Slovenija

Pleković u Sloveniji

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je na radnom sastanku sa slovenskim premijerom Robertom Golobom među ostalim razgovarao o proširenju LNG-ja na Krku.

Kako su potvrdili obojica predsjednika vlada, ispunjeni su svi uvjeti za potpisivanje sporazuma o solidarnosti između dvije države, posebno što se tiče plinskih veza.

“Razgovarali smo kako sadašnji terminal na Krku proširiti s namjerom da postane čvorište za Srednju Europu i da Slovenija u tome sudjeluje. Sa suradnjom više država multilateralna rješenja pravi su put za Europu kako bismo omogućili opskrbu plinom”, rekao je Golob, a Plenković je dodao:

“Spremni smo dovršiti sve potrebno da bi se potpisao sporazum. Spremni smo terminal na Krku unaprijediti u pogledu kapaciteta čime bi on dobio regionalni srednjeeuropski značaj. Suradnja bi bila sufinancirana europskim sredstvima kad je riječ o plinovodima, da poveže Sloveniju, Austriju, Njemačku, Mađarsku… I da ga iskoristimo na dobrobit srednjeeuropskih građana. Naši će eksperti pripremiti rješenja.”

Golob je istaknuo da postoji više opcija kao i da se moraju uskladiti konzorciji kupaca iz Slovenije, Austrije, Njemačke… “Također, moramo uskladiti kako će plin doći do tih kupaca”, dodao je.

Plenković je na Bledu iznio mogućnosti. “Lokacija Omišalj na Krku može biti jedna od ulaznih točaka za šire područje unutar EU-a. EU napušta ruski plin najkasnije kroz tri godine, sto posto prelazi na druge izvore, a jedan od tih su partnerske države na južnom Mediteranu – Egipat, Izrael – tim se putovima može dopremati ukapljeni plin”, istaknuo je Golob.

Plenković se nadovezao: “Vezano uz LNG terminal, ideja je Hrvatske da bude na korist više zemalja. Zato dižemo kapacitete LNG-a u Omišlju. Da bi bio u punoj funkciji, bitno je proširiti plinovode prema Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, a iz Hrvatske direktno još prema Mađarskoj i BiH. Hrvatska ima značajna sredstva kroz Nacionalni plan otpornosti.”

Dobro za INA-u

Preuzimanje OMV-a Slovenije dobro je za Inu, ocijenio je u utorak ministar gospodarstva Davor Filipović na predstavljanju vladina paketa pomoći građanima i gospodarstvu.

To je dobra stvar za Inu jer će proširiti tržište, a to je važno nakon modernizacije rafinerije u Rijeci, rekao je Filipović i dodao da će dio proizvoda iz te rafinerije biti usmjeren na slovensko tržište.

Modernizacija riječke rafinerije po njegovim će riječima unaprijediti i Inin tržišni položaj u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Ina i MOL korak su bliže preuzimanju OMV-a Slovenija, a budući da je za transakciju potrebno odobrenje za spajanje, MOL grupa sada prodaje 39 svojih benzinskih postaja u Sloveniji kako bi se preuzimanje moglo provesti, priopćeno je u utorak iz Ine.

Ina i MOL su 2021. godine postigli dogovor o preuzimanju OMV-ovog udjela od 92,25 posto u tvrtki OMV Slovenija d.o.o., u kojemu Ina već ima udio od 7,75 posto. Transakcija podliježe odobrenju koncentracije pa MOL prodaje 39 svojih benzinskih postaja u Sloveniji.

OMV Slovenija d.o.o. upravlja drugom po veličini maloprodajnom mrežom koja broji 120 benzinskih postaja u cijeloj Sloveniji i posluje pod četiri različite robne marke – OMV, Euro Truck i Avanti/DISKONT. U transakciju ulazi i veleprodajno poslovanje preuzete kompanije.

Odgovarajući na pitanja novinara, Filipović je rekao da revizija poslovanja HEP-a još traje i da će s rezultatima izići kad ona bude gotova.

Premijer Andrej Plenković rekao je da će se HEP dokapitalizirati “uskoro” te istaknuo da HEP, posebno u trenutnim okolnostima energetske krize u kojima mu na teret pada dobar dio subvencija za struju i plin, treba ostati u državnom vlasništvu.

Kada je riječ o cijenama goriva, rekao je da će one biti i dalje regulirane, pa i za vrijeme turističke sezone.

Upitan bi li Hrvatska sudjelovala u izgradnji novoga bloka Nuklearne elektrane Krško, odgovorio je da je Hrvatska načelno spremna biti partnerom Sloveniji u tome poslu.

Postignut dogovor

INA i MOL 2021. godine postigli su dogovor o preuzimanju OMV-ovog udjela od 92,25 % u društvu OMV Slovenija d.o.o. Budući da je transakciji potrebno odobrenje za spajanje, MOL Grupa sada prodaje 39 svojih benzinskih postaja u Sloveniji kako bi se preuzimanje moglo provesti.

MOL Grupa sklopila je 9. ožujka 2023. kupoprodajni ugovor sa Shellom za više benzinskih postaja u Sloveniji. Transakcija obuhvaća ukupno 39 benzinskih postaja – od kojih neke pripadaju kompaniji MOL-u Slovenija, a neke OMV-u Slovenija. To je jedna od ključnih stavki pri dobivanju pozitivne odluke Europske komisije za MOL-ovo predloženo preuzimanje OMV-a Slovenija, koje je ranije najavljeno. Tim korakom MOL Grupa potvrđuje svoju predanost ispunjavanju svih zahtjeva u pogledu tržišne konkurentnosti koje je postavila Europska komisija te izražava spremnost za dovršetak procesa preuzimanja u narednim mjesecima.

OMV Slovenija d.o.o. upravlja drugom po veličini maloprodajnom mrežom koja broji 120 benzinskih postaja u cijeloj Sloveniji i posluje pod četirima različitim robnim markama – OMV, Euro Truck i Avanti/DISKONT. U transakciju ulazi i veleprodajno poslovanje preuzete kompanije.

INA je već imala udio od 7,75 % u OMV-u Slovenija d.o.o., a sukladno ugovoru s MOL-om, INA će povećati svoj udio sa sadašnjih 7,75 posto na 33 posto. Tom transakcijom profitirat će Inini kupci koji će uživati u poznatim visokokvalitetnim gorivima i vrhunskoj usluzi na znatno više lokacija u susjednoj zemlji.

Preuzimanje poslovanja OMV-a Slovenija omogućit će Ini i MOL-u iskorištavanje cjelokupnih proizvodnih, logističkih i prerađivačkih kapaciteta u široj regiji srednje Europe u većoj mjeri nego danas.

Priopćenje ministarstva

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pozvalo je Veleposlanstvo RH u zaštitu zbog “neprimjerene” izjave hrvatskog ministra gospodarstva Davora Filipovića da više neće kupovati na Petrolovim crpkama. Kako je priopćeno iz ministarstva, o “nezgodnoj situaciji” izvijestit će i Europsku komisiju.

“Nedopustivo je da vlasti s pozicije moći diskriminiraju slovenska poduzeća, utječu na odluke potrošača i krše pravila unutarnjeg tržišta EU. “Petrol je ozbiljna tvrtka i Slovenija će uvijek odlučno odgovoriti na neprimjerene postupke predstavnika drugih država koji negativno utječu na poslovanje ili ugled slovenske tvrtke”, priopćeno je iz ministarstva.

Od hrvatskih vlasti očekuju punu slobodu i ravnopravan status svim slovenskim tvrtkama u Hrvatskoj. “Očekujemo da će se ministri ubuduće suzdržati od ovakvih izjava koje ne pridonose dobrim gospodarskim odnosima dviju prijateljskih država i dobrosusjedskim odnosima”, naglasili su te dodali da će i dalje pozorno pratiti zbivanja u vezi s tvrtkom Petrol u Hrvatska.

Kako prenose hrvatski mediji, Filipović je prošli tjedan rekao da bi radije točio gorivo na svim drugim crpkama nego na Petrolu koji je, po njegovim riječima, bez razloga na sat vremena zatvorio crpke u Hrvatskoj. Petrol je to učinio krajem prosinca zbog nezadovoljstva regulacijom cijena motornih goriva.

Filipović je zbog ovog poteza već bio kritičan prema najvećem slovenskom trgovcu naftnim derivatima. Među ostalim, poručio je da hrvatska Vlada “neće dopustiti da itko zavuče duboku ruku u džep naših građana, učinit ćemo sve da ih zaštitimo”.

Analiza ASML-a

Pojačana kontrola izvoza opreme za proizvodnju čipova mogla bi izazvati dugoročne promjene u globalnoj trgovini i naškoditi našem poslovanju, upozorio je nizozemski proizvođač ASML.

U raspravi o rizicima u godišnjem izvješću, vodeći dobavljač opreme za proizvođače poluvodiča istaknuo je kako su na njegovo poslovanje već utjecala prošlogodišnja ograničenja američke vlade koja su trebala zakočiti kinesku industriju čipova.

Washington je od Nizozemske i Japana zatražio da slijede njegov primjer i ASML-u je od 2019. zabranjen izvoz najnaprednijih strojeva u Kinu.

U predgovoru izvješća, izvršni direktor ASML-a Peter Wennink kaže da im je poznato da je SAD krajem siječnja sa saveznicima sklopio sporazum, ali javnost ne zna detalje i bit će potrebni mjeseci da se sastave i uvedu nova ograničenja.

Kina je treće najveće ASML-ovo tržište, nakon Tajvana i Južne Koreje, s 15 posto udjela u prihodu.

U siječnju kompanija je izvijestila da u ovoj godini očekuje 25 posto veći prihod. U Kini trebao bi dosegnuti oko 2,2 milijarde eura, što bi odgovaralo 14 posto prihoda u 2021. godini.

Poruka MOL-a slovenskim medijima

Mađarska naftna kompanija MOL ne isključuje moguću prodaju dijela svoje imovine s ciljem dobivanja suglasnosti Europske komisije za preuzimanje mreže benzinskih postaja OMV Slovenija, rekli su danas za slovenske medije iz te kompanije, premda detalja ne otkrivaju zbog toga što surađuju u dubinskoj istrazi EK.

U ponedjeljak su slovenski mediji izvijestili kako će MOL uskoro početi prodavati neke od 53 benzinske postaje koje kontrolira u Sloveniji, što iz kompanije nisu htjeli komentirati. No, ne iskljućuju moguću prodaju dijela svoje imovine u sklopu ove transakcije.

Uvjereni su kako će planirano preuzimanje pogodovati konkurentnosti i kupcima na slovenskom tržištu, jer će stvoriti jaču konkurenciju tržišnom lideru.

MOL je ugovor o kupnji 92,25 posto udjela u tvrtki OMV Slovenija, u kojoj već posjeduje 7,75 posto udjela, potpisao u lipnju 2021. godine. Ugovorena kupoprodajna cijena cjelokupnog udjela iznosi 301 milijun eura, čime bi se Mađari imaju mrežu od 120 benzinskih postaja, koja je druga po veličini u zemlji. S druge strane, Mol, treći najveći dobavljač u Sloveniji, ima 53 benzinske postaje. Daleko najveći ponuđač je Petrol s 318 prodajnih jedinica.

Europska komisija dobila je posao na provjeru 13. svibnja prošle godine, a u preliminarnoj je istrazi zaključila da bi transakcija mogla znatno smanjiti konkurenciju na maloprodajnom tržištu motornih goriva u Sloveniji.

Donosi Dnevnik.si

Mađarska naftna kompanija Mol uskoro bi trebala početi prodavati neke od ukupno 53 benzinskih postaja koje kontrolira u Sloveniji, neslužbeno doznaje ljubljanski Dnevnik.

Tijekom inicijalnog planiranja preuzimanja OMV-a Slovenija, mađarski Mol odlučio je da neće odgovoriti na zahtjeve Europske komisije, te Bruxellesu nije proslijedio tražene podatke. Nedavno je, međutim, navodno odlučio prodati nekoliko benzinskih postaja, donosi Dnevnik.

Uspješno preuzimanje OMV Slovenija značilo bi da bi Mol povećao broj benzinskih postaja u Sloveniji na oko 170. Petrol ih kontrolira oko 320.

Podsjetimo, Europska komisija u kolovozu je prošle godine na neodređeno vrijeme “odgodila” odluku o odobrenju preuzimanja 120 benzinskih crpki u Sloveniji koje mađarski MOL želi kupiti od austrijskog OMV-a. Od MOL-a nije dobila tražene podatke.

Komisija je u lipnju ove godine pokrenula dubinsku istragu posla kojim bi mađarska energetska grupa Mol preuzimanjem tvrtke OMV Slovenija preuzela mrežu benzinskih postaja drugog najvećeg dobavljača motornih goriva u Sloveniji. Boji se da bi se preuzimanjem uvelike smanjila konkurencija u maloprodaji motornih goriva, piše Dnevnik.si.

Javljaju iz Geoplina

Veletrgovac plinom Geoplin od danas opskrbljuje Sloveniju prirodnim plinom iz Alžira. Trogodišnjim ugovorom s alžirskom državnom tvrtkom Sonatrach predviđena je dobava 300 milijuna prostornih metara plina godišnje, što bi trebalo pokriti trećinu slovenskih potreba.
Ugovor koji je Geoplin u studenom potpisao s alžirskom državnom tvrtkom Sonatrach o diversifikaciji izvora nabave nakon prekida opskrbe iz Rusije znači da će Slovenija osigurati dodatnu pouzdanost opskrbe plinom u kraćim vremenskim razdobljima, rekao je ministar infrastrukture Bojan Kumer, koji je nazočio potpisniku. Alžiru sredinom studenog zajedno s ministricom vanjskih poslova Tanjom Fajon.

Ugovorom je predviđena isporuka 300 milijuna prostornih metara godišnje tijekom tri godine, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2025. godine. Cijenu nisu objavili jer je poslovna tajna, no Kumer je rekao da je “konkurentna”.

Plin se iz Alžira u Sloveniju transportira plinovodima preko Tunisa, Sredozemnog mora i Italije do ulazne točke slovenskog plinovodnog sustava Gorica-Šempeter.

Iz Geoplina su za STA kazali da su zakupili sve transportne kapacitete i obavili sve potrebne druge aktivnosti, te sredili svu dokumentaciju za početak isporuka alžirskog plina. Ugovor stupa na snagu odmah za sve količine, a predviđa “određenu fleksibilnost u isporukama”, što je također poslovna tajna.

Kumer je u studenom rekao i da Slovenija želi unaprijediti suradnju i povećati opskrbu plinom iz Alžira, odnosno da bi ugovor trebao biti na najmanje pet godina, a količina isporučenog plina pokrivala bi barem polovicu slovenskih potreba.

S alžirskim ministrom energetike i rudarstva Mohamedom Arkabom dogovorili su skoro potpisivanje memoranduma o suradnji u kojem se, osim povećanja količina i trajanja ugovora, predviđa strateška suradnja u području obnovljivih izvora energije. te bi se definirala razmjena digitalnih kompetencija. U međuvremenu, iz Geoplina kažu da, prema dosadašnjim razgovorima sa Sonatrachom, postoji obostrani interes za dugoročnijom suradnjom.

Geoplin je već isporučivao prirodni plin iz Alžira između 1992. i 2012. godine, kada je slovenska strana raskinula ugovor. Glavni izvor opskrbe Slovenije plinom je čvorište Baumgarten u Austriji, gdje je donedavno plin uglavnom pritjecao iz Rusije, ali i iz Norveške i drugih zemalja dobavljača. Ruski plin stizao je, u inače smanjenim količinama, do prosinca, nakon čega su isporuke, prema priopćenju iz Petrola, većinskog vlasnika Geoplina, potpuno prestale.

U Geoplinu kažu da stalno proučavaju različite mogućnosti dodatne diversifikacije pravaca opskrbe prirodnim plinom, ali detalje razgovora s potencijalnim dobavljačima ne mogu iznositi zbog povjerljivosti podataka u procesu sklapanja ugovora. Geoplin je tijekom ove godine dosad neuspješno tražio slobodni kapacitet na terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Krku, a spominjao se i njegov interes za zakup kapaciteta na LNG terminalu u Rovigu kraj Venecije, koji je suradnik u vlasništvu Katara.

Ponovno spojena na mrežu

Nuklearna elektrana Krško u ponedjeljak navečer ponovno je priključena na elektroenergetski sustav, nakon redovitog remonta koji je trajao malo više od mjesec dana, priopćeno je u utorak iz elektrane.

“Nakon provjera pri niskoj snazi NE Krško postupno će povećavati snagu”, navodi se u priopćenju.

Redoviti remont NE Krško počeo je 1. listopada i trebao je trajati do 2. studenoga, no potkraj listopada iz nuklearke su najavili da će povratak elektrane na mrežu kasniti nekoliko dana zbog problema sa zamjenom visokotlačne turbine, zbog kvara na dva specijalna stroja.

U današnjem priopćenju ističu da je tijekom redovitog remonta zamijenjeno 56 od ukupno 121 gorivog elementa te da će “nova jezgra osigurati izvor energije za sljedećih godinu i pol”.

Tijekom remonta proveden je i sveobuhvatan standardni program održavanja i testiranja strojarske, električne i mjerno-regulacijske opreme te više od stotinu nadzornih testiranja.

Rezultati potvrđuju da je stanje sustava, struktura i komponenti besprijekorno, ističu iz NE Krško.

Dovršeno je i 14 tehnoloških modifikacija kako bi se osigurao pouzdan dugoročan rad, a ujedno povećala snaga.

U NE Krško očekuju da će nova visokotlačna turbina pridonijeti s 10 megavata (MW) snage, odnosno povećati godišnju proizvodnju električne energije za 90 gigavatsati (GWh).

Ovom zamjenom NEK će ostvariti najveću moguću snagu koju mogu postići nuklearne elektrane s dva parogeneratora, ističu iz nuklearke te podsjećaju da je “zbog te kompleksne modifikacije došlo do vremenskog pomaka jer je vanjski izvođač Siemens za provedbu projekta, odnosno pripremu turbine i njenih podsustava za rad trebao više vremena nego što je planirao”.

Kako navode iz NE Krško, 33. gorivi ciklus trajat će do proljeća 2024.

“NEK je i u proteklom ciklusu, koji je završen početkom remonta 1. listopada, dokazao svoju izuzetnu pouzdanost, budući da je radio kontinuirano 513 dana i osiguravao stabilnu opskrbu Slovenije i Hrvatske”, zaključuje se u priopćenju.

Naime, suvlasnici nuklearke Krško su slovenska GEN Energija i Hrvatska elektroprivreda (HEP).

Temeljni kapital ostaje isti

Na temelju zaključaka usvojenih na 34. skupštini dioničara Petrola, Uprava Petrola dd, Ljubljana će provesti korporativnu akciju podjelom dionice PETG bez nominalne vrijednosti. 1 dionica PETG-a podijelit će se na 20 dionica PETG-a, čime će se ukupan broj dionica PETG-a povećati na 41.726.020 sa sadašnjih 2.086.301, dok će temeljni kapital od 52.240.977,04 eura ostati isti.

Korporativna akcija će se provesti na računima onih imatelja dionica PETG-a koji će biti imatelji tih dionica u središnjem registru informacijskog sustava zaključno s 28. listopada 2022. Korporativna akcija će se provesti 1. studenog 2022. koji je državni praznik ; stoga se taj dan neće trgovati. 26. listopada 2022. bit će zadnji dan kada će se trgovanje dionicama PETG-a i namira poslova provoditi potpuno isto kao i do sada. Dana 27. i 28. listopada 2022. dionicama PETG-a trgovat će se bez promjene, ali će se svi poslovi sklopljeni tijekom ta dva dana namirivati uzimajući u obzir split ratio.

To znači da će javno prikazana cijena, nalozi i poslovi biti isti, ali se poslovi neće namirivati onako kako su sklopljeni i javno prikazani – cijena po dionici i količina dionica automatski će se prilagoditi u skladu s podjelom dionica u omjeru 1:20. omjer. To ni na koji način neće utjecati na ekonomski sadržaj sklopljenih poslova jer će se isti udio u temeljnom kapitalu izdavatelja razmjenjivati po istoj kupoprodajnoj cijeni. Od uključivo 2. studenog 2022. godine trgovanje i namira poslova odvijat će se po novom režimu, što znači da će se obujam dionica na tržištu povećati na 41.726.020, a njihova cijena će se smanjiti, odnosno dijeliti s 20. Ljubljanska burza će izbrisati sve naloge unesene prije tog datuma, što znači da će knjiga naloga za dionice PETG-a biti prazna na početku trgovinskog dana 2. studenog 2022.

Podjela dionica PETG-a će se za imatelje dionica izvršiti automatski putem KDD d.o.o. u središnjem registru vrijednosnih papira. Imatelji dionica PETG-a neće morati ništa platiti za dionice dobivene temeljem podjele dionica PETG-a. Troškovi podjele dionica PETG-a neće se naplatiti vlasnicima dionica PETG-a. Sama podjela dionica nema poreznih implikacija, jer se radi o korporativnoj akciji u kojoj se vrijednost imovine u obliku dionica PETG-a ne mijenja, piše SEEbiz.