Politika

Nakon Markova trga
Predsjednik države Zoran Milanović u pismu premijeru Andreju Plenkoviću predložio je sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj bi se razmotrio utjecaj radikalizacije na stanje sigurnosti, a nakon napada na Markovom trgu.

Milanović je napisao Plenkoviću kako je uvjeren da će se složiti “da je prošlotjedni napad na policajce i Vladu Republike Hrvatske zločin s mogućim elementima terorizma koji je, prema do sada dostupnim informacijama, potaknut radikalizacijom u našem društvu koja dovodi do nasilnog ekstremizma”.

“Uvjeren sam da su nadležne službe sposobne zajamčiti sigurnost državnog vrha i stoga to ne vidim kao problem o kojem bi trebalo posebno razgovarati. Međutim, moramo voditi računa o našim sugrađanima koji su u okolnostima radikalizacije i krize koja se osjeća, ne samo u Hrvatskoj, izloženi nasilju koje u bilo kojem trenutku može eskalirati u ovakve ili slične napade”, dodaje predsjednik u pismu premijeru.

Po njegovom mišljenju, radikalizacija u društvu koja dovodi do ovakvih zločina predstavlja ugrozu nacionalne sigurnosti. “U takvoj situaciji, ne samo Ustav nego i povjerenje koje su nam građani iskazali na izborima, obvezuje nas da pokušamo pronaći odgovarajuća rješenja. Postoje teme oko kojih se naši stavovi razlikuju, ali kada je u pitanju moguća ugroza nacionalne sigurnosti i dobrobit naših građana, moramo razgovarati i zajednički djelovati”, navodi hrvatski predsjednik.

Stoga, kako se navodi u pismu, predsjednik države i ovim putem predlaže sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj bi “razmotrili utjecaj radikalizacije na stanje sigurnosti i donijeli odgovarajuće odluke u okviru nadležnosti Vijeća”.

Milanović je, s obzirom na važnost teme spreman “u najkraćem roku izdvojiti koliko god treba vremena”. “Smatram da se kod našeg razgovora ne trebamo baviti samo onim što se već dogodilo već se prvenstveno trebamo usmjeriti na zajedničko djelovanje kojim bi se smanjio rizik pojave nasilnog ekstremizma”, stoji u pismu predsjednika države predsjedniku Vlade.

Večernji list
Višednevno prepucavanje na relaciji Andrej Plenković – Zoran Milanović kulminiralo je jučer, zasad još uvijek neformalnom inicijativom u dijelu HDZ-a da se pokrene rasprava o promjeni ustavnog položaja predsjednika Republike, piše u utorak Večernji list.

Konkretno, u vladajućoj stranci ozbiljno razmišljaju da se predsjednika nakon isteka ovog mandata više ne bira na općim izborima, već dvotrećinskom većinom u parlamentu.

Neki članovi HDZ-a, s Vladimirom Šeksom na čelu, smatraju da bi trebalo pokrenuti i postupak opoziva sadašnjeg predsjednika, no ta ideja nije naišla na odobravanje, ako ni zbog čega drugog, onda zbog činjenice da Zoran Milanović ničime nije prekršio Ustav RH.

Andrej Plenković se, doduše, ne bavi tim prijedlozima i potpuno je izvan toga, otkrio je jučer izvor iz HDZ-a, na dan kad je u novoj rundi verbalnih okršaja predsjednik Zoran Milanović uputio kritike predsjedniku Vlade i predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću, navodi dnevnik.

U krugovima HDZ-a neki podsjećaju kako je Milanović kao premijer govorio kako je funkcija predsjednika Republike bespotrebna, a na funkciji se brojnim gestama tako i ponaša, donosi Večernji list.

Zaoštravanje
Slovenska vlada proglasila je stanje epidemije Covida-19 za cijelu državu koje će biti na snazi idućih 30 dana, jednu vrstu izvanrednog stanja, s mogućnošću daljnjeg zaoštravanja već važećih epidemioloških mjera i restrikcija.

Na taj se korak odlučila u skladu s ranije donesenim planom, te nakon što je zadnje testiranje pokazalo da je u testiranoj populaciji petina pozitivnih na koronavirusa, a glasnogovornik vlade jučer je najavio da se danas očekuje novi neslavni rekord u broju zaraza nakon što ih je u petak bilo 897.

Aktivacijom plana za postupanje u stanju epidemije predviđena su tri paketa mogućeg zaoštravanja mjera, ovisno o broju oboljelih i popunjenosti bolničkih kapaciteta pacijentima od Covida-19.

Prvi paket u sadašnjoj fazi predviđa i mogućnost uvođenja policijskog sata, odnosno zabrane kretanje u noćnim satima, zatim zatvaranje hotela, frizerskih i kozmetičkih salona, te sportskih objekata za amatere i individualne sportove, zabranu svih sportskih priredaba za cijelu državu, pa i zatvaranje trgovačkih centara.

U slučaju daljnjeg rasta zaraza, te nakon što bi u bolnicama bilo ukupno 360 oboljelih od Covida, od čega najmanje 60 na intenzivnoj njezi, predviđeno je i zatvaranje vrtića i škola, zaustavljanje javnog prometa, kako je to bilo u prvoj fazi epidemije ovoga proljeća. Predviđena su i zatvaranja pojedinih gospodarskih djelatnosti i ograničenja u kretanju između općina.

Pred sinoćnju dopisnu sjednicu vlade na kojoj je donesena odluka o proglašenju epidemije premijer Janez Janša pozvao je građane na solidarnost i odgovornost u provođenju mjera, posebno istaknuvši trud koji u sprječavanju širenja virusa svojim radom pokazuju zdravstveni djelatnici.

Izjava premijera
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da je potrebno ispitati je li on osobno bio metom nedavnog napada na Banske dvore i optužio je Miroslava Škoru, Most, televizijsku emisiju Bujica i list Hrvatski tjednik za širenje mržnje i agresije prema njemu, čije “sjeme” je još 2016. “posijao” predsjednik države Zoran Milanović.

Plenković je oštro prozvao sve koje smatra odgovornima za širenje ozračja mržnje i netolerancije, istaknuvši da napadač koji je u ponedjeljak teško ranio policajca ispred Banskih dvora nije mogao sam doći na tu ideju već je to posljedica atmosfere koju su stvorili “huškači”.

“To su oni koji zagovaraju govor mržnje, tu konkretno mislim na Domovinski pokret i sve njegove frakcije. Budući da treba podsjetiti hrvatsku javnost, upravo su oni, zajedno s Mostom u izbornoj kampanji izašli s tezom da hoće s HDZ-om, ali ne i s Andrejem Plenkovićem kao predsjednikom vlade i predsjednikom HDZ-a. To su te njihove huškačke poruke koje oni puštaju u javnost kroz različite medije, različite emisije, tu ću konkretno, bez ikakvih ograda, imenovati Bujicu, Hrvatski tjednik, kao dva eklatantna primjera širenja govora mržnje koji su osobito usmjereni i prema meni osobno sve ove godine i koji su možda potaknuli ovoga mladog čovjeka i ozračje kojim je on bio okružen da napravi ovakav napad, pokušaj teškog ubojstva s terorističkim elementima na zgradu vlade”, rekao je Plenković.

U ponedjeljak je ispred Banskih dvora 22-godišnji Danijel Bezuk teško ranio policajca koji je čuvao zgradu vlade, a potom izvršio samoubojstvo. Plenković je prozvao zastupnike Domovinskog pokreta Ivana Penavu i Karolinu Vidović Krišto te predsjednika te stranke Miroslava Škoru zbog njihovih izjava o napadu na Banske dvore.

Za Škoru je rekao da “bi mu bilo puno pametnije da je ostao u estradi, a ne da se bavi politikom jer ovako djeluje kao neuvjerljivi klaun”. “Dobro znam kako se boriti protiv onih koji šire mržnju i zato sam ih markirao prije izbora da nisu partneri za suradnju”, rekao je.

Kritizirao je i lijeve komentatore koji nisu našli za shodno “pogledati HDZ od prije 2016. godine i danas. Neka se zapitaju zašto je došlo do transformacije i tko ju je proveo”.

Na komentar novinara da je i on bio gost emisije Bujica, Plenković je rekao da su tada okolnosti bile drugačije, ali da iza svega što je rekao stoji i danas. “Tada su okolnosti bile drugačije nego što su danas. Iza svega što sam rekao stojim. U tom trenutku nisam bio predsjednik HDZ-a, što nije nevažno. Pogledajte HDZ danas, rezultate izbora i ono što je bilo prije. Transformativni proces koji sam 2016. definirao kao ključan. Neki koji nisu u strankama misle da se to radi prečicama. Ne radi se to tako. To se radi postupno, mukotrpno i dugo”, rekao je Plenković.

“Proces transformacije HDZ-a vodimo četiri godine, stabilizirali smo stranku, pozicionirali je na desni centar, a ne na rub političkog spektra, ne na radikalizam i ekstremizam. Oni koji su pripadnici tog dijela političkog spektra nisu naše društvo. Film koji su priželjkivali neće gledati, frustracija koju imaju i govore kakve smo čuli od Ivana Penave, jutros od Karoline Vidović Krišto i komentar Miroslava Škore kojem bi bilo puno pametnije da je ostao u estradi, a ne da se bavi politikom jer ovako djeluje kao neuvjerljivi klaun. Vodit ćemo oštru političku borbu protiv onih koji su huškači i siju netoleranciju u hrvatskom društvu’, rekao je Plenković.

“Onaj tko nije shvatio da HDZ 2020. godine i onaj od prije nekoliko godina više nije isti, taj ima problem percepcije i shvaćanja dubine promjena. To je ključ i najbitnija poruka koju želim danas dati. To govorim isključivo lijevom političkom spektru”, rekao je Plenković, dodajući da je “sjeme mržnje i agresije prema meni u eter 2016. godine u političkoj utakmici između HDZ-a i SDP-a tada ubacio Zoran Milanović”.

“On je taj koji je krenuo s etiketama, diskreditacijama, napadima, koje je kasnije preuzela krajnja desnica i to doživjela kao neke činjenice. Svu tu mržnju i blato su bacali na mene četiri godine da bi to eskaliralo pokušajem teškog ubojstva, a po meni puno više od toga. Moramo se zapitati odakle korijeni mržnje”, rekao je.

Plenković je komentirao i poziv novog predsjednika SDP-a Peđe Grbina, koji je pozvao parlamentarne stranke na razgovor. “To je onaj gospodin koji je otišao u Veliku Goricu umjesto u Novu Gradišku. U srpnju sam osobno pozvao sve ključne lidere političkih grupacija da dođu na razgovor. U momentu kad smo imali formiranu parlamentarnu većinu da razgovaramo o borbi protiv korone, gospodarskom oporavku, europskim sredstvima, već smo imali 22 milijarde iz Bruxellesa. Tada su to odbili svi, SDP, Most, Domovinski pokret, Možemo!, grupacija malih stranaka koje su u nekim skupinama. Je li im bilo neugodno razgovarati s predsjednikom vlade? Nisam shvatio zašto su odbili”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare u Stalnom predstavništvu RH pri EU-u u Bruxellesu prije početka dvodnevnog samita europskih čelnika.

“Rezultat SDP-HDZ, tj. HDZ s minimalnim brojem partnera koji nisu iz HDZ-a protiv 11 aktera na izborima je bio 66-41. To je uvjerljivije nego što su Lakersi pobijedili Miami. Kad nekog pobijedite 25 razlike to nije ‘knap’ pobjeda, to je snažna pobjeda koja njih ostavlja u opoziciji a krajnje desne skupine kao što su Most, van parlamentarne većine. Unatoč tome ja ih kao predsjednik vlade pozivam u srpnju na razgovor, ne tajan, u podrumu, u vrijeme lockdowna, nego u uredu koji je napadnut u ponedjeljak. Što oni rade zadnja dva mjeseca?”, rekao je Plenković.

Plenković je za napad u ponedjeljak u Zagrebu ponovio tezu da je riječ o pokušaju teškog ubojstva, “a po mom dubokom uvjerenju riječ je o kaznenom djelu s elementima terorizma budući da je riječ o unaprijed planiranom napadu na zgradu vlade, pucano je na tri policijska službenika, da je bilo ljudi koji rade u vladi, tragedija bi bila još veća”.

Kazao je kako očekuje da istraga utvrdi koji su bili motivi za napad, “je li motiv bio likvidacija predsjednika vlade. To želim da se ispita jer moramo stati na kraj ovakvim pokušajima destabilizacije političkog sustava”.

“Očekujem da uđemo u gnijezda huškanja, netolerancije, granica je prijeđena. Imam dovoljno informacija koje su mi javno dostupne da bih došao do ovog zaključka”, dodao je.

HRT
U emisiju “U mreži Prvog” bilo je riječi o sigurnosnom i društvenom aspektu pokušaja ubojstva na Trgu sv. Marka. O tome su govorili glavni ravnatelj policije Nikola Milina, stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila i sociolog Renato Matić.

U uvodnom dijelu Milina je govorio o stanju ranjenog policajca. Rekao je da je na intenzivnom liječenju, stabilno je, ali ima potrebe za daljnjim medicinskim tretmanima. Istražitelji još nisu s njim razgovarali, dodao je.

– Policija prikuplja podatke, proveden je očevid, pretraženo je mjesto prebivališta počinitelja u Kutini, gdje je pronađena veća količina streljiva i oružja, rekao je.

Milina kaže kako nije bilo nikakvih indicija da bi se takvo što moglo dogoditi, dodatne informacije se intenzivno prikupljaju kako bi se otkrili pravi motiv jučerašnjeg događaja.

Provedene su pretrage više prostorija i objekata u mjestu prebivališta na području Kutine gdje je pronađena veća količina oružja i streljiva koje je mladić nezakonito posjedovao o čemu će sisačko-moslavačka policija danas izvijestiti medije. Naglasio je da su jučer tri policijska službenika bila ugrožena, onaj koji je ranjen, drugi koji je upotrijebio vatreno oružje i treći koji je bio ondje. Na mjestu gdje su pronašli počinitelja pronađeno je i kratko vatreno oružje.

“Policajac koji je uzvratio vatru”, rekao je Milina, “je službenik zadužen za vanjsko osiguranje prostora na Markovu trgu. Policija istražuje sve činjenice i okolnosti te smjer dolaska počinitelja, prethodno nije bilo nikakve ugroze za građane.”

Cvrtila smatra da je teško rekonstruirati motive počinitelja, riječ je o osobi koja prije nije imala nikakve prekršaje, ništa nije upućivalo na to da bi do jučerašnjeg događaja moglo doći.

– Nažalost, ovakvi događaji su nezaustavljivi, dodao je.

Milina je rekao da je nakon performansa sa Sinčićevim lubenicama podignuta sigurnost na Markovu trgu, gdje je sloboda kretanja za sve građane. Od tada su povećali broj kontrola u široj zoni, ali ovaj događaj pokazuje da se te mjere moraju poboljšati.

– Od jučer su postavljene određene fizičke prepreke i ne može se doći do središnjeg prostora Markova trga bez opravdanog razloga, dodao je.

Objasnio je da nas ovaj događaj tjera da se radi na sigurnosti. Sada su donesene prve mjere dok se ne dođe do trajnog rješenja. Osvrnuo se na zabranu okupljanja na Trgu sv. Marka. Rekao je da je “sada sigurnosna ugroza u pitanju i to se sada mora riješiti”.

– Ovakve situacije izloženosti najvažnijih državnih institucija nisam imao prilike vidjeti u drugim zemljama EU-a, dodao je.

Vezano za zaštitu na Trgu sv. Marka, Cvrtila je rekao da nije bilo sigurnosnog propusta i teško je odrediti scenarij maksimalne ugroženosti.

– Ovaj događaj će opravdati podizanje mjera koje će biti vidljivije i građani će se osjećati sigurnije. Opet će biti onih koji smatraju da je to povijesni i turistički prostor, dodao je.

Naglasio je da je taj prostor iznimno teško štititi bilo kakvim mjerama.

-To je otvoreni, povijesni prostor koji kada je građen, nije se razmišljalo o sigurnosnim mjerama, rekao je. Smatra da bi bilo najbolje državne institucije premjestiti s tog prostora.

Na pitanje hoćemo li sada imati policajce s dugim cijevima, Milina kaže da su policajci i sada imali to na raspolaganju. “Imaju balističku opremu, ali ako nema informacija o sigurnosnoj ugrozi, procijenjeno je da se ne nosi 24 sata sva oprema”, rekao je. Dodaje da su sada mjere podignute, policajaca je više i bit će i dalje opremljeni za ovakve situacije.

Počinitelj je pisao statuse na Facebooku, mnogi su stali na njegovu stranu, što Cvrtila smatra društveno zabrinjavajućim. Naveo je i slučaj Filipa Zavadlava, s kojim su se također pojedinci solidarizirali. Dodaje da je pitanje kako ćemo na to reagirati kao društvo.

Sociolog Renato Matić rekao je da je ponajprije kao građanin uznemiren i zabrinut. To što se dogodilo smatra strašnim, ali nije iznenađen. Korijeni problema su dugoročni, kaže.

– Podrška je silno zabrinjavajuća i uznemirujuća, ali je tek vrh ledenog brijega i upozoravajuća je na ono što se krije u društvu, a ne može doći do izražaja zbog neuključenosti mladih u društvene događaje, rekao je.

Milina je govorio o policijskoj akciji “Manje oružja, manje tragedija” i oružju koje je policija prikupila. Svjesni su tog problema i cilj im je prikupiti što više tog oružja. Pozvao je građane da prijavljuju sve oblike ugrožavajućeg ponašanja.

Nakon ovog incidenta oporba je postavila pitanje političke odgovornosti ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića. Cvrtila kaže da se nikada ne može postići stopostotna sigurnost, bez obzira na to koje mjere se primjenjuju, i ne vidi izravnu odgovornost. Dodaje da je odgovornost na svima, posebice na političkim elitama, i treba naći odgovarajuće mjere da se zadrži ovako visoka razina sigurnosti, ali i slobode građana.

– Društva odgovaraju preventivnim akcijama protiv svih ugroza, tu policija ima niz akcija, ali razvija se i kultura opreznosti u smislu da se razvijaju aktivnosti koje će smanjiti radikalizaciju, rekao je.

Matić dodaje da je riječ o potrebi da mlada osoba u jednom demokratskom okruženju u bilo kojem trenutku ima adresu na koju se može obratiti za rješavanje bilo kakvog problema, donosi HRT

Komentar DW-a
Turska vlada pojačava pritisak na Kurde i njhove političke predstavnike. To pokazuje i posljednji val uhićenja. Politikom konfrontacije Ankara želi unijeti jaz u redove opozicije i osvetiti se za prošlogodišnji poraz.

Prokurdska stranka HDP je odigrala važnu ulogu na posljednjim izborima u Turskoj. Pogotovo su lokalni izbori, održani u trećem mjesecu prošle godine, doprinijeli tome da je HDP stekla ugled stranke koja je “jezičac na vagi”. Zahvaljujući jednom spretnom taktičkom potezu, upravo je HDP nanio prvi izborni poraz predsjedniku Erdoganu i vladajućoj stranci AKP. Vodstvo HDP-a je naime u nekim gradovima odustalo od nominiranja vlastitih kandidata, te je svoje birače pozvalo da svoj glas daju kandidatima (također oporbene) stranke CHP. Bez kurdske podrške uopće ne bi bila ni zamisliva pobjeda CHP-a u nekoliko turskih gradova.

Taj taktički potez, koji je pomogao HDP-ovom partneru iz oporbe u mjesecima koji su uslijedili nakon izbora, prokurdskoj je stranci donio nove probleme. Samo u prošlom tjednu je uhićeno 17 HDP-ovih političara, i to uz vrlo prozirna obrazloženja. Državno odvjetništvo je, pomalo iznenađujuće, uhićenja opravdalo sukobima oko grada Kobanea na sjeveru Sirije – koji su se dogodili 2014.

Kada se Kobane prije šest godina za vrijeme sirijskog građanskog rata našao pod opsadom od strane “Islamske države” (IS), kurdske su skupine, među njima i HDP, pozvale na održavanje protesta. Između ostaloga, oni su od turske vlade zahtijevale dosljedniju politiku prema IS-u. Demonstracije ipak nisu bile mirne, u gradovima na jugu Anatolije bilo je nereda, u sukobima je poginulo nekoliko desetaka ljudi. “Ubojstva, pokušaji ubojstava i pljačke” za vrijeme tih nereda su sada razlozi za izdavanje naloga za uhićenje prokurdskih političara, objavilo je Državno odvjetništvo.

Za politologe i pravne stručnjake, s kojima je razgovarao DW, navodi oko Kobanea kao povod za uhićenja su novi izgovor za uklanjanje nemilih protivnika. “Kakvi su to dokazi koji su se odjednom pojavili preko noći, tako da su na temelju njih uhićene 82 osobe?” (osim političara uhićeni su i neki demonstranti, nap. red.)

Hapšenja se nisu dogodila u okviru standardnih istražnih i procedura kaznenog gonjenja, kritizira odvjetnica (i članica CHP-a) Figen Calikusu. Politolog Burak Bilgehan Özpek najnoviji val hapšenja ocjenjuje na sličan način: “Izgleda da su događanja oko Kobanea postala instrument s ciljem torpediranja političkih pozicija kurdskog pokreta, HDP-a i njihovih saveznika.”

Turska je vlada pojačala pritisak na HDP nakon poraza na izborima u ožujku 2019. U većini općina (njih 65) u kojima je prokurdska stranka tada pobijedila, gradonačelnici, načelnici i članovi općinskog poglavarstva su otpušteni. Na njihovo mjesto su postavljeni prinudni upravitelji iz Ankare. HDP trenutno kontrolira samo šest manjih općina. Brojni otpušteni političari već mjesecima se nalaze u istražnom zatvoru.

Od strane Državnog odvjetništva im se često predbacuje veza sa zabranjenom terorističkom PKK. Iza rešetaka su još od 2016. i bivši predsjednici stranke, Selahattin Demirtas i Figen Yüksekdag – i to usprkos “tankih” dokaza koje protiv njih imaju pravosudni organi.

Politolog Baskin Oran sa Sveučilišta u Ankari u čestim uhićenjima političara HDP-a vidi i pokušaj sprječavanja “procesa ujedinjenja opozicije”. I dodaje: “Režim je odlučio iskopati nekakve spise (protesti zbog Kobanea), kako bi sabotirao ujedinjenje oporbenih snaga.”

Oporbi, koja je u prošlosti često bila podijeljena po ideološkoj liniji, u posljednje je vrijeme pošlo za rukom “ujediniti” snage u borbi protiv Erdoganove vlade. To se posebno moglo vidjeti na prošlogodišnjim komunalnim izborima. Oporbene stranke najrazličitijih profila – islamisti, nacionalisti, socijaldemokrati i lijevi liberali – po prvi put su ujedinili snage protiv “zajedničkog neprijatelja” Erdogana, i to usprkos svim postojećim razlikama. Jedinstvo opozicije je jedan od najvećih izazova, uz privrednu krizu, s kojima se Erdogan suočava u pokušaju ostanka na vlasti.

Neki turski stručnjaci su stoga mišljenja da turska vlada uz pomoć iznimno osjetljivog kurdskog pitanja pokušava unijeti jaz u oporbene redove. Kalkulacija pritom izgleda ovako: u ujedinjenom opozicijskom bloku nalaze se i republikanska CHP i ultra-nacionalistička stranka IYI, koju podržavaju patriotski ali i nacionalistički birači. Politika previše sklona Kurdima, odnosno suradnja s HDP-om, koju je vlada u Ankari označila kao “terorističku”, moglo bi pritom demotivirati tradicionalne simpatizere dviju navedenih stranaka da ih i dalje podržavaju.

Ali očito da ta taktika unošenja razdora u oporbene redove još uvijek ne donosi plodove. Predsjednik socijaldemokrata Kemal Kilicdaroglu ponovno se ovih dana solidarizirao s političarima HDP-a, on je kritizirao val hapšenja i naglasio dobru suradnju s nacionalističkom strankom IYI. “Naš savez nitko ne može uništiti. Uvijek ćemo biti u dobrim odnosima”, rekao je on u jednom nastupu u turskom parlamentu, piše DW.

Istovremeno je Kilicdaroglu u borbenom duhu najavio sljedeće predsjedničke izbore – koji bi se doduše trebali održati tek 2023., ali se u Ankari “šuška” da bi se mogli održati i prije planiranog termina: “Mi ćemo pobijediti u ovoj igri na biralištima. I htjeli oni to ili ne, oni će morat otići (vlada, nap. red.). Oni će, baš kao i na komunalnim izborima u Istanbulu, morati pretrpjeti tu pljusku demokracije. Na sljedećim ćemo ih izborima potjerati s položaja.”

Večernji list
Samoizolaciju u Hrvatskoj najvjerojatnije će uskoro skratiti s četrnaest na deset dana, po uzoru na niz drugih europskih zemalja, piše u ponedjeljak Večernji list, ističući da se najava te promjene proteklog tjedna čula na sastanku eksperata u Ministarstvu zdravstva.

Prošlog je mjeseca na deset dana skraćena izolacija za potvrđeno zaražene asimptomatske osobe i one s blagim kliničkim slikama bolesti, uz objašnjenje da zaraznost prestaje nakon osam, devet dana.

Za razliku od potvrđeno zaraženih, njihove kontakte ostavili su u četrnaestodnevnoj samoizolaciji uz obrazloženje da inkubacija traje do 14 dana. “Neke su zemlje skratile trajanje samoizolacije i na sedam dana, što je presmiono. Međutim, rezidualni rizik kod onih koji će prema Gaussovoj krivulji razviti bolest nakon deset dana od kontakta s virusom, prema nekim izračunima u Sloveniji, jest deset posto, a prema našim računanjima to je između šest i devet posto”, kazao je Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva.

Određeni rizik dakle postoji, ali nema idealnog rješenja, a pritisci su sve veći. Samoizolacije (od kojih većina ne rezultira bolešću) širenjem virusa iz dana u dan su sve masovnije, a to vodi u blokadu gospodarskih aktivnosti.

Ljudi taje kontakte i epidemiolozi se iscrpljuju ispitujući ih gdje su bili kojeg dana, koliko dugo su se s nekim zadržali i na kojoj udaljenosti, pritom trpeći razne neugodne situacije, a sve bez slobodnih dana i bez perspektive koliko će to neodrživo stanje trajati. Epidemiološko društvo zbog svega je Ministarstvu zdravstva ponovilo zahtjeve koje su im uputili krajem kolovoza, donosi Večernji list.

Terorizam?
Na Trgu sv. Marka gdje je u ponedjeljak s više hitaca iz kalašnjikova teško ranjen policajac, a napadač se potom na drugom mjestu ubio, nalaze se mnogobrojne policijske snage pa trgu koji je jedno od povijesnih središta Zagreba posjetitelji ne mogu pristupiti, a nadlijetali su ga helikopteri.

U ulice oko Markova trga policajci puštaju samo stanare, dok je na mjestu nezapamčenog zločina počeo očevid koji bi trebao rasvijetliti pod kojim okolnostima je napadač u 31-godišnjeg policajca, prema tvrdnjama svjedoka, ispalio kratki rafal iz automatske puške. Navodno je zapucao po zgradi Vlade i rafalom zahvatio policajca.

Na Markovu Trgu na kojem se nalaze zgrade Vlade, Hrvatskog sabora i Ustavni sud trenutno se nalaze ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar branitelja Tomo Medved, a mjesto je obišao i premijer Andrej Plenković koji u trenutku napada nije bio u Vladi.

U Vladi se doznaje da je ozlijeđeni policajac radio u njihovu osiguranju te da u vrijeme incidenta premijer nije bio u sjedištu Vlade. U Vladi su izrazili nadu da će se ozlijeđeni policijski službenik brzo oporaviti.

Policija je ranije izvijestila da je dojava o pucnjavi zaprimljena u 8,06 sati, a manje od sat vremena kasnije potvrdili su da je muškarac koji odgovara opisu počinitelja nakon napada na policajca iz Vladinog osiguranja počinio samoubojstvo. “Policijski službenici na adresi Jabukovac pronašli su osobu koja odgovara opisu počinitelja. Osoba je počinila samoubojstvo”, izvijestio je MUP.

Prema pisanju medija koji se pozivaju na očevice počinitelj je do zgrade Vlade došao sa sjeverne strane crkve svetog Marka. Zapucao je rafal prema ulaznim vratima Banskih dvora pri čemu je teško ranjen policajac koji je bio na ulazu u zgradu Vlade, a potom se okrenuo na drugu stranu i ispalio rafal prema zgradi Sabora i zatim pobjegao.

Komentar DW-ae
Čelnici grčke desničarske stranke Zlatna zora proglašeni su krivima za ubojstva i osnivanje kriminalne organizacije. Prijete im dugogodišnje zatvorske kazne. Povod za suđenje bilo je ubojstvo jednog hip-hop glazbenika.

Pet i pol godina je Magda Fisas čekala ovaj dan. Gotovo 2.000 dana u dubokoj tuzi, često u tihoj, rijetko i glasnoj srdžbi. Uvijek puna nade da će pravda pobijediti, ali i sa strahom da bi ubojice njezinoga sina, hip-hop glazbenika i antifašističkog aktivista Pavlosa Fisasa na kraju mogle biti oslobođene. S Magdom Fisas su sa strepnjom presudu iščekivali i prodemokratski građani Grčke.

Sud u Ateni danas (7.10.) je proglasio krivima 68 članova stranke Zlatna zora, među kojima je i vođa stranke Nikos Mihaloliakos, po četiri točke optužnice: za ubojstvo 34-godišnjeg Pavlosa Fisasa 18. rujna 2013., pokušaj ubojstva komunističkih sindikalaca i predsjednika sindikata Sotirisa Poulikodiannisa istog mjeseca, pokušaj ubojstva egipatskog ribara Abouzida Embaraka u njegovom stanu u lipnju 2012. te za stvaranje i djelovanje kriminalne organizacije. Zlatna zora je neonacistička stranka koja je bila treća po snazi u grčkom parlamentu, a onda je na izborima 2019. izgubila sve zastupničke mandate.

Osuđenima prijete dugogodišnje kazne zatvora. Obrazloženje presude i kazne bit će objavljeni idućih dana. Prošle subote su dnevne novine Efimerida ton Syntakton (Novine urednika) izašle sa senzacijom na naslovnici: pod naslovom „Zid demokracije“ objavljen je zajednički prilog aktualnog grčkog predsjednika vlade Kiriakosa Mitsotakisa iz konzervativne Nove demokracije, njegovog prethodnika na toj dužnosti Aleksisa Tsiprasa iz lijeve Sirize i Antonisa Samarasa, također iz Nove demokracije, koji je još konzervativniji od Mitsotakisa. Tekst je usmjeren protiv Zlatne zore, njezinih batinaša i njihove nacističke ideologije.

Da vodeći desni i lijevi političari zajedno djeluju vrlo je rijetko u politički krajnje polariziranoj Grčkoj. Očito su se demokratske snage bojale da bi članovi Zlatne zore mogli biti oslobođeni. Naime, atenska državna odvjetnica je u prijedlogu presude krajem 2019. izjavila da nema dovoljno dokaza za stvaranje i djelovanje kriminalne organizacije.

Povjerenje ljudi u Grčkoj u sudstvo te članice Europske unije nije neograničeno. Još manje ljudi vjeruju policiji koja je do ubojstva Pavlosa Fisasa tolerirala nasilnike Zlatne zore. Nije zaboravljeno da policija nije ništa poduzela kad se „pedeset ljudi s drvenim palicama uputilo prema lokalu Coralli”, kako je preneseno policijskom radio-vezom.

Tamo je Georgios Roupakias iz petočlanog vodstva Zlatne zore u gradu Nikaji triput Fisasa ubo nožem dok su ga drugi neonacisti držali na zemlji. Policija je stigla prekasno i Roupakiasa uhitila samo zato što je Fisas još bio živ, pa je mogao identificirati ubojicu. Ostalim napadačima je policija dopustila da napuste mjesto zločina. Znakovito je što je Roupakias rekao policiji prilikom uhićenja: „Ja sam jedan od vas. Ja sam od Zlatne zore.”

Očito je s Fisasom morao jedan grčki građanin umrijeti da bi vlasti poduzele nešto protiv nasilnika iz Zlatne zore. Dok su neonacisti terorizirali migrante policija nije intervenirala. Čak su i mediji pokazivali simpatije prema desno-ekstremnim nasilnicima. Vodstvo Zlatne zore je pozivano na televiziju kao da se radi o sasvim normalnoj stranci.

U međuvremenu je Zlatna zora politički beznačajna – i zbog ovog suđenja. Ona nije više zastupljena u parlamentu pa prema tomu ne dobiva ni novac iz državne blagajne. Najpoznatiji nasilnici su okrenuli leđa Mihaloliakosu i osnovali vlastitu organizaciju. Većina politologa u Grčkoj ne računa s ponovnim jačanjem desnih ekstremista – ali njihove pozicije su još uvijek vidljive.

Militantni neonacisti su 2018. primjerice demonstrirali skupa s građanskom desnicom protiv Prespanskog sporazuma sa Sjevernom Makedonijom. U brojnim mjestima u Grčkoj desni ekstremisti i dalje koordiniraju akcije protiv izbjeglica i migranata kao i anti-korona demonstracije. I policija i dalje uglavnom ne intervenira. Ipak, zasad nema nikakve nove desničarske stranke koja bi mogla naslijediti Zlatnu zoru u parlamentu, piše DW.

Analiza
Debatu potpredsjedničkih kandidata Mikea Pencea i Kamale Harris obilježio je manji broj upadica i replika nego pri sučeljavanju Trumpa i Bidena, a naglasak je bio na pandemiji koronavirusa, gorućem pitanju u izbornoj kampanji.

Prva predsjednička debata Trumpa i Bidena obilježena je stalnim upadicama u replike onog drugog, a osobni napadi spriječili su da Amerikanci dobiju uvid u to kako se misle suočiti s glavnim problemima. Večerašnju debatu obilježio je puno manji broj upadica, a Pence i Harris preuzeli su ulogu glasnogovornika Trumpa i Bidena. Debata se održala u Salt Lake Cityju, a republikanac i demokratkinja bili su udaljeni tri metra i odvojeni pleksiglasom.

Sučeljavanje je započelo pandemijom koronavirusa. Pence je branio Trumpov odgovor na zdravstvenu krizu i rekao da je “Trump odmah na prvo mjesto stavio zdravlje Amerikanaca” tako što je zabranio putovanja u Kinu.

Harris smatra da su Trumpove odluke “najveći neuspjeh neke predsjedničke administracije u povijesti zemlje” što potvrđuje više od 210.000 mrtvih Amerikanaca. “Minimizirali su ozbiljnost covida-19”, rekla je Harris i dodala da i dalje “nemaju plan”.

Trumpovo postupanje u pandemiji koronavirusa ne odobrava 56 posto Amerikanaca, a 38 posto odobrava, pokazuju podaci najnovije ankete Reutersa i Ipsosa koja je provedena od 2. do 6. listopada. Demokratska potpredsjednička kandidatkinja prozvala je Trumpovu administraciju jer želi pobiti Obamacare i poručila da će time biti pogođeni milijuni Amerikanaca.

Republikanski predsjednik zatražio je da Senat potvrdi Barrett za sutkinju Vrhovnog suda prije izbora 3. studenog što bi u toj najvišoj sudskoj instanci SAD-a stvorilo konzervativnu većinu, sa šestero konzervativaca i troje liberala. “Neka američki narod popuni mjesto u Bijeloj kući pa ćemo mi mjesto u Vrhovnom sudu”, poručila je Harris.

Demokrati strahuju da će se izborom Amy Coney Barrett u Vrhovni sud ugroziti presuda iz 1973. o legalizaciji pobačaja diljem SAD-a. Pence nije htio odgovoriti koji će stav zauzeti po tom pitanju ako se o njemu ponovno bude odlučivalo u saveznoj državi Indiani, njegovom rodnom mjestu, ali je rekao da se veseli izboru Barrett. Harris je jasno podržala pravo na pobačaj. “Uvijek ću se boriti za to da žene same donesu odluku o svom vlastitom tijelu”, rekla je senatorica iz Kalifornije.

Rasizam i policijska brutalnost izašli su na vidjelo ove godine nakon ubojstva Afroamerikanaca Georgea Floyda i Breonne Taylor. Harris je rekla da je život medicinske sestre Breonne Taylor oduzet “nepravedno, tragično i nasilno” i podsjetila na prosvjede diljem zemlje zbog smrti Floyda. “Loši policajci su loši za dobre policajce”, rekla je bivša tužiteljica. Harris je iskusna političarka od koje se očekuje da će privući glasove afroameričke zajednice, najodanijih birača Demokratske stranke.

Njihovi glasovi spasili su Bidena na predizborima u Južnoj Karolini u veljači i bit će ključni u državama kao što su Michigan, Pennsylvania i Wisconsin u kojima je Trump 2016. tijesno pobijedio, a u kojima sada po anketama zaostaje za Bidenom.

Pence je upozorio da će se Biden i Harris vratiti Pariškom klimatskom sporazumu i uništiti gospodarstvo. Optužio ih je da žele “povećati porez i pokopati gospodarstvo novim zelenim sporazumom”. Tvrdi da će tako ostati bez posla stotine tisuća ljudi.

Harris je uzvratila da Biden neće povećavati porez nikome tko zarađuje manje od 400.000 američkih dolara godišnje. Iskoristila je priliku da prozove Trumpa zbog neplaćanja poreza. “Američka javnost ima pravo znati tko utječe na predsjednikove odluke”, rekla je Harris.

New York Times nedavno je objavio da je Trump platio samo 750 dolara poreza na dohodak u 2016. i 2017. te da nije platio porez na dohodak u 10 godina od proteklih 15 godina, unatoč tome što je 2018. od svojih reality emisija i drugih licenciranih projekata zaradio 427,4 milijuna dolara.

Pence je demantirao medijske napise i prozvao ih “neistinitima” i rekao da je Trump odgovoran za jačanje američkog gospodarstva u svom mandatu. Harris mu je uzvratila da Biden snagu američkog gospodarstva mjeri snagom američkog radnika i američke obitelji i dodala da je cilj demokrata ulagati u održivi razvoj i zelenu ekonomiju. “Nekada je naša zemlja vjerovala u znanost i ulagala u razvoj i istraživanja”, poručila je Harris.

Trumpov odnos prema Kini “rezultirao je gubitkom američkih života, američkih poslova i američkog položaja u svijetu”, rekla je Harris. Također je optužila Trumpa za udaljavanje od prijatelja i približavanje diktatorima, spomenuvši ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dodala je da je Trump zauzeo “unilateralni pristup vanjskoj politici”, a Ameriku smatra “manje sigurnom” zemljom otkako se SAD povukao iz nuklearnog sporazuma Irana i svjetskih sila iz 2015.

Pence je ponovio da Trumpova administracija smatra da je Kina odgovorna za zdravstvenu krizu u svijetu. “Kinu treba kriviti za koronavirus. Predsjednik Trump nije sretan zbog toga, to je jasno dao do znanja”, rekao je Pence.

Prošlotjednu debatu Trumpa i Bidena pratilo je 73 milijuna gledatelja. Debate potpredsjedničkih kandidata u pravilu se prate s manjim zanimanjem, ali ne i u ovom slučaju. U trenutku kada je i Trump bio zaražen koronavirusom, debata Pence-Harris dobila je nenadano na važnosti, s obzirom da je Pence ipak bliže Bijeloj kući nego je to bio prije Trumpove zaraze koronavirusom.

No Trump, unatoč zarazi, umanjuje opasnost koronavirusa i u srijedu se vratio u Ovalni ured. Debata u Salt Lake Cityju održala se u vrijeme kada nacija samo klizi iz jedne krize u drugu. Jedinstvena politička situacija navela je Johna Hudaka s Brookings Institutiona da nazove debatu u Utahu “najvažnijom potpredsjedničkom debatom u američkoj povijesti”.