Slovenija

Na sjednici sudjeluju ministrica za infrastrukturu Republike Slovenije Alenka Bratušek i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Jedno od najvažnijih pitanja je – kamo s nuklearnim otpadom elektrane, budući da se još nekoliko godina može skladištiti u Krškom.

Slovenija je već davno odlučila da će svoj nisko i srednje radioaktivni otpad skladištiti u mjestu Vrbina nedaleko od nuklearne elektrane. Hrvatska tek treba odlučiti hoće li i ona svoj otpad skladištiti ovdje i za to plaćati naknadu Slovencima ili će imati vlastito skladište u Hrvatskoj.

Naša strana razmatra lokaciju bivše vojarne Čerkezovac na Trgovskoj gori, no tomu se protive lokalna zajednica i Bosna i Hercegovina.

“Uslijed neizvjesnosti rokova pristupanja EU, politički čelnici se vode vrlo racionalnom računicom po kojoj ‘troškovi’ priprema za članstvo u EU, koji podrazumijevaju slobodno tržište, slobodu izražavanja i oporbenog djelovanja, slobodne medije, demokratske izbore i institucije, pravosuđe oslobođeno političkih pritisaka, predstavljaju suviše visoku cijenu. Oni je nisu spremni platiti jer bi time riskirali trajne posljedice po status, poziciju i privilegije“, tvrdi Majstorović.

On podsjeća da Kina, Rusija i Turska angažman u regiji ne dovode u vezu s pitanjima koja su od značaja za demokratizaciju i vladavinu prava.

“Osiguravajući potporu tih država, lideri zapadnog Balkana šalju dvosmislenu poruku da pristupanje EU nije jedini scenarij, već da su moguće i druge opcije. Očigledno je da su regionalni lideri više naklonjeni suradnji s trećim zemljama i oportunističkom otkazivanju europskih pravila zarad političke podrške i novca bez uvjetovanja. Za razliku od suradnje s EU, koja je zasnovana na određenim načelima i vrijednostima“, tvrdi Majstorović za Vijesti.

Vladimir Vučković iz podgoričkog “Centra za građansko obrazovanje” smatra da lideri Zapadnog Balkana svjesno koketiraju s neeuropskim silama. Podsjećajući na izjave crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da “EU mora prihvatiti oštru konkurenciju na globalnoj sceni” te da “Crna Gora nije iz nužde opredijeljena da bude dio EU”, i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića “da je EU racionalan izbor, ali da to ne znači da će Srbija pokvariti odnose s Rusijom”, Vučković upozorava da upravo Crna Gora i Srbija prednjače u traženju alternative EU, iako se javno zalažu za integracije.

“To vidimo u slučaju Crne Gore i njenih kreditnih aranžmana s Kinom oko posla s autocestom, iako je EU imala značajnu rezervu prema tom poslu…. A Srbija je, kao glavni regionalni akter, počela jačati suradnju s Rusijom kroz potpisivanje niza ekonomskih i vojnih sporazuma. Zajedničko za politiku obje zemlje jest da su one poslale poruku EU – da njena igra nije jedina igra u gradu”, kaže Vučković za podgoričke Vijesti.

Taj list podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron Bruxelles u kolovozu upozorio da EU na Balkanu ima sve jaču konkurenciju, ističući da Zapadni Balkan treba ugraditi u Europu “inače će o njemu odlučivati SAD, Rusija i Turska”.

Majstorović smatra da će buduća integracija Zapadnog Balkana više zavisiti od zrelosti članica EU, nego država kandidata.

“Integracija zapadnog Balkana će zavisiti od zrelosti i spremnosti EU da prihvati činjenicu da svoju stratešku budućnost i autonomiju u vođenju europskih i globalnih pitanja neće biti u mogućnosti sprovesti dok god ove zemlje ne postanu njen sastavni dio”, zaključuje Majstorović u razgovoru za podgorički portal.

Naime, u suprotnosti s dosadašnjim zakonima i pravilima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), slovenska Vlada će i dalje odlučivati o menadžmentu energetskih tvrtki kao što su operator elektroprijenosnog sustava ELES, operator tržišta energijom Borzen ili pak koordinator operatora elektrodistribucijskih sustava SODO. Kako je predloženo, slovenska Vlada bi trebala izmijeniti odluke o osnivanju ELES-a i Borzena, prema kojima će njihovi nadzorni odbori pri imenovanju i razrješenju direktora najprije trebati dobiti suglasnost nadležnog ministra.

Dakako, neovisni stručnjaci smatraju da ‘predložene izmjene znače još veće miješanje politike u poslovanje gospodarskih tvrtki’ i da će ‘osim već problematičnog državnog vlasništva trenutačna politika imati još bolje neposredni alat za imenovanje njoj naklonjenog vodstva’, izvjestio je slovenski dnevnik ‘Delo’.

Črnčec je i Šarecov savjetnik za pitanja sigurnosti, te nekadašnji ravnatelj nacionalne obavještajne agencije, te osnivač i vlasnik Instituta za globalno upravljanje (IGLU). Za direktoricu svoje tvrtke Črnčec je početkom godine postavio Zvonku Truden koja je istodobno i predstavnica Westinghousove švicarske podružnice Westinghouse Electric u Krškom.

Tada to nije izazvalo posebne reakcije, ali je stvar postala aktualna u svjetlu premijerovih zadnjih izjava da se zauzima za to da Slovenija u Krškom otvori drugi blok nuklearke te da bi međunarodni tender mogao biti objavljen kroz desetak godina, a da se za sudjelovanje u tome zanimaju ‘Amerikanci, Rusi, ali i drugi’, pa se postavilo i pitanje mogućeg sukoba utjecaja u premijerovu kabinetu s obzirom na Črnčecov utjecaj i lobističke veze budući da je dio obavještajnog obrazovanja stekao i u SAD-u.

U trenutku kad je postao vladin dužnosnik Črnčec je ispunjavao uvjete i prijavio je da je vlasnik IGLU-a, ali se tada nije znalo da će za direktoricu imenovati osobu povezanu s Westinghouseom, kazao je u izjavi za televiziju POP-TV Boris Štefanec, predsjednik antikorupcijslkog povjerenstva, te dodao kako ne može biti slučajno što je Zvonka Truden postala i članica uprave Telekoma Slovenije, nacionalnog teleoperatera. On smatra da slučaj i veze koje upućuju na moguću korupciju treba ispitati, kako bi sve bilo transparentno.

Kako piše poslovni list Finance, Šarec je o mogućnosti gradnje drugog bloka u Krškom početkom ove godine razgovarao s američkim ministrom za energetiku Rickom Perryjem koji je ‘lobirao’ za Westinghouse koji još uvijek dobavlja nuklearno gorivo za nuklearku u Krškom, a Šarec je pitanje gradnje drugog bloka spomenuo i nedavno u Moskvi, u razgovoru s Dmitrijem Medvedevim, ruskim premijerom.

Iako je Črnčec sve nazvao pokušajima svoje diskreditacije i pričom bez realne osnove, slovenski mediji navode kako stvar nije nedužna jer je on jedan od ključnih premijerovih suradnika, čovjek od velikog utjecaja i ‘glavni planer’. Kako piše mariborski list ‘Večer’, Westinghouse je zadnjih godina prošao kroz velike turbulencije i prije dvije godine zabilježio 9 milijardi eura gubitka, a američka nuklearna industrija nije onako uspješna kao nekad, pa se kao konkurentniji ponuđači za gradnju nuklearki u sadašnjem trenutku pojavljuju oni iz Južne Koreje, Kine, Rusije i Francuske, donosi SeeBiz.eu.

Jedini način da se u Sloveniji dođe do energetskog konsenzusa do kraja ove godine, a onda to stavi u dugoročni plan dugoročnog razvoja, jest da o tome odluči sama vlada ili da se opcije stave na referendum, izjavio je dr. Peter Novak iz kompanije Energotech, prenosi mariborski list “Večer”.

n kao i drugi energetski stručnjaci smatra da se iskorištavanje nuklearne energije mora nastaviti, prenosi “Večer”.

Novak upozorava da je cilj po kojemu bi Slovenija do 2030. osiguravala 37 posto energije iz obnovljivih izvora “čista fantazija” jer trenutno iz tih izvora osigurava samo 20-ak posto. Nekadašnji ministar za energetiku i sadašnji direktor Elektra Maribor Boris Sovič kaže da energetski plan treba voditi računa o sve većoj potrošnji struje zbog ugradnje električnih crpki i klima uređaja u kućama i stanovima, ali i budućih potreba električnih automobila.

Naravno da treba voditi računa i o zahtjevima koje donose klimatske promjene, ali su simplifikacije o tome kako ćemo sve potrebe zadovoljiti malim elektranama na krovovima i balkonima nerealne, rješenja će morati biti kompleksna, kazao je Sovič, prenosi list “Večer”.

Šarec je prošli tjedan prigodom posjeta nuklearci Krško izjavio da se zauzima za gradnju drugog bloka nuklearke u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske čiji se sadašnji reaktor treba ugasiti 2043.

Oko pitanja drugi blok u Krškom ili ne opet se uključuju nevladine i ekološke organizacije koje su kritizirale energetsku politiku svih vlada u zadnjih tridesetak godina, a odlučno se protive gradnji novog bloka nuklearke u Krškom.

Gorazd Marinček iz Regionalnog eko-udruženja Rovo kaže da Slovenija na jedinicu proizvoda potroši dvostruko više energije nego što je prosjek u Europskoj uniji, pa rješenja u budućnosti leže i u racionalizaciji energetske potrošnje i većoj proizvodnoj učinkovitosti.

A do tada bi Slovenija, po sadašnjim kalkulacijama, samo u robustnost električne mreže, računajući na pripreme za zatvaranje nuklearke Krško i najveće termocentrale TEŠ6 u Šoštanju, trebala investirati više od milijardu eura, te osigurati zamjenskih 1300 megavata snage na godinu, upozoravaju slovenski energetičari.

Sadašnja konačna potrošnja energije u Sloveniji iznosi 57,2 teravat sati. Od toga se najviše potroši u prometu 38 posto, gospodarstvu 30 posto, te u kućanstvima 24 posto. Iz fosilnih goriva Slovenija dobiva 68 posto sve energije, iz obnovljivih izvora 20 i iz Krškog 13 posto.

Očekivani “sadržajni” sastanak Gorana Grlića Radmana i Mire Cerara u Helsinkiju bio je najavljen nakon njihova prvog neformalnog susreta početkom kolovoza u Hrvatskoj, gdje je Cerar boravio na godišnjem odmoru, ali je za slovensku stranu onda postao upitan nakon izjava hrvatskog ministra u vezi s tim prvim kurtoaznim i susretom upoznavanja, piše list.

Dvojica ministara su se početkom kolovoza prvi put susrela i bio je dogovor da se opet službeno sastanu u Helsinkiju, što je bilo proglašeno prvom prilikom za sadržajne razgovore. No, situacija se zakomplicirala nakon što je Grlić Radman ubrzo u razgovoru za televiziju N1 ustvrdio kako je Cerar 2017. godine “skoro prihvatio” inicijativu hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića o protokolu po kojemu bi došlo do bilateralnog dogovora o graničnom pitanju, navodi list.

Dodaje da je zato neizvjesno hoće li u Helsinkiju između dvojice ministara uopće doći do kakvih ozbiljnih razgovora, a ako se sastanu to će biti neslužbeni susret.

U vezi s izjavom Grlić Radmana za N1, koja se ticala arbitražnog pitanja i budućih odnosa, a koju je slovensko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo, u Ljubljani su se vodile rasprave ima li uopće svrhe nakon toga sastanak dvojice ministara u Helsinkiju, navodi Delo dodajući da ga je tražila hrvatska strana.

S druge strane, i slovenski diplomati su svjesni da u diplomaciji nikad ne treba zatvarati vrata dijalogu, ali će svakako Cerar u svakom nastupu ustrajati na slovenskim stajalištima vezanim na arbitražu i granični prijepor, na što dvije države gledaju različito, navodi list.

Agencija je, kako se navodi, 9. srpnja ocijenila dopuštenom namjeru provedbe koncentracije koja nastaje stjecanjem kontrole Petrola nad dijelom poslovanja Crodux Plina koji se odnosi na ukapljeni naftni plin (UNP).

Provedbom koncentracije Petrol preuzima dio poslovanja Crodux Plina vezan uz UNP, uključujući i poduzetnika Adria-Plin, koji djelatnost trgovine na malo UNP-om obavlja regionalno, na jednom prodajom mjestu, na području Splitsko-dalmatinske županije, ističe se.

Također se dodaje kako Crodux Derivati Dva, povezano društvo Crodux Plina koje obavlja djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima, uključujući i UNP-om, nije predmetom transakcije. Iz AZTN-a ističu kako im je fokus u analizi mjerodavnog tržišta i učinaka provedbe predmetne koncentracije bio primarno usmjeren na trgovinu na veliko i trgovinu na malo UNP-om.

Navode i da u ukupnoj domaćoj potrošnji UNP-a, Ina sudjeluje sa 70 posto, dok se 30 posto UNP-a dobavlja iz uvoza. Od 2013. godine bilježi se snažan rast uvoza UNP-a u Hrvatsku, koji u odnosu na 2012. iznosi gotovo 200 posto. U uvozu UNP-a sudjeluju i Petrol i Crodux Plin, koji putem uvezenih količina u ukupnoj potrošnji UNP-a na hrvatskom tržištu sudjeluju svaki s oko 10 posto, navode iz Agencije.

Najveći udjel u ukupnoj potrošnji UNP-a u Hrvatskoj u 2017. ima sektor prometa s udjelom autoplina od 50 posto. Slijedi građanstvo (UNP u bocama i malim spremnicima) s udjelom od 30 posto, a sektor industrije i uslužni sektor u ukupnoj potrošnji sudjeluju svaki sa po 10 posto. Agencija navodi i da Ina raspolaže s gotovo 60 posto ukupnih skladišnih kapaciteta za UNP u Hrvatskoj, dok će Petrol nakon provedbe koncentracije raspolagati s manje od 20 posto ukupnih kapaciteta.

Tržišni udjel Petrola na hrvatskom tržištu trgovine na malo UNP-om će nakon provedbe koncentracije biti manji od 20 posto, ističu iz Agencije napominjući kako treba imati na umu da je hrvatsko tržište UNP-a otvoreno i liberalizirano te da će i nakon provedbe koncentracije Petrol/Crodux Plin, Ina i dalje zadržati poziciju vodećeg tržišnog takmaca.

Iz AZTN-a podsjećaju i da su već ranije, djelomičnim rješenjem od 13. svibnja, ocijenili dopuštenom dio transakcije koji se odnosio na stjecanje kontrole Petrola nad dijelom poslovanja Crodux Plina, vezanog uz električnu energiju.

Inače, Crodux Plin, koji je u vlasništvu Ivana Čermaka, u ožujku je objavio da je prodao svoje poslovanje s prirodnim plinom, ukapljenim naftnim plinom i električnom energijom slovenskom Petrolu i njegovoj tvrtki-kćeri Geoplin.

Počivalšek je rekao da se interes stranih investitora za otvaranje novih radnih mjesta u Sloveniji znatno povećao jer se građevinske i druge dozvole dobivaju mnogo jednostavnije nego prije, ali da i dalje za Sloveniju velik problem predstavlja nedostatak radne snage. Zato je glavna briga sadašnje vlade kako osigurati dovoljan broj radnika na tržištu rada, ali i ostati konkurentan kada se radi o plaćama zaposlenih, istaknuo je ministar u razgovoru s predstavnicima stranih investitora u Dekanima kod Kopra.

Pitanje dodatne radne snage, po njegovoj bi se ocjeni, moglo riješiti stimulativnim mjerama na području plaća, uključivanjem više mladih na tržište rada, dodatnim radom umirovljenika i privlačenjem nezaposlenih s burzi, ali i uvozom radne snage iz drugih zemalja pa i trećih država izvan EU-a, čega se ne treba bojati. Prema podacima državnog statističkog ureda s krajem prošle godine, u Sloveniji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, među kojima i 87.700 stranaca, što znači da je gotovo svaki deseti zaposleni stranac.

Najviše ih je pritom bilo iz Bosne i Hercegovine (42.000), a zatim iz Srbije (oko 11.000). Slijede radnici iz Hrvatske, no razlika je što Hrvati za zapošljavanje u Sloveniji više ne trebaju radne dozvole s obzirom na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Oko 7100 zaposlenih u Sloveniji je s Kosova, a oko 6000 iz Makedonije.

Zapošljavanje stranaca iz trećih država od 2015. godine olakšava pravilo po kojemu oni jedinstvenu dozvolu za rad i boravak mogu dobiti u općinama, diplomatskim predstavništvima u inozemstvu ili preko agencija za zapošljavanje pa je rast zaposlenih stranaca zadnjih godina izrazito izražen.

Najviše je zaposlenih stranaca u građevinarstvu, no često se radi o onima koje slovenske tvrtke odmah prosljeđuju na rad u druge članice EU-a. To u nekim slučajevima izaziva i nezadovoljstvo u nekim susjednim državama, primjerice u Austriji, čiji građevinski sindikati tvrde da je u Sloveniji uobičajena praksa da se za izaslane radnike strance uplaćuju porezi i doprinosi na minimalnu plaću, čime slovenske tvrtke stječu konkurentsku prednost u odnosu na austrijske kompanije u nekim sektorima.

Podizanje bonitetne ocjene obrazloženo je jakim rastom BDP-a u zadnjih nekoliko godina, uz istodobni rast stope zaposlenosti. Nakon što je ocjenu Sloveniji u travnju podigla agencija Moody’s, sada je to učinio i S&P, što je dodatna potvrda da je Slovenija na dobrom putu da ponovo dobije ocjenu AA koju je imala 2006. godine, navodi slovensko ministarstvo financija.

S&P ocjenjuje da će Slovenija do 2022. godine uspjeti sniziti javni dug na 40 posto BDP-a i povećati suficit javnih financija, te da je dobro pripremljena na moguće recesijske trendove odnosno šokove u međunarodnom okruženju. “Povećanje bonitetne ocjene odražava naša očekivanja da će država i dalje postizati stabilan rast i dobre fiskalne rezultate, uz suficit tekućeg računa te da će se javni dug nastaviti smanjivati, kaže se u S&P-jevu izvještaju.

Ista je agencija Sloveniji prije dvije godine povećala ocjenu na A+, a novom ju je uvrstila među “države visoke kvalitetne kategorije” s obzirom na kreditne rizike. Trenutna bonitetna ocjena Slovenije kod agencije Fitch je A-, uz stabilne, a kod Moody-sa Baa1, uz pozitivne izglede.

“To će biti jedno od najvećih političko-poslovnih okupljanja u Sloveniji do sada i uvjeren sam da će potvrditi vitalnost i aktualnost te inicijative”, rekao je Pahor na konferenciji za novinare u Ljubljani.

Prema broju sudionika i opsegu logističkih priprema koji sastanak zahtijeva riječ je o međunarodnom događaju čije se dimenzije mogu usporediti sa summitom Srednjoeuropske inicijative (SEI) koju je 2002. ugostio tadašnji slovenski predsjednik Milan Kučan, rekao je Pahor.

Uz Pahora kao domaćina, na skupu će sudjelovati pet predsjednika i tri predsjednice: Rumen Radev iz Bugarske, Miloš Zeman iz Češke, Raimonds Vejonis iz Latvije, Andrzej Duda iz Poljske i Klaus Iohannis iz Rumunjske, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid te Litve Dalia Grybauskaite.

U inicijativi Triju mora sudjeluju inače još Austrija, Mađarska i Slovačka koje će u Sloveniji predstavljati potpredsjednici vlada ili ministri. Inicijativa triju mora platforma je pokrenuta 2015. godine koja okuplja 12 država članica Europske unije smještenih u srednjoj i istočnoj Europi, između tri mora: Jadranskog, Baltičkog i Crnog.

Do sada su održana tri sastanka na vrhu, u Dubrovniku 2016., u Varšavi 2017. i u Bukureštu 2018. godine. Kao gosti na summit Triju mora dolaze i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, te američki ministar energije Rick Perry. Na poslovnom forumu u Ljubljani koji će u srijedu otvoriti slovenski premijer Marjan Šarec, a odvija se paralelno s predsjedničkim summitom, prema najavama će sudjelovati oko 500 predstavnika iz 44 zemlje.

Slovenski predsjednik je istaknuo da je Inicijativa triju mora i dalje u usponu i dobiva na aktualnosti, a da je Slovenija počašćena da je dobila organizaciju četvrtog po redu susreta na vrhu te inicijative. Dodao je da će Slovenija kao domaćin inicijativi pokušati dati nov karakter i poticaj, kako bi suradnja u okviru država sudionica dobila na aktualnsoti.

Kako prenose slovenski mediji pozivajući se na neslužbene izvore, u pripremi je i usklađuje se završna izjava nakon summita Triju mora u kojoj bi sudionici skupa u Ljubljani pozvali Europsku uniju na potporu investicijskim projektima koji su dio platforme, a Komisiju da ubuduće dodatno djeluje na smanjivanju razvojnog zaostatka država članica iz srednje i istočne Europe u odnosu na razvijene države zapada.