ostvaren više od dva mjeseca prije roka.

Za zemlje koje nemaju skladišta, dakle i za Sloveniju, europska uredba nalaže da njihovi veletrgovci imaju pristup rezervama plina u drugim zemljama. Imaju skladišni kapacitet koji odgovara 15 posto godišnje potrošnje plina u posljednjih pet godina, a moraju pridonijeti i pokrivanju financijskog tereta obveze skladištenja. “Geoplin je zakupio potrebne kapacitete u europskim skladištima i popunit će ih u predviđenom roku”, napisali su iz te tvrtke.

“Takvih strahova vezanih uz opskrbu nema”, tvrde u Geoplinu. Dodali su da je uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) nešto manji nego prije godinu dana, ali još uvijek relativno visok.

Cjenovni aspekt skrbi također je znatno povoljniji nego prošle godine. Unatoč povremenim oscilacijama, trenutne veleprodajne cijene čine tek oko šestinu razine u isto vrijeme prošle godine, navode iz Geoplina. Unatoč fluktuacijama, cijene plina u 2023. imaju silazni trend, dodaju u Plinovodima.

Cijena megavat sata plina za isporuku idućeg mjeseca u nizozemskom TTF čvorištu trenutno je nešto više od 40 eura, u usporedbi s 300 eura u ovo doba prošle godine. Ipak, još uvijek je nešto veći nego prije ruskog napada na Ukrajinu.

Od početka ovoga, nakon desetogodišnje stanke, Slovenija se ponovno opskrbljuje plinom iz Alžira preko talijanske mreže. Isporuke prirodnog plina prema ugovoru s alžirskim divom Sonatrachom, prema uvjeravanjima Geoplina, odvijaju se neometano i u skladu s ugovornim odredbama. Ugovor predviđa isporuku 300 milijuna prostornih metara plina godišnje, što bi trebalo pokriti oko trećinu potreba Slovenije.

Dodatne količine prirodnog plina Geoplin osigurava kroz raznolike izvore nabave temeljem ugovora s europskim partnerima. Ne žele iznositi detalje. Također ne mogu iznositi detalje kada su u pitanju razgovori o novim izvorima opskrbe. Također, intenzivno provodimo aktivnosti na daljnjoj diversifikaciji izvora i pravaca opskrbe prirodnim plinom, proučavajući različite opcije, uvjeravaju. U prošlosti su se kao potencijalni novi izvori najčešće spominjali LNG terminali u talijanskom Rovigu i Krku.

Kako bi što bolje opskrbili Sloveniju iz zapadnog smjera, odnosno preko Italije, tvrtka Plinovodi već je u drugoj polovici 2022. izvela prvu nadogradnju prijenosnih kapaciteta iz Italije, a ove godine, uz redovito planirana ulaganja, intenzivno se izvođenje nadogradnje za daljnje povećanje kapaciteta prijenosnog sustava za opskrbu iz zapadnog smjera, objasnio je operator sustava.

U tu svrhu, prema njihovim tvrdnjama, nadograđuje se kompresorska stanica u Ajdovščini te se uređuje nova granična mjerno-regulacijska stanica Vrtojba. Slijede i aktivnosti na povećanju kapaciteta plinovodne veze Ajdovščina – granična postaja. Istovremeno, tvrtka je završila izradu dokumentacije za transportni plinovod Ajdovščina – Lucija za bolju opskrbu priobalja, a sada se kreće s izgradnjom.

Kada je riječ o terminalu na Krku, njegovi operateri planiraju značajno povećanje kapaciteta koji bi potom služio za dodatne opskrbe šire regije. Jedan od mogućih dovoznih pravaca s Krka je preko Slovenije i Austrije do Bavarske.

U tu svrhu bit će potrebna dogradnja mreže, posebice s hrvatske strane. Slovenija i Hrvatska na popis europskih projekata od zajedničkog značaja uvrstile su set projekata na smjeru Hrvatska – Slovenija – Austrija, a trenutno oba operatora sustava, Plinovodi i hrvatski Plinacro, pripremaju prijavu na natječaj za dobivanje europskih sredstava iz Instrument za povezivanje Europe (CEF), prenosi SEEbiz.

Poruka iz Petrola

Više ne postoje razlozi zbog kojih je prije godinu dana uspostavljena regulacija cijena motornih goriva izvan mreže autocesta, istaknuli su reagirajući na Vladinu odluku od ponedjeljka o produljenju regulacije cijena benzina od 95 oktana i dizela te lož ulja. na godinu dana.

Prema njihovim tvrdnjama, cijene naftnih derivata na tržištu niže su nego tijekom ruskog napada na Ukrajinu u veljači prošle godine. Čak su i regulirane marže po litri motornog goriva izvan autocesta niže nego prije rata u Ukrajini, dok su troškovi koje trgovci pokrivaju ovom maržom znatno porasli, navode iz najvećeg slovenskog trgovca gorivima.

Vlada je u ponedjeljak donijela uredbu kojom se za još godinu dana produljuje dosadašnji sustav regulacije cijena dvaju najprodavanijih pogonskih goriva na benzinskim postajama izvan autocesta i brzih cesta, kao i cijena lož ulja. Uredba stupa na snagu u srijedu.

Cijene 95-oktanskog benzina i dizela na benzinskim postajama izvan autocesta preračunavaju se od 21. lipnja prošle godine u Sloveniji na temelju metodologije koja se temelji na kretanju cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu i kretanju tečaja američkog dolara. – tečaj eura. Modelske cijene izračunate su na temelju 14-dnevnih prosjeka cijena naftnih derivata. Početkom rujna prošle godine ponovno je uvedena regulacija cijene lož ulja. Marže trgovaca ograničene su prema gore.

Na 22 posto

Krajem mjeseca je smanjeno razdoblje u kojem je porez na dodanu vrijednost (PDV) na opskrbu električnom energijom, prirodnim plinom, ogrjevnim drvima i grijanjem za sve korisnike smanjen s 22 posto na 9,5 posto. Riječ je o jednoj od antidevalvacijskih mjera, ali za sada nema informacija o njenom mogućem produženju.

Primjena snižene porezne stope na navedene energente donijela je izmjena Zakona o PDV-u donesena lani u kolovozu, a niže oporezivanje primjenjuje se od 1. rujna prošle do 31. svibnja ove godine.

Za sada nije poznato hoće li mjera biti produžena ili ne. No, eventualno produženje sniženog PDV-a, recimo do kraja ove godine, zahtijeva novu izmjenu zakona. Nacrt takvog zakonskog prijedloga za sada se ne može pronaći u Vladinim materijalima.

Čak i da se Vlada odluči o zakonskom prijedlogu, zakon bi u najboljem slučaju bio odobren u Saboru jednom tijekom lipnja i trebao bi imati retroaktivni učinak za kontinuirano razdoblje sniženog PDV-a. To nije uobičajena praksa u poreznim stvarima zbog izazova koje nosi u području računovodstva, ali ovakvo rješenje ne bi bilo sporno zbog povoljnijeg tretmana poreznih obveznika.

No, ako Vlada ne odluči o produljenju, računi za navedene energente od srpnja će biti veći, unatoč tome što je Vlada do kraja godine produljila regulaciju maloprodajnih cijena struje i plina za kućanstva. , malih poslovnih kupaca i zaštićenih kupaca te cijene električne energije za male i srednje tvrtke. Cijena ostaje regulirana i za javne ustanove do kraja godine.

Naime, PDV se na računu obračunava na kraju, nakon što se zbroje cijene same isporučene energije, mrežarina, trošarina, doprinosa i drugih davanja te eventualni drugi troškovi.