slider

Direktorica

Unatoč neizvjesnostima u isporuci plina, uzrokovanih krizom u Ukrajini, nizozemska vlada ove godine želi zatvoriti najveće europsko plinsko polje pored Groeningena, izjavila je direktorica Shella za Nizozemsku u odlasku Marjan van Loon.

Izvesdivost poduhvata, prema stručnjacima, moguća je još ove godine, što je pomak u odnosu na prošlu godinu kada je zatvaranje bilo planirano zbog mikropotresa koje eksploatacija uzrokuje u kraju, a koji uzrokuju značajna oštećenja. Shell je pristao platiti štetu uzrokovanu potresima.

Ipak, iz nizozemske su vlade objavili kako će zatvaranje ovisiti o međunarodnoj energetskoj situaciji.

Ležištem upravlja kompanija NAM, koju su 1960. godine u jednakom udjelu osnovali Royal Dutch Shell i ExxonMobile. Polje se eksploatirao do 1963. godine, a posljednjih dvadeset godina uzrokuje jače mikropotrese, zbog čega se posljednjih godina koristi malo i incidentno.

EBDR

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) će uložiti više od 1,1 milijarde eura u zemlje Europske unije preko financijskih posrednika kako bi pomogla tim zemljama da ostvare pun zeleni potencijal, poboljšaju održivost i smanje uticaj štetnih gasova na životnu sredinu.

Odbor za ulaganja InvestEU odobrio je garancije u vrijednosti do 150 milijuna eura za prve operacije EBRD-a, u okviru ugovora o garancijama InvestEU vrijednog do 450 milijuna eura između Europske komisije i EBRD-a. Novo finansiranje će se koristiti za podršku zelenim i održivim ulaganjima u komunalni, sprometni i energetski sektor, kako bi se odgovorilo na izazove zaštite životne sredine.

Također će se podržati program EBRD-a “Zeleni gradovi”, koji će pomoći u ubrzavanju zelene tranzicije u više od 50 urbanih područja. Sredstva će se koristiti i za oporavak od krize izazvane pandemijom i rješavanje nedostataka u infrastrukturi, a poboljšat će i konkurentnost i socioekonomsko približavanje zemalja EU-a.

Financijske institucije u zemljama EU-a će davati zajmove za financiranje ulaganja u održivi promet, energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i stambene zgrade, što će doprinijeti uštedi energije i smanjenju emisije ugljeičnog dioksida u građevinarstvu i prometnom sektoru.

Novo financiranje će također pomoći u rješavanju energetske krize u Ukrajini.

Poruka predsjednika uprave

OMV, austrijski energetski koncern, kupuje ruski plin zbog ugovora koji ga obvezuje na kupnju, a zapadne sankcije Rusiji ne utječu na taj energent, izjavio je izvršni direktor Alfred Stern. “Ne možemo si priuštiti luksuz da odbijemo plin iz legitimnih izvora opskrbe, posebno kada imamo ugovore koji nas obvezuju na kupnju”, rekao je Stern u ponedjeljak, dodajući da plin trenutno nije pod sankcijama.

OMV planira uskoro povući se iz istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Maleziji i Novom Zelandu, a želio bi se riješiti i udjela u ruskom plinskom polju Južno-Ruskoje koje je gotovo u potpunosti otpisano. No, kako bi nešto prodali, moraju pronaći kupca koji želi i može kupiti te udjele, a od Rusije moraju pribaviti odgovarajuće dozvole koje je trenutno zbog pravne situacije izuzetno teško dobiti.

Prema Sternovim riječima, zahtjevi da OMV odmah napusti Rusiju su pojednostavljeni i ne razumiju pravnu situaciju. Stern je također napomenuo da će se više plina ubuduće možda dobivati iz Crnog mora, a odluka o ulaganju u plinsko polje Neptun, čija je vrijednost ulaganja oko 4 milijarde eura, trebala bi biti donesena do ljeta.

Plin iz Crnog mora bi mogao putovati preko Slovačke do Austrije, a OMV ima polovinu udjela u projektu preko rumunjske podružnice OMV Petrom. Stern je također upozorio da će cijene plina vjerojatno ostati visoke jer su troškovi ukapljenog plina viši od plina koji se transportira plinovodima.

Azijska potražnja za plinom bila je relativno niska prošle godine zbog kineskog lockdowna, ali se očekuje da će se tržišne cijene plina povećati kada se situacija normalizira. Cijene plina su pale u posljednje vrijeme, ali Stern naglašava da 40 eura po megavat satu još uvijek predstavlja dvostruko višu cijenu od one prije rata u Ukrajini.

Ruska nafta

Isporuke nafte iz Rusije u Indiju prošle godine su povećane 22 puta, izjavio je potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak. On je na sastanku kolegijuma Ministarstva energetike Rusije rekao da su povećane isporuke i u Kinu i na druga tržišta, prenosi Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.

Agencija navodi da je Novak ranije u martu saopštio da je Rusija prošle godine Kini isporučila oko 67 miliona tona nafte, što je činilo skoro trećinu njenog ukupnog izvoza.

Mogući napadi dronovima na ključnu energetsku infrastrukturu ozbiljna su prijetnja energetskoj sigurnosti Rusije, rekao je u utorak ministar energetike Nikolaj Šulginov.

Šulginov nije spomenuo Ukrajinu, ali Rusija kaže da je osujetila niz pokušaja ukrajinskih napada dronovima zadnjih mjeseci.

Ukrajina nije javno priznala napade na mete unutar Rusije, ali zvaničnici u Kijevu povremeno pozdravljaju vijesti o uspješnim napadima dronovima na rusko tlo.

Rusija je ranije izvijestila o napadima dronovima u nekoliko mjesta i gradova, a neki od njih su stotinama kilometara od granice s Ukrajinom.

The Drive

Novi članak izvještava o ideji iz 1950-ih godina kada su u Fordu razmišljali o stvaranju automobila s nuklearnim reaktorom koji ne bi trebao točiti gorivo i mogao bi voziti tisuće kilometara prije zamjene reaktora.

Automobil po imenu Ford Nucleon bio je zamisao automobila koji radi poput nuklearne podmornice i trebao bi imati električni motor-generator poput današnjih hibrida. Nuklearna tehnologija je tada bila vrlo popularna, a Ford je zamislio kako će vlasnik pri svakoj promjeni moći birati, želi li reaktor koji manje troši ili onaj visokih performansi.

Iako je Ford Nucleon bio izvan standarda po pitanju dimenzija i međuosovinskog razmaka, inženjeri se i danas bore s problemima tehnologije nuklearnog reaktora u automobilima, piše The Drive.

Dr. Thomas sugerira da problem s nuklearnim reaktorima u automobilima nije prilagodba radioaktivnih jezgri, nego rukovanje energijom koju oslobađaju. Iako se vjerovalo da će se nuklearna energija koristiti u automobilima 1950-ih godina, Ford Nucleon nikada nije zaživio zbog inženjerskih problema koji su i danas prisutni. Nucleon je zamisljen kao automobil s malim nuklearnim reaktorom smještenim straga koji bi mogao voziti više od 8.000 km bez punjenja goriva.

Cijeli bi reaktor bio zamijenjen, a vlasnik bi imao mogućnost odabira između niskoučinkovitog ili visokoučinkovitog reaktora. Automobil je bio neobičnih dimenzija, s duljinom od malo više od pet metara, širinom od gotovo dva metra i visinom od malo više od jednog metra. Prednji i stražnji kotači Nucleona bili su razmaknuti samo 1,76 metara, što je automobilu dalo vrlo nestabilan izgled.

Ford je nazvao Nucleonov reaktor “energetskom kapsulom” koja je bila lako servisirati i proizvodila snagu za “pretvarače električne energije s trenutnom promjenom smjera”, slične onima koje se nalaze u današnjim hibridima.

Vrijednost posla 161 milijarda dolara

Saudijska naftna tvrtka Saudi Aramco potpisala je sporazum s kineskim partnerima vrijedan 12,2 milijarde dolara za izgradnju rafinerije i petrokemijskog kompleksa na sjeveroistoku Kine, koji bi trebao početi s radom 2026. godine.

Projekt u gradu Panjinu u provinciji Liaoning bit će drugo veliko Aramcovo rafinersko-petrokemijsko ulaganje u Kini, a planira se izgraditi rafinerijski kompleks za preradu 300.000 barela dnevno. Očekuje se da će godišnje proizvoditi 1,65 milijuna tona etilena i dva milijuna tona paraksilena.

Saudijska tvrtka očekuje da će tvornica biti potpuno operativna do 2026. godine, nakon što se za projekt osiguraju potrebna administrativna odobrenja. Kineski proizvođač vojne opreme NORINCO Group će držati nešto više od polovine udjela u novom kompleksu, dok će Aramco držati 30 posto, a Panjin Xincheng 19 posto.

Aramco će kompleksu isporučivati do 210.000 barela sirove nafte dnevno. Ovaj projekt dolazi nakon što je Saudi Aramco prijavio rekordnu dobit u 2022. godini od 161 milijardu dolara.

Prema priopćenju saudijske tvrtke Saudi Aramco, ovaj projekt je dio njezine strategije za diverzifikaciju poslovanja i širenje međunarodne prisutnosti. Također, ovaj projekt predstavlja nastavak suradnje između Saudijske Arabije i Kine u naftnom sektoru.

Ovaj sporazum dolazi u vrijeme kada se Saudijska Arabija, kao i druge zemlje koje ovise o nafti, suočava s padom potražnje za naftom i smanjenjem cijena nafte. Zbog toga se Saudi Aramco, kao najveći svjetski izvoznik nafte, okreće drugim izvorima prihoda i širenju poslovanja.

Kina je također zainteresirana za širenje svoje rafinerske i petrokemijske industrije, kako bi smanjila svoju ovisnost o uvozu. Ujedno, Kina je najveći potrošač nafte na svijetu.

Očekuje se da će ovaj projekt stvoriti nova radna mjesta u regiji i pomoći u razvoju lokalne ekonomije. Također, proizvodi koji će se proizvoditi u ovom kompleksu bit će izvoženi na tržišta diljem svijeta, čime će se dodatno poboljšati gospodarska suradnja između Saudijske Arabije i Kine.

Sastanak u Granadi

Predstavnici 15 zemalja Europske unije (EU), među kojima je i hrvatsko izaslanstvo, okupili su se u srijedu u andaluzijskoj Granadi, gdje bi se trebali dogovoriti o upravljanju postrojenjem za ispitivanje materijala nužnih u gradnji buduće fuzijske elektrane.

Europska unija želi do 2050. godine izgraditi prvu elektranu, u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem dvaju lakših atoma vodika u jedan teži, pri čemu bi se oslobađala ogromna energija. Kako bi se izgradila takva elektrana, potrebno je prvo ispitati materijale od kojih će biti izgrađena.

Materijali će se ispitivati u mjestu udaljenom 20 kilometara od grada Granade, gdje su počeli radovi na kompleksu za ispitivanje. Cijena kompleksa procijenjena je na 690 milijuna eura, a Španjolska će kao glavni član konzorcija uložiti 50 posto novca.

Hrvatska sudjeluje s pet posto, a voditelj hrvatskog izaslanstva, fizičar Tonči Tadić, nedavno je rekao kako Hrvatska neće davati novac nego opremu u toj vrijednosti. Na sastanku u četvrtak moglo bi biti poznato koje će još zemlje sudjelovati u preostalih 45 posto projekta.

U Granadi su se okupili predstavnici Španjolske, Hrvatske, Italije, Njemačke, Francuske, Belgije, Slovenije, Slovačke, Češke, Rumunjske, Austrije, Finske, Litve, Latvije i Mađarske. Na sastanku će sudjelovati i delegacija Japana te međunarodnih organizacija EUROATOM, EUROfusion i Fusion for Energy (F4E).

Planovi za smanjenje ovisnosti

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iznijela je u srijedu planove za smanjenje ovisnosti Europske unije o uvozu sirovina potrebnih u industriji čistih tehnologija.

“Želimo ekstrahirati više ruda i minerala ovdje u Europskoj uniji. Želimo povećati naše prerađivačke kapacitete na najmanje 40 posto godišnje potrošnje”, rekla je von der Leyen, naglašavajući važnost recikliranja.

Ključne sirovine potrebne su za telefone, električna vozila, čipove, baterije, solarne ploče i vjetroturbine, rekla je von der Leyen Europskom parlamentu u francuskom gradu Strasbourgu.

EU dobiva 98 posto zaliha rijetkih zemnih metala i 93 posto magnezija iz Kine, rekla je von der Leyen.

“Ako želimo biti neovisni, hitno moramo ojačati i diversificirati naše opskrbne lance s partnerima koji slično razmišljaju”, rekla je.

Komisija bi u četvrtak trebala predstaviti niz nacrta zakona za veću konkurentnost bloka u sektorima čistih tehnologija i istraživanja.

Cilj Komisije je da EU proizvede najmanje 40 posto čiste tehnologije potrebne bloku, olakša izdavanje dozvola i stvori jednostavnije sheme državne potpore, rekla je.

Von der Leyen je dalje rekla da bi članice EU-a trebale povećati izdvajanja za istraživanja i obećala da će se raditi na tome da se smanji birokracija za mala i srednja poduzeća i troškovi provedbe zakona EU-a.

Europska komisija pokušava potaknuti konkurentnost bloka u tehnologijama nultih emisija nakon što su Sjedinjene Države i Kina najavile velike subvencije za ovaj sektor.

Konferencija RePowerEU

Jadranski naftovod (Janaf) strateška je državna firma koja dobro radi i jamac je sigurnosti opskrbe Hrvatske i susjednih zemalja, rečeno je u srijedu na Janafovoj međunarodnoj konferenciji “RePowerEU: Aktualni izazovi europske energetske sigurnosti”.

“Janaf dobro radi, investira i spreman je biti partner svim zemljama u okruženju kako bi im omogućio sigurnost opskrbe naftom”, rekao je ministar gospodarstva Davor Filipović.

Ustvrdio je da se Hrvatska profilira kao regionalno energetsko čvorište tako da osigurava dobavu energenata za susjedne države i pouzdan je partner susjedima kada je riječ o transportu naftom.

Predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić rekao je da su u protekle tri godine bile pravi test spremnosti za sve koji se bave energetikom te da je taj sektor pokazao otpornost i spremnost za prilagodbu.

Janaf je, naveo je, cijelo to vrijeme osigurao sigurnu opskrbu hrvatskih energetskih potreba kao i onih unutar EU-a i zemalja u okruženju, dodavši kako je Janaf ostvario odlične poslovne rezultate.

Janaf je spreman povezivati naftne kompanije s tvrtkama u okruženju i njihovim krajnjim korisnicima te preuzeti ključnu ulogu jednog od naftnih čvorišta europskog kontinenta, rekao je Adanić.

Instalirani kapaciteti Janafa su 24 milijuna tona godišnje.

“Danas smo suglasni da želimo snažniju i energetski neovisniju Europu. Zahvaljujući instrumentima kao što je REPowerEU dobit ćemo alate za prilagodbu budućim izazovima”, rekao je Adanić.

Janaf je, kako je rekao, izradio strategiju razvoja i tranzicije za razdoblje od 2020. do 2030. godine, s ciljem transformacije iz naftne i transportno skladišne u održivu energetsku kompaniju.

Član Uprave Janafa Vladimir Veselica podsjetio je da Janaf ima ugovor s MOL-om, što je jamstvo stabilne opskrbe rafinerija u vlasništvu MOL Grupe. Kaže da su u tijeku pregovori o novom ugovoru.

Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev rekao je da je program REPowerEU uz ostalo namijenjen prestanku ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, što je europske porezne obveznike stajalo gotovo 100 milijardi eura godišnje.

Još lani, kazao je, pokušaj prekida dotoka energenata iz Rusije smatrao se gotovo nemogućim, dodavši da su promjene u europskom energetskom sustavu urodile plodom. Tako od lanjskog rujna ruski plin čini samo osam posto ukupnog plina uvezenog u EU, a prvi dobavljač plina u Europi više nije Rusija nego Norveška. U manje od godinu dana, rekao je Zlatev, ruski plin zamijenjen je ukapljenim prirodnim plinom.

Uveden je i niz novih mjera kao i sankcije Rusiji, uz ograničenje uvoza nafte, pri čemu nije ugrožena zelena tranzicija Europe, dodao je. Naime, 2022. godine europske emisije ugljičnog dioksida smanjene su za 2,5 posto.

Zlatev kaže da će idućih mjeseci članice EU-a iznijeti planove za plan REPowerEU, koji uz ostalo traži povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije.

Posljedice sankcija

Milijuni barela ruskog dizela privremeno su pohranjeni na naftnim tankerima dok se zemlja suočava s posljedicama sankcija Europske unije (EU).

Brodovi miruju uz obale Europe, Afrike i Latinske Amerike, što je daleko najveće nakupljanje plovećih skladišta dizelskog goriva iz Rusije od početka prikupljanja podataka 2016. godine, prema Kpleru. Iako će se tankeri gotovo sigurno na kraju isprazniti, gomilanje ukazuje na poteškoće pri pronalasku novih kupaca ruskog goriva iz EU-a.

EU-ova zabrana gotovo cjelokupnog pomorskog uvoza dizela i drugih naftnih derivata iz Rusije odsjekla je zemlju od njena glavnog izvoznog tržišta. Ako ne uspije pronaći nove kupce, izvoz bi se mogao smanjiti, što bi smanjilo globalne zalihe goriva koje se koristi u svemu, od kamiona do poljoprivredne opreme.

Lokacije dizela u plovećim skladištima uključuju obale Maroka i Grčke – oba poznata mjesta za prijenos tereta nafte s broda na brod – što otežava praćenje konačnog odredišta.

Količina dizelskog goriva iz Rusije koja se nalazi u plutajućim skladištima ne može zauvijek rasti. Ako ne pronađe odredište, onda će u jednom trenutku izvoz morati biti smanjen. To bi u konačnici čak moglo utjecati na sposobnost Rusije da prerađuje sirovu naftu.