Slovenija

 

Odvjetnik
Nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, smatra da taj sud nije nadležan u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, objavljeno je u srijedu u Luxembourgu.

Mišljenje nezavisnog odvjetnika, kao ni odluka Suda EU-a koja se očekuje negdje u proljeće sljedeće godine ne odnosi se na sadržaj slovenskih prigovora nego samo na pitanje je li Sud EU-a nadležan ili nije za to pitanje.

Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a. Mišljenje nezavisnog odvjetnika ne obvezuje Sud. Nezavisni odvjetnik ne zastupa ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima.

Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško da će se moći nazrijeti odluka Suda. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u oko polovici slučajeva. U predmetima koji se vode pred Malim vijećem, odluke Suda su u oko 80 posto slučajeva u skladu s mišljenjem nezavisnog odvjetnika.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Stajalište Hrvatske je da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.

Na Sudu EU-a o sadržaju slovenskih prigovora nije se ni raspravljalo. Do sada je jedino 8. srpnja ove godine održana usmena rasprava o nadležnosti. Odluči li Sud da nije nadležan, postupak se automatski okončava. U slučaju da se proglasi nadležnim ili djelomično nadležnim uslijedit će rasprava o sadržaju, a nakon toga slijedi odluka Suda.

Na raspravi u srpnju, Hrvatska je istaknula da Sud EU-a nije nadležan u ovom slučaju jer su granice između dviju zemalja pitanje međunarodnog, a ne europskog prava, da je bit spora to kuda se proteže granica, a ne tumačenje prava EU-a. Hrvatska smatra da bi jedina pravna podloga za ovaj spor pred Sudom EU-a mogao biti članak 273 Ugovora o EU-u.

Članak 273 nudi mogućnost članicama EU-a da pred Sudom EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu. Ukratko, ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka Ugovora o funkcioniranju EU-a.

Slovenija, s druge strane, drži da je arbitražna presuda činjenica, da je granica tom presudom utvrđena i da se može pregovarati samo o njezinoj provedbi.

Brdo Brijuni
Srbija i Slovenija zainteresirane su za očuvanje stabilnosti Zapadnog Balkana, njegovu europsku perspektivu te za nastavak dijaloga na svim razinama, složili su se u utorak u Beogradu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i slovenski ministar vanjskih poslova Miro Cerar.

Slovenski šef diplomacije sastao se s Vučićem tijekom dvodnevnog posjeta Srbiji, a tema razgovora bilo je intenziviranje sveukupne bilateralne suradnje, poglavito u području gospodarstva. Po Vučićevim riječima, produbljivanje političkog dijaloga od izuzetnog je značaja za jačanje bilateralne suradnje dviju zemalja, o čemu svjedoče zajednička sjednica vlada Srbije i Slovenije, koja će biti održana sredinom prosinca u Srbiji, te predstojeći posjet slovenskog premijera Marjana Šareca.

Kako se ističe u priopćenju iz njegova ureda, Vučić je Sloveniju izdvojio kao posebno važnog ekonomskog partnera Srbije, ocijenivši stabilnom uzajamnu gospodarsku suradnju, povezanost tržišta i sve uspješniju investicijsku suradnju.

On je dodao da je Srbija spremna za daljnje razvijanje ekonomskih odnosa, uz ocjenu da postoji značajan prostor za intenziviranje suradnje u poljoprivredi, turizmu, infrastrukturnom povezivanju, prometu, energetici, zaštiti okoliša te razvoja malih i srednjih preduzeća.

Šef slovenske diplomacije sastao se ranije sa svojim srbijanskom kolegom Ivicom Dačićem i istaknuo važnost da Beograd svojom politikom „jasno artikulira proeuropsko stajalište“ i da ga „u svakoj prilici ponavlja“.

Cerar je poslije razgovora s Dačićem istaknuo da Slovenija podupire regionalne inicijative poput “mini shengena” o ekonomskom povezivanju Srbije, Sjeverne Makedoinie i Albanije, ali da se „ne smije izgubiti iz vida da su europske integracije glavni projekt“.

Komentar
Iako je sjajni hrvatski novinar Denis Romac ovih dana, nakon prelaska iz Novog lista u izdavačku kuću Styria, dakle dnevnike Večernji list i 24 sata i tjednik Express, napisao nekoliko vrlo poučnih i politički instruktivnih tekstova o procesima koji se događaju u slovenskom parlamentu i njegovu radnu tijelu nazvanom KNOVS (Komisija za nadzor obavještajno sigurnosnih službi), nema nekih stvarnih pomaka vezanih uz razgraničenje Hrvatske i Slovenije (kako bilateralni problem vide u Zagrebu),odnosno provođenja arbitražne odluke o razgraničenju Ad hoc tribunala (kako to pitanje vidi Ljubljana).

Indikativno jest da je KNOVS, na čelu s opozicijskim zastupnikom, predsjednikom demokršćanske Nove Slovenije, utvrdio da je SOVA, Slovenska sigurnosno obavještajna agencija, na adekvatan način pripremila slovenske sudionike u arbitražnom procesu za tajnu komunikaciju, čime je de facto priznato da je i od Slovenije imenovan arbitar u suduštu Jernej Sekolec bio u institucionalnoj komunikaciji s predstavnicima slovenske države, odnosno njihovom agenticom na sudu Simonom Drenik, dakle da kršenje arbitražnih pravila nije bila nesretna okolnost nediscipline relativno nisko pozicionirane državne službenice, nego institucionalna politika države. Time se dokazuje ne samo to da je Slovenija institucionalno kontaminirala arbitražni proces, nego da je i kad je kontaminacija otkrivena, pogrešno informirala ad hoc tribunal o karakteru kontaminacije, tvrdeći da ta kontaminacija bila jednokratna, marginalna i posljedica djelovanja državne službenice na svoju ruku.

Hrvatsko-slovenski granični spor ponovno je u središtu pozornosti nakon otkrivenog izvješća o utjecaju slovenskog državnog aparata na arbitražni proces o granici. Uskoro se očekuje i odluka suda Europske unije u slovenskoj tužbi protiv Hrvatske zbog arbitraže.

Kako će se otvorena pitanja riješiti i kako će utjecati na odnose dviju zemalja, u emisiji “U mreži Prvog” govorili su državna tajnica vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, urednik portala Euractiv Željko Trkanjec i dopisnik iz Slovenije za Al Jazeeru Balkans Gašper Lubej te Tanja Fajon, slovenska zastupnica u Europskom parlamentu.

Metelko-Zgombić naglasila je kako ovo izvješće ne donosi ništa novo te da je to ono što smo mi otprije znali. Izvješće ima 150 stranica i tajno je. Ima 17 stranica koje su dostupne javnosti, ali i one na mnogim mjestima imaju zatamnjene dijelove. Izvješće potvrđuje da je slovenska zastupnica u parlamentu sustavno komunicirala s arbitrom i da je to nešto što kompromitira postupak.

– To nije bilo samo komuniciranje nego su se dostavljali i dokumenti arbitru. Sve to pokazuje da je Slovenija kao država bila duboko uključena. To što sama zastupnica nije odgovorila tko je sve znao za njezino protupravno komuniciranje i kršenje arbitražnog sporazuma, ne znači da državni vrh nije znao za to, rekla je i dodala da ona sama nije snosila nikakve sankcije te da je zbrinuta i radi u ministarstvu pravosuđa.

Lubej je rekao kako je važno da se odgovori koja je bila uloga parlamentarne komisije.

– Uloga je bila ta da se utvrdi kako je Simona Drenik razgovarala preko otvorene linije s arbitrom. Izvještaj govori o tome da je ona imala informacije kako treba komunicirati. Što se tiče uloge obavještajne službe, ona je trebala sve uključene u ovaj postupak obučiti za komunikaciju koja ne bi trebala biti otvorena za hrvatske obavještajne službe. To je normalno zato što i hrvatska i slovenska strana žele imati komunikaciju do koje ovi drugi ne mogu doći, naglasio je.

– Slovenska strana je, nakon što se otkrila sporna komunikacija, priznala da to nije bilo u redu. Ova je komisija htjela utvrditi zašto zastupnica nije komunicirala prema pravilima. Iz izvještaja je jasno da je zastupnica pogriješila, ali nije jasno tko je sve za tu njezinu komunikaciju znao. Teško je povjerovati da ministar Erjavec to nije znao, rekao je te dodao kako se treba znati da je ova komisija u rukama opozicije i da je to napad na ministra Erjavca.

Metelko-Zgombić nije se potpuno složila s Lubejom i rekla je kako je izvješće imalo zadaću da istraži kako to da zastupnica Drenik nije postupala prema pravilima tajnosti, ali ono što se iz izvješća vidi je to da je slovenski vrh bio svjestan da je bila riječ o sustavnom komuniciranju, a to je velik krimen i to je nepovratno kompromitiralo arbitražu.

– Mi smo, unatoč svemu, spremni podvući crtu i s njima početi bilateralno razgovarati, istaknula je.

Trkanjec je naglasio da je cijeli ovaj slučaj definiran 2015. Tada je Slovenija počela govoriti ne o tome gdje su pogriješili, nego kako je to otkriveno. Slovenija nikada nije dovela u pitanje da je Drenik s njihovim arbitrom razgovarala mimo svih kriterija, ali su se pitali kako se to moglo dogoditi, rekao je.

– Ovo je izvješće zanimljivo zato što je objavljeno u Sloveniji 11. studenog i nije bilo nikakve reakcije na slovenskoj političkoj razini. Drenik je naglasila kako je komisija radila iznad svojih ovlasti i to je bio kraj. Tek kada je izvješće objavljeno u Hrvatskoj, u Sloveniji počinje naglo dizanje tenzija pa Boris Pahor govori da će se sazvati vijeće za nacionalnu sigurnost.

– Činjenica je da su Matej Tonini iz opozicijske stranke Nova Slovenija, slovenska opozicija je nestabilna i 5 stranaka nema većinu, i Janez Janša naišli na mogućnost da se koalicija uzdrma. Ideja je da se udari na najslabiju kariku koalicije, a to je ministar Erjavec. Bumeran se vratio i slovenska javnost optužuje njih da su izdali tajne, govori Trkanjec.

Tanja Fajon, slovenska zastupnica u Europskom parlamentu, izabrana je za predsjednicu posebne radne skupine za Schengen.

– Ja se već godinama zauzimam za slobodu kretanja, za Europu bez granica. Željela bih da i Hrvatska, što je brže moguće, uđe u Schengen, ali smatram da su potrebne još neke dodatne mjere zato što imamo informacije da dolazi do kršenja ljudskih prava na granici između Hrvatske i BiH, rekla je.

KNOVS je sada konstatirao da je SOVA učinila sve da zaštiti nedozvoljenu komunikaciju arbitra Sekolca i agentice Drenik, ali da Drenik nije poštovala procedure s kojima je bila upoznata višekratno u formalnim i neformalnim komunikacijama s predstavnicima obavještajno sigurnosne agencije.

Otvaranje pitanja arbitraže upravo sada nije povezano s činjenicom da pred Europskim sudom početkom prosinca treba biti učinjen prvi korak u tužbi Slovenije protiv Hrvatske, zbog navodnog kršenja europskog prava, jer treba biti podnesen izvještaj neovisnog pravobranitelja o tome je li ili nije Sud nadležan za ovaj spor. KNOVS je ponovno otvorio pitanje arbitraže zato što je vladajuća koalicija izgubila većinu i održava se uz pomoć glasova proruske, populističke, kvazi nacionalističke Slovenske narodne stranke notornoga Zmage Jelinčiča. Bivši ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, koji je evidentno najodgovorniji za aferu, bori se za očuvanje mjesta u svojoj stranci, a ako se održi, već je najavio da je spreman surađivati i s alternativnom koalicijom, onom koju bi predvodio Janez Janša, koji je bio relativni pobjednik prošlih parlamentarnih izbora, ali tada nije uspio formirati Vladu.

Niti je KNOVS otvorio ključno pitanje: zašto je Slovenija institucionalno sudjelovala u kompromitaciji arbitražnog procesa, a u Sloveniji još uvijek ne shvaćaju da kontaminiranje sudskih ili arbitražnih procesa, falsificiranje dokumenata i utjecaj na sudce, sve ono o čemu su Sekolec i Drenik prostodušno debatirali u snimljenim razgovorima, nešto što se može podvesti pod poštivanje vladavine prava i načelo zakonitosti.

Nakon izvještaja KNOVS-a jest posve jasno da je kompromitacija koju je Slovenija učinila arbitražnom procesu daleko gora nego što ju je Slovenija priznala, ali to još uvijek nije na dnevnom redu tamošnjih političkih razgovora i debata.

Hrvatska jest dobila dodatni argument za svoje tvrdnje da je arbitraža kompromitirana, ali to pitanje trenutno nije na dnevnom redu. Početkom iduće godine najprije će se raspravljati o tome je li Europski sud nadležan za slovenski spor, a tek ako bi suprotno prije iznesenom uvjerenju predsjednika Suda, većina sudaca odlučila da jest, dolazi u pitanje meritum stvari. A meritum opet nije prioritetno je li arbitraža bila kompromitirana, nego krši li Hrvatska,ne primjenjujući odluku, načela europskog prava, ili je riječ o problemu iz domene Međunarodnog (međudržavnog) prava.

Pregovori
Mogućnost da slovenski dobavljači Mercatora osiguraju status koji žele u tom trgovačkom lancu prije njegova planiranog uklapanja u Fortenova grupu još postoji, izjavio je glasnogovornik slovenskih dobavljača Mercatora Izidor Krivec.

“Razgovori glede sporazuma o zaštiti slovenskih dobavljača nakon prijenosa Mercatora sa starog Agrokora na Fortenovu još se vode”, kazao je Krivec, inače direktor tvrtke Mesnine Celje, prenose slovenski mediji i napominju da je ostalo još vremena kako bi se prijenos obavio kako je planirano, odnosno do kraja godine.

Krivec je to kazao komentirajući neslužbene vijesti o navodnim rezervama koje u vezi toga prijenosa ima slovenska SID banka, jedna od niza banaka koje su vjerovnice Mercatora.

Da bi se formalizirao postupak prijenosa Mercatora na Fortenova grupu formalno je potrebna suglasnost regulatora za konkurenciju u svim zemljama gdje Mercator posluje, ali i suglasnost vjerovnika Agrokora, odnosno banaka koje su mu dale kredite čija je ukupna vrijednost danas oko 650 milijuna eura.

Suglasnost još nije dala slovenska SID banka koja je u potpunom državnom vlasništvu, a Počivalšek je prošli mjesec u Ljubljani organizirao sastanak slovenskih dobavljača s upravom Mercatora i predstavnikom Sberbanka, na kojemu je trebao biti uglavljen sporazum koji bi slovenskim dobavljačima bio osiguran status na Mercatorovim policama koji su imali i u vrijeme Agrokora.

Slovenski mediji ponavljaju višekratne izjave ministra gospodarstva Zdravka Počivalšeka koje je u vezi prijenosa Mercatora na Fortenovu davao zadnjih tjedana i mjeseci.

Slovenska vlada po Počivalšekovim navodima očekuje da u Fortenovi slovenski dobavljači, a većina ih je iz prehrambenog sektora, i u novoj grupi “sačuvaju jednakopravan status na ekonomskim osnovama”, da sjedište tvrtke i dalje bude u Ljubljani, te da se isključi mogućnost diobe Mercatora na više tvrtki, kako bi uprava u Ljubljani i dalje kontrolirala poslovanje Mercatora u BiH i Srbiji.

Ako se to omogući i ako u Fortenovi Mercatoru i dalje bude osiguran stabilan razvoj najveće slovenske trgovine tvrtke, onda Slovenija ne bi imala problema sa suglasnošću za to da Mercator uđe u strukturu Fortanove, kazao je svojedobno Počivalšek.

U nedavnom razgovoru za tjednik Mladina on je kazao da su mu u Sberbanku zajamčili kako će slovenskim dobavljačima sporazumom biti osiguran ravnopravan status po pravilima konkurencije, da će sjedište Mercatora ostati u Sloveniji.

Kako prenose slovenski mediji, slovenski dobavljači smatraju da treba ugovoriti kako njihov udio u Mercatorovoj nabavi ne smije pasti, odnosno da bi Mercatoru godišnje isporučivali robe i usluga u vrijednosti najmanje pola milijarde eura, dok vlada očekuje da Mercator na tržištu Slovenije i dalje ostane prvi trgovac, te da se razvija na drugim glavnim tržištima.

Budući da je Počivalšek prošlog mjeseca ocjenjivao da je za sporazum o poziciji Mercatorovih dobavljača potrebno samo desetak dana, a s obzirom da SID banka još nije dala suglasnost na prijenos Mercatora u Fortenovu, neki su mediji špekulirali da je to znak kako do toga neće niti doći, no Krivec kaže da se pregovori još vode i da sporazum “nije pao u vodu”.

Jutarnji list
Je li uprava Petrola – najveće slovenske kompanije – smijenjena zbog planova da preuzme Crodux, naftnu kompaniju umirovljenoga hrvatskog generala Ivana Čermaka?

To se pitanje nameće nakon brojnih spekulacija koje su prošlih dana objavljene u slovenskim medijima, a nakon što su sva tri člana uprave slovenske kompanije – na čelu s Tomažem Berločnikom – prije nekoliko dana iznenada podnijela ostavku. Kako je Petrol proteklih godina bilježio najbolje rezultate u svojoj povijesti, a Berločnik je ove godine proglašen i najboljim slovenskim menadžerom, ostavka je, očekivano, privukla golem interes tamošnje javnosti i potaknula brojne spekulacije o tome je li ona, ustvari, posljedica političkog pritiska te što bi joj mogao biti uzrok, piše Jutarnji list.

Više slovenskih medija, uključujući i televiziju, kao navodni razlog ostavke spominje neslaganje Nadzornog odbora s planom Uprave da krene u ciklus akvizicija na području zemalja bivše Jugoslavije, a među njima se spominje i kupnja Croduxa Ivana Čermaka. Prema tima informacijama, plan preuzimanja Croduxa u Petrolu je nazvan “Project Orange”, poduzeto je i snimanje poslovanja hrvatske tvrtke, a potencijalna konkurencija Petrolu u tim ambicijama navodno su bili azerbajdžanska državna naftna kompanija Socar, kazahstanski KazMunaiGaz, mađarski MOL i neimenovani istočnoeuropski fond. Nakon što je Nadzorni odbor na temelju vanjskog mišljenja ljubljanskog odvjetničkog ureda Čeferin (inače vlasništvo aktualnog predsjednika UEFA-e Aleksandra Čeferina) ocijenio da plan nije poslovno opravdan, tvrde slovenski mediji, članovi Uprave odlučili su podnijeti ostavku. Ipak, general Ivan Čermak u izjavi za Jutarnji list demantira te tvrdnje.

– Mogu samo reći da mašta radi svašta. Slovenski su mediji nešto pomiješali, valjda zato što je Petrol nedavno preuzeo Croduxovo poslovanje s plinom. Ali, nema tu ničega – kaže Čermak, uz opasku da njegova tvrtka nastavlja samostalni razvoj.

– Preuzimamo nove crpke, imamo skladišne kapacitete na Jadranu i rastemo iz godine u godinu – ističe.

Crodux je prošle godine premašio godišnje prihode od 720 milijuna eura, uz godišnji rast od 36 posto, što ga čini šestom najvećom kompanijom u Hrvatskoj. Osim možda i najkvalitetnije maloprodajne mreže, koja se približila brojci od sto postaja, tvrtka ima skladišne kapacitete u Omišlju i Zadru, što joj omogućava vrlo kvalitetnu logističku poziciju za opskrbu Hrvatske, ali i BiH i Crne Gore, pa možda i Srbije. Utoliko postoji tržišna logika po kojoj bi Petrol bio zainteresiran za preuzimanje Croduxa kao osnove za daljnje širenje u regiji, kao što bi bio i logičan interes drugih kompanija koje žele ući na ovo tržište ili konsolidirati svoj postojeći udjel, s obzirom na to da tako kvalitetnog lanca izvan sastava velikih regionalnih ili međunarodnih naftnih kompanija u regiji naprosto nema.

Pravi razlozi potresa u Petrolu tek će se doznati, posebno s obzirom na to da je cijela priča u Sloveniji poprimila ozbiljne političke razmjere, a premijer Marjan Šarec u dva je navrata morao javno demantirati medijske napise da su on ili njegova stranka LMS inicirali smjene u Petrolu. No, ako nisu oni, otvara se pitanje tko jest, jer rijetki vjeruju da bi Nadzorni odbor pod vodstvom Nade Drobne Popovič odlučio ući u tako oštar sukob s Upravom bez jasne političke upute. Čija je to uputa, ne zna se, iako se u dijelu slovenskih medija i poslovnoj zajednici nagađa da bi podupiratelji promjena na čelu Petrola mogli biti neki visokopozicionirani članovi Socijalnih demokrata, Šarecovih koalicijskih partnera.

Problem je što slovenska država, što direktno, što indirektno, posjeduje samo otprilike trećinu vlasničkog udjela u Petrolu dok je ostatak podijeljen između velikog broja manjih dioničara i institucionalnih investitora, od kojih su se mnogi već javno pobunili zbog ovakvog scenarija. Kako će se priča rasplesti, trebalo bi biti jasnije nakon što se donese odluka o novoj upravi.

Kao kandidat za Berločnikova nasljednika u tamošnjim se poslovnim kuloarima spominje Petrolov aktualni direktor održavanja i investicija Andraž Lipolt, a mediji spekuliraju da bi na čelo kompanije mogla zasjesti sama Drobne Popovič ili direktor Petrolove plinske podružnice Geoplin Boštjan Napast.

Korupcija?
Slovenski premijer Marijan Šarec izjavio je u nedjelju da ga je “jako iznenadila” neočekivana smjena uprave u ljubljanskom “Petrolu”, najvećoj slovenskoj kompaniji te ne vjeruje u službenu verziju da je razlog smjene razlika u konceptima strateškog razvoja tvrtke između dosadašnjeg dugogodišnjeg direktora Tomaža Berločnika i nadzornog odbora

U ekskluzivnom razgovoru za Slovensku televiziju, Šarec je kazao da mu se ta teorija čini sasvim neuvjerljivom jer je do smjene došlo “preko noći” i bez uvjerljive argumentacije. Zbog toga je vlada od Slovenskog državnog holdinga (SDH), koji upravlja portfeljom državne imovine, zatražila objašnjenje kako je do smjene došlo, rekao je.

Šarec je odlučno odbacio neke sugestije iz oporbe da iza iznuđene ostavke stoji on sam ili njegova stranka, Lista Marjana Šareca (LMŠ). Otkrio je da je s Berločnikom dogovarao sastanak na kojemu bi mu ovaj objasnio planove i razvoj Petrola.

Šarec je rekao da njegova vlada djeluje tek godinu dana i njegova stranka nije nikoga postavila u nadzorni odbor Petrola koji je inicirao smjenu i da s njegove strane nije bilo političke intervencije.

Premijer Šarec je aludirao na etablirane i starije političke stranke čiji predstavnici sjede u nadzornim odborima u poduzećima u kojima je dioničar država. Ne isključuje mogućnost da je intervencija došla od neke od stranaka iz njegove koalicije.

O aferi zapošljavanja njegove nekadašnje prijateljice u obavještajnoj agenciji SOVA, Šarec je kazao da vjeruje da je sve bilo po propisima i da će to dokazati najavljeni inspekcijski pregled. Smatra daje oporba u tom slučaja napravila “buru u čaši vode” bez prave potrebe.

Šarec ima puno povjerenje u ravnatelja SOVA-e Rajka Kozmelja i smatra da obavještajna zajednica tim slučajem nije kompromitirana, kako tvrdi opozicija, nego da je SOVA i dalje vjerodostojan partner službama te vrste u drugim državama s kojima nastavlja surađivati.

Tomaž Berločnik i oba preostala člana uprave ljubljanskog Petrola, po prihodima najveće slovenske kompanije, dali su neočekivane ostavke nakon sjednice nadzornog odbora te tvrtke koja je završena u petak.

Energetska tvrtka u kojoj država ima gotovo 30-postotni izravni vlasnički udio lani je ostvarila rekordni prihod od 5,4 milijarde eura, s planom prihoda za ovu godinu od 5,6 milijardi i 97 milijuna eura čiste dobiti, pa su ostavke neočekivane. Iz Petrola je priopćeno da je tročlana uprava ostavke dala sporazumno i da kompanija nastavlja normalno raditi.

Ostavke
Tomaž Berločnik i oba preostala člana uprave ljubljanskog Petrola, po prihodima najveće slovenske kompanije, dali su neočekivane ostavke nakon sjednice nadzornog odbora te tvrtke koja je završena sinoć kasno na večer, javljaju slovenski mediji.

Energetska tvrtka u kojoj država ima gotovo 30-postotni izravni vlasnički udio lani je ostvarila rekordni prihod od 5,4 milijarde eura, s planom prihoda za ovu godinu od 5,6 milijardi i 97 milijuna eura čiste dobiti, pa su ostavke neočekivane.

Iz Petrola je priopćeno da je tročlana uprava ostavke dala sporazumno i da kompanija nastavlja s normalnim radom. Do imenovanja nove uprave kompaniju će voditi dosadašnja predsjednica nadzornog odbora Nada Drobne Popović.

Ona je nakon preuzimanja dužnosti izjavila da Petrol posluje dobro, te da će i dalje djelovati prema usvojenom poslovnom planu. Po njenim riječima, razlog za sporazumnu ostavku dosadašnje uprave su razlike u gledanjima između nje i nadzornog odbora oko provođenja strategije razvoja i poslovnog plana.

Mediji navode da je do neslaganja između poslovodstva i članova nadzornog odbora došlo oko investicijske politike u Sloveniji i na tržištima zapadnog Balkana.

Berločnik je inzistirao na tri velike investicije na Balkanu, pri čemu bi se Petrol zadužio izdavanjem obveznica, što nadzornom odboru u kojemu su predstavnici države nije bilo prihvatljivo, tvrdi Slovenska televizija.

Poslovna asocijacija “Manager” koja okuplja slovenske direktora i čiji je Brločnik član navela je u priopćenju za javnost dok je sjednica nadzornog odbora trajala, da bi rušenje “uspješne uprave” koja je ostvarila odlične poslovne rezultate bila signal da “vladajućoj politici nije u interesu dobrobit najveće slovenske tvrtke nego vlastiti parcijalni interesi”, te da se to može shvatiti kao političke igre kojima se gospodarstvu nanosi šteta.

Berločnik je na čelu Petrola bio 9 godina i smatran je jednom od najboljih domaćih menadžerica, za što je primio više priznanja.

Kako navodi mariborski list “Večer”, do “sporazumnog” prekida mandata njegove uprave došlo je zbog neslaganja nadzornog odbora s Berločnikovom “predimenzioniranom investicijskom politikom, te sumnjivim projektima u Hrvatskoj povezanim s kupnjom Croduxa”, osobito jer je te projekte vodio mimo nadzornog odbora, te Slovenskog državnog holdinga (SDH) koji objedinjuje tvrtke u vlasništvu države.

Korištenje i razgradnja
U Bledu je u tijeku sjednica Međudržavnog povjerenstva za praćenje provođenja Ugovora između vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško.

Na sjednici sudjeluju ministrica za infrastrukturu Republike Slovenije Alenka Bratušek i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Jedno od najvažnijih pitanja je – kamo s nuklearnim otpadom elektrane, budući da se još nekoliko godina može skladištiti u Krškom.

Slovenija je već davno odlučila da će svoj nisko i srednje radioaktivni otpad skladištiti u mjestu Vrbina nedaleko od nuklearne elektrane. Hrvatska tek treba odlučiti hoće li i ona svoj otpad skladištiti ovdje i za to plaćati naknadu Slovencima ili će imati vlastito skladište u Hrvatskoj.

Naša strana razmatra lokaciju bivše vojarne Čerkezovac na Trgovskoj gori, no tomu se protive lokalna zajednica i Bosna i Hercegovina.

Analiza
Čelnici Zapadnog Balkana koriste neodlučnost Europske unije u politici proširenja prepuštajući inicijativu neeuropskim državama zainteresiranim za tu regiju, kazao je u ponedjeljak u razgovoru za podgorički portal Vijesti analitičar Srđan Majstorović iz beogradskog “Centra za europske politike” istaknuvši da umor Unije od proširenja zapadnobalkanske države sve otvorenije koriste za traženje partnera u Kini, Rusiji i Turskoj i usporavanje demokratskih procesa.

“Uslijed neizvjesnosti rokova pristupanja EU, politički čelnici se vode vrlo racionalnom računicom po kojoj ‘troškovi’ priprema za članstvo u EU, koji podrazumijevaju slobodno tržište, slobodu izražavanja i oporbenog djelovanja, slobodne medije, demokratske izbore i institucije, pravosuđe oslobođeno političkih pritisaka, predstavljaju suviše visoku cijenu. Oni je nisu spremni platiti jer bi time riskirali trajne posljedice po status, poziciju i privilegije“, tvrdi Majstorović.

On podsjeća da Kina, Rusija i Turska angažman u regiji ne dovode u vezu s pitanjima koja su od značaja za demokratizaciju i vladavinu prava.

“Osiguravajući potporu tih država, lideri zapadnog Balkana šalju dvosmislenu poruku da pristupanje EU nije jedini scenarij, već da su moguće i druge opcije. Očigledno je da su regionalni lideri više naklonjeni suradnji s trećim zemljama i oportunističkom otkazivanju europskih pravila zarad političke podrške i novca bez uvjetovanja. Za razliku od suradnje s EU, koja je zasnovana na određenim načelima i vrijednostima“, tvrdi Majstorović za Vijesti.

Vladimir Vučković iz podgoričkog “Centra za građansko obrazovanje” smatra da lideri Zapadnog Balkana svjesno koketiraju s neeuropskim silama. Podsjećajući na izjave crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da “EU mora prihvatiti oštru konkurenciju na globalnoj sceni” te da “Crna Gora nije iz nužde opredijeljena da bude dio EU”, i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića “da je EU racionalan izbor, ali da to ne znači da će Srbija pokvariti odnose s Rusijom”, Vučković upozorava da upravo Crna Gora i Srbija prednjače u traženju alternative EU, iako se javno zalažu za integracije.

“To vidimo u slučaju Crne Gore i njenih kreditnih aranžmana s Kinom oko posla s autocestom, iako je EU imala značajnu rezervu prema tom poslu…. A Srbija je, kao glavni regionalni akter, počela jačati suradnju s Rusijom kroz potpisivanje niza ekonomskih i vojnih sporazuma. Zajedničko za politiku obje zemlje jest da su one poslale poruku EU – da njena igra nije jedina igra u gradu”, kaže Vučković za podgoričke Vijesti.

Taj list podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron Bruxelles u kolovozu upozorio da EU na Balkanu ima sve jaču konkurenciju, ističući da Zapadni Balkan treba ugraditi u Europu “inače će o njemu odlučivati SAD, Rusija i Turska”.

Majstorović smatra da će buduća integracija Zapadnog Balkana više zavisiti od zrelosti članica EU, nego država kandidata.

“Integracija zapadnog Balkana će zavisiti od zrelosti i spremnosti EU da prihvati činjenicu da svoju stratešku budućnost i autonomiju u vođenju europskih i globalnih pitanja neće biti u mogućnosti sprovesti dok god ove zemlje ne postanu njen sastavni dio”, zaključuje Majstorović u razgovoru za podgorički portal.

Politička kontrola
Po uzoru na susjede s druge strane Sutle i Kupe, i slovenski političari i njihovi ‘rođaci i kumovi’ vrlo rado zauzimaju čelna mjesta u tvrtkama koje su poput ‘kokoši koja nese zlatna jaja’, a to su, baš kao i u Hrvatskoj, energetske tvrtke.

Naime, u suprotnosti s dosadašnjim zakonima i pravilima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), slovenska Vlada će i dalje odlučivati o menadžmentu energetskih tvrtki kao što su operator elektroprijenosnog sustava ELES, operator tržišta energijom Borzen ili pak koordinator operatora elektrodistribucijskih sustava SODO. Kako je predloženo, slovenska Vlada bi trebala izmijeniti odluke o osnivanju ELES-a i Borzena, prema kojima će njihovi nadzorni odbori pri imenovanju i razrješenju direktora najprije trebati dobiti suglasnost nadležnog ministra.

Dakako, neovisni stručnjaci smatraju da ‘predložene izmjene znače još veće miješanje politike u poslovanje gospodarskih tvrtki’ i da će ‘osim već problematičnog državnog vlasništva trenutačna politika imati još bolje neposredni alat za imenovanje njoj naklonjenog vodstva’, izvjestio je slovenski dnevnik ‘Delo’.