Slovenija

Protivnici Dolenčeva imenovanja u raspravi su navodili da je on član vodstva koje je pod prijašnjim guvernerom Boštjanom Jazbecom, koji je proljetos dao ostavku, zagovaralo dokapitalizaciju slovenskih banaka u vrijeme dužničke krize koja se po njihovu mišljenju pokazala pretjeranom i protivio se reviziji poslovanja središnje banke iz tog vremena koju je zahtijevala vlada.

Do imenovanja novog guvernera svoje središnje banke Slovenija neće moći glasovati na sjednicama vijeća Europske centralne banke u kojemu su guverneri svih nacionalnih centralnih banaka eurozone, a predsjednik Pahor, kako se očekuje, morat će objaviti novi javni poziv za prijavu kandidata za to mjesto.

Šarec je nakon uvodnog razgovora sa Stoltenbergom na Brdu kod Kranja rekao da će se osobno zauzimati za postupno povećanje vojnih izdataka, ali da se cilj o izdvajanju dva posto BDP-a ne može postići preko noći. „Nastojat ćemo u nekoliko godina doći na jedan i pol posto ako to bude dopuštala situacija, ali da preko noći dođemo do dva posto je isključeno“, kazao je novi slovenski premijer, dodavši da je Slovenija sigurna država te da nastojanja za očuvanje mira ostaje temelj njenog djelovanja u Savezu.

Povećanje izdataka ne tiče se samo naših obveza u NATO savezu jer smo svjesni da naš obrambeno-sigurnosni sustav treba modernizirati zbog nas samih i naše sigurnosti, dodao je Šarec. Stoltenberg je zahvalio na sudjelovanju Slovenije u misijama za održavanje mira pod okriljem NATO saveza, posebno u misijama u Afganistanu, na Kosovu i u Latviji, dodavši da savezništvo od Slovenije očekuje više kad je riječ o pravednoj raspodjeli tereta koje financijski podnose članice koje izdvajaju više postotke BDP-a za obranu i sigurnost zbog promijenjenih sigurnosnih prilika.
Stoltenberg će popodne, kako je najavljeno, govoriti u slovenskom parlamentu, a navečer imati razgovore s predsjednikom Borutom Pahorom.

“Mi smo se kratko sastali, razgovarali smo i dobro je da vodimo dijalog. Hrvatska pozicija je sasvim jasna, želimo riješiti pitanje granice na prihvatljiv način za obje države”, rekao je Plenković. Ponovio je hrvatska stajališta da je arbitraža nepovratno kompromitirana, da je Sabor donio jednoglasnu odluku o izlasku iz postupka arbitraže. “Sada želimo u vremenu koje je pred nama da smireno, uz dobru volju i ozračje obje zemlje postignu rješenje s kojim će moći živjeti. To je naša glavna poruka, a što se tiče slovenske pozicije ona nije za mene iznenađenje niti mi je nepoznata”, rekao je Plenković.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila je u utorak u Ženevi da čeka poziv premijera Andreja Plenkovića da posjeti Hrvatsku i da će, kada do toga dođe, posjetiti i Krk, odakle potječe dio njezine obitelji.

“Na Krku nisam bila već dvije godine. Čekam poziv premijera Plenkovića da me pozove u posjet i čim ga dobijem doći ću u Zagreb i onda na Krk”, odgovorila je Brnabić na novinarski upit kada će posjetiti Krk, odakle joj potječe po obitelj po očevoj strani.

Premijerki Brnabić je postavljeno i “lagano pitanje” hoće li njezina zemlja ove godine priznati Kosovo. “Na lagano pitanja, lagani odgovor. Ove ćemo godine priznati Kosovo kao ono što jest – autnomna pokrajina Srbije”, rekla je.

Brnabić je u Ženevi sudjelovala na sastanku u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma na kojem su sudjelovali predsjednici država ili vlada ili ministri iz Hrvatske, Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Srbije, Švicarske i Turske.

Tako je rezultat referenduma zapravo razotkrio “kontradiktornu situaciju u današnjoj makedonskoj politici”, u kojoj se svi deklarativno izjašnjavaju za europsku i euroatlantsku budućnost države, a u isto vrijeme na bojkot referenduma pozivaju i najveća oporbena stranka i predsjednik države, iako je jučerašnje savjetodavno referendumsko izjašnjavanje bilo „jedna od značajnih postaja na putu Makedonije do cilja“, navodi Vajgl.

Samo 36,5 posto birača s pravom glasa izišlo je na referendum u nedjelju kako bi odgovorili na pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Da bi referendum bio valjan, odziv je trebao biti 50 posto plus jedan glas, iako je 91 posto onih koji su izišli glasalo za promjenu imena države. Makedonski premijer Zoran Zaev sada će pokušati ratificirati sporazum s Grčkom o promjeni imena države u nacionalnom parlamentu. Referendum nije bio obvezujući, ali zbog njegovog neuspjeha teško će dobiti dvotrećinsku većinu potrebnu za ratifikaciju.

Sređivanje stanja u zdravstvu, porezna reforma te javna administracija neke su od glavnih tema koje je Šarec prilikom stupanja na dužnost naveo kao svoje prioritete, a teškoće za njegovu vladu najavljuje i obnova teških pregovora s javnim sektorom o povećanju plaća, koje je naslijedio od prijašnje vlade. Zato će on neke od tema koje su dominirale u prijašnjoj administraciji, a među njima i problematiku međunarodnih odnosa, prepustiti koalicijskim partnerima, stranakama iz bivše vlade, a odnose sa susjednim državama novom ministru vanjskih poslova Miri Ceraru, prijašnjem premijeru čija je vlada pred kraj mandata tužila Hrvatsku sudu EU-a, te po nekim ocjenama tako smanjila manevarski prostor za smirivanje tonova u međusobnoj komunikaciji sa Zagrebom.

Premijer Planković imao je nedavno na neformalnom sastanku lidera članica EU-a u Salzburgu susret sa Šarcem, poručivši da je važno da se odgovorno i zrelo pristupi rješavanju dugogodišnjih problema i da hrvatska vlada za to ima “dobru volju”, dok je Šarec naveo da se radilo o kratkom susretu upoznavanja, a ne prilici za rješavanje teških pitanja. Šarec je već ranije najavio kontinuitet pozicije Ljubljane u odnosima sa Zagrebom pa i kad je riječ o arbitraži, na čemu je inzistirao i Cerar, no ima i mišljenja da se time neće posebno baviti i da zbog pritiska koalicijskih partnera inzistira na poziciji izraženoj u tužbi Cerarove vlade protiv Hrvatske odnosno na kontinuitetu.

Mišljenja koja bi u ovom trenutku išla protiv toga u javnosti je malo. Oštrim kritikama Junckerove navodne “pristranosti” u arbitražnom sporu nisu pridružili eurozastupnici iz oporbenih stranaka, bivši premijer Janez Janša te čelnik demokršćana Matej Tonin, što je naišlo na žestoke kritike u javnosti. Prilogom u kojemu dovodi u sumnju Šarčevo ignoriranje složenosti arbitražnog pitanja ovih se dana oglasio nekoć jedan od najuglednijih slovenskih menadžera Janez Pergar, umirovljeni direktor i bivši vlasnik ljubljanskog Kompasa.

U članku koji je u rubrici “Pisma čitatelja” objavilo “Delo”, Pergar navodi da se je nadao kako će Šarec kao novo lice u slovenskoj politici suzdržati od javnih izjava o arbitraži na diplomatskom parketu te da o tome u Salzburgu nije trebao niti govoriti. Susret s europskim liderima u Salzburgu trebao je iskoristiti za jak stisak ruke kako bi stvorio dojam da iz Slovenije ne dolazi čovjek s kratkom političkom kilometražom, a ne otvarati pitanja vezana na sporazum o arbitraži, piše Pergar.

Na žalost, to se nije dogodilo, te je tako novi slovenski premijer na europski stol, ionako prepun važnih pitanja za budućnost Europe, stavio i naš granični spor kojega rješavamo već 27 godina. To je šteta jer je već na svom prvom susretu s europskih čelnicima izgubio djevičanski politički rejting. To se je dogodilo prvenstveno zbog iracionalnog pritiska takozvane javnosti, a u prijevodu zapravo svojih koalicijskih partnera i medija, navodi Pergar, te dodaje da su stalnim obnavljanjem “balkanskih” sporova pa i trivijalnih pitanja oko vina teran i sličnih “zamorili” Europsku komiisju i Junckera umjesto da vlade dviju država jednom već riješe svoje granično pitanje, što bi, kako dodaje, već morale davno učiniti kad bi imale sposobne političare. “Slovenci žele da ih Europa i svijet poštuju pa je krajnje vrijeme da se počnemo ponašati zrelo. To naši građani (od političara) i očekuju, očekuju li i previše?”, pita se retorički Pergar.

Tvrde da je Juncker to mišljenje trebao staviti na dnevni red Komisije, što nije učinio, čime je politizirao slučaj koji ima pravnu pozadinu i tako djelovao pristrano u korist Hrvatske. “Vaša šutnja daje loš primjer državama zapadnog Balkana jer im šalje poruku da ne moraju poštovati međusobne dogovore. To bi, imajući u vidu kompleksnost odnosa u regiji, moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost i stabilnost regije”, naveli su u svom pismu slovenski eurozastupnici.

U posebnoj izjavi za javnost jedan od potpisnika, europarlamentarac Igor Šoltes, kazao je da je Juncker ignorirao mišljenje svojih pravnika i da se je Komisija trebala pridružiti tužbi Slovenije protiv Hrvatske, što nije odlučila, prešutno proglasivši spor bilateralnim pitanjem. “Vrlo je neodgovorno i nezrelo da Juncker i njegova Komisija ne provode osnovne funkcije Europske komisije kao čuvara europskih ugovora, čime ruše vjerodostojnost Europske unije i njenih vrijednosti”, kazao je novinarima u Ljubljani Šoltes.

Pisanje njemačkog Spiegela, koji je objavio osam stranica dug neslužbeni dokument koji je Juncker navodno odbio staviti na dnevni red Komisije, a prema navodima slovenskih medija dostavio mu ga je nepoznati “zviždač” u Komisiji, zadnjih je tjedana jedna od glavnih tema slovenskih medija. Na pisanje lista su reagirali i najviši političari optužbama na račun Komisije i njene navodne pristranosti prema Hrvatskoj u slučaju arbitraže.

Referirajući se na otkriće Spiegela, a odgovarajući na novinarska pitanja u Bruxellesu, jedan od glasnogovornika Komisije izjavio je sredinom rujna da ne komentira neslužbene dokumente koji možda cirkuliraju, a tiču se arbitraže. Potvrdio je da se o dokumentu raspravljalo, ali da nije bio na dnevnom redu Komisije niti da postoje planovi da se Komisije na to pitanje opet vrati.

Nakon što je spomenuti neslužbeni papir, koji je u Sloveniji izazvao veliko uzbuđenje i mnoštvo reakcija, bio objavljen, reagirala je i hrvatska vlada priopćivši kako smatra da je Komisija ispravno odlučila kad se nije željela pridružiti slovenskoj tužbi protiv Hrvatske i tako se umiješati u bilateralni spor dviju članica.

Sada oporbeni čelnik predlaže potez koji bi bio u eklatantnoj suprotnosti s politikom EU-a, jer Jeruzalem kao prijestolnicu nije priznala nijedna članica EU, dok su svečanosti otvaranja američkog veleposlanstva u tom gradu prisustvovali samo veleposlanici četiriju članica, među kojima nije bilo slovenskoga, piše u komentaru Janšine izjave vladi blizak portal Siol.net.

“Podržavam priznanje Jeruzalema kao prijestolnice Izraela, to ne bi bilo samo priznanje jedne činjenice nego i signal da će nastojanja da dođe do stvarnog mira biti nagrađena”, kazao je Janša u razgovoru za list “Israel Haymon”, tiražni izraelski list, za koji Siol.net tvrdi da je zapravo vrlo tiražni “tabloid” blizak izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu i njegovoj stranci Likud te da je u vlasništvu Sheldona Adelsona, američkog magnata židovskih korijena.

Adelson je bio jedan od glavnih financijera Trupove predsjedničke kampanje, a blizak je prijatelj Stevea Bannona, Trumpova bivšeg savjetnika koji se sada trudi povezati europsku populističku desnicu kojoj u zadnje vrijeme tendira i Janšina stranka, navodi slovenski portal Siol.net.

To je vjerojatno i prava pozadina Janšine izjave u dugom intervjuu za izraelski list koji ga “glorificira” kao najzaslužnijeg za slovensko osamostaljenje i kao “arhitekta slovenske demokracije”, navodi Siol.net. U nedavno objavljenom razgovoru sadašnji oporbeni prvak, relativni pobjednik zadnjih parlamentarnih izbora, opetovano je opširno kritizirao slovenske političke prilike i politiku zadnjih vlada.

Naveo je da njegovoj stranci dolazak na vlast godinama sprječava “duboka država” i stari, lijevi lobiji koji su ekonomski i interesno povezani, te da je Slovenija, kakva je sada s njegovom strankom u oporbi, još daleko od političke “normalizacije”.

Hrvatska vlada objavila je prije tri dana kako smatra da je Komisija ispravno odlučila ne miješati se u bilateralni granični spor Hrvatske i Slovenije Pahor je i Junckeru i hrvatskoj predsjednici prenio da je dijalog “jedini put kojim se do implementacije arbitražne presude može doći na miran način”, kaže se u priopćenju iz Ljubljane.

Prema priopćenju iz Pahorova ureda, on smatra da je objava u Spiegelu svakako važna i osnažila je stajalište Slovenije i slovensko inzistiranje da se odluke sudova treba poštivati. “To daje u ruke novi instrument Sloveniji u nastojanju da zadrži brojne saveznike koji tvrde da odluku arbitražnog vijeća u cijelosti treba ispoštovati”, kaže Pahor.

Sastanak Grabar-Kitarović i Pahora potvrdio je i izvor iz predsjedničina ureda. “S obzirom na to da oni nemaju izvršne ovlasti po tom pitanju, oni podupiru napore vlada da u dijalogu riješe to pitanje”, rekao je izvor iz ureda hrvatske predsjednice, referirajući se na razgovore Grabar-Kitarović i Pahora.

“Crnčecove objave pokazuju njegov odnos prema svijetu i ono što on misli i zato zasigurno ne spada u vladu. Ne možemo se pretvarati da u privatnom životu možemo propagirati mržnju, a na poslu službeno djelovati stručno i zauzimati neutralna stajališta”, kazala je Leskošek za portal Siol.net.

“Ono što mislimo utječe i na naše postupke, a pretvaranje premijera Šarca da postoje dva odvojena identiteta, privatni i profesionalni, pokazuje u prvom redu kako gospodin premijer razumije ovaj svijet”, dodala je.

Mediji bliski nevladinim udrugama koje zagovaraju prava azilanata, te političari bliski Ljevici (L), stranci o kojoj ovisi duži opstanak Šarčeve manjinske vlade, objavljuju i dalje prijašnje Crnčecove članke i objave u društvenim medijima u kojima na primjer navodi da će migracijski problem u Sloveniji biti riješen onda kad iz nje bude deportiran i zadnji migrant, te u kojima izražava neprijateljske stavove prema migrantima kao “rulji” koja ne poštuje europsku kulturu te prema migracijama kao organiziranoj najezdi koja nema samo humanitarne ili ekonomske korijene nego i političke.

Na dodatni upit novinara ima li izgleda da kolegij povjernika ponovno o tome raspravlja, kao što to, po tvrdnji novinara, tvrdi slovenska povjernica Violeta Bulc, Schinas je odgovorio niječno. “Već sam rekao da je Komisija već raspravljala i ne vidim da se planira ponovna rasprava”, rekao je Schinas.

Slovenija je u ožujku ove godine, pozivajući se na članak 259. uputila pismo Europskoj komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici nadajući se da će imati Komisiju na svojoj strani u namjeravanoj tužbi zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici.

Prema proceduri predviđenoj člankom 259., prije nego što jedna država članica pokrene postupak protiv druge članice prvo se mora obratiti Europskoj komisiji s takvim prijedlogom. Komisija ima tri mjeseca za odgovor na taj prijedlog. Komisija može prihvatiti prijedlog i onda ona preuzima tužbu, a ako ne prihvati prijedlog ili uopće ne odgovori, država članica koja tuži može sama podnijeti tužbu pred Sudom EU-a. Slovenija je to i učinila i podnijela tužbu pred Sudom EU-a u Luxembourgu.

Sredinom srpnja Komisija je objavila da je odlučila ostati po strani hrvatsko-slovenskog graničnog spora, da se neće očitovati na slovenski podnesak da Hrvatska krši pravo Europske unije neprovođenjem arbitražne odluke koju ne priznaje te rekla da dvije članice EU-a trebaju naći rješenje za spor u prijateljskom duhu. “Ostajemo pri našoj već poznatoj poziciji da rješenje treba pronaći u našim dvjema članicama i Europska komisija ostaje spremna pomoći u tome”, izjavio je sredinom srpnja glasnogovornik Komisije Margiritis Schinas.

“Postupak predviđen člankom 259. Ugovora EU-a predviđa traženje prijateljskog rješenja”, kaže Schinas, dodajući da će Komisija nastaviti djelovati “kao pošteni posrednik” kako bi se došlo “do takvog prijateljskog rješenja”.

Ovih je dana njemački tjednik Der Spiegel objavio članak, koji je izazvao golemu pozornost u Sloveniji. Der Spiegel je objavio mišljenje pravne službe Europske komisije u kojemu se potvrđuju slovenski navodi da je arbitražna presuda obvezujuća i za Hrvatsku, da ona nije pravovaljano istupila iz arbitraže te da se je i Europska komisija trebala pridružiti slovenskoj tužbi pred sudom EU-a u Luksemburgu u kojoj Slovenija nastoji dokazati da neprovođenje arbitražne odluke znači hrvatsko kršenje europske pravne stečevine.

Hrvatska to negira i arbitražni postupak zbog postupanja Slovenije tijekom arbitriranja smatra nepovratno kompromitiranim procesom.