Slovenija

Da bi vlada počela djelovati, potrebno je da parlament potvrdi najmanje dvije trećine od 14 ministara, a sve do tada tekuće poslove obavljat će sadašnja tehnička vlada odlazećeg prermijera Mire Cerara.

Osim Liste Marjana Šarca (LMŠ), kojoj će prema neslužbenim informacijama u vladi pripasti 5 ministarstava, među ostalim unutarnji poslovi i financije, u vladajućoj kloaliciji bit će i Socijalni demokrati (SD) za čijeg je predsjednika Dejana Židana predviđen položaj predsjendika parlamenta, a stranci 3 ministarska položaja, među kojima gospodarstvo.

Kako je u ponedjeljak objavio Slovenski radio, pozivajući se na neslužbene informacije jer kadrovski dogovor nove lijeve koalicije još nije čvrsto utanačen, sadašnji tehnički premijer Miro Cerar u budućoj bi vladi preuzeo ministarstvo vanjskih poslova, a dosadašnji šef diplomacije Karl Erjavec, čija je stranka na zadnjim parlamentarnim izborima osvojila manje glasova od očekivanja, ministarstvo obrane.

Bivša premijerka Alenka Bratušek i njezina stranka u kampanji su najviše isticale interes za sređivanje mirovinskog i zdravstvenog sustava, pa bi prema informacijama slovenskih medija u budućoj vladi Bratušekbila potpredsjednica bez resora, zadužena za proračun i zdravstvo.

Bratušek je sama javno izjavljivala da postoji kombinacija da njezina stranka ne uđe u vladu nego je samo “izvana” podrži, kako je to učinila i Ljevica (L) koja se zauzima za radikalno povećanje mirovina, minimalnih plaća i socijalnih davanja, te smanjivanje izdvajanja za obranu.

Krajnji rok do kada će Šarec nakon izbora parlamentu morati predložiti listu ministara istječe 1. rujna. Ako to ne učini, odnosno ako među budućim koalicijskim partnerima u vladi oko raspodjele resora ne postigne dogovor, parlament mu može odobriti novi rok, no ako bi se dogodilo da i taj rok propusti, prestala bi mu funkcija izabranog mandatara za sastav nove vlade, a zemlja bi se opet približila scenariju novih prijevremenih izbora.

Kriminalistička istraga počela je 2013. godine kada su u kućnim pretragama pronađene skrivene gotovine i zlato, a rezultirala je optužnicama za primanje mita, pranje novca te krivotvorenje ili uništavanje dokumentacije.

Istrage su provedene na 58 lokacija na području Ljubljane, Celja, Maribora, Kopra i Novog Mesta, a među optuženima je i više liječnika i zdravstvenih djelatnika, njihovih “suradnika” i pomagača posrednika koji su novac polagali na račune u inozemstvu, među ostalim u Austriji i Hrvatskoj, prenose slovenski mediji.

Prema navodima portala lista “Slovenske novice”, proizvođači medicinske oprema i uređaja i njihovi posrednici u strukturu cijene proizvoda za koje su željeli da dobiju prednost prilikom izbora u bolnicama i zdravstvenim ustanovama unaprijed su “ugrađivali” potrebne provizije koje su u ukupnoj cijeni predstavljale od 5 do 20 posto konačnog iznosa cijene.

Navodno je riječ o najvećem korupcijskom skandalu u Sloveniji do sada iako je ta tema, uz onu o stanju u bankama bila vrlo aktualna proteklih godina.

U nedavno kampanji pred parlamentarne izbore sve stranke obećavale su da će “uvesti red” u zdravstvene ustanove, osigurati održiv način financiranja zdravstva i smanjiti nabavne cijene za uređaje i medicinsku opremu koje su više od uobičajenih europskih, upravo zbog posrednika i netransparentnog načina njihove nabave.

Prošli tjedan iz NE Krško najavljeno je njezino isključenje iz mreže jer se u poslijeremontom razdoblju povremeno pojavljivao gubitak signala na mjernoj liniji napona provodnog izolatora glavnog transformatora GT 2 na jednoj od triju faza.

Obzirom na to da dugoročan pogon s povremenim gubitkom signala na toj mjernoj liniji, odnosno prekidom mjerne petlje, znači rizik prenapona za provodni izolator i time transformator, uslijedila je kratkotrajna zaustava elektrane i preventivno uklanjanje svih šestero priključaka za mjerenje visokog napona na provodnim izolatorima obaju transformatora te instalacija namjenskih čepova za uzemljenje priključaka. Pogon je, inače, moguć i bez nadzornih mjerenja na provodnim izolatorima, a konačna sanacija sa zamjenom svih priključaka provest će se tijekom sljedećeg remonta.

Takvo apriorno odbijanje suradnje nije dobro ne samo zbog potrebe sastavljanja vlade nego i zbog situacije nakon što se vlada formira jer se očekuje da idućih godina zbog pogoršanih gospodarskih prilika koje se mogu očekivati u Europi, pa i u Sloveniji država treba stabilnu vladu i suradnju s oporbom u suočavanju s novim izazovima, rekao je Pahor.

Janša za sada ne pristaje na mandat koji mu je ponudio Pahor, ali je ocijenio da bi se situacija mogla promijeniti u drugom ili trećem krugu formiranja nove vlade jer nijedna od devet stranaka u parlamentu ne želi nove prijevremene izbore.

U međuvremenu i Janša i Šarec nastavljaju s pregovorima s potencijalnim koalicijskom partnerima koji za sada nisu dali rezultata. Od petka, kad će o nastaloj situaciji raspravljati parlament, počinje 14-dnevni rok u kojemu kandidata za mandatara mogu uz predsjednika države predlagati i zastupnici ili parlamentarne stranke., Ako niti taj krug ne bi donio rješenje pristupilo bi se zadnjem pokušaju u kojemu bi nekog od kandidata za mandatara birali običnom natpolovičnom većinom.

Njega su prošlog petka parlamentarni zastupnici velikom većinom izabrali za privremenog predsjednika parlamenta, kako bi se on mogao konstituirati i početi raditi, iako to mjesto po pravilu pripada prvoj ili drugoj najjačoj stranci u budućoj koaliciji, a oblikovanje parlamentarne većine tek je na početku.

Tonin je potvrdio da njegova stranka sa svojih 7 mandata u 90-članom parlamentu o mogućoj koaliciji razgovara i s Janezom Janšom, predsjednikom konzervativne Slovenske demokratske stranke (SDS) kao relativnim pobjednikom lipanjskih izbora, ali i s Marjanom Šarcem, predsjednikom Liste Marjana Šarca (LMŠ) drugom po broju osvojenih mandata. “Više sadržajnih razgovora imali smo s Janšom, no s obje smo strane još daleko od koalicijskog dogovora”, kazao je Tonin kojega su mediji proglasili “slovenskim Sebastianom Kurzom”, aludirajući na njegovu mladost i relativno nedavno preuzimanje stranke koju želi obnoviti i revitalizirati.

Tonin čija stranka u parlamentu ima samo 7 zastupnika mogao bi biti ključni igrač u formiranja mješovite vlade u kojoj bi sudjelovale desne i lijeve stranke, kako bi se unatoč programskoj različitosti došlo do stabilne vlade. Jednobojnu koaliciju bez suradnje desnice i ljevice bit će teško postići, a dosadašnji kontakti stranaka i razgovori o formiranju vlade daleko su od zaključka odnosno radi se samo o opipavanju terena, ocijenio je Tonin.

Slovenski predsjednik Borut Pahor najavio je da će početkom idućeg tjedna održati konzultacije sa strankama o tome koga će predložiti za mandatara nove vlade i da će za odluku vjerojatno trebati dva takva kruga savjetovanja, no da u svakom slučaju preferira da se u toj ulozi nađe izborni pobjednik Janez Janša, ali se o koaliciji sa strankama ljevice i liberalnog centra već dogovara i Marjan Šarec.

“U Petrolu smo nekoliko godina pokušavali uvesti rješenja neovisna o bankarskom sustavu, a koja prate digitalizaciju i inovativne poslovne modele. S tim da Petrol ne želi postati bankom, već zajedno s partnerima svojim korisnicima želimo ponuditi najnovije usluge iz fintech segmenta. Vjerujemo da možemo uspješno surađivati s bankama”, za ljubljansko je Delo komentirao predsjednik uprave Petrola Tomaž Berločnik. Ipak, kako piše taj slovenski list, s uma ne treba smetnuti ni da je bankama Petrol zbog svoje mreže od 320 prodajnih lokacija zapravo vrlo interesantna prilika.

“Aplikacija mBills omogućuje bankama povezivanje s njihovim transakcijskim računom kako bi svaka uplata bila obavljena izravno s njega. Spremni smo podijeliti prihode od svojih klijenata s bankama”, komentirao je Matjaž Čadež, osnivač MBILLS-a, tvrtke koja je razvila mBills aplikaciju. U MBILLS-u također smatraju i da, iako bezgotovinsko plaćanje postaje sve popularnije i raširenije, i dalje gotovina ostaje važan način plaćanja za oko 80 posto ljudi – što je podatak koji je potvrdila Europska središnja banka (ECB).

“U sve bržem ritmu života, ljudi traže nove načine kako uštedjeti vrijeme te brigu o upravljanju njihovim novcem. U određenim situacijama kupci žele fleksibilniju razmjenu novčanica i kovanica u e-novac i obrnuto, a to je upravo ono što smo dobili rješenjem mBills”, dodao je direktor MBILLS-a Primož Zupan.

S apriornim stajalištem tih stranaka o nepoželjnosti koaliranja s Janšom u mogućem sastavljanju mješovite koalicije desnice i ljevice ne slaže se 49,8 posto ispitanika u anketi Ninamedije, a podržava ga 43,5 posto, što pokazuje da je politička polarizacija prisutna i među biračima, od kojih je 48 posto apstiniralo i nije nikome dalo svoj glas. Ako Janši ne uspije sastaviti vladu, onda bi to trebalo prepustiti Šarecu koji ima dvostruko manje zastupnika od Janše, ali bi uz potporu drugih stranaka s lijevog krila mogao osigurati parlamentarnu većinu, ocijenilo je 32 posto sudionika ankete.

No, dosta je i onih koji smatraju da je Šarec politički neiskusan, pa bi na tom mjestu vidjeli nekog drugog političkog lidera. Skoro 15 posto ih smatra da bi  novu vladu trebala voditi u parlamentu najjača stranka, ali da premijer ne bude Janša nego netko drugi koga bi Janšina stranka predložila za mandatara. Njih 11 posto smatra da bi bilo najbolje da i iduću vladu vodi Miro Cerar, 10,5 posto bi za mandatara izabralo Dejana Židana, predsjednika Socijalnih demokrata, a ima čak i mišljenja da bi na čelo vlade opet trebala doći nekadašnja premijerka Alenka Bratušek, pokazala je anketa.

Eventualni neuspjeh da se u tri moguća kruga izaberu mandatar i nova vlada mogao bi rezultirati novim prijevremenim izborima na jesen koje nitko ne želi, a ne bi donijeli niti bitnu promjenu rezultata, osim što bi nekoliko zastupnika više dobio Janša, ali bez bitne promjene u rasporedu političkih snaga i pozicija, pokazala je anketa. Janša je najavio da će ovaj tjedan svim strankama poslati prijedlog o programu buduće vlade i da je bez predrasuda spreman razgovarati sa svima, dok je Šarec već prošlog tjedna počeo preliminarne razgovore sa više stranaka koje ne žele u koaliciju s Janšom. Tako se sastao i s bivšim premijerom Mirom Cerarom i bivšom premijerkom Alenkom Bratušek, ali su prerma analizama nekih medija pregovori zapeli oko rarspodjele budućih funkcija u vladi i parlamentu.

Kako iz anonimnih izvora prenose slovenski mediji, Šarec je Ceraru predložio da u njegovoj mogućoj budućoj vladi bude ministar vanjskih poslova, dok Cerar navodno želi biti predsjednik parlamenta, što nije samo protokolarna nego u donošenju zakona i političkih odnosa vrlo važna pozicija, skoro na razini predsjednika države. O izboru svojeg predsjednika novi saziv parlamenta odlučivat će u petak, kad se sastaje na svojoj konstitutivnoj sjednici, a do tada bi moglo biti jasnije i je li došlo do pomaka u razgovorima stranaka o budućim koalicijama i kakvim će se tempom formiranje vlade odvijati. Za imenovanje predsjednika parlamenta potrebna je natpolovična većina od 46 glasova, a konstitutivnu sjednicu po protokolu vodi po godinama najstariji zastupnik.

 Schinas je izrijekom potvrdio da Komisija neće izići sa svojim mišljenjem. “Ako pročitate članak 259 – on ne nalaže pravnu obvezu niti pravno obvezujući rok. Postoji više opcija, jedna je da Komisija iziđe s izvješćem, a druga da ne iziđe. Činjenica da razdoblje u kojem možemo reagirati istječe danas, jasno pokazuje da Komisija neće izići s izvješćem”, rekao je Schinas.

 “Postupak predviđen člankom 259 Ugovora EU-a predviđa traženje prijateljskog rješenja”, kaže Schinas, dodajući da će Komisija nastaviti djelovati “kao pošteni posrednik” kako bi se došlo “do takvog prijateljskog rješenja”. Na upit da komentira špekulacije da je pravna služba Europske komisije dala djelomično za pravo Sloveniji, Schinas je rekao da ne komentira interne rasprave te da je o tom pitanju vođena rasprava na temelju usmene prezentacije komisijine pravne službe u srpnju prošle  godine. Prema tim nagađanjima pravna služba Europske komisije navodno je dala djelomično pravo Sloveniji da ima elemenata kršenja europskog prava u području ribarstva i schengenskog zakona.

“Ne komentiram interne dokumente naših službi, jer ih ima jako puno. Ono što mogu reći jest, kada je kolegij povjerenika o tome zadnji put razgovorao, mislim da je to bilo u srpnju prošle godine, da je to bilo prema usmenoj prezentaciji naše pravne službe koja je postavila parametre za članak 259, u okviru kojeg još uvijek razgovaramo u smislu da je arbitražni postupak još uvijek jedini okvir u kojem mislimo da možemo pomoći. Ali moram reći da je odgovornost za iznalaženje prijateljskog rješenja na državama članicama”, rekao je Schinas.

Slovenija je 16. ožujka predala pismo Europskom komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici te najavila da namjerava tužiti Hrvatsku na temelju članka 259 zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici. Prema proceduri, prije nego što jedna država članica pokrene postupak protiv druge članice prvo se mora obratiti Europskoj komisiji s takvim prijedlogom. Komisija ima tri mjeseca za odgovor na taj prijedlog. Komisija može prihvatiti prijedlog i onda ona preuzima tužbu, a ako ne prihvati prijedlog ili uopće ne odgovori, država članica koja tuži može sama podnijeti tužbu pred Sudom EU-a. Komisija može u izradi svoga stajališta pozvati obje strane da se očituju o pitanju spora.

Hrvatska je poslala 17. travnja pisano očitovanje Europskoj komisiji u kojemu odbacuje pritužbe Slovenije da krši pravo EU-a jer nije priznala niti provela arbitražnu odluku. Hrvatski je sabor u srpnju 2015. jednoglasno donio zaključak kojim obvezuje hrvatsku vladu na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između vlade Republike Hrvatske i vlade Republike Slovenije, smatrajući da je proces arbitraže nepovratno kontaminiran djelovanjem slovenske strane.

 Jedanaest mjeseci kasnije, u lipnju 2016. Arbitražni sud je utvrdio da je Slovenija povrijedila odredbe Sporazuma o arbitraži, ali je istodobno zaključio  da Sporazum o arbitraži ostaje na snazi. Arbitražni sud je 29. lipnja 2017. objavio svoj pravorijek kojim je većinu Savudrijske vale dodijelio Sloveniji te joj omogućio pravo prolaska na otvoreno more, ali ne teritorijalni dodir s otvorenim morem kako je očekivala. Nakon što je Hrvatska ustrajala u tome da ne priznaje odluku arbitražnog suda, Slovenija se odlučila na tužbu po članku 259 Ugovora o EU-u.

 Sredinom travnja ove godine, predsjedniku Suda EU-a, čiji je sjedište u Luxembourgu, Koen Lenaerts izrazio je sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija. Lenaerts je rekao da bi bilo primjerenije da se granični prijepor riješi na drugi način, tako da obje države sporazumno pred sud EU-a iznesu taj slučaj, što je predviđeno člankom 273.

Caratan je rekao da je prag za ulazak u slovenski parlament nizak – 4 posto. “Slovenija ima problem koji se može riješiti. Prag je nizak. Kad se smanjuje prag, povećava broj stranaka u parlamentu i to je šansa za male stranke da uđu. Slovenija ima neprekidno regrutiranje novih stranaka i raspad starih. Negativna posljedica je nestabilnost vlada. Teško formiranje vlade iz tako fragmentiranog parlamenta. Relativni pobjednik – Janez Janša treba imati u rukama 46 mandata. Ima tešku situaciju i već je najavio da vjerojatno neće uspjeti. Vrlo je vjerojatno da će palica prijeći sljedećem čovjeku koji može napraviti koaliciju od 5 stranaka. Hrvatski stranački sustav, ako ništa, ima stabilnost”, naglasio je.

Gjenero je rekao da se prema broju glasova koje je osvojio Janša vidi da je ostvario relativni neuspjeh. “On je osvojio bitno više glasova nego prije 4 godine, no bio je u zatvoru i velik dio biračkog tijela je bio rezigniran. Osvojio je 181 000 glasova, a četiri godine prije – 280 000. Vladu je vodio kao centrističku, a ne kao desnu. Tada je osvajao između 320 000 i 330 000 glasova. On je u ovom razdoblju političke radikalizacije koja se odvija zadnjih par godina izgubio dio suradnika, dio stranačke elite – ali je izgubio i dio biračkog tijela. Pritom je u zadnji tren preoteo dio glasača Demokršćanskoj Novoj Sloveniji. U svakom slučaju najveći gubitnik izbora je relativni pobjednik Janez Janša”, kazao je Gjenero.

“Nisu u pravu oni koji tvrde da je veliki gubitnik Miro Cerar. Upravo suprotno. On je na prošlim izborima dobio preko 300 000 glasova, ali to nije njegovo biračko tijelo, nego se strateški glasovalo za njega. No on nije imao konzistentno, čvrsto biračko tijelo, ali ga je sada stvorio. Sada ima oko 10%, oko 100 000 i tome dodajte 50 000 za drugu liberalno demokratsku stranku – Alenku Bratišek i vidjet ćete da je relativni pobjednik ovih izbora nekadašnji LDS. Taj liberalni blok počinje se rekuperirati, ojačavati. Veliki gubitnik je DeSUS gospodina Erjavca”, dodao je.

Botteri, urednik Mladine, smatra da je paleta različitih stranaka u parlamentu sjajan rezultat. Naglasio je da 6 ljevocentrističkih stranaka može sastaviti vladu koja može zagovarati interese ljudi. Za Janšu kaže da se svojom isključivošću u predizbornoj kampanji, kao i svime što je radio u prošlim vladama, doveo do toga da neće moći sastaviti vladu. “Vladu će sastaviti Šarec”, rekao je i dodao da su na ovim izborima birači zaista mogli izabrati stranku za koju će glasovati.

Bandov je na pitanje je li realno da će se sastaviti koalicija lijevog centra, rekao da su njihovi programi svi kompatibilni. Slovenija je proeuropsko društvo. “Ovo je bila reakcija na Janšinu kampanju, jer su mnogi izašli na izbore i glasovali protiv njega. Cerar, za razliku od ostalih stranaka, nije se potpuno ogradio od ulaska u koaliciju s Janšom, dao mu je mogućnost da promijeni retoriku i usmjeri se prema centru”, rekao je Bandov.

Gjenero je istaknuo da je Šarec centristički političar. “Poziciju gradonačelnika u Kalniku obnaša u koaliciji s Novom Slovenijom. On spada u centar političke arene. Ideja da bi Šarčevi zastupnici mogli preskakati Janši je nelogična jer se njegovoj stranci smiješi mandatarska pozicija. I nitko racionalan to neće napraviti. Imate tri snažne političke stranke centra – SNC, Bratuše i Šarca i jednu stranku desnog centra koja bježi od Janše prema centru – Nova Slovenija. Uz to uzmite manjine, umirovljenike i dobili ste centrističku vladu. S minimalnom marginom većine ali konzistentnu, vrijednosno homogenu koalicijsku većinu”, rekao je.

Botteri se nikako ne slaže s mogućnošću koalicije Cerara i Janše. Tijekom kampanje, kaže, bilo je “udaraca ispod pojasa” između njih dvojice. “Nagađanja dolaze iz medijskih krugova koji su bliže Janši, jer je on u jako lošem položaju, daleko od željene vlasti. Koalicija s Janšom značilo bi da je iznevjereno sve što je bilo obećano. Nama biračima puno je značilo – jesi li za Janšu ili ne”, naglasio je.

Bandov je na pitanje hoće li se Šarec snaći na premijerskoj poziciji, rekao da Slovenija voli nova politička lica. “Bitni su progresivni ljudi, Slovenci žele nove ideje. Njegova je retorika bila ohrabrujuća, nije radikalan, nije zatvarao vrata, osim Janši, što mu je osiguralo glasače”, kazao je Bandov i napominje da su u ljevocentrističkom centru razumni ljudi te da se mogu dogovoriti.

Caratan pak smatra da je Šarec bio neka mekša varijanta. “Dao je naslutiti da ne treba forsirati ovu implementaciju sporazuma. Rekao je i da žica nije baš primjerena te da bi se moglo pokušati dogovoriti o kopnenoj granici. Dao je neke izjave koje se malo razlikuju od izjava prethodnih premijera”, kazao je Caratan. “Većinski je stav da arbitražnu odluku treba provesti. No male odluke govore da bi se kasnije moglo ići na neke dogovore oko toga, ovisno o tome tko će biti u vladi. Ako u vladi bude netko tko bi kao Erjavec forsirao tvrdu liniju, onda od toga nema ništa”, istaknuo je.

Za hrvatsko-slovenske odnose bolje je probati sa Šarcom nego s Janšom, rekao je Botteri. Za Šarca kaže da je tolerantniji, za razliku od autoritarnog Janše, koji se odlično slaže s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Perspektivnijim za hrvatsko-slovenske odnose smatra da Šarec bude premijer. U vezi tužbe protiv Hrvatske rekao je da nova vlada neće mijenjati stav, ali isto tako da je puno bitnija suradnja koju nova vlada nosi.

“Elementarna komunikacija između ministarstava dviju država će postojati. Ako se uspostavi administracija s liberalnom retorikom, spor između dviju država prestat će biti tako “težak”. Žica između dviju država ovisi o tome što će se događati južno od Hrvatske, a ako Alemka Bratušek bude ministrica bit će riješeno i pitanje Ljubljanske banke”, dodao je Gjenero.

“Građani gaje simpatije, naše su kulture i narodi vrlo slični, međusobno se nadopunjujemo”, kaže Bandov. Naglasio je da arbitražni sporazum nije toliko nekvalitetan za RH i siguran je da bi nekoliko mudrih političara našlo rješenja koja bi bila povoljna za obje zemlje.

Caratan je rekao da koja god politika krenula u ublažavanje svoje pozicije, nosi vrlo veliki politički rizik. “Najvjerojatnije je da će to pitanje biti polako potiskivano na marginu i ostavljeno za neke druge generacije”, smatra.

Gjenero je rekao da će se Janša će se nakon ovih izbora naći u jako neugodnoj situaciji. “On kontrolira relevantan broj glasača, a ne uspjeva formirati administraciju. To je jako neugodno za predsjednika političke stranke”, izjavio je među ostalim.

Slovenski predsjednik je dodao da se svi koji su uključeni u proces nastajanja buduće vlade moraju iskreno potruditi s mišlju na “uspješnu i sigurnu budućnost države”. “Uspješno formiranje vlade bit će središnja politička zadaća ovog ljeta. Za to će nam biti potrebno političko strpljenje i mnogo mudrosti”, kazao je Pahor.

Slovenski analitičari navode da će sastavljanje buduće vlade biti teško, a to je priznao i izborni pobjednik Jnaša, a neki tvrde da će to, s obzirom na rezultat fragmentacije političkog prostora te ideološke i osobne suprotnosti čelnika devet stranaka koje su ušle u parlament, biti skoro “nemoguća misija”.

Janša ne može sastaviti vladu stranaka na koje je računao jer Slovenska pučka stranka (SLS) nije prešla izborni prag, dok su kršćanski demokrati iz Nove Slovenije osvojili 7 mandata, umjesto 12 na koje su računali. Većina stranaka ljevice i njima bliske skupine najavile su da neće ulaziti u koaliciji s Janšom.

Marjan Šarec, čija je lista osvojila drugi po veličini postotak glasova, izjavio je sinoć da bi bio spreman s Janšom “popiti kavu”, ali da bi mu ponovio ono što je već javno izjavio, a to je da s njime neće koalirati i da će čekati rasplet situacije, te mogući poziv predsjednika države ako Janša ne uspije sastaviti vladu.

To je i načelna pozicija odlazećeg premijera Mire Cerara, čija je stranka osvojila 9,75 posto glasova, ali po njegovim riječima ostaje važan čimbenik bez koje će se teško sastaviti buduća vlada, kao i Dejana Židana, čiji su Socijalni demokrati (SD) osvojili  9,92 posto.

Slovenski komentatori navode da bi se sastavljanje nove vlade moglo odužiti i trajati sve do jeseni ako sudionici političkog procesa ne pokažu mnogo mudrosti i strpljenja i ne sastave neku “”pragmatičnu” vladu, na što plediraju i gospodarstvenici.

Janez Janša relativni je pobjednik parlamentarnih izbora u Sloveniji nakon što je njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) osvojila 25,02 posto glasova, pokazali su rezultati koje je u nedjelju kasno navečer, nakon prebrojanih više od  99 posto glasova, objavilo državno izborno povjerenstvo.

Na drugom je mjestu Lista Marjana Šarca (LMŠ) s 12,6 posto glasova, a slijede Socijalni demokrati (SD) s 9,94, Stranka modernog centra (SMC) s 9,74, Ljevica (L) s 9,23 i demokršćanska Nova Slovenija (NSI) sa 7,15 posto glasova.

Izborni prag od četiri posto prešle su još stranka bivše premijerke Alenke Bratušek SAB (5,11 posto), Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) sa 4,91 posto i Slovenska nacionalna stranka (SNS) sa 4,20 posto.

Janša je u prvoj izjavi po objavljivanju rezultata rekao kako će učiniti sve da formira čvrstu i stabilnu vladu, no svjestan je da je to težak zadatak.

Ako je Janez Janša nesporni relativni pobjednik nedjeljnih parlamentarnih izbora u Sloveniji, onda su Miro Cerar i Karl Erjavec kao okosnica dosadašnje vladajuće koalicije u susjednoj državi apsolutni gubitnici jer su u četiri godine izgubili tri četvrtine birača koji su 2014. podržali njihove stranke, pokazuju izborni rezultati za sastav novog slovenskog parlamenta.

Umjesto 36 zastupnika, koliko ih je imala u 90-očlanom parlamentu, Cerarova Stranka modernog centra (SMC) imat će ih samo 10. Erjavčeva stranka umirovljenika DESUS prepolovila je svoj izborni rezultat, a sam Erjavec, po još neslužbenim podacima, nije uspio niti ući u parlament.