Kosovo

Kosovo je počelo pripreme za demarkaciju sa Srbijom, objavila je u ponedjeljak Radio-televizija Srbije pozivajući se na izjave kosovskih dužnosnika prištinskim medijima.
Pripreme za obilježavanje linije sa Srbijom počele su “na zahtjev kosovskog premijera Ramusha Haradinaja” prikupljanjem faktografske dokumentacije i izradom strategije, izjavio je predsjednik Povjerenstva kosovske vlade za demarkaciju granice Shpejtim Bulliqi.

Navodeći kako “postoje određene promjene graničnih linija koje su se dogodile u pojedinim razdobljima”, on je rekao da su sve te promjene “pokrivene dokumentacijom i političkim odlukama iz određenih vremenskih razdoblja”, prenosi RTS.

Prema navodima prištinskih medija, očekuje se da bi na sljedećem sastanku kosovskog predsjednika Hashima Thacija i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Bruxellesu moglo biti “razmotreno i pitanje granične korekcije”.

Thaci je u nekoliko posljednjih izjava upotrijebio izraz “korekcija granica”, dok Vučić istodobno govori o potrebi “razgraničenja” s Albancima, ali su njihova stajališta osporena i u srbijanskoj i u kosovskoj javnosti, među ostalim, i uz ukazivanje na ustavna prava i obveze dvojice predsjednika koje ih ograničavaju da ne mogu nastupati kao “slobodni strijelci”.

Radio-televizija Srbije prenosi i ocjene prištinskih analitičara koji pozivaju na oprez u raspravi o demarkaciji, upozoravajući kako “nijedna kosovska institucija nema pravo odlučivati o teritoriju, savezima, miru, vanjskom dugu, izuzev Skupštine Kosova”.

Dijalog Beograda i Prištine, koji je pod pokroviteljstvom EU-a obnovljen u nedjelju u Bruxellesu, mogao bi biti nastavljen već za dva tjedna, a kao jedna od mogućnosti za približavanje stajališta dviju strana spominje se i shuttle diplomacija, pišu u srijedu beogradski mediji.
Pozivajući se na izvore iz ureda srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, Blic navodi da bi on s predsjednikom Kosova mogao sjesti za stol već za 15 dana, uz ocjenu kako bi “nastavak dijaloga u tako kratkom periodu mogao značiti intenziviranje pregovaračkog procesa”.

Istodobno, Večernje novosti pišu kako će Bruxelles primjeniti shuttle diplomaciju, a ključni posrednik između Beograda i Prištine bila bi voditeljica Odjela za zapadnu Europu, zapadni Balkan i Tursku u Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst.

Njezin bi zadatak trebao biti da “ubrza i intenzivira razgovore između predstavnika srpskih vlasti i Kosova, te provođenje postignutih dogovora”, pišu Večernje novosti pozivajući se na neimenovane izvore u sjedištu EU-a. Plan Bruxellesa je da Eichhorst narednih mjeseci “bude u stalnom kontaktu s predsjednikom Srbije Vučićem i predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem, po principu shuttle diplomacije tako što će učestalo putovati na liniji Bruxelles-Beograd-Priština pokušavajući uskladiti stajališta dviju strana. “Ti sastanci bit će nekad javni, a nekad daleko od očiju javnosti”, navodi list, a Eichhorst će, “kad to bude potrebno i kada bude prostora za neki prodor u pregovorima”, signalizirati da se u Bruxellesu organiziraju sastanci na najvišoj političkoj razini, kojih bi narednih mjeseci trebalo biti više”.

Večernje novosti tvrde kako Eichhorst “dosad nije bila sklona stavovima Beograda”, te da je već uključena u pregovore kao posrednica u prošlotjednim tehničkim dogovorima između Beograda i Prištine. Poslije trojnog sastanka u nedjelju sa šeficom eurodiplomacije Federicom Mogherini i predsjednikom Kosova Thacijem o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova predsjednik Srbije izjavio je da će dvije strane “sve probleme rješavati u miru, jamčeći sigurnost građanima”. Na tom sastanku nisu postignuti konkretni rezultati ali je dogovoren nastavak dijaloga.

 Beograd neće odustati od dijaloga s Prištinom jer je razgovor jedino rješenje za postizanje kompromisa, ali je malo optimizma uoči nastavka pregovora s predstavnicima kosovske vlasti u Bruxellesu, izjavio je u utorak predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i poručio da bi eventualni ulazak Vojske Srbije na Kosovo otvorio sukob s NATO-om.
Srbijanski šef države je potvrdio kako Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN-a predviđa povratak jednog broja vojnika i policajaca Srbije na Kosovo, te da on to često spominje svojim sugovornicima iz međunarodne zajednice.

“Odgovor je, obično, taj da ukoliko bi Srbija pokušala ući na Kosovo sa svojom vojskom ili policijom, NATO bi to tretirao kao neprijateljski akt i mi bismo bili u sukobu sa najmoćnijim savezom na svijetu”, rekao je Vučić novinarima prigodom međunarodnog skupa u Beogradu o korupciji.

Vučić je naglasio kako takva stajališta  govore “koliko je situacija ozbiljna i koliko ljude ne zanima pravo već samo sila i faktičko stanje”.

“Ja ne govorim često o tome, jer neću zamarati građane svaki dan, ali neću ni reći da  je to pravedno i pravično”, rekao je Vučić uoči razgovora koji predstoje u Bruxellesu.

“Nisam optimist, ali će Srbi uložiti napore da se dođe do kompromisa”, poručio je Vučić. On je ocijenio kako Albanci na Kosovu “postaju sve nervozniji” i rekao kako je zabrinut zbog učestalih napada na kosovske Srbe, nazivajući te incidente “kampanjom zastrašivanja”. “Do sada smo uspjeli sačuvati mir i stabilnost, ali je to sve teže jer Albanci postaju sve nervozniji”, kazao je Vučić.

Komentirajući završetak mandata pravosudne misije EU na Kosovu (EULEX) 15. lipnja, Vučić je rekao kako se Beograd nadao da će EULEX “obavljati svoj posao uvijek profesionalno, ali to nije uvijek bilo na najvišoj razini”.

Vučić je greškom države Srbije ocijenio što je u prošlosti prihvatila da se EULEX-u omogući da obnaša sve poslove na Kosovu bez sudjelovanja i utjecaja Beograda, te da je “trebalo inzistirati na Rezoluciji 1244” VS UN koja ne isključuje suverenitet i integritet Srbije na Kosovu. Srbijanski predsjednik ocijenio je i da su “to greške prošlosti”, te da se one “sada ne mogu promijeniti”.

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razočaran je razgovorima o rješavanju problema Kosova s međunarodnim dužnosnicima u New Yorku, a u intervjuu Radio-televiziji Srbije (RTS) ocijenio da Srbija danas plaća cijenu pogrešnih odluka u prošlosti i ponovio da je službeni Beograad spreman za kompromisna rješenja, ali ne i za poniženja.

“Čini mi se da oni tvrdo stoje na principu poštovanja i očuvanja neovisnosti Kosova, što je za nas veoma teško”, rekao je Vučić sinoć u intervjuu dopisniku RTS-a iz SAD poslije trodnevnog boravka u New Yorku.

Ocjenjujući razgovore kao “naporne i nimalo lake”, Vučić nije iznio više detalja niti naveo sve sugovornike, napomenivši samo da se susreo “s ljudima koji o mnogo čemu odlučuju”.

Tijekom razgovora s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom Vučić je naglasio “spremnost Srbije na kompromis, ali ne i žrtvovanje vlastitih interesa”.

“Da bih pripremio platformu za naše građane, moram dobiti i podršku međunarodne zajednice. To je za mene bilo razočaranje. Naše je da se nastavimo boriti”, rekao je Vučić, ocijenivši da Zapad vidi neovisnost Kosova kao “završenu stvar”.”Čini mi se da zapadne zemlje ne žele ni na koji način razgovarati o tome kome pripada teritorij Kosova, oni to smatraju završenim”, rekao je Vučić za RTS.

“Mi ne pregovaramo samo s Albancima već i s onima koju su stvorili neovisnu državu Kosovo”, ocijenio je Vučić, nazivajući sutuaciju koja prati pregovore “teškom”.”Nisam naročito zadovoljan, očekivao sam veće razumijevanje ne samo za Srbe na Kosovu već i za Srbiju”, izjavio je Vučić za RTS.

On je ustvrdio i da je srbijanski državni vrh 2008. šutnjom propratio proglašenje neovisnosti Kosova.

“Godine 2008. smo imali neovisnost Kosova i šutnju naše administracije u kojoj smo se dodvoravali svima”, rekao je Vučić. “Time smo stavili pečat na kosovsku neovisnost. Ja se sada borim da tu kuvertu s pečatom i zalijepljenu, nekako otvorim i da se izborimo za šta se možemo izboriti. Nisam optimist hoćemo li uspjeti, ali ćemo se boriti zato što moramo razmišljati o našoj djeci”, rekao je Vučić za RTS.

Srbijanski predsjednik otputovao je u subotu u službeno nenajavljen posjet SAD-u, što je u dijelu javnosti i među oporbom potaknulo nagađanja o karakteru i razlozima njegova boravka u New Yorku.

Beogradski mediji danas tvrde kako je “Srbija dobila ultimatum” – ako prizna Kosovo dobit će Zajednicu srpskih općina, što je obveza Prištine po briselskom sporazumu iz travnja 2013., potpisanog pod pokroviteljstvom Europske unije i tradašnje šefice eurodiplomacije Catherine Ashton.

Mediji navode da je takvu ponudu srpski predsjednik dobio od diplomata u Berlinu, Parizu, Londonu, te Washingtonu, a “potvrđena mu je ovih dana i na sastancima u New Yorku”.

Srbija je spremna prihvatiti kompromis u pregovorima o Kosovu, ali ne i poniženja i urušavanje države, izjavio je u srijedu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poslije sastanka s pomoćnikom državnog tajnika SAD za Europu i Euroaziju Wesom Mitchellom.
Vučić je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji poslije razgovora s američkim dužnosnikom rekao kako je “Mitchell imao strpljenja saslušati ono što Srbija ima za reći”, a neka je stajališta Beograda “možda i razumio” premda su “stajališta Srbije i SAD različita, drugačija i udaljena”.

“Srbija je spremna na kompromis po pitanju Kosova, ali nije spremna i neće prihvatiti nikakvo poniženje i urušavanje srpske države”, naglasio je Vučić.

Mitchell je novinarima rekao kako i za Beograd i za Prištinu ima istu poruku, da je dogovor je moguć i da on “vidi veliki prostor za novu šansu” za rješenje kosovskog problema koji godinama unazad opterećuje odnose u regiji. “Želimo da se pronađe veliko rješenje za koje držim i razumijem da je i cilj unutarnjeg dijaloga (u Srbiji), koji je pokrenuo predsjednik Vučić. Mi smo spremni saslušati i pomoći”, poručio je Mitchell i sugerirao kako Washington od obje strane očekuje “ispunjavanje svih preuzetih obveza”.

Mitchellova poruka je da se protivi “jednostavnim rješenjima” koja bi mogla ugroziti stabilnost u regiji, ali je izostalo njegovo objašnjenje što bi bilo “jednostavno rješenje”.

Ocjenivši da je “svaki kompromis težak”, Vučić je poručio da je dogovor moguć samo ako kompromis “prihvate i druga i treća strana”, istodobno izrazivši sumnju da će Priština na to biti spremna jer ni za pet godina od briselskog sproazuma nije ispunila preuzete obveze, poglavito formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) na Kosovu.

“Ja sam gotovo uvjeren da od tog posla (ZSO) nema ništa. Da su htjeli, ispunili bi to u prethodnih pet godina, a nisu mrdnuli ni prstom. Uvjeren sam da to ni ne namjeravju učiniti”, rekao je Vučić, ocijenivši da su kosovski dužnosnici “za to imali i prešutnu suglasnost znatnog dijela međunarodne zajednice”.

Usprotivivši se formiranju oružanih snaga Kosova Vučić je naglasio kako “ne postoji nijedan pravni međunarodni akt” koji to može opravdati te je poručio da će se “Srbija tome suprotstavljati”.

“Ne postoji i ne može ga izmisliti nitko, ni u SAD, ni u EU”, rekao je Vučić podsjetivši da, sukladno vojno-tehničkom sporazumu kojim su okončani sukobi na Kosovu, “nikakve vojne snage Kosova ne mogu postojati”, već to “može biti samo KFOR”.

“Rekao sam da nam je potrebna potpora SAD i svih važnih sudionika na svjetskoj političkoj pozornici”, naveo je srbijanski šef države.

Naglasivši da SAD snažno podupiru dijalog Beograda i Prištine, Mitchell je podsjetio i na duge diplomatske i prijateljske odnose Srbije i SAD te savezništvo u dva velika svjetska rata.

Američki dužnosnik vjeruje da je vizija Srbije “prosperitet i mir sa susjedima”. “Želimo se vratiti na staru stazu bliskosti i suradnje. I dalje vjerujemo da je cilj svih nas vizija slobodne i prosperitetne Srbije, u miru sa susjedima i integrirana sa Zapadom”, rekao je Mitchell.

Američki dužnosnik je u okviru svoje balkanske turneje sinoć doputovao u Begrad poslije posjete Skoplju i Prištini, a prethodno se sastao s premiejrkom Srbije Anom Brnabić i srbijanskim šefom diplomacije Ivicom Dačićem.

Zakoni u području energetike u Srbiji su mrtvo slovo na papiru”, rekao je glavni tajnik sekretarijata Janez Kopač i dodao da ta zemlja neće moći otvoriti pregovore s EU u području energetike. EU je već pokrenula nekoliko postupaka protiv Srbije a neki su već odmakli.
Kopač kaže da ima primjera da je primjena propisa u suprotnosti s propisima, kao primjerice certifikacija operatora prijenosa u električnoj energiji i plinu. EZ je pokrenula postupak protiv Srbije zbog nerazdvajanja djelatnosti u Srbijagasu, nakon čega je država usvojila plan o restrukturiranju do svibnja prošle godine ali ga nije provela.

Također, ne provodi se sporazum koji je potpisala Elektromreža Srbije s operatorom prijenosnog sustava Kosova što za posljedicu ima tehničke probleme elektroenergetskog sustava u cijeloj Europi je EMS ne regulira frekvenciju u mreži što dovodi do lančanih poremećaja duž kontinenta. Kopač kaže da Srbija zbog toga uživa vrlo slab međunarodni ugled a građani i gospodarstvo snose posljedice neuređenog sustava, objavila je Beta.

Europljani koji su nedavno kasnili na posao ili školu u posljednjih nekoliko tjedana ne mogu za to kriviti samo snijeg. Pravi razlog je neočekivano zaostajanje u električnoj mreži na kontinentu zbog oscilacije u frekvenciji koja uzrokuje da neki digitalni satovi kasne nekoliko minuta. Problem je uzrokovan političkim sporom između Srbije i Kosova koje uzima malu količinu energije iz lokalne mreže, uzrokujući domino učinak diljem europske sinkronizirane visokonaponske mreže koja obuhvaća kontinent od Portugala do Poljske i Grčke do Njemačke.

Hrvatski premijer Andrej Plenković koji je u srijedu u Banskim dvorima primio predsjednika Skupštine Kosova Kadrija Veselija izrazio je potporu Kosovu u procesu europskih integracija, naglasivši da je Hrvatska spremna u tome pomoći, priopćeno je iz vlade.
“Predsjednik Vlade Plenković izrazio je potporu Republici Kosovo u procesu europskih integracija, naglasivši da će Hrvatska pomoći svojim znanjem i iskustvom stečenim tijekom pregovora o pristupanju”, kaže se u priopćenju.

Predsjednik Skupštine Republike Kosovo zahvalio je na kontinuiranoj potpori koju Hrvatska daje Kosovu na euroatlantskom putu, kao i na sudjelovanju pripadnika OS RH u KFOR-u.

Na sastanku je ocijenjeno da su politički odnosi Hrvatske i Kosova vrlo dobri i prijateljski. Istaknuto je da postoji veliki potencijal za razvoj gospodarske suradnje, osobito u području energetike, cestogradnje, graditeljstva, željezničke infrastrukture te informacijske tehnologije. Bilo je riječi i o statusu hrvatske manjine na Kosovu, dodaje se u priopćenju.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić započeo je danas posjet Srbima na Kosovu pozivom da se ne iseljavaju sa svojih imanja i porukom Albancima da Srbija, bez obzira na različita mišljenja, želi da se na Kosovu sačuva mir.
Srbijanski predsjednik rekao je da ima tri poruke za svoje sunarodnjake, a ključna je da moraju ostati i opstati na Kosovu.

Vučićeva druga poruka je da s njima želi razgovarati o tome tko im može jamčiti sigurnost, a treća da se vlast Srbije mora obračunati s kriminalom i korupcijom u vlastitim redovima.

 “Srbi moraju ostati i opstati na svojim ognjištima, a država Srbija je pomagala i pomagat će i više u budućnosti…. Ne smije nas biti manje na teritoriju gdje smo oduvijek živjeli, a za to ćemo se kao država boriti na sve načine. Došao sam i razgovarati o sigurnosti Srba, o tome koja su tijela koja im jamče tu sigurnost”, rekao je Vučić tijekom posjeta manastiru Banjska.

Srbijanski predsjednik poručio je Albancima da, bez obzira na različite interese i poglede na međusobne odnose, Srbija želi i učinit će sve da očuva mir i riješi prijepore.

“Da riješimo višedesetljetne i višestoljetne razmirice, da osiguramo trajnost toga mira i sigurnost za svaku srpsku i svaku albansku porodicu”, citirali su beogradski elektronički mediji Vučićeve poruke tijekom posjeta Kosovu.

Vučić je današnji posjet Kosovu najavio poslije ubojstva jednog od vođa kosovskih Srba Olivera Ivanovića 16. siječnja u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, a danas je novinarima potvrdio da će Priština i Beograd, unatoč početnim prijeporima o sudjelovanju srbijanskih istražnih tijela, ipak razmjenjivati informacije u istrazi atentata na Ivanovića.

“Mi ćemo razmjenjivati informacije. Ali ćemo sačekati – ne priče za novine, već konačne rezultate istrage. Ako se to ne dogodi, onda će nam mnoge stvari biti jasnije”, rekao je Vučić novinarima u manastiru Banjska.

Prethodno su prištinski mediji prenijeli kako je kosovski ministar pravde Abelard Tahiri izjavio da je Priština spremna surađivati s Beogradom na rasvjetljavanju ubojstva Olivera Ivanovića u utorak u Mitrovici.

On je rekao da će biti razmijenjena “svaka vrsta informacija”, navodeći kako su kosovske vlasti od Beograda tražile sve informacije koje imaju, a “očekuje se da budu proslijeđene kosovskoj policiji i tužiteljstvu”, naveli su prištinski mediji.

Predsjednik Srbije odao je danas počast Oliveru Ivanoviću položivši vijenac ispred sjedišta Građanske inicijative Sloboda, demokracija, pravda u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice gdje je Ivanović ubijen 16. siječnja ujutro. (Agencije)

Predsjednik Građanske inicijative “Srbija, demokratija, pravda” (SDP) Oliver Ivanović ubijen je jutros u atentatu u Kosovskoj Mitrovici, objavili su beogradski mediji pozivajući se na Ivanovićevog odvjetnika.
Na Ivanovića je, prema dosadašnjim saznanjjima, pucano jutros oko 8.15 sati ispred prostorija stranke u Kosovskoj Mitrovici i hitno je odvezen u Kliničko-bolnički centar u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, ali je ondje podlegao ozljedama.

Ivanovićeva suradnica Ksenija Božović navodi da je policija je ispred ureda pronašla tri čahure, a prištinski mediji objavili su da je kosovska policija potvrdila da je Ivanović ustrijeljen, ali da trenutno nema više informacija o napadu.

 Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sazvat će hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost u podne, a izaslanstvo Srbije u Bruxellesu prekinut će razgovore s Prištinom, koji bi danas trebali biti nastavljeni poslije višemjesečne pauze, navodi internet portal lista Blic.

Sjever Kosovske Mitrovice je pod blokadom jakih policijskih snaga, a kosovski mediji prenose da su na Ivanovića ispaljena četiri metka.

Oliver Ivanović jedan je od vođa kosovskih Srba i nekadašnji zastupnik u Skupštini Kosova koji je predvodio zastupničku skupinu Povratak. Rođen je 1. travnja 1953. godine u selu Rznić kod Dečana, osnovnu i strojarsko-tehničku školu završio u Kosovskoj Mitrovici. Studirao je Vojnu akademiju u Zagrebu, ali je odustao poslije tri godine i diplomirao strojarstvo i ekonomiju fakultetu.

Važio je za umjerenog političara koji uživao ugled međunarodne zajednice, a 1999. godine, kada je formirano Srpsko nacionalno vijeće, Ivanović je postao predsjednik njegovog izvršnog odbora za sjeverno Kosovo. Sa tog mjesta smijenjen je 2001. godine. Od 2008. bio je državni tajnik u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju.

Oliver Ivanović je prije tri godine uhićen i više od dvije godine proveo je u pritvoru zbog navodnog ratnog zločina. Pušten je da se brani sa slobode u travnju prošle godine, a u srpnju mu je zapaljen automobil u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice.

Bio je oženjen i otac tri sina. (Agencije)