Slovenija

To neće ići bez suglasnosti Agencije za okoliš, iz koje za portal potvrđuju da su od Teša dobili zahtjev za promjenu vrste goriva u dva postrojenja u elektrani, novom 600-megavatnom bloku 6 i starom bloku 5. Međutim, slovenski ministar okoliša i prostornog uređenja Jure Leben procjenjuje da je “ispred nas svakako odluka o budućnosti Teša”, a vlada će je morati prihvatiti. Sadašnja okolišna dozvola koju je Teš dobio 2010. predviđa da elektrana za proizvodnju električne energije smije koristiti samo lignit koji je iskopan u Rudniku Velenje.

Svaku moguću promjenu u radu elektrane, uključujući novu vrstu ugljena, Teš prema Zakon o zaštiti okoliša mora prvo prijaviti Agenciji za okoliš. Agencija odlučuje o tome je li riječ o većim ili manjim promjenama u poslovanju. Ako u slučaju Teša procijeni da je riječ o većim promjenama, termoelektrana u Šoštnju morat će zatražiti novu ekološku suglasnost. Prošlog studenoga u Rudniku Velenje javno su priznali ono o čemu se govorilo dugo vremena, da lignita za rad Teša u nadolazećim godinama neće biti dovoljno. Sljedeće godine neće biti dovoljno ugljena kako bi se osigurala normalna proizvodnja.

Istovremeno, Teš se počeo pripremati za kupnju uređaja za istovar ugljena. “Mislimo na sve raspoložive i dopuštene mogućnosti kako bi osigurali stabilan rad elektrane u budućnosti. O alternativnim izvorima ugljena razmišljalo se već u prošlosti”, objasnili su iz TE prošlog studenoga. “Prijava ne znači da želimo koristiti uvezeni ugljen ili da ćemo to uraditi”, rekao je direktora Teša Arman Koritnik, dodajući: “Samo ispitujemo različite moguće scenarije za nabavu ugljena.”

Tko su “rezervni dobavljači” ugljena koje u prijavi spominje Teš, u Arsu ne znaju. I Koritnik ističe da o uvozu nisu razgovarali s nikim. Prema istraživanju koje su napravili, najbolji ugljen za miješanje bio bi crni ugljen bez sumpora i drugih dodataka. “Moguće je da to bude i indonezijski ugljen”, kaže Koritnik. Ugljen iz Indonezije u Sloveniju od 2017. uvozi nizozemska kompanija Vitol, koja je kupila posao od Gorenja. Opskrbljuje ljubljansku Energetiku, a ugovor vrijedi do 2022., kada će se Ljubljana konačno prestati grijati na ugljen. U Sloveniji s Vitolom surađuje poduzetnik i bivši diplomat Ivan Pušnik, prenosi Poslovni dnevnik.

Jedan takav scenarij, po riječima ministra, uvoz je ukapljenog prirodnog plina preko talijanskih luka. No, mađarski ministar je dodao kako infrastruktura koja bi Mađarskoj omogućavala izravnu kupnju ukapljenog prirodnog plina od Italije još nije uspostavljena. To je razlog zbog kojeg je Mađarska potpisala sporazum sa Slovenijom, pojasnio je Szijjártó, napominjući da će povezivanje plinskih mreža dvije zemlje omogućiti Mađarskoj uvoz plina iz Italije.

Također, mađarski ministar vanjskih poslova poručio je da su u tijeku razgovori o potrebnim kapacitetima interkonektora koji bi povezao plinske mreže dvije zemlje. Odluka Europskog vijeća o tom pitanju očekuje se na proljeće, dodao je Szijjarto. Inače, hrvatska Vlada je prošli tjedan donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura.

Europska komisija za izgradnju plutajućeg terminala dodijelila je bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije. Na natječaju za zakup kapaciteta budućega terminala popunjeno je 520 milijuna prostornih metara, dok je za isplativost potrebno 1,5 milijardi, a ukupni kapacitet projektiran je na 2,6 milijardi prostornih metara.

U okviru procesa Brdo-Brijuni svaka država, u kontekstu sigurnosti, može izabrati put koji odgovara njezinim potrebama, a isto vrijedi i za put eurointegracija i „to se međusobno ne isključuje”, istaknuo je Pahor. Srbijanski predsjednik ocijenio je kako sve manje ljudi u Srbiji želi rješenje za Kosovo, te da većina drži da je dobro zadržati stanje takvim kakvo je sada, ali je izrazio bojazan „da će biti sve gore” ako se ne pronađe kompromis. Moramo razumjeti i albanske interese, a i svijet ima svoje želje, rekao je Vučić i ocijenio da je sužen prostor za postizanje kompromisa.

Vučić negira postojanje političke krize

Vučić je, odgovarajući na novinarsko pitanje, odbacio tvrdnje slovenskog šefa diplomacije Mire Cerara, izrečene uoči Pahorova puta u Beograd, o tome da je Srbija u određenoj političkoj krizi i da to otvara pitanje nalazi li se Beograd i dalje na europskom putu. Negirajući postojanje političke krize zbog prosvjeda oporbe, on je ustvrdio da je Srbija na europskom putu, ali da će i dalje nastaviti održavati dobre odnose s Rusijom.

Slovenski predsjednik rekao je kako ne misli da je Srbija u političkoj krizi jer njezine institucije nisu blokirane, ali su, kako je rekao, „možda politički procesi samo malo živahniji”. Srbijanski predsjednik ocijenio je da Slovenija i Srbija nisu suglasne u svim političkim pitanjima, ali je odnose dviju zemalja ocijenio kao „dobre, puni poštovanja i iskrenog prijateljstva”. „Vjerujem da će potpora Slovenije putu Srbije ka Europskoj uniji biti još veća”, izjavio je Vučić.

Vučićevo mišljenje da Ljubljana i Beograd „imaju različite poglede na neke probleme”, dijeli i Pahor, ali kaže da dvije zemlje imaju „jedinstven cilj” – učvrstiti uzajamno povjerenje. Srbija želi da proces njezina priključenja EU bude čim brži i to se prije svega odnosi na dijalog između Beograda i Prištine, rekao je Pahor, naglasivši da taj proces podupire jer mu „ne vidi alternativu”, ali da rješenje nekih problema u regiji ne treba očekivati izvana.

Slovenski predsjednik sugerirao je da politički lideri u regiji „moraju biti svjesni odgovornosti za pomirenje i rješenje bilateralnih pitanja”. „Mislim da smo u stanju osigurati mir i sigurnost”, rekao je Pahor. Pahor je na čelu slovenskog državnog izaslanstva koje je danas započelo dvodnevni posjet Srbiji.

Dvojica šefova država nazoče danas i radu poslovnog foruma Slovenija-Srbija u kojem sudjeluje oko 600 gospodarstvenika iz obje zemlje. U slovenskim tvrtkama u Srbiji zaposleno je više od 25.000 ljudi, a trgovinska razmjena između dvije zemlje za 10 godina povećana je s 500 milijuna eura godišnje na 1,3 milijarde eura, rečeno je na poslovnom forumu.

Pahor putuje na poziv srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a obratiti će se i parlamentu koji će u čast slovenskog predsjednika održati svečanu sjednicu. Glavne teme razgovora bit će bilateralna suradnja s naglaskom na jačanje gospodarske i kulturne suradnje, stanje u regiji i druga aktualna pitanja vezana za migracije, sigurnost i budućnost EU.

Posjet će također biti prilika za slovenskog predsjednika da se upozna s unutarnje političkom situacijom u Srbiji i očekivanjima u vezi s njezinim napretkom ka priključenju EU, javlja STA. Odnosi između istočnog i zapadnog hrvatskog susjeda su, prema STA, dobri i bez većih otvorenih pitanja. Gospodarska komora Slovenije kaže da bi robna razmjena između njih u 2018. mogao premašiti 1,5 milijardi eura.

Dvoje ministara suglasno je da NEK posluje sigurno i financijski uspješno. “Po većini pitanja pronašli smo suglasje dvije strana. NEK posluje sigurno, financijski dobro i u skladu sa svim normama koje su zadane u kontekstu njezina poslovanja i međudržavnog ugovora. Hrvatska je strana izrazila žaljenje zbog činjenice da jedan dio prezentacije od strane čelnika NEK-a nije ponudio informacije po člancima 8. i 9. međudržavnog ugovora, a oni se tiču zapošljavanja odnosno funkcioniranja i suradnje elektrane s pravnim osobama”, naglasio je Ćorić.

No, na primjedbu ministra Ćorića da se ne nude informacije po člancima 8. i 9. ugovora, ministrica Bratušek kaže da se ugovor u potpunosti poštuje. “NEK je obveznik javne nabave i to se u pravnoj državi poštuje”, rekla je Bratušek.

Istaknula je da se na sastanku govorilo i o smjernicama za koordinacijsku skupinu vezanu uz problem odlagališta (nisko i srednje radioakativnog) nuklearnog otpada te da će dodatna pravna pitanja i svi argumenti biti na stolu negdje do lipnja, kako bi se do rujanskog sastanka Međudržavne komisije ponudilo rješenje tog problema. “Zabilježili smo i napredak postignut u pripremi treće revizije programa razgradnje i odlaganja radioaktivnog otpada, a koji su ključni dokumenti za provedbu međudržavnoga ugovora”, istaknula je Bratušek.

Očekuje da će revizija programa biti završena najkasnije do polovice ove godine te da će ih Povjerenstvo moći potvrditi na sljedećoj sjednici zakazanoj za rujan, a koja će se održati u Ljubljani.

Nije odgovorila na pitanje razmatraju li se jedno ili dva odlagališta. Na pitanje koja je opcija za Sloveniju bolja, naglasila je da bi za obje države najpovoljnije bilo zajedničko rješenje, a u tom je kontekstu istaknula odlagalište u Vrbini, kraj Krškog.

Na novinarski upit inzistira li Hrvatska i dalje da se u skladištu u Vrbini skladišti sav radioaktivni otpad a ne samo iz NEK-a, hrvatski ministar Ćorić kaže da će zajednička skupina analizirati sve segmente funkcioniranja budućeg odlagališta. “Naravno da hrvatska strana pritom mora razmišljati o okolišnim, financijskim, ekonomskim i pravnim aspektima tog rješenja i radna skupina upravo je dobila nalog da u narednim mjesecima izradi izvješće koje bi bilo i predstavljeno na sljedećem sastanku, a u okviru kojeg bi se razmatrale različite opcije i različite rješenja”, rekao je Ćorić, dodavši da, upravo zbog toga što nemamo usuglašene stavove oko toga sa slovenskom stranom, Vlada razmatra alternativnu lokaciju.

Pritom napominje kako je rok za preuzimanje radioaktivnog otpada iz nuklearke 2025. godina. Ponovio je da se u planu Vlade oko zbrinjavanja radioaktivnog otpada kao lokacija spominje Trgovska gora, odnosno Čerkezovac, područje Dvora na Uni. Čerkezovac bi u slučaju ne postizanja dogovora dvije strana bio trajno rješenje, rekao je. Upitan je li hrvatska spremna na ozbiljne političke prigovore iz Bosne i Hercegovine, jer je Trgovska gora neposredno uz granicu s BiH, kazao je da će se svaki argumentirani prigovor ozbiljno razmotriti.

Hrvatska mora imati na umu održivo pravno, okolišno i financijski održivo rješenje za zbrinjavanje cjelokupnog radioaktivnog otpada s hrvatskog teritorija, poručio je Ćorić. “Radna skupina koja je osnovana na razini Međudržavnog povjerenstva pokušat će dati odgovore na ova pitanja. No, isto tako, kao što slovenska strana promišlja o zajedničkom rješenju na području Republike Slovenije, koje je u dosadašnjoj fazi podrazumijevalo prije svega otpad iz NEK-a, dopustite da hrvatska strana mora promišljati o svom radioaktivnom otpadu koji se nalazi na hrvatskom teritoriju”, rekao je.

Dodao je, međutim, da i s hrvatske i sa slovenske strane postoji jasan cilj da se taj problem mora riješiti. Na upit da li se na današnjoj sjednici razgovaralo i o hrvatskom članu Uprave NEK-a (Hrvoju Perhariću), Ćorić je rekao da nije, da hrvatskom članu Uprave NEK-a mandat istječe krajem ove godine te da će do toga roka hrvatska strana kandidirati člana Uprave NEK-a.

Za razliku od famozne hrvatske “bijele knjige” na 450 stranica slovenski dokument ima samo 136 stranica. Kako se ističe na početku nacionalni cilj mjera je dosezanje 27% OIE u konačnoj potrošnji do 2030. (s 22% u 2015.) kao i smanjenje upotrebe finalne energije po stavkama za 30% do 2030. u osnovu na podatke iz 2005. Cilj je i energetska obnova 26 milijuna m2 površine (1,3 -1,7 milijuna m2 godišnje), od čega trećina čini skoro nula energetska gradnja.

Dokument se naslanja na Strategiju razvoja Slovenije 2030. koja je usvojena 2017. a ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj do 2020. trebala bi iznositi 3% BDP-a. Ocjenjuje se da će slovenski BDP u narednim godinama rasti ispod 4% godišnje. Slovenija je 2017. iz domaćih izvora zadovoljila svega 52% potreba za energijom, dok je ostatak došao iz uvoza. Energetska ovisnost države od 2012. se smanjuje, a kad je riječ o električnoj energiji ona u posljednjih osam godina varira od 1,8 do 18,2%.

Sredinom prosinca Luka Kopar je najavila da će ove godine ostvariti nešto manje tona tereta nego u 2017. godini, ali još uvijek tri posto više od planiranog, za oko 23,8 milijuna tona. Neto prihodi od prodaje Luke Kopar prošle godine porasli su otprilike na razinu koju je predvidjela tvrtka. Ove se godine očekuje povećanje od oko osam posto, na 238 milijuna eura, priopćila je tvrtka sredinom prosinca.

Neto dobit ove godine bit će za trećinu lošija nego prošle godine, plan je 38 milijuna eura. To je posljedica dodatnog zapošljavanja i novih naknada za prekrcaj, koje će biti plaćene za izgradnju drugog kolosijeka za Sloveniju ključne pruge od Kopra do Divače. Ove godine Luka Kopar predviđa oko 70 milijuna eura investicija. Međutim, u posljednjih nekoliko godina, uložili su mnogo manje nego što su naveli u godišnjim planovima zbog komplikacija s licencijama ili natječajima, objašnjavaju Finance.

Građevinska dozvola za produženje prvog pristaništa postala je pravomoćna u protekloj godini, a sada je u završnoj fazi odabir izvođača za pokusne radove. Pravi početak izgradnje planiran je za svibanj ili lipanj, no natječaj još nije objavljen, a natječaji su često komplicirani. To vrijedi i za natječaj za izgradnju garažnog objekta, koji je ponovljen nekoliko puta, ali još uvijek nemaju izvođača jer revizori još nisu donijeli odluku.

Naime, Državna revizijska komisija (DKOM) poništila je odluku Luke da će garažu za 6000 vozila graditi talijanska tvrtka Pre System. Talijani su dali najpovoljniju ponudu od 18,5 milijuna eura, domaći Kolektor Koling s Kolektorom CPG i Zenerom bio je skuplji sa 22,9 milijuna. Direktor prodaje Kolektora Marko Trampuž rekao je da su u žalbi na izbor talijanske tvrtke naveli 16 primjedbi, a DKOM-u su bile dovoljne dvije za poništenje izbora, piše Poslovni dnevnik.

Kako piše vodeći slovenski list, to je najbolji rezultat koji je Šarčeva stranka u sličnim ispitivanjima dobila od lipnja prošle godine, kad je na parlamentarnim izborima osvojila 12,6 posto glasova. S druge strane, prema ispitivanju “Dela”, rejting Janašine stranke je u padu. Ona bi, prema sadašnjim ispitivanjima, dobila znatno manje glasova nego na izborima lanjskog lipnja, kad je dobila 24,9 posto glasova, ali je zbog nedostataka koalicijskih partnera na desnici mandat za sastav vlade morala prepustiti Šarcu.

Otkako je prije četiri mjeseca počela funkcionirati njegova manjinska vlada, učvršćen je i položaj premijera Šarca u njegovoj lijevo liberalnoj koaliciji, o čemu svjedoče velike razlike u popularnosti između Šarca i predsjednika ostalih koalicijskih stranaka.

Zadnja ispitivanja pokazuju da je Šarec nakon predsjednika Boruta Pahora najpopularniji političar u državi. Prema anketi o popularnosti vodećih političara, koju je za “Delo” provela agencija Mediana, na pitanje da ih ocijene ocjenama od 1 do 5 sadašnji je premijer dobio prosječno ocjenu 3,41, znatno više od predsjednika parlamenta i svog koalicijskog partnera Dejana Židana, koji je ocijenjen sa 2,78, dok su nešto više od “dvojke” dobili ostali vodeći ljudi u koaliciji, ministar vanjskih poslova Miro Cerar, ministrica infrastrukture Alenka Bratušek te ministar obrane Karl Erjavec.

Broj ilegalnih migranata uhvaćenih u Sloveniji ove je godine po njegovim riječima učetverostručen u odnosu na lani premda nije onako enorman kao u vrijeme velike europske migracijske krize 2015. godine.

No, za razliku od tadašnjeg migrantskog vala kad su prevladavale izbjeglice iz Sirije, sada se radi o “ilegalnim, nezakonitim migrantima”, među kojima prevladavaju Afganistanci, te državljani afričkih zemalja, naglasio je Šarec.

Kako je pojasnio, oni nisu izbjeglice i klasični migranti nego dolaze krijumčarskim kanalima kojima upravljaju kriminalne udruge, naveo je Šarec u razgovoru koji je bio najviše posvećen unutarnjoj politici i odnosima u njegovoj vladi u prva tri mjeseca njena djelovanja.

Kazao je da se unatoč tome stanovništvo uz dijelove granice s Hrvatskom koje je izloženije migracijskim tijekom ne trebaju bojati za svoju sigurnost jer policija obavlja svoje zadaće i sprječava ilegalni migracijski promet, no ponovio je da ne namjerava u kratkom roku ukloniti žicu s dijela granice s Hrvatskom koja je postavljena pred kraj 2015. godine. Šarec je kao prepreku za poboljšanje odnosa s Hrvatskom naveo problem oko provedbe arbitražne odluke po kojoj bi većina Savudrijskog zaljeva pripala Sloveniji, zajedno s koridorom na otvoreno more preko hrvatskog akvatorija.

Slovenija je Hrvatskoj poslala prijedlog o osnivanju demarkacijskog povjerenstva koje bi implementiralo presudu arbitara, ali Hrvatska na prijedlog nije odgovorila, pa i njegova vlada kao i prijašnja očekuje pristanak Hrvatske na arbitražnu presudu i početak implementacije, pojasnio je Šarec.

Ako se dva susjeda dugo ne mogu sporazumjeti oko međe, onda izaberu sud. Nakon presude stvar je zaključena i treba je samo provesti na terenu, pojasnio je slikovito slovenski premijer.
Kao što je poznato, stajalište hrvatske vlade je da je Hrvatska u arbitražni proces ušla u dobroj vjeri 2009. godine, kad je potpisan arbitražni sporazum, ali da je Slovenija taj proces kontaminirala i kompromitirala nedopuštenim kontaktima bivše dužnosnice ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik sa bivšim slovenskim arbitrom, kad su se oni tajno dogovarali o strategiji utjecaja na arbitre, nakon čega je Hrvatska iz tog procesa istupila.

Hrvatska strana zato je Sloveniji ponudila bilateralno rješavanje graničnog pitanja, na što pak ne pristaje Slovenija, govoreći da je to pitanje poštovanja europske pravne stečevine i međunarodnog prava. Prijašnja vlada Mire Cerara zbog toga je protiv Hrvatske ove godine podnijela tužbu sudu EU-a u Luksemburgu, što ni po ocjeni slovenskih političkih analitičara nije poboljšalo izglede da se inače dobri susjedski odnosi, koje ilustrira i dobra gospodarska suradnja, podignu na višu političku razinu.

Štoviše, kako ovih dana primjećuju mediji u Sloveniji, ova će godina vjerojatno biti prva nakon 1991. u kojoj nije bilo bilateralnih sastanaka slovenske i hrvatske vlade na visokoj razini, u prvom redu sastanaka premijera ili ministara vanjskih poslova.

Premijeri Plenković i Šarec od ove su jeseni kad je formirana nova slovenska vlada razgovarali samo nekoliko puta na marginama sastanaka u Bruxellesu u okviru EU-a ili na drugim međunarodnim skupovima, ali sadržajnih razgovora o bilateralnim pitanja nije bilo.

U kampanji pred parlamentarne izbore održane u lipnju ove godine sadašnji premijer Marjan Šarec kazao je da neće ulaziti ni u kakvu koaliciju s Janšinom strankom, koja je važila kao favorit za osvajanje relativne parlamentarne većine, ustvrdivši da se ona netransparentno financira iz inozemstva, pa ni vlada u kojoj bi bi se ta stranka našla, po Šarčevim riječima, ne bi donosila suverene odluke.

Janšina je stranka je početkom godine za financiranje predizborne kampanje namjeravala uzeti kredit od anonimne poduzetnice iz BiH i to prijavila nadležnom slovenskom kontrolnom tijelu, ali je od toga kasnije odustala. No, potvrdila da je u vlasničku strukturu privatne televizije koju su osnovali članovi stranke i u vlasništvo njoj bliskih portala i tiskanih medija ušla skupina poduzetnika iz Mađarske sa svojim kapitalom. Riječ je o poduzetnicima za koje se smatra da su bliski mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, a koji su financirali i neke medije sličnog profila u Makedoniji, čije se je izvješćivanje temeljilo na antimigrantskoj platformi.

Reagirajući na najavu o osnivanju istražnog povjerenstva o financiranju njihove stranke u zadnjih šest godina, otkako je financiranje inozemnim izvorima striktnije regulirano, iz Janšine su stranke poručili da nemaju ništa protiv takvog istražnog povjerenstva ukoliko se ono bude bavilo i praćenjem novca iz kampanja svih ostalih stranaka, te financiranjem medija koje smatraju sklonim strankama ljevice, među kojima je, po njima, i jedna velika komercijalna televizija i renomirani tjednik, ali i velika većina tiskanih medija.

Iz oporbenih stranaka desnice i centra u srijedu su najavili i inicijativu za osnivanje više drugih istražnih povjerenstava, primjerice povjerenstva za utvrđivanje političke odgovornosti za loše stanje u zdravstvenom sustavu i povjerenstvo o korupcijskim mrežama u nabavama materijala za bolnice.

Uz to, Janšina stranka u srijedu je u parlamentu ponovo pokrenula raspravu o odgovornosti za bankarske gubitke iz ranijih godina koje je pokrila država, ali i najavila osnivanje posebnog istražnog povjerenstva kako bi se utvrdilo zašto je prilikom nedavne prodaje Nove Ljubljanske banke (NLB) inicijalnom javnom prodajom postignuta minimalna cijena dionice, čime su kako tvrde, oštećeni porezni platiše odnosno državni proračun.

U parlamentarnoj raspravi zastupnici iz te stranke tvrdili su da je tajming prodaje, kao i način na koji je izvedena, bio pogrešan i da je tako državi nanesene šteta od 500 milijuna eura te zahtijevali da odgovornost za to preuzme prijašnja vlada Mire Cerara.