Politika

Istraživanje
Potpora opozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa oslabila je ovaj tjedan, prema istraživanju javnoga mišljenja Reuters/Ipsos, dok se Bijela kuća priprema na dugačku borbu protiv optužba demokrata da je administracija izvršila pritisak na stranu vladu da istraži jednog od Trumpovih demokratskih suparnika.

Istraživanje provedeno 14. i 15. listopada i objavljeno u utorak pokazalo je da 43 posto odraslih u SAD-u misli kako Trumpa “treba opozvati”, što je 2 postotna boda manje od sličnog istraživanja prošlog tjedan. Njih 42 posto reklo je da on “ne treba biti opozvan”, a 14 posto je reklo kako nisu sigurni.

Amerikanci su pokazali snažnije zanimanje prošli mjesec za sankcioniranje predsjednika, i njegovo moguće uklanjanje s dužnosti, putem kongresnog opoziva nakon što je zviždač rekao kako je Trump možda zloupotrijebio svoje ovlasti kako bi povećao izglede da bude ponovno izabran za predsjednika.

Zviždač je izvijestio kako je izgledalo da Trump vrši pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u telefonskom razgovoru 25. srpnja da istraži navode o korupciji protiv bivšeg potpredsjednika Joea Bidena koji bi mogao dobiti kandidaturu Demokratske stranke za predsjedničke izbore 2020.

Trump je zanijekao da je učinio išta loše, a Zelenskij je zanijekao da je na njega vršen pritisak.

Većina ispitanika njih 60 posto smatra da bi se “Kongres trebao usredotočiti na rješavanje važnih problema s kojima su suočeni Amerikanci, a ne se usredotočiti na istragu predsjednika Trumpa”, dok njih 57 misli da Kongres treba istražiti je li Trump počinio nešto u ukrajinskom telefonskom razgovoru zbog čega bi mogao biti opozvan.

Anketa Reuters/Ipsos je provedena internetski, na engleskom jeziku, diljem Sjedinjenih Država. Uključila je odgovore 1115 odraslih i ima interval vjerodostojnosti, mjeru preciznosti ankete, od oko 3 postotna boda.

Katalonija
U masovnim sukobima prosvjednika ogorčenih zbog teških presuda zagovornicima katalonske nezavisnosti i policije u utorak navečer u katalonskim gradovima ozlijeđene su najmanje 74 osobe.

U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četirima najvećim gradovima Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom. U Barceloni se oko zgrade španjolske središnje vlade okupilo oko 40.000 prosvjednika, podatak je gradske policije. Uz povike „Na njih“, „Živjela slobodna zemlja“ i „Ulice će uvijek biti naše“ prosvjednici su krenuli uklanjati željezne ograde koje je ondje ranije tijekom dana postavila policija.

Maknuvši barijere htjeli su se približiti zgradi španjolske vlade, koju smatraju odgovornom za „nepravedne presude“ svojim čelnicima, no zaustavila ih je interventna policija palicama i štitovima. Prosvjednici su ih zatim zasuli limenkama, bocama i bengalkama. Pri tom su nosili zastave koje simboliziraju nezavisnost.

Katalonska policija, kojoj je stiglo pojačanje španjolske nacionalne policije, krenula je rastjerivati masu. Prosvjednici su uzvratili postavljanjem vatrenih barikada, paleći kontejnere i gume. Policijske sirene i zvuk helikoptera odjekivali su u noći. Slične scene uslijedile su i u ostala tri grada Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveru Španjolske.

Sukobi su trajali satima nakon čega se oglasila španjolska vlada priopćenjem u kojem je navela kako je njen „cilj jamčiti sigurnost i suživot u Kataloniji, te da će to ako treba postići čvrstinom, odgovarajućom mjerom i jedinstvom“. Premijer Pedro Sánchez je zbog nastale situacije otkazao za srijedu planirani put u sjeverni grad A Coruñu gdje je trebao prisustvovati dodjeli novinarskih nagrada.

Španjolska vlada je u listopadu 2017., kao odgovor na referendum o nezavisnosti kojeg je bio zabranio Ustavni sud i posljedično proglašenje republike Katalonije, posegnula za člankom 155. ustava kojim je na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje iz Madrida nad Katalonijom gdje je raspisala izbore. Ovo je drugi dan prosvjeda nakon što je u ponedjeljak 131 osoba bila ozlijeđena u sukobu prosvjednika i policije, od kojih jedna teško.

Prosvjedi su uslijedili nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne. Prosvjedi su najavljeni za čitav tjedan a sindikati koji podržavaju samostalnost pozvali su stanovnike na opći štrajk u petak. Razne organizacije najavile su dolazak na prosvjed u Barcelonu.

Bivši potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras, osuđen u ponedjeljak na 13 godina zatvora, rekao je u razgovoru za agenciju Reuters kako će zatvaranje zagovornika nezavisnosti samo ojačati pokret za odcjepljenje Katalonije od Španjolske.

Sjedinjene Države zatražile su u utorak od katalonskih prosvjednika „umjerenost“ u reakciji na sudsku presudu političarima koji su 2017. organizirali referendum o nezavisnosti podsjetivši kako predsjednik Donald Trump želi „snažnu i jedinstvenu Španjolsku“.

Loš rezultat Fidesza
Mađarske oporbene stranke ostvarile su velik uspjeh na lokalnim izborima u nedjelju, nanijevši udarac vladajućoj konzervativno-nacionalističkoj stranci Fidesz premijera Viktora Orbana, po konačnim rezultatima izbora objavljenim u ponedjeljak.

Oporba autokratskom Orbanu, koji je na vlasti do 2010., osvojila je ključne pozicije uključujući dužnost gradonačelnika Budimpešte. Gergely Karacsony porazio je Fideszova gradonačelnika glavnoga grada Istvana Tarlosa s 50,1 posto osvojenih glasova, dok je on dobio 44,1 posto, objavile su izborne vlasti nakon prebrojavanja svih glasova.

Oporba, koja je ostavila po strani međusobne razlike i prvi put formirala široku frontu protiv Orbana istaknuvši zajedničke kandidate u mnogim mjestima, osvojila je i dužnosti predsjednika općinskih vijeća u 14 od 23 općina u Budimpešti. Fidesz ih je do sada držao 17.

Ovo je “povijesni trijumf” koji je pokazao da ljudi žele “povratiti vlast u svojem gradu”, rekao je Karacsony u nedjelju navečer. Oporba je bila uspješna i u Pečuhu, Miškolcu, Sambotelu i Egeru te drugdje. Orban je nastojao ublažiti poraz isticanjem boljih rezultata svoje stranke u ruralnim područjima.

Pravo i Pravda
Vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) pobijedila je na parlamentarnim izborima u Poljskoj i zadržala apsolutnu većinu u donjem domu parlamenta, objavilo je u ponedjeljak nacionalno izborno povjerenstvo, ali je njihova pobjeda zasjenjena gubitkom kontrole u Senatu što će PiS-u otežati provođenje reformi.

PiS je dobio apsolutnu većinu u Sejmu, s 43,59 posto glasova, odnosno 235 mjesta u parlamentu koji ih ima 460, konačni su rezultati koje je objavilo izborno povjerenstvo. PiS Jaroslawa Kaczynskoga tako je dobio novi četverogodišnji mandat da ostvari svoj program često spornih reformi.

Po kompliciranom poljskom izbornom sustavu, ranije nije bilo jasno je li PiS osigurao apsolutnu većinu. Oporbena Građanska koalicija, okupljena oko centrističke Građanske platforme, daleko je iza s 27,4 posto glasova i 134 zastupnika. Savez demokratske ljevice koji čine tri stranke lijevog usmjerenja bit će treća najjača snaga u parlamentu s 12,56 posto glasova i imat će 49 mjesta u Sejmu.

Demokršćanska PSL dobila je 30 mjesta s 8,55 posto glasova, a krajnje desna Konfederacija koja je dobila 6,81 posto glasova imat će 11 mjesta. Jedno mjesto predviđeno ja za kandidata njemačke manjine. Na izbore je izašlo rekordnih 61,74 posto birača.

Većina u donjem domu parlamenta omogućit će PiS-u da nastavi provoditi reforme pravosudnog sustava, medija i kulturnih institucija u svom drugom četverogodišnjem mandatu, ali će im probleme moći raditi Senat. PiS je izgubio kontrolu nad manje utjecajnim gornjim domom parlamenta, Senatom, gdje je dobio 49 mjesta. Senat u kojemu sjedi 100 zastupnika može izmijeniti ili odgoditi zakone koje potvrdi donji dom parlamenta te blokirati promjene ustava.

Davor Božinović
Potpredsjednik Vlade Davor Božinović poručio je u ponedjeljak, komentirajući zahtjeve za povećanjem plaća prosvjetnim radnicima, da su Vlada i HDZ, kao vodeća stranka vladajuće većine, spremni na sve političke izazove, pa i na mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora.

Božinović je to izjavio na Policijskoj akademiji odgovarajući na pitanja novinara o inzistiranju HNS-a na povećanju plaća prosvjetara i poruci čelnika Stranke rada i solidarnosti, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da Vlada treba povećati plaće prosvjetara ili neće biti Vlade.

Novinari su ga pitali kakva je budućnost Vlade s obzirom na to da dva partnera u vladajućoj većini javno idu protiv Vladinih odluka i postavljaju zahtjeve premijeru Andreju Plenkoviću, na što je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova ustvrdio da ova Vlada, “za razliku od vlada koje smo naslijedili”, bilježi pozitivne trendove.

Na upit smatra li da Vlada može opstati “uz sve ove ucjene”, Božinović ponavlja kako Vlada ima svoj put i “ide tim putem”. “Ako se bilo što ispriječi na tom putu, mi kao vladajuća stranka, nositelj koalicije, sigurno smo spremni na svaki politički izazov”, poručio je Božinović.

Na primjedbu novinara kako se i u samom HDZ-u mogu čuti ocjene da bi se, s obzirom na takve ucjene, trebalo ići na prijevremene izbore, ali da Plenković nema dovoljno hrabrosti “da to prelomi”, Božinović odgovara kako je to apsolutno netočno.

Istaknuo je kako je MUP kroz interne preraspodjele podigao plaće određenim kategorijama policijskih službenika, bez da je povećan proračun Ministarstva.

Upitan znači li to da ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak poručuje “imate to što imate u ministarstvu, negdje spustite, negdje povisite”, Božinović je dogovorio da ne može govoriti o drugim ministarstvima jer nije upoznat s njihovim mogućnostima te ponovio na koji način je MUP podigao plaće dijelu svojih zaposlenih.

Jutarnji list
Punih godinu i pol dana trajali su sindikalni pregovori s Ministarstvom zdravstva i Vladom, a potpisivanjem Dodatka II Kolektivnom ugovoru izgledalo je da je došlo do rješenja.

No, to je zapravo bio tek okidač za najveći raskol među medicinskim sestrama u povijesti sestrinstva, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

S jedne strane je Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara/tehničara, a s druge nezadovoljni okupljeni u Facebook grupi “Medicinske sestre/tehničari zajedno”.

Njih gotovo 16 tisuća traži još veća prava i osnivaju svoj sindikat. No da bi Sindikat medicinske sestre/tehničari zajedno bio reprezentativan i mogao sudjelovati u pregovorima s Vladom, moraju imati minimalno šest tisuća članova, navodi dnevnik. S druge strane, Hrvatski strukovni sindikat tvrdi: “U ovoj godini smo izborili povećanje plaća od 12 posto”, što je prema njihovim izračunima od 457 do 651 kunu više. Sindikat u nastajanju (“medicinskih sestara/tehničara zajedno”) odgovara: “Nije istina. Ponizili ste vlastitu struku i dali nam sramotnih 45 kuna!”.

Anica Prašnjak, predsjednica HSSMS-a, pojasnila je za Jutarnji list da su kao organizacija napravili sve što su mogli te da je sad riječ o ružnim, neosnovanim napadima. Svjesna je da situacija nije idealna, ali smatra da su izvukli maksimalno koliko su mogli i tvrdi da su priče o 45 kuna povećanja netočne. “Da, uvjeti nisu idealni, nedostaje medicinskih sestara i plaće nisu kakve bismo i mi htjeli da jesu, ali činjenica je da smo u ovoj godini plaće sestrama podigli za 12 posto”, tvrdi Prašnjak. Udare na sindikaliste ocjenjuje nepoštenima, a za njih su odgovorni osobni interesi pojedinaca.

Sanda Alić, jedna od čelnica suprotne strane, spremno odgovara: Sve što kažu je laž! “Ne samo da povećanja plaće nema, nego smo u minusu. Naime, ovo što je navodno povećanje zapravo je vraćanje uzetog iz 2009. godine. Tako da smo na nuli, odnosno u minusu jer su cijene svega što konzumiramo bitno drukčije nego prije deset godina”, kaže Alić i dodaje kako je vrijeme da se to promijeni, donosi Jutarnji list.

Želja za nastavkom
Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izrazio je u petak zadovoljstvo objavom kandidature predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović za drugi mandat na Pantovčaku, rekavši da je njezin govor doživio kao želju da nastavi na temelju dosadašnjih postignuća.

“Zadovoljan sam objavom kandidature i znao sam kada će ta kandidatura biti objavljena”, kazao je na konferenciji za novinare

Naveo je i da govor Grabar-Kitarović nije doživio ni na koji način posebno kritičnim prema vladi, već kao njezinu želju da nastavi na temelju dosadašnjih postignuća u svom mandatu da dotakne pitanja koja rješavamo.

Nije konkretno odgovorio na upit kada će biti održani predsjednički izbori kratko poručivši da će odluku o tome vlada donijeti na vrijeme.

Upitan za komentar današnjeg prosvjeda roditelja njegovatelja pred Ministarstvom socijalne skrbi s kojeg su ukazali na situaciju u koju su dovedene osobe s invaliditetom, Plenković je rekao kako zna za taj problem i s ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković će tražiti rješenje. “Mislim da smo uvijek pokazivali veliku osjetljivost prema svima onima koji su na ovaj ili onaj način ranjive skupine – od osoba s invaliditetom do roditelja koji praktično moraju 24-satnu skrb posvećivati djeci”, kazao je.

Plenković je za izjavu riječke gradske vijećnice Ivone Milinović u emisiji “Podcast Velebit” na račun srpske nacionalne manjine, rekao da je to loša izjava.

“Kasnije sam vidio da se gospođa ispričala, da nije tako mislila, da je htjela reći nešto drugo… u svakom slučaju nije dobro, osuđujem takvu izjavu bez ikakvih dilema. Ukoliko je mislila nešto drugo reći – kao što ona kaže, to je dobro. Ali mora kao političarka i izabrana vijećnica u gradskom vijeću trećeg grada po veličini u Hrvatskoj onda te svoje misli malo preciznije, pažljivije, obzirnije artikulirati”, rekao je Plenković.

Na novinarski upit kako je “primirio” Hvidru i predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca, premijer je podsjetio kako je njegov cilj 2016. godine bio da smanji tenzije i podjele te radi na snošljivosti i dijalogu u visoko polariziranom društvu. “Ukoliko je predsjednik Franjo Tuđman 1990-tih godina vodio računa računa da u svim HDZ-ovim vladama gotovo uvijek bude jedan ministar koji je pripadnik srpske manjine, onda je on bio jako pametan, mudar čovjek i državnik. To je radio s ciljem i sa smislom. I u vremenu kada je hrvatski teritorij bio okupiran, on je na tome inzistirao”, istaknuo je Plenković

Ne zna zašto bi to i sada nekom bio problem ako smo nakon 2000-tih i “Hristos se rodi” imali koaliciju s SDSS-om i da je Slobodan Uzelac tada bio potpredsjednik Vlade i sjedio bliže premijerki Jadranki Kosor nego ministar vanjskih poslova. Smatra da to sada u 2019. nije upitno već je stečevina HDZ-a. “To ne može biti problem i za mene neće biti nikakav problem. Zato ću biti taj lider koji će reći: Da, 2016. s manjinama, da, danas s manjinama i da, sutra s manjinama. Ako je to nekome problem onda je to problem onoga kome je to problem, a ne meni. Tu neću odstupiti ni milimetra”, poručio je.

Dodao je i kako to ne znači da se slaže s tri Pupovčeve kvalifikacije nakon incidenta u Uzdolju. Plenković je rekao i da je njegova vlada napravila sve što je mogla vezano uz dignitet Domovinskog rata jer je, istaknuo je, to ključno i nužno za Hrvatsku i hrvatsko društvo.

Istaknuvši važnost uključenosti manjina u hrvatsko društvo i da se one u našoj zemlji osjećaju dobro, premijer je rekao da se onda može i brinuti kako će se osjećati Hrvati u Srbiji, BiH i drugdje.”Zainteresiran sam da se Hrvati u Srbiji osjećaju dobro, da se Hrvati u BiH osjećaju dobro kao konstitutivan narod te da se i drugdje gdje su manjina osjećaju dobro”, naglasio je.

Hrvatska ima potpredsjednicu EK
Hrvatska kandidatkinja za potpredsjednicu Europske komisije Dubravka Šuica nakon saslušanja u Europskom parlamentu ima potrebnu većinu za pozitivnu ocjenu, doznaje se iz izvora u Europskom parlamentu.

Odbor za ustavna pitanja, pojačan članovima Odbora za rad i socijalna pitanja te Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova saslušali su u četvrtak navečer Dubravku Šuicu, kandidatkinju za potpredsjednicu Komisije za demokraciju i demografiju

Odmah nakon saslušanja sastali su se koordinatori političkih skupina. Prema neslužbenim izvorima iz Europskog parlamenta Šuičinim nastupom zadovoljni su u njezinoj političkoj skupini EPP-u, zatim socijaldemokrati (S&D), liberali (RE) i europski konzevativci i reformisti (ECR). Protiv su krajnja ljevica, Stranka europske ljevice (GUE) i krajnja desnica Identitet i demokracija (ID) te zeleni.

Zastupnik u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a Tomislav Sokol sinoć je kazao kako pretpostavlja da je hrvatski zastupnik Vilibor Sinčić brifirao njemačkog zastupnika Martina Sonneborna koji je Šuici postavio pitanje o imovini.

“Radi se o neovisnom zastupniku koji je postavio to pitanje, ali moram reći, jer sam bio u dvorani, da je kraj njega sjedio Sinčić praktički cijelo vrijeme saslušanja i govorio mu nešto što je meni izgledalo kao da ga birifira. Pretpostavljam da se opet radi o situaciji da netko iz Hrvatske pokušava vlastite predstavnike, kandidtate za visoke funkcije u europskim institucijama, denuncirati, napadati lažima, insinuacijama, manipulacijama… Jako mi je žao da se pokušavaju koristiti europskim institucijama da bi se u Hrvatskoj ušićarilo par nekakvih političkih poena i došlo u medije”, kazao je, među ostalim, Sokol za N1.

Premijer Andrej Plenković već je čestitao Šuici na uspjehu. “Čestitam na potvrdi u Odboru za ustavna pitanja Europskog parlamenta za potpredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju. Veliki uspjeh za Hrvatsku!”, poručio je Plenković preko twittera.

Svi predloženi kandidati moraju proći saslušanja pred nadležnim odborom Europskog parlamenta. Koji odbor ili više njih saslušava pojedine kandidate ovisi o resoru koji im je dodijeljen. Koordinatori u Odboru za ustavna pitanja sada trebaju u roku od 24 sata poslati čelnicima parlamentarnih odbora povjerljivo pismo s preporukama je li Šuica prošla taj test.

Konferencija predsjednika parlamentarnih odbora 15. listopada će ocijeniti ishode svih saslušanja i dostaviti svoje zaključke konferenciji predsjednika Europskog parlamenta koju čine predsjednik EP-a i šefovi zastupničkih klubova. Ona donosi konačne procjene i odlučuje koji su kandidati zadovoljili, za koje traže novo saslušanje, a za koje nove alternativne kandidate.

Bude li potreba za dodatnim saslušanjem ili saslušanjem alternativnih kandidata, to će se organizirati 14. i 15. listopada. Glasanje o cijeloj EK predviđeno je 23. listopada na plenarnoj sjednici u Strasbourgu i ako sve prođe u redu, nova komisija preuzima dužnost 1. studenoga.

Twitter politika
 Prema velikom istraživanju javnog mnijenja, a koje su provele medijske kuće NPR-PBS i Institut Marist, čak 49 posto ispitanih podržava opoziv aktualnog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Od ispitanih, 46 posto se protivi opozivu.

To je za deset posto više nego u travnju kada se ispitivao puls javnost nakon objave izvještaja Roberta Muellera o umješanosti Rusije u američke izbore. Ovakav je stav javnosti nakon što je “pukla” nova afera, a vezano uz poziv američkog predsjendnika ukrajinskom Zelenskom da pokrene istragu o demokratskom kandidatu Joeu Bidenu i sinu Hunteru.

Naravno, novo istraživanje potpuno je razbjesnilo Donalda Trumpa koji vrlo često kritizira medije i to objavljuje na svojem Twitter profilu. Tako je i sada.

– Ovo što se događa najveća je prijevara u povijesti američke politike, rekao je među ostalim u videoporuci Donald Trump te je potom raspalio po Demokratima.

– Pokušavaju me zaustaviti jer se ja borim za vas. A ja to ne mogu dopustiti, dodaje.

– Nikad nisam vidio da su evangelički kršćani ljući zbog nekog pitanja nego zbog ovog pokušaja da se nelegitimno ukloni ovog predsjednika iz ureda, preokrene rezultate izbora iz 2016. i negira glasove milijuna evangelika u procesu. Oni znaju da je jedini prekršaj za opoziv koji je predsjednik Trump napravio bio taj što je dobio Hillary Clinton 2016. To je neoprostiv grijeh koji mu demokrati nikad neće oprostiti. Ako demokrati budu uspješni u uklanjanju predsjednika iz ureda (što neće nikad biti), to će prouzročiti rascjep poput Građanskog rata u ovoj naciji od kojeg se naša zemlja nikad neće oporaviti, napisao je Trump na svojem Twitter profilu citirajući pastora Jeffriesa i tagirajući FoxNews.

Austrija
Narodna stranka (ÖVP) donedavnog kancelara Sebastiana Kurza i stranka Zeleni na prijevremenim su parlamentarnim izborima u Austriji ostvarili najveći porast broja glasova što otvara mogućnost koaliranja ovih dviju stranaka, dok su desni populisti iz Slobodarske stranke (FPÖ) i socijaldemokrati (SPÖ) doživjeli povijesne poraze.

ÖVP je prema projekcijama na temelju glasova prebrojanih do 20 sati s 37,1 posto glasova ostvario 5,6 posto glasova više nego na posljednjim parlamentarnim izborima 2017. No narodnjacima je za formiranje vlade potreban koalicijski partner.

Najveći porast broja glasova s 13,9 posto je ostvarila stranka Zeleni koja na posljednjim izborima nije prešla izborni prag. Najveći gubitak glasova pretrpjeli su socijaldemokrati i slobodnjaci. FPÖ je u usporedbi s izborima prije dvije godine izgubio 10 posto glasova te sada uživa podršku 16 posto glasača.

Tadašnji čelnik FPÖ-a Hans Christian Strache našao se krajem svibnja usred korupcijskog skandala nakon čega se u jeku afere Ibiza i raspala koalicijska vlada između narodnjaka i slobodnjaka. SPÖ je s 21,8 posto glasova ostvario svoj najslabiji rezultat na izborima na saveznoj razini. Ulazak u parlament je za rukom pošao i liberalnoj stranci NEOS.

Predsjednik ÖVP-a i vjerojatni budući austrijski kancelar Kurz se u nedjelju nije izjasnio o mogućem koalicijskom partneru te je rekao kako će “dobro razmisliti o svakom sljedećem potezu”. Narodnjacima je otvorena opcija koaliranja sa socijaldemokratima, slobodnjacima i zelenima. Dosadašnji koalicijski kandidat ÖVP-a, FPÖ je u prvim reakcijama odbacio obnovu koalicije s ÖVP-om.

Matematički postoji mogućnost koaliranja sa socijaldemokratima s kojima je ÖVP tvorio vladu do svibnja 2017. kada je zbog stalnih sukoba oko smjernica socijaldemokratski-narodnjačke vlade, tada novoizabrani predsjednik ÖVP-a Kurz izišao iz koalicije što je rezultiralo novim izborima i pobjedom narodnjaka koji su nakon toga ušli u koaliciju sa slobodnjacima.

Austrijski predsjednik Alexander van der Bellen najavio je da će sljedećeg tjedna voditi razgovore sa svim strankama koje će sudjelovati u radu sljedećeg saziva parlamenta nakon čega će glavnog kandidata stranka koja je osvojila najviše glasova imenovati mandatarom za sastavljanje vlade. Izlaznost na biralištima na nedjeljnim izborima je iznosila 75 posto.