Makedonija

 Makedonski parlament odlučio je u ponedjeljak da će se referendum o pridruživanju zemlje EU-u i NATO-u te o sporazumu s Grčkom glede imena održati 30. rujna.
Šezdeset i osam od 120 zastupnika glasovalo je za održavanje referenduma na kojemu će biti postavljeno pitanje: “Podržavate li članstvo u NATO-u i EU-u i prihvaćate li sporazum o imenu između republike Makedonije i Grčke?”

Zastupnici oporbenog nacionalističkog VMRO-DPMNE nisu nazočili glasovanju.

NATO je u lipnju poslao pozivnicu Makedoniji zaa početak pristupnih pregovora sa Savezom nakon što je postigla sporazum s Grčkom oko imena. Grčka i makedonska vlada postigle su sredinom lipnja dogovor oko imena Makedonije, koja bi se po novome trebala zvati Sjeverna Makedonija. Dogovor se mora ratificirati u objema zemljama.

Grčka je zbog ustavnog imena Makedonije godinama blokirala početak pregovora o euroatlantskim integracijama te zemlje. Makedonija čeka pozivnicu za članstvo u NATO-u od 2008. godine, a od 2005. početak pregovora s Europskom unijom, što još nije na vidiku.

 Makedonski parlament u utorak je ratificirao povijesni sporazum postignut u nedjelju između Atene i Skoplja o preimenovanju države u “Republika Sjeverna Makedonija”. 
Dogovor je prihvatilo 69 od sveukupno 120 makedonskih zastupnika. Nacionalistička stranka VMRO-DPMNE nije sudjelovala na glasovanju.

Time je završen jedan od najdugovječnijih sukoba između dviju europskih država, no dogovor još mora proći niz prepreka prije no što stupi na snagu.

Makedonski narod treba ga prihvatiti na referendumu, za koji se još ne zna kad će se održati, a potom treba doći do ustavne promjene koju makedonski parlament treba ponovno prihvatiti, ovaj put dvotrećinskom većinom.  U zamjenu za promjenu imena Skoplje očekuje otvaranje pregovora o pristupu Europskoj uniji na summitu krajem lipnja te pozivnicu za članstvo u NATO savezu.

Ako makedonska vlada ne uspije provesti ustavnu promjenu kroz parlament, u kojem samostalno nema dovoljnu većinu, “pozivnica u NATO će se poništiti, a pregovori s EU-om zaustaviti”, upozorio je grčki premijer Aleksis Cipras. Grčka Makedoniji zamjera upotrebu tog imena jer smatra da se ona odnosi na povijesnu grčku regiju.

Makedonska interventna policija upotrijebila je šok granate i suzavac u Skoplju kako bi rastjerala prosvjed protiv dogovora s Grčkom o novom imenu zemlje koji se prometnuo u nasilje. Neki prosvjednici su bacali kamenje i boce na policiju koja je osiguravala zgradu parlamenta, na što je policija uzvratila, objavila je televizija A1.
Mnoštvo je izvikivalo “Makedonijo, nećemo odustati od tvog imena”. Izvikivali su i ime konzervativnog predsjednika Đorgea Ivanova koji je najavio veto na dogovor s Grčkom po kojemu će se zemlja zvati Republika Sjeverna Makedonija. Usto su pjevali domoljubne pjesme.

Ministri vanjskih poslova Grčke i Makedonije potpisali su u nedjelju sporazum o promjeni imena ove bivše jugoslavenske republike u Republika Sjeverna Makedonija. Povijesni sporazum dogovoren je nakon 27 godina sporenja i dugotrajnih i teških pregovora koji su opterećivali odnose dviju zemalja i kočili pristupanje Makedonije EU-u i NATO-u. Sporazum još moraju odobriti parlamenti dviju zemalja i mora proći referendum u Makedoniji.

U Temi dana HRT-a o ovom sporazumu razgovarali su s prodekanom Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld prof. dr. Goran Bandov.

Bandov ključnim smatra što u nazivu ostaje “Makedonija”, ostaju pojmovi Makedonci, makedonski jezik, a sporazum definira i čvrsto partnerstvo između Makedonije i Grčke. To je jedan put kojim se može ići ka integracijama, kako u NATO, tako i u EU. Sporazum bi trebao biti implementiran još ove godine. Jedan od izazova je prolazak u parlamentu obiju država, rekao je Bandov.

Sporazum može otežati makedonski predsjednik Ivanov ukoliko ga ne potpiše i ponovno vrati u parlament. Ako parlament i drugi put donese odluku, onda ona postaje konačna, dodao je. Na potporu potvrdi sporazuma mogla bi utjecati Europska pučka stranka koja je u Europskom parlamentu već dala suglasnost i snažnu potporu sporazumu utječući na oporbene stranke i u Makedoniji i u Grčkoj.

Grčka javnost se jako protivi sporazumu s gotovo 70 posto Grka koje je protiv ovoga  kompromisa, prema istraživanju lista Proto Thema objavljenog u subotu, a i mnogi Makedonci su protiv promjene imena svoje države koja je stekla neovisnost prije 27 godina.

Tisuće Grka izašle su u srijedu navečer na ulice najvećih gradova na sjeveru zemlje, protiveći se prijedlogu vlade za rješavanje pitanja makedonskog imena.

Oko 2.000 ljudi okupilo se u Pelli, povijesnom središtu antičke Makedonije u kojemu se rodio Aleksandar Veliki, izvijestio je novinar AFP-a s mjesta događaja, što je upola manje nego što su predvidjeli organizatori.

“Pozivamo susjede koji ne poznaju povijest da dođu, posjete naše muzeje i arheološka nalazišta i vide da je Makedonija grčka”, poručio je okupljenom mnoštvu gradonačelnik Chalkidone, Ioannis Tsouknidas.

Prosvjedi su se održali istodobno u desetak gradova u pokrajini Makedoniji, na sjeveru zemlje.

Manji prosvjedi su organizirani u srednjoj Grčkoj te na otocima Kreti, Rodosu, Krfu i Kosu.

Prosvjedi su se održali u 24 grada a u svakom je sudjelovalo “500 do 1.000 ljudi”, po procjeni policije.

Grčka ne želi priznati susjednu zemlju pod tim imenom i službeno je zove FYROM (Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija).

Makedonski premijer Zoran Zaev izjavio je da su on i grčki kolega Aleksis Cipras pronašli obostrano prihvatljivo rješenje višedesetljetnog spora o imenu Makedonije.
“Raspravljali smo o nekoliko varijanti. Jedna od njih prihvatljiva je objema stranama”, rekao je Zaev u Sofiji na marginama summita EU-zapadni Balkan.

“Sada ćemo se savjetovati s relevantnim čimbenicima u našim zemljama i s institucijama i vidjeti je li to rješenje provedivo”, rekao je Zaev.

Zaev nije objavio o kojem se rješenju radi. Atena i Skoplje u sporu su oko imena Makedonije od 1991., što je bivšu jugoslavensku republiku koštalo članstva u NATO-u i znatno joj usporilo put prema EU-u.

Grčka tvrdi da je makedonsko ime dio njezine povijesne i kulturne baštine i optuživala za Skoplje za pokušaj krađe identiteta, pa čak i teritorija.

Novi pregovori dviju zemalja počeli su nakon pobjede socijaldemokrata Zaeva na parlamentarnim izborima i okončanja desetljeće duge vlasti nacionalista u Makedoniji.

Zaev je odmah počeo slati pomirljive signale u Atenu, a Cipras prihvatio obnovu pregovora.

Grčka je u razgovorima inzistirala da Makedonija mora dodati neku odrednicu u svoje ime, poput “gornja” ili “sjeverna” i tu promjenu potvrditi promjenom ustava.

Po izvoru bliskom makedonskim vlastima, trenutačno je najveća poteškoća u rješavanju ovog političko-semantičkog spora naziv makedonskog jezika.

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

 Grčka konzervativna politička oporba neće podržati dogovor o rješavanju dugogodišnjeg spora s Makedonijom oko imena dok bivša jugoslavenska država ne promijeni svoj ustav, rekao je oporbeni vođa Kiriakos Micotakis u četvrtak.
Atena i Skoplje pregovaraju o rješenju spora koji onemogućuje Makedoniji priključenje NATO-u i Europskoj uniji. Grčka vjeruje da ime ‘Makedonija’ podrazumijeva teritorijalne težnje prema njezinoj sjevernoj regiji koja koristi isto ime.

Izrazit ćemo svoje snažno neslaganje u parlamentu ako i kada dođe takav sporazum”, rekao je čelnik Nove demokracije Kiriakos Mitsotakis, čija je stranka prema istraživanja javnog mnijenja ispred ljevičarske vlade.

“Ustavne promjene nužan su uvjet za takav sporazum”, rekao je. Promjene koje želi Nova demokracija odnosile bi se na poglavlja makedonskog ustava koja obuhvaćaju nacionalnost, jezik i druga poglavlja.

Makedonija je dosad odbijala razmotriti takve promjene. U svakom slučaju grčka vlada može prihvatiti svaki sporazum bez pomoći Nove demokracije. Stotine tisuća Grča okupilo se u Solunu i Ateni ranije ove godine kako bi prosvjedovalo protiv uporabe imena “Makedonija” u svakom rješenju spora.

Micotakis je optužio vladu da provodi “tajnu diplomaciju” i zatim izvješćuje političke stranke u oporbi te napomenuo da njezina taktika dijeli Grke.

Pregovori između dviju država bili su bez rješenja od 1991., kad se Makedonija povukla iz bivše Jugoslavije . Prihvaćena je u UN-u od 1993. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, ponekad navođena kao FYROM.

 Makedonska vlada preživjela je u srijedu navečer glasovanje o povjerenju koje je zatražila oporbena stranka VMRO-DPMNE, prije svega zbog vladinog vođenja politike spram Grčke i Bugarske.
Nakon dvanaestosatne rasprave, 40 zastupnika bilo je za to da se vladi izglasa nepovjerenje, dok su 62 pripadnika vladajuće većine bila protiv, uz dvoje suzdržanih.

Ovo glasanje u parlamentu smatralo se testom za reformsku agendu premijera Zorana Zaeva, ocjenjuje Reuters, i za njegovu politiku poboljšavanja odnosa s dvije susjedne zemlje kao nužnog koraka za priključivanje Europskoj uniji i NATO-u.

Oporba optužuje aktualnu vladu zbog sporazuma o prijateljstvu s Bugarskom ratificiranog u siječnju kojeg smatra štetnim te ju optužuje da nema strategiju u pregovorima s Grčkom oko problema s imenom Makedonije.

Oporba optužuje vladu i za korupciju, otpuštanja i ekonomski cunami, te zbog dodatnog zaduživanja. Zaev je uoči glasanja izjavio da je vlada naslijedila totalni kolaps i dug od 280 milijuna eura. Dodao je da je za temeljne reforme neophodno vrijeme i uključenost svih političkih čimbenika.

Zaev je apelirao na konstruktivnost i inkluzivnost u provođenju reformi kako bi Makedonija postala članica EU-a i NATO-a, uz dostojanstveni život za sve građane.

 Telekom Austria (TA) ima na raspolaganju oko milijardu eura za akvizicije u zemljama u kojima je već prisutan kao i novim tržištima u istočnoj Europi, kazao je izvršni direktor Alejandro Plater, najavljujući također “konsolidaciju” poslovanja u Hrvatskoj, Bjelorusiji i Makedoniji.
Austrijski operater član je grupe American Movila a osim u matičnoj Austriji posluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj i Bjelorusiji.

Najavili su širenje na druga tržišta a izjava direktora Platera najkonkretnija je naznaka planova kompanije u proteklih nekoliko mjeseci. “Kompanija nije relevantna ako se ne širi”, kazao je Plater u ponedjeljak u klubu ekonomskih novinara u Beču, skicirajući niz prioriteta.

Napomenuo je tako da će “ići u nove zemlje, to je taktički potez… I dalje ćemo tražiti prilike na istoku”, izjavio je čelnik TA, ne navodeći poimence zemlje za koje bi bili zainteresirani.

“Možemo ići u akvizicije u iznosu od milijardu” eura bez prikupljanja dodatnog kapitala, dodao je. Najavio je i da se kompanija planira “konsolidirati” u Hrvatskoj, Bjelorusiji i Makedoniji.

Prijedlog Zakona o energetici, kojim je predviđena potpuna liberalizacija energetskog sektora, uskoro će biti u parlamentarnoj proceduri, najavila je Vlada Makedonije.
 Zamjenik premijera makedonske vlade zadužen za ekonomska pitanja Kočo Agnušev istaknuo je da donošenje ovog zakona znači primjenu pet europskih direktiva i tri europska propisa. “Zakon će omogućiti potpunu liberalizaciju energetskog sektora, pa će svaki potrošač moći izabrati opskrbljivača električnom energijom i prirodnim plinom”, istaknuo je Agnušev.

On kaže da novi zakon osigurava povećan udio obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj proizvodnji električne energije, kao i da će vlada koristiti sve raspoložive potencijale za proizvodnju električne energije iz sunca, vjetra i vode. Ministar gospodarstva Krešnik Bekteši naveo je da donošenje zakona označava kraj monopola, pa će male i srednje tvrtke imati priliku kupovati električnu energiju i plin po svom izboru.

U roku od 90 dana od usvajanja novog zakona bit će izabran novi predsjednik i dva člana Regulatorne komisije za energetiku, javljaju tamošnji mediji.