Politika

Suđenje bivšim dužnosnicima Katalonije, optuženima za pobunu protiv Španjolske, koje bi moglo trajati tri mjeseca te izazvati tenzije počinje u utorak u Madridu.
Sudski proces protiv dvanaestero Katalonaca koji su u listopadu 2017. organizirali referendum o nezavisnosti pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika, a zatim na temelju rezultata sudjelovali u izglasavanju uspostave samostalne republike Katalonije, najznačajnije je suđenje u Španjolskoj u zadnja četiri desetljeća.

Posljednji put se ondje sudilo za pobunu protiv države 1982. nakon neuspjelog pokušaja državnog udara. Pukovnik Antonio Tejero zapucao je iz pištolja u parlamentu u Madridu gdje je ušao u pratnji oko 200 pripadnika civilne garde dok su tenkovi bili spremni za izlazak na ulice. Taj pokušaj vojnog državnog udara je propao a Tejero je bio osuđen na maksimalnu zatvorsku kaznu od 30 godina.

U utorak, 36 godina kasnije, španjolsko državno odvjetništvo traži 25 godina zatvora za Oriola Junquerasa, bivšeg potpredsjednika vlade Katalonije. Među ostalim optuženima nalazi se osmero consellera (ministara) katalonske vlade, bivša predsjednica katalonskog parlamenta te dvojica lidera nevladinih organizacija. Njima prijete nešto niže zatvorske kazne također za pobunu, neposluh i korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio španjolski ustavni sud.

Većina ih se nalazi oko godinu dana u pritvoru te će ih ispitati sedmero sudaca u glavnoj sali suda u Madridu. Tijekom suđenja koje bi moglo trajati do kraja svibnja, a presuda biti donesena na ljeto ili jesen bit će ispitano oko 600 svjedoka. Među njima i bivši španjolski konzervativni premijer Mariano Rajoy, koji je bio na vlasti u vrijeme referenduma, predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent i gradonačelnica Barcelone Ada Colau.

U ponedjeljak popodne bile su pojačane mjere sigurnosti, uklonjeni koševi za smeće oko zgrade suda te su zabranjena okupljanja i prosvjedi u okolici. Katalonska vlada je 1. listopada 2017. organizirala referendum o nezavisnosti unatoč zabrani ustavnog suda i španjolske vlade. Prema ustavu donesenom 1978., nakon što je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju, Katalonija je dobila svoju vladu, parlament, policiju, škole i upotrebu vlastitog jezika kao službenog no ne i mogućnost referenduma o punoj samostalnosti. Prema tumačenju ustavnog suda zabranjeni su referendumi u 17 pokrajina, od kojih je jedna Katalonija.

Stanovnici su, međutim, izašli na birališta a slike policije koja pendrecima i gumenim mecima rastjeruje birače ispred ulaza te uzima biračke kutije obišle su svijet. Intervenirale su španjolska nacionalna policija i civilna garda nakon što katalonska policija nije spriječila glasovanje. Zagovornici ostanka pod Španjolskom uglavnom su bojkotirali referendum.

Na temelju rezultata je u parlamentu u Barceloni, gdje većinu mjesta drže zagovornici nezavisnosti, bila izglasana uspostava republike Katalonije. Ona međutim nije zaživjela na terenu budući da je vlada u Madridu posegnula za izvanrednom mjerom iz ustava te preuzela direktno upravljanje nad pokrajinom na obali Sredozemnog mora.

Pri tome je otpustila katalonsku vladu te sazvala izvanredne parlamentarne izbore u Kataloniji. Katalonska vlada nije pozvala stanovnike na pružanje otpora. Prije i nakon proglašenja pozivala je na mirne i nenasilne masovne prosvjede.

Na novim izborima održanima dva mjeseca kasnije opet su pobijedile stranke koje zagovaraju samostalnost Katalonije. Nekoliko bivših članova vlade predvođenih predsjednikom Carlesom Puigdemontom otišlo je u inozemstvo odmah nakon izglasavanja republike te su zajedno s onima koji su ostali u Barceloni optuženi za pobunu. Puigdemonta je Belgija odbila izručiti te on iz mjesta Waterloo kraj Bruxellesa vodi međunarodnu kampanju u korist nezavisnosti.

Oni koji su ostali pritvoreni su i sprovedeni na sud gdje će biti ispitani u nadolazećim danima. Zagovornici nezavisnosti tvrde kako su oni „politički zatvorenici“ nad kojima se provodi represija dok unitaristi i španjolska vlada ističu da je riječ o „zatvorenim političarima“ koji su prekršili zakon.

Aktualna katalonska vlada traži njihovo puštanje na slobodu a također i predsjednik parlamenta u Barceloni u kojem pobornici dogovornog i međunarodno priznatog referenduma imaju većinu mjesta. Tvrde da je optužba za pobunu neopravdana jer tijekom procesa prema izglasavanju nezavisnosti nisu koristili nasilje.

Španjolski premijer Pedro Sánchez, koji je uz potporu katalonskih stranaka u lipnju izabran za premijera, pokušao je ublažiti tu kvalifikaciju. Odvjetnici vlade optužili su ih samo za neposluh i nezakonito korištenje javnog novca no državno odvjetništvo je ostalo pri optužbi za pobunu.

Suđenje počinje dan prije glasovanja o proračunu u španjolskom parlamentu gdje je Sánchezovoj manjinskoj vladi ponovo potrebna podrška katalonskih stranaka. Kako bi ih pridobio prošli tjedan im je ponudio dijalog preko posrednika, a oni su zatražili da to bude međunarodno nepristrana osoba. Dio Sánchezovih socijalista se međutim pobunio protiv premijera, bojeći se da bi na regionalnim i lokalnim izborima u svibnju mogli izgubiti pozicije zbog takve odluke prema Kataloniji, dok je španjolska oporbena desnica organizirala u nedjelju masovne prosvjede u Madridu optuživši Sáncheza za izdaju. Smatraju da bi time izjednačio status Španjolske i Katalonije.

Tisuće španjolskih zastava zavijorile su se na prosvjedu na Trgu Kolumba, u središtu Madrida, udaljenom stotinjak metara od suda. To je mjesto jedno od najupečatljivih simbola monarhije budući da se ondje nalazi divovska zastava Španjolske te spomenik Kristofora Kolumba. Deseci tisuća prosvjednika tražili su jedinstvo Španjolske i ostavku Sáncheza, a prosvjed je bio ujedinio tri stranke centra i desnice koje su sazvale najmasovnije okupljanje od kada su socijalisti došli na vlast.

Socijalisti su odgovorili kako nikada nisu namjeravali učiniti ikakav ustupak koji bi povrijedio ustav i cjelovitost Španjolske. Sánchez je zatim prekinuo dijalog s katalonskom vladom te će sasvim izgledno u srijedu propasti njegov prijedlog proračuna nakon čega bi trebao sazvati prijevremene izbore za proljeće.

Katalonska vlada je pak poručila da neće odustati od prava na samoodređenje naroda a još ranije je pozvala Katalonce na generalni štrajk i masovne prosvjede budu li bivši dužnosnici osuđeni. Tijekom idućih tjedana očekuju se prosvjedi i Katalonaca i zagovornika cjelovitosti Španjolske. Suđenje bi moglo završiti pred početak ljetne sezone kada na pješčane plaže Katalonije dolaze tisuće stranih turista. Katalonija je turistički i gospodarski motor Španjolske gdje nastane 19 posto svih proizvoda i usluga.

Suđenje koje će početi u 10 sati u utorak pratit će i deseci inozemnih novinara. Katalonska vlada se bila obratila brojnim međunarodnim institucijama uključujući i Ujedinjene narodne tvrdeći da se vodi nepošteno suđenje protiv ljudi koji su svom narodu pružili mogućnost da izrazi svoje mišljenje na biralištima. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, odgovorila je kako je Španjolska demokratska zemlja u kojoj će imati pravedno suđenje te da je potrebno poštivati njen ustav.

Suđenje će sa zanimanjem pratiti i neki dijelovi Europe poput Škotske, Farskih Otoka i Korzike sa sličnim težnjama o samostalnosti. U Madridu su na brojnim zgradama istaknute španjolske zastave dok u Kataloniji mnogi stanovnici nose žute vrpce, simbol zahtjeva za puštanjem na slobodu optuženih dužnosnika.

Radi se o drugom govoru o stanju nacije Donalda Trumpa, ali je to prvi govor pred podijeljenim Kongresom, gdje republikanci imaju većinu u Senatu, a demokrati u Zastupničkom domu.
“Zidovi djeluju i zidovi spašavaju živote. Stoga hajdemo surađivati, postići kompromis i postići sporazum koji će učiniti Ameriku sigurnom”, rekao je, uz ostalo američki predsjednik. Jasno, demokrati zid smatraju bacanjem novca, neučinkovitim, nazadnim i nemoralnim.

Piše: Andrea Latinović/ Direktno.hr

Unatoč tome što je Trump bio prilično pomirljiv, čak nije ni ”divljao” temperamentno na svoj način, a zatim i ustvrdio kako ”program koji predstavlja nije ni republikanski ni demokratski, već program američkog naroda. Zajedno možemo okončati desetljeća političkih blokada, izliječiti stare rane, izgraditi nove koalicije, naći nova rješenja”, demokrati su izjavili da je on svojim riječima samo dodatno podijelio ionako duboko podijeljenu Ameriku.

On sam kao da se nije mogao odlučiti želi li katkada surađivati s demokratima, ili definitivno ne, a oni su u tom pogledu čak bili jasniji. Nisu odobravali njegov govor, osim u onom dijelu u kojem je istaknuo kako je za njegova mandata u Kongresu više žena nego ikada prije, a na te su riječi demokratske zastupnice ustale i zapljeskale.

To je ujedno bilo i jedino odobravanje od strane demokrata republikanskom predsjedniku, kojega oni istinski preziru. U svakom slučaju, riječ je o vrlo zanimljivom govoru, u kojem je Trump pokušao pokazati svoju otvorenost. Upravo primjer za to je fakt da je pohvalio broj žena u Kongresu, što ipak ima dodatnu težinu, obzirom da ga demokratska javnost inače smatra teškim seksistom i čovjekom koji ponižava žene u svakoj prilici. Uostalom, svjedočimo čestim objavama raznih seks-afera, u kojima je američki predsjednik navodno sudjelovao, a repovi se vuku godinama.

Ostao, je naravno i pri svom cilju izgradnje zida prema Meksiku, ali opet, s druge strane, hvalio je i legalne imigrante, kao dobrodošle u SAD, za razliku od ilegalnih koje po svaku cijenu želi spriječiti zidom. No, realno analizirajući, taj ”famozni” zid najvjerojatnije ni neće biti izgrađen, iako se o njemu vode strahovite diskusije ne samo u SAD-u, već i u ostatku svijeta, od trenutka kada je Trump i ušao u Bijelu kuću. Prije svega, izgradnja tog zida nema punu potpore ni kod republikanaca, obzirom da je više od 60 posto Amerikanaca protiv njega, iako zid već postoji kao takav na većem dijelu američko-meksičke granice. Ali, on i dalje nije onakav zid sa specifičnim namjerama kakav je Donald Trump želio.

Moglo bi se reći da je zid bio jedan od lukavih mamaca za glasove, u tijeku bepoštedne borbe između Trumpa i demokratkinje Hillary Clinton, 2015. i 2016. godine. Zacijelo je i sam Trump znao da taj poduhvat neće biti lak, možda čak i neizvediv na način kako je on to zamislio, iako ga on osobno svakako želi. Ipak, bila je to udica za veliki dio američkih građana, posebice republikanskih stavova, koje se maksimalno plašilo putem njegovih kontroliranih medija o novom, gotovo ubojitom valu migranata koji bi mogao preplaviti SAD. Kao stavka u ogromnom američkom proračunu, zid i nije toliko skup, ali svi ga stavljaju kao ”crvenu liniju” koja mora, ili ne smije proći, zapostavljajući činjenicu da on ionako u većem dijelu postoji.

Puno je toga Trump rekao, a vrlo upečatljivo je zazvučalo kako SAD ”nikada neće biti socijalistička zemlja”! Je li netko ozbiljan u takvo što ikada i povjerovao?! Svakako, pohvalio se i najmanjom nezaposlenosti u Americi u pola stoljeća, snažnim rastom proizvodnje nafte i plina, ali pritom nije istaknuo daljnje raslojavanje američkog društva, kao i rapidno propadanje srednje, posebice niže srednje klase. I još nešto zanimljivo: rekao je da ukoliko želimo mir i zakonje, ne možemo imati rat i istrage, aludirajući pritom na istrage vezane uz njega samoga.

Bez obzira na očekivane demokratske kritike, ove je godine Trump zvučao blaže, iako i dalje na apsolutnim postulatima svoje politike, ali i sigurnije, zrelije. Čini se da su ga demokrati ipak debelo podcijenili, a on je u ove dvije i nešto sitno godine mandata, naučio dobro kontrolirati svoj karakter, javne istupe, ali i slušati puls javnosti, iako je u svakom njegovom nastupu i dalje puno elemenata show-businessa. Uostalom, toliko je desetljeća i sam bio zvijezda biznisa, ali i zabave. On je jednostavno takav. Simple as that.

Izvor: https://direktno.hr/eu-i-svijet/trumpovo-izvjesce-o-stanju-nacije-zacementirao-svoju-politiku-jedino-nije-sagradio-toliko-zeljeni-zid-146392/

Premda je pozivao na jedinstvo, američki predsjednik Donald Trump u svojem je govoru o stanju nacije u utorak jasno dao do znanja da to znači da od demokrata očekuje potporu za svoje politike i da obustave istrage protiv njegove administracije, piše u srijedu Reuters u analizi.
Unatoč pozivima da se prevladaju „stare podjele” i provode inicijative koje imaju potporu obiju stranaka, Trump je ponovio dobro poznate teme koje će dominirati njegovom predizbornom kampanjom za predsjedničke izbore 2020.: tvrdo stajalište o imigraciji i sigurnosti granica, duboku sumnjičavost prema sporazumima o trgovini i vanjskopolitičko načelo „Amerika na prvom mjestu”. Premda je u govoru spomenuo neke važne ciljeve oko kojih postoji suglasje s demokratima kao što su borba protiv HIV-a i raka među djecom, Trump je svojim najvatrenijim pristašama dao do znanja da nema namjeru pristati na kompromise u pitanjima koja su mu najvažnija.

„Premda je bilo puno trenutaka u kojima je pozivao na jedinstvo, predsjednik si je uzeo vremena za obraćanje svojoj biračkoj bazi u pitanjima oko kojih su stranke podijeljene kao što su istrage, imigracija i pobačaj”, rekao je Ron Bonjean, dugogodišnji republikanski strateg u Washingtonu.

„Nakon Trumpovog noćašnjeg govora ništa se nije promijenilo jer su obje strane jednostavno preduboko ukopane u svojim pozicijama da bi bio moguć bilo kakav važniji kompromis”, smatra on. Nakon što je pristao privremeno deblokirati saveznu vladu nakon puna 35 dana što mu je jako naštetilo, Trump nije dao naslutiti da kani popustiti u vezi svojeg zahtjeva da se osigura više od pet milijardi dolara za izgradnju zida na američkoj granici s Meksikom, nego je baš naprotiv velik dio govora posvetio obrani tog zida.

Pritom je koristio istu retoriku kakvu se moglo čuti na prošlogodišnjim kongresnim izborima, upozoravajući na „navalu” migranata iz Srednje Amerike, da na granici vlada „bezakonje” i da su ilegalni imigranti ubili „nebrojene” Amerikance. Zid će „biti izgrađen”, naglasio je. „Zidovi funkcioniraju i zidovi spašavaju živote.”

Otvoreno je upozorio demokrate da ga puste na miru ili neće surađivati s njima. „Ako želimo da bude mira i zakona, ne može biti rata i istraga”, poručio im je. „To jednostavno tako ne ide.”

Uz to, govoreći o vitalnom američkom gospodarstvu, dao je do znanja da neće oklijevati okriviti demokrate za bilo kakve probleme u tom pogledu. Trump je također ponovno raspirio kulturne podjele, posvetivši dio govora kritikama zakona o pravu na pobačaj u New Yorku i Virginiji koje ide do poroda i čak nakon toga, čime želi privući evangeličke birače.

Doug Thornell, dugogodišnji savjetnik demokrata u Kongresu, komentirao je da se Trumpov govor ne razlikuje puno od onoga što se može čuti na njegovim predizbornim skupovima. „Puno ljudi ovaj će govor zapamtiti po njegovoj kontinuiranoj opsesiji zidom, demoniziranjem imigranata i bizarnim napadom na kongresne istrage. Doista zapanjujuće.”

No Alex Conant, bivši visoki savjetnik republikanskog predsjedničkog kandidata Marca Rubija, napomenuo je da je Trump uspio pokazati da je otvoren za suradnju s demokratima u pitanjima kao što su cijene lijekova koji se izdaju na recept. „Nakon nekoliko teških tjedana, ovo je bilo resetiranje koje je Trumpu trebalo”, rekao je. „Iznio je popularnu agendu i uobličio velika aktualna politička pitanja na najbolji mogući način.”

Govor je održan u važnom trenutku njegova mandata. „Ovo je govor kojim je Trump započeo predizbornu kampanju”, kazao je za njemačku agenciju dpa Scott Jennings, republikanski konzultant iz Kentuckyja i bivši politički savjetnik predsjednika Georgea W. Busha.

„U ovom trenutku u Bijeloj kući se shvatilo da republikanska biračka baza nije dovoljno velika za pobjedu na izborima”, rekao je analitičar javnog mišljenja za Republikansku stranku David Winston.

Trump je prvi predsjednik u suvremenoj američkoj povijesti koji u anketama nikada nije dobio potporu 50 posto Amerikanaca. A pozicija republikanaca u međuvremenu samo se pogoršala zbog blokade vlade. Zadnja anketa Ipsosa pokazuje da Trumpa podržava jedva nešto više od 39 posto birača, najmanje od prošlog listopada. Njegovim rezultatima nezadovoljno je više od 56 posto Amerikanaca. Suočen je i s neugodnom istragom posebnog istražitelja Roberta Muellera koji istražuje moguću povezanost njegove predizborne kampanje s ruskim dužnosnicima i moguće ometanje pravde.

Prije godinu dana isto se tako zauzeo za suradnju s demokratima, a godinu su obilježili gubitak republikanske većine u Zastupničkom domu, žestoka borba oko kandidata za vrhovnog suca Bretta Kavanaugha i duga blokada vlade.

Cijelo vrijeme Trump je redovito kritizirao demokrate na Twitteru da nisu ni od kakve koristi, da nisu domoljubi i da opstruiraju vlast. „Nema razloga vjerovati da želi jedinstvo. On prosperira na nejedinstvu”, rekao je John Geer, stručnjak za javno mnijenje sa Sveučilišta Vanderbilt.

Neki republikanci isto tako sumnjaju da će demokrati htjeti surađivati s Trumpom u bilo čemu kako mu ne bi povećali izglede da bude ponovno izabran. „Oni su u biti odlučili da je njihova zadaća u novoj većini da njegov mandat bude irelevantan i da ga prisile da ode što je moguće prije”, zaključio je Scott Jennings.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, koja je u srijedu sudjelovala na Molitvenom doručku u Sisku, rekla je da nije za reviziju Vatikanskih ugovora.
Na pitanje novinara kakvo je njeno stajalište o reviziji Vatikanskih ugovora, Grabar-Kitarović je odgovorila kako je njezin stav već poznat i da ona nije za reviziju vatikanskih ugovora. To bi, kako je istaknula, moglo postavljati opasne presedane u međunarodnom pravu, osim ukoliko obje strane nisu zaključile da bi trebalo doći do revizije iz određenih praktičnih razloga.

Neposredno prije početka Molitvenog doručka, predsjednica Grabar-Kitarović rekla je kako joj je zadovoljstvo sudjelovati u toj vjerskoj manifestaciji. “Ovo mi je zapravo prvi Molitveni doručak u Hrvatskoj, a sudjelovala sam u Sjedinjenim Američkim Državama, na mnogim molitvenim doručcima”, rekla je i napomenula kako će naglasak njezina izlaganja biti na ulozi žene u politici i crkvi budući da je i njoj osobno vjera “važna komponenta života i svojevrsni moralni kompas”.

“Zato ću govoriti o ulozi vjere u životu političara i o ekumenskom dijalogu, koji može biti primjer i nama političarima kako rješavati pitanja dijalogom”, istaknula je. Tradicionalni Molitveni doručak održan je u Sisačkoj biskupiji šestu godinu za redom u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve.

Sisački biskup mons. Vlado Košić rekao je kako je Molitveni doručak okupio najodgovornije ljude iz civilnog sektora, politike, znanosti, kulture, kao i dužnosnike crkve. Uz biskupa i njegove suradnike bili su tu i kanonici, dekani, arhiđakoni, zatim saborski zastupnici župani, deset gradonačelnika, 27 načelnika općina i drugi. “Sve naše teme dosad su bile vezane uz ulogu vjernika u politici. Imamo čast da naša razmišljanja ovaj put podijelimo i s našom predsjednicom. Riječ je o temema koje se tiču svih nas, na dobro našeg puka i svih vjernika naše biskupije. Svojom molitvom nastojimo u tome pomoći. Koristimo priliku da na temelju kršćanskog usmjerenja tražimo neka rješenja. Naša je predsjednica vjernica i drago nam je da imamo vjernike u politici, od kojih i očekujemo da se ponašaju kao vjernici kršćanskog morala i socijalnog nauka crkve”, rekao je biskup Košić.

Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić je također je ustvrdio kako bi se političari trebali ponašati sukladno katoličkim, ali i općim ljudskim vrijednostima.”Moramo prije svega biti ponizni, pravedni i odgovorni u svom poslu. To nije jednostavno, jer u politici često ima i drugačijih promišljanja i postupaka. Vjerujem da i ovaj molitveni doručak doprinosi rješavanju takvih dilema”, rekao je Žinić.

U povodu 9. obljetnice ponovne uspostave Sisačke biskupije i 20. obljetnice svog biskupskog ređenja, sisački biskup Vlado Košić predvodit će u srijedu, 6. veljače, u 19 sati u katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku, misu zahvalnicu.

U četvrtak, 7. veljače u 10 sati, u sisačkom Velikom Kaptolu pod predsjedavanjem biskupa Košića održat će se Svećenički dan Sisačke biskupije. Tom će prigodom dr. Valentina Mandarić održati predavanje s temom “Izazovi pastorala mladih danas”.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić poručio je u srijedu kako je Hrvatskoj, da bi bila moderna i progresivna zemlja, potrebna revizija Vatikanskih ugovora, te da treba jasno utvrditi obrazac po kojem Crkva prima novac iz državnog proračuna. “Neprihvatljiva je činjenica da je ta formula sada vezana uz broj župa, što Crkvu potiče na osnivanje novih župa iako za to nema realne potrebe, s obzirom na sve manji broj stanovnika, a posljedično i vjernika u Hrvatskoj”, rekao je Bernardić u stanci za slobodan govor u Hrvatskom saboru.

Građani bi, kaže, morali precizno znati u što Crkva ulaže stotine milijuna proračunskih kuna, a Crkva bi trebala podnositi izvješća u kojima bi pravdala njihovo trošenje. “Crkva definitivno treba pomoć, ali ne tako da političari iz proračuna daju novce kako hoće i crkvenim zajednicama kojima žele. Ako je netko vjernik trebao bi Crkvi davati iz svoje plaće ili mirovine, kao što je to primjer u Njemačkoj, a ne da se uzima od svih građana”, kazao je čelnik SDP-a.

Jedina je namjera SDP-ova prijedloga izmjene Vatikanskih ugovora, ističe, da se djeca ne diskriminiraju po vjerskoj osnovi, da se uštedi novac, da Crkveno trošenje novca bude transparentno i da se rad nedjeljom adekvatno plati, dodao je.

Bernardić se u izlaganju osvrnuo i na nedavne izjave hvarskog biskupa Petra Palića, koji je u svojoj propovijedi istaknuo da danas “sve više osjećamo svojevrsnu vjersku nepismenost novih generacija” te da je “za razliku od apostolskih vremena, kad je poganstvo bilo nešto izvan i nasuprot vjerničkim zajednicama, danas sekularizam ušao u kuće i postao djelom našega postojanja”.

Pogrešno je sekularizam poistovjetiti s ateizmom

“To zapravo pokazuje elementarno nepoznavanje pojma sekularnosti i uplitanje Crkve u temeljna prava i slobode pojedinca zajamčene Ustavom”, poručio je Bernardić.

Pogrešno je, kaže, sekularizam poistovjetiti s ateizmom, jer sekularnost ne znači nepostojanje ili čak zabranu religije. Naprotiv, preduvjet sekularnosti je postojanje slobode savjesti i vjeroispovijesti, prava na pripadanje vjerskoj zajednici, prava na promjenu ili napuštanje određene vjerske zajednice, kao i prava na nevjerovanje i nepripadanje ni jednoj vjerskoj zajednici, rekao je.

Bernardić smatra kako se i nastava vjeronauka u školama mora reogranizirati i to tako da se održava tijekom prvog ili posljednjeg školskog sata, kako ostala djeca koja ga ne pohađaju ne bi bila diskriminirana. “Međutim, stava smo da je u konačnici, vjeronauku mjesto u crkvama, a ne u školama”, poručio je.

Bernardić drži da rad nedjeljom treba bolje regulirati, jer iako ga se ne može u potpunosti zabraniti, s obzirom da je Hrvatska turistička zemlja, uz uvedene jasno definirane obveze poslodavca rad nedjeljom bi trebalo adekvatno platiti.

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je u utorak navečer na početku govora o stanju nacije republikance i demokrate na kompromis.
“Ovdje stojim spreman na suradnju s vama kako bismo postigli povijesni iskorak za sve Amerikance”, rekao je Trump.

“Moramo odbaciti politiku osvete, otpora i odmazde i prigrliti bezgranični potencijal suradnje, kompromisa i zajedničkog dobra”, kazao je.

“Pobjeda ne znači pobjedu za našu stranku, pobjeda znači pobjedu za našu zemlju”, istaknuo je američki predsjednik. Na početku govora naglasio je da će govoriti o radnim mjestima, trgovini, infrastrukturi, cijenama lijekova i imigraciji. Trump je istaknuo da će “nastaviti s vanjskom politikom koja na prvo mjesto stavlja američke interese”.

Radi se o drugom govoru o stanju nacije Donalda Trumpa ali prvim pred podijeljenim Kongresom, nakon što su demokrati dobili većinu u Zastupničkom domu na izborima na polovici Trumpova mandata. Trump govori i pred najraznolikijim Kongresom u povijesti: u njemu je sada 127 žena i više od 50 afroameričkih zastupnika.

Govor je počeo u 21 sat po mjesnom vremenu, odnosno u tri sata ujutro u srijedu po srednjoeuropskom. Pred kompletnim Kongresom okupljenim u utorak navečer u Washingtonu, američki predsjednik Donald Trump u govoru o stanju nacije obećao je na granici s Meksikom “dati izgraditi zid” koji je uzrok duboke stranačke podjele, te rekao da demokratski pokušaji “smiješnih stranačkih istraga” mogu naštetiti američkom napretku. “U prošlosti, većina ljudi u ovoj dvorani glasala je za zid, ali pravi zid nikada nije izgrađen. Dat ću ga izgraditi”, rekao je Trump u svojem drugom govoru o stanju nacije.

Trump je došao govoriti pred oba doma Kongresa nekoliko tjedana nakon što je njegov zahtjev za 5,7 milijardi dolara za izgradnju zida na granici s Meksikom doveo do povijesno duge privremene blokade vlade koja je 25. siječnja prekinuta na tri tjedna, do 15. veljače.

Iako je ilegalnu imigraciju nazvao “hitnom nacionalnom krizom”, Trump nije proglasio izvanredno stanje koje bi mu omogućilo da zaobiđe Kongres za financiranje zida. Umjesto toga, pozvao je republikance i demokrate da postignu kompromis oko pitanje imigracije. “Zidovi djeluju i zidovi spašavaju živote. Stoga hajdemo surađivati, postići kompromis i postići sporazum koji će učiniti Ameriku sigurnom”, pozvao je.

Demokrati zid smatraju bacanjem novaca, neučinkovitim i nemoralnim. “Imamo moralnu zadaću stvoriti imigracijski sustav koji će štititi živote i radna mjesta naših građana”, rekao je Trump. “Moramo odbaciti politiku osvete, otpora i odmazde i prigrliti bezgranični potencijal suradnje, kompromisa i zajedničkog dobra”.

Istaknuo je da program koji predstavlja “nije ni republikanski ni demokratski. To je program američkog naroda”. “Zajedno možemo okončati desetljeća političkih blokada, izliječiti stare rane, izgraditi nove koalicije, naći nova rješenja”.

Demokratski senator Chuck Schumer rekao je uoči govora kako ima osjećaj da se svake godine “predsjednik budi na dan govora o stanju nacije s nenadanom željom za jedinstvom. Ostalih 364 dana, predsjednik provodi vrijeme dijeleći nas”.

Pozivajući na jedinstvo, američki je predsjednik naglasio da “pobjeda ne znači pobjedu za našu stranku, pobjeda znači pobjedu za našu zemlju”. Trumpu iza leđa sjedila je nova predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi, obučena u bijelo kao i velik broj demokratskih zastupnica koje su time obilježile 100. obljetnicu ženskog prava glasa u Americi. Pelosy je tu i tamo hladno zapljeskala Trumpu, a uglavnom je sjedila prilično kamenog lica. “Imamo u Kongresu više žena nego ikada prije”, rekao je Trump na što su zastupnice Demokratske stranke ustale i zapljeskale, što je bio rijedak trenutak potpore republikanskom predsjedniku.

S druge strane, njegovi pristaše nakon svakih nekoliko rečenica upućivali su mu pljesak, a više puta su i skandirali “USA, USA”. Trumpov govor o stanju nacije slušali su zastupnici, članovi administracije, diplomatskog zbora, prva dama Melanija i kći Ivanka sa suprugom, kao i brojni posebni gosti.

Jedino što bi moglo zaustaviti gospodarsko čudo su “smiješne stranačke istrage”

Trump je istaknuo da Sjedinjene Države prolaze kroz gospodarsko čudo, da “Amerika pobjeđuje svaki dan. Stanje naše nacije je snažno”.

Rekao je da američko gospodarstvo “izaziva zavist svijeta, vojska je najmoćnija na Zemlji”. “Gospodarsko čudo se događa u Sjedinjenim Državama i jedina stvar koja bi ga mogla zaustaviti su glupi ratovi, politika i smiješne stranačke istrage”, rekao je.

Stoga je upozorio demokrate da se ne upuštaju u beskonačne istrage koje bi mogle dovesti do slabljenja američkog gospodarstva. To je izjavio u trenutku kada demokrati koji sada imaju kontrolu nad Zastupničkim domom planiraju seriju istraga njegove administracije a posebni istražitelj bavi se ruskim miješanjem u izbore 2016. Radi se o drugom govoru o stanju nacije Donalda Trumpa ali je to prvi govor pred podijeljenim Kongresom, gdje republikanci imaju većinu u Senatu a demokrati u Zastupničkom domu.

Da nisam izabran za predsjednika, bili bi u ratu sa Sjevernom Korejom

Trump je potvrdio, što su ranije javili neki američki mediji, da će se sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom sastati 27. i 28. veljače u Vijetnamu. Puno posla ostaje za napraviti kada se radi o Sjevernoj Koreji, istaknuo je Trump, ali i naglasio da je znak napretka što je Pjongjang zaustavio nuklearne probe i 15 mjeseci nije bilo lansiranja. “Da ja nisam izabran za predsjednika SAD-a sada bi bili, po mojemu mišljenju, u velikom ratu sa Sjevernom Korejom”. Odnose s Kimom, s kojim se sastao na povijesnom summitu 12. lipnja prošle godine u Singapuru ocijenio je dobrima.

Venezuela, Kina, Iran, Afganistan

Narodu Venezuele Trump je obećao američku potporu u njihovoj želji za slobodom. Sjedinjene Države, kao i još četrdesetak zemalja, priznale su samoproglašenog predsjednika Juana Guaidoa za novog privremenog predsjednika Venezuele do novih izbora.

Govoreći o Kini, Trump je upozorio tu zemlju da više neće moći “krasti radna mjesta i bogatstvo od Amerikanaca” i zatražio od Pekinga “strukturne promjene” kao i da prekine s nepravednim trgovinskim praksama. “Imam veliko poštovanje prema predsjedniku Xiju (Jinpingu) i radimo s Kinom na novom trgovinskom sporazumu, ali on mora provesti stvarne strukturne promjene kako bi se okončale nepravedne trgovinske prakse, smanjio naš kronični deficit i zaštitila američka radna mjesta”, rekao je Trump koji je s Kinom započeo pravi trgovinski rat.

Trump i Xi dogovorili su tromjesečno primirje na summitu u Buenos Airesu 1. prosinca. Otad se vode pregovori o trgovinskoj ravnoteži, poštivanju intelektualnog vlasništva i prijenosu tehnologije. Dvojica čelnika trebali bi se sastati u veljači kako bi osobno dogovorili najspornije točke i postigli dogovor.

Trump je osudio “radikalni režim” u Iranu i obećao da se Teheran nikada neće domoći nuklearnog oružja. “Oni rade loše, loše stvari”, kazao je Trump, optužujući vladu u Teheranu da je antisemitska. Trump se povukao iz iranskog nuklearnog sporazuma prošle godine, te potom nametnuo nove sankcije Teheranu, za koje kaže da su najstrože ikada nametnute nekoj zemlji.

Na temu Afganistana, rekao je da nije siguran hoće li se postići sporazum, ali i naglasio da vrijedi pokušati. Izrazio je nadu da će pregovori omogućiti SAD-u da smanji broj vojnika u Afganistanu i fokusira se na protuterorizam. “Moja administracija vodi konstruktivne pregovore u Afganistanu s određenim brojem afganistanskih skupina, među kojima su i talibani”. Kako će pregovori napredovati “bit ćemo u mogućnosti smanjiti nazočnost naših vojnika i koncentrirati se na protuterorizam. Ne znamo hoćemo li doći do sporazuma ili nećemo, ali znamo da je nakon dva desetljeća rata vrijeme da se barem pokuša postići mir”.

Trump je istaknuo da će “nastaviti s vanjskom politikom koja na prvo mjesto stavlja američke interese”. Istaknuo je i da SAD “neće nikada biti socijalistička država”

Zdravstvo

Govoreći o zdravstvu, Trump je rekao da ima namjeru iskorijeniti epidemiju AIDS-a u narednom desetljeću, planira uvesti plaćen roditeljski porodiljni dopust, te zatražiti od Kongresa da zabrani pobačaj u kasnijim fazama trudnoće. “Kako bi se zaštitilo dostojanstvo svake osobe, tražim od Kongresa da usvoji zakon kojim bi se zabranio pobačaj u kasnijim fazama trudnoće kada djeca mogu osjetiti bol u majčinoj utrobi”, naglasio je Trump.

Trump je govorio pred najraznolikijim Kongresom u povijesti: u njemu je sada 127 žena i više od 50 afroameričkih zastupnika. Četrdeset i peti američki predsjednik govor je počeo u 21 sat po mjesnom vremenu, odnosno u tri sata ujutro u srijedu po srednjoeuropskom i trajao je oko sat i pol.

Po tradiciji, nakon predsjednikova govora, netko iz oporbe mu službeno odgovara. Demokrati su ovaj put za to izabrali stranačku zvijezdu u usponu Stacey Abrams, koja je nedavno tijesno izgubila utrku za guvernera Georgije. Da je pobijedila, postala bi prva crnkinja na guvernerskoj dužnosti u povijesti te južne države. Ovako je bila prva Afroamerikanka koja je dala službeni odgovor predsjedniku nakon njegovog govora o stanju nacije.

Demokrati koji će se kao protukandidati boriti protiv američkog predsjednika na izborima 2020. odmah su napali njegov govor o stanju nacije u utorak navečer kazavši da govoru nedostaje bit te da u njemu nema ničega što bi zemlju ujedinilo. Desetak demokrata već je počelo svoje izborne kampanje, a deseci bi se još mogli uključiti u utrku za stranačku nominaciju.

Američki senator Cory Booker, koji je najavio svoju kandidaturu prošli petak, rekao je da je Trumpov poziv na jedinstvo “isprazan”. “Potrebno je više od klimanja glavom na vrhuncu govora da se postigne jedinstvo zemlje. Naš je predsjednik potrošio zadnje dvije godine u tome da nas pokuša rastaviti”, napisao je na Twitteru. “Djela govore više od riječi”, dodao je.

Stacey Abrams, kojoj je zamalo uspjelo da postane prva Afroamerikanka na guvernerskom mjestu i prva guvernerica Georgije iznijela je službeni odgovor demokrata na Trumpov govor o stanju nacije.

Adams je Trumpu uputila nekoliko direktnih udaraca pozivajući na gospodarsku podršku za američku radničku i srednju klasu. “Blokada vlade bila je egzibicija predsjednika Sjedinjenih Država, koja prkosi svakom načelu pravednosti i iznevjerava ne samo naš narod nego i naše vrijednosti”, istaknula je Abrams.

Ona je nastojala uravnotežiti političke preporuke s napadima na predsjednika, nešto za što demokratski stratezi kažu da bi ostali protukandidati trebali slijediti, navodi Reuters. “Tako da premda sam vrlo razočarana predsjednikovim pristupom našim problemima, svejedno ne želim da ne uspije”, rekla je Abrams.

“Međutim – moramo mu reći istinu i poštivati njegove obveze i izvanrednu raznolikost koja definira Ameriku”, rekla je govoreći u Atlanti pred skupinom u kojoj su uglavnom bile žene.

Četrdesetpetogodišnja političarka u studenome je za samo 60 tisuća glasova izgubila u utrci za guvernersko mjesto u Georgiji, gdje je Trump pobijedio 2016. Otada se profilirala kao svojevrsna “bona fide čelnica” među demokratima, rekao je Jaime Harrison, viši savjetnik i supredsjedatelj Demokratskoga nacionalnog odbora koji je kazao da će je “ljudi slušati 2020. i gledati što u svojim porukama mogu prihvatiti od nje.”

Međutim kritike nakon govora iznosili su mnogi stranački protukandidati. “Nije nas pomaknuo naprijed i nije dorastao izazovu”, rekla je senatorica Amy Klobuchar za MSNBC. Ona će se vjerojatno također kandidirati za predsjedničku dužnost. Kazala je da će održati skup u Minnesoti u subotu da objavi svoju odluku.

Senatorica Kirsten Gillibrand, koja je počela vlastitu kampanju za Bijelu kuću, tražila je donacije nakon što je pažnju privukla video snimka objavljena na Twitteru na kojoj se vidi kako trese glavom u reakciji na Trumpov govor. “Predsjednik Trump imao je na raspolaganju godine da ujedini ovu zemlju, no umjesto toga on je izabrao razjediniti zemlju u svakom pitanju koje je moguće zamisliti”, naglasila je Gillibrand u izjavi.

Alexandria Ocasio-Cortez, koja se ne natječe za predsjedničku dužnost no nastupa kao vodeći liberalni progresivni glas u svojoj stranci otkad je izabrana u Predstavnički dom u studenome rekla je da Trumpovu govoru nedostaje politička bit. “Mislim da je predsjednik nepripremljen. Mislim da nije obavio svoju zadaću … Nema plan”, rekla je Ocasio-Cortez za MSNBC. “Je li to kampanja zaustavljanja ili govor nacije?”

Senator Sherrod Brown, koji i sam razmatra kandidirati se za predsjednika, rekao je da Trump nije učinio dovoljno za radne ljude. “Realnost je da do sada mnogi ljudi u ovoj zemlji koji teško rade nisu bili dovoljno plaćeni kako bi trebali”, rekao je Brown.

“Predsjednik Trump to ne razumije, on koristi Bijelu kuću kako bi se obogatili ljudi poput njega”.

Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković ustvrdio je u nedjelju u Imotskom kako će na izborima za Europski parlament u svibnju HDZ uvjerljivo pobijediti i potvrditi da je najjača državotvorna stranka u Hrvatskoj iako “neke populističke stranke imaju zadatak preuzeti dio biračkog tijela HDZ-a”.
“Promislite dobro kad krene kampanja i kad vam u Imotski dođu razni pričati o državotvornosti, nacionalnom interesu i optuživati HDZ za veleizdaju i slične budalaštine, onda im vrlo jasno i čvrsto odgovorite da im priča ne stoji i da mogu privući svojih malih tri, četiri, pet posto ako budu sretni da dođu do (izbornog) praga,” rekao je Plenković obilježavanju 29. godišnjica osnutka HDZ-a u Imotskom.

Po Plenkovićevim riječima, onima koji budu pričali takve priče također treba reći da većina ozbiljnih, odgovornih i informiranih ljudi zna što je napravila HDZ-ova vlada i cijene to te će znati odabrati tko su njihovi pravi predstavnici. “HDZ će još jednom uvjerljivo pobijediti na Europskim izborima jer smo mi jedina prava hrvatska i europska stranka”, rekao je.

Također je naglasio kako je HDZ najsnažnija državotvorna, domoljubna, demokršćanska i narodnjačka stranke u Hrvatskoj. Po njegovim riječima u hrvatskoj političkoj praksi stranke koje su na vlasti uglavnom znatno gube podršku javnosti, ali relevantne ankete pokazuju kako se to HDZ-u ovaj put nije dogodilo, dok je SDP-u istodobno sada podrška javnosti gotovo prepolovljena, a “protestne stranke” nemaju nikakva rješenja.

“Neke od stranka populističke orijentacije imaju zadatak preuzeti dio biračkog tijela HDZ-a i to im je jedini cilj”, ustvrdio je Plenković koji smatra kako će biti i stranaka koje će zastupati teze o održavanju referenduma o izlasku iz Europske unije.

“To će zvučati primamljivo pošto će govoriti – ‘što će nama drugi odlučivati’. Ali..to su jednostavno laži,” rekao je Plenković te pritom spomenuo kako je za izgradnju Pelješkog most Hrvatska od Europske unije dobila 357 milijuna eura, a za obnovu zračne luke 165 milijuna.

Između ostalog, osvrnuo se i na stanje u hrvatskoj brodograđevnoj industriji rekavši kako je u proteklih 30 godina u tu gospodarsku granu država izdvojila 31 milijardu kuna subvencija, ali da ulaskom u EU subvencije više nisu moguće. “Akteri kao što su Brodosplit, Brodotrogir, 3, maj i Uljanik ostali su na tržištu. Neki se bore i traže svoje niše a neki su u tom razdoblju donosili pogrešne poslovne odluke i nisu ispunili ono što su trebali a dobili su državna jamstva,” kazao je Plenković.

Plenković je naglasio da Vlada kroz program Ministarstva regionalnog programa i EU fondova priprema “intervencijski plan” za Imotsku krajinu. “Želimo posebnim pristupom i financijskom potporom doprinijeti gospodarskom razvoju tog kraja i omogućiti kvalitetniji život, bolje prometno povezivanje te podići na višu razinu energetsku i komunalnu infrastrukturu i doprinijeti otvaranju radnih mjesta,” poručio je Plenković na skupu u Imotskom.

Spomenuo je i kako je HDZ, između ostalog, bio suočen i s ideološkim pitanjem u vezi konvencije Vijeća Europe o zaštiti žena od nasilja i sprječavanju nasilja u obitelji. “Ta konvencija je stvorena da se bavi društvenim problemima koji nisu samo u Hrvatskoj, ona je napravljen da bi pomogla zemljama i institucijama – zakonski, financijski i operativno, da sprječavaju takvo ponašanje. To je ono što ova Vlada radi”, rekao je te dodao da s time u vezi postoji sporazum osam ministarstava što se prenosi i na lokalnu razinu te će kroz vrijeme taj mehanizam ojačati prevenciju, a kažnjavati one koji se ponašaju protiv hrvatskih propisa a naravno i međunarodnih.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u nedjelju je u Makarskoj, komentirajući neuspjelu nabavu borbenih zrakoplova F-16, izjavio kako je curenje tajnih dokumenta kazneno djelo zbog čega se ide u zatvor.
“Curenje i puštanje tajnih i klasificiranih dokumenta je kazneno djelo za koje se izriče pet godina zatvora”, rekao je Bernardić odgovarajući na pitanje novinara hoće li SDP tražiti opoziv ministra obrane Damira Krstičevića ako se pokaže da su iz Ministarstva obrane curili u medije dokumenti. Ponovio je da SDP traži istragu u vezi curenja informacija oko nabave borbenih zrakoplova kako bi se vidjelo “na temelju čega je i tko je puštao u medije tajne klasificirane dokumente koji imaju veze s nacionalnom sigurnošću, tko je to radio i tko je dilao informacije”.

Po njegovim riječima, kad istraga to pokaže – očekuje hitnu intervenciju Državnog odvjetništva (DORH). “Možda se najbolje o povjerenju ministru Krstičeviću jučer izrazio premijer Plenković, koji je pokazao da mu ne vjeruje, kojemu je indirektno poručio da je nesposoban, zato mu sad zove pomoć oko nabave novih borbenih aviona. Možda bi, zapravo, bilo jednostavnije da ga zamijeni”, rekao je Bernardić novinarima u Makarskoj gdje je sudjelovao na tribini pod nazivom “SDP u susret izborima za Europski parlament”.

Premijer je jučer u Dubrovniku, odgovarajući na pitanje novinara, rekao da posao nabave borbenih zrakoplova više neće raditi samo Ministarstvo obrane nego više resora. “Ovaj put će biti veća uloga drugih resora”, istaknuo je Plenković dodavši da će u taj proces biti uključeni Ministarstvo vanjskih poslova te Ministarstvo gospodarstva.

Bernardić je danas na opetovano novinarsko pitanje hoće li tražiti opoziv ministra Krstičevića kazao kako će se prvo ići s interpelacijom jer želi znati tko je “dilao” dokumente. “Želimo znati zašto su inzistirali na nabavi baš tih borbenih aviona i je li to, možda, povezano s bivšom Krstičevićevom firmom koja se registrirala za remont aviona. Kad to dobijemo, zajedno s ostatkom opozicije poduzet ćemo daljnje korake”, rekao je

Na upit hoće li SDP ovaj put biti na oprezu jer raniji zahtjevi za opoziv “nisu najbolje prolazili”, Bernardić je odgovorio kako je SDP opozicija čija je odgovornost upozoriti na pojavu korupcije, kriminala, afera i svega onoga što Hrvatsku košta odlaska brojnih mladih ljudi”. Ustvrdio je da je za mandata sadašnje vlade “više od 120.000 odselilo”.

Bernardić je za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića rekao da “odrađuje prljavi posao za Plenkovića”. “Vidite jučer veliku nepravdu, zakon koji je propisala Vlada, Bandić, koji inače odrađuje prljav posao za Plenkovića, oprašta dugove bogatim. To je jedna velika nepravda koju, opet, na svojoj koži osjećaju građani naše zemlje. Jednostavno, to ne mogu više gledati”, izjavio je Bernardić.

Predsjednik SDP-a ocijenio je da stanje u zdravstvu nije bilo “nikad teže”, jer liječnici odlaze u inozemstvo, nedostaje medicinskih sredstava, liste čekanje su sve duže čak i do tri godine, te je na sceni “tiha privatizacija,” zdravstva. “To je situacija koja je alarmantna, ali očito je da to ova Vlada ne vidi, ne vidi ni ministar Kujundžić, a ne vidi ni premijer Plenković koji ga štiti”, ustvrdio je.
Najavio je da cilj SDP-a na predstojećim izborima za Europski parlament osvojiti tri mandata.

Na upit hoće li kao predsjednik stranke snositi odgovornost ako SDP ne osvoji ta tri mandata, Bernardić je odgovorio kako je on optimist i ne sumnja u dobar izborni rezultat. “Na hipotetska pitanja ne mogu odgovarati, osim što, sukladno Statutu stranke, na Glavnom odboru ćemo razgovarati poslije izbora”, dodao je.

Istaknuo je kako SDP želi da Hrvatska bude “normalna zemlja kao što su to i ostale članice EU-a”. “Želimo se i dalje boriti kao što se borila naša Biljana Borzan za istu kvalitetu proizvoda koji dolaze u dućane u Hrvatskoj kao što su i u dućanima u drugim zemljama EU-a. Želimo se nastaviti boriti za naše otoke, na kojima je život sve teži, kao što je to uspješno do sada radio naš eurozastupnik Tonino Picula”, kazao je Bernardić

Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je SDP, kao ključna stranka lijevog centra pogođena unutarnjom krizom.
“Ljevica ima svoje europske probleme jer kasni u nalaženju ozbiljne platforme na kojoj bi ponudila rješenja za aktualne društvene probleme. Čini mi se uglavnom zbog načina na koji je gospodin Zoran Milanović vodio stranku danas imamo situaciju da je ključna stranka lijevog centra pogođena unutarnjom krizom. Imaju posljedice negativne selekcije i sada zastupnički klub ne uspijeva formulirati političke ideje”, smatra Gjenero.

Komentirajući saborsku raspravu o financiranju izborne promidžbe i referendumskih inicijativa kaže kako u Hrvatskoj stranke dobijaju glavarine iz Sabora, ali onda i još iz jedinica lokalne i regionalne samouprave i poseban anuitet u izbornim godinama.

“Stranke redovito dižu kredite jer su sigurni da će ostvariti glavarinu pa unaprijed troše novac u kampanjama. Zato smo došli u situaciju da imamo skupe kampanje u kojima članovi i pristaše stranaka ne sudjeluju tvorno. Imamo golemi nedostatak u demokratskim poslovima koje stranke moraju obavljati” zaključio je za N1.

SDP-ov saborski zastupnik Željko Jovanović na svojem Facebook profilu objavio je fotografije snimljene u ponedjeljak u Poreču, a na kojima se bivši hrvatski premijer i nekadašnji čelnik SDP-a Zoran Milanović u jednoj konobi druži s viđenijim članovima stranke.
“Zoran nije odlučio hoće li se kandidirati na izborima za predsjednika Republike, ali nije rekao da neće. Svi smatramo da bi Zoran Milanović bio uspješan kandidat, ali on mora sam donijeti tu odluku bez da ga netko gura u to ili nagovara”, rekao je SDP-ovac Željko JovanovićJutarnjem listu dan nakon objave fotografija.

Jovanović je fotografiju na kojoj su, uz Milanovića, Peđa Grbin, Siniša Hajdaš Dončić, Mihael Zmajlović i Vedran Babić (inače svi suspendirani članovi Predsjedništva SDP-a) snimio u konobi pokraj Poreča, gdje se društvo našlo u ponedjeljak poslijepodne, te je objavio na Facebooku uz opasku “u dobrom društvu”.

“Fotografiju nisam objavio s namjerom da izazove ovakvu pozornost. Mi se nalazimo svaka tri do četiri mjeseca, i to u konobi kod nekog gdje se može mirno razgovarati. Uvijek je to ekipa koja je surađivala dok smo bili u Vladi, a ostali smo prijatelji”, kaže Jovanović i dodaje da im je politika neizbježna tema, pa su tako s Milanovićem razgovarali o svemu, od SDP-a, preko europskih izbora, do predsjedničkih.

“Zoran razmišlja o predsjedničkim izborima, važe, ali nije donio odluku”, rekao je Jovanović.

“Prošlo je 40 godina, ali i dalje se dobro sjećam kako sam se penjao po ogradi teheranskog sveučilišta da vidim što se događa”, prisjeća se Madžid Hejdarnik, danas učitelj u svetom iranskom gradu Komu.
On je bio među milijunima koji su 1. veljače 1979. izašli na ulice iranske prijestolnice kako bi vidjeli svog voljenog “imama”, ajatolaha Ruholaha Homeinija koji se vratio iz egzila dugog 14 godina. Iranski šah Mohamed Reza Pahlavi deset dana prije pobjegao je iz države zbog masovnih uličnih prosvjeda i nereda, pa se Iran pripremao za povratak čovjeka koji će predvoditi islamsku revoluciju i okončati 25 stoljeća monarhističke vladavine.

Revolucionarni zanos ponio je i Hejdarnika, pa je uskoro napustio svoj studij računarstva i upisao se u vjersku školu. “Bili smo tamo kako vidjeli osobu koja je bila dovoljno hrabra da pruži otpor. Htjeli smo ga vidjeli uživo”, ispričao je.

Bilo je uzbuđenja, ali i tjeskobe – hoće li se zrakoplovu iz Pariza s Homeinijem među putnicima dopustiti da sleti, hoće li ga oboriti vojska koja je nominalno i dalje podržavala šaha? Tijekom nedavne posjete Homeinijevom mauzoleju na jugu Teherana, kao što to čini svake godine, zemljoradnik Golberar Naghipour (62) prisjeća se da su to bila vremena nervoze. “Plakali smo od sreće, ali smo bili i zabrinuti. Država je još uvijek bila pod kontrolom šahovog režima”.

Revolucionarna vizija

Groblje Behešt-e-Zahra, posljednje utočište mnogih neprijatelja šaha, bilo je prvo Homeinijevo odredište nakon slijetanja zrakoplova Air Francea. Ondje je održao vatreni govor i objavio da monarhija mora biti dokrajčena. “Imenovat ću vladu, a šahovu ću pljusnuti po licu”, poručio je.

Kao oštar i karizmatičan klerik, Homeini je kombinirao protuzapadnu, protukolonijalnu i protuizrabljivačku retoriku radikalne ljevice s povijesnim sjećanjima na mučeništvo šijitskih muslimana. Time je stvorio revolucionarnu viziju političkog islama.

Njegov mauzolej izgrađen je pored groblja na kojem je pokopan u lipnju 1989. Riječ je dugoj i impozantnoj zgradi ukrašenoj na tradicionalan islamski način. Čak i danas, gotovo tri desetljeća poslije njegove smrti i najvećeg pogreba u modernoj iranskoj povijesti, mnogi mu posjetitelji dolaze odati počast.

No četrdeset godina nakon revolucije Homeinijeva vizija islamske republike za neke je i dalje nedovršeni projekt. “Naziva se tako, ali još nije ostvarena”, smatra Hejdarnik.

Godišnjica revolucije stiže u nezgodno vrijeme jer je iranska ekonomija pogođena ponovnim uvođenjem američkih sankcija nakon što je predsjednik Donald Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

To je pogoršalo dugotrajni niz problema lošeg upravljanja i korupcije koji su potaknuli kritike cijelog političkog spektra. Mnogi aktualne vlastodršce optužuju da ne slijede asketski primjer njihovog revolucionarnog osnivača. “Kad ljudi vide da troškovi života rastu, moraju vidjeti i da svi pate jednako, ne smije biti razlika. Postoje neki ljudi koji propovijedaju muslimanski, skroman život, no žive kao plemići”, kazao je Hejdarnik.

Ništa nije tražio za sebe

Za hodočasnike u Homeinijevom mauzoleju najvažnija je i dalje njegova snažna slika nesebičnog i nepotkupljivog čelnika. “Imam je toliko žrtvovao za zemlju, no nije htio ništa za sebe”, ističe Majram Jazad-Nedžad, kućanica (57) iz sjeverozapadnog grada Mašdada koja posjećuje hram gotovo svake godine.

“Kad bi barem neki od današnjih dužnosnika imali isti karakter”, dodaje. Za Hejdarnika nema sumnje da su za sve nedaće krivi iranski neprijatelji koji, kaže, žele odvratiti državu od islama. “Nažalost uljezi su uspjeli ući sve pore, u gospodarstvo, obrazovni ili politički sustav”, smatra učitelj.

“No bili smo pod vlašću monarha 2,5 tisuća godina, a prošlo ih je samo 40 od revolucije. U usporedbi, to je ništa”.

“Uz Božju pomoć ostvarit ćemo islamsku republiku u njezinoj punini”, zaključio je Hejdarnik.