Makedonija

Interkonekcija Makedonije i Grčke

Pet potencijalnih ulagača predalo je ponude na natječaj sjevernomakedonske državne tvrtke za prijenos prirodnog plina Nomagas za izgradnju sjevernomakedonskog dijela interkonektora prirodnog plina s Grčkom, što je posao procijenjene vrijednosti od 83,7 milijuna eura (90,2 milijuna dolara), bez PDV-a, izvijestili su lokalni mediji u četvrtak.

Na natječaj su se javile četiri strane tvrtke i jedna domaća, objavio je Faktor pozivajući se na priopćenje Nomagasa.

Ocjenjivanje ponuda je u tijeku bez određenog roka zbog opsežne prirode prijedloga. Međutim, Nomagas očekuje početak gradnje do kraja ožujka ako bude prihvatljiva ponuda, stoji u izvješću.

Nomagas je u studenom raspisao natječaj za radove na plinovodu, a krajnji rok za prijavu završio je 1. veljače. Riječ je o izgradnji 67 km plinovoda i postavljanju pratećih sadržaja koji bi trebao biti gotov za 34 mjeseca. nakon potpisivanja ugovora, stoji u natječajnoj dokumentaciji. Projekt se financira sredstvima Europske investicijske banke (EIB). Prethodno je ministar gospodarstva Kreshnik Bekteshi rekao da će se plinovodom transportirati i vodik, jer država u budućnosti planira omogućiti izgradnju dviju vodikovih elektrana za proizvodnju električne energije.

Godine 2021. vlade Sjeverne Makedonije i Grčke potpisale su sporazum o izgradnji prekograničnog interkonektora za prirodni plin.

Sjeverna Makedonija nema nalazišta prirodnog plina i oslanja se na uvoz iz Rusije koji prolazi kroz Bugarsku prema ugovoru o opskrbi plinom s Gazpromom koji ističe 2030.

Val privatnih investicija

Strateška energetska ulaganja povećat će energetsku neovisnost zemlje i prepoloviti račune za grijanje, izjavio je ovih dana predsjednik Regulatorne komisije za energetiku (ERC) Marko Bislimoski.

“Sjajno je što ćemo konačno imati francusku investiciju, a uz realizaciju grčke energetske investicije građani mogu očekivati stabilne račune za struju i niže račune za grijanje. Ujedno će snižena cijena povećati interes za priključak na grijanje. energetsku mrežu, koja će oslobađati količine proizvedene od strane ESM-a na razini dvaju blokova u Rudarsko-energetskom kombinatu REK Bitola. ESM će moći prodavati električnu energiju na burzi i koristiti novac za investicije”, rekao je Bislimoski u intervjuu za Slobodan Pečat.

Koncept privatnih investitora u ovom slučaju, dodao je, strateški se primjenjuje svugdje u Europi. “Riječ je o modelu gdje privatni investitor gradi energetske kapacitete, a energija se otkupljuje po unaprijed određenoj cijeni, nižoj od one koju ima ESM. Trenutačno ESM prodaje struju EVN Homeu za 58 eura po megavat satu, dok će za strateške partnere koštati 55 eura po megavat satu. Glavna struja dolazi iz ugljena proizvedenog u REK Bitola, čija će proizvodnja poskupjeti zbog EU poreza od 70-80 eura po megavat satu, što znači da će cijena električne energije doseći 150 eura. Nadamo se da će biti još više investitora i da ćemo postati zemlja koja izvozi električnu energiju, a ne uvozna”, pojasnio je Bislimoski. Naglasio je da je samo lani, zbog privatnih ulaganja, količina uvezene električne energije prepolovljena, što je pozitivan znak.

Bislimoski je također dodao da su u dvije godine izdane dozvole za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije instalirane snage od gotovo 600 megavata.

To su, istaknuo je, investicije iz privatnog sektora, uglavnom za fotonaponske elektrane..

“Kada je riječ o energetici, sve što je postignuto u neovisnoj Makedoniji, gotovo 85 posto, je kroz privatne investicije. ESM u državnom vlasništvu napravio je hidroelektranu Kozjak, odnosno Sveta Petka i vjetroelektranu Bogdanci, ukupno 140 megavata, dok je preostalih 900 MW u privatnom vlasništvu, prenosi Poslovni dnevnik.

Vodstvo Energetske zajednice

Vodstvo Energetske zajednice upozorilo je Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Kosovo da punih pet godina krše propise kojima su se obvezale ograničiti onečišćenje zraka i okoliša iz termoelektrana.

Kako su u utorak priopćili iz Aarhus centra u BiH, Ministarsko vijeće Energetske zajednice, koja u primjeni i poštovanju propisa energetskih zakona i zaštite okoliša obuhvaća zemlje članice EU i jugoistoka Europe, na svojoj sjednici istaknulo je da u čak osam blokova termoelektrana u Bosni i Hercegovini nije smanjena emisija sumporova diokisida, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica.

Podsjetili su i da je Tajništvo Energetske zajednice još 2021. godine pokrenulo proces protiv BiH na koji vlasti nisu reagirale. Prema tim navodima, u 2022., kao i godinu ranije, emisije sumpor dioksida iz velikih zagađivača u BiH bile su gotovo osam puta veće od dopuštenih.

Ponajviše zbog toga te korištenja fosilnih goriva u sezoni grijanja, zrak u BiH je u većini sredina nezdrav tijekom zimskih mjeseci.

Inače, Energetska zajednica uspostavljena je 2006. godine te omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i plin na svijetu, u kojem efektivno sudjeluje Europska unija te osam ugovornih strana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.

Od 3. listopada

Ministarstvo financija Sjeverne Makedonije održat će 3. listopada aukciju za prvu emisiju zelenih obveznica u iznosu od 10 milijuna eura, objavila je vlada početkom ovog tjedna.

Ovo je drugi novi financijski instrument koji je Ministarstvo ove godine uvelo na domaće tržište kapitala, diverzificirajući ponudu financijskih proizvoda i potičući konkurenciju, piše BNE Intellinews.

Zelene obveznice su posebno osmišljene za potporu inicijativama usmjerenim na poboljšanje i zaštitu okoliša, kao i financiranje ekoloških projekata. Slično prethodno uvedenoj građanskoj obveznici, ovo je nov dodatak na domaćem tržištu.

Očekuje se solidan interes investitora. Fizičke i pravne osobe zainteresirane za sudjelovanje zahtjeve za sudjelovanje mogu podnijeti putem svojih banaka do 2. listopada. Godišnja kamatna stopa novih obveznica s rokom dospijeća od dvije godine iznosi 4,75 posto.

“Uvođenje ovog instrumenta ima za cilj kultivirati tržište kapitala u našoj zemlji, čime se potiče investicijska aktivnost koja će pridonijeti ubrzanom gospodarskom rastu”, rekao je ministar financija Fatmir Besimi.

Prihod od ove aukcije bit će usmjeren prema Fondu za energetsku učinkovitost u okviru državne razvojne banke. Time će se tvrtkama omogućiti povoljno financiranje projekata usmjerenih na zaštitu okoliša.

Uvođenje zelene obveznice na tržište vrijednosnih papira uslijedilo je nakon uspješnog pokretanja građanskih obveznica u srpnju 2023., na koje su ostvarene kamate dva i pol puta veće od iznosa objavljenog u prospektu.

U skladu sa Strategijom razvoja tržišta kapitala i Planom ubrzanog gospodarskog rasta, u skoroj budućnosti na tržište će biti uvedena dodatna ponuda poput projektnih obveznica i razvojnih obveznica, usmjerenih na razvojne i infrastrukturne projekte. Nadalje, nakon izdavanja zelene obveznice, planira se i druga “klasična” obveznica.

Analiza Centra za civilne komunikacije

Pad vrijednosti javnih nabava općina za jedan posto u 2022. godini, a u Gradu Skoplju za čak 68 posto, pokazuje najnovija analiza Centra za civilne komunikacije (CGK) svih općinskih natječaja u prošloj godini. Vrijednost javnih nabava 80 općina i grada Skoplja u 2022. godini smanjena je za jednu trećinu, odnosno za 65 milijuna eura u odnosu na 2021. godinu.

Tom padu najviše pridonosi veliki pad vrijednosti javnih nabava Grada Skoplja, čije su nabave u 2022. godini smanjene za čak 68 posto, odnosno za 31 milijun eura u odnosu na 2021. godinu.

U 2022. godini općine i Grad Skoplje sklopili su ukupno 3.508 ugovora o javnoj nabavi u vrijednosti od 7,3 milijarde denara, odnosno 118 milijuna eura. To znači da se manji dio proračunskog novca ulaže u dobra, robu i usluge koje bi mogle pridonijeti poboljšanju uvjeta života građana, piše Deutsche Welle.

Jedinice lokalne samouprave sklopile su ugovore s 1184 tvrtke, no četvrtina ukupne vrijednosti natječaja pripada samo osam tvrtki. Na vrhu po ukupnoj vrijednosti ugovora nalazi se dobavljač električne energije Energy Deliver Solutions s ugovorenom vrijednošću od 614 milijuna denara, odnosno oko 10 milijuna eura.

Ovi podaci proizlaze iz Baze podataka o javnoj nabavi općina u 2022. godini koju je izradio Centar za građanske komunikacije, a koja sadrži podatke o svih 3.508 ugovora o javnoj nabavi koje su sklopili Grad Skoplje i 80 općina.

Smanjenje vrijednosti javne nabave u 2022. godini zabilježeno je u 54 općine i Gradu Skoplju. Istodobno, na listi jedinica lokalne samouprave s najvećim padom vrijednosti javnih nabava, koju predvodi Grad Skoplje s padom natječaja od 31 milijun eura, nalaze se i skopske općine.

S druge strane, najveće skokove u apsolutnoj vrijednosti natječaja u 2022. ostvarile su općine Kisela Voda s povećanjem od 3,6 milijuna eura, zatim Strumica s 3,5 milijuna eura i Štip s povećanjem od 2,8 milijuna eura.

Unatoč velikom padu, javne nabave Grada Skoplja su u vrhu po vrijednosti i iznose 916 milijuna denara, odnosno oko 15 milijuna eura.

No, za razliku od prethodnih godina, kada je udio javnih nabava Grada Skoplja iznosio četvrtinu ukupnih nabava lokalnih vlasti, u 2022. taj je udio smanjen na samo 13%.

Činjenica da su Grad Skoplje i 10 skopskih općina potrošili oko 40 milijuna eura, što je polovica utrošenog u 2021. godini u iznosu od 82 milijuna eura, govori o padu dosadašnje dominacije skopskih općina.

Zbog ovog pada, udio općina Skoplje i Grada Skoplja u ukupnim kupnjama smanjio se sa 45% u 2021. na 33% u 2022. Na dnu tablice, s uvjerljivo najnižom vrijednošću javne nabave, nalazi se Općina Vevčani, sa svega 50 tisuća eura

Iz regulatorne komisije

Prvi čovjek Regulatorne komisije za energetiku Marko Bislimovski najavio je da će struja do 31. prosinca ove godine u dva niža bloka pojeftiniti, a u dva viša bloka poskupjeti.

A prema tarifi, od 1. srpnja nastavlja se politika regulatora da smanji cijenu za one koji troše manje struje, a poveća za one koji je koriste izvan kućanstva. RKE donosi odluke o cijenama i tarifama, ali ne i o PDV-u koji će građanima biti presudan za visinu računa!

Za smanjenja, ESM je pridonio smanjenjem gubitaka energije. U računima nećemo imati problem da se više plaćala mrežarina, a manje energija. – RKE donosi odluke o cijenama i tarifama bez PDV-a. Kućanstva s prosječnom potrošnjom plaćat će nižu cijenu energije i mrežarine za 4,26 posto, a s učinkom povećanja PDV-a s 10 na 18 posto imat će povećanje od 2,5 posto – pojasnio je Bislimoski.

Na temelju novih cijena kilovatsati utrošene električne energije, ostaje nejasno koliko će građani doista osjetiti pojeftinjenje u prva dva bloka, budući da se na osnovi obračunava i viša stopa PDV-a. obračunu, odnosno o utrošenoj električnoj energiji. To znači da će se povećanjem PDV-a na 18 posto s dosadašnjih deset posto otopiti navodne uštede koje bi korisnici imali sniženim cijenama kilovatsata u prva dva tarifna bloka.

Prema dosadašnjim izračunima, cijena u prvom bloku s 4,7257 denara pada na 4,2609 denara, au drugom s 5,1578 na 4,8936 denara. Treći blok sa 6,0563 poskupljuje na 6,3345 denara, dok cijena četvrtog bloka raste sa 16,1336 na 16,6453 denara.

No roćnice su niže nego li prošle godine

Jedna godina nakon neviđenog rasta cijena električne energije, analiziramo da li se napokon nazire svjetlo na kraju tunela. U naredna tri mjeseca očekuje se rast cijene na HUPX-u. Međutim, fjučersi su značajno niži nego prošle godine.

“Ove godine vremenski uvjeti su bili povoljni tokom većeg dijela zime, a hidrorezerve također su se značajno poboljšale”, kaže Sanja Božinovska, energetska stručnjakinja.

Zlatko Čerepnalkoski, pak, kaže da trenutne berzanske cijene ne daju razloga za zabrinutost, ali ipak mogu iznenaditi zbog kretanja cijena preostalih energenata ili zbog lokalnih disbalansa između ponude i potražnje zbog velikih elektrana koje su u ljetnom remontu.

Analiza Bloomberg Adrie

U Makedoniji je zabilježen značajan porast uvoza naftnih derivata tokom prošle godine, pri čemu je najviše potrošeno dizel gorivo. Prema podacima Regulatorne komisije za energetiku, prošle godine uvezeno je 1.321.597 tona naftnih derivata, što je povećanje od 21,18 posto u odnosu na uvoz iz 2021. godine (1.090.610 tona).

U 2022. godini najviše je uvezeno dizel gorivo, što čini 63,63 posto ukupnog uvoza, zatim slijede mazut, motorni benzini, propan-butan (TNG), avio-gorivo, ekstra-lagano gorivo (EL-1), dok je uvoz biogoriva manji postotak.

Primjetno je da je uvoz naftnih derivata u 2022. godini povećan u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz benzina je povećan za 10,48 posto u odnosu na 2021. godinu, dok je uvoz dizel goriva povećan za 11,94 posto u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje od 11,08 posto zabilježeno je kod ekstra-laganog goriva (EL-1) i tečnog naftnog plina (TNG) za 6,73 posto, dok je značajan porast uvoza mazuta u 2022. godini iznosio 111,28 posto, kao i avio-goriva za 67,95 posto u odnosu na 2021. godinu. To je rezultat korištenja mazuta zbog energetske krize, kao i ponovnog uspostavljanja aviolinija nakon pauze uzrokovane COVID-19.

Na domaćem tržištu, potrošnja naftnih derivata u 2022. godini obilježena je dominacijom dizel goriva s udjelom od 62,20 posto i mazuta s udjelom od 19,89 posto, dok slijede bezolovni benzini s udjelom od 9,27 posto i tečni naftni plin s udjelom od 5,57 posto.

Najveći uvoznik prošle godine, kao i prethodnih, bio je “Okta”, koji je sudjelovao s 75,84 posto udjela, zatim slijede “Supertrajd”, “Lukoil Makedonija”, “OM Petrol”, “Crna Reka Petrol”, RKM i drugi trgovci s udjelom manjim od 5 posto u ukupnom uvozu naftnih derivata u 2022. godini.

Tijekom 2022. godine, 26 pravnih subjekata licenciranih za veleprodaju sirove nafte, naftnih derivata, biogoriva i goriva za prijevoz aktivno su uvozili naftne derivate u Makedoniju iz devet zemalja, pri čemu su najviše naftnih derivata uvezeno iz susjednih zemalja, a među njima prevladava uvoz iz Grčke (86,46 posto ukupnog uvoza).

Nabavku i prodaju naftnih derivata u Makedoniji tijekom 2022. godine aktivno su obavljala 26 pravna subjekta licenciranih za veleprodaju sirove nafte, naftnih derivata, biogoriva i goriva za prijevoz.

Najveći udio u prodaji na domaćem tržištu (preko benzinskih postaja i do krajnjih potrošača) ima “Makpetrol” sa 27,85 posto udjela, zatim slijede RKM s 15,22 posto udjela i “Supertrajd” s 10,88 posto udjela.

Izvoz naftnih derivata iz Makedonije u 2022. godini iznosio je 288.723 tone, što je povećanje od 47,26 posto u odnosu na 2021. godinu (196.069 tona). Najveći izvoznik naftnih derivata u 2022. godini je “Okta” s udjelom od 82,55 posto u ukupnom izvozu, a na drugom mjestu je “Makpetrol” s udjelom od 9,02 posto, stoji u analizi Bloomberg Adrie.

Sigurnost i transparentnost

Osiguravanje sigurne opskrbe velikih potrošača električnom energijom, ispravak cijena, manji gubici i veća transparentnost. To su samo neke od prednosti koje će Sjeverna Makedonija dobiti s početkom rada burze električne energije.

S početkom rada burze električne energije u Sjevernoj Makedoniji, očekuju se mnoge prednosti za državu i njezine potrošače. Projekt koji se razvijao od 2018. godine napokon će biti realiziran 10. svibnja, s registracijom već 17 tvrtki koje će moći trgovati električnom energijom od prvog dana, a očekuje se registracija još nekoliko kompanija.

Nacionalni operator tržišta električne energije (MEMO) osigurat će pravo na trgovanje svim sudionicima tržišta velikih potrošača električne energije koji ispunjavaju minimalne uvjete i potpišu ugovor za sudjelovanje na burzi. To uključuje sve registrirane sudionike tržišta, uključujući licencirane proizvođače, trgovce i dobavljače koji su riješili svoju ravnotežnu odgovornost u skladu sa Zakonom o energetici.

Burza električne energije donosi brojne prednosti. Prvo, promovira konkurenciju i transparentnost u trgovanju između sudionika na tržištu, uključujući proizvođače, dobavljače i trgovce. Ova konkurencija rezultirat će povećanom učinkovitošću i inovacijama u energetskom sektoru te potencijalno nižim cijenama električne energije za potrošače. Sudionici na liberaliziranom tržištu veleprodaje moći će aktivno trgovati električnom energijom, reagirati na tržišne signale i optimizirati svoje poslovanje na temelju tržišnih uvjeta, što će dovesti do povećane tržišne konkurencije.

Burza također donosi veću transparentnost i učinkovitost na nacionalnom tržištu električne energije. Sudionici tržišta moći će trgovati električnom energijom za sljedeći dan putem satnih ponuda i aukcija. To će osigurati transparentne cijene i usklađenost između ponude i potražnje električne energije, što će rezultirati sigurnom opskrbom i pravednim cijenama.

Poruka iz ESM-a

Makedonska elektroprivredna kompanija (ESM) priopćila je da je u prva dva mjeseca ove godine u potpunosti ispunila plan proizvodnje. U objektima tvrtke proizvedeno je ukupno 1.037.333 megavat sati električne energije, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 49,97 posto, a u odnosu na 2021. za 78,53 posto, piše Makedonska novinska agencija (MIA).

Povećana proizvodnja električne energije u državnim “Elektranama Sjeverne Makedonije” omogućila je “ESM Prodažbi” značajno smanjenje kupnje električne energije na burzama.

“ESM Prodažba”, koja nabavlja struju za opskrbu bolnica, škola, komunalnih poduzeća, dijela proizvodnih pogona i drugih naručitelja u zemlji, u prva dva mjeseca ove godine nabavila je samo 14.980 megavat sati.

Za razdoblje od 4. do 5. siječnja “ESM prodaja” nabavila je 7.300 megavat sati, a proteklog vikenda nabavljeno je 7.680 megavat sati električne energije – navode iz AD ESM.

Iz tvrtke dodaju i da su u jeku sezone grijanja pustili u rad sve raspoložive proizvodne pogone kako bi povećali domaću proizvodnju. AD ESM ima za cilj stvoriti preduvjete za stabilizaciju ili smanjenje cijene električne energije – stoji u priopćenju.

ESM iz svojih kapaciteta osigurava oko 90% ukupne domaće proizvodnje. Iz termoelektrana instalirane snage 824 MW proizvodimo prosječno godišnje do 5000 GWh električne energije, dok iz hidroelektrana instalirane snage 556,8 MW prosječno godišnje proizvode 1200 GWh električne energije. Iz vjetroparkova, instalirane snage 36,8 MW, proizvodie više od 100 GWh prosječne godišnje električne energije