Slovenija

Europska komisija

Europska komisija pokrenula je detaljnu istragu o poslu kojim bi mađarska energetska grupa MOL preuzimanjem OMV Slovenije preuzela mrežu benzinskih postaja drugog najvećeg dobavljača motornih goriva u Sloveniji.
U Bruxellesu su zabrinuti da bi preuzimanje značajno umanjilo konkurenciju u maloprodaji motornih goriva.

MOL je u lipnju prošle godine potpisao ugovor o kupnji 92,25 posto udjela u OMV Sloveniji, u kojem već ima 7,75 posto. Ugovorena kupoprodajna cijena cijelog udjela je 301 milijun eura, čime bi Mađari došli do mreže od 120 benzinskih postaja u zemlji, koja je druga najveća u zemlji. MOL je, pak, treći najveći pružatelj usluga u Sloveniji s 53 benzinske postaje. Daleko najveći dobavljač je Petrol sa 318 prodajnih jedinica.

Posao je Europska komisija zaprimila na provjeru 13. svibnja ove godine, a u preliminarnoj istrazi utvrđeno je da bi transakcija mogla značajno smanjiti konkurenciju na maloprodajnom tržištu motornih goriva u Sloveniji.

Prema objašnjenjima komisije, MOL i OMV izravni su konkurenti na mnogim mjestima u Sloveniji, a preuzimanjem bi se tako uklonili konkurentski pritisci. S obzirom na strukturu i transparentnost tržišta, nakon preuzimanja, kada bi u Sloveniji postojala samo dva velika ponuđača, Mol i Petrol, njima bi, po mišljenju Komisije, bilo još lakše uskladiti cjenovnu politiku.

U Bruxellesu ističu da su u Sloveniji troškovne, administrativne i lokacijske prepreke za ulazak novih ponuđača relativno visoke, pa se ulazak novih igrača na tržište u kratkom i srednjem roku čini malo vjerojatnim. Svi ostali sadašnji manji ponuđači u zemlji, međutim, imaju zanemarive tržišne udjele.

Kako Mol tijekom prethodne istrage nije želio preuzimati nikakve obveze, sada će se u Bruxellesu provesti dubinska istraga. Za odluku imaju 90 radnih dana, dakle do 28. listopada.

Petrol u Sloveniji

Dobit Petrola u prvom polugodištu bit će 53 milijuna eura manja od planirane, većinom zbog regulacije cijena goriva u Sloveniji i Hrvatskoj, objavila je u utorak slovenska energetska kompanija najavivši da je zbog toga prisiljena mijenjati poslovni plan te će zato tražiti odštetu od države.

“Prema procjeni, bruto dobit naše grupe bit će na kraju ovog polugodišta manja od planirane za 53 milijuna eura, a EBITDA za 79 milijuna eura”, kaže se u Petrolovom priopćenju.

Uprava je zadužena da u najkraćem mogućem roku provede sve potrebne radnje na nadoknadi štete uzrokovane nesrazmjernom mjerom reguliranja maloprodajnih cijena naftnih derivata, objavila je tvrtka na stranicama Ljubljanske burze, gdje je vrijednost njene dionice pala za 4 posto.

Energetska kompanija i glavni distributer naftnih derivata u Sloveniji, u prvom je tromjesečju ostvarila neto dobit od 32,4 milijuna eura, 17 posto više nego u istom tromjesečju lani, a najavljivala je dobit od 158,3 milijuna eura za cijelu godinu, no sada će mijenjati plan i smanjiti očekivanu dobit jer u prodaji naftnih derivata trenutno posluje s gubitkom.

Kako navode u Petrolu, prodali su više goriva u Sloveniji gdje su zbog regulacije cijene bile niže nego u susjednim državama, ali su ga morali prodavati ispod nabavnih troškova i tako su gubili u tom segmentu poslovanja. Očekuju da će se na poslovanje odraziti i najavljeno reguliranje cijena plina i električne struje, što je također dio njihova energetskog biznisa.

“Stoga nećemo moći ostvariti planirane poslovne rezultate u 2022. godini”, navode u Petrolu koji je po ukupnim prihodom najveća slovenska kompanija.

Petrol je od slovenske vlade već ranije tražio isplatu 51,3 milijuna eura poslovne štete nastale do 11. svibnja zbog zamrznutih cijena goriva do tog razdoblja, a najavio je da će tražiti odštetu i za gubitke na prodaji goriva zbog regulacije koja je stupila na snagu danas.

“Očekujemo da će država svoju obvezu ispuniti u cijelosti i u najkraćem roku”, naveli su u Petrolu, u kojem ocjenjuju da im gubitke neće nadoknaditi slobodno formiranje cijena na njihovim crpkama uz autoceste.

Vlada premijera Roberta Goloba poslala je distributerima proteklih dana više različitih poruka, pa je Golob rekao da će zahtjevi za kompenzacijom vjerojatno biti odbijeni, a kritizirao je i izostanak goriva na mnogim pumpama u očekivanju novih cijena kao “skandal”, aludirajući da su distributeri špekulirali sa zalihama. On je već ranije u vezi reguliranih cijena najavljivao razgovore s trgovcima i distributerima, ali uz opasku da će visoke zahtjeve za odštetom vlada vjerojatno odbiti.

Ministar gospodarstva Matjaž Han kazao je međutim u utorak da je vlada spremna početi razgovore o mogućem povratku troškova reguliranih cijena, ali da ti razgovori moraju biti “iskreni”, a podaci o mogućim gubicima u prodaji derivata “transparentni i jasni”.

Klix.ba

Mnoga mjesta u Sloveniji danas su ostala bez goriva. Problemi se javljaju širom Slovenije i kod svih dobavljača goriva, pa i u MOL-u. U Petrolu uvjeravaju građane da je panika nepotrebna, jer imaju dovoljne zalihe i da nema straha od nestašice. Ali neke benzinske pumpe i danas zatvaraju svoja vrata, piše slovenski 24ur, a prenosi Klix.

Mnogi građani se zabrinuto pitaju kako će u ponedjeljak otići na posao ukoliko su im rezervoari prazni.

Štajerska, Pomurje, Prekmurje, Gornja Savinjska dolina. Tačnije Ilirska Bistrica, Velenje, Jesenice, Kamnik, Nova Gorica, Goriška brda. Ovo su samo neka područja i mjesta iz kojih su građani upozorili da se gorivo (dizel, benzin ili oboje) ne može napuniti. Po dolasku na pumpu dobijaju poruku da goriva trenutno nema na zalihama zbog povećane potražnje.

Prijavljen je nestanak goriva i na OMV-ovim i na Petrolovim benzinskim pumpama.

“Problemi se javljaju širom Slovenije”, rekla je Brigita Zorec iz Petrola. Ipak kaže da su prekidi samo kratkotrajni i da odmah reagiraju na svaki takav događaj.

“Trudimo se da što prije obezbijedimo servise” , rekla je i dodala da to nekada traje oko sat vremena, a nekada malo duže.

“Zbog povećane prodaje već smo povećali zalihe goriva na ovakvim prodajnim mjestima” , uvjeravala je ona, ali kako kaže, snabdijevanje je zbog vikenda nešto logistički otežano, što dovodi do kašnjenja u isporuci.

“Zbog povećanog prometa turista i posljedičnih gužvi na slovenskim cestama kasni se isporuka goriva na prodajna mjesta”, rekla je.

Međutim, Zorčeva uvjerava da je panika nepotrebna.

“Petrol ima dovoljne zalihe goriva, tako da nema straha od dužeg nestanka” , rekla je on i apelovala kako nema potrebe da potrošači gomilaju zalihe goriva ili mijenjaju svoje uobičajene navike za gorivo. Uočava se povećana potražnja i za benzinom i za dizelom.

Zbog nestašice goriva, neke benzinske stanice već zatvaraju svoja vrata. Naprimjer, OMV pumpa u Lokama kod Nove Gorice već je zatvorena, a gorivo je nestalo i u susjednom Petrolu.

Nadležni smatraju da građani reagiraju na najavljeno povećanje cijena goriva i gomilaju zalihe. Osim toga, povećana potražnja je zbog vikenda i povećanog tranzita kroz Sloveniju.

Premijer Robert Golob iznio je u srijedu prve prijedloge za ublažavanje krize, što je jedan od prioriteta nove vlade na početku mandata. Kako je rekao, Vlada će ponovo uvesti regulaciju marži trgovaca na benzinskim pumpama van autoputeva i objaviti marže i cijene na autoputevima. Režim će stupiti na snagu 21. lipnja i trajat će 12 mjeseci.

Novim mjerama će cijene goriva u Sloveniji biti slične onima u Hrvatskoj van autocesta, rekao je Golob, ali je istovremeno uvjerio da će biti niže od cijena u Austriji i Italiji.

List Finance izračunao je da će, prema svim ulaznim parametrima, cijena benzina od 95 oktana u utorak dostići oko 1,74 eura po litri, dok će cijena dizela biti 1,81 euro, prenosi Klix

Uprava Petrola

Lanjska akvizicija društva Crodux derivati dva u Hrvatskoj Petrolu je značajno popravila poziciju u prodaji naftnih derivata, kako na našem tržištu, tako i na razini čitave grupe koja posluje u široj regiji.

Kako kaže Matija Bitenc, član Uprave Petrola, teško je dati točnu procjenu Croduxova doprinosa jer je ove godine krenula integracija dvaju sustava, koja bi trebala biti završena do listopada ove godine.

“Iako će biti napravljena potpuna informatička integracija i rebrending, i dalje će 30-ak Croduxovih benzinskih crpki, od ukupno 202 naše lokacije u Hrvatskoj, poslovati pod starim brendom. Sigurno je da ćemo na još nekim perspektivnim lokacijama otvarati nove crpke”, kazao je Bitenc.

Petrol je u čitavoj maloprodajnoj mreži, koja uključuje 318 benzinskih postaja u Sloveniji, 202 u Hrvatskoj, 42 u BiH, 16 u Srbiji i 15 u.j Gori, u prva tri mjeseca 2022. prodao 906,4 tisuća tona goriva i derivata, 41% više nego u istom razdoblju 2021. Naravno, najveći utjecaj na rast prodaje je imala akvizicija prije spomenute hrvatske naftne tvrtke.

“Osim energetske krize, na prodaju goriva i derivata utjecale su i državne mjere na pojedinim tržištima. Cijene goriva u Sloveniji su u proteklom razdoblju, zbog državne regulacije, bile znatno niže nego u većini susjednih država, što je značajno povećalo prodaju količine, ali se negativno odrazilo na usklađenu bruto dobit. To je uzrokovalo nižu usklađenu bruto dobit u prodaji naftnih derivata nego u istom razdoblju prošle godine”, pojašnjava Bitenc.

Mogući embargo EU na uvoz ruske nafte ne bi, barem izravno, trebao ozbiljnije pogoditi Petrol jer oni, ističu, koriste tek 7% derivata koji imaju rusko podrijetlo. No, upozorava Bitenc, određeni problem bi mogla predstavljati činjenica da rafinerije u regiji koriste čak 30% ruske sirove nafte te će trebati vremena da se situacija, kako financijski, tako i tehnički i logistički stabilizira.

Puno veći problem vidi u slučaju da dođe do prekida isporuke ruskog plina, što bi mogla biti uzvratna mjera Rusije. Konkretno u Sloveniji Geoplin, članica Petrola, isporučuje cjelogodišnje čak 65% ukupnih količina plina industriji, a na stanovništvo i komunalne usluge otpada 35%. Grupa Petrol u prva je tri mjeseca 2022. ostvarila neto dobit od 32,4 milijuna eura, 17% više u odnosu na lani.

EBITDA je bila 65,6 milijuna eura ili 21% više, a u njezinoj strukturi 37% predstavljaju goriva i derivati, 13% trgovina robom i uslugama, 47% energija i rješenja, a 3% su ostali prihodi. Velikom rastu udjela energije u prihodima je doprinijela činjenica da Petrol trguje strujom na 20 europskih burzi jer su, kako kažu u Upravi, uglavnom ostvarili gubitke od njezine maloprodaje.

Zbog reguliranih cijena derivata su ovih dana od slovenske Vlade zatražili kompenzaciju od 51,3 milijuna eura, koliko procjenjuju da su izgubili.

Naime, nova slovenska Vlada kojoj je na čelu bivši energetičar Robert Golob, zatražila je od tvrtki koje smatraju da su pretrpjele štetu zbog reguliranih cijena energije da naprave vlastite kalkulacije, koje će onda verificirati državna tijela te im temeljem toga isplatiti odštete.

I Petrol zadnjih godina sve više ulazi u Zelenu agendu, a to je posebno vidljivo u Hrvatskoj, gdje su nedavno otvorili svoj 37 milijuna eura vrijedan vjetropark Ljubač kod Knina snage 30 MW.

U planu im je i niz drugih projekata, greenfield ili akvizicija ako se ukaže prilike u energiji sunca i vjetra, a spremni su i za vodik. Svoju mrežu e-punionica u regiji šire eksponencijalno te je ona sa 180 punioničkih mjesta početkom 2021. došla do 297 krajem te godine, a sada je na razini od 330. Bitenc najavljuje da će do 2025. imati više od 1500 punionica u regiji, piše Poslovni dnevnik.

Postupno smanjivanje i odlazak

U narednim mjesecima E.ON Ljubljana postepeno će prestati isporučivati električnu energiju i prirodni plin slovenskim kupcima. Kako je tvrtka danas objavila, odluka o obustavi isporuke uslijedila je nakon neuspješne prodaje tvrtke u drugoj polovici prošle godine.

Odluka o obustavi isporuke uslijedila je nakon procesa prodaje tvrtke u drugoj polovici prošle godine, koji nije proveden zbog vanrednog razvoja događaja i iznimne volatilnosti energetskog tržišta, stoji u današnjem priopćenju.

E.ON Ljubljana opskrbljuje ukupno oko 29.000 kupaca, od čega 28.000 kupaca električne energije i 1.000 kupaca prirodnog plina.

Objasnili su da odluka nije bila laka.

Tvrtka je već obavijestila kupce o prekidu isporuke te ih pozvala na promjenu opskrbljivača oba energenta kako bi se izbjegle nove, veće cijene i gubitak opskrbe.

Srednja i jugoistočna Europa

Operatori prijenosnih sustava iz Slovenije i Srbije ELES i EMS zajedno s Europskom burzom električne energije EPEX SPOT uspostavit će prvu regionalnu burzu električne energije za srednju i jugoistočnu Europu.

Novi pravni subjekt “Alpsko-jadranska dunavska burza električne energije – ADEX” ponudit će usluge spot trgovine električnom energijom u Sloveniji i Srbiji, s ciljem da poslovanje i usluge proširi na druge zemlje u srednjoj i jugoistočnoj Europi (CSEE), priopćila je Elektromreža Srbije.

ELES, EMS i EPEX SPOT u svom će vlasništvu imati jednaki broj dionica ADEX-a. Sporazum predviđa poslovno spajanje Slovenske burze struje BSP i Srpske burze struje SEEPEX.

EPEX SPOT i operatori prijenosnih sustava ELES i EMS bit će osnivači i dioničari novoosnovane burze električne energije ADEX, s poslovnim sjedištem u Ljubljani i glavnim stalnim uredima u Ljubljani i Beogradu.

“Na ovaj način unaprjeđujemo tržišnu kulturu u regiji, osiguravajući najviše standarde trgovanja, napredna tehnička rješenja, izuzetne burzovne usluge, transparentnost i inovativnost”, rekao je Aleksandar Mervar, glavni direktor ELES-a.

Jelena Matejić, glavna direktorica EMS-a, rekla je da će to izvanredno postignuće dodatno potaknuti razvoj regionalnog tržišta električne energije i pružiti avangardni i održiv ”role model” za ostale zemlje srednje i jugoistočne Europe da se pridruže ovoj naprednoj poslovnoj infrastrukturi.

“ADEX će CSEE zajednici ponuditi najbolja rješenja za trgovanje i kliring, a pomoći će i daljnjem rastu likvidnosti tržišta. Očekujemo također i da će ubrzati toliko željenu implementaciju projekata spajanja tržišta u regiji i time kompletirati paneuropsku integraciju spot tržišta električne energije”, rekao je Ralf Danielski, glavni izvršni direktor EPEX SPOT-a.

Da bi se ovo spajanje realiziralo moraju se dobiti regulatorna odobrenja, kao i provjeriti usklađenost s ostalim pravnim zahtjevima.

Anže Predovnik, direktor BSP Southpoola, istaknuo je da se poslovno okruženje u regiji mijenja.

“ADEX je novo poglavlje za BSP temeljeno na čvrstom povjerenju između svih partnera. To je osnovni preduvjet za uspjeh i sve strane zainteresirane za suradnju dobrodošle su da se pridruže”, rekao je Predovnik, a donosi Poslovni dnevnik.

Ukapljeni plin

Metod Dragonja, državni tajnik za gospodarska pitanja u kabinetu slovenskog premijera Mire Cerara, izjavio je u četvrtak da je Slovenija vrlo zainteresirana za gradnju LNG terminala za ukapljeni plin na Krku.

Gradnju LNG terminala na Krku jako podržavaju europske države, te SAD i budući dobavljači tekućeg plina jer se to uklapa u koncept diverzifikacije energetskih izvora i smanjivanje europske ovisnosti o ruskom plinu, kazao je Dragonja u četvrtak u razgovoru za Slovensku televiziju, dodavši da je to pitanje posebno aktualno nakon ruskog odustajanja od Južnog toka.

Na pitanje je li Slovenija spremna sudjelovati u financiranju terminala na Krku, Dragonja je rekao da se Slovenija nalazi na tranzitnoj ruti budućeg plinovoda Jadran-Baltik, pa bi se na krčki terminal povezala plinovodom koji bi dalje išao prema Mađarskoj i Austriji, te vjerojatno jednim krakom do Italije.

Energetsko povezivanje Jadrana i Baltika podržao je u četvrtak u Pragu i slovenski predsjednik Borut Pahor koji je zajedno s austrijskim premijerom Wernerom Faymannom prisustvovao sastanku zemalja Višegradske skupine koju čine Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska.

Janša za Siol.net

Slovenija će zemni plin iz Rusije zamijeniti plinom iz Alžira, a spremna je aktivirati i rezerve naftnih derivata ako bi to bilo nužno potrebno, izjavio je slovenski premijer Janez Janša, prenosi u petak portal Siol.net.

Odgovarajući na kritike opozicije da njegova vlada nije adekvatno reagirala na eskalaciju cijena nafte i zemnog plina koje se vezuju uz ukrajinsku krizu, Janša je kazao da je ministar vanjskih poslova Anže Logar nedavno u Alžiru postigao dogovor koji će omogućiti da Slovenija zemni plin iz Rusije od kojega je ovisila zamijeni alžirskim.

Mislim da će sporazum uskoro biti i potpisan, a omogućuje punu opskrbu plinom za manje od godinu dana. Imamo dovoljno energetskih rezervi kad se radi o naftnim derivatima i možemo intervenirati ako bi došlo do potpunog zastoja, dodao je slovenski premijer.

Računa se da bi u tom slučaju Slovenija dobivala plin Transmediteranskim plinovodom koji povezuje Alžir s Italijom. Taj plinovod ima mogućnost dodatnih kapaciteta za povećanje isporuka u Europu, a Alžir u Europu tankerima isporučuje i ukapljeni plin za LNG terminale.

Slovenska vlada je zbog naglog rasta cijena privremeno zamrznula cijene naftnih derivata na 30 dana, ali Janša tvrdi da će zbog postupnog sniženja cijena sirove nafte na burzama ta regulacija zapravo trajati kraće i da će sadašnje cijene pasti.

S obzirom da cijene na svjetskim tržištima padaju, zamrzavanje će vjerojatno trajati kraće, s time da se maloprodajne cijene neće povećavati nego padati, kazao je Janša.

Ustvrdio je da je njegova vlada na području energetske politike mnogo učinila na nacionalnom i europskom planu, pa je tako lani kao predsjedavajuća Vijeća EU-a predložila da se cijena električne energije u EU-u više ne računa prema cijeni plina koji kod električne struje čini samo 10 posto ukupne proizvodnja.

U toj nam je bitci uspjelo dobiti suglasje svih članica, pa je od Europske komisije zatraženo da do kraja ožujka popravi formulu za izračunavanje cijene struje koja je nerealna, a to će se onda realizirati najkasnije u svibnju ove godine, kazao je Janša, prenosi Siol.net.

Neisplativo

Nakon što je slovenska vlada u utorak odredila maksimalnu cijenu naftnih derivata u idućih 30 dana, na crpkama OMV-a, drugog najvećeg distributera u Sloveniji nakon Petrola, više se ne prodaje premijsko dizel gorivo MaxxMotion.

Maloprodajna cijena bezolovnog 95-oktanskog benzina na benzinskim postajama u Sloveniji, temeljem uredbe vlade od utorka, ne smije biti viša od 1,503 eura za litru, dok je najviša cijena dizela fiksirana na 1,541 eura. Vlada Janeza Janše reguliranim cijenama na 30 dana želi smiriti cijene motornih goriva nakon rasta cijena nafte i derivata zbog ruskog napada na Ukrajinu.

Iz OMV Slovenija su poručili da se radi o privremenom povlačenju premium dizela iz prodaje, jer je odluka vlade o reguliranju maloprodajnih cijena njegovu prodaju učinila ekonomski neisplativom.

U kompaniji kažu da će, kao i dosad, dosljedno poštovati važeće odluke i mjere vlade, ali da trenutno posluju u vrlo napetim uvjetima na strani i nabave i prodaje.

“Nastojimo osigurati nesmetanu opskrbu i zadovoljiti potražnju u cjelini. Neprestano pratimo prodaju u našoj mreži benzinskih postaja. Najvišu potražnju očekujemo na pograničnim i tranzitnim crpkama, jer je razlika u cijeni u odnosu na susjedne države velika”, poručili su iz OMV-a Slovenija.

Nakon takve intervencije vlade u maloprodajne cijene, cijene goriva na slovenskim crpkama osjetno su niže nego u susjednoj Austriji i Italiji, ali i Hrvatskoj, no također i više u usporedbi s mađarskima, jer je u toj zemlji vlada cijene još strože regulirala u korist potrošača.

U Sloveniji zasad nema najava o mogućim ograničenjima kupnji goriva za strane vozače zbog razlike u cijenama, ali se takav potez neslužbeno ni ne isključuje.

Inače, 120 crpki austrijske OMV grupe u postupku su prijenosa vlasništva na mađarski MOL, koji je lani sklopio ugovor o preuzimanju potpunog udjela u tom drugom najvećem slovenskom trgovcu naftnim derivatima.

Slovenska vlada

Slovenska vlada zatražila je da se s početkom iduće godine višestruko povećaju uplate u fond za razgradnju nuklearke Krško i trajno odlaganje radioaktivnog otpada iz nje, prenose u utorak slovenski mediji.

Budući da dosadašnje uplate u taj fond neće biti dovoljne za sve predviđene aktivnosti, vlada je tvrtki Gen energija, koja upravlja vlasničkim udjelom Slovenije u nuklearki, predložila da umjesto 4,80 eura za preuzeti megavatsat električne struje iz nuklearke od 1. siječnja 2022. izdvaja 12 eura.

Prema prijedlogu vlade koji su prenijeli mediji, to znači da bi prema proizvodnji u tekućoj godini tvrtka Gen energija u taj fond trebala godišnje uplaćivati oko 36 milijuna eura.

“S obzirom da Gen energija u ovoj godini planira više od 73 milijuna eura čiste dobiti, te da je veleprodajna cijena električne energije u ovoj godini porasla za 200 posto, predviđeno povećanje doprinosa za razgradnju i deponiranje otpada ne bi trebalo bitno utjecati na dobit Gen energije”, navela je vlada Janeza Janše u obrazloženju prijedloga.

Povećanje izdvajanja vlada je obrazložila podacima iz treće revizije programa razgradnje nuklearke Krško i programa odlaganja radioaktivnog otpada i nuklearnog goriva, navodeći da revizija pokazuje kako do sada prikupljena sredstva za tu namjenu neće biti dovoljna pa izdvajanja treba povećati.

Ne računajući dio troškova koje će s razgradnjom nuklearke Krško imati HEP, odnosno Hrvatska kao suvlasnik, ukupni troškovi te aktivnosti za Sloveniju procjenjuju se na 1,16 milijardi eura, pri čemu je zbog premalo sredstava u fondu za razgradnju potrebno pravodobno osigurati dodatnih 1,09 milijardi eura, navode slovenski mediji.