Slovenija

Više ponuđača

Postoji puno interesa za više od stotinu OMV-ovih pumpi na tržištu, pogotovo nakon što je Petrol preuzeo ulogu regionalnog lidera u downstreamu.

Za gotovo 93 posto dionica u slovenskom poslovanju, koliko ih želi prodati OMV, naime, interes je pokazala poljska energetska tvrtka PKN Orlen, a među mogućim kupcima spominju se i mađarski MOL, azerbejdžanski SOCAR i ruski Lukoil.

Azerbejdžanska tvrtka SOCAR, koja je kupila 82 benzinske pumpe u Austriji 2019. godine, i ruski Lukoil, koji je Crobenz preuzeo u Hrvatskoj 2010. godine, također su bliske Sloveniji, podsjetile su Finance.

OMV je drugi najveći igrač na slovenskom tržištu naftnih derivata s udjelom od nešto više od 20%. Petrol ima najveći, nešto manje od 60%, s 318 benzinskih postaja.

Petrol pak nije zainteresiran za kupnju, a pitanje je bi li mu koncentraciju dopustio i slovenski regulator sukladno europskim pravilima o tržišnom natjecanju.

Istovremeno, sukladno novoj strategiji, Petrol je napustio ideju o gradnji nove zgrade, ali i ulaska u bankarsko poslovanje, jer vide poprilično mogućnosti za isplativije investicije, rekla je za Delo predsjednica Uprave Petrola Nada Drobne Popović.

Posljednjih godina mađarski MOL, koji ima nešto više od 50 benzinskih servisa, jača svoju prisutnost na slovenskom tržištu. Za sada nisu željeli komentirati kupnju OMV-ovih benzinskih postaja, no kuloari bliski kompaniji iskazuju određenu skepsu glede te moguće transakcije.

Ostali pružatelji usluga imaju manji udio.

Prije desetak dana austrijski OMV objavio da namjerava prodati 92,25% udjela u OMV Slovenija kao dio programa prodaje investicija. Za STA su objasnili da je ovo korak prema optimizaciji investicijskog portfelja, dodajući kako je prerano odgovoriti kome će ih prodati.

OMV ima benzinske crpke u Sloveniji pod markama OMV, Eurotruck, Avanti i Diskont. Prisutan je i s tvrtkom OMV Marine koja se, kako su objasnili, neće prodati.

Poljski mediji
Poljski energetski div PKN Orlen će analizirati potencijalnu akviziciju 120 benzinskih crpki u Sloveniji koje je austrijski OMV stavio na prodaju, izvijestili su poljski mediji.

“Analiziramo sve ponude koje se pojavljuju u regiji. Tako ćemo analizirati i ovu”, prenijela je u ponedjeljak poljska novinska agencija PAP izjavu članice uprave PKN Orlena Patrycje Klarecke.

OMV je krajem prošlog tjedna objavio kako namjerava prodati 92,25% udjela u OMV Slovenija, koji uključuje 120 benzinskih postaja u Sloveniji. Za STA su objasnili da je ovo korak prema optimizaciji investicijskog portfelja, dodajući kako je prerano odgovoriti kome će ih prodati, jer su tek o tome donijeli prodaju.

Razlog prodaje je restrukturiranje, ali i činjenica kako u Sloveniji ne prodaju vlastite derivate. Najavljena prodaja benzinskih crpki u Sloveniji, zajedno s prodajom jedinice za proizvodnju gnojiva kemijske podružnice Borealis, dio je plana dezinvestiranja koji je tvrtka usvojila u ožujku prošle godine.

Restrukturiranje
Austrijska energetska kompanija OMV objavila je da namjerava prodati slovenski dio tvrtke, u sklopu optimizacije poslovanja i restrukturiranja, prenijeli su slovenski mediji.

Prema riječima Rainera Seelea, direktora OMV-a, kompanija se želi riješiti tvrtke u Sloveniji u sklopu šireg restrukturiranja i optimizacije poslovanja, nakon što su joj prošle godine, zbog krize vezane uz pandemiju koronavirusa, prodaja i dobit pali za oko trećinu u odnosu na 2019. godinu, te zato što OMV u Sloveniji na svojim crpkama ne prodaje svoj benzin i dizel gorivo. OMV je sa 120 benzinskih postaja drugi najveći distributer naftnih derivata u Sloveniji, nakon ljubljanskog Petrola koji ih ima oko 300.

Petrol prema europskim pravilima tržišnog natjecanja ne može preuzeti OMV-ove postaje jer bi postao monopolist na relativno malom tržištu, a nagađa se da bi potencijalni kupac OMV-ova udjela mogli biti mađarski Mol i ruski Lukoil koji već imaju manje tržišne udjele na slovenskom tržištu. OMV je prisutan u Sloveniji od 1992. godine, kada je zajedno s bivšim Istrabenzom i tvrtkom Ina osnovao OMV Istrabenz, kupivši njihovu distribucijsku mrežu.

OMV ima benzinske postaje u Sloveniji pod markama OMV, Eurotruck, Avanti i Diskont. 
Najavljena prodaja benzinskih postaja u Sloveniji, zajedno s prodajom jedinice za proizvodnju gnojiva kemijske podružnice Borealis, dio je plana kojeg je kompanija usvojila u ožujku prošle godine, a koji predviđa prodaju imovine vrijedne dvije milijarde eura. 
OMV također obnavlja svoju poslovnu strategiju u svjetlu promjena u poslovnom okruženju. Rainer Seele je tako najavio da će kompanija napustiti planove za povećanje proizvodnje i prerade nafte i usredotočiti se na kemijske proizvode. 
Ako se do sada namjeravalo povećati proizvodnju nafte na 600.000 barela dnevno u srednjem roku, ti planovi su smanjeni. Prema najnovijim prognozama, proizvodnja će iznositi 480.000 do 500.000 barela dnevno. 
U međuvremenu, OMV će ubuduće više pozornosti posvetiti ​​kemijskim proizvodima jer automobilska industrija također sve više pokušava smanjiti emisije ispušnih plinova.

Nadzorni odbor
Petrol u 2025. godini planira ostvariti 180 milijuna eura neto dobiti i 336 milijuna eura operativne dobiti prije amortizacije (EBITDA), prema novoj strategiji tvrtke od 2021. do 2025., koju je jučer odobrio Nadzorni odbor.

Očekuje se da će se neto dobit gotovo udvostručiti, a EBITDA povećati za trećinu. Očekuje se da će ulaganja u spomenutom razdoblju doseći 698 milijuna eura, od čega će više od 35 posto ulaganja biti posvećeno energetskoj tranziciji i time smanjenju ugljičnog otiska. U okviru preostalih investicija, većina sredstava koristit će se za proširenje i nadogradnju maloprodajne mreže i digitalizaciju poslovanja.

Prema strategiji, Petrol će se usredotočiti na svoju osnovnu djelatnost osiguravanja opskrbe energijom, jer u tom području vide veliki potencijal i mogućnosti u vezi s energetskom transformacijom, a također će nastojati smanjiti emisije s održivim fokusom.

U ovom strateškom razdoblju ostat će prisutni na svim tržištima s fokusom na Sloveniju, gdje će učvrstiti vodeću poziciju energetske tvrtke i vodećeg partnera u energetskoj tranziciji, Hrvatsku, gdje će proširiti portfelj kupaca na polju energije i usluge energetske tranzicije i ulažu u proizvodnju električne energije, energije iz obnovljivih izvora, i Srbije, gdje će povećati svoj tržišni udio u prodaji energije. Planiraju povećati broj benzinskih postaja s 500 na 627. Podsjetimo, Petrol je nedavno potpisao ugovor o kupnji hrvatskog Croduxa, koji će grupi osigurati 91 novu benzinsku postaju.

Nastavit će razvijati i jačati svoju prisutnost u opskrbi i prodaji prirodnog plina i električne energije, prodaji ukapljenog naftnog plina i projektima energetske učinkovitosti. Razvoj novih rješenja na polju usluga elektromobilnosti i mobilnosti također ostaje važan stup:

Čeka se odobrenje regulatora
Slovenski Petrol preuzeo je u potpuno vlasništvo hrvatsku tvrtku za trgovinu naftom i naftnim proizvodima Crodux Derivati Dva, u vlasništvu Ivana Čermaka, objavio je u petak Petrol.

Tu transakciju, kojom je Petrol dobio 91 benzinsku postaju u Hrvatskoj, još moraju odobriti nadležne agencije za zaštitu tržišne utakmice. Iz Petrola su izvijestili da su sporazum potpisali u utorak, a transakcija će biti zaključena po ispunjavanju svih uvjeta, među kojima je i odobrenje regulatora.

Crodux Derivati Dva je u 2019. godini ostvario 5,64 milijarde kuna prihoda od prodaje i neto dobit od gotovo 143 milijuna kuna, a imao je 1.150 zaposlenika. S Croduxovim benzinskim postajama, Petrol će imati više od 200 prodajnih mjesta te će se njegov tržišni udjel u Hrvatskoj povećati s 13 na 23 posto. U jugoistočnoj Europi Petrol će tako sada raspolagati sa 601 prodajnim mjestom.

S tim preuzimanjem, iz Petrola ističu da će pokriti neka važna područja u Hrvatskoj, gdje su bili manje prisutni ili uopće nisu imali svoja prodajna mjesta. “Obujam poslovanja na hrvatskom tržištu omogućit će da na to tržište prenesemo uspješan model koji je uspostavljen u Sloveniji”, priopćili su iz Petrola.

Preuzimanje Croduxa najveća je transakcija Petrola u zadnjih 10 godina i predstavlja najveće jednokratno povećanje broja prodajnih mjesta u povijesti te kompanije. Vrijednost posla nije navedena. Po pisanju slovenskih Financi, u prošlosti se spominjao iznos od 200 milijuna eura, no tada su u Croduku smatrali da je to premali iznos. Po neslužbenim informacijama iz novina, Petrol je uspio smanjiti cijenu prošle godine zbg lošijeg poslovanja Croduxa tijekom pandemije Covida-19.

Priopćenje iz kompanije
Nuklearna elektrana Krško će, nakon što je utvrđeno da nije pretrpjela nikakvu štetu zbog potresa, u srijedu navečer, u 22 sata, biti puštena u pogon odnosno priključena na mrežu, izvijestili su iz NE Krško.

“Nakon automatske zaustave elektrane zbog jučerašnjeg potresa sustavno je pregledana i testirana oprema. Elektrana nije pretrpjela nikakvu štetu zbog potresa, svi su pregledani sustavi funkcionalni”, navodi se u priopćenju NE Krško. Ističu i kako je ponovno puštanje nuklearke u pogon i priključenje na mrežu predviđeno za danas, u 22 sata.

Dotad će se odvijati potrebni postupci puštanja u pogon i testiranja reaktora te ostalih sustava, navode iz nuklearke, u kojoj predviđaju da će elektrana preko noći postići 50 posto kapaciteta, a tijekom sutrašnjeg dana puno opterećenje. Jučer u 12:19 sati razoran potres magnitude 6.2 po Richteru pogodio je područje Hrvatske, a epicentar mu je bio u Petrinji.

Nakon tog potresa, Nuklearna elektrana Krško je zaustavljena prema uobičajenom postupku u slučaju jačih prirodnih nesreća. Nuklearka je stoga bila u stanju sigurnosne obustave rada te su obavljeni preventivni pregledi njenih sustava i opreme, a kako nije bilo šteta, večeras će biti priključena na mrežu.

NE Krško u suvlasništvu je slovenske GEN energije i Hrvatske elektroprivrede (HEP), a krajem prošlog tjedna je iz te elektrane objavljeno kako je nuklearka na dobrom putu da do kraja godine premaši ovogodišnji plan proizvodnje od 5.95 milijardi kilovatsati (kWh) električne energije. NE Krško je u neprekidnom pogonu od jeseni 2019. kada je obavljen zadnji redovni remont, a novi je redovni remont najavljen za proljeće 2021. godine.

GEN I
Slovenska energetska kompanija GEN-I će u siječnju prvi put u Sloveniji početi opskrbljivati potrošače isključivo električnom energijom iz ekološki prihvatljivih izvora bez ugljika.

U 2021. godini GEN-I, kao najveći dobavljač u Sloveniji, opskrbljivat će svoje kupce u sektoru domaćinstava i poslovne kupce s više od 3.150 miliona kWh električne energije.

– Kako svim našim kupcima isporučujemo električnu energiju bez CO2, smanjit ćemo njihov ugljični otisak za 1,65 milijuna tona CO2 godišnje u odnosu na 2019. godinu. Prema javno dostupnim podacima, godišnji otisak ugljika u prosječnom domaćinstvu je oko 6 tona CO2. Našom ćemo ponudom smanjiti emisiju ugljika u prosjeku za 2,5 tone godišnje za 40 posto svih slovenskih domaćinstava, navode iz kompanije.

Zbog pandemije
Slovenska kompanija Luka Koper zabilježila je u prvih devet mjeseci ove godine pad prekrcaja tereta za 16 posto, a prihod u visini 155 milijuna eura za 11 posto je manji nego u istom razdoblju lani.

Lošiji poslovni rezultat i pad prometa posljedica su negativnih učinaka pandemije Covida-19 na globalne robne tokove, ustvrdila je uprava Luke Koper, tvrtke koja na osnovi državne koncesije upravlja jednom od najvećih komercijalnih luka u sjevernom Jadranu.

Dobit iz poslovanja u prva tri kvartala iznosila je 22 milijuna eura, što je 44 posto manje nego u lanjskom razdoblju, na što su utjecali i veći troškovi rada, vezani na reorganizaciju poslovanja, naveli su u upravi u priopćenju za javnost. Bruto dobit prije amortizacije (EBITDA) u spomenutom razdoblju iznosio je 43 milijuna eura, a čista dobit 22 milijuna.

U Luci Koper navode da je prekrcaj tereta u prvih devet mjeseci iznosio 14,9 milijuna tona, pri čemu je relativno stabilan bio pretovara automobila i kontejnera, što su starteški segmenti u poslovanju slovenske luke.

S druge strane, nastavljen je pad prekrcaja energenata, posebno termalnog ugljena, što je vezano na europsku politiku dekarbonizacije, dok se pad kod pretovara tekućih goriva može protumačiti padom prodaje naftnih derivata, prvenstveno zbog zastoja u zrakoplovnoj industriji.

Povodom objave poslovnih rezultata za prva tri kvartala, direktor Luke Koper Dimitrij Zadel kazao je da se uzlazni trend i ponovni rast prometa i prihoda može očekivati sljedeće godine sa završetkom krize izazvane pandemijom. Ove je godine Luka Koper nastavila značajan investicijski ciklus iz prijašnjih godina, pa je u gradnju nove infrastrukture uložila oko 50 milijuna eura, a s time će nastaviti i slijedeće godine, najavljuju u upravi.

Slovenski mediji
U prvih deset mjeseci ove godine kupci u Sloveniji preuzeli su 10 TWh električne energije iz prijenosne mreže, što je 6,6% manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Posljedice ovogodišnjeg djelomičnog gašenja gospodarstva zbog koronakrize ogledaju se i u potrošnji električne energije koja je od početka godine do kraja listopada iznosila 10 milijardi 102,5 milijuna kilovat sati ili je bila niža za 6,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Potrošnja je bila niža u obje ključne praćene skupine, a potrošnja izravnih kupaca u tom je razdoblju dosegla milijardu i 247,9 mil. kWh, što je gotovo 20% manje nego lani, dok je potrošnja pet distribucijskih tvrtki iznosila 8 milijardi 515,4 mil. kWh i time je 5,6% niža u odnosu na prošlu godinu.

Jedina svijetla točka ove godine je percepcija HE Avče za potrebe crpljenja, jer je jedina slovenska crpna elektrana u prvih deset mjeseci ove godine od mreže preuzela 312,3 mil. kWh, čime je premašila izvorne prognoze bilance za više od 2%.

Zanimljivi su i podaci o uvozu, s 5 milijardi 997,1 mil. kWh električne energije ili nešto manje od 76% prošlogodišnjih količina preuzetih iz susjednih prijenosnih sustava u prvih deset mjeseci ove godine, te 7 milijardi 626,9 mil. kWh električne energije ili samo 0,7 posto manje nego lani, objavio je Naš stik, piše Energypress.net

Ispitane transakcije e
Posebnom revizijom glavnih Petrolovih transakcija od početka 2015. do odlaska bivše uprave pod vodstvom Tomaža Berločnika u listopadu prošle godine utvrđene su nepravilnosti u osam od 30 ispitanih transakcija.

Revizor smatra da su neki od nedostataka osnova za odgovornost za štetu, a također je utvrdio elemente moguće kaznene odgovornosti. Na temelju odluke skupštine od 12. prosinca prošle godine, BDO revizija pregledala je trideset transakcija preko milijun eura zaključenih između 1. siječnja 2015. i 24. listopada 2019. za stjecanje i otuđenje dugoročnih financijskih ulaganja, ostalih vrsta ulaganja (osim energetske obnove javnih zgrada) i sponzorskih ugovora.

Prema sažetku izvještaja dioničarima o posebnoj reviziji transakcija koje je Petrol objavio večeras na internetskim stranicama Ljubljanske burze, revizija je utvrdila nepravilnosti u transakcijama koje se odnose na Mbills, Zagorski Metalac, Petrol Beograd, Vjetroelektrarne Glunča, Petrol Hidroenergija, Atet, BH Petrol Oil Company.

Reviziju je izglasala skupština na prijedlog Vizija Holdinga i Vizije Holding Ena i Slovenskog državnog holdinga. Skupština je trebala pronaći odgovore na pitanje zašto je uprava pod vodstvom Tomaža Berločnika otišla prijateljski. Nadzornici su tvrdili da su potonji izgubili povjerenje zbog nemara i neprofesionalnosti u pripremi materijala o planovima za razdoblje 2020.-2022., A Berločnik, koji je vodio upravu s članovima Rokom Vodnikom i Igorom Stebernakom, da je odlazak nužan zbog neslaganja oko daljnjeg strategije poduzeća.