Slovenija

Lošiji poslovni rezultat i pad prometa posljedica su negativnih učinaka pandemije Covida-19 na globalne robne tokove, ustvrdila je uprava Luke Koper, tvrtke koja na osnovi državne koncesije upravlja jednom od najvećih komercijalnih luka u sjevernom Jadranu.

Dobit iz poslovanja u prva tri kvartala iznosila je 22 milijuna eura, što je 44 posto manje nego u lanjskom razdoblju, na što su utjecali i veći troškovi rada, vezani na reorganizaciju poslovanja, naveli su u upravi u priopćenju za javnost. Bruto dobit prije amortizacije (EBITDA) u spomenutom razdoblju iznosio je 43 milijuna eura, a čista dobit 22 milijuna.

U Luci Koper navode da je prekrcaj tereta u prvih devet mjeseci iznosio 14,9 milijuna tona, pri čemu je relativno stabilan bio pretovara automobila i kontejnera, što su starteški segmenti u poslovanju slovenske luke.

S druge strane, nastavljen je pad prekrcaja energenata, posebno termalnog ugljena, što je vezano na europsku politiku dekarbonizacije, dok se pad kod pretovara tekućih goriva može protumačiti padom prodaje naftnih derivata, prvenstveno zbog zastoja u zrakoplovnoj industriji.

Povodom objave poslovnih rezultata za prva tri kvartala, direktor Luke Koper Dimitrij Zadel kazao je da se uzlazni trend i ponovni rast prometa i prihoda može očekivati sljedeće godine sa završetkom krize izazvane pandemijom. Ove je godine Luka Koper nastavila značajan investicijski ciklus iz prijašnjih godina, pa je u gradnju nove infrastrukture uložila oko 50 milijuna eura, a s time će nastaviti i slijedeće godine, najavljuju u upravi.

Posljedice ovogodišnjeg djelomičnog gašenja gospodarstva zbog koronakrize ogledaju se i u potrošnji električne energije koja je od početka godine do kraja listopada iznosila 10 milijardi 102,5 milijuna kilovat sati ili je bila niža za 6,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Potrošnja je bila niža u obje ključne praćene skupine, a potrošnja izravnih kupaca u tom je razdoblju dosegla milijardu i 247,9 mil. kWh, što je gotovo 20% manje nego lani, dok je potrošnja pet distribucijskih tvrtki iznosila 8 milijardi 515,4 mil. kWh i time je 5,6% niža u odnosu na prošlu godinu.

Jedina svijetla točka ove godine je percepcija HE Avče za potrebe crpljenja, jer je jedina slovenska crpna elektrana u prvih deset mjeseci ove godine od mreže preuzela 312,3 mil. kWh, čime je premašila izvorne prognoze bilance za više od 2%.

Zanimljivi su i podaci o uvozu, s 5 milijardi 997,1 mil. kWh električne energije ili nešto manje od 76% prošlogodišnjih količina preuzetih iz susjednih prijenosnih sustava u prvih deset mjeseci ove godine, te 7 milijardi 626,9 mil. kWh električne energije ili samo 0,7 posto manje nego lani, objavio je Naš stik, piše Energypress.net

Revizor smatra da su neki od nedostataka osnova za odgovornost za štetu, a također je utvrdio elemente moguće kaznene odgovornosti. Na temelju odluke skupštine od 12. prosinca prošle godine, BDO revizija pregledala je trideset transakcija preko milijun eura zaključenih između 1. siječnja 2015. i 24. listopada 2019. za stjecanje i otuđenje dugoročnih financijskih ulaganja, ostalih vrsta ulaganja (osim energetske obnove javnih zgrada) i sponzorskih ugovora.

Prema sažetku izvještaja dioničarima o posebnoj reviziji transakcija koje je Petrol objavio večeras na internetskim stranicama Ljubljanske burze, revizija je utvrdila nepravilnosti u transakcijama koje se odnose na Mbills, Zagorski Metalac, Petrol Beograd, Vjetroelektrarne Glunča, Petrol Hidroenergija, Atet, BH Petrol Oil Company.

Reviziju je izglasala skupština na prijedlog Vizija Holdinga i Vizije Holding Ena i Slovenskog državnog holdinga. Skupština je trebala pronaći odgovore na pitanje zašto je uprava pod vodstvom Tomaža Berločnika otišla prijateljski. Nadzornici su tvrdili da su potonji izgubili povjerenje zbog nemara i neprofesionalnosti u pripremi materijala o planovima za razdoblje 2020.-2022., A Berločnik, koji je vodio upravu s članovima Rokom Vodnikom i Igorom Stebernakom, da je odlazak nužan zbog neslaganja oko daljnjeg strategije poduzeća.

Na taj se korak odlučila u skladu s ranije donesenim planom, te nakon što je zadnje testiranje pokazalo da je u testiranoj populaciji petina pozitivnih na koronavirusa, a glasnogovornik vlade jučer je najavio da se danas očekuje novi neslavni rekord u broju zaraza nakon što ih je u petak bilo 897.

Aktivacijom plana za postupanje u stanju epidemije predviđena su tri paketa mogućeg zaoštravanja mjera, ovisno o broju oboljelih i popunjenosti bolničkih kapaciteta pacijentima od Covida-19.

Prvi paket u sadašnjoj fazi predviđa i mogućnost uvođenja policijskog sata, odnosno zabrane kretanje u noćnim satima, zatim zatvaranje hotela, frizerskih i kozmetičkih salona, te sportskih objekata za amatere i individualne sportove, zabranu svih sportskih priredaba za cijelu državu, pa i zatvaranje trgovačkih centara.

U slučaju daljnjeg rasta zaraza, te nakon što bi u bolnicama bilo ukupno 360 oboljelih od Covida, od čega najmanje 60 na intenzivnoj njezi, predviđeno je i zatvaranje vrtića i škola, zaustavljanje javnog prometa, kako je to bilo u prvoj fazi epidemije ovoga proljeća. Predviđena su i zatvaranja pojedinih gospodarskih djelatnosti i ograničenja u kretanju između općina.

Pred sinoćnju dopisnu sjednicu vlade na kojoj je donesena odluka o proglašenju epidemije premijer Janez Janša pozvao je građane na solidarnost i odgovornost u provođenju mjera, posebno istaknuvši trud koji u sprječavanju širenja virusa svojim radom pokazuju zdravstveni djelatnici.

Indeks SBITOP nije se promijenio protekloga tjedna te se i dalje drži na 845 bodova.

Rast cijene dionice Petrola posljedica je špekulacija, a ne činjenica, jer će marže ovisiti o tržištu, kažu analitičari.

Ipak, očekuje se da će glavni igrači na slovenskom tržištu naftnih derivata (MOL, OMV, Petrol) u srednjem roku podići marže s trenutnih osam posto, na dvadesetak posto. U slučaju Petrola to znači da bi mu dobit u godinu dana mogla narasti za nekoliko milijuna eura. Upravo tome nadaju se kupci koji ovih dana marljivo skupljaju njegove dionice.

Slovencima je odbijen zahtjev za udjel u vlasništvu elektroenergetskog javnog poduzeća u Republici Srpskoj. To je za portal Srpskainfo rekao Mlađen Mandić, zamjenik pravobranitelja Bosne i Hercegovine.

Riječ je završetku arbitražnog postupka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investiciijskih sporova u Washingtonu, po tužbi Elektrogospodarstva Slovenije protiv RiTE Ugljevik, a tužbeni zahtjev iznosi gotovo 1,5 milijardu KM (oko 766 mil. eura). 
Taj odštetni zahtjev odnosi se na tužbu za neisporučenu električnu energiju, kao i obračunate zatezne kamate na vrijednost neisporučene električne energije od 1995. godine, na dopunu tužbenog zahtjeva na ime sredstava uloženih u izgradnju RiTE Ugljevik, u skladu s tada važećim samoupravnim sporazumima.

Prema ugovoru kojeg su 1981. potpisale Slovenija i BiH, slovensko Elektrogospodarstvo ima pravo na trećinu struje iz Ugljevika temeljem svojih ulaganja u trećinu troškova izgradnje tog energetskog objekta koji je završen 1985. Isporuke trećine ukupne struje iz Ugljevika Sloveniji prekinute su 1991., najprije zbog prekinutih dalekovoda i uništene trafostanice u Slavoniji, a onda i rata u BiH, i nikad nisu obnovljene.

BiH je u arbitraži, Slovenija je u RiTE Ugljevik ulagala osamdesetih godina, dok je postojala SFRJ. Naime, osim navedenog arbitražnog postupka, Slovenci su, također 2014., pokrenuli protiv RiTE Ugljevik i arbitražni spor (u istoj pravnoj stvari i s identičnim iznosom u tužbenom zahtjevu), a koji se vodi u arbitražnom postupku u Beogradu. Đorđe Popović, direktor RiTE Ugljevik, rekao 2017. da je u toj arbitraži

Pravobraniteljstvo BiH formalno je zastupalo državu BiH, jer je ona tužena, ali da je RiTE imao svoje odvjetnike te time i dodatni trošak. U informaciji RiTE o zahtjevima odnosno tužbama Elektrogospodarstva Slovenije 2017. bilo je navedeno da su ukupno za odvjetnike u tom sporu potrošili 3,5 milijuna KM (oko 1,6 mil. eura).

Arbitražni postupak u središtu Međunarodnog centra u Haagu zaustavljen je u svibnju do donošenja odluke u Beogradu. U postupku u Beogradu, u srpnju je, kako objašnjava Mandić, zahtjev Slovenaca za udjelom u vlasništvu odbijen. “Odbijen je i zahtjev za plaćanje sudskih troškova. Jedino im RiTE Ugljevik mora isporučiti struju, ali nije još utvrđen iznos”, kaže Mandić, koji je s povoljnim raspletom događaja za BiH i RiTE Ugljevik upoznao i Savjet ministara BiH. Inače, RiTE Ugljevik u sljedeće tri godine planira poslovati s ukupnim gubitkom od čak 73,5 milijuna KM (oko 37,5 mil. eura), pisao je u svibnju portal Capital.ba. U planu poslovanja od 2020. do 2022., procjenjuje da će gubitak ove godine biti 15,7 mil. KM, godinu kasnije 22,3 mil. KM, a 2022. godine 35,4 mil. KM. Gubici su posljedica troškova rada novog postrojenja za odsumporavanje i remonta zbog kojih TE neće raditi.

Postojeća koncesija za iskorištavanje bušotina kod Petišovaca, na sjeveru zemlje, koju imaju britanska kompanija, sa sjedištem u Londonu, i njen slovenski partner Geoenergo, istječe kroz dvije godine i tvrtke namjeravaju tražiti njeno produženje.

No upravni je sud nedavno odbio njihov zahtjev da se poništi odluka državnog regulatora, Agencije za okoliš (ARSO), prema kojoj je za fracking tehnologiju stimulacije starih bušotina potrebno prethodno izvesti studiju utjecaja na okoliš i podzemne vode, dok bi korištenje bušotina klasičnim načinom bilo neisplativo.

Budući da Slovenija definitivnu odluku o dopuštenosti frackinga nakon niza godina još nije donijela, što investitori drže nerazumnim i smatraju otezanjem na njihovu štetu, oni su se odlučili na tužbu protiv države pred ad-hoc arbitražom ako ne dođe do sporazumnog dogovora u roku od tri mjeseca, navodi RTV Slovenija, javni rtv-servis. Očekuju odštetu od 50 milijuna eura.

Arbitraža je u investicijskim sporovima dug i vrlo skup postupak u kojemu bi Slovenija mogla izgubiti spor, kako se to dogodilo u slučaju spora oko neisporučene struje iz nuklearke Krško koji je svojevremeno bila pokrenula Hrvatska, pred sudom za investicijske sporove u Washingtonu, kad je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) temeljem odluke tog suda bilo isplaćeno 42 milijuna eura, navodi RTV Slovenija.

Investitori navode da se je plin iz starih bušotina, kojih je u Prekmurju preko stotinu, počeo eksploatirati još 1943. godine, da od tada nije bilo nikakvih značajnijih negativnih posljedica na okoliš, te da ih neće biti niti zbog frackinga. Slovenske udruge za zaštitu okoliša, poput udruge “Prijatelji Zemlje”, traže pak potpunu zabranu fracking tehnologije i nasuprot tome tvrde da bi posljedice mogle biti značajne, prenose slovenski mediji.

Odluka o obveznoj studiji utjecaja na okoliš prije frackinga donesena je u vrijeme bivše vlade Mire Cerara, dok se sadašnja vlada Janeza Janše zalaže za smanjivanje utjecaja nevladinih organizacija kao stranaka u postupku, za deregulaciju pri odobravanju licenci i poticanje stranih investicija, kako bi se ublažile posljedice koronakrize, navodi slovenska Energetika

Kako je navedeno, na području Paškog Kozjaka trebaju se instalirati četiri vjetrenjače ukupne snage 14 MW, dok Vlada naglašava da će planirana izgradnja VE Paški Kozjak značajno pridonijeti povećanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Početkom srpnja vlada je također usvojila odluku o provedbi državnog prostornog plana za polje vjetroelektrane Rogatec. Investitor Dravske elektrarne Maribor, inače najveći slovenski proizvođač električne energije iz OIE nedavno je izvršio opsežna mjerenja i studiju potencijalnih lokacija za postavljanje vjetroelektrana u sjeveroistočnom dijelu Slovenije (Ve Ojstrica, VE Paški Kozjak i VE Rogatec).

Procjena je pokazala da se može ugraditi 13 vjetrenjača ukupne snage do 46 MW i planirana godišnja proizvodnja od 122 GWh, koja bi mogla pokriti četiri posto slovenskih potreba za električnom energijom.

Andrej Tumpej, direktor Dravskih elektrana Maribor za Maribor24.si je izjavio da “priželjkuju povjerenje institucija jer tvrtka ima veliko iskustvo, ali da su svjesni da dok ne nađu model uključivanja lokalne zajednice u projekte zajedno s državom, nigdje neće biti dobrodošli”.

Slovenska razvojna strategija potvrđuje kao ciljanu vrijednost do 2030. godine najmanje 27% udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije, od čega 43% u elektroenergetskom sektoru, što su prema dosadašnjim iskustvima prilično ambiciozni ciljevi i bit će ih teško postići bez korištenja svih potencijalni izvora obnovljive energije, uključujući vjetar, piše Energetika-net.

Ovime je postao jedan od najvećih malih dioničara slovenske energetske kompanije. Ministar kaže da je kupnju ocijenio kao “priliku za dobru investiciju”, ali ne očekuje prodaju državnog udjela Petrola.

Online Finance izvijestile su u petak da je jedan od najistaknutijih članova vladajućeg SDS-a i ministar okoliša Andrej Vizjak postao jedan od najvećih malih dioničara Petrola tijekom epidemije koronavirusa. Da je riječ o investiciji vrijednoj najmanje 120.000 eura, koja je izazvala popriličnu pomutnju među bolje upućenim sudionicima na tržištu kapitala zbog raznih špekulacija koje su kružile o Petrolu.

Kad je treća Janšina vlada stupila na dužnost, Vizjak je posjedovao 80 dionica Petrola, od kojih je većinu kupio godinu prije nego što je postao čelnik Ministarstva okoliša. Ljubljanska je burza također reagirala na epidemiju koronavirusa u Sloveniji, cijene su naglo pale, a neki ulagači vidjeli su situaciju kao priliku za kupnju. Vrijednost dionica Petrola također je naglo pala, a ministar Vizjak u tom je razdoblju kupio još 140 dionica. Krajem svibnja tada je u dva dana stekao još 280 dionica. U jednom od ova dva dana ministrov posao predstavljao je više od polovice svih zaključenih toga dana.

Vizjak je ove godine za dionice Petrola platio ukupno 120.000 eura, javljaju Finance. Vrijednost ovih dionica danas iznosi 150.000 eura. U kolovozu su također isplaćene dividende u iznosu od 22 eura bruto po dionici.

Ministar Vizjak rekao je danas za Finance da je kupnju dionica ocijenio “prilikom za dobro ulaganje, jer je cijena dionica drastično pala tijekom epidemije”. Također je podigao zajam za kupnju, a dijelom ga financirao prodajom ostalih vrijednosnih papira, a također je potrošio dio ušteđevine, piše 24ur.

EBITDA je iznosila 64,3 milijuna eura, što je 22% manje u odnosu na prvu polovicu 2019. godine i usporedno bolje od glavnih konkurenata u regiji. Grupa Petrol ostvarila je 36% EBITDA od prodaje naftnih derivata, 20% od prodaje robe i srodnih usluga, 21% od prodaje energetskih i okolišnih rješenja, 19% od prodaje ostalih energenata (prirodni plin, električna energija, UNP) i 4% od prodaje proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora. Grupa Petrol ostvarila je neto dobit od 20,6 milijuna eura, što je 49% manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Grupa Petrol prodala je 1,5 milijuna tona naftnih derivata u prvoj polovici 2020. godine, što je 18% manje nego u prvoj polovici 2019. godine (uglavnom zbog manje prodaje u maloprodaji kao posljedice pandemije). Prodaja ukapljenog naftnog plina iznosila je 76,6 tisuća tona, što je 15% manje nego u istom razdoblju 2019. Prodaja električne energije u prvoj polovici 2020. godine iznosila je 10,8 TWh, a prodaja prirodnog plina 12,3 TWh.

Prodajom robe, Petrol Grupa je u prvoj polovici 2020. godine ostvarila 230,5 milijuna eura prihoda, što je za 3% manje u odnosu na isto razdoblje 2019. Na kraju lipnja 2020. Petrol Grupa poslovala je s preko 510 benzinskih servisa, od čega 318 u Sloveniji. u Hrvatskoj 110, u Bosni i Hercegovini 42, Srbiji 15, Crnoj Gori 15 i Kosovu 10.

Grupa Petrol je sveobuhvatno odgovorila na krizu uzrokovanu epidemijom. U prvoj su fazi aktivnosti bile usmjerene na osiguravanje nesmetanog poslovanja u promijenjenim okolnostima i identificiranje i upravljanje rizicima. Daljnje su aktivnosti dugoročno usmjerene kako bi grupa Petrol nesmetano poslovala u vrlo promijenjenom poslovnom okruženju.

Zbog prirodne katastrofe (pandemije) i nastale ekonomske krize, koju nije bilo moguće predvidjeti, poslovni plan za 2020. godinu neće biti realiziran. U lipnju 2020. grupa Petrol započela je s pripremom nove poslovne strategije za Petrol grupu za razdoblje 2021.-2025., koja će biti usvojena u posljednjem tromjesečju 2020. godine.