Politika

Objavio kandidaturu
Zoran Milanović dao je izjavu nakon što je ranije u ponedjeljak potvrdio kandidaturu na predsjedničkim izborima.

“Prvo zahvaljujem prijateljima iz SDP-a. Bez želje koja tinja u tebi ne ide se u takve stvari. Ta želja postoji i želim biti predsjednik jedne moderne progresivne Hrvatske”, rekao je Milanović

“Živimo u vrijeme promjena. Hrvatska je u stanju koje je popravljivo”, kaže dodajući kako ima potrebu pokazati da taj posao ima smisao, strast i ljubav da služiš svojoj zemlji.

“Ovo je prvi put da u utrku idem bez da sam anketni medijski favorit. Taj teret sam nosio svaki put. Pod pritiiskom moraš znati i htjeti živjeti. Sve osim pobjede bilo je poraz i fijasko. Nisam uvijek uspijevao udovoljiti tim standardima i u ovu priču i avanturu ulazim rasterećeniji”, rekao je Zoran Milanović.

Govoreći o svom sloganu “Predsjdenik s karakterom”, Milanović je rekao da nikad sam za sebe nije rekao da je pošten čovjek i političar, te da će ljudi najbolje zaključiti kakav je njegov karakter. “Karakter se može i mijenjati, moj karakter je nešto što nosim sa sobom. Sudite mi”, rekao je.

“ništa se nije promijenilo. Dok Hrvatska ne prijeđe na drugi oblik vlasti, netko mora obnašati dužnost predsjednika Republike. Moje mišljenje je da su ljudi dosad na tu funkciju dolazili na demokratski način i tu dužnost smatrali većom od svega i to se pretvaralo u neku vrstu megalomanije. Smatrao sam zbog toga da je bolje da se to uredi na drugi način, ali dok se to ne promijeni, stvari su došle do toga dad se moram kandidirati”, rekao je Milanović na pitanje o svojim prijašnjim stavovima o funkciji predsjednika.

O svojim protukandidatima, od kojih nitko nije još objavio kandidaturu, nije htio govoriti. “Nisam sam i nisam usamljen, ali sva odgovornost je na meni”, rekao je dodajući da je svaka podrška dobrodošla.

“Ja sebe vidim kao kandidata i predvodnika moderna Hrvatske koja se ne boji, koja je progresivna, koja se ne boji drugačijeg i koja se ne ograđuje bodljikvavom živcom i borit ću se za nju. Izgubit se može, odustat se ne može”, rekao je Milanović.

Kandidaturu je objavio danas u dogovoru s vrhom SDP-a, kaže, a što se tiče trenutka u kojemu je ‘prelomio’, rekao je da se odluka rađala mjesecima te da je rijetko lomio odluke preko koljena, a ono zbog čega je dvojio bila je teška obiteljska situacija.

Boris Johnson
Brexit koncem listopada – to je obećanje Borisa Johnsona, bivšeg gradonačelnika Londona i šefa britanske diplomacije. On na čelu stranke i vlade želi naslijediti Theresu May. I sam je sebi najveći protivnik.

Boris Johnson je bio kod frizera i smršavio je. Tako se pred javnošću pokazao takoreći u novom formatu, ne samo izgledom već i taktikom. Posljednjih kriznih mjeseci suzdržavao se od medijskih „detonacija”. Je li tom apstinencijom htio povećati napetost?

Ali na pozornici u Londonu, odakle je najavio kandidaturu za šefa stranke i premijera, Johnson je bio onaj stari Boris – veseli, bezgranični optimist s malo političke supstance. Nudeći sebe kao proizvod, Johnson se najviše hvalio vremenom koje je proveo na funkciji gradonačelnika britanske metropole. Naravno, tvrdio je da je bio veličanstven gradonačelnik koji je rješavao probleme, pa još organizirao savršene Olimpijske igre. Kritičari to vide drukčije – kažu da je bio ljenčina bez dostignuća, ali s preskupim prestižnim pothvatima. Johnson pak nije ni riječ rekao o neuspješnom mandatu na mjestu šefa diplomacije.

Naravno se da u toj dvorani u Londonu nisu bili kritičari već samo fanovi. U najveći delirij su pali kada je kandidat Johnson najavio da će, što god da se dogodi, on 31. listopada izvesti Veliku Britaniju iz Europske unije. Rekao je da mu cilj nije Brexit bez dogovora s Bruxellesom, ali i da želi „nešto bolje od sadašnjeg dogovora o izlasku”.

Kako će to postići? Kaže da njegov tim odmah počinje s radom, da će razgovarati s predstavnicima EU-a na „najprijateljskiji mogući način”. Nije ponovio prijetnju da Britanija neće platiti ceh, odnosno dogovoreni novac koji duguje Bruxellesu. O tome ništa nije rekao.

Kalendar bi mogao omesti Johnsonove ambicije. Izbori za šefa torijevaca, nakon povlačenja gospođe Maj, odigrat će se tek 22. srpnja, onda ide ljetna pauza, pa bi ozbiljni pregovori u Bruxellesu mogli početi tek u rujnu. Osim toga, predstavnici ostatka EU-a su već puno puta izričito rekli da se pregovori neće nanovo otvarati, bez obzira tko god postane premijer Velike Britanije. Ali za Johnsona su to trivijalnosti, on se na pozornicu popeo s ciljem da probudi optimizam. Tim nastupom Johnson ipak nije htio otjerati zloduha zvanog „tvrdi Brexit”. On razvod bez dogovora smatra svojim adutom – na koncu konca, ni Bruxelles to ne želi.

Nažalost, novinari nisu imali priliku kandidata Johnsona pitati o jednom dokumentu britanskog kabineta koji je objavio Financial Times, a u kojem se procjenjuje da se Velika Britanija ne može baš ekspresno spremiti za no-deal scenarij. U tom dokumentu piše da farmaceutskoj industriji za pripremu na novi granični i carinski režim treba između šest i osam mjeseci, a trgovcima četiri do pet mjeseci.

Johnson se našao u problemima samo kada je bio upitan o tome hoće li podnijeti ostavku ako ne uspije u svom naumu. Neće biti lako, rekao je, ali na kraju nije jasno vezao svoju eventualnu premijersku sudbinu za Brexit koji je obećao – za kraj listopada. Nema sumnje da su to primijetili i njegovi stranački prijatelji iz tabora tvrdih Brexitaša.

Boris Johnson je neka vrsta bijelog platna na koje svako krilo konzervativne stranke projektira ono što mu se sviđa. Tvrdolinijaši se pozivaju na Johnsonove oštre opaske u kojima zahtijeva Brexit, umjerene on podsjeća na tradicionalnog konzervativca, starijima je već obećao porezne poklone, a kao predstavnik Londona ima crtu privlačnu kozmopolitima. Njima je obećao novo „konzervativno europejstvo”, što god to značilo.

Najveći adut ovog čovjeka je to što s njim na vrhu torijevci mogu dobiti sljedeće parlamentarne izbore. Već ima podršku 70 zastupnika, u utrci s protukandidatima je jedini sa stvarnim šansama da naslijedi Theresu May.

Kampanje obožava, uostalom 2016. je bio jedan od najglasnijih zagovornika Brexita prodajući prazna obećanja poput onog da će London smjesta prestati plaćati 350 milijuna funti tjedno u europsku blagajnu i taj novac uložiti u zdravstveni sustav.

Može li itko zaustaviti Johnsona? Pitanje o tome je li ima ikakvih mladalačkih grijehova i je li konzumirao kokain ga je samo blago uzdrmalo. Savjetnici izgleda paze da se Johnson ne poklizne – na predstavljanju u Londonu je bilo dozvoljeno samo šest novinarskih pitanja. Ne trebaju mu sada kiksevi poput onog kada je muslimanske žene s maramama koje prekrivaju njihova lica nazvao „poštanskim sandučićima”. Kasnije se ispričao – na svoj način, piše DW.

Jedan od komentara u britanskom tisku odlično je sažeo prvi Johnsonov nastup u trci za Downing Street 10: „Nastup je bio izvanredno dosadan, neobičan za Johnsona – njegovi obožavatelji bit će oduševljeni.”

Objava kandidature?
Bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović do kraja bi ovog tjedna mogao i službeno objaviti kandidaturu za predsjednika države, piše Večernji list.

Tome će pak prethoditi sjednica Predsjedništva stranke, zakazana za danas, na kojoj će predsjednik SDP-a Davor Bernardić, kako stvari stoje, zatražiti od članova vodstva stranke potporu za Milanovićevu kandidaturu za Pantovčak koju potom mora „amenovati“ i Glavni odbor stranke na idućoj sjednici, koja bi se trebala održati do kraja mjeseca ili prve nedjelje u srpnju.

Na sjednicu vodstva Bernardić stiže s rezultatima dviju anketa koje je stranka naručila, jedne među članstvom, a druge među simpatizerima, a koje su između osam ponuđenih kandidata pokazale ono što uostalom pokazuju mjesecima i ankete koje objavljuju svi mediji, a to je da Zoran Milanović stoji najbolje od svih SDP-ovih kandidata o kojima se špekuliralo, poput Tonina Picule i Ive Josipovića.

U anketama je bilo ponuđeno osam kandidata, a nakon Milanovića na drugom mjestu po popularnosti, ali daleko iza Milanovića, aktualni je europarlamentarac Tonino Picula. Isti izvori kažu i kako je Milanović „bolje prošao“ među članstvom, a što je neke iznenadilo, nego među simpatizerima iako je u obje ankete dobio više od 50 posto glasova. U svakom slučaju, ankete su SDP-u olakšale izbor, a Bernardiću omogućile da uvjeri nezadovoljne Milanovićevom kandidaturom da su predizbori nepotrebni.

Od današnje sjednice vodstva nitko od sugovornika Večernjeg lista, iz SDP-a, ne očekuje preveliku raspravu i disonantne tonove. Takvi su razgovori, uostalom, već obavljeni, a vođeni su i preko vikenda s ciljem smirivanja tenzija. Sada su svi, kažu izvori, svjesni činjeničnog stanja.

U ovom trenutku zato je najzanimljiviji odgovor na pitanje kako će se formulirati Milanovićeva kandidatura i koliki će utjecaj na nju vodstvo SDP-a imati. Večernjakovi izvori bliski Zoranu Milanoviću kažu kako će bivši šef te stranke inzistirati na tome da ima zaseban stožer, izvan Iblerova trga, a što je imao svojedobno i Ivo Josipović, i da on bude taj koji će okupiti svoj najuži tim koji će mu pomagati u kampanji, što ima logike s obzirom na to da mu za rezultat treba široka koalicija stranaka.

Imena ljudi koji će biti u Milanovićevu stožeru kriju se „ko zmija noge“, no izvor koji mu je blizak kaže da je obavio razgovore s pet-šest ljudi koje želi u tom najužem timu, no konačnu odluku još nije donio. Ono što je sigurno je da u tom najužem timu neće biti bivših SDP-ovih ministara niti suspendiranih članova SDP-a jer bi to u situaciji kada je u SDP-u potrebno doći do zajedništva kontraproduktivno. U ovom trenutku nije poznato niti koga će od PR-ovaca Milanović angažirati. Čuje se da je s Milanovićem na sastanku koji je obavio s Bernardićem i glavnim tajnikom SDP-a Niškom Vukasom bio Ivan Račan koji je pomagao Milanoviću i kada se kandidirao za predsjednika SDP-a i Ivi Josipoviću kada se kandidirao za predsjednika države. A priča se i da je Milanović razgovarao i s Borisom Maleševićem koji je u zadnje vrijeme radio i za Andreja Plenkovića, odnosno HDZ, piše Večernji.

Obljetnica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989., u Koncertnoj dvorani “Vatroslava Lisinskog” bit će održana svečana akademija, a nakon toga u prostorijama Nogometnog kluba Jarun odigrat će se tradicionalna nogometna utakmica između ‘momčadi HDZ-a i zvijezda’.

Također u ponedjeljak ujutro izaslanstvo stranke, predvođeno predsjednikom Vlade i HDZ-a Andrejom Plenkovićem položit će vijenac i zapaliti svijeću na grobu prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK “Borac” na Jarunu, a na toj skupštini je prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica izjavio je za Hinu kako je riječ o ‘velikoj obljetnici najveće i najuspješnije hrvatske stranke koja je u ključnim trenucima uvijek znala naći odgovore na pitanja hrvatskog društva i njegove budućnosti,a pogotovo 1989. kada je vladala opća pomutnja, nesigurnosst i neizvjesnost u pogledu hrvatske budućnosti’.

U kontekstu kada je stranka osnovana, dodao je, ona se pozivala na povijesna ishodišta Hrvata, što čini i sada. “Ali Hrvatska demokratska zajednica nikada nije bila staromodna. Ona nije nastala na konceptu obnavljanja neke od povijesnih hrvatskih stranaka, poput HSS-a i HSP-a, nego je politički, organizacijski i kadrovski ponudila jedan potpuno novi okupljajući koncept, jer je imala sreću da je na svom čelu imala dr. Franju Tuđmana, osobu koja je bila dovoljno snažna da taj okupljajući koncept može nametnuti i braniti od svih koji taj koncept nisu razumjeli”, rekao je Kapulica.

Istaknuo je kako je HDZ i tada kada je nastao, bio stranka koja je bila potpuno nova, svježa i u to vrijeme moderna, ambiciozna i atraktivna organizacija. Takav HDZ je u ekstremnim vremenima uspio izbjeći sve zamke ekstremizma, zaključio je.

“HDZ je u svakom smislu – političkom i organizacijskom, ponudio novi, do tada neviđeni koncept hrvatske pomirbe, otvorenosti, demokratičnosti i usmjerenosti na ključna pitanja hrvatskog društva”, naglasio je Kapulica.

Dodao je kako to u kontekstu sadašnjeg vremena, pokušava i današnji HDZ – ne zatvarati se u neke prijašnje koncepte nego se otvoriti prema budućnosti i prema izazovima s kojima smo sada suočeni. “Jako je bitno da smo u tim ključnim povijesnim vremenima, prvim vremenima stvaranja HDZ-a i hrvatske države, Republike Hrvatske, uspjeli izbjeći zamku da se hrvatska nacija zatvori u sebe, te učinili sve da se ona otvori prema svima i vrati u europski kontekst kojem je oduvijek pripadala”, zaključio je predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica.

Osnivanje HDZ-a dr. Tuđman najavio u veljači 1989.

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman najavio je na Tribini Društva književnika u Zagrebu 28. veljače 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, tadašnje okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv dr. Tuđmana, pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla 1988. godine.

U SAD-u je u listu Zajedničar Hrvatske bratske zajednice objavljen Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice.

Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati 17. lipnja 1989. u hotelu Panorama u Zagrebu, međutim, tadašnji Gradski sekretarijat unutrašnjih poslova (GSUP) Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština je održana 17. lipnja u prostorijama Nogometnog kluba Borac na Jarunu. Za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke. Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu, po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.

U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti Skupštinu SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom ‘Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost’, zatražili su obnovu Matice hrvatske i vraćanje spomenika banu Josipu Jelačiću na glavni zagrebački Trg.

Dana 29. studenoga 1989. HDZ je uputio ‘Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu’ u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Glavni programski cilj HDZ-a bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene hrvatske države izvan SFR Jugoslavije. Oko ovih temeljnih pitanja bilo je u hrvatskom narodu veliko suglasje.

Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnja 1990. HDZ odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na 2. Općem saboru 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao demokršćanska stranka. Od tada pa do danas HDZ je pojedinačno najjača politička stranaka u Hrvatskoj.

Pitanje
Donald Trump samoga sebe smatra legendarnim trgovcem, no može li doista prodati Americi još četiri dramatične godine u Bijeloj kući?

U utorak će u Orlandu na Floridi napraviti prvi korak i objavit će službenu kandidaturu za drugi mandat. Operativni šef kampanje Michael Glassner kaže da se za taj “povijesni” skup “traži karta više”. Nema sumnje kako će večer izgledati. Hvalisavi Trump tvrdit će da je američko gospodarstvo jače, vojska snažnija i da država nikada nije imala veći ugled.

Odani birači i simpatizeri Republikanske stranke, s crvenim bejzbolskim kapama na kojima piše “Učinimo Ameriku ponovno velikom” vikat će “SAD, SAD!”. Kad predsjednik upre prstom na novinare koji prate skup vjerojatno će uslijediti zvižduci i uzvici negodovanja.

Totalno drugačiji od drugih

Godine 2016. Trump je bio novost, kandidat toliko drugačiji od drugih, ‘neotesanac’ za kojeg je malotko vjerovao da može pobijediti demokratsku protukandidatkinju Hillary Clinton. No danas svi znaju što mogu očekivati. “Godine 2016. je upalilo kada je govorio da su svi drugi u krivu, pa će slijediti isti instinkt vjerujući da može opet pobijediti 2020.”, rekao je politički analitičar sa sveučilišta u Virginiji Larry Sabato.

“To možda nije dobra strategija, ali Trump nije sposoban promijeniti smjer”, dodao je. Iako kampanja službeno počinje u utorak, bivša reality zvijezda i trgovac nekretninama nije prestao s kampanjom od 2016. kada je u utrku ušao teatralnim spuštanjem niz zlatne pokretne stube u Trump Toweru u New Yorku.

Smatrajući se autsajderom koji se radije povezuje s biračima nego s Kongresom ili još gore “neprijateljskim medijima”, Trump održava puno više skupova nego bilo koji prethodni stanar Bijele kuće.

A oni se održavaju po poznatom obrascu.

Posjetitelje se najprije zagrijava rock glazbom, onda se pojavi Trump i krene nabrajati dosadašnje uspjehe pa samouvjereno najavi pobjedu 2020. podsjećajući na “dan kada sam se zajedno s prvom damom spustio pokretnim stepenicama”. Te su stepenice postale takav mitski element Trumpove priče da je njegov zet Jared Kushner čak razmišljao da scenu ponovi u kampanji za izbore 2020., objavio je The New York Times.

‘Nesaničar’ protiv ‘Pospanog Joea’

Umjesto toga, Trump će “zaljuljati” centar Amway u Orlandu koji prima 20.000 ljudi, u saveznoj državi Floridi čijih bi mu 29 elektorskih glasova moglo pomoći da zadrži posao. Prizor je to u kojem predsjednik uživa i savršena pozornica za takvog ‘showmana’. Pošto mu je hvalisanje u krvi, Trump će iskušani obrazac koristiti i u kampanji. A zapravo, ima se i čime hvaliti.

Gospodarstvo, biračima tradicionalno najvažnija predizborna tema, cvijeta uz rekordno nisku nezaposlenost i snažan rast. No, na žalost brojnih čelnika Republikanske stranke, 45. američki predsjednik jednostavno ne može izdržati pa umjesto da se drži pozitivnih priča, inati se i sukobljava i s vlastitim neprijateljima u Washingtonu i s drugim državama.

Trgovinski rat s Kinom, za koji je Trump nekoć tvrdio da će biti “lak”, prijeti da preraste u normalno stanje stalnog dizanja carina i napetosti. Zid na granici s Meksikom, za koji je uvjeravao da će ga platiti Meksiko, niti je dovršeno niti je osigurano njegovo financiranje i povod je ružnim raspravama diljem zemlje.

I dok je dvogodišnja istraga o povezanosti Trumpa s Rusijom okončana, on nikako da se ostavi te teme, pa je tako nedavno rekao da policiji ne bi prijavio strano uplitanje u kampanju. Američki birači su zbog stalnih kontrovezi i skandala ljutiti i podijeljeni više nego u posljednjim desetljećima i to izbore čini nepredvidivima.

Demokrati tek trebaju krenuti u proces izbora svoga kandidata s liste na kojoj je više od 20 imena. Tko god osvoji nominaciju, suočit će se s Trumpovim bijesom. Najizgledniji demokratski kandidat Joe Biden, potpredsjednik u vrijeme Baracka Obame, već je prozvan “Pospanim Joeom”.

Ankete, međutim, pokazuju da je Biden u prednosti pred Trumpom i demokrati se nadaju da će bivši potpredsjednik otići korak dalje i postati prvi čovjek SAD-a. Osvoji li Biden nominaciju, Trump bi čak mogao zažaliti što ga je nazvao “spavalicom”, napisala je kolumnistica New York Timesa Gail Collins.”Amerikanci bi se mogli zapitati žele li predsjednika koji noću spava ili onoga koji ustaje u pet ujutro i tvita s puno pravopisnih grešaka”, kaže Collins.

Favorit
Boris Johnson dobio je poticaj za svoj pokušaj da naslijedi britansku premijerku Theresu May kad je jedan od njegovih bivših suparnika podržao njegovu kandidaturu u ponedjeljak i rekao da je gotovo siguran da će pobijediti.

Ministar zdravstva Matt Hancock, koji je ispao iz utrke u petak pošto je osvojio samo 20 glasova u prvom glasanju konzervativnih zastupnika, rekao je da je Johnson najbolji kandidat da vodi stranku. “Boris je vodio discipliniranu kampanju i gotovo sigurno će biti naš novi premijer”, napisao je Hancock u tekstu za list The Times.

“Ljudi radi više svrhe moraju ostaviti postrani svoje razlike u stavovima. Držim da trebamo nastupati zajedno, i to bolje početi ranije nego kasnije”, istaknuo je. Kriza oko brexita mogla bi se još produbiti jer je Johnson, lice službene kampanje za brexit na referendumu 2016., obećao izvesti Veliku Britaniju iz Europske unije, s dogovorom ili bez njega.

Johnson, favorit za nasljednika May na premijerskoj dužnosti, osvojio je potporu 114 konzervativnih zastupnika u prvom krugu glasanja za vodstvo u kojemu je glasalo 313 zastupnika. Najbliži suparnici bili su mu: Jeremy Hunt, ministar vanjskih poslova, koji je dobio 34 glasa, Michael Gove, ministar okoliša, s 37 glasova i Dominic Raab, bivši ministar za brexit, s 27 glasova.

Drugi krug glasanja bit će u utorak, a rezultati objavljeni oko 17 sati po lokalnom vremenu.Svaki kandidat s 32 glasa ili manje bit će eliminiran. Budu li svi kandidati imali više od 32 glasa, onaj s najmanje bit će eliminiran.

Tko ima najveće šanse?
Prva faza utrke za nasljednika Therese May službeno je započela u ponedjeljak s predajom kandidatura koje treba podržati osam zastupnika.

Bivši ministar vanjskih poslova Boris Johnson favorit je za nasljednika May na čelu Konzervativne stranke nakon što je ona u petak podnijela ostavku zbog neuspjeha njezinog sporazuma o brexitu u parlamentu.

May će ostati na poziciji premijerke dok se ne nađe njezin zamjenik. Ministar za okoliš Michael Gove i ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt službeno su u ponedjeljak pokrenuli svoje kampanje te se smatraju glavnim konkurentima Johnsonu.

Međutim, Goveova kampanja je potonula preko vikenda kada je priznao da je uzimao kokain nekoliko puta dok je radio kao novinar prije 20 godina. Hunt je u međuvremenu, pokušavajući naglasiti svoje pregovaračke vještine, rekao da mu je njemačka kancelarka Angela Merkel rekla da će Europska unija biti “spremna na nove pregovore” o sporazumu o brexitu s novim britanskim čelnikom.

Britanija bi trenutno trebala izaći iz EU-a do 31. listopada te će uvjeti izlaska biti jedno od ključnih pitanja u utrci za čelnika Konzervativne stranke. Johnson je zauzeo čvršći pristup nego Gove i Hunt tvrdeći da će izvesti Britaniju bez sporazuma te da će će odbiti platiti “račun za razvod” u iznosu od 39 milijardi funti, ako EU ne ponudi bolje uvjete.

Kandidature u utrci za nasljednika se zatvaraju u pet popodne. Ukupno je 11 zastupnika objavilo da će se kandidirati, uključujući ministra unutarnjih poslova Sajida Javida i bivšu čelnicu Donjeg doma, Andreu Leadsom.

O Crnom labudu
Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da su “uplivi” u izbore jedan od najvećih izazova za demokraciju.

On je o sigurnosnim izazovima digitalnog doba govorio u sklopu predavanja o predstojećem hrvatskom predsjedanju EU-om. “Svi su izbori pod utjecajem onog što se zovu uplivi”, rekao je Plenković u zagrebačkoj palači Dverce.

To je “jedan od najvećih izazova za funkcioniranje moderne demokracije”, dodao je upozorivši kako se brojni birači informiraju iz nevjerodostojnih izvora. Komentirajući rezultate izbora za Europski parlament rekao je da su prevladale “mainstream stranke”. Smanjenje popularnosti pučana i socijalista nadoknadio je rast liberala, zelenih i konzervativaca, kaže Plenković.

Hrvatska će EU-om predsjedati u prvoj polovici 2020., a predsjednik vlade ističe da će prioritet biti demografija. “Nastojat ćemo da naši prioriteti budu usmjereni na rast, na poticanje zaposlenosti, na mlade”, kazao je Plenković, navodeći da je demogafski problem izražen u čak četrnaest država članica.

Po njegovim riječima, predsjedanje je velika mogućnost za afirmaciju Hrvatske. “Svjedočit ćemo jačanju hrvatskog diplomatskog položaja u godini predsjedanja”, kazao je Plenković. Ponovio je kako Hrvatska podržava politiku proširenja EU-a te da bi, u slučaju proširenja, bilo manje sigurnosnih problema. Proces proširenja “nema alternative”, smatra Plenković. Premijer drži da je proširenje usporilo rast ekstremnih stranaka u velikim članicama Unije, zbog čega su mainstream stranke preuzele dio njihove retorike. “Bez toga bi Bugarska i Rumunjska već bile u Schengenu”, rekao je.

No, ocijenio je da Schengenski prostor “onakav kakav je napravljen više ne postoji”. “Da bi se omogućilo proširenje morat će se dogovoriti reforma Dublinskog sporazuma”, rekao je Plenković. Prema tzv. dublinskim pravilima, tražitelji azila ostaju u prvoj zemlji EU-a u koju su ušli, čemu se posebno protivi Italija koja zahtijeva ravnomjernu distribuciju, čemu se pak protive države Višegradske skupine.

Plenković je istaknuo kako je potrebno postići ravnotežu između “poštivanja pozitivnih europskih propisa i dogovora kako se pozabaviti ostatkom tereta migrantskih kretanja koja su iza nas” Također je naglasio kako se sve države slažu da vanjska granica unije mora biti “nepropusna”.

Plenković je ocijenio kako u Hrvatskoj nisu dovoljne osviještene koristi i mogućnosti EU-a i dodao kako su zemlje koje su 2004. pristupile Uniji danas “druge zemlje”. “Tih 15 godina je promijenilo sve. Promijenilo je gospodarstvo, mentalitet u tim zemljama”, smatra hrvatski premijer.

Kina se ne mijenja?
Turisti su u utorak šetali središnjim pekinškim Trgom nebeskog mira (Tiananmen) na kojemu su pojačane mjere sigurnosti a najveći dio posjetitelja s kojima je razgovarala britanska agencija Reuters kazao je kako ili nisu svjesni da je danas 30. obljetnica krvavog gušenja studentskih prosvjeda ili nisu o tome željeli razgovarati.

Kineske su vlasti poslale tenkove na Tiananmen kako bi ugušile prodemokratske prosvjede 4. lipnja 1989. i nikad nisu objavile koliko je točno ljudi ubijeno toga dana. Organizacije za zaštitu ljudskih prava procjenjuju da je toga dana na Trgu nebeskog mira život izgubilo između nekoliko stotina i nekoliko tisuća ljudi.

Turist star 30-ak godina koji je kazao da se preziva Zhang rekao je da nema pojma o obljetnici. “Nikad za to nisam čuo. Nisam toga svjestan”, odgovorio je.

Starija žena koja je fugirala obližnju zgradu pokraj južnog ulaza na trg rekla je: “To je danas? Zaboravila sam”. Brzo je mahanjem ruku otjerala Reutersova novinara kad su se pripadnici snaga sigurnosti počeli približavati. Njezin kolega, mlađi muškarac, rekao je da nikad nije čuo za događaje koji su se zbili u proljeće i ljeto 1989.

O obljetnici gušenja prosvjeda u Kini se ne govori otvoreno i vlasti je neće obilježiti a cenzura je pojačana u danima prije obljetnice te su onemogućene otvorene rasprave o nasilju. Peking je žestoko cenzurirao i online raspravu o prosvjedima, uključujući i suptilnije reference poput postavljanja svijeća ili kombinacija brojeva koji se odnose na datum krvavog gušenja.

Gušenje studentskih prosvjeda ostaje predmet spora Kine i mnogih zapadnih zemalja koje su zatražile od kineskog vodstva da odgovaraju zbog toga što su naredile Narodnooslobodilačkoj vojsci da puca na vlastiti narod.

Mjere sigurnosti na i oko Trga nebeskog mira snažne su i nema nikakvih znakova prosvjeda ili sjećanja.

Stotine policajaca u uniformama i civilu patrolirale su trgom i okolnim ulicama, provjeravale osobne isprave i pregledavale vozila. Tisuće posljetitelja bilo je u redovima za sigurnosne preglede za ulazak na trg a mnogi sa zastavicama koje označavaju turističke grupe.

‘Umrli nizašto’

Muškarac star 67 godina, koji se predstavio prezimenom Li, rekao je kako se jasno sjeća te noći. “Vraćao sam se kući s posla. Po aveniji Čangan ležala su izgorjela vozila. Narodnooslobodilačka vojska ubila je mnoge. To je bilo krvoproliće”, rekao je Li koji je sjedio na klupi udaljenoj desetak minuta hoda od trga.

Upitan misli li da bi vlasti trebale objaviti punu informaciju o tom nasilju odgovorio je: “Koji je smisao? Ti su studenti umrli nizašto”.

Skupine za ljudska prava kažu da su vlasti ‘pokupile’ disidente uoči obljetnice. Prema organizaciji Amnesty International policija je pritvorila, stavila u kućni pritvor ili zaprijetila desecima aktivista u proteklih nekoliko tjedana.

Vlada je ograničila i kretnje Majki Tiananmena, skupine žena čija su djeca ubijena 1989., a neke od njih su stavljene i u kućni pritvor, tvrde organizacije za ljudska prava.

Studenti su 1989. , među ostalim, zahtijevali slobodu medija i slobodu govora, objavu imovine dužnosnika i slobodu prosvjedovanja. Vođe prosvjeda u egzilu kažu da su ti ciljevi danas udaljeniji nego ikad prije zbog toga što su vlasti proteklih desetak godina gušile građansko društvo hranjeno godinama ekonomskog razvoja.

Cenzori na kineskom internetu kažu da su sredstva za otkrivanje i blokiranje sadržaja vezanih za krvavo gušenje studentskog pokreta 1989. postala nevjerojatno precizna potpomognuta računalnim programima koji sami uče te mogu prepoznavati glasove i lica.

Kineski ministar obrane Wei Fenghe u nedjelju je na sigurnosnom forumu u Singapuru rekao kako je obračun sa studentima bio “ispravna odluka” podsjećajući na stabilnost Kine nakon toga.

SAD pozvao na oslobađanje svih političkih zatvorenika

Američki državni tajnik Mike Pompeo pozvao je Peking u ponedjeljak da obilježi stradanja puštanjem na slobodu svih onih zatvorenih u Kini zbog borbe za ljudska prava. “Takav bi korak počeo pokazivati spremnost Komunističke partije da poštuje ljudska prava i temeljne slobode”, rekao je Pompeo.

Američko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je pozvalo Kinu da objavi potpune inofrmacije o ljudima koji su nestali ili su ubijeni u krvavim događajima. U priopćenju State Departmenta navodi se da bi takav potez “pružio utjehu mnogim žrtvama toga mračnog razdoblja povijesti”.  “Događaji od prije 30 godina uznemiruju našu savjest i savjest ljudi širom svijeta koji cijene slobode”, navodi se u priopćenju kojim se odaje počast hrabrosti prosvjednika koji su se usprotivili komunističkom režimu sve dok vodstvo toga režima nije na njih poslalo tenkove.

Kina je priopćenje odbacila kao arogantno i uvredljivo.

Tajvan, Hong Kong i Makao prisjetit će se žrtava

Na Tajvanu, otoku koji ima samoupravu i demokratski poredak, i koji Kina smatra dijelom vlastita teritorija vlasti su u ponedjeljak pozvale Peking da se iskreno pokaje za gušenje studentskih prosvjeda. U Hong Kongu i Makau, dvije bivše europske kolonije, vraćene Kini 1997. i 1999. godine, prisjetit će se tog masakra. Hong Kong, autonomna regija, održava bdijenje uz svijeće od 1990. godine, a ove godine se na njemu očekuju deseci tisuća ljudi.

Richard Tsoi, potpredsjednik hongkonškog Saveza za podršku demokratskim pokretima u Kini, organizatora tog događaja, ističe kako se mnogi stanovnici tog grada sjećaju kako su gledali prijenos prosvjeda na televiziji.  “Mislim da među stanovnicima Hong Konga prevladava mišljenje da definitivno imamo odgovornost nastaviti s pokretom”, smatra Tsoi.

“U Hong Kongu i dalje imamo slobodu i zato trebamo izraziti naše osjećaje”, zaključuje.

Pučani
Fidesz, desna stranka mađarskog premijera Viktora Orbana sada želi ostati u konzervativnoj grupaciji europskih pučana (EPP) u svojevrsnom preokretu nakon izbora za Europski parlament prošlog mjeseca.

“Vjerujem da je to najbolje za nas. To je najbolje i za EPP, da nas zadrže”, rekao je predstojnik kabineta mađarskog premijera Gergely Gulyas u intervjuu za njemački Die Welt, objavljenom u utorak. EPP je suspendirao Fidesz na neodređeno vrijeme zbog prljave kampanje usmjerene na konzervativnog predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera.

Prošli mjesec je Orban rekao da će Fidesz napustiti EPP ako pučani odluče formirati centristički blok sa socijaldemokratima, Zelenima i liberalima. Klub zastupnika EPP-a bi umjesto toga trebao sklopiti savezništva s krajnje desnim krilom Europskog parlamenta, rekao je Orban.

U utorak je Gulyas ublaženijim tonom poručio: “Postoje pitanja na kojima možemo surađivati sa socijaldemokratima, Zelenima i liberalima”. Do preokreta dolazi nakon slabijeg, nego što se očekivalo, rezultata krajnje desnih populista na izborima održanih od 23. do 26. svibnja.

Ipak, Gulyas poručuje da se Fidesz nastavlja protiviti izboru vodećeg kandidata EPP-a Manfreda Webera za novog predsjednika Komisije.. Weber, čelnik EPP-a u aktualnom sazivu, sukobio se s Fideszom i podržao suspenziju mađarske stranke u ožujku.