Politika

Lojalnost
Dosadašnjeg veleposlanika SAD-a u Njemačkoj Trump je imenovao koordinatorom obavještajnih službi. U Berlinu on nije stekao mnogo prijatelja: Grenell se istakao tek po potpunoj lojalnosti Donaldu Trumpu.

Američki predsjednik Donald Trump nije štedio riječi hvale za svog dosadašnjeg veleposlanika u Njemačkoj: „Rick je izuzetno dobro predstavljao našu zemlju i radujem se radu s njim”, piše Trump na Twitteru. Pozicija direktora obavještajnih službi postoji tek od terorističkog napada 2001. kad je postalo očito kako 17 američkih tajnih službi tek rijetko uopće znaju što rade one druge i kako im je svima zajedno promakla očita teroristička prijetnja za SAD.

Kao što je to već uobičajeno kod ovog američkog predsjednika, na tako važnim položajima jedva netko ostane veoma dugo. Grenell na tom položaju nasljeđuje Josepha Maguirea, a i on je tamo došao umjesto Dana Coatsa koji je otišao prošlog kolovoza. Maguire zapravo mora uskoro otići, jer je i on na taj položaj zapravo postavljen kao „vršitelj dužnosti”. Naime, da bi neki kandidat bio stvarno postavljen na tu dužnost treba ga potvrditi Senat, čemu Trump nije sklon u donošenju odluka. Ovako je za vršitelja dužnosti dovoljan Trumpov potpis, ali je dužnosniku ograničeno vrijeme djelovanja.

Zapravo će i Grenell sad biti postavljen tek kao „vršitelj dužnosti” jer nipošto nije sigurno da bi mogao dobiti podršku većine senatora, čak i usprkos tijesnoj većini Republikanaca. Jer njegova glavna, neki će reći i jedina kvalifikacija za taj položaj je njegova slijepa poslušnost Donaldu Trumpu. Demokratski senator Mark Warner upozorava kako Grenell „nema nikakvih iskustava s tajnim službama” i kako one „zaslužuju iskusnu osobu u doba masovnih nacionalnih i globalnih sigurnosnih izazova”.

Kao veleposlanik u Berlinu se Grenell nije zamarao ulogom poveznice dvije države, nego je svoju dužnost shvaćao tek da njemačkim domaćinima sasvim jasno kaže što od njih očekuje vladar Bijele kuće. Već odmah nakon imenovanja u svibnju 2018. je Nijemce oštro upozorio neka prekinu svaku suradnju sa Iranom, stalno je podsjećao kako i Berlin i druge države NATO-a premalo odvajaju za obranu i kupnju (američkog?) oružja, strogo je upozorio Berlin kako „mora” onemogućitii kineski telekomunikacijski koncern Huawei da i u Njemačkoj sudjeluje u stvaranju nove mreže mobilnog interneta. Čak i prije Trumpa je prijetio Nijemcima gospodarskim sankcijama i ako s Rusijom nastave gradnju plinovoda Sjeverni tok 2. S druge strane, Grenell je često i rado naglašavao svoje odlične veze s Bijelom kućom. I ove nedjelje je na Twitteru javio za njega najvažniju vijest: Trump ga je nazvao čak iz predsjedničkog zrakoplova i lijepo su razgovarali.

No u Berlinu se ipak još ne mogu nadati da će ovo imenovanje značiti i njegov odlazak iz Njemačke: kao „vršitelj dužnosti” će i dalje ostati veleposlanik u Njemačkoj, makar mu je Trump već i prije počeo davati druge dužnosti. Htio ga je postaviti i kao savjetnika za nacionalnu sigurnost nakon što je izbacio Johna Boltona, ali to je onda ipak postao Robert O’Brien. Grenell je također i posebni Trupov povjerenik za pomirenje Srbije i Kosova gdje se čitava ideja uglavnom svodi na to kako bi najbolje bilo prekrojiti tamošnje državne granice.

No takvih „vršitelja dužnosti” Trump oko sebe već ima nekoliko: Mick Mulvaney je već duže od godinu dana zapovjednik glavnog stožera, makar je formalno još uvijek direktor ureda za proračun, donosi DW.

Jutarnji list
Nitko za sada, barem ne u krugovima koji imaju nadležnost ili mogu utjecati na izbor, ne govori o tome tko bi nakon razrješenja Dražena Jelenića mogao biti novi glavni državni odvjetnik.

U Vladi za Jutarnji list kažu da ta tema za sada uopće nije na dnevnom redu, da ni jedno ime još nije u optjecaju, te da je premijeru Andreju Plenkoviću sada prioritet izboriti se za više novca u Europskom vijeću. Napominju i kako se promijenio Zakon o državnom odvjetništvu po kojemu je drugačija procedura imenovanja prvog tužitelja.

Po zakonu iz 2018. godine, postupak imenovanja glavnog državnog odvjetnika pokreće Državnoodvjetničko vijeće (DOV) objavljivanjem javnog poziva. Javni poziv mora se objaviti najkasnije 30 dana od Jelenićeva razrješenja. Kandidatima se daje rok od 15 do 30 dana u kojemu se moraju prijaviti, dostaviti podatke o radu i program rada. DOV utvrđuje tko su kandidati i to dostavlja Vladi, koja odabire kandidata i šalje Saboru.

U pravosudnim krugovima, doznaje Jutarnji, već se naveliko spekulira o tome tko bi mogao na čelo DORH-a.

Međutim, s obzirom na to da se promijenila procedura izbora glavnog državnog odvjetnika te da se na predstojeći javni poziv DOV-a mogu javiti svi pravosudni djelatnici koji ispunjavaju propisane uvjete, može se očekivati da će kandidata ovaj put biti više, i to ne samo iz redova tužitelja nego i odvjetnika i sudaca.

Tko bi se sve mogao kandidirati, za sada se može samo pretpostavljati.

U pravosudnim krugovima jučer se baratalo imenima mogućih kandidata, pri čemu se mahom radilo o trenutnim zamjenicima GDO-a. Spekulira se kako bi se mogla kandidirati dosadašnja prva Jelenićeva zamjenica, Zlata Hrvoj-Šipek, koja će po funkciji privremeno obnašati njegovu dužnost do izbora novog GDO-a. No, mnogi vide problem, ne u njezinoj stručnosti i kvaliteti dosadašnjeg rada, nego u činjenici da se radi o zamjenici iz Građansko-upravnog odjela DORH-a. Svi dosadašnji šefovi DORH-a bili su “kaznenjaci”, a smatra se da Glavni odvjetnik operativno mora puno više sudjelovati u radu kaznenog odjela, koji je ionako daleko više pod lupom javnosti.

Mnogi kao vrlo ozbiljnog potencijalnog kandidata odnosno kandidatkinju vide trenutnu zamjenicu GDO-a, dugogodišnju uspješnu ravnateljicu USKOK-a Tamaru Laptoš, pri čemu se ozbiljno spominje i njezina kolegica, aktualna ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić.

Pored njih, piše Jutarnji, moguće kandidatkinje su i trenutna šefica Kaznenog odjela DORH-a Andrea Šurina Marton te zamjenice GDO-a Željka Mostečak, Sani Ljubičić i Ksenija Pavić. Postoji mogućnost da će se kandidirati i Županijski državni odvjetnik u Osijeku Davor Petričević, koji je prije dvije godine bio glavni konkurent Draženu Jeleniću.

I dok bi se iz spomenutog kruga ljudi unutar Državnog odvjetništva uistinu mogao izabrati novi glavni državni odvjetnik, “bazen” potencijalnih kandidata izvana toliko je velik da bi spominjanje svakog imena, ako ta osoba sama ne potvrdi predstojeću kandidaturu, bilo puko nagađanje.

Napadi na Bloomberga
Michael Bloomberg suočio se s lavinom kritika na svojoj prvoj demokratskoj predsjedničkoj debati u srijedu u Nevadi zbog svojih rasističkih izjava, seksističkih komentara i korištenja golemog bogatstva za proboj u izbornoj utrci.

U oštroj debati koja je biračima omogućila prvo nepripremljeno upoznavanje s medijskim mogulom i bivšim gradonačelnikom New Yorka, Bloomberg je ostavio dojam da mu nije bilo ugodno i da je bio nesiguran braneći svoj dosadašnji rad i tvrdeći da upravo on ima najveće izglede pobijediti Donalda Trumpa na izborima u studenom.

Bernie Sanders, Elizabeth Warren, Amy Klobuchar, Joe Biden i Pete Buttigieg okomili su se na Bloomberga, čija je popularnost u anketama skočila uz pomoć nezapamćene marketinške kampanje, ali se i međusobno nisu štedjeli u najžešćoj demokratskoj debati do sada, devetoj zaredom.

Svi kandidati na pozornici u Las Vegasu optuživali su Bloomberga da pokušava svojim bogatstvom kupiti ulaznicu za Bijelu kuću i tvrdili da rezultati koje je postigao kao gradonačelnik i poslovni čovjek nisu dovoljni da bi pobijedio Trumpa. “Natječemo se s milijarderom koji naziva žene debelim komadima i lezbijkama konjskog lica”, rekla je Warren, senatorica iz Massachusettsa. “I ne, ne govorim o Donaldu Trumpu, govorim o gradonačelniku Bloombergu.”

“Demokrati će jako riskirati ako samo zamijenimo jednog arogantnog milijardera drugim”, upozorila je.

Bloomberga se već godinama kritizira zbog njegovih čestih seksističkih i mizoginih komentara, a predmet je i nekoliko tužbi zbog diskriminiranja žena u njegovoj medijskoj grupi.

On na Warrenove komentare nije reagirao. Njegov glasnogovornik zanijekao je takve optužbe.

Bloomberg, koji se u utrku uključio u studenome i preskočio predizbore u prve četiri države u veljači kako bi se fokusirao na kasnije predizbore u ožujku, izbio je na drugo mjesto nakon Sandersa, po ispitivanju Ipsosa za Reuters čiji su rezultati objavljeni u utorak.

Bloomberg je u debati naglasio da svoj novac koristi u dobre svrhe.

“Trošim taj novac kako bismo se riješili Donalda Trumpa, najgoreg predsjednika kojeg smo ikad imali. I ako u tome uspijem, to će biti velik doprinos Americi i mojoj djeci”, rekao je.

Debata je održana tri dana prije predizbora u Nevadi, trećih zaredom. Ulozi su veliki što se vidjelo po žestini kritika. Biden i Warren u posebno su teškoj situaciji jer su loše prošli u Iowi i New Hampshireu. Oboje su zato jako kritizirali Bloomberga zbog toga kako tretira žene, posebice ugovore o tajnosti koje je sklopio kako bi se nagodio u tužbama.

Bloomberg je ustvrdio da je takvih ugovora bilo jako malo. “Nijedna me ni za šta ne optužuje”, rekao je. “Možda im se nisu svidjele moje šale.” Sanders je kritizirao njegovu potporu policijskoj praksi čestog zaustavljanja i pretraživanja afroameričkih i latinoameričkih građana New Yorka. Biden, koji računa na potporu tih birača, upozorio je da je policija tako pretražila gotovo pet milijuna mladih Afroamerikanaca.

Bloomberg je podsjetio da se zbog toga već ispričao. Komentirajući Sandersove radikalne prijedloge na području gospodarstva, Bloomberg je ustvrdio da su takvi prijedlozi siguran put da pobijedi Trump. “To je smiješno. Nećemo srušiti kapitalizam. Pokušali smo, druge su zemlje pokušale – to se zvalo komunizam i jednostavno nije uspjelo”, rekao je.

“Najpoznatiji socijalist u zemlji je milijunaš s tri kuće”, dometnuo je, referirajući se na Sandersa. Buttigieg, umjereni gradonačelnik South Benda u Indiani, koji je po broju delegata pretekao Sandersa u Iowi i tijesno od njega izgubio u New Hampshireu, napao je i Sandersa i Bloomberga.

“Većina Amerikanaca ne razumije gdje spadaju ako moraju birati između socijalista koji misli da je novac korijen svog zla i milijardera koji misli da bi novac trebao biti u temelju sve vlasti”, rekao je.

“Istaknimo nekoga tko je zaista demokrat”, rekao je, referirajući se na to da je Bloomberg prije bio republikanac.

“Dobrodošao u stranku, čovječe”, rekao je Biden Bloombergu kada su napuštali pozornicu.

Analiza
Politički analitičari Žarko Puhovski i Davor Gjenero ocijenili su u utorak da je inauguracija predsjednika Zorana Milanovića bila primjerena, s od prije poznatim političkim stavovima u govoru, dok je njegovo obraćanje komunikolog Ivan Tanta ocijenio uravnoteženim i bez prepotencije.

Milanović je rekao da ne kani biti korektivni nego konstruktivni faktor te poručio da će uložiti “sve što ima i zna” da iz zrna razumijevanja koje moli za svoje greške “izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”.

Izvanredni profesor odnosa s javnošću Veleučilišta Vern Ivan Tanta govor Zorana Milanovića ocijenio je kao vrlo uravnotežen i bez prepotencije koju Milanović zna izražavati. “Sviđalo mi se da je cijelo vrijeme spominjao i obrazovanje, ali i da spominje ljude koji su u Hrvatskoj. Govorio je o republici, a ne o Hrvatskoj kao takvoj. Napravio je lagani otklon od dosadašnjih velikih pompi hrvatstva, busanja u prsa, govorenja o velikim idejama”, smatra Tanta.

Ističe kako je Milanović naveo sve one teme, činjenice i faktore, poput važnosti obrazovanja i ekologije, a koje najčešće spominju novinari kao teme koje bi političari trebali komunicirati prema javnosti. “Činjenica je da je Milanović sve to sažeo u svom govoru, i da tu nije bilo nikakvog pretjerivanja”, ustvrdio je Tanta.

Također smatra kako je Milanovićev govor drugačiji od onoga koji je prije pet godina održala bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. “Ovdje smo čuli vrlo poniznu besjedu koja je došla, meni se čini, iz srca”, kaže Tanta. “Govor je bio kao himna Josipe Lisac, dakle nešto sasvim novo, nešto u sasvim novom smjeru, u novom obliku, nešto na što ja kao sveučilišni profesor mogu biti ponosan”, ističe Tanta.

S obzirom na Milanovićev govor, Tanta vjeruje kako nas očekuje pet godina političke stabilnosti i mira. “Ako se po jutru dan poznaje, onda možemo reći da ćemo imati vrlo smirenu političku i uravnoteženu situaciju vezanu za predsjednika, Banske dvore, i normalnu situaciju koja se odnosi na susjede”, rekao je Tanta.

Milanović je u govoru istaknuo da će se u vanjskoj politici fokusirati na one točke na kojima se može graditi suradnja i prosperitet. “Čuo sam negdje da bi njegov prvi službeni put trebao biti u Sloveniju, do sada su prva službena putovanja bila u Bosnu i Hercegovinu. Ako je tome točno to već pokazuje jedan novi put”, ustvrdio je Tanta.

Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je inauguracija u Uredu predsjednika napravljena “s mjerom” te da je primjerenija od dosadašnjih, jer je razmjerna utjecaju predsjednika republike u hrvatskom političkom sustavu. “Sve ceremonije nakon 2005. što su bile na Gornjem gradu, bile su nepotrebne i neprimjerene”, kazao je dodavši da se autoritet predsjednika Republike ne uspostavlja ritualima, nego time je li on jest ili nije garant stabilnosti u nestabilnim situacijama.

Politički analitičar Žarko Puhovski inauguraciju je ocijenio pristojnom te istaknuo da je izvedena u republikanskom, a ne monarhističkom stilu.

Milanović je, kazali su Puhovski i Gjenero, u govoru izrazio svoje od ranije poznate državničke stavove, koje je, prema mišljenju Puhovskog, nakon izbora malo ublažio i poopćio. “Povezao je s jedne strane elitistički stav u kojemu manjina može biti u pravu protiv većine, a s druge strane zadržao je elemente socijalne demagogije, inzistirajući na tomu da nezaposleni tokar ima jednako mjesto u zajednici kao akademik”, ocijenio je Puhovski.

U svom govoru, Milanović je govorio o patriotizmu, za koji je rekao da je nasuprot surovom nacionalizmu, kritička privrženost i negacija isključivosti. Istaknuo je da će se boriti za prekid osporavanja patriotizma zbog razilaženja u stavovima.

Analitičari navode da Milanović tu inzistira na konceptu ustavnog patriotizma. Puhovski je, ustvrdivši da je konstitucionalni patriotizam koncept tipičan za države razvijene demokracije, a nije tipičan za tranzicijske države kakva je Hrvatska, zaključio da Milanović tu hoće ići korak naprijed od onoga što je u ovom trenutku u Hrvatskoj uvriježeno.

Milanović je na kraju poručio i da je “ovo kuća za sve nas”. Na pitanje je li neobično što je Milanović u govoru upotrijebio izraz koji se nalazi i u pjesmi Ekatarine Velike “Zemlja”, Gjenero je rekao da ne vidi ništa neobično da predsjednik republike govori modernim jezikom. Izjavio je i da je time Milanović poslao poruku i izvan Hrvatske.

“Treba znati da se ova inauguracija s više pozornosti prati u Beogradu nego u Hrvatskoj. Milanović je građanima Srbije poslao poruku da se ono što misli o Vučiću ne odnosi na državu Srbiju i na njene državljane”, ocijenio je Gjenero.

Bečki Standard piše o novom hrvatskom predsjedniku tvrdeći da susjedi na njega gledaju sa “skepsom”.

Socijaldemokrat Zoran Milanović stupa na funkciju hrvatskog predsjednika nakon što je na izborima iznenađujuće pobijedio dosadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, piše austrijski Standard. “Teško da je itko mogao predvidjeti njegovu pobjedu. Novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović, socijaldemokrat, pobijedio je na izborima u siječnju tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, koja je određeno vrijeme bila najpopularnija politička figura u zemlji. Milanovićeva pobjeda je usko povezana s padom popularnosti Grabar-Kitarović. Jer Milanović, s pomalo otupljenim nastupom, ni sam ne uživa stvarni ugled među stanovništvom. Ipak on je uspio ostaviti dojam u najmanju ruku vjerodostojnijeg i suverenijeg državnika nego Grabar-Kitarović zbog koje je nekim Hrvatima polako počelo biti neugodno. Brojni su k tomu – s obzirom na to da je vlada u rukama konzervativaca – željeli imati političku ravnotežu u uredu predsjednika”, piše Standard.

List podsjeća da je Milanović bio, između ostalog, predsjednik hrvatske vlade: “Tijekom njegovog mandata je “pao” prijem zemlje u EU, ali je zemlja pala i u duboku recesiju u kojoj je ostala šest godina. Kreditni rejting zemlje se stalno smanjivao. Milanovićeva vlada je povećala poreze i starosnu granicu za odlazak u mirovinu, ali je nezaposlenost unatoč tome porasla. Njegov kabinet nije uspio provesti ostale važne strukturne reforme koje do danas nedostaju zemlji”, piše Standard i ocjenjuje: “Iz Milanovićeve ere je ostala nekoherentna ekonomska politika i neke društveno-političke prekretnice poput povećanja prava za istospolne parove”, piše Standard.

List navodi da se Milanović, nakon okončanja premijerskog mandata 2016. godine, povukao iz politike. “Iz toga vremena je ostao samo još tajno snimani razgovor u kojem je on pričao protiv susjednih država Bosne i Hercegovine i Srbije. ‘BiH nije prava država’, rekao je Milanović. Također je rekao da misli da nacionalist Milorad Dodik surađuje s austrijskim desničarima (mislio je na FPÖ) kako bi ostvario secesiju Republike Srpske. O srbijanskoj vladi je rekao da su tamo četnici i da je tadašnji premijer Aleksandar Vučić trebao biti optužen za ratne zločine. Nije dakle čudo da susjedne zemlje sada sa skepsom gledaju na novog šefa države”, piše Standard.

“Ako još netko kaže da EU nema više spomena vrijednog vanjskopolitičkog utjecaja, Zoran Zaev može iz vlastitog, bolnog iskustva posvjedočiti suprotno. On, premijer Sjeverne Makedonije, je uspio provesti promjenu imena zemlje unatoč otporu nacionalista bliskih Moskvi, čime je uklonio posljednju veliku prepreku na putu k obećanim pristupnim pregovorima s Europskom unijom. A onda je francuski predsjednik Emmanuel Macron neočekivano uložio svoj veto na početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom”, piše Süddeutsche Zeitung i ocjenjuje: “Bruxelles je postao netko tko ne drži svoju riječ, Zaev je podnio ostavku, a Parlament u Skopju je dao zeleno svjetlo za prijevremene izbore.”

SZ navodi da nije isključeno da nacionalisti pobijede i ocjenjuje: “Jer navodni dokaz da reformska politika socijaldemokrata zemlji ne donosi ništa isporučio im je sam Bruxelles.” Macron je, kako piše SZ, u međuvremu svoje odbijanje relativirao: “EU zemljama Zapadnog Balkana pruža novu nadu.” Ipak, povjerenje je dugoročno narušeno. Bruxelles se mora brzo dogovoriti o obvezujućoj političkoj liniji prema jugoistočnim susjedima. Nepredvidiva politika prema Balkanu, to pokazuje slučaj Zaev, može imati destabilizirajući učinak u regiji”, piše Süddeutsche Zeitung.

Predsjednik Zoran Milanović potvrdio je u srijedu da će se složiti s prijedlogom Vlade da kontraadrmirala Roberta Hranja imenuje načelnikom Glavnog stožera oružanih snaga te istaknuo da je na inauguraciji normalno razgovarao s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Potvrdio je da je o Hranju već razgovarao s Plenkovićem, te najavio da će razgovarati i o drugim temama.

“Naći ćemo se i oko drugih stvari, a i oko čelnika SOA-e isto, koliko shvaćam to je sada na dnevnom redu”, rekao je Milanović novinarima nakon polaganja vijenaca na groblju Mirogoju.

Na konstataciju da Plenković nije davao izjave nakon jučerašnje inauguracije te se čini kao da je ljut na njega, odvratio je da su normalno razgovarali.

“Bilo je normalno iskri, možda će ih biti i ubuduće, a možda i neće, vidim da su već počele interpretacije tko je ustao, tko je kome pružio ruku, tu nema jasnog protokola. Kao ja nisam nekome pružio ruku, jesam, otraga kasnije i upoznao ga sa svojom majkom”, objasnio je Milanović vjerojatno aludirajući na medijske napise da potpredsjedniku Sabora Milijanu Brkiću nije pružio ruku.

Upitan postoji li ime koje bi želio vidjeti na čelu SOA-e, ponovio je kako je to delikatan sustav.

“Mislim da ga korektno vode, bio sam i ja kao premijer na čelu tog sustava, čak za nijansu s većim ovlastima od predsjednika, sada ću to poštivati jer sada je premijer Plenković. Ravnatelj SOA-e Danijel Markić je profesionalac, radio je sa ljudima koji će biti moji suradnici, za sada ne vidim problema u tome”, poručio je Milanović.

Novi predsjednik Republike potvrdio je da će psihologinja i nekadašnja ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković biti njegova savjetnica za obrazovanje te demantirao medijske navode da je kao ravnateljica Agencije slala učitelje i nastavnike na predavanja udruge U ime obitelji i Hrvatskog generalskog zbora.

“To je neistina, nekome očito smeta, četiri godine je vodila Agenciju, bit će moja savjetnica, ne ministrica, dakle neće odlučivati o resursima. Ima značajno iskustvo na tom području i ne pripada ni jednom klanu”, ustvrdio je Milanović.

Rekao je da bi danas trebao donijeti odluku o ustroju Ureda predsjednika, kako bi se moglo imenovati dužnosnike. Imenovanje će biti sutra ili prekostura, a o drugim imenima nije htio govoriti.

“Neke znate, neće tu biti velikih iznenađenja. Bit će ih manje nego što ih je bilo, ne zato što želim poslati poruku i pokazati da je ranije bilo previše, nego će neki ljudi objedinjavati određena područja, pa će onda biti nešto manje savjetnika, možda duplo manje”, najavio je.

Što se tiče njegova prvog putovanja kao predsjednika, istaknuo je da će stjecajem okolnosti otputovati na zapad.

Predsjednikov prvi radni dan započeo je pregledom svečanog postroja Počasno-zaštitne bojne na Pantovčaku.

Kasnije je na zagrebačkom groblju Mirogoj položio vijence i zapalio svijeće kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, na grobnici Narodnih heroja te na Zajedničkoj grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.

Odao je počast i na grobovima bivšeg premijera i predsjednika SDP-a Ivice Račana te prvog hrvatskog predsjednika i predsjednika HDZ-a Franje Tuđmana, gdje je položio ruže i svijeće.

Dnevnik.hr
 Izabrani predsjednik Zoran Milanović privodi kraju listu potencijalnih savjetnika koji će mu pomagati na Pantovčaku.

Polako se završava križaljka potencijalnih savjetnika izabranog predsjednika Zorana Milanovića Kako Dnevnik Nove TV doznaje, Julije Domac, čelnik regionalne energetske agencije, kandidat je za savjetnika za klimu i energetiku.

Jadranka Žarković Pečenković, bivša ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, razmatra se za savjetnicu za obrazovanje. Riječ je o područjima za koje bivša predsjednica nije imala savjetnika.

Umirovljeni general Marijan Mareković trebao bi postati savjetnik za branitelje. Riječ je o bivšem ratnom zapovjedniku Tigrova.

Nekadašnji ravnatelj SOA-e Dragan Lozančić trebao bi postati savjetnik za nacionalnu sigurnost i obranu. Još se traže imena za vanjsku politiku i kulturu. Savjetnika za društvene djelatnosti Zoran Milanović ne planira imati.

Vecernji list
Nakon otvorenog sukoba dviju opcija koje se natječu za prevlast u HDZ-u u iduće četiri godine, u stranci je, barem privremeno, zavladalo primirje, piše u srijedu Večernji list.

I jedna i druga strana jučer su nastojale ostaviti dojam da nisu započele razmjenu vatre u kojoj su teške optužbe dan prije razmijenili predsjednik stranke Andrej Plenković i njegov zamjenik Milijan Brkić, koji podržava predsjedničku kandidaturu Mire Kovača, navodi dnevnik.

Iz izvora bliskih “opciji za promjene”, kako se naziva trojac Miro Kovač – Ivan Penava – Davor Ivo Stier, jučer su plasirane neslužbene informacije da bi ih idućih dana mogli poduprijeti još neki viđeniji HDZ-ovci, a spominju se imena Petra Škorića, predsjednika splitskog HDZ-a, te Tomislava Tolušića, potpredsjednika stranke. Obojica su prijavila kandidature za potpredsjedničku funkciju.

Škorić je pritom odaslao gotovo navlas iste poruke kakvima se stranačkom članstvu obraća “opcija za promjene”, no on i dalje ostaje pri tome da se ne namjerava svrstavati u timove. “Borili smo se za izbore po načelu jedan član – jedan glas, koje jača unutarstranačku demokraciju. Vjerujem u izbor HDZ-ova članstva i mislim da nam nikakvo frakcionaštvo ne samo da ne treba, nego nije ni dobro za stranku” kazao je jučer Škorić za Večernji list, uvjeren da pretjerani istupi ljudi iz dvaju tabora štete ugledu stranke.

Iz Škoriću bliskog kruga procjenjuju pak kako se on izbjegava svrstavati zbog toga što je na čelu Gradskog odbora HDZ-a i tumače kako su svi koji su sa sličnih pozicija podržali Plenkovića na neki način svom članstvu nametnuli vlastitu procjenu, donosi Večernji list

 

Novi list
Izabrani predsjednik Zoran Milanović jučer je ispunio obvezu koju mu nalaže Ustav, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića pismom je izvijestio da više nije član SDP-a. U subotu se Milanović oprostio od stranke koju je vodio skoro deset godina.

U utorak će položiti prisegu i od srijede mu počinje teći predsjednički mandat. Do tada će Milanović još sastaviti svoj tim savjetnika. Za neke se već praktično zna da će biti njegovi savjetnici, a s pojednim ljudima Milanović još razgovara.

Tako je gotovo sigurno da će savjetnik predsjednika Republike za nacionalnu sigurnost i obranu biti Dragan Lozančić, nekadašnji ravnatelj SOA-e, koji je s te pozicije morao otići na inzistiranje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, piše Novi list.

Nikad nije razjašnjeno zbog čega je ona početkom 2016. toliko pritiskala premijera Tihomira Oreškovića da potpiše Lozančićevo razrješenje. Govorila je tada da je on bio Milanovićev privatni obavještajac, ali u detalje nije ulazila. Nešto je tek natuknula prilikom posljednje predizborne debate s Milanovićem, kada je ustvrdila da Lozančić “nije ispoštovao dogovor koji smo imali, da se odradi jedan posao koji je bio iznimno bitan za Hrvatsku”.

“Zavlačio je to mjesecima, dok se nije došlo blizu izbora”, izjavila je Kolinda Grabar-Kitarović u sučeljavanju s Milanovićem koje je organizirala Nova TV. Predsjednica je, dakle, sugerirala da je 2015. imala nekakav dogovor s Lozančićem, a da ga ravnatelj SOA-e nije htio realizirati nego je čekao parlamentarne izbore. To je zvučalo jako ozbiljno. “Sve što smo Lozančić i ja radili ranije, prije nego što je ona postala predsjednica, ona je znala, bila je o tome informirana, ali to su stvari o kojima ne možemo govoriti jer su zaista u hrvatskom nacionalnom i sigurnosnom interesu”, odgovorio je predsjednici Milanović na toj debati.

Kolinda Grabar-Kitarović napustit će 18. veljače Pantovčak, pa ako idući dan u Ured predsjednika doista useli Lozančić, to će biti prava ironija. Trenutačno je Lozančić savjetnik potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, ministra unutarnjih poslova.

Među one s kojima Milanović razgovara spada i Marijan Mareković, kojem je namijenio mjesto savjetnika za branitelje, a nije još odabrao ni savjetnika za vanjsku politiku. Kad je sredinom siječnja Milanović gostovao na Novoj TV, rekao je da neće imati veliki savjetnički tim jer ne želi stvarati paralelnu Vladu, pa je naveo da će imati savjetnike za “obranu, nacionalnu sigurnost, vanjsku politiku i praktički ništa više”.

Izričito je, primjerice, odbacio mogućnost imenovanja savjetnika za društvene djelatnosti. No, u međuvremenu je ipak odlučio proširiti krug savjetnika koji neće biti profesionalci, ali će pokrivati određene segmente društva.

Osim za branitelje, Milanović će, doznaje Novi list, imati i savjetnike za kulturu, obrazovanje, kao i za klimu i energetiku. U tijeku su njegovi razgovori s kandidatima za ta mjesta, a za barem dva od njih spominju se ženske osobe, pa u Milanovićevom timu neće biti isključivo muškarci.

Kolinda Grabar-Kitarović nije imala savjetnike niti za jedno od ta tri područja. Milanović je u kampanji vrlo malo govorio o ekologiji i klimatskim promjenama, ali je, eto, u postizbornom razdoblju procijenio da bi dobro bilo da u Uredu predsjednika bude i osoba koja će to pokrivati.

Andrej Plenković
Premijer Andrej Plenković danas je komentirao stanje u koaliciji, nakon što je jučer, u zagrebačkoj Gradskoj skupštini srušen GUP.

Na pitanje očekuje li odmazdu Milana Bandića na lokalnoj ili nacionalnoj razini, nakon što su gradski HDZ-ovci jučer odbili Bandićev GUP, Plenković odgovara niječno. “Pozicija gradskoga HDZ-a bila je već dulje vrijeme takva da su željeli pridonijeti GUP-u s više amandmana, to se nije dogodilo i u tom kontekstu nije izglasan GUP”, rekao je jutros Plenković u Zagrebu, uoči ‘Prstenovog poslovnog foruma Zagreb 2020’ koji organizira Udruga Hrvata BiH Prsten.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova u utorak je poručio da vladajuća koalicija – čiji je dio i Stranka rada i solidarnosti Milana Bandića – “ide dalje” do parlamentarnih izbora za koje vjeruje da će biti na jesen.

Činjenica da je zagrebački HDZ danas glasao protiv Bandićevog prijedloga GUP-a ne znači kraj suradnje HDZ-a i Stranke rada i solidarnosti na državnoj razini, potvrdio je Božinović u razgovoru za Dnevnik RTL televizije. “Koalicija ide dalje – do (parlamantarnih) izbora”, rekao je.

Nema potrebe da parlamentarni izbori budu prije rujna, no HDZ je uvijek spreman za izbore
HDZ na gradskoj razini, dodao je Božinović, zaključio je da će uložiti određeni broj amandmana i da je to njihov uvjet da prihvate GUP. “To se nije dogodilo i stvari se resetiraju”, rekao je Božinović koji ne vidi nikakve potrebe da parlamentarni izbori budu prije rujna. “Ali, što se HDZ-a tiče, on je uvijek spreman za izbore”, dodao je.

Božinović je u sklopu unutarstranačkih izbora u HDZ-u glasnogovornik tima Andreja Plenkovića te je komentirao aktualna “prepucavanja” između njihovog i tima koji predvodi Miro Kovač koji se kandidira za mjesto predsjednika HDZ-a kao Plenkovićev konkurent.

Opovrgnuo je tvrdnju, izrečenu u izjavi RTL-u, vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave – koji se kao član Kovačevog tima kandidira za mjesto zamjenika predsjednika stranke – da sadašnje vodstvo HDZ-a s pozicije moći utječe na članstvo te im je, uz ostalo, otežano prikupljanje potpisa za kandidaturu..

“Ne znam iz čega je to zaključio. Svi koji su jučer najavili svoju kandidaturu dobili su obrasce i mogu slobodno skupljati potpise članova za potporu kandidature. I ne samo to. Mislim da su pravila tako demokratična da je jedan od zaključaka da ako netko podrži jednog kandidata, može i drugog. Dakle uopće se na to ne gleda. Nije se ograničavao broj primjerice na one koji plaćaju članarinu – preko 200 tisuća članova ima pravo glasa”, rekao je Božinović.

Činjenicu da je aktualni zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić, koji podupire Kovačev tim, opovrgnuo Plenkovićevu tvrdnju da je upravo Brkić bio prvi koji je “zazivao” koaliranje s HNS-om koji je dio aktalne vladajuće većine, Božinović je prokomentirao rekavši kako je “očito dosta kolektivne amnezije ovih dana”.

“Ima toga još”, dodao je te potvrdio kako pritom misli i na Miru Kovača, vezano uz njegov aktualni negativan stav o ratifikaciji Istanbulske konvencije, u odnosu na ranije stavove kada je, podsjetio je Božinović, Kovač kao član tada oporbenog HDZ-a, napadao SDP-ovu vladu da nije usvojila Istanbulsku konvenciju.

Nije se složio da je, u kontekstu unutastranačkih izbora, došlo do raskola u HDZ-u. “Postoje različita gledišta, a u svemu tome bitno je koliko si vjerodostojan. A Plenkovićev tim sigurno nije krenuo ni na koga. Sve što je bilo rečeno u javnom prostoru bila je reakcija na optužbe koje nisu utemeljene”, ustvrdio je.

Nada se da će članovi Plenkovićevog tima pobijediti na izborima za sve stranačke pozicije. ”Mislim da su to biografije koje jamče povjerenje članova HDZ-a. A članovi će odlučiti”, rekao je.

Kao ministar unutarnjih poslova Božinović je odgovorio i na pitanje vezano uz bivšeg zamjenika glavnog ravnatelja Josipa Ćelića koji je bio na tajnom zadatku kada je snimljen u prebrzoj vožnji, zbog čega je u konačnici razriješen dužnosti, ali i oslobođen krivnje na zadarskom Prekršajnom sudu.

Nakon više puta ponovljenog pitanja zna li je li Ćelić bio na tajnom zadatku, Božinović je na kraju rekao: “Ne znam ono što ne trebam znati”.

“Pričekat ćemo što će istraga zaključiti i onda ćemo nastaviti”, dodao je.

Odbijeno
Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u utorak su većinom glasova odbacili gradonačelnikov prijedlog izmjena i dopuna GUP-a, nakon što su prethodno većinom glasova odbacili 11 HDZ-ovih amandmana na taj dokument.

Od 49 zastupnika za GUP ih je bilo 18 te 31 protiv. Zastupnici su prethodno glasovali o svakom pojedinačnom amandmanu, a sve su ih odbacili sa 42 glasa protiv i sedam za. Potom se prema proceduri pristupilo glasanju o samim izmjenama i dopunama GUP-a.

Nakon što je Bandićev GUP pao tako što su Bandićevi zastupnici prvo odbacili HDZ-ove amandmane, a zatim je HDZ glasao protiv GUP-a, oporbeni zastupnici koji su predlagali referendum oko tog dokumenta, povukli su tu točku dnevnog reda koja je slijedila nakon točke oko GUP-a.

Davor Gjenero
HDZ se priprema za unutarstranačke izbore koji čini se, mogli bi donijeti zanimljive rezultate.

Dva HDZ-ova svjetonazorska tabora su jasno zauzela svoje pozicije. Sve više je realno kako bi unutarstranački izbori mogli postaviti u predsjedništvo ljude i iz jednog i iz drugog svijetonazorskog tabora, upitno kako bi se takva situacija odrazila na stabilnost same stranke. S obzirom kako samom premijeru, a onda i ostatku Vlade su puna usta stabilnosti, koliko unutarstranački izbori prema principu jedan član, jedan glas mogu izazvati nestabilnost u samoj stranci, ili dovesti do definitivnog bratoubilačkog rata za portal Otvoreno komentriao je politički analitičar Davor Gjenero.

Model ‘jedan član, jedan glas’ na unutarstranačkim izborima u HDZ-u kometira politički analitičar Davor Gjenero:

“Izborni model ne utječe presudno na procese, iako nisam zagovaratelj modela jedna član, jedan glas kada su u pitanju unutarstranački odnosi. Takav model za razliku od modela izbora stranačkog vodstva na konvencijama, koji omogučava da strukturirate vodstvo stranke na taj naćin da su sva bitna programska krila zastupljenja u stranačkom vodstvu, samo postpukom jedan član jedan glas, možete doći do toga, da je samo jedno programsko krilo zastupljeno, a da su svi drugi marginalizirani, kada je jedno krilo najveće,” rekao je Gjenero i nastavio,

“Ovaj put se to neće dogoditi, već će gospodin Plenković biti izabran za predsjednika HDZ-a, a da će mu u predsjedništvo biti izabrani pretežito oni iz programkog krila koje je suprodstavljeno Andreju Plenkoviću.” Kaže Gjenero

Koliko takva potancijalna suradnja biti problematična, Gjenero odgovara:

“To ovisi o političkoj kuturi i jedne i druge strane. Prvenstveno takva situacija znaći kako Plenković neće moći samostalno formirati stranačku listu za iduće parlamentarne izbore, nego da će je morati formirati u dogovoru sa tako postavljenim stranačkim predsjedništvom, prije svega sa osobom koja bude izabrana za zamjenika predsjednika, ne bi bilo dobro, da se ode u smjeru onog modela koji je gospodin Karamarko upotrijebio kod tada izabranog zamjenika predsjednika gospodina Prgometa, ali izgleda kako to nije na dnevnom redu, jer Plenković nije taj tip političara, a i neće imati takve uvjete.”