Slovenija

Komentar Ivana Brodića

Slovenski list Finance objavio je kako su stigle konkretne ponude za preuzimanje dvadeset postotnog udjela na slovenskom tržištu, koji sada drži austrijski OMV, a koji je još početkom godine najavio prodati. U igri su, prema slovenskom listu PKN Orlen, Socar, MOL, ali i grčki Coral, koji je kupnjom Apiosa, ove godine, na hrvatsko tržište doveo brand moćne nizozemske kompanije Shell. Prema tom listu cijena preuzimanja trebala bi biti između 250 i 360 milijuna eura.

Početkom godine na stranicama ovog portala donijeli smo vijest, potvrđenu iz dva neovisna izvora, kako je najozbiljniji kandidat za preuzimanje OMV-ova slovenskog poslovanja mađarski MOL, koji u toj zemlji drži pedesetak benzinskih crpki. Prema nekim informacijama, već se obavljalo dubinsko snimanje.

Međutim, još prije nekoliko tjedana je jedan tjednik insinuirao kako bi se transakcija za kupnju OMV-ova poslovanja u Sloveniji trebala odigrati preko hrvatske naftne kompanije, u sastavu MOL grupe, INA-e. Ne samo radi toga što je INA-i obećano prilikom ulaska MOL-a u tu kompaniju kako će se njen brand razvijati na području bivše Jugoslavije, što u Sloveniji i Srbiji nije slučaj, nego i zbog drugih čimbenika.

Nekoliko portala u Hrvatskoj danas piše o tim činjenicama. Naime, povijest dobre suradnje INA-e i OMV-a daje nam naslutiti kako raniji ugovori, poglavito suvlasništvo u kompaniji OMV Istrabenz, našoj kompaniji daje pravo prvokupa OMV-ova poslovanja u Sloveniji.

“OMV je na slovensko tržište ušao 1992. godine, kada je osnovao tvrtku OMV Istrabenz, zajedno s Istrabenzom i INA-om, da bi 2004. preuzeo od INA-e preostalih 50% udjela u tvrtki. No, ono što je zanimljivo u tvrtki OMV Slovenija d.o.o. je da je hrvatska INA Industrija nafte d.o.o. udjeličar u tvrtki, i to sa 7,75% udjela, dok preostali dio drži OMV Downstream, koji sada prodaje 92,25% udjela. To se vidi i u sudskom registru tvrtke”, piše autor teksta na portalu energetika- net.

U telefonskom razgovoru s izvorom iz INA-e autor ovih redaka je pokušao provjeriti priču, ali iz kompanije poručuju kako ne žele komentirati tržišne glasine i kako niti do sada to nisu činili. Slično su iz OMV-a komentirali na upit portala Energetika-net. Bila to koincidencija ili ne, gdje ima dima ima i vatre.

A kako je tome tako potvrđuju Energypressu još nekoliko izvora. Neovisno o izvorima iz kompanije, nekoliko bivši decision makera, iz INA-e i hrvatskog energetskog sektora, spomenute informacije smatraju izglednima. Smatraju kako ugovori iz prošlosti INA-i daju mogućnost u ovom slučaju povećati svoj vlasnički udio i kako kompanija ima pravo prvokupa.

Kupila 120 crpki INA, koja sada u Sloveniji ima šest crpki, ili MOL- koji ih ima 53, akvizicija bi značila kako bi grupa povećala svoj udio na 30 posto. Uklapalo bi se to i u strategiju kompanija koja do kraja 2030. godine želi povećati broj svojih crpki u Europi s dvije tisuće za dodatnih tri stotine.

U prilog im ide i nalaz regulatora u Poljskoj koji je PKN Orlenu naložio prodati većinu crpki kompanije Lotus, zbog pretjerane koncentracije, a koje želi kupiti mađarska kompanija, potvrdili su Energypressu prije nekoliko mjeseci izvori iz MOL Grupe. Uostalom to se uklapa u njihovu strategiju povećanja novčanog tijeka i EBIDTDA-e tijekom sljedećih nekoliko godina.

Nije tajna kako je INA-ina strategija širenja pod pritiskom vlasničkih odnosa u kompaniji, ali transakcija kojom bi se INA prvi puta širila, nakon preuzimanja MOL-ovih udjela u Energopetrolu, imala bi smisla i u vidu investicije u rafineriju Rijeka. Budući Slovenija nema rafineriju, opskrba iz Rijeke, grupe koja bi potencijalno držala trećinu slovenskog tržišta, imala bi smisla. A možda i ubrzala investiciju.

Finance

U veljači je austrijska naftna kompanija OMV najavila da će prodati 120 benzinskih servisa širom Slovenije. Tvrtka je tada rekla da je odluka bila optimizirati investicijski portfelj, piše slovenski list Finance.

OMV je vrlo zastupljen u Sloveniji, dapače, na drugom su mjestu po zastupljenosti, odmah iza Petrola. Drže 20 posto slovenskog režišta.

Kao što smo pisali, početkom godine najavljena je prodaja, a Finance sada donose neobvezujuće ponude koje su pristigle. Konkretne su ponude dali poljski fond PKN Orlen, azerbejdžanski Socar, mađarski MOL, koji u Sloveniji ima pedesetak pumpi, ali i grčki Coral, vlasnik franšize za brand Shell, koji je ranije ove godine kupio hrvatski Apios.

Cijena preuzimanja mogla bi se kretati između 252 i 360 milijuna eura, navodi list.

Potražuju osam milijuna eura

Petrol je jučer podigao tužbu tešku više od osam milijuna eura protiv bivše uprave, koju je vodio Tomaž Berločnik. Na jučerašnjoj skupštini Uprava Petrola, koju vodi Nada Drobne Popovič, također su dioničari izviješteni o aktivnostima vezanim uz nalaze posebne revizije poslovanja bivše Uprave.

Obuhvaćeno je trideset transakcija iz različitih područja i u osam su utvrđene nepravilnosti. Na temelju analize koju su stručnjaci proveli u prvim mjesecima ove godine, Petrol je zaključio da su pretpostavke odgovornosti za štetu ispunjene pri stjecanju i dokapitalizaciji mBulla i nekoliko manjih tvrtki. Prema sadašnjoj upravi šteta je iznosila više od osam milijuna eura, rekla je Nada Drobne Popovič, dodajući da je tužba podnesena danas.

Na Glavnoj skupštini dioničari su obaviješteni i o ostavci Branka Bračeka, člana uprave Uniora, koji je u prosincu prošle godine imenovan Petrolovim nadzornikom, a potom je dao ostavku prije nego što je započeo nadzornički mandat. Umjesto Bračeka, dioničari su danas većinom glasova za nadzornika potvrdili predsjednika Uprave Slovenskog državnog holdinga Janeza Žlaka.

Također su većinom glasova odobrili prijedlog o raspodjeli raspodjeljive dobiti tvrtke. Od prošlogodišnje ukupne raspodjeljive dobiti od 45,36 milijuna eura, Petrol će za dividende izdvojiti 45,22 milijuna eura, što iznosi 22 eura bruto po dionici.

Odgovorno prema okolišu

Distribucija prirodnog plina u Sloveniji lani je dosegla 3.621 GWh, što je 1,9 posto više nego godinu prije i najviše do sada. Ekonomsko interesno udruženje za distribuciju prirodnog plina ocijenilo je ovo dobrim rezultatom, ali prije svega ohrabrujućim za okoliš, jer plinska mreža ima najmanji otisak ugljika među udaljenim sustavima.

Prošla godina bila je specifična, jer je veći dio godine obilježila epidemijacovida-19, koja nije utjecala na opskrbu prirodnim plinom, koja je tekla bez problema, ističu u udruzi. Podaci koje je Agencija za energiju objavila o potrošnji električne energije i prirodnog plina tijekom prošle godine pokazuju da je distribucija prirodnog plina dosegla 3.621 gigavat-sati (GWh). Potrošnja kućanstava povećala se za jedan posto, a potrošnja kućanstva za 3,6 posto.

U Sloveniji se distribucija distribucijskom plinovodnom mrežom odvija u 82 općine, gdje se više od 136.000 kupaca već opskrbljuje prirodnim plinom, od kojih se 1.328 priključilo na distribucijske sustave u 2020. godini.

Operatori distribucijskog sustava izgradili su prošle godine 59,3 kilometara novih cjevovoda, povećavajući ukupnu duljinu distribucijske mreže za 1,6 posto na 4.953 kilometara na kraju godine.

U narednom će se razdoblju dogoditi velike promjene na polju opskrbe prirodnim plinom, procijenilo je udruženje. Za samo nekoliko godina u plinsku mrežu će se dodati obnovljivi plinovi. U distribuciji prirodnog plina to će vjerojatno biti prvo biometan, koji se već primjenjuje u razvijenim zapadnim zemljama, piše SEEbiz.

Gotovo 15 posto potrebe za energijom

Luka Koper povećava broj mikro solarnih elektrana na lučkom području. Planiraju izgraditi dodatne solarne elektrane snage 1,25 MWp do 2025. godine, pokrivajući do četiri posto vlastite potrošnje energije.

Luka Koper očekuje do 2030. godine izgradnju solarnih elektrana od 4 MWp, što predstavlja 14 posto trenutne potrošnje električne energije cijele luke.

Luka Koper odlučila je započeti postupnu izgradnju solarnih elektrana, uglavnom zbog smanjenja utjecaja lučke djelatnosti na okoliš i djelomične samodostatnosti električne energije. Istodobno, prema njihovim riječima, razvoj solarnih elektrana usmjeren je na smanjenje proizvodnih troškova i povećanje njihove učinkovitosti, što znači da su optimalno dizajnirane solarne elektrane ekonomski opravdane za uporabu i bez subvencija. Trenutno u koparskoj luci imaju 268 kWp solarnih elektrana koje proizvode 280.000 kilovat sati električne energije ili postotak potrošnje električne energije luke Koper.

Cilj koperske tvrtke je postavljanje solarnih elektrana na sve nove objekte koji će se graditi u luci. Prema njima, veliki problem su krovovi skladišta koji su građeni 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Naime, na njih je potrebno uložiti dodatna sredstva za povećanje nosivosti krovova ili čak zamjenu krova tako da je moguće instalirati solarne elektrane. Stoga će se svakom obnovom skladišta pobrinuti i za odgovarajuću nosivost krova, dodali su, prenosi SeeBiz.

Ljubljanska burza

Petrol je na Ljubljanskoj burzi objavio priopćenje u kojem predlaže raspodjelu neto dobiti od 2020. godine. Tvrtka je predložila dioničarima podijeliti 45,22 milijuna eura, što u iznosu iznosi 22 eura po dionici, isto kao i prethodne godine.

Prijedlog je postavljen uzimajući u obzir potrebna ulaganja, slobodni novčani tijek, razinu duga Društva, razvojne planove, zadržanu dobit iz prethodnih godina, odgovarajući omjer neto financijskog duga i EBITDA-e i stanje likvidnosti.

Po trenutnoj cijeni dionice, prinos od dividende iznosi 6,1%. Imajte na umu da je datum ex-dividende 4. kolovoza 2021. Dividenda podliježe odobrenju na Glavnoj skupštini koja će se održati 22. travnja 2021. godine.

Podsjećanja radi, cilj politike dividende za strateško razdoblje 2021. – 2025. iznosi 50% neto dobiti Grupe, uzimajući u obzir investicijski ciklus, pokazatelje Grupe i postignute ciljeve, prenosai SEEbiz.

Ministarstvo infrastrukture

Slovensko Ministarstvo infrastrukture pokrenulo je javnu raspravu o nacrtu Strategije za izlazak i restrukturiranje područja na kojima se kopa ugljen. Za savinjsko-šalešku regiju (u kojoj je TE Šoštanj) predlaže se napuštanje uporabe ugljena najkasnije do 2033. godine, a za zasavsku regiju predlaže se harmonijski scenarij koji predviđa uravnotežena ulaganja u ljudske resurse i poduzetništvo. Pitanje napuštanja ugljena je prije svega ekonomsko i političko a zatim i ekološko pa i među ministarstvima u slovenskoj vladi nema suglasja, a glavno pitanje je tko će snositi trošak proizvodnje energije kada emisijski kuponi (ETS) postanu preskupi.

Prema Ministarstvu infrastrukture, izmijenjeno izvješće o okolišu utvrđuje da bi u regiji u kojoj se kopa ugljen za TE Šoštanj najmanje negativan utjecaj na okoliš, prirodu, zdravlje ljudi i kulturnu baštinu imao ambiciozan scenarij koji predviđa napuštanje ugljena najkasnije do 2033. Uzimajući u obzir viši cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova na razini EU ( od -55% do 2030.), djelovanje TEŠ-a s prosječnom godišnjom dozvoljenom granicom stakleničkih plinova iscrpit će periodično (2021.-2050.) dopušteno ograničenje stakleničkih plinova već sredinom 2035., zaključuje se u strategiji, stoji na stranicama ministarstva.

Drugim riječima postaje jasno da je TE Šoštanj, termoelektrana čiji blok 6 na ugljen koji je izgrađena u koruptivnim poslovima, i čija gradnja je znatno poskupjela, na dobrom putu da postane tzv. “stranded asset” ili napuštena imovina, jer će ETS dozvole biti još skuplje. Dakle, elektrana bi se trebala zatvoriti ili eventualno prenamijeniti na drugi energent. Strategija će u javnoj raspravi biti do sredine travnja, a već je polučila posve oprečne reakcije – sindikati 2.000 zaposlenih u rudniku u Velenju koji “hrani” elektranu traže da se dopusti rad rudnika i iza 2040. (C scenarij) dok stanovnici žele čist zrak, ali i radna mjesta pa je ključno da se regija pripremi na veliki gospodarski zaokret. Hrvatska ne najavljuje takvu strategiju, a TE Plomin 2 nastavlja s radom do iza 2040., kako je sada planirano, donosi Energetika-net

Više ponuđača

Postoji puno interesa za više od stotinu OMV-ovih pumpi na tržištu, pogotovo nakon što je Petrol preuzeo ulogu regionalnog lidera u downstreamu.

Za gotovo 93 posto dionica u slovenskom poslovanju, koliko ih želi prodati OMV, naime, interes je pokazala poljska energetska tvrtka PKN Orlen, a među mogućim kupcima spominju se i mađarski MOL, azerbejdžanski SOCAR i ruski Lukoil.

Azerbejdžanska tvrtka SOCAR, koja je kupila 82 benzinske pumpe u Austriji 2019. godine, i ruski Lukoil, koji je Crobenz preuzeo u Hrvatskoj 2010. godine, također su bliske Sloveniji, podsjetile su Finance.

OMV je drugi najveći igrač na slovenskom tržištu naftnih derivata s udjelom od nešto više od 20%. Petrol ima najveći, nešto manje od 60%, s 318 benzinskih postaja.

Petrol pak nije zainteresiran za kupnju, a pitanje je bi li mu koncentraciju dopustio i slovenski regulator sukladno europskim pravilima o tržišnom natjecanju.

Istovremeno, sukladno novoj strategiji, Petrol je napustio ideju o gradnji nove zgrade, ali i ulaska u bankarsko poslovanje, jer vide poprilično mogućnosti za isplativije investicije, rekla je za Delo predsjednica Uprave Petrola Nada Drobne Popović.

Posljednjih godina mađarski MOL, koji ima nešto više od 50 benzinskih servisa, jača svoju prisutnost na slovenskom tržištu. Za sada nisu željeli komentirati kupnju OMV-ovih benzinskih postaja, no kuloari bliski kompaniji iskazuju određenu skepsu glede te moguće transakcije.

Ostali pružatelji usluga imaju manji udio.

Prije desetak dana austrijski OMV objavio da namjerava prodati 92,25% udjela u OMV Slovenija kao dio programa prodaje investicija. Za STA su objasnili da je ovo korak prema optimizaciji investicijskog portfelja, dodajući kako je prerano odgovoriti kome će ih prodati.

OMV ima benzinske crpke u Sloveniji pod markama OMV, Eurotruck, Avanti i Diskont. Prisutan je i s tvrtkom OMV Marine koja se, kako su objasnili, neće prodati.

Poljski mediji
Poljski energetski div PKN Orlen će analizirati potencijalnu akviziciju 120 benzinskih crpki u Sloveniji koje je austrijski OMV stavio na prodaju, izvijestili su poljski mediji.

“Analiziramo sve ponude koje se pojavljuju u regiji. Tako ćemo analizirati i ovu”, prenijela je u ponedjeljak poljska novinska agencija PAP izjavu članice uprave PKN Orlena Patrycje Klarecke.

OMV je krajem prošlog tjedna objavio kako namjerava prodati 92,25% udjela u OMV Slovenija, koji uključuje 120 benzinskih postaja u Sloveniji. Za STA su objasnili da je ovo korak prema optimizaciji investicijskog portfelja, dodajući kako je prerano odgovoriti kome će ih prodati, jer su tek o tome donijeli prodaju.

Razlog prodaje je restrukturiranje, ali i činjenica kako u Sloveniji ne prodaju vlastite derivate. Najavljena prodaja benzinskih crpki u Sloveniji, zajedno s prodajom jedinice za proizvodnju gnojiva kemijske podružnice Borealis, dio je plana dezinvestiranja koji je tvrtka usvojila u ožujku prošle godine.

Restrukturiranje
Austrijska energetska kompanija OMV objavila je da namjerava prodati slovenski dio tvrtke, u sklopu optimizacije poslovanja i restrukturiranja, prenijeli su slovenski mediji.

Prema riječima Rainera Seelea, direktora OMV-a, kompanija se želi riješiti tvrtke u Sloveniji u sklopu šireg restrukturiranja i optimizacije poslovanja, nakon što su joj prošle godine, zbog krize vezane uz pandemiju koronavirusa, prodaja i dobit pali za oko trećinu u odnosu na 2019. godinu, te zato što OMV u Sloveniji na svojim crpkama ne prodaje svoj benzin i dizel gorivo. OMV je sa 120 benzinskih postaja drugi najveći distributer naftnih derivata u Sloveniji, nakon ljubljanskog Petrola koji ih ima oko 300.

Petrol prema europskim pravilima tržišnog natjecanja ne može preuzeti OMV-ove postaje jer bi postao monopolist na relativno malom tržištu, a nagađa se da bi potencijalni kupac OMV-ova udjela mogli biti mađarski Mol i ruski Lukoil koji već imaju manje tržišne udjele na slovenskom tržištu. OMV je prisutan u Sloveniji od 1992. godine, kada je zajedno s bivšim Istrabenzom i tvrtkom Ina osnovao OMV Istrabenz, kupivši njihovu distribucijsku mrežu.

OMV ima benzinske postaje u Sloveniji pod markama OMV, Eurotruck, Avanti i Diskont. 
Najavljena prodaja benzinskih postaja u Sloveniji, zajedno s prodajom jedinice za proizvodnju gnojiva kemijske podružnice Borealis, dio je plana kojeg je kompanija usvojila u ožujku prošle godine, a koji predviđa prodaju imovine vrijedne dvije milijarde eura. 
OMV također obnavlja svoju poslovnu strategiju u svjetlu promjena u poslovnom okruženju. Rainer Seele je tako najavio da će kompanija napustiti planove za povećanje proizvodnje i prerade nafte i usredotočiti se na kemijske proizvode. 
Ako se do sada namjeravalo povećati proizvodnju nafte na 600.000 barela dnevno u srednjem roku, ti planovi su smanjeni. Prema najnovijim prognozama, proizvodnja će iznositi 480.000 do 500.000 barela dnevno. 
U međuvremenu, OMV će ubuduće više pozornosti posvetiti ​​kemijskim proizvodima jer automobilska industrija također sve više pokušava smanjiti emisije ispušnih plinova.