Politika

Poslovni dnevnik
Iako će se službene odluke o tome tek donositi i na razini Unije i nacionalnih vlada, Hrvatska gotovo sigurno od turista neće tražiti da budu cijepljeni protiv Covida-19, ali gosti će najvjerojatnije za ulazak u zemlju trebati aktualan PCR test.

Također, kako bi se turisti osjećali što sigurnije, pokreće se nova nacionalna oznaka sigurnosti u uvjetima pandemije pod nazivom Safe Stay in Croatia (siguran boravak u Hrvatskoj). Kako neslužbeno doznajemo, na novoj oznaci zajedničkim snagama rade sam sektor, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, a sve aktivnosti su u skladu s protokolima Svjetskog turističkog vijeća (WTTC).

Nova oznaka za koju će se moći prijaviti svi akteri u ugostiteljstvu i turizmu bit će predstavljena javnosti kroz par tjedana, a pratit će je vrlo detaljni protokoli u svim segmentima turističkog biznisa – svi, od apartmana do hotela do nautike dobit će još jednom vrlo detaljne upute za postupanje koji su već svima manje-više poznati, no “od viška glava ne boli”. Nova oznaka će se vrlo skoro krenuti komunicirati u marketinškim porukama na domaćem i inozemnim tržištima.

S pojavom cjepiva koje će u narednim mjesecima biti dostupno sve širim segmentima društva, na globalnoj razini krenula je široka rasprava kako cjepivo iskoristiti te ga primijeniti u turističkom sektoru, ujedno i najpogođenijem segmentu gospodarstva tijekom ove pandemije. Unutar EU još nije pokrenula službena rasprava o toj temi, a prvi koji su pokrenuli pitanje cijepljenih turista su Grci, koji su u 2020. imali pad prihoda od turizma u iznosu većem od 10 milijardi eura.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis tako je predložio uspostavu potvrde o cijepljenju protiv Covida na razini EU. Grčka je već stvorila vlastiti standardizirani certifikat kojim se dokazuje da je pojedinac cijepljen. Prema idejama Grka, EU potvrda bi se mogla koristiti pri ulasku u sve oblike prijevoza. “Iako cijepljenje nećemo učiniti obveznim ili preduvjetom za putovanje, osobe koje su se cijepile trebale bi moći slobodno putovati”, naveo je u pismu grčki premijer.

Ima i drukčijih pristupa, pa će tako Izrael sve napraviti da što prije procijepi što više djelatnika u turističkom sektoru, i time žele dati dodatnu sigurnost svojim gostima. Izraelci se zasad ne izjašnjavaju o tome hoće li tražiti da i turisti dolaze cijepljeni protiv Covida, a dosad je ta zemlja uspjela cijepiti čak 20 posto svog stanovništva.

Na globalnoj razini ne ide se u smjeru da cjepivo služi kao propusnica, bar na razini WTTC-a koji se doživljava kao jak autoritet u sektoru i u ovoj pandemiji. Izvršna direktorica WTTC-a Gloria Guevarra neki dan je bila vrlo jasna i pojasnila je zašto se protivi ideji da cijepljenje protiv Covida bude uvijet za putovanja. “Ako krenemo u tom smjeru, krenuli smo u smjeru diskriminacije, a turizam to ne može raditi”, smatra šefica organizacije. Zabrana ulaska necijepljenih dramatično bi se odrazila i na sam promet, budući da bi ograničila putovanja čitavim generacijama koje će doći zadnje na red za cijepljenje. Djeca i mladi čine ogroman broj svjetskih turista, a time treba pribrojati i familiju s kojom putuju.

WTTC je već prošlog svibnja ustanovio sigurnosne protokole i oznaku “Safe Travels”, međunarodnu oznaku za sigurna putovanja. Hrvatska je tu oznaku dobila u kolovozu, a godina 2020. je završila s ukupno 200 zemalja koje nose oznaku “Safe Travels”.

Oznaka i protokoli stvoreni su prije svega kako bi vratili povjerenje putnika u godini u kojoj su putovanja i kontakti predstavljali rizik za zdravlje, i u WTTC-u smatraju da je cilj dobrim dijelom postignut unatoč brojnim ograničenjima u putovanju koje su i dalje na snazi.

Novi momenti u industriji putovanja pojavljuju se gotovo iz dana u dan, kako se pandemija razvija u kojoj zemlji. Dok Hrvatska ovih dana bilježi nešto bolju situaciju, u drugim europskim zemljama i dalje je vrlo ozbiljno. Njemačka ne vjeruje da je moguć povratak tog tržišta prije praznika Duhova krajem svibnja, Austrijanci su otkrili da su im Britanci na skijalište u Tirolu donijeli novi soj koronavirusa, Britanci se bore s novim sojem, ali i Brexitom, piše Poslovni dnevnik

Vođa većine
Vođa većine u američkom Senatu Mitch McConnell kazao je u srijedu da suđenje o opozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa u gornjem domu američkog Kongresa neće početi do sljedećeg tjedna.

“Čak i da postupak opoziva u Senatu započne ovaj tjedan, završna odluka neće biti donesena do završetka Trumpovog mandata. To nije moja odluka, to je činjenica”, kazao je McConnell.

McConnell, koji će uskoro neće biti vođa većine u Senatu kada Biden preuzme predsjednički mandat 20. siječnja, objavio je to odmah nakon što je Zastupnički dom američkog Kongresa sa 232 zastupnika za i 197 zastupnika protiv izglasao Trumpov opoziv. Time je Trump postao prvi predsjednik SAD-a u povijesti koji je opozvan dvaput.

Sada kada je Trump opozvan u Zastupničkom domu, odluka se seli na američki Senat, gornji dom Kongresa koji će o opozivu provesti formalno suđenje pod vodstvom predsjednika Vrhovnog suda Johna Robertsa. Prema američkom ustavu, potrebne su dvije trećine senatora da se predsjednik osudi i smijeni. U američkom Senatu, republikanci još uvijek imaju tanku većinu, no to će se promijeniti kada dva novoizabrana demokratska senatora iz Georgije zauzmu senatorska mjesta.

McConnell je istaknuo da “pošteno ili ozbiljno suđenje” Trumpu ne može biti završeno prije 20. siječnja, kada Biden polaže predsjedničku zakletvu. “Senat je do sada održao tri suđenja o predsjedničkom opozivu. Od ta tri, jedno je trajalo 83 dana, drugo 37, a treće 21 dan”, istaknuo je u izjavi.

Za opoziv Trumpa u srijedu je glasalo i deset republikanaca. Zastupnički dom glasao je o jednoj formalnoj optužbi za opoziv – “poticanju na pobunu” – koja se odnosi na Trumpov govor tisućama njegovih pristaša 6. siječnja nedugo prije nego su oni nasilno upali u zgradu Kongresa, prekinuvši sjednicu na kojoj je trebala formalno biti potvrđena pobjeda Joea Bidena na izborima 3. studenoga.

Što će reći Senat?e
Zastupnički dom američkog Kongresa glasao je u srijedu za opoziv predsjednika Donalda Trumpa zbog poticanja na prošlotjedni napad njegovih pristaša na Kapitol. Trump je time postao prvi predsjednik u povijesti koji je opozvan dvaput.

Do ovakvog ishoda, koji je bio očekivan, došlo je samo sedam dana prije isteka Trumpova mandata. Za opoziv su bila 232 zastupnika, među kojima i deset republikanaca. Protiv ih je bilo 197.

Zastupnički dom glasao je o jednoj formalnoj optužbi za opoziv – “poticanju na pobunu” – koja se odnosi na Trumpov govor tisućama njegovih pristaša 6. siječnja nedugo prije nego su oni nasilno upali u zgradu Kongresa, prekinuvši sjednicu na kojoj je trebala formalno biti potvrđena pobjeda Joea Bidena na izborima 3. studenoga.

U sukobima je život izgubilo pet osoba. Tijekom svog govora Trump je ponavljao lažne tvrdnje o namještanju izbora i pozivao svoje pristaše da marširaju na Kapitol.

Predsjednica američkog Kongresa Nancy Pelosi pozvala je tijekom rasprave zastupnike da opozovu Trumpa, rekavši da on mora odgovarati za poticanje na prošlotjedni nasilni napad na zgradu Kongresa. “Znamo da je predsjednik SAD-a potaknuo taj ustanak, tu oružanu pobunu protiv naše zemlje. On mora otići. On je očita i stvarna prijetnja naciji koju svi volimo”, izjavila je Pelosi.

Dodala je da Trump vodi “rat protiv demokracije” i da je na zgradu Kongresa nahuškao “pobunjenike” i “unutarnje teroriste”. Za vrijeme trajanja sjednice Zastupničkog doma sigurnost oko Kapitola bila je maksimalno pojačana.

Trump je tako postao prvi američki predsjednik koji je dva puta opozvan u Zastupničkom domu Kongresa, no male su šanse da se opoziv potvrdi dvotrećinskom većinom u Senatu koji će ionako do 20. siječnja, kad na dužnost stupa Joe Biden, biti pod republikanskom kontrolom.

Senat bi, međutim, mogao Trumpu zabraniti da se drugi put kandidira za dužnost jer je za to potrebna obična većina. Trump, jedan od samo trojice predsjednika protiv kojih je pokrenut postupak opoziva, prvi je kojemu se to dogodilo dvaput. Dosad nijedan američki predsjednik nije izbačen iz Bijele kuće opozivom. Trojica – Trump 2019., Bill Clinton 1998. i Andrew Jackson 1868. – opozvani su u Zastupničkom domu ali su oslobođeni u Senatu.

Izabrani američki predsjednik Joe Biden zatražio je u srijedu od Kongresa da radi na prioritetima njegovog programa, unatoč procesu opoziva koji se vodi protiv još uvijek aktualnog predsjednika Donalda Trumpa “Nadam se da će Senat pronaći način da provede svoje ustavne odgovornosti u vezi procesa opoziva, rješavajući istovremeno urgentna pitanja za naciju”, rekao je u priopćenju Biden, nakon što je Zastupnički dom Kongresa glasao u srijedu za opoziv predsjednika Donalda Trumpa zbog poticanja na prošlotjedni napad njegovih pristaša na Kapitol.

Među prioritetima koje je naveo Biden su potvrda članova njegovog kabineta, pokretanje američke ekonomije i nastavak plana distribucije cjepiva protiv covida-19. “Ovoj naciji prijete smrtonosni virus i neisigurna ekonomija”, upozorio je budući predsjednik koji prisegu treba položiti 20. siječnja.

Članak 25.
Donji dom američkog parlamenta, Zastupnički dom, izglasao je u utorak rezoluciju kojom poziva potpredsjednika Mikea Pencea da započne proces, koji se oslanja na 25. amandman Ustava, uklanjanja s vlasti predsjednika Donalda Trumpa.

Potpredsjednik Pence već je prije toga u pismu čelnici Zastupničkog doma Nancy Pelosi naveo da ne prihvaća tu inicijativu te da to neće napraviti. Oslanjanje na 25. amandman podrazumijeva da bi Pence i većina Trumpove administracije morali proglasiti Trumpa nesposobnim za obavljanje dužnosti. Pence je ranije u utorak odbio takav potez.

Očekuje se da će Zastupnički dom u srijedu glasati o Trumpovu opozivu s dužnosti pod optužbom da je inicirao pobunu protiv američke vlasti. Uz za sada četvero republikanaca koji su otvoreno najavili da će poduprijeti opoziv predsjednika Trumpa zbog poticanja na nasilan prekid rada američkog Kongresa demokrati u Zastupničkom domu spremni su za povijesno glasanje o uklanjanju predsjednika iz njegova ureda.

Osam dana uoči isteka Trumpova mandata Zastupnički dom će glasati o rezoluciji o opozivu kojom se optužuje republikanski predsjednik za poticanje pobune u govoru svojim pristašama prije nego li su oni nasilno upali na američki Kapitol, sjedište parlamenta, što je imalo za rezultat i petero poginulih. To će glasanje pokrenuti suđenje u Senatu, još uvijek pod kontrolom republikanske većine, iako još nije jasno ima li uopće dovoljno vremena ili političkog apetita za izbacivanje Trumpa iz ureda.

Demokrati prelaze na glasanje o opozivu nakon što su prethodno u utorak, uz 223 glasa ‘za’ i 205 glasova ‘protiv’, formalno izglasali rezoluciju kojom se poziva potpredsjednik Pence da se pozove na 25. amandman i pokrene Trumpovu smjenu. Pence je ranije u pismu Nancy Pelosi to odbio navevši kako “ne vjeruje da je to u najboljem interesu naše nacije i sukladno našem Ustavu” te je pozvao Pelosi i Zastupnički dom da se zajedno usmjere na miran prijenos vlasti i inauguraciju novog budućeg predsjednika SAD-a Joea Bidena.

Američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je u utorak, ne iznoseći čvrste dokaze, da je teroristička mreža Al Kaida uspostavila novu bazu u Iranu i da Sjedinjene Države imaju manje opcija za borbu protiv te organizacije sada kada se „ukopala” u toj zemlji.

Za HRT
Kristijan Ramadan, znanstvenik i profesor molekularne medicine na Sveučilištu Oxford, za HRT je rekao kako se svi moramo cijepiti ako želimo zaustaviti pandemiju koronavirusa.

Dodaje kako je dobrobit cijepljenja mnogo veća od rizika te naglašava da su dosad zabilježene tek blage nuspojave poput alergijskih reakcija, temperature i boli u ruci na mjestu uboda. “Kako ide progres cijepljenja, nisam baš siguran da je blizu kraj ove pandemije, zbog više razloga, prvi je dostupnost cjepiva”, rekao je Ramadan.

Razlika između Pfizerova, Modernina i AstraZenecina cjepiva, objasnio je Ramadan, je u tehnologiji. Pfizerovo i Modernino cjepivo bazirano je na unosu mRNK (glasnička RNK) koja kodira za željeni antigen, u ovom slučaju protein šiljka SARS-CoV-2 virusa. Oxfordsko cjepivo koristi se adenovirusom koji inficira čimpanze. “Produkt je sličan, uvijek je ekspresija proteina šiljka virusa da potakne naš imuni sustav, samo je drugačija tehnologija”, pojasnio je.

Iako klinički podaci nisu još potpuno poznati, Ramadan kaže da se imunost pokazuje već nakon prvog cijepljenja. “AstraZenecino štiti već dva tjedna nakon prvog cijepljenja oko 50 posto ljudi od težih covid-infekcija i hospitalizacija. Teško je reći jedna ili dvije doze. Britanija je promijenila ritam cijepljenja i odlučila da će drugo docjepljivanje provesti nakon 12 tjedana. Modernino i Pfizerovo štiti u 90 posto, ako ne i više slučajeva, dok Oxfordsko štiti 60 do 70 posto, ali ovisi u kojoj dozi. Oxfordsko se pokazalo jednako efikasno ako se primjenjuje pola doze i onda nakon osam tjedana dolazi druga doza, u tom slučaju štiti 90 posto. Nije bilo provedeno na dovoljnom broju ljudi da se može dovesti do konačnog zaključka”, kazao je Ramadan.

Antitijela koja su stvorena kod pacijenata od prijašnjeg soja štite i kod novog engleskog soja, kazao je Ramadan dodajući da virus korone nije toliko mutagen kao, recimo, virus influence. Ujedinjeno Kraljevstvo ušlo je u treći lockdown nakon što se posljednjih 6 do 8 tjedana pojavio novi soj koronavirusa s juga Engleske. Ramadan je pojasnio kako trenutno izgleda život na Otoku. “Taj novi soj virusa je mnogo infektivniji, postotak infekcija povećao se za čak 70 posto. U studenom i početkom prosinca bilo je manje hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Sve što nije esencijalno se zatvorilo, čak i škole i fakulteti, sve se izvodi online. Laboratoriji još rade, ali s restrikcijama. Može biti još gore, da se potpuno zatvore i tvornice, koje sada rade uz epidemiološke mjere”, rekao je.

Gjenero za Otvoreno.hr
HDZ je optužio dio medija za urotu s oporbom protiv Vlade. Predsjednik stranke Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković te Vladimir Šeks i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica na virtualnoj su sjednici Predsjedništva stranke bili jako kritični prema medijima, ali i oporbi, saznaje N1.

Poručili su da se dio medija udružio s opozicijom, lijevom te dijelom radikalne desnice, u tvrdnjama kako je država loše reagirala u kriznoj situaciji nakon razornog potresa i to sve kako bi naštetili HDZ-u i Vladi, kako N1 neslužbeno doznaje. Plenković je članovima Predsjedništva rekao da dio medija i oporba pokušavaju umanjiti ulogu Vlade u pomoći Banovini, a u tim ga je riječima podržao i Jandroković. Dubravka Šuica je ustvrdila da je evidentno da mediji pokušavaju srušiti HDZ, a da se to vidi i iz toga što ‘Banovinu zovu Banijom’.

Politički analitičar Davor Gjenero ističe kako nikada nije pametno izvršnoj vlasti da ratuje s medijima.

“Rat medija i vlasti uvijek završava loše za izvršnu vlast. Treba osmisliti ozbiljnu komunikacijsku strategiju i predstavljati ono što se želi predstaviti i izbjegavati sukob. Nije dobro ni vladi ni vladajućoj stranci da takve izjave i komentari dopiru do javnosti jer to uvijek smanjuje povjerenje u javnu vlast”, govori za Otvoreno.

Dodaje kako ne bi ulazio u to tko je u kojoj mjeri u pravu, “ali racionalni odnos prema medijima vas upućuje na to, da ako obnašate vlast, da ne ulazite u sukob”.

“Ako uđite u rat s medijima uvijek će opadati javni rejting te će uvijek mediji iz tog tipa sukoba izaći kao pobjednici. Kad s bilo kim netko tko je u poziciji vlasti ulazi u javni sukob riskira jer ljudi obično stanu na stranu onoga kog smatraju slabijom stranom u sukobu, a pretpostavlja se da je vlast veća nego moć medija, ne uvijek točna i ne uvijek s pravom, ali to je nekakva generalna pretpostavka”, zaključuje.

Podsjetimo, Vladu se kritizira da njezina reakcija te reakcija svih državnih službi nije bila odgovarajuća i pravovremena. Tek šest dana nakon potresa proglašena je katastrofa te je imenovan novi stožer civilne zaštite čiji je zadatak koordiniranje svih aktivnosti državnih i lokalnih službi na potresom pogođenim područjima.

Nacionalna sigurnost
Američki ministar domovinske sigurnosti Chad Wolf podnio je u ponedjeljak ostavku i time se pridružio nizu dužnosnika administracije predsjednika Donalda Trumpa koji su dali ostavke nakon što su Trumpovi pristaše prošloga tjedna provalili u zgradu Kongresa.

Naveo je kako odlazi zbog  “nedavnih događaja” i da je prvobitno namjeravao služiti ministarstvu do kraja Trumpove administracije, izvijestili su Fox News i CNN. Na dužnosti je proveo četrnaest mjeseci  , a napušta je u 23,59 sati u ponedjeljak po lokalnom vremenu. Na njegovo mjesto dolazi Peter Gaynor iz Federalne agencije za izvanredne situacije (FEMA), priopćio je tiskovni ured ministarstva domovinske sigurnosti.

Nakon spomenutih događaja , ostavke su uz ostale dale i ministrica obrazovanja Betsy DeVos, ministrica prometa Elaine Chao te Stephanie Grisham, predstojnica ureda “prve dame” Melanije Trump i bivša tajnica Bijele kuće za odnose s medijima.

U međuvremenu, potpredsjednik SAD-a Mike Pence u ponedjeljak se prvi put nakon kaosa 6. siječnja sastao s Trumpom. Kako su izvijestili američki mediji, pozivajući se na dužnosnika koji je htio ostati anoniman, do susreta je došlo u Ovalnom uredu, a razgovarali su o tjednu pred njima osvrćući se pritom na protekle četiri godine mandata.

CNN je, pozivajući se na izvor blizak Penceu, objavio da potpredsjednik kraj mandata želi provesti dajući do znanja ‘i našim saveznicima i našim neprijateljima da Amerika ima potpuno funkcionalnu vlast’, a da usput nastoji i ‘sniziti temperaturu’ u odnosima s Trumpom, koji su znatno narušeni nakon što je odbio postupiti po njegovoj naredbi i u Kongresu onemogućiti verifikaciju Bidenove izborne pobjede.

Sve se ovo događa na dan kad je FBI za interne potrebe izdao dramatično upozorenje da se diljem SAD-a, u svih 50 saveznih država pred tamošnjim skupštinama, kao i u Washingtonu na Kapitolu, spremaju “oružani prosvjedi” u danima uoči i na sam dan Bidenove inauguracije, 20. siječnja.

U dokumentu do kojeg su došli američki mediji spominje se i opasnost od “ustanka” bude li prije Bidenove inauguracije Trump smijenjen primjenom 25. ustavnog amandmana.

Kako se također navodi, FBI prati i izvješća o ‘raznim prijetnjama da će se nešto dogoditi izabranom predsjedniku Bidenu prije predsjedničke inauguracije, a dodatna izvješća sugeriraju prijetnje prema izabranoj potpredsjednici Kamali Harris i predsjednici Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi’.

Gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser u ponedjeljak je Amerikance pozvala da izbjegavaju glavni grad na dan inauguracije i da bolje sve prate preko medija jer je zabrinuta da bi u metropolu moglo doći još nasilnika.

Pozvala je pritom ranije spomenutog ministra domovinske sigurnosti Chada Wolfa da u Washingtonu proglasi “stanje pred katastrofu”, no sigurnosne su se pripreme za ceremoniju Bidenove prisege iznenada zakomplicirale s obzirom da je Wolf nekoliko sati kasnije objavio da podnosi ostavku.

Ipak, jedna od Wolfovih posljednjih odluka bila je nalog američkoj Tajnoj službi, zaduženoj za sigurnost predsjednika, da već u srijedu započne sa specijalnim pripremama koje bi u redovnim situacijama kretale dan uoči inauguracije.

Američka služba nacionalnih parkova objavila je u ponedjeljak da do 24. siječnja zabranjuje posjete spomeniku Georgeu Washingtonu u središtu američke prijestolnice zbog stalnih prijetnji skupina koje su prošli tjedan sudjelovale u upadu na Kapitol.

Služba je priopćila da te prijetnje mogu izazvati “poremećaje u inauguraciji koja se odvija na nekoliko područja parka National Mall. Kao odgovor na to služba će ukinuti sve posjete obelisku podignutom u čast Georgea Washingtona od 11. siječnja do 24. siječnja. 2021. Također se može očekivati privremena blokada cesta i svih obližnjih zgrada kako bi se sačuvala javna sigurnost i resursi parkova”, stoji u priopćenju.

Privatni odvjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa Rudy Giuliani suočio se s mogućnošću izbacivanja iz odvjetničke komore zbog svojih zapaljivih komentara uoči napada Trumpovih pristaša na američki Kongres

Dnevnik HRT-a
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da nema popuštanja mjera, dodavši kako je epidemiološka situacija bolja, a pritisak na zdravstveni sustav je sve manji.

“Želim vjerovati da je to rezultat odgovornosti građana, ali to pokazuje i puni smisao naših mjera. Ne smijemo napraviti ništa što bi ugrozilo ove pozitivne trendove, osobito ako se osvrnemo na zbivanja u okolnim zemljama, na taj tzv. treći val, na moguće posljedice druženja tijekom blagdana, a i s obzirom na specifičnu situaciju u Hrvatskoj, a to je zbivanje u Sisačko-moslavačkoj županiji. Tamošnje okolnosti mogu pridonijeti širenju epidemije, moramo biti oprezni”, rekao je ministar u Dnevniku HTV-a.

Na pitanje koliko je zadovoljan cijepljenjem u Hrvatskoj, rekao je da je Vlada RH napravila sve što je bilo moguće da se osigura cjepivo. “Interes je velik, traži se i cjepivo više. Građani su poklonili vjeru znanosti, struci, medicini. Moramo dosegnuti stupanj procijepljenosti više od 70%, i vjerujem da ćemo to postići. Tjedno dolazi 17.550 doza Pfizerova cjepiva, do kraja ožujka 264.000 doza. Sutra dolazi Modernino cjepivo, do kraja veljače ukupno 52.000 doza, dobre vijesti su i da  je AstraZeneca napredovala u procesu te će EMA uskoro odobriti i to cjepivo 29. siječnja. Realno je moguće do kraja ožujka procijepiti milijun građana”, kaže Beroš.

Beroš je rekao  da će se privatni zdravstveni djelatnici cijepiti potkraj siječnja, početkom veljače. Prioritet su kod cijepljenja, ponovio je, korisnici domova za starije, djelatnici sustava socijalne skrbi, medicinski djelatnici. U drugoj fazi  cijepit će se stariji od 65 godina i kronični bolesnici, a mlađi od 65. potkraj veljače, početkom ožujka, što ovisi o dinamici dostave cjepiva.

CNN
Potpredsjednik Mike Pence nije isključio mogućnost pokretanja opoziva predsjednika Trumpa, po 25. amandmanu (nesposobnost za obavljanje funkcije), objavio je CNN, pozivajući se na izvore bliske potpredsjedniku Penceu.

Podsjetimo, Pence se konzultirao s Pentagonom o raspoređivanju Nacionalne garde, za vrijeme upada Trumpovih pristaša na Kapitol, te ih je oštro osudio. Više medija izvijestilo je kako će Mike Pence, za razliku od Trumpa, prisustvovati Bidenovoj inauguraciji 20. siječnja.

Demokrati traže Trumpov opoziv zbog poticanja svojih pristaša, koji su upali u zgradu Kongresa. Predsjednica Zastupničkog doma, demokratkinja Nancy Pelosi rekla je kako će demokrati pokrenuti proces opoziva Donalda Trumpa u kongresu idućeg tjedna, ako ranije opoziv ne pokrene Mike Pence.

CNN tvrdi, pozivajući se na svoje izvore, da je Trump ljutit na Pencea zbog navedenih postupaka i zbog sudjelovanja u potvrdi rezultata izbora u Kongresu (potpredsjednik presjeda sjednicom na kojoj se potvrđuju rezultati). Pence pak, piše CNN, smatra kako je potrebno “ostaviti na stolu” mogućnost aktiviranja 24. amandmana. U četvrtak su izvori bliski Penceu rekli da je “malo vjerojatno” da će Pence aktivirati 25. amandman.

Za HRT
U emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” o tome kako su posljednji sati u SAD-u obilježeni ostavkama onih koji su bili zaduženi za sigurnost u Kongresu, te kako postoji oko toga dosta nejasnoća govorili su profesor Goran Bandov i ekonomski analitičar Domagoj Juričić.

 Politolog sa Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov kazao je kako se njemu čini da su Američke Sjedinjenje Države pokazale čvrstu demokraciju.

– Demokracija koja se može oduprijeti čak i vrlo snažnoj volji svoga predsjednika, koji nedemokratskim metodama pokušava uzurpirati vlast, to pokazuje čvrstu demokraciju, istaknuo je Bandov.

Bandov je naglasio kako slika koja je poslana drugim zemljama i medijima je vrlo neugodna. Poručio je kako će trebati proći neki period da SAD pokaže da je svjetlo demokracije, iako su oni tu demokraciju obranili.

Politički i ekonomski analitičar Domagoj Juričić istaknuo je kako je američki predsjednik Donald Trump narcisoidna osoba koja traži pažnju i koja je navikla živjeti na valu marketinga, pa iako se o njemu pričalo i loše. Naglasio je kako je to funkcioniralo neko vrijeme, ali je pitanje koliko štete je ostavilo. Juričić je kazao da je demokracija u Americi pokazala svoju snagu. Kazao je kako je pred Bidenom težak zadatak jer će tražiti puno psihofizičke spremnost da s jedne strane Ameriku koja je “načeta” s Covidom i podjelom u društvu, ali koja je “načeta” s činjenicom da on unutar svoje Demokratske stranke nema sasvim čvrstu podršku.

Juričić je kazao kako pred Trumpom stoji još nekoliko alata kojima on može amnestirati sebe i sve one koji su pomagali na huškanje situacije, ali i sve prosvjednike koje su ušli u Kongres.

– On ima mogućnost amnestiranja tih ljudi i reći – evo dajem svima pomilovanje. To bi bio jedan finalni akt koji bi potvrdio njegovu huškačku prirodu u ovom slučaju. Vidjet ćemo hoće li se to dogoditi, ali on za to prostora ima, rekao je.

Istaknuo je kako je ključno da institucije odrade svoj posao i da je ključno da ih u tome nitko ne ometa, jer ako akteri koji su izvršili na neki način teroristički čin ne odgovaraju, onda će ostati poruka svima drugima da ta djela su nekažnjiva.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u četvrtak da sada svoju pozornost okreće glatkom i urednom prijenosu vlasti, nakon što je Kongres potvrdio izbornu pobjedu demokrata Joea Bidena.

“Kongres je potvrdio rezultate. Nova administracija bit će inaugurirana 20. siječnja. Ja sam sada usredotočen na to da osiguram glatku, urednu i besprijekornu primopredaju vlasti. Ovo je trenutak za ozdravljenje i pomirenje”, rekao je Trump u video poruci objavljenoj na Twitteru dan nakon što su njegovi pristaše upali u Kapitol pokušavajući spriječiti potvrdu Bidenove pobjede.

Trump je osudio nasilje rekavši da su izgrednici “oskvrnuli sjedište američke demokracije”.

Oni koji su počinili nasilje, ne predstavljaju našu zemlju, a oni koji su prekršili zakon, platit će, rekao je Trump.

“Služiti vam kao predsjednik bila mi je najveća čast u životu”, ističe Trump u videu. “A svim svojim divnim pristašama poručujem: znam da ste razočarani, ali želim da znate da naše nevjerojatno putovanje tek počinje”.

Trumpova izjava uslijedila je nakon poziva vodećih demokrata, predsjednice Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi i vođe demokrata u Senatu Chucka Schumera potpredsjedniku Mikeu Penceu i Trumpovu kabinetu da primijene 25. amandman kojim bi se predsjednika odmah uklonilo s dužnosti.

Ne dogodi li se to, Pelosi je najavila da će najvjerojatnije sazvati Zastupnički dom kako bi pokrenuo postupak opoziva predsjednika zbog njegove uloge u neredima u srijedu, u kojima je poginulo pet osoba, među kojima i kapitolski policajac.

Velik dio svjetskih medija za nasilje izravno krivi odlazećeg predsjednika, optužujući ga da je ohrabrivao prosvjednike. U Britaniji na naslovnici The Timesa stoji kako su „Trumpovi pobornici upali u srce američke demokracije“, a britanski list opisuje kako su „demokrati i republikanci stavili gas maske i sakrili se ispod stolova dok su se njihovi zaposlenici krili u uredima“. „Demokracija pod opsadom“, naslov je u Daily Telegraphu koji piše o „scenama nasilja i kaosa bez presedana“ u Washingtonu i „hordama Trumpovih pobornika“ koji su ušli u Kapitol.

Za Guardian je to predstavljalo „najdramatičniji izazov američkom demokratskom sustavu od građanskog rata“. U većini europskih dnevnih novina u opisivanju događaja u američkoj prijestolnici ponavljaju se riječi „kaos“ i „sramota“, prenosi agencija France Presse.

Njemački Die Welt započinje svoj novi broj s naslovom „Dan sramote za američku demokraciju“. „SAD je doživjela svoj prvi pokušaj nasilnog puča“, napisao je dopisnik tih novina iz Washingtona Clemens Wergin. „Predsjednik, njegove laži i beskičmeni republikanci politički su odgovorni za to“, dodaje Nijemac.

Sueddeutsche Zeitung pod naslovom „Državni udar ludila“ također govori o „sramoti Washingtona“, a španjolski El Pais piše kako je Trump „ohrabrio kaos“. Talijanske dnevne novine La Repubblica otišle su još dalje, povlačeći paralelu s talijanskim diktatorom Benitom Mussolinijem i njegovim stupanjem na vlast dvadesetih godina prošlog stoljeća. „Amerika, cijela Amerika, na televiziji uživo užasnuta je pratila događaje koji sliče maršu na Rim – upad na Kapitol i napad na svetost demokracije“, stoji u članku Maria Platera. La Corriere della Serra napravio je profil Proud Boysa, krajnje desnih pobornika odlazećeg američkog predsjednika.

„Desni ekstremisti, ali i žene i mladi. Izravno pozvani od Trumpa koji je potom pokušao smiriti situaciju na televiziji: ‘Mi smo stranka zakona i reda’. No bilo je prekasno“, piše Corriere.

Francuski Liberation na naslovnici piše o Trumpovoj „strategiji kaosa“, dok unutar novina govori kako je „Trump zapalio Washington“. „Trumpov napad na američku demokraciju u srijedu je postao konkretan i simboličan kad su njegovi pobornici, razbješnjeni njegovim govorom, uspjeli provaliti u Kapitol“, pišu Francuzi.

Kolumnist Le Figaroa Philippe Gelie piše kako je Trump mandat mogao dovršiti kao „predsjednik naroda“, s ostavštinom koja je sporna, ali se ne može zanemariti. „Umjesto toga, njegov narcizam je bio snažniji od njegovog dostojanstva“, napisao je Gelie, dodavši kako je odlazeći predsjednik „pogazio demokraciju“.