Klima

Parlament usvojio

Danski parlament usvojio je u petak novi porez na ugljik, najviši u Europi, koji će plaćati kompanije u europskom sustavu trgovine dozvolama za emisiju štetnih plinova i one izvan njega, objavila je vlada.

Vlada novi porez smatra ključnim za ostvarivanje ambicioznog cilja smanjenja stakleničkih plinova do 2030. za 70 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine.

“To je daleko najveći pojedinačni doprinos dosada smanjenju emisije do 2030.”, naglasio je u priopćenju ministar za poreze Jeppe Bruus.

Do kraja desetljeća kompanije u europskom sustavu trgovine dozvolama plaćat će za emitiranu tonu ugljičnog dioksida 1.125 danskih kruna. Iznos će se sastojati od 375 kruna poreza i od prognozirane cijene dozvole za emisiju tone ugljičnog dioksida u 2030. od 750 kruna.

Kompanije koje u proizvodnji koriste minerale, poput proizvođača cementa Aalborga Portlanda, najvećeg zagađivača među kompanijama u Danskoj, plaćat će povrh cijene dozvole porez od samo 125 kruna kako bi se spriječio odlazak proizvodnje u inozemstvo, objavila je vlada.

Kompanije izvan sustava trgovine dozvolama plaćat će porez od 750 kruna.

Finska i Švedska

Potražnja za rijetkim metalima raste. Geopolitička stvarnost i problemi u lancu opskrbe povećavaju pritisak na zemlje EU-a da nastave s vlastitom eksploatacijom ovih metala kako bi dekarbonizirali svoje ekonomije.

Europska unija želi smanjiti svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i ubrzati svoje napore u dekarbonizaciji energetskog sektora. Sirovine i rijetki metali imaju u tome ključnu ulogu. Minerali, posebno litij, najpotrebniji su za tzv. čiste tehnologije. Važna nalazišta za vađenje ovih metala koncentrirana su u Aziji, Južnoj Americi i Oceaniji (Australija, Novi Zeland i nekoliko otočnih skupina u Tihom oceanu).

Finska i Švedska, dvije europske zemlje koje trenutno apliciraju za članstvo u NATO-u, imaju dugu rudarsku tradiciju i mogle bi pomoći u rješavanju deficita u EU, ali tu je još mnogo otvorenih pitanja.

“Mi smo najvažnije rudarske zemlje u Uniji. Švedska sama proizvodi više 90% kompletne željezne rude koja se vadi u EU-u”, kaže za DW Maria Suner, izvršna direktorica Švedskog udruženja za rudarstvo, rijetke metale i mineralne sirovine (Svemin) i dodaje: „No to je tek nešto više od četvrtine potreba, što znači da EU još uvijek mora uvoziti 70 posto svoje željezne rude.” Finska i Švedska također dijele mineralima bogat skandinavski rudni bazen. Prema riječima Marie Suner, stijena ispod Skandinavskog poluotoka i poluotoka Kola ima potencijal pružiti sve što se nalazi na listi rijetkih sirovina potrebnih EU-u.

Europska komisija sastavila je popis rijetkih sirovina (CRM) 2011. Ekonomska vrijednost i rizici u snabdijevanju dva su kriterija koja se koriste za određivanje važnosti materijala. Lista je sve duža.

Ruska invazija na Ukrajinu glavni je razlog što Finska i Švedska podnose zahtjev za članstvo u NATO-u, a vjerojatno i što srednjoročno nastoje ojačati rudarstvo. Izvršna direktorica Svemina kaže da se fokus na rudarstvo povećao zbog pandemije COVID-a uslijed koje je došlo do prekida opskrbnog lanca, ali posebno nakon što je Rusija napala Ukrajinu. To je doprinijelo povećanju potražnje i podizanju cijena sirovina koje su dostigle novi rekord.

Kina je najveći proizvođač grafita i rijetkih sirovina. Prema podacima Međunarodne energetske agencije, Kina prerađuje 87% rijetkih metala, 65% kobalta, 58% litija i 35% nikla. Rusija je druga po važnosti zemlja u svijetu za vađenje nikla i treća po vađenju kobalta.

“Ako postoji veća podrška rudarskim aktivnostima u Europi, ne vidim to kao rezultat ruskih neprijateljskih aktivnosti. Tu se više radi o pitanju je li se Europa probudila kada je riječ o činjenici da joj nedostaju metali”, kaže za DW izvršni direktor Finskog rudarskog udruženja (FinnMin) Pekka Suomela.

Povećanju eksploatacije ruda protive se mnogi ekolozi navodeći potrebu za zaštitom biološke raznolikosti. U ožujku, kada je švedska vlada dopustila eksploataciju najvećeg neiskorištenog nalazišta željezne rude u Skandinaviji, švedska aktivistica za zaštitu klime Greta Thunberg i pokret Fridays for Future rekli su da Švedska “vodi rat protiv prirode”.

Finska, Norveška i Švedska imaju najmanju gustoću naseljenosti u Europi, što bi teoretski moglo biti plus za kopanje ruda. Ipak, mnoga slabo naseljena područja su zaštićena. “Gotovo polovica švedskog teritorija je područje uzgoja sobova, čime se bave pripadnici Samija, jedinog autohtonog naroda u Europi”, rekla je Suner. “Ali područje potrebno za kopanje rijetkih metala je vrlo limitirano i mi znamo kako smanjiti negativan utjecaj na prirodu.”

U Europskoj uniji može proći i do 25 godina da bi se od faze istraživanja prešlo na komercijalnu eksploataciju metala. Iz udruženja Svemin s tim u vezi predlažu 27 reformi, uključujući skraćivanje postupaka za izdavanje dozvola. Brige oko srednjoročnog utjecaja na okoliš često su u suprotnosti s dugoročnim naporima dekarbonizacije. Iako su zemlje članice EU-a odgovorne za zakone na tom području, Bruxelles se bavi aspektima koji se odnose na zdravlje, vodu i korištenje zemljišta.

Trenutna geopolitička situacija mogla bi povećati stupanj društvenog prihvaćanja eksploatacije sirovina i rijetkih metala, ali tu je potreban oprez. Prema riječima Pekka Suomele, Europska unija mora paziti da ne izvrši preveliki pritisak ni na jednu državu, kako bi izbjegla otpor koji bi lako mogao promijeniti javno mnijenje.

Druga moguća prepreka odnosi se na cijene energije. One su prilično fer i umjerene u sjevernoj Švedskoj i Finskoj i znatno su ispod razine cijena koje prevladavaju u srednjoj Europi. Ali povećanje eksploatacije rijetkih metala zahtijeva koherentna ulaganja u energetske projekte.

“Sektor eksploatacije rijetkih metala planira desetostruko povećanje potrošnje električne energije do 2050. godine”, komentirala je Maria Suner i dodala: “Osim toga, imamo i druge projekte za proizvodnju baterija i čelika iz nefosilnih materijala biološkog porijekla. Takvi projekti nisu pokriveni proizvodnjom električne energije kakvu danas imamo u Švedskoj.”

Estonija, još jedna zemlja koja graniči s Rusijom, aktivna je u lancu opskrbe čistom tehnologijom i u njoj se nalazi jedini komercijalni pogon za preradu rijetkih metala u Europi. Objekt je u vlasništvu tehnološke tvrtke Neo Performance Materials iz Toronta. Ova firma je 2020. pokrenula inicijativu za proširenje snabdijevanja rijetkim metalima njihovog pogona za preradu koji se nalazi u mjestu Sillamae u blizini Finskog zaljeva.

Constantine Karayannopoulos, predsjednik i izvršni direktor tvrtke Neo, kaže za DW da je rat u Ukrajini natjerao rafinerije da pomnije preispitaju svoje globalne lance snabdijevanja. “Neo nije iznimka”, objasnio je, podsjetivši da je njihov dobavljač s ruskog poluotoka Kole bio pouzdan isporučitelj više od 40 godina.

“Geopolitički razlozi uvijek su važan faktor, ali naš primarni pokretač je bila i ostala potražnja od strane kupaca”, ističe Karayannopoulos. Kako stvari sada stoje, potražnja će rasti. Prema podacima Europskog udruženja metalske industrije (Eurometaux), upotreba litija u čistim tehnologijama mogla bi se povećati za nevjerojatnih 2.109% do 2050. godine. Očekuje se i da će se potražnja za disprozijem, telurom i skandijem više nego udvostručiti tokom narednih 30 godina, piše DW.

Europski parlament

Zastupnici su donijeli stajalište o nacrtima tri ključna EU zakona za borbu protiv klimatskih promjena koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. te zaštitu građana, izvijestili su iz Europskog parlamenta.

Nakon plenarne rasprave 7. lipnja 2022., Parlament je u srijedu donio stajalište o tri ključna propisa EU-a koji su dio paketa “Spremni za 55 %”. Riječ je o Unijinom planu za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990. te postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Klimatska neutralnost podrazumijeva nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova, u skladu s Europskim zakonom o klimi. Parlament sada može započeti pregovore s vladama država članica o konačnim verzijama tekstova.

Ovaj je paket, istaknuli su, važan korak ka postizanju cilja da Unija znatno prije 2030. postane neovisna o skupim i onečišćujućim fosilnim gorivima iz Rusije.

Kad je riječ o reformi sustava za trgovanje emisijama, Parlament želi potaknuti industrije da dodatno smanje emisije i ulažu u niskougljične tehnologije. Stoga zagovara reformu sustava za trgovanje emisijama i predlaže sljedeće:

Nadalje, zastupnici su zatražili proširenje područja primjene i bržu provedbu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) kako bi se spriječilo izmještanje emisija ugljika i povećale globalne klimatske ambicije.

Istaknuli su kako mehanizam treba uvesti ranije, a besplatne jedinice u okviru sustava za trgovanje emisijama ukinuti do 2032.. Također, područje primjene treba proširiti na organske kemikalije, plastiku, hidrogen, amonijak kao i na neizravne emisije. Iznos iz EU proračuna koji je jednak prihodima od mehanizma trebalo bi usmjeriti na potporu zelenoj tranziciji u najmanje razvijenim zemljama. Isto tako ističu da treba osnovati centralizirano tijelo CBAM-a na razini EU-a.

Što se tiče Socijalnog fonda za klimatsku politiku za suzbijanje energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu mobilnosti, Parlament podržava njegovu uspostavu kako bi se osobama koje su najviše izložene energetskom siromaštvu i siromaštvu u pogledu mobilnosti pomoglo da podmire povećane troškove energetske tranzicije.

Socijalni fond za klimatsku politiku trebao bi podupirati: mjere za privremenu izravnu potporu dohotku (npr. smanjenje naknada i trošarina na gorivo) kako bi se apsorbirao porast cijena goriva za cestovni prijevoz i energenata za grijanje.

Isto tako i ulaganja u obnovu zgrada i energiju iz obnovljivih izvora te prelazak s osobnog na javni prijevoz, zajedničku upotrebu automobila (tzv. car-pooling i car-sharing) i aktivnije načine prijevoza poput vožnje bicikla. Mjere mogu obuhvaćati financijske poticaje, vaučere, potpore ili beskamatne zajmove, izvijestili su iz Europskog parlamenta.

RWE i Commerzbank

Njemačka energetska kompanija RWE i Commerzbank udružuju se u projektu izgradnje vjetroelektrane na moru kapaciteta približno jednog gigavata, objavile su kompanije u ponedjeljak.

Tvrtke planiraju stvoriti ‘zeleni’ fond kako bi srednje velikim industrijskim tvrtkama u Njemačkoj omogućili pristup zelenoj električnoj energiji koju proizvode vjetroelektrane na pučini.

Novi fond će dvjema kompanijama dati priliku da osiguraju zelenu električnu energiju kroz dugoročne ugovore o kupnji struje.

Tvrtke mogu u planiranoj vjetroelektrani na pučini izravno sudjelovati vlasničkim kapitalom ili dugoročno osigurati zelenu električnu energiju putem kupoprodajnog ugovora – ili pak mogu učiniti oboje.

Očekuje se da će se aukcije za područje morskog dna održati tijekom 2023. godine.

Studija

Veliki gubitak biološke raznolikosti u svijetu mogao bi do kraja desetljeća prouzročiti dovoljnu ekonomsku štetu da ozbiljno snizi više od polovice nacionalnih kreditnih rejtinga, uključujući i kinesku, upozorava prva velika studija.

Istraživanje koje je u četvrtak objavila skupina britanskih sveučilišta analiziralo je niz scenarija, uključujući onaj u kojem je djelomični kolaps ključnih ekosustava poharao industrije ovisne o prirodi kao što su poljoprivreda i ribarstvo na koje se oslanjaju neka gospodarstva.

Procjenjuje se da će štetni učinak dovesti do toga da će se 58 posto od 26 zemalja koje su proučavane suočiti s barem jednim stupnjem smanjenja svog kreditnog rejtinga.

Budući da ocjene utječu na to koliko vlade moraju platiti za posuđivanje na globalnim tržištima kapitala, smanjenje bi rezultiralo s 28 do 53 milijarde dolara dodatnih troškova kamata godišnje.

“Utjecaj na rejting prema scenariju djelomičnog urušavanja usluga ekosistema u mnogim je slučajevima značajan”, navodi se u izvješću, dodajući da bi ti dodatni troškovi duga značili da vlade imaju još manje za trošenje i da bi hipotekarne stope porasle.

Studija koju su proveli Sveučilište East Anglia, Cambridge, Sveučilište Sheffield Hallam i Sveučilište SOAS u Londonu pokazuje da bi Kina i Malezija bile najteže pogođene, sa smanjenjem ocjena za više od šest stupnjeva u scenariju djelomičnog kolapsa.

Indija, Bangladeš, Indonezija i Etiopija suočile bi se s smanjenjem ocjena za otprilike četiri stupnja, dok bi gotovo trećina analiziranih zemalja imala više od tri.

Za Kinu bi taj pad kreditne sposobnosti tražio i dodatnih 12 do 18 milijardi dolara godišnje iz proračuna za otplatu kamata, dok bi visoko zaduženi korporativni sektor u zemlji imao dodatnih 20 do 30 milijardi dolara.

Troškovi Malezije porasli bi između 1 i 2,6 milijardi dolara, dok bi tvrtke trebale pokriti dodatnih 1 do 2,3 milijarde dolara.

Iz Njemačke

Njemačka vlada neće pristati na plan EU-a kojim bi se od 2035. godine de facto zabranila prodaja novih automobila s motorima s unutarjim sagorijevanjem, izjavio je u utorak njemački ministar financija Christian Lindner.

Kako bi do 2030. smanjila emisiju štetnih plinova za 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine, Europska komisija predložila je da se do 2034. emisija ugljičnog dioksida iz novih automobila svede na nulu.

To de facto znači zabranu prodaje automobila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem.

Zastupnici Europskog parlamenta podržali su u ovom mjesecu prijedlog Bruxellesa i sada kreću u pregovori sa zemljama EU-a o konačnom prijedlogu zakona.

Njemački ministar financija naznačio je u utorak prepreku tom planu.

I dalje će postojati niše za motore s unutarnjim sagorijevanjem pa je zabrana pogrešna, izjavio je Lindner na skupu koji je organizirala Udruga njemačke industrije.

Vlada neće pristati na takav europski zakon, izjavio je njemački ministar financija, uz napomenu da će Njemačka i dalje biti vodeće tržište za električna vozila.

Analiza

Rusija je smanjila dotok plina Europi, zbog čega se najveći europski kupci utrkuju u traženju alternativnih goriva, a neki ne isključuju povratak ugljenu zbog prijeteće energetske krize, ako se zalihe plina ne napune do zime.

Talijanski Eni priopćio je kako ga je ruski Gazprom obavijestio da će u ponedjeljak primiti samo dio tražene isporuke plina, čime je ta zemlja došla na korak do stanja pripravnosti koje će se pokrenuti kako bi se uvele mjere za štednju plina.

Njemačka, također suočena sa smanjenim dotokom ruskog plina, u nedjelju je izvijestila o svom najnovijem planu povećanja razine skladištenja plina te priopćila da bi mogla ponovno pokrenuti elektrane na ugljen koje je namjeravala postupno ukinuti.

Rusija je u ponedjeljak ponovila da je Europa sama kriva za plinsku krizu, nakon što je Zapad uveo sankcije kao odgovor na invaziju Moskve na Ukrajinu.

Energetska kriza dodatni je kamen spoticanja europskim zakonodavcima koji su već zabrinuti zbog porasta na računima za energiju u kućanstvima te zbog cijena hrane.

Izvršni direktor najvećeg njemačkog proizvođača električne energije RWE Markus Krebber rekao je da bi moglo proći tri do pet godina u kojima bi se cijene električne energije vrate na niže razine.

Ruski plinski tokovi u Njemačku kroz plinovod Sjeverni tok 1, glavnu rutu koja opskrbljuje najveće europsko gospodarstvo, u ponedjeljak su i dalje radili na oko 40 posto kapaciteta, iako su se povećali od početka prošlog tjedna.

Eni i njemačko poduzeće Uniper priopćili su da primaju manje od ugovorenih količina ruskog plina.

Njemačko ministarstvo gospodarstva priopćilo je da bi vraćanje elektrana na ugljen moglo povećati kapacitet do 10 gigavata u slučaju da opskrba plinom dosegne kritične razine. Zakon u vezi s tim potezom ide u gornji dom parlamenta na izglasavanje 8. srpnja.

Uz povratak ugljenu, njemačke mjere uključivat će sustav dražbi koji počinje u idućim tjednima, kako bi se potaknulo industriju da troši manje plina, te financijsku pomoć za njemačkog plinskog operatera da brže puni skladišta plina, uz pomoć državnog zajmodavca KfW.

Austrijska vlada dogovorila je u nedjelju s komunalnim poduzećem Verbund prenamjenu rezervne plinske elektrane na ugljenu, ako se ograniče isporuke plina iz Rusije te dođe do energetske krize.

Njemačka i Italija nalaze se među zemljama koje su najovisnije o ruskom plinu, no i druge europske zemlje susrele su se s nestašicom plina, dok je potrošnja porasla neuobičajeno visoko za ovo doba godine, nakon što je toplinski val potaknuo pojačano korištenje klima uređaja.

Gazprom nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom o njegovim isporukama Italiji.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u četvrtak je rekao da smanjena opskrba nije planirana i da je povezana s pitanjima održavanja. Talijanski premijer Mario Draghi odbacio je to objašnjenje kao laž.

Italija, čiji bi se tehnički odbor za plin trebao sastati u utorak, priopćila je da bi ovog tjedna mogla proglasiti pojačano stanje pripravnosti po pitanju plina ako Rusija nastavi ograničavati opskrbu.

Taj bi potez pokrenuo mjere za smanjenje potrošnje, uključujući i ograničavanje plina za određene industrijske korisnike, povećanje proizvodnje u elektranama na ugljen te također traženje većeg uvoza plina od drugih dobavljača prema postojećim ugovorima, piše Glas Istre.

Guterres

Industrija fosilnih goriva je primjenjivala u potpunosti iste skandalozne taktike kao najveće svjetske tvrtke u duhanskoj industriji, izjavio je generalni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres, uz primjedbu da je ranije trebalo početi s ulaganjima u energiju iz obnovljivih izvora.

„Čak i kad se gleda kratkoročno, fosilna goriva nemaju ni ekonomskog ni političkog smisla. A opet se čini da smo zarobljeni u svijetu gdje su proizvođači i investitori fosilnih goriva zgrabili čovječanstvo za vrat. Industrija fosilnih goriva je desetljećima masovno investirala u pseudoznanost i odnose s javnošću – s lažnim narativom kako bi umanjila svoju odgovornost za klimatske promjene što je više mogla. Primjenjivala je potpuno iste skandalozne taktike kao Big Tobacco desetljećima ranije”, izjavio je generalni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres.

Big Tobacco je kolokvijalni naziv za grupu najvećih svjetskih duhanskih tvrtki. Kao ni onima što imaju interese u sektoru duhana, ne smije se dozvoliti da od suočavanja s odgovornošću pobjegne industrija fosilnih goriva i njeni sudionici iz domene financiranja, naglasio je Guterres

Analiza

Zagađenje je bilo odgovorno za najmanje 9 milijuna smrtnih slučajeva u 2019., prema novoj studiji, a sljedeće godine nisu prošle bolje. To je ekvivalent jednom od šest smrtnih slučajeva u svijetu godišnje.

Prema izvješću objavljenom u The Lancet Planetary Health, oko 75 posto od 9 milijuna smrtnih slučajeva može se pripisati zagađenju zraka, kako vanjskog zraka tako i kućanstava od požara u zatvorenom prostoru, dok je 1,8 milijuna smrtnih slučajeva uzrokovano otrovnim kemijskim zagađenjem, kao što je npr. izlaganje olovu. Zagađenje vode bilo je odgovorno za daljnjih 1,36 milijuna prijevremenih smrti. Zabrinjavajuće je što autori studije pišu da su pronašli vrlo malo dokaza da se zagađenje rješava na bilo koji smislen način, unatoč brojnim međunarodnim naporima da se problem razjasni.

“Utjecaj zagađenja na zdravlje ostaje ogroman, a zemlje s niskim i srednjim dohotkom snose najveći teret ovog tereta. Unatoč ogromnim zdravstvenim, društvenim i ekonomskim utjecajima, prevencija onečišćenja se uvelike zanemaruje u međunarodnom planu razvoja”, rekao je glavni autor Richard Fuller iz Saveza za zdravlje i zagađenje.

“Pozornost i financiranje samo su minimalno porasli od 2015., unatoč dobro dokumentiranom povećanju zabrinutosti javnosti zbog zagađenja i njegovih učinaka na zdravlje”, dodao je. Siromašniji dijelovi svijeta podnijeli su najveći udar s 92 posto smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem i najvećim teretom ekonomskih gubitaka zbog zagađenja, koji se javljaju u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Jedna pozitivna stvar je da su smrtni slučajevi od “tradicionalnog onečišćenja”, kao što je zagađenje zraka u kućanstvima krutim gorivima i nesigurnom vodom, značajno opali od 2000. godine, ponajviše u Africi.

Međutim, taj je napredak u potpunosti nadoknađen ozbiljnim porastom smrtnih slučajeva zbog izloženosti industrijskom onečišćenju, uključujući onečišćenje okoliša, onečišćenje olovom i druge oblike kemijskog onečišćenja.

Istraživači tvrde da se problem treba hitno riješiti, prvenstveno kroz poboljšano praćenje onečišćenja i bolje prikupljanje podataka. Ne samo da bi to moglo spasiti živote, tvrde oni, već će također pomoći u rješavanju još jedne egzistencijalne prijetnje ljudima: klimatskih promjena, piše IFL Science.

“Zagađenje je još uvijek najveća egzistencijalna prijetnja ljudskom i planetarnom zdravlju i ugrožava održivost modernih društava. Sprječavanje onečišćenja također može usporiti klimatske promjene – postižući dvostruku korist za zdravlje planeta, a naše izvješće poziva na masivan, brz prijelaz sa svih fosilnih goriva na čistu, obnovljivu energiju”, rekao je koautor profesor Philip Landrigan, direktor Global Public Zdravstvenog programa i Opservatorija globalnog onečišćenja na Boston Collegeu.

Planetarna prijetnja
“Zagađenje, klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti usko su povezani. Uspješna kontrola ovih udruženih prijetnji zahtijeva globalno podržano, formalno znanstveno-političko sučelje za informiranje intervencija, utjecaj na istraživanje i usmjeravanje financiranja”, dodala je koautorica Rachael Kupka, izvršna direktorica Globalnog saveza za zdravlje i zagađenje.

“Zagađenje se obično promatra kao lokalno pitanje koje treba riješiti kroz pod nacionalnu i nacionalnu regulativu ili povremeno regionalnom politikom u regijama s višim dohotkom. Međutim, jasno je da je zagađenje planetarna prijetnja, te da su njegovi pokretači, disperzija i zdravlje utjecaji nadilaze lokalne granice i zahtijevaju globalni odgovor. Potrebna je globalna akcija na sve glavne suvremene onečišćujuće tvari”, zaključila je, a prenosi UNA

Komentar DW-a

Rat, klimatske promjene, inflacija – milijuni ljudi su ugroženi siromaštvom. Njemački vicekancelar Robert Habeck upozorio je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu na opasnost od globalne recesije.

Pred početak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, organizacija za razvoj Oxfam osudila je “rastuću društvenu nejednakost”. Dok je više od četvrt milijarde ljudi ove godine bilo na pragu ekstremnog siromaštva, tvrtke i njihovi ulagači ostvarili su nevjerojatne dobiti, kaže se u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.

Od početka pandemije koronavirusa, prema navodima organizacije Oxfam, najbogatiji na svijetu postali su još bogatiji. Bogatstvo milijardera poraslo je za 42 posto. Istodobno, više od četvrt milijarde ljudi širom svijeta ove je godine na pragu ekstremnog siromaštva. Tvrtke koje posluju u prehrambenom, farmaceutskom, energetskom i tehnološkom sektoru ostvarile su enormne profite. Brojci od gotovo 2.670 milijardera u svijetu nakon početka pandemije se priključilo još njih 573. U izvještaju Oxfama se kaže kako je njihovo zajedničko bogatstvo naraslo na 12,7 bilijuna dolara u posljednje dvije godine.

Organizacija za pomoć i razvoj Oxfam pozvala je na veće oporezivanje poduzeća i njihove ogromne imovine. “Neprihvatljivo je da korporacije i milijarderi ostvaruju rekordne profite dok milijuni ljudi preskaču obroke, gase grijanje, zaostaju s plaćanjem računa i pitaju se kako preživjeti”, rekao je Manuel Schmitt iz Oxfama Njemačke.

Vlade hitno moraju poduzeti protumjere i pozvati na odgovornost korporacije i superbogate. U Njemačkoj se mora ponovo uvesti porez na bogatstvo. Osim toga, najavljuje se jednokratni porez na veliki imetak i porez na višak dobiti za poduzeća. Oxfam je također pozvao tvrtke da budu više posvećene održivosti. Između ostalog, trebale bi objaviti podatke o tome koliko ulažu u poštivanje ljudskih prava i zaštitu okoliša.

Nejednakost među zemljama također se povećava. Matematički gledano, svaka druga država s niskim dohotkom po glavi stanovnika uskoro više neće moći vraćati svoje dugove. “Trenutno se takve zemlje guše pod teretom duga, a dolazi i do eksplozije nejednakosti i siromaštva širom svijeta”, kaže Schmitt.

Rastuće cijene i dugove trenutno dodatno potiče i ruski rat u Ukrajini. Posljedice rata su zaslužne za treću globalnu krizu, nakon pandemije korone i klimatskih promjena. Na Svjetskom ekonomskom forumu tematizirat će se, između ostalog i učinci rata na lance snabdijevanja, opskrbu energijom i sigurnost hrane.

U svom govoru u Davosu njemački vicekancelar Robert Habeck (Zeleni) osvrnuo se na rizik od globalne recesije. Trenutno postoje najmanje četiri međusobno povezane krize, rekao je on. Konkretno, spomenuo je visoku inflaciju u mnogim zemljama, energetsku krizu, nestašicu hrane i klimatsku krizu. “Ne možemo riješiti probleme ako se koncentriramo samo na jedan od problema”, upozorio je Habeck. “Ali ako se nijedan od problema ne riješi, onda sam stvarno zabrinut jer se krećemo u pravcu globalne recesije.”

Habeck je upozorio da ne smije doći do udaljavanja od globalnih tržišta. „Ako se svaka zemlja brine samo o sebi, to će pogoršati krizu. Tržišta moramo držati otvorena”, rekao je njemački ministar gospodarstva. U isto vrijeme, tržišna pravila morala bi se promijeniti. Ne radi se o deglobalizaciji, već o više suradnje i solidarnosti.

Kancelar Olaf Scholz (SPD) očekuje se u četvrtak u Davosu. Do sada je on jedini šef vlade iz skupine G7 koji je pristao sudjelovati na ovom skupu. Najavljeni su i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.

Zbog rata, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu neće prisustvovati ruska delegacija. Ali će na forumu biti zastupljeni brojni ukrajinski političari i zaklade. Tradicionalno, Svjetski ekonomski forum zapravo se održava sredinom siječnja, ali je odgođen zbog pandemije korone. U siječnju je forum okupio menadžere putem video-konferencije. Prošle godine Svjetski ekonomski forum mogao je biti održan samo digitalno, piše DW.