Kosovo

Energetsko osamostaljenje
Kosovski i albanski elektrodistributeri KOSTT i OST potpisali su u ponedjeljak u Tirani ugovor o uspostavi zajedničkog energetskog sustava kojim će se okončati desetljetna ovisnost Kosova o elektromreži Srbije, prenose kosovski mediji.

Sporazum je potpisan uz znanje Europske mreže operatora prenosnih sustava električne energije (ENTSO), a očekuje se da će stupiti na snagu u travnju 2020. Službeni Beograd se još nije komentirao tu vijest. Izvršni direktor KOSTT-a Ilir Shala istaknuo je da se potpisivanjem sporazuma “Kosovo odmaknulo od Elektromreže Srbije (EMS) i postalo dijelom OST-a”.

Generalni direktor OST-a Skerdia Drenove rekao je da sporazum “stvara povoljne uvjete za optimalno korištenje proizvodnih resursa unutar bloka”, prenose kosovski mediji. Kosovo se odvojilo od Srbije 2008. Beograd ne priznaje neovisnost Kosova, ali se obvezao normalizirati odnose s Prištinom u sklopu pristupanja EU-u.

Srbija i Kosovo potpisali su 2015. sporazum o upravljanju zajedničkom elektromrežom, ali sporazum nikada nije stupio na snagu. Obje strane prisvajaju mrežu na Kosovu, izgrađenu dok je Kosovo bilo dio Srbije.

Analiza
Čelnici Zapadnog Balkana koriste neodlučnost Europske unije u politici proširenja prepuštajući inicijativu neeuropskim državama zainteresiranim za tu regiju, kazao je u ponedjeljak u razgovoru za podgorički portal Vijesti analitičar Srđan Majstorović iz beogradskog “Centra za europske politike” istaknuvši da umor Unije od proširenja zapadnobalkanske države sve otvorenije koriste za traženje partnera u Kini, Rusiji i Turskoj i usporavanje demokratskih procesa.

“Uslijed neizvjesnosti rokova pristupanja EU, politički čelnici se vode vrlo racionalnom računicom po kojoj ‘troškovi’ priprema za članstvo u EU, koji podrazumijevaju slobodno tržište, slobodu izražavanja i oporbenog djelovanja, slobodne medije, demokratske izbore i institucije, pravosuđe oslobođeno političkih pritisaka, predstavljaju suviše visoku cijenu. Oni je nisu spremni platiti jer bi time riskirali trajne posljedice po status, poziciju i privilegije“, tvrdi Majstorović.

On podsjeća da Kina, Rusija i Turska angažman u regiji ne dovode u vezu s pitanjima koja su od značaja za demokratizaciju i vladavinu prava.

“Osiguravajući potporu tih država, lideri zapadnog Balkana šalju dvosmislenu poruku da pristupanje EU nije jedini scenarij, već da su moguće i druge opcije. Očigledno je da su regionalni lideri više naklonjeni suradnji s trećim zemljama i oportunističkom otkazivanju europskih pravila zarad političke podrške i novca bez uvjetovanja. Za razliku od suradnje s EU, koja je zasnovana na određenim načelima i vrijednostima“, tvrdi Majstorović za Vijesti.

Vladimir Vučković iz podgoričkog “Centra za građansko obrazovanje” smatra da lideri Zapadnog Balkana svjesno koketiraju s neeuropskim silama. Podsjećajući na izjave crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da “EU mora prihvatiti oštru konkurenciju na globalnoj sceni” te da “Crna Gora nije iz nužde opredijeljena da bude dio EU”, i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića “da je EU racionalan izbor, ali da to ne znači da će Srbija pokvariti odnose s Rusijom”, Vučković upozorava da upravo Crna Gora i Srbija prednjače u traženju alternative EU, iako se javno zalažu za integracije.

“To vidimo u slučaju Crne Gore i njenih kreditnih aranžmana s Kinom oko posla s autocestom, iako je EU imala značajnu rezervu prema tom poslu…. A Srbija je, kao glavni regionalni akter, počela jačati suradnju s Rusijom kroz potpisivanje niza ekonomskih i vojnih sporazuma. Zajedničko za politiku obje zemlje jest da su one poslale poruku EU – da njena igra nije jedina igra u gradu”, kaže Vučković za podgoričke Vijesti.

Taj list podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron Bruxelles u kolovozu upozorio da EU na Balkanu ima sve jaču konkurenciju, ističući da Zapadni Balkan treba ugraditi u Europu “inače će o njemu odlučivati SAD, Rusija i Turska”.

Majstorović smatra da će buduća integracija Zapadnog Balkana više zavisiti od zrelosti članica EU, nego država kandidata.

“Integracija zapadnog Balkana će zavisiti od zrelosti i spremnosti EU da prihvati činjenicu da svoju stratešku budućnost i autonomiju u vođenju europskih i globalnih pitanja neće biti u mogućnosti sprovesti dok god ove zemlje ne postanu njen sastavni dio”, zaključuje Majstorović u razgovoru za podgorički portal.

Nastavak
Beograd i Priština nastavljaju političko-trgovinski rat zbog uvođenja pristojbi na robu iz Srbije, a jedna od posljedica je zatvaranje privatnih trgovina, tržnica, kioska, pekarnica i apoteka u sjevernom dijelu Kosova, čime se želi izvršiti pritisak na Prištinu, dok prištinski čelnici poručuju kako Srbija želi inscenirati humanitarnu krizu.

Trgovine su zatvorene u znak prosvjeda koji su trgovci dogovorili prošlog tjedna zbog pristojbi od 100 posto, uvedenih prije sedam mjeseci, kojima Priština pokušava primorati Beograd da prizna kosovsku neovisnost i suglasi se s prijemom Kosova u Ujedinjene narode i međunarodne organizacije.

Kosovske vlasti uvele su pristojbe od u studenom prošle godine, a u posljednjih mjesec dana pooštrene su kontrole uvoza robe, što je za posljedicu imalo ograničenja u opskrbi te pad ponude u trgovinama.

Predsjednik Udruge gospodarstvenika sjevera Kosova, većinski naseljenog Srbima, Radoš Petrović rekao je da pod ovakvim uvjetima trgovci ne mogu poslovati i upozorio da će se to stanje produljiti ako se ništa ne promijeni.

U sjevernom dijelu Mitrovice ne rade ni taksisti, a slično je i u ostale tri općine na sjeveru Kosovan Haradinaj optužuje Beograd za simuliranje humanitarne krize Nakon najave kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da će na sjeveru omogućiti privremenu veleprodaju, dva kamiona s uljem, brašnom, mlijekom te sredstvima za higijenu dopremljena su u sjeverni dio grada, ali nije bilo zainteresiranih trgovaca koj bi otkupili robu, navodi RTK.

Kosovska vlada je, u suradnji s kosovskim poduzećima, najavila i otvaranje mobilnih prodajnih mjesta na sjeveru Kosova “radi zaštite građana”, nakon što su gospodarstvenici s tog područja odlučili zatvoriti svoje trgovine.

Šef Izaslanstva Europske unije u Srbiji (EU) Sem Fabrizi ocijenio je u utorak kako stajalište francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da u postojećoj strukturi Unije nema mjesta razgovorima o budućem proširenju Unije, ne dovodi u pitanje članstvo Srbije u EU.

HRT 4
U općinama na sjeveru Kosova sinoć je bilo mirno nakon što su kosovski specijalci ušli na to područje i uhitili najmanje 28 osoba, među kojima 19 policajaca.

Priština tvrdi da se radilo o kriminlanim skupinama, no srbijanski predsjednik Vučić zapovjedio je stanje pune borbene pripravnosti vojske. Rekao je da završetak drame na sjeveru Kosova nije kraj.

Što se događa na Kosovu i može li doći do otvorenog sukoba u Studiju 4 govorio je novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab.

– Priprema terena za priznanje i podjelu Kosova?

– Vučić pokazuje mišiće, ali ne smatram da bi moglo doći do otvorenog sukoba. Vučić vrlo dobro zna da ako u bilo kakvu akciju krene sukobit će se s NATO-om. Na žalost, Kosovo je žrtva pasivnosti međunarodne zajednice, kazao je Hassan Haidar Diab.

Komentirajući navodni dogovor Thacija i Vučića o podjeli (razmjeni) teritorija i navode da su jučerašnji događaji išli u smjeru da se EU prisili na dogovor Prištine i Beograda kazao je da je u Thaci otvoreno priznao da se pregovara o teritoriju. Po tome, dodao je, Srbija bi dobila kompaktni dio Sjeverne Mitrovice, a zauzvrat bi Albanci dobili Preševsku dolinu.

– To je išlo glatko. Pregovori o tome su išli duboko, ali je zapelo na rudniku Trepči i jezeru Gazivoda, što su najveća bogatstva Kosova. Tu je i otpor kosovskog premijera Haradinaja, pravoslavne crkve ali i opozicije u Vučićevoj stranci, ali i njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Macrona, rekao je Diab koji smatra da bi razgraničenje i dogovor oko granica bilo rješenje.

U Kosovu ne funkcionira pravna država, naveo je – svi tamo funkcioniraju kao “udruženo leglo kriminala”. Naglasio je kako Vučić mora priznati Kosovo, ako želi prosperitet i ulazak u EU, bez obzira na Rusiju. “Je li ovo pogodan trenutak, pitanje je, ali tome nema alternative. Svi su toga u Srbiji sretni”, dodao je. Napomenuo je da srpski dio Mitrovice izgleda kao pojas Gaze. Tamo gdje žive Albanci – život ide naprijed. Upitao je: “Gdje je tu interes Vučića?”.

Ministar Krstičević prisjetio se prvog postrojavanja vojske na stadionu u Kranjčevićevoj ulici. 

“Hrvatska vojska je stvorena u Domovinskom ratu, a nije naslijeđena kao neke druge vojske iz drugih država. Kruna Domovinskog rata su akcije Bljesak i Oluja”, rekao je za HRT.

Istaknuo je da je Hrvatska vojska uvijek bila moćna, respektabilna, poštovana. Dodao je da naš narod voli Hrvatsku vojsku.  “Ova Vlada RH učinila je sve za vojsku – od povećanja proračuna, do boljeg standarda naših vojnika, dočasnika i časnika. Mislim da smo zajedno obnovili Hrvatsku vojsku, vratili smo joj sjaj iz Domovinskog rata, vratili smo dostojanstvo hrvatskim vojnicima i mislim da smo jamac mira i sigurnosti u Republici Hrvatskoj te da smo spremni odgovoriti na sve sigurnosne izazove”, rekao je ministar obrane.

Osvrćući se na napetosti na sjeveru Kosova, ministar Krstičević kazao je kako je jasno da živimo u nestabilnom okruženju. Zato je naša zadaća razvoj i modernizacija Hrvatske vojske.  “Vidim da neki spominju ‘Oluju’. Svakome će se dogoditi ‘Oluja’ tko se usudi napraviti nešto loše protiv Hrvatske. Prema tome, snažni smo, jaki i spremni odgovoriti na sve izazove”, naglasio je.

Podsjetimo, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će Vojska Srbije zaštititi srpski narod na Kosovu ukoliko bude ugrožen te je nazvao “licemjernim“ poruke predstavnika NATO-a da je započeta akacija kosovske policije borba protiv korupcije i kriminala.

Denis Avdagić za Direktno.hr
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zapovijedio je u utorak stanje pune borbene pripravnosti vojnih postrojbi, nakon što su Specijalne jedinice Kosovske policije (ROSU) rano jutros ušle na sjever Kosova i uhitile najmanje pet osoba, objavila je Radiotelevizija Srbije. Svoje specijalne postrojbe u stanje pune pripravnosti stavio je i MUP Srbije.

Uhićeno je 13 pripadnika policije na Kosovu srpske nacionalnosti, a navodno je dvoje njih ranjeno pri uhićenju. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će Vojska Srbije zaštititi srpski narod na Kosovu ukoliko bude ugrožen te je nazvao “licemjernim“ poruke predstavnika NATO-a da je jutros započeta akacija kosovske policije borba protiv korupcije i kriminala.

Policijska akcija, u kojoj sudjeluju interventne ili specijalne policijske snage (ROSU) na sjeveru Kosova, legitimne su i očito prema za sad šturim informacijama namijenjene borbi protiv kriminala u policijskim redovima. Istovremeno, kosovski premijer Ramush Haradinaj poručio je u utorak da akcija policije (KPS) i Policijskog inspektorata Kosova (PIK) na sjeveru Kosova ima za cilj provođenje zakona, a Srbe pozvao na mir.

U Beogradu je nastavljena sjednica posvećena Kosovu, koja je započela u ponedjeljak, na kojoj se zastupnicima obratio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. On je dan ranije u dvoipolsatnom govoru kazao da je s kosovskim Albancima neophodan kompromis i da je došlo “vrijeme izbora između slatkih laži i gorke istine” o Kosovu. U više smo navrata na portalu pisali o mogućnosti novih sukoba između Kosova i Srbije.

Situacija je trenutačno najnapetija i najužarenija do sada, a strahuje se i od mogućeg ”prelijevanja” sukoba izvan granica Kosova, što se ponajprije odnosi na Makedoniju, ali i susjednu Albaniju. ”Iako se za sada prije svega u srbijanskim medijima sve zajedno okarakteriziralo kao zastrašivanje srpske populacije, kosovsko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćuje da su uhićeni policijski službenici više nacionalnosti i to poimence Albanci, Bošnjaci i Srbi. Po svemu sudeći, moguće je da se radi o istragama vezanim uz krijumčarenje, robe i ljudi preko granice, a u svakom slučaju radi se o uhićenjima osoba osumnjičenih za neki vid kriminala, a ne o nacionalno usmjerenoj akciji”, tvrdi geostrateg i politički analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Direktno.

U isto vrijeme u Srbiji traje burna parlamentarna rasprava oko Kosova. ”Nažalost, retorika koja se upotrebljava ne koristi nikome, a ponajmanje Srbiji”, komentira Avdagić i dodaje:

”S druge strane, policijske akcije na Kosovu nisu dovoljno kvalitetno iskomunicirane i to je zapravo ključni problem čitave priče. Kosovo će morati preokrenuti svoju komunikaciju kada je posrijedi odnos prema srpskom stanovništvu kako bi svima, pogotovo izvan Kosova bilo kristalno jasno što se tamo događa. Mislim da bi bilo dobro da za potrebe toga otvore dislocirani ured koji će kvalitetno služiti međunarodnoj komunikaciji ali i informiranju prema Srbiji i Srbima. Možda bi upravo Zagreb bio sjajno mjesto za to, u zemlji članici NATO-a i EU, jezično bliskoj Srbiji i možda i najvažnije zemlji koja priznaje Kosovo i u kojoj se jako dobro poznaju zamršeni balkanski međuodnosi i mogu se međunarodno tumačiti. U suprotnom će se svaka policijska akcija zlorabiti i tumačiti kao ‘ratni akt’ i podizati međuetničke tenzije sve dok se ne zapali prava vatra sukoba”.

Zaključuje kako ”službeni Zagreb i Beograd nemaju najbolje odnose, ali u međuodnosu Kosova i Srbije i ne postoji zemlja koja je potpuno kao posrednik prihvatljiva objema stranama, a Kosovu jako treba komunikacijski posrednik prema Zapadu koji dobro razumije i Srbiju. Tajming je savršen, jer sljedeće godine kreće i hrvatsko predsjedavanje Europskom unijom, što je prilika da se pokuša s ozbiljnim naporom zatvoriti Kosovski problem. Uostalom, pitanje jugoistoka Europe posve sigurno će se naći među prioritetima predsjedavanja”, zaključuje Avdagić za Direktno.hr

Jutarnji list
Izvješće Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog kriminala, objavljeno ovih dana u Beču, zemlje Zapadnog Balkana prokazuje kao eldorado za unosne poslove niza kriminalnih bandi koje najčešće ne znaju ni za granice niti za nacionalnu pripadnost, piše u četvrtak Jutarnji list.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Države zapadnog Bakana koje svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen time opasno ugrožavaju zdravlje svojih stanovnika ali i onih u državama-članicama Europske unije, sažetak je analize nekoliko europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavljene u utorak.

Kako navodi Centar za ekologiju i energiju, čije je sjedište u Tuzli, organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje provele su analizu utjecaja rada termoelekrana na zapadnom Balkanu prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Kao ilustracija naveden je podatak iz 2016. po kojemu je samo tijekom 2016. godine iz termoelektrana na zapadnom Balkanu u zrak ispuštena količina sumpornog dioksida (SO2) jednaka onoj emitiranoj iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji, a tome treba dodati i enormu količinu zagađenja česticama prašine i dušičnim oksidom.

Sve to ima i konkretnu cijenu. Zbog onečišćenja zraka procijenjeno je kako se godišnji troškovi za zdravstvo koji iz toga proistječu za države zapadnog Balkana broje u iznosima od 6 do čak 11,5 milijardi eura. “Desetljećima termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš te svoje, ali i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti počnu voditi brigu o zdravlju svojih i građana EU”, izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Termoelektrane zapadnog Balkana izravna prijetnja i stanovnicima zemalja EU

Savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica izvještaja Vlatka Matković Puljić upozorila je kako je onečišćenje iz termoelektrana zapadnog Balkana izravna prijetnja i za stanovnike država u EU jer taj problem ne poznaje granice. “U Europi to i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utječe na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, izravnih susjeda regiji zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvaliteta zraka”, kazala je Matković Puljić.

U Bosni i Hercegovini, koja je kao dio bivše Jugoslavije izgradila brojne kapacitete za proizvodnju električne energije temeljene na eksploataciji ugljena, posebice koncetrirane na području Tuzle i u Kaknju u središnoj Bosni, gradnja tih elektrana nastavljena je i nakon rata, unatoč preporukama o potrebu smanjenja proozvodnje energije iz fosilnih goriva. Kineskom tehnologijom je u mjestu Stanari kod Doboja izgrađena i 2016. u pogon puštena potpuno nova termoelektrana koja struju proizvodi isključivo za izvoz.

Proširenje termoelektrana na ugljen pravda se radnim mjestima

Vlasti RS-a planiraju obnovu i proširenje termoelektrane u Gacku, a one u Federaciji BiH gradnju novih termoblokova u Tuzli, pri čemu se tvrtke iz Kine ponovo nameću kao najzainteresiraniji partneri.

Vlasti u oba entiteta tvrde kako je održanje priozvodnje i proširenje teermoelektrana na ugljen nužno zbog razvitka i očuvanja radnih mjesta, no analiza koju je 2018. godine objavio upravo tuzlanski Centar za ekologiju i energiji pokazala je kako su to netočne konstatacije te da to vrijedi za sve države zapadnog Balkana koje također planiraju slične projekte. “Dok predlagatelji navode da će u regiji biti sačuvano 10030 radnih mjesta i otvoreno 17600 novih, vjerojatnije je smanjene broja radnih mjesta za 5170. Razlog tome je činjenica da se i u slučaju kada se otvaraju nova radna mjesta zapravo radi o manjem broju nego što se prvobitno tvrdilo, kao i da ta brojka samo doprinosi nadomještavanju broja radnih mjesta koje je potrebno ukinuti u rudnicima radi postizanja prosječne produktivnosti rada u Europskoj uniji”, stoji u ovoj analizi.

Prema analizi koju je još 2004. godine provela Svjetska banka, broj zaposlenih u industriji ugljena na zapadnom Balkanu apsolutno nema ekonomsku osnovu i morao bi biti smanjen za najmanje 80 posto kako bi postao održiv i isplativ. U slučaju BiH to bi značilo da se s 15 tisuća broj zaposlenih mora smanjiti na svega 3 tisuće, a u Srbiji sa 25 tisuća na 8 tisuća.

U analizi podsjećaju i na to kako kod planiranja tremoelektrana na fosilna goriva okolišni faktor igra ogromnu ulogu zbog jasnih klimatskih promjena. Kako bi se izbjegla klimatska katastofa odnosno kako bi se zadržalo projecirani rast temperature ispod dva stupnja Celzijevih najmanje 80 posto geoloških rezervi ugljena diljem svijeta moralo bi ostati netaknuto. No čak je i prag rasta od dva stupnja Celzijevih neophodno sniziti kako bi se zaštitile zemlje koje su posebno izložene neželjenim utjecajima klimatskih promjena. Stoga je 2015. potpisan Pariški klimatski sporazum kojim se zemlje potpisnice pravno obvezuju da će nastojati porast globalne temperature ograničiti ispod praga od 1,5 stupnja Celzijevih.

Američki predsjednik Donald Trump poslao je pismo kosovskom kolegi Hashimu Thaciju pozivajući ga da učini sve kako bi se postigao trajni sporazum sa Srbijom, dvadeset godina od završetka njihova rata, objavio je Thaci na svojoj internetskoj stranici.
Srbija i njezina bivša pokrajina, koja je proglasila neovisnost 2008., obvezale su se 2013. da će pod pokroviteljstvom EU-a riješiti sva otvorena pitanja, ali nisu ostvarile značajniji napredak. “Ako se ne iskoristi ovaj jedinstveni trenutak, bit će to tragičan korak unatrag, jer se nova prilika za sveobuhvatni mir neće tako skoro pojaviti”, rekao je Trump, prema pismu koje je objavio Thacijev ured.

“SAD je jako puno uložio u uspjeh Kosova kao neovisne, suverene države”, ističe američki predsjednik.

Napetosti između Srbije i Kosova ponovno su izbile prošloga tjedna kada je kosovski parlament odobrio osnivanje vojske od 5000 pripadnika, samo tjedan dana nakon što je srbijanska premijerka Ana Brnabić zaprijetila da bi to moglo dovesti do vojne intervencije Beograda. Thaci je u lipnju rekao da će dogovor s Beogradom tražiti kroz “korekciju granica”, a političari i analitičari na Kosovu protumačili su to kao razmjenu teritorija.

Njegov plan upalio je alarm kod balkanskih susjeda i nekih zapadnih vlada koje ga vide kao način da Kosovo uzme tri srbijanske općine naseljene većinom Albancima. Kada bi došlo do razmjene teritorija, Srbija bi zauzvrat dobila dio sjevernog Kosova većinski naseljen manjinskim Srbima koji ne priznaju vlast u Prištini.

Velika Britanija i Njemačka istaknule su da nisu za promjene granica, no SAD je objavio da mu je to prihvatljivo ako se tako dogovore Srbija i Kosovo. Vijeće sigurnosti UN-a u ponedjeljak je na javnoj sjednici raspravljao o odnosima dviju zemalja, na sjednici na kojoj su bili predsjednici Srbije i Kosova. U pismu koje je objavio Thacijev ured navodi se da bi Trump želio ugostiti dvojicu čelnika u Bijeloj kući u sklopu takvog “povijesnog dogovora”.

Kosovo priznaje više od 110 zemalja, uključujući SAD, ali ne i Srbija, Rusija te Kina. Washington je najveći sponzor Kosova, i politički i financijski. NATO je, pod američkim zapovjedništvom, bombardirao 1999. srbijanske snage kako bi zaustavio ubijanje i protjerivanje kosovskih Albanaca u sklopu akcije protiv pobunjenika.

Predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaci, sjedeći svaki na jednom kraju stola, ukopali su se u ponedjeljak u svoje pozicije na hitnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a održanoj nakon odluke Prištine da formira vlastitu vojsku.
“Moram reći da sam jako zabrinut čak pomalo i uplašen za budućnost ne samo mog naroda, naše zemlje Srbije, nego i za čitavu regiju”, kazao je predsjednik Srbije. Srbija koja je uz potporu Rusije sazvala sjednicu Vijeća pozvala je na pojačanu uključenost UN-a u pregovore koje od 2012. vode pod okriljem EU-a dvije strane.

“Vojska Kosova pridonijet će stabilnosti regije”, “nikad neće biti prijetnja”, rekao je predsjednik Kosova Hashim Thaci. “Spremni smo za dijalog”, rekao je poručiviši da će “ako ne iskoristimo taj povijesni trenutak sve strane trpjeti”.

Članice Vijeće sigurnosti UN-a u svojim su izlaganjima pokazale podijeljenost.

Osuđujući “vrlo ozbiljno kršenje rezolucije 1244” iz 1999. kojom je odobrena uspostava sigurnosnih snaga Kosova Rusija je kazala kako prijeti “stanje koje može eksplodirati u svakom trenutku”. “Ukoliko te snage uđu u srpska područja Beograd će ih braniti”, rekao je ruski veleposlanik Vasilij Nebenzja.

SAD je potvrdio potporu tranformaciji kosovskih snaga sigurnosti koje predstavljaju sve zajednice na Kosovu dok je Kina pozvala sve strane da se suzdrže od retorike koja potpiruje napetosti.

Predstavnici europskih zemalja u priopćenju objavljenom prije sjednice pozvali su na dijalog. Ključno je” da Srbija i Kosovo ostanu predane zajedničkom radu na “sveobuhvatnom i pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji” i stvore “uvjete za obnovu dijaloga uz pomoć visokog predstavnika Europske unije što je moguće prije”, navodi se u njihovu priopćenju.

Prema zakonu koji je usvojio u petak kosovski paralment kosovska će vojska biti odgovorna za “osiguranje teritorijalnog integriteta zemlje” i za “zaštitu imovine i interesa Republike Kosovo”. Snage koje danas broje 2500 pripadnika trebale bi se povećati na 5000 uz dodatnih 3000 rezervista. Kosovo je neovisnost proglasilo 2008. i tu zemlju danas priznaje 115 država.

Odluka o ustroju kosovske vojske je nepovratna, poručio je predsjednik Hashim Thaci prije sastanka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koji je tražila Srbija, bijesna zbog kosovske inicijative.
“Neovisno o temama o kojima će se razgovarati na sjednici Vijeća sigurnosti, vojska Kosova je dio nepovratnog procesa. Pravo institucija Kosova da ustroje vojsku je povijesno, pravedno i u skladu sa željom kosovskog naroda”, naglasio je Hashim Thaci novinarima uoči puta u New York.

Skupština Kosova usvojila je u petak zakone koji će omogućiti transformiranje sigurnosnih snaga Kosova u vojsku Kosova,  a tu mjeru su podržale Sjedinjene Države i nazvale je povijesnom. Beograd i njegov bliski saveznik Rusija su bijesni zbog te odluke. Na traženje Srbije Vijeće sigurnosti će u ponedjeljak razgovarati o tom pitanju.

To je druga sjednica u zadnja četiri dana koju je zatražila Srbija. Nova sjednica koja će biti otvorena za razliku od one u petak koja se održala iza zatvorenih vrata, zakazana je za 21,00 sat po srednjoeuropskom vremenu. Beograd smatra da se osnivanjem vojske Kosova krši rezolucija Ujedinjeni naroda kojim je okončan sukob 1998.-1999.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić je u nedjelju naglasio da je važno da se čuje glas Srbije i osuda postupaka Prištine.  Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je ranije ocijenio da je Priština osnivanjem vojske prešla sve granice i okomio se na Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje koje su podržale Prištinu. NATO i Europska unija su također upozorili na kosovsku inicijativu koju su nazvale prenagljenom i koju ne podržavaju kosovski Srbi, čiji su zastupnici bojkotirali glasanje u skupštini.