Kosovo

Države zapadnog Bakana koje svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen time opasno ugrožavaju zdravlje svojih stanovnika ali i onih u državama-članicama Europske unije, sažetak je analize nekoliko europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavljene u utorak.

Kako navodi Centar za ekologiju i energiju, čije je sjedište u Tuzli, organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje provele su analizu utjecaja rada termoelekrana na zapadnom Balkanu prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Kao ilustracija naveden je podatak iz 2016. po kojemu je samo tijekom 2016. godine iz termoelektrana na zapadnom Balkanu u zrak ispuštena količina sumpornog dioksida (SO2) jednaka onoj emitiranoj iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji, a tome treba dodati i enormu količinu zagađenja česticama prašine i dušičnim oksidom.

Sve to ima i konkretnu cijenu. Zbog onečišćenja zraka procijenjeno je kako se godišnji troškovi za zdravstvo koji iz toga proistječu za države zapadnog Balkana broje u iznosima od 6 do čak 11,5 milijardi eura. “Desetljećima termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš te svoje, ali i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti počnu voditi brigu o zdravlju svojih i građana EU”, izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Termoelektrane zapadnog Balkana izravna prijetnja i stanovnicima zemalja EU

Savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica izvještaja Vlatka Matković Puljić upozorila je kako je onečišćenje iz termoelektrana zapadnog Balkana izravna prijetnja i za stanovnike država u EU jer taj problem ne poznaje granice. “U Europi to i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utječe na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, izravnih susjeda regiji zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvaliteta zraka”, kazala je Matković Puljić.

U Bosni i Hercegovini, koja je kao dio bivše Jugoslavije izgradila brojne kapacitete za proizvodnju električne energije temeljene na eksploataciji ugljena, posebice koncetrirane na području Tuzle i u Kaknju u središnoj Bosni, gradnja tih elektrana nastavljena je i nakon rata, unatoč preporukama o potrebu smanjenja proozvodnje energije iz fosilnih goriva. Kineskom tehnologijom je u mjestu Stanari kod Doboja izgrađena i 2016. u pogon puštena potpuno nova termoelektrana koja struju proizvodi isključivo za izvoz.

Proširenje termoelektrana na ugljen pravda se radnim mjestima

Vlasti RS-a planiraju obnovu i proširenje termoelektrane u Gacku, a one u Federaciji BiH gradnju novih termoblokova u Tuzli, pri čemu se tvrtke iz Kine ponovo nameću kao najzainteresiraniji partneri.

Vlasti u oba entiteta tvrde kako je održanje priozvodnje i proširenje teermoelektrana na ugljen nužno zbog razvitka i očuvanja radnih mjesta, no analiza koju je 2018. godine objavio upravo tuzlanski Centar za ekologiju i energiji pokazala je kako su to netočne konstatacije te da to vrijedi za sve države zapadnog Balkana koje također planiraju slične projekte. “Dok predlagatelji navode da će u regiji biti sačuvano 10030 radnih mjesta i otvoreno 17600 novih, vjerojatnije je smanjene broja radnih mjesta za 5170. Razlog tome je činjenica da se i u slučaju kada se otvaraju nova radna mjesta zapravo radi o manjem broju nego što se prvobitno tvrdilo, kao i da ta brojka samo doprinosi nadomještavanju broja radnih mjesta koje je potrebno ukinuti u rudnicima radi postizanja prosječne produktivnosti rada u Europskoj uniji”, stoji u ovoj analizi.

Prema analizi koju je još 2004. godine provela Svjetska banka, broj zaposlenih u industriji ugljena na zapadnom Balkanu apsolutno nema ekonomsku osnovu i morao bi biti smanjen za najmanje 80 posto kako bi postao održiv i isplativ. U slučaju BiH to bi značilo da se s 15 tisuća broj zaposlenih mora smanjiti na svega 3 tisuće, a u Srbiji sa 25 tisuća na 8 tisuća.

U analizi podsjećaju i na to kako kod planiranja tremoelektrana na fosilna goriva okolišni faktor igra ogromnu ulogu zbog jasnih klimatskih promjena. Kako bi se izbjegla klimatska katastofa odnosno kako bi se zadržalo projecirani rast temperature ispod dva stupnja Celzijevih najmanje 80 posto geoloških rezervi ugljena diljem svijeta moralo bi ostati netaknuto. No čak je i prag rasta od dva stupnja Celzijevih neophodno sniziti kako bi se zaštitile zemlje koje su posebno izložene neželjenim utjecajima klimatskih promjena. Stoga je 2015. potpisan Pariški klimatski sporazum kojim se zemlje potpisnice pravno obvezuju da će nastojati porast globalne temperature ograničiti ispod praga od 1,5 stupnja Celzijevih.

Američki predsjednik Donald Trump poslao je pismo kosovskom kolegi Hashimu Thaciju pozivajući ga da učini sve kako bi se postigao trajni sporazum sa Srbijom, dvadeset godina od završetka njihova rata, objavio je Thaci na svojoj internetskoj stranici.
Srbija i njezina bivša pokrajina, koja je proglasila neovisnost 2008., obvezale su se 2013. da će pod pokroviteljstvom EU-a riješiti sva otvorena pitanja, ali nisu ostvarile značajniji napredak. “Ako se ne iskoristi ovaj jedinstveni trenutak, bit će to tragičan korak unatrag, jer se nova prilika za sveobuhvatni mir neće tako skoro pojaviti”, rekao je Trump, prema pismu koje je objavio Thacijev ured.

“SAD je jako puno uložio u uspjeh Kosova kao neovisne, suverene države”, ističe američki predsjednik.

Napetosti između Srbije i Kosova ponovno su izbile prošloga tjedna kada je kosovski parlament odobrio osnivanje vojske od 5000 pripadnika, samo tjedan dana nakon što je srbijanska premijerka Ana Brnabić zaprijetila da bi to moglo dovesti do vojne intervencije Beograda. Thaci je u lipnju rekao da će dogovor s Beogradom tražiti kroz “korekciju granica”, a političari i analitičari na Kosovu protumačili su to kao razmjenu teritorija.

Njegov plan upalio je alarm kod balkanskih susjeda i nekih zapadnih vlada koje ga vide kao način da Kosovo uzme tri srbijanske općine naseljene većinom Albancima. Kada bi došlo do razmjene teritorija, Srbija bi zauzvrat dobila dio sjevernog Kosova većinski naseljen manjinskim Srbima koji ne priznaju vlast u Prištini.

Velika Britanija i Njemačka istaknule su da nisu za promjene granica, no SAD je objavio da mu je to prihvatljivo ako se tako dogovore Srbija i Kosovo. Vijeće sigurnosti UN-a u ponedjeljak je na javnoj sjednici raspravljao o odnosima dviju zemalja, na sjednici na kojoj su bili predsjednici Srbije i Kosova. U pismu koje je objavio Thacijev ured navodi se da bi Trump želio ugostiti dvojicu čelnika u Bijeloj kući u sklopu takvog “povijesnog dogovora”.

Kosovo priznaje više od 110 zemalja, uključujući SAD, ali ne i Srbija, Rusija te Kina. Washington je najveći sponzor Kosova, i politički i financijski. NATO je, pod američkim zapovjedništvom, bombardirao 1999. srbijanske snage kako bi zaustavio ubijanje i protjerivanje kosovskih Albanaca u sklopu akcije protiv pobunjenika.

Predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaci, sjedeći svaki na jednom kraju stola, ukopali su se u ponedjeljak u svoje pozicije na hitnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a održanoj nakon odluke Prištine da formira vlastitu vojsku.
“Moram reći da sam jako zabrinut čak pomalo i uplašen za budućnost ne samo mog naroda, naše zemlje Srbije, nego i za čitavu regiju”, kazao je predsjednik Srbije. Srbija koja je uz potporu Rusije sazvala sjednicu Vijeća pozvala je na pojačanu uključenost UN-a u pregovore koje od 2012. vode pod okriljem EU-a dvije strane.

“Vojska Kosova pridonijet će stabilnosti regije”, “nikad neće biti prijetnja”, rekao je predsjednik Kosova Hashim Thaci. “Spremni smo za dijalog”, rekao je poručiviši da će “ako ne iskoristimo taj povijesni trenutak sve strane trpjeti”.

Članice Vijeće sigurnosti UN-a u svojim su izlaganjima pokazale podijeljenost.

Osuđujući “vrlo ozbiljno kršenje rezolucije 1244” iz 1999. kojom je odobrena uspostava sigurnosnih snaga Kosova Rusija je kazala kako prijeti “stanje koje može eksplodirati u svakom trenutku”. “Ukoliko te snage uđu u srpska područja Beograd će ih braniti”, rekao je ruski veleposlanik Vasilij Nebenzja.

SAD je potvrdio potporu tranformaciji kosovskih snaga sigurnosti koje predstavljaju sve zajednice na Kosovu dok je Kina pozvala sve strane da se suzdrže od retorike koja potpiruje napetosti.

Predstavnici europskih zemalja u priopćenju objavljenom prije sjednice pozvali su na dijalog. Ključno je” da Srbija i Kosovo ostanu predane zajedničkom radu na “sveobuhvatnom i pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji” i stvore “uvjete za obnovu dijaloga uz pomoć visokog predstavnika Europske unije što je moguće prije”, navodi se u njihovu priopćenju.

Prema zakonu koji je usvojio u petak kosovski paralment kosovska će vojska biti odgovorna za “osiguranje teritorijalnog integriteta zemlje” i za “zaštitu imovine i interesa Republike Kosovo”. Snage koje danas broje 2500 pripadnika trebale bi se povećati na 5000 uz dodatnih 3000 rezervista. Kosovo je neovisnost proglasilo 2008. i tu zemlju danas priznaje 115 država.

Odluka o ustroju kosovske vojske je nepovratna, poručio je predsjednik Hashim Thaci prije sastanka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koji je tražila Srbija, bijesna zbog kosovske inicijative.
“Neovisno o temama o kojima će se razgovarati na sjednici Vijeća sigurnosti, vojska Kosova je dio nepovratnog procesa. Pravo institucija Kosova da ustroje vojsku je povijesno, pravedno i u skladu sa željom kosovskog naroda”, naglasio je Hashim Thaci novinarima uoči puta u New York.

Skupština Kosova usvojila je u petak zakone koji će omogućiti transformiranje sigurnosnih snaga Kosova u vojsku Kosova,  a tu mjeru su podržale Sjedinjene Države i nazvale je povijesnom. Beograd i njegov bliski saveznik Rusija su bijesni zbog te odluke. Na traženje Srbije Vijeće sigurnosti će u ponedjeljak razgovarati o tom pitanju.

To je druga sjednica u zadnja četiri dana koju je zatražila Srbija. Nova sjednica koja će biti otvorena za razliku od one u petak koja se održala iza zatvorenih vrata, zakazana je za 21,00 sat po srednjoeuropskom vremenu. Beograd smatra da se osnivanjem vojske Kosova krši rezolucija Ujedinjeni naroda kojim je okončan sukob 1998.-1999.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić je u nedjelju naglasio da je važno da se čuje glas Srbije i osuda postupaka Prištine.  Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je ranije ocijenio da je Priština osnivanjem vojske prešla sve granice i okomio se na Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje koje su podržale Prištinu. NATO i Europska unija su također upozorili na kosovsku inicijativu koju su nazvale prenagljenom i koju ne podržavaju kosovski Srbi, čiji su zastupnici bojkotirali glasanje u skupštini.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kritizirao je u srijedu namjeru Kosova da svoje sigurnosne snage transformira u vojsku, ističući da je to protivno savjetima mnogih zemalja saveznica.
“Razgovarali smo o namjeri Kosova da krene s transformacijom kosovskih snaga sigurnosti u vojsku. Takav korak dolazi u krivo vrijeme i protivan je savjetima mnogih saveznika u NATO-u i može imati ozbiljne posljedice po buduće euroatlantske integracije Kosova”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare nakon završetka dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a.

Stoltenberg je također kritizirao i odluku kosovske vlade u uvođenju carina na robu iz Srbije i BiH. “Nove carine koje je uvela Priština stvaraju nove podjele. Takvi koraci dodatno otežavaju dijalog Beograd-Priština uz posredovanje EU-a, što ostaje jedini put za trajni mir u regiji”, rekao je Stoltenberg. On je pozvao i Srbiju i Kosovo da pokažu suzdržanost i ne poduzimaju provokativne korake i ne izriču takve izjave.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić pozvala je u srijedu Prištinu da pokaže žalbu koju je navodno uputila tijelima CEFTA-e o tome da Srbija krši taj sporazum, o čemu je dan ranije u Zagrebu, na sastanku SEI-a, govorio albanski premijer Edi Rama, koji je, smatra Brnabić, trebao pozvati Prištinu na razumnije ponašanje, a ne širiti ono što je ona nazvala “političkim spinom”.
Ako žalbe nema, onda je Rama svjesno i namjerno pokušao obmanuti javnost u regiji da je Srbija prekršila sporazum CEFTA, rekla je Brnabić novinarima u srbijanskoj vladi, komentirajući Raminu izjavu u Zagrebu da je Srbija prva kršila regionalni trgovinski sporazum te da se Kosovo zbog toga žalilo. Brnabić je rekla kako je “naivno očekivala” od Rame da pozove Prištinu na “razumnije ponašanje”. Ona je ocijenila da je “jedini cilj” Ramine izjave da se proširi “politički spin i da se Srbija okrivi za sve nerazumne odluke Prištine”. Tražeći od Prištine da objavi žalbu koju je, kako tvrdi Rama, uputila nadležnim tijelima CEFTA-e, Brnabić je naglasila da je službena žalba Srbije na kosovske carine zavedena u dokumentima CEFTA.

Ako se Priština žalila, a nitko im nije odgovorio, poslije 90 dana mogu pokrenuti međunarodnu arbitražu, objasnila je Brnabić. Ona je naglasila kako je Priština po drugi put promijenila razlog kojim je pravdala uvođenje carina na robu iz Srbije. Prvi put je to bilo uz obrazloženje kako Srbija blokira Kosovo u međunarodnim institucijama, a drugi put navodno da je Srbija krišila sporazum CEFTA, kazala je srbijanska premijerka.

Brnabić je rekla i da Srbija od uvođenja carinskih pristojbi mjesečno gubi 42 milijuna eura je ne može svoju robu plasirati na tržište Kosova. Srbijanska premijerka rekla je i da je u utorak zbog prištinskih carinskih pristojbi održan prvi neslužbeni sastanak s predstavnicima Misije UN na Kosovu (UNMIK), koja zastupa Kosovo u CEFTA-i, a sljedeći korak je da Srbija odredi novi datum za prvi službeni sastanak, što će, kako je najavila, uslijediti u iduća 24 sata.

Kosovo je u studenome prvo uvelo carine od 10 posto na robu iz Srbije i BiH, a potom ih je podiglo na 100 posto, pravdajući to navodno neravnopravnim tretmanom kosovske robe, da bi kao dodatan razlog uvođenju carina bila navedena srbijanska kampanja protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, poput nedavnog odbijanja članstva u Interpolu. Kosovski premijer Ramush Haradinaj kazao je da će, unatoč europskim pritiscima da se carine povuku, one ostati na snazi dok Srbija ne prizna Kosovo.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u utorak je, u odvojenim razgovorima s veleposlanicima SAD-a, Rusije i Kine u Beogradu, ukazao na moguće posljedice u regiji zbog pristojbi koje je uvela kosovska vlada na robu iz Srbije i BiH i najavljenog formiranja vojske Kosova 14. prosinca.
Vučić je zamolio američkog veleposlanika Kyla Scotta da SAD „iskoriste politički utjecaj i upozore Prištinu da svojim potezima ugrožava mir i stabilnost u regiji“, priopćeno je iz ureda srbijanskog predsjednika. Poslije sastanka s Vučićem američki veleposlanik objavio je poruku na Twitteru u kojoj je napisao da SAD i EU dijele zajedničko uvjerenje da Kosovo treba ukinuti carinske pristojbe Srbiji i BiH.

“Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova jedini je put ka stabilnosti i napretku. Potrebne su mirne glave i hrabro vodstvo. SAD i EU su ujedinjene u uvjerenju da pristojbe treba ukinuti”, poručio je američki veleposlanik u Beogradu.

Scott nije komentirao najavu formiranja kosovske vojske, što Srbija vidi kao „novu opasnu mjeru na štetu sigurnosti i stabilnosti“, ocijenila je Radio-televizija Srbije. S Vučićem su razgovarali i ambasadori Kine i Rusije, a ruski veleposlanik Aleksandar Čepurin prištinske pristojbe na uvoz robe iz Srbije nazvao je „farsom”, uz ocjenu da bi njihove „posljedice mogle biti brojne“.

Vučić je zatražio i potporu Kine nakon najave o formiranju kosovske vojske, te je veleposlanika Li Manxanga zamolio da “redovito izvješćuje kinesko vodstvo o razvoju situacije na Kosovu“, priopćeno je uz Vučićeva ureda.

Kosovski dužnosnici priopćili su, poslije posjeta europskog povjerenika za proširenje i susjedsku politiku Johannesa Hahna Prištini u ponedjeljak, da će pristojbe ostati na snazi dok Srbija ne prizna neovisnost Kosova. Vlasti u Prištini najavile su za 14. prosinca formiranje vojske Kosova, što Beograd vidi kao dodatno ugrožavanje stabilnosti i mira u regiji.

Beograd je spreman nastaviti dijalog s Prištinom kad kosovske vlasti povuku jednostrano uvedene pristojbe na robu iz Srbije, poručio je u ponedjeljak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u razgovoru s povjerenikom EU za pridruživanje i susjedsku politiku Johannesom Hahnom, koji je najavio kako će pozvati Kosovo da “deblokira regionalnu suradnju” i vrati se dijalogu.
Vučić je, prema priopćenju iz njegova ureda, “upozorio europskog povjerenika na moguće posljedice neodgovornog poteza Prištine oko povećanja pristojbi na srpsku robu” naglasivši kako te mjere mogu “voditi punom destabiliziranju regije”. Također je istaknuo kako je Priština povećanjem pristojbi na robu iz Srbije “dodatno prekršila sporazum CEFTA” te kako jednostrane mjere Prištine “vode ka punoj destabilizaciji cijele regije” i da “mogu dovesti i do dubljeg eskaliranja sukoba”.

Vučić je zahvalio Hahnu “na razumijevanju situacije i na njegovoj želji da problem riješi” te na pomoći Srbiji na europskom putu poručivši da je za daljnji napredak regije “ključno očuvanje mira i stabilnosti” te nastavak procesa eurointegracija.

Beograd je spreman nastaviti dijalog s Prištinom, nakon što Priština povuče neodgovorne poteze, naglasio je Vučić poručivši da Srbija neće uzvraćati bilo kakvim protumjerama, jer želi ostati “pouzdan partner u regiji, Europi i svijetu”.

Poslije sastanka Vučić-Hahn nije bilo izjava za medije, no Hahn je prije odlaska iz Beograda u Prištinu na Twiteru naglasio kako će svoje sugovornike na Kosovu “pozvati da deblokiraju regionalnu suradnju i trgovinu” i “naglasiti da je potrebno vratiti se dijalogu”. “Dobar sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu, gdje smo razgovarali o prostojbama Kosova na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koje krše sporazum CEFTA i regionalnu suradnju”, napisao je Hahn na Twitteru i poručio da je posebice naglasio “hitnu potrebu za smirivanjem situacije izazvane odlukom Prištine da poveća pristojbe Srbiji i BiH”.

Sastanak Hahna s Vučićem na Twitteru je prokomentirao i šef delegacije EU u Srbiji Sem Fabrizzi, istaknuvši kako je Hahn tijekom razgovora u Beogradu “pozvao na dobrosusjedske odnose kako bi se osigurala dugoročna stabilnost”. “Ponudio je svoju punu podršku naporima da se kriza riješi na miran način, uz poštovanje međunarodnog prava i regionalnih sporazuma”, napisao je Fabrizzi.

Hahn je iz Beograda otputovao u Prištinu na razgovore s dužnosnicima Kosova, a u zgradi kosovskog parlamenta očekuju ga i zastupnici Srpske liste koji mu žele ukazati na moguće humanitarne posljedice odluka Prištine o jednostranom povećanju pristojbi na uvoz robe iz Srbije i BiH.

Beograd nije priznao i odbija priznati neovisnost Kosova, a posljednjih mjeseci diplomatskom kampanjom nastoji smanjiti broj zemalja koje su priznale državnost samoproglašene Republike Kosovo.

Kosovo su priznale vodeće zemlje Zapada i većina država EU, a uz pet zemalja Unije protutežu na strani Srbije prave Rusija i Kina, koje blokiraju kosovski prijem u Ujedinjene narode.

Srbija vodi kampanju da zemalje koje su priznale Kosovo povuku međunarodno priznanje kosovske neovisnosti, a napetosti je u posljednje vrijeme dodatno potaknulo odbijanje Interpola da primi Kosovo u članstvo, zbog čega je Beograd likovao, a Kosovo ocijenilo da je odbijanje rezultat snažnog lobiranja srbija nske diplomacije.

Priština je reagirala povećanjem pristojbi na robu iz Srbije i BiH prvo 10, a potom 100 posto, uz nastavak uzajamnog optuživanja za kršenje sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Europska unija i SAD su u međuvremenu od Prištine zatražili ukidanje pristojbi na robu iz Srbije i BiH, a Sarajevo je tražio da Priština iz svojih mjera izuzme robu iz Bosne i Hercegovine.

Kosovski premijer Ramush Haradinaj ustvrdio je u autorskom tekstu za Washington Post (WP) da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, uz potporu Rusije, spreman priznati Kosovo pod uvjetom da se Priština odrekne dijela teritorija, na što je Vučić uzvratio ocjenom kako Haradinajev tekst „nema neku naročitu težinu“ te da mu je cilj u američkoj javnosti prikazati povezanost Srbije i Rusije.
“Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, podržan od Rusije, uputio nam je nepristojnu ponudu: Srbija će priznati Kosovo ako joj damo dio našeg teritorija“, napisao je Haradinaj za WP, te poručio kako je to “previsoka cijena za platiti” i dodao da Kosovo neće kršiti svoj ustav.

„Srbija želi stvoriti etnički ‘čistu’ državu, oduzeti ljudima državljanstvo i izbaciti ih iz njihovih domova”, ocijenio je Haradinaj u autorskom tekstu za WP, koji prenosi agencija Beta. On je naveo da se Kosovo neće odreći suvereniteta i “uništiti svoj teritorijalni integritet samo da bi Srbija priznala nešto što je već činjenica”.

Komentirajući Haradinajeve tvrdnje za WP, Vučić je u četvrtak ocijenio kako navodi iz tog teksta pokazuju da je Priština stavila pregovore s Beogradom ad acta. “To što nisu spremni povući ni pristojbu (na robu iz Srbije), te da ni pod koju cijenu ne daju državnost i suverenitet, znači da su pregovori ad acta”, rekao je Vučić novinarima u Zrenjaninu, gdje je nazočio otvorenju tvornice „Essex Europe“.

Haradinaj: Srbija blokira Kosovo, pristojbe ostaju

Haradinaj u tekstu naglašava da Kosovo ne želi ‘razgraničenje’, odnosno razmjenu teritorija, što se posljednjih mjeseci spominje kao jedna od ideja o kojoj su, navodno, bili spremni razgovarati kosovski predsjednik Hashim Thaci i srbijanski šef države Vučić, te poručuje da „Kosovo neće uspostaviti opasan presedan koji će destabilizirati Balkan i one zemlje koje se bore za vlastiti teritorijalni integritet” i ističe kako se većina međunarodnih stručnjaka protivi toj ideji.

Kosovski premijer naglašava kako “Srbija i njezin saveznik Rusija odbijaju priznati“ suverenitet Kosova i sprječavaju mu ulazak u UN. “Kršeći Briselski sporazum, Srbija radi na blokiranju našeg puta ka članstvu u EU i članstva u mnogim međunarodnim organizacijama. Prošlog tjedna je osujećen naš pokušaj da se pridružimo Interpolu, čime se pomaže organiziranom kriminalu”, navodi Haradinaj i dodaje da Kosovo „nema povjerenja“ da će Srbija poštivati preuzete obveze.

Srbija „nije primijenila nijedan bitniji sporazum s Kosovom, uključujući Ahtisarijev plan, Briselski sporazum o normalizaciji odnosa iz 2013. i sporazume o opskrbi električnom energijom iz 2013. i 2015. godine”, tvrdi Haradinaj te optužuje Srbiju da lobira da Europska unija odloži ukidanje viza građanima Kosova pri čemu, tvrdi on, koristi novac stečen nepoštenom trgovinom s Kosovom kako bi financirala svoje kampanje lobiranja protiv Kosova.

Haradinaj je poručio i da će kosovske carine od 100 posto na srpsku robu ostati na snazi dok „Srbija ne prestane podrivati suverenitet Kosova“ i ne počne poštivati obveze koje je preuzela. “Srbija je predugo zloupotrebljavala kosovsko tržište i kršila odredbe Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini – CEFTA”, ustvrdio je kosovski premijer.

Kosovski premijer navodi da u potpunosti podržava postizanje “dugoročnog sveobuhvatnog mirovnog sporazuma sa Srbijom koji će obuhvatiti sva politička, sigurnosna, ekonomska, trgovinska i kulturna pitanja”, ocijenivši kako bi uspješnost tog sporazuma podrazumijevala „podršku većine naroda i Srbije i Kosova“. Taj sporazum mora rezultirati priznanjem Kosova od Srbije, ulaskom Kosova u UN i brzim putem ka članstvu u EU i NATO”, naglašava Haradinaj.

Vučić: Međunarodna zajednica mora pritisnuti Kosovo

Na pitanje novinara kako komentira Haradinajev tekst u WP, srbijanski predsjednik Vučić je rekao kako „ima pametnija posla“ od demantiranja kosovskog premijera. “To da ja sad govorim o sposobnosti njegovih savjetnika da napišu pismo nije moj posao, to su njihove unutarnje bitke, a takve stvari mene ne zanimaju”, rekao je Vučić o Haradinajevom tekstu.

Vučić je novinarima u Zrenjaninu rekao da je spreman razgovarati o kompromisu, što bi bilo najbolje rješenje, dok, kako navodi, Priština „nije spremna ni pristojbe povući“. Srbijanski predsjednik tvrdi da Priština spominje Rusiju svaki put kada hoće napasti Srbiju. „Mi smo ponosni na naše prijateljstvo s Rusijom. Samo ne znam zašto je toliko Hashim Thaci jurio Vladimira Putina po Parizu i po drugim mjestima“, rekao je Vučić.

Najavljujući današnji razgovor s predstavnicima kosovskih Srba Vučić je rekao da Srbija nije u lakoj poziciji, jer nema kontrolu “ni nad jednim pedljom Kosova i Metohije”, ali „zato ima svoj narod koji je spreman čuvati svoja ognjišta“, a taj narod ima „državu koja im je spremna svakako pomoći“. Kosovske Srbe ću zamoliti da prosvjede protiv carina od 100 posto na robu iz Srbije nastave mirno, rekao je Vučić dodavši da će država međunarodnoj zajednici ustrajno ukazivati koliko su te mjere „štetne i pogubne“ jer „dubinski razaraju mir i stabilnost“. Vučić kaže da se nada da će „međunarodna zajednica imati dovoljno snage i razuma da izvrši dovoljno veliki pritisak“ na Prištinu da povuče odluku o povećanju pristojbi.

Visoka predstavnica EU Federica Mogherini zatražila je u telefonskom razgovoru s Hashimom Thacijem povlačenje odluke kosovske vlade o 100-postotnom povećanju pristojbi na robu iz Srbije i BiH istaknuvši da to ne doprinosi izgradnji dobrosusjedskih odnosa. U Bruxellesu je navodno u pripremi sastanak visoke predstavnice s premijerima zemalja zapadnog Balkana, koji bi se mogao održati u drugom dijelu prosinca.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton rekao je u utorak  da je “vrijeme da Kosovo i Srbija postignu sporazum”, nakon što se sastao s kosovskim predsjednikom Hashimom Thacijem u Bijeloj kući. 
“SAD je spreman pomoći objema stranama da postignu povijesni cilj”, napisao je Bolton u tvitu. Kosovski predsjednik također je na društvenim mrežama izrazio optimizam nakon sastanka za “svu podršku koju je Kosovo dobilo za vrijeme njegove administracije”. “Slažemo se da ovdje za obje zemlje postoji povijesna šansa dijaloga koja se ne smije propustiti”, rekao je Thaci te dodao da će to pomoći kosovskim naporima  da se priključi NATO-u, UN-u i EU.

Sastanak je održan dan nakon što se Thaci sastao s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom, koji je potaknuo Kosovo da “iskoristi  ovu jedinstvenu šansu da postigne povijesni dogovor o sveobuhvatnoj normalizaciji sa Srbijom” u dijaloškom procesu kojem posreduje EU, navodi se u izjavi glasnogovornice Heather Nauert.

Pompeo je također pozvao Prištinu da ukine 100-postotne carine uvedene na uvoz iz Srbije prošli tjedan kao odgovor na srpsku kampanju da Kosovu blokira ulaz u Interpol. “Normalizacija odnosa između Kosova i Srbije jedini je način da se objema zemljama otvori put za integraciju u zajednice zapadnih zemalja”, navodi se u izjavi.