Klima

Analiza

Štete u poljoprivredi uslijed elementarnih nepogoda procjenjuju se na 509,2 milijuna kuna, no još nisu dostupni konačni podaci o prijavljenim štetama, njihovu opsegu, broju oštećenika te šteti na kulturama, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit Hine o ovogodišnjim štetama zbog elementarnih nepogoda.

Prema raspoloživim podacima o iznosima štete u prvim priopćenjima iz Registra šteta od prirodnih nepogoda, prikupljenih temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, u 2021. godini do četvrtka, 22. srpnja, ukupne štete od prirodnih nepogoda u poljoprivredi, po procjenama iz prvih priopćenja, iznose 509,2 milijuna kuna, navode iz Ministarstva.

Konačni podaci još nisu dostupni
No, napominju da s obzirom na zakonom propisanu proceduru prikupljanja i obrade podataka o štetama, “u Registru šteta nisu dostupni konačni podaci o prijavljenim štetama, njihovu opsegu, broju oštećenika i konačnoj procjeni štete na kulturama”.

Iz Ministarstva podsjećaju da je u državnom proračunu za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u svim sektorima osigurano 20 milijuna kuna, da poljoprivrednici mogu aplicirati na nekoliko podmjera i operacija iz Programa ruralnog razvoja, kao i da je Vlada već reagirala i u proračunu osigurala 20 milijuna kuna za pomoć poljoprivrednicima zbog poplave i tuče koje su u lipnju pogodiie Požeško-slavonsku županiju.

Temeljem zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, sredstva pomoći dodjeljuju se za štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana, ako je oštećeno više od 60 posto vrijednosti imovine i u slučaju da su unesene na propisan način i u zadanom roku u Registar šteta prema odredbama tog zakona, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Iznos novčane pomoći pritom ne može biti veći od pet posto iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.

Iz Ministarstva nadalje podsjećaju da poljoprivrednici kojima su stradali višegodišnji nasadi mogu aplicirati na mjeru 5, tip operacije 5.2.1. “Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala” iz Programa ruralnog razvoja.

Kroz tu su mjeru, objašnjavaju, predviđena financijska sredstva za investicije povezane sa sanacijom poljoprivrednog zemljišta, građenje/ rekonstrukcija/opremanje poljoprivrednih gospodarskih objekata i pripadajuće infrastrukture za poljoprivrednu proizvodnju, popravak ili nabava novih/rabljenih poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju, nabavu osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja, kupnju i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja.

Osim toga, u sklopu podmjere M17.1. “Osiguranje usjeva, životinja i biljaka” omogućena je dodjela namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za police osiguranja od prirodnih nepogoda u poljoprivredi.

Zatražena potpora putem te podmjere, kako navode, bilježi stalan rast od 2016. godine, kada je iznosila 31 milijun kuna. U 2020. godini traženi iznos potpore iznosio je 146,6 milijuna kuna, pri čemu je do sada poljoprivrednicima za osiguranje usjeva, životinja i biljaka isplaćeno više od 419 milijuna kuna potpora, podatci su Ministarstva.

Podsjećaju da je objavljen i četvrti natječaj za tu podmjeru, s predviđenim ukupnim iznosom potpore od 140 milijuna kuna.

Ističu i podmjeru 4.1.1 “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava”, kojom su među ostalim prihvatljivim troškovima i oni za ulaganje u građenje različitih tipiziranih sustava zaštite od padalina te ulaganje u sustave navodnjavanja na gospodarstvu.

Klimatske promjene iza prirodnih nepogoda
S obzirom na znatne financijske štete koje je u lipnju zbog poplave i tuče pretrpjelo područje Požeško-slavonske županije, prema prvim procjenama u iznosu 31,8 milijuna kuna, s ciljem ublažavanja i uklanjanja posljedica, Ministarstvo poljoprivrede je u okviru državnog proračuna osiguralo pomoć u iznosu od 20 milijuna kuna za poljoprivrednike na području Požeško-slavonske županije, o čemu je Vlada donijela odluku 1. srpnja, dakle samo pet dana nakon posljednje prirodne nepogode koja je pogodila tu županiju, podsjećaju iz resora poljoprivrede.

“Problem šteta u poljoprivredi zbog prirodnih nepogoda posljedica je klimatskih promjena koje su zahvatile cijeli svijet te se i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europske unije treba promijeniti u tom pravcu. Hrvatska je jedna od zemalja članica koje iniciraju i traže prilagodbu tržišnih alata u okviru ZPP kao odgovor na izvanredne situacije i poremećaje uslijed prirodnih nepogoda”, istaknuli su iz Ministarstva u odgovoru na upit Hine.

Ovih je dana i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila da su štete u poljoprivredi uzrokovane elementarnim nepogodama u Hrvatskoj od početka godine premašile 600 milijuna kuna, zbog čega se očekuje rast cijena i veliki financijski pritisak na poljoprivrednike.

Kazali su i kako klimatske promjene sve više utječu na sektor zbog čega su proizvođači zabrinuti te očekuju da EK ubrza mehanizme i alate kojima bi se mogla izdvojiti pomoć za ove proizvodnje, koje su pod snažnim udarom klimatskih promjena.

Analiza

Hrvatska bi do 2030. godine trebala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 16,7%, prema prijedlogu uredbe o raspodjeli tereta među državama članicama EU koji je prošlog tjedna objavila Europska komisija.

Komisija je predstavila veliki paket zakonodavnih prijedloga koji bi trebali osigurati smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. Zakonodavni paket pod nazivom “Fit for 55”, ključni je element Europskog zelenog plana, koji predviđa da EU do 2050. postane klimatski neutralna.

Da bi se taj cilj mogao ostvariti, procjenjuje se da će do 2030. godine trebati smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na 1990. godinu. Trenutačno je na snazi cilj smanjenja stakleničkih plinova za 40% u odnosu na 1990.

U vezi s tim, u svibnju 2018. godine donesena je uredba o raspodjeli tereta među državama članicama kojom je propisano koliko svaka članica mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova u području cestovnog prometa, grijanja zgrada, poljoprivrede, malih industrijskih pogona i upravljanja otpadom kako bi se emisije iz tih sektora na razini EU prosječno smanjile za 30% u odnosu na 2005. godinu.

Iz jednog od najznačajnijih europskih proizvođača građevinskog materijala – kamene vune, Rockwoola koji ima svoj pogon i u Hrvatskoj, ističu da je podrška EU kućanstvima i poduzećima ključna u dubinskim obnovama zgrada, a djelovanje mora biti lakše i jeftinije od neaktivnosti.

Naglašavaju da je EK donijela niz prijedloga kako bi se do 2030. cijelim nizom politika smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55% u usporedbi s razinama iz 1990. Želi li Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski Zeleni plan, to smanjenje moramo postići u sljedećem desetljeću.

Stoga su danas predstavljeni zakonodavni alati za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi, čime će se iz temelja preobraziti naše gospodarstvo i društvo, a Europa krenuti prema pravednoj, zelenoj i prosperitetnoj budućnosti.

Plan su komentirali i hrvatski zastupnici Europskog parlamenta iz kluba Europske pučke stranke. Oni, kao grupacija, ističu da nakon usvajanja Europskog propisa o klimi koji postavlja iznimno visoki cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za barem 55% u odnosu na razine iz 1990., Europska komisija sada predstavlja široki paket zakonodavnih prijedloga u području klime, prometa i energetike kojima to želi ostvariti.

Trošak zelene tranzicije se nikako ne smije prelomiti preko leđa obitelji s niskim i srednjim prihodima, vlasnika automobila, poljoprivrednika ili preko slabije razvijenih država članica.

Transformacija, o čijim konkretnim mjerama sada počinju pregovori, ne smije biti ishitrena već pravedna i promišljena, uz vođenje računa o njezinim posljedicama na obitelji s niskim i srednjim prihodima, osobito u ruralnim područjima”, stoji u komentaru koji potpisuju eurozastupnici Karlo Ressler, Sunčana Glavak, Željana Zovko te Tomislav Sokol. Prema novom prijedlogu uredbe, svim državama članicama povećan je cilj smanjenja emisija, pri čemu se vodilo računa o bogatstvu država članica.

Bogatije članice trebat će znatno više smanjiti svoje emisije u odnosu na siromašnije. Najmanje smanjenje propisano je Bugarskoj, koja po uredbi iz 2018. godine nije uopće trebala smanjivati emisiju, a sada se predlaže da treba smanjiti za 10%. Slijedi Rumunjska koja treba smanjiti emisije s prethodnih dva na 12,7%, zatim Hrvatska s prethodnih 7% na 16,7%. S druge strane, Švedskoj i Luksemburgu povećan je cilj smanjenja s prethodnih 40% na 50%.

Prijedlog uredbe predviđa postupno smanjenje emisija za svaku godinu do 2030. Budući da su cestovni promet i grijanje zgrada odgovorni za 55% emisija, predviđa se da ti sektori ubrzaju smanjivanje, koje je do sada bilo nedovoljno, a kod cestovnog prometa emisije su čak i povećane.

Prema prijedlogu uredbe, države članice će na raspolaganju imati fleksibilne mehanizme kako bi na troškovno učinkovit način postigle svoje ciljeve. Primjerice, ako neka država u jednoj godini smanji emisiju više nego što je propisano u sljedećoj će moći povećati emisiju za onoliko koliko je premašila cilj u prethodnoj godini.

Države članice također će moći međusobno kupovati i prodavati emisije, s čime se postiže dostizanje cilja na razini EU-a, a da pritom one države koje nisu dovoljno smanjile emisije plate onima koje su u tome bile bolje.

Na ovom tragu zelene tranzicije je i odluka hrvatske Vlade da nastavlja sufinancirati energetsku obnovu obiteljskih kuća, iako je program obnove završio prošle godine, dok je novi koji će obuhvatiti razdoblje os 2021. do 2030. tek u izradi.

Sredstva za energetsku obnovu obiteljskih kuća za 2021. i 2022. od 400 milijuna kuna osigurana su iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, raspodjelom sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Hrvatskoj tako da se 300 milijuna kuna namjenjuje sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, te 100 milijuna kuna sufinanciranju energetske obnove kuća oštećenih u potresu, piše Poslovni dnevnik.

Latinska Amerika

Latinoameričke i karipske zemlje najavljuju da će udružiti snage na samitu Ujedinjenih naroda krajem srpnja kako bi obranile proizvodnju govedine koja bi se mogla naći na udaru kritika zbog nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Fokus će biti na obrani od kritika na račun stočarstva, posebno govedarstva, u programima poput europskog “green deala”, izjavio je ministar poljoprivrede Urugvaja Santiago Bertoni.

“Malo smo zabrinuti jer naša regija nije adekvatno zastupljena u grupama za raspravu”, rekao je Bertoni, predsjedatelj Južnog vijeća za poljoprivredu koje, pored Urugvaja, okuplja i Argentinu, Boliviju, Brazil i Čile.

“Ne želimo da se donose pristrane odluke”, naglasio je urugvajski ministar.

UN će 26. srpnja u Rimu održati pripremni samit koji bi trebao udariti temelje za veliki skup u rujnu u Njujorku u okviru Glavne skupštine UN-a.

Najveći je izvoznik govedine u svijetu Brazil, koji opskrbljuje zemlje poput Kine. Na drugom su mjestu SAD, na trećem Australija, a među 10 vodećih izvoznika svrstali su se i Argentina, Urugvaj i Paragvaj.

Ishod rimskog samita neće biti obvezujuć, ali južnoamerički proizvođači strahuju da će kreirati narativ na štetu konzumacije govedine koji bi se mogao prenijeti i na druge forume s većom težinom u donošenju odluka.

Urugvajski ministar naglasio je da proizvođači govedine u Latinskoj Americi i na Karibima ne snose “preveliku” odgovornost za emisiju stakleničkih plinova, ali dužnosnici priznaju da nemaju sve potrebne alate za mjerenje utjecaja na okoliš.

Dužnosnik argentinskog ministarstva poljoprivrede Ariel Martínez izjavio je u videokonferenciji da latinoameričke zemlje žele sastaviti koaliciju koja će nadići granice regije i uključiti zemlje poput Novog Zelanda i Australije.

Analiza

Europska komisija je objavila novi zakonodavni paket “Fit za 55%” koji uključuje planirano proširenje EU ETS-a sustava za trgovanje emisijskim kvotama na goriva za grijanje i transport kao način stvaranja poticaja za smanjenje emisija ugljičnog dioksida. No, taj potez imat će negativan utjecaj na cijenu benzina i dizela kao i fosilnih goriva za grijanje u kućanstvima, zbog čega će Europska komisija pokrenuti fond za ublažavanje društvenih troškova širenja tržišta ugljika u Europskoj uniji na zgrade i cestovni promet, stoji u nacrtu koji je vidio EURACTV.

Prema nacrtu prijedloga, novi će fond koristiti 20% očekivanih prihoda stvorenih novim ETS-om koji pokriva zgrade i cestovni promet. Novac iz Fonda će biti unaprijed dodijeljen, s prvim isplatama koje se očekuju 2025. godine, godinu prije pokretanja novog ETS-a. Taj će potez biti kontroverzan a zastupnici u Europskom parlamentu već upozoravaju da to riskira rast cijena goriva i pogađa najsiromašnija europska kućanstva.

U svom nacrtu prijedloga sama Europska komisija priznaje da je ETS “regresivni” oblik mehanizma određivanja cijena ugljika koji će proporcionalno više pogoditi siromašne nego bogate. Stavljanje cijene ugljika na goriva za grijanje “neće jednako utjecati na kućanstva, ali bi vjerojatno imalo regresivan utjecaj na raspoloživi dohodak, jer kućanstva s niskim prihodima obično troše veći dio svog dohotka na grijanje”, kaže Komisija u troškovima analiza koristi revidirane ETS direktive.

Proširenje EU ETS sustava „imat će značajne socijalne utjecaje koji mogu nesrazmjerno utjecati na ranjiva kućanstva, ranjiva mikro poduzeća i ranjive korisnike prijevoza koji veći dio svojih prihoda troše na energiju i prijevoz i koji u određenim regijama nemaju pristup alternativnim, pristupačnim rješenja za mobilnost i prijevoz“, stoji u nacrtu.

Prema nacrtu, novi će fond zemljama EU osigurati novac „za potporu njihovim mjerama i ulaganjima namijenjenim povećanju energetske učinkovitosti zgrada, provedbi obnove zgrada i dekarbonizaciji grijanja i hlađenja zgrada, uključujući integraciju energije iz obnovljivih izvora te za financiranje mobilnosti i transporta s nula i niskih emisija“, donosi Energetika-net

Javljaju agencije

Katastrofalne poplave koje su ovoga tjedna pogodile velike dijelove zapadne Njemačke pogurnule su klimatske promjene u fokus kampanje za izbore koji će se u toj zemlji održati u rujnu.

Čelnici njemačkih stranaka cijelog političkog spektra iskoristili su poplave, dane snažnih kiša i nedavni nalet visokih temperatura da pozovu naciju na suočavanje s izazovima globalnog zagrijavanja.

Armin Laschet, premijer savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije i novi predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU), koji želi naslijediti kancelarku Angelu Merkel nakon izbora 26. rujna, okrivio je globalno zagrijavanje za velike kiše i dosad nezabilježene poplave, koje su pogodile dijelove zapadne Europe, a u kojima je život izgubilo više do 130 ljudi.

Do prije nekoliko godina umanjivao je posljedice klimatskih promjena. No, u četvrtak, tijekom obilaska poplavom uništene regije, upozorio je da će biti sve više takvih događaja. “A to znači da moramo ubrzati s mjerama zaštite od klimatskih promejna, jer one nisu ograničene samo na jednu državu”, poručio je.

Merkel, već 16 godina njemačka kancelarka, planira odstupiti nakon rujanskih izbora.

U međuvremenu, kandidat za kancelara iz redova Socijaldemokrata (SPD) Olaf Scholz prekinuo je svoj godišnji odmor i također otputovao u poplavljena područja, te izjavio da je šokiran “strašnim razaranjem koje je uzrokovala priroda”. Izjavio je i da prirodna katastrofa u zapadnoj Njemačkoj “zasigurno ima nešto” sa činjenicom da se ubrzava promjena klime.

Annalena Baerbock, na čelu stranke Zelenih također je prekinula godišnji odmor i vratila se u izbornu kampanju. Njezina stranka tradicionalno dobiva kad je veća pozornost glasača usmjerena na okoliš nakon prirodnih katastrofa.

Tako je podrška Zelenima u Njemačkoj porasla 2011. nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi. Ta katastrofa tada je nagnala i Merkel da odustane od snažne podrške nuklearnoj energiji i od napada na stajališta Zelenih protiv atomske energije, a najveće europsko gospodarstvo okrenulo se više alternativnim izvorima energije.

Winfried Kretschmann tada je postao prvi premijer jedne njemačke savezne pokrajine iz redova Zelenih, porazivši Merkeličin CDU u Baden-Wuerttembergu, koji se smatra tradicionalnim uporištem CDU-a.

Ovoga puta, Baerbock i Zeleni mogli bi bi profitirati ako ovotjedne poplave i rastući broj poginulih usmjere izbornu kampanju na klimatske promjene, izjavio je za Dpa izborni analitičar Frank Brettschneider.

Konkretno, veća svijest o globalnom zagrijavanju mogla bi pomoći Baerbocku i Zelenima da obnove svoje izborne nade nakon što su im ankete pokazale pad podrške.

No, kataklizmičke slike iz saveznih pokrajina Sjeverne Rajne Vestfalije i Rajne-Falačke i susjednih zemalja također su podsjetnik na ključnu ulogu koju su poplave 2002. godine odigrale na njemačkim izborima te godine.

U to je vrijeme osobno intervenirao bivši kancelar Gerhard Schroeder, nakon što su razorne poplave pustošile istočnu Njemačku u kolovozu. To je pomoglo Schroederu da mjesec dana kasnije tijesnu izbornu utrku pretvori u tijesnu pobjedu.

Od tada je globalno zagrijavanje postalo šire političko pitanje u Njemačkoj, posebno nakon niza nacionalnih katastrofa poput razornih grmljavinskih požara u Australiji i SAD-u, kao i niza snažnih oluja.

To pitanje već oblikuje i njemačke globalne saveze. Ovaj tjedan, za vrijeme boravka Merkel u Washingtonu, Njemačka i SAD dogovorili su se o proširenju energetskog i klimatskog partnerstva na tehnologije budućnosti poput vodika ili obnovljivih izvora energije, piše Dpa.

Austrijsko rješenje

Austrija želi postati klimatska neutralna do 2040. godine, desetljeće ranije od većine Europske unije, ali će to zahtijevati duboke strukturne promjene u gospodarstvu koje nadilaze instaliranje više solarnih panela i vjetroelektrana. Unatoč proizvodnji oko četiri petine električne energije u hidroelektranama, emisije zemlje nastavile su se povećavati tijekom posljednja tri desetljeća zbog industrijskog onečišćenja i rasta broja automobila. Trenutno, Austrija je s emisijama ugljičnog dioksida po osobi (7,6 / t) Na 42. mjestu u svijetu, dok je s 0,2 globalnog udjela 50. zemlja na planetu.

To je navelo koalicijsku vladu, sastavljena od konzervativne narodne stranke i zelene stranke, na ono što dužnosnici nazivaju “eko-socijalno-poreznom reformom”, koja bi bila središnji dio austrijske klimatske politike. Čelnici žele staviti cijenu na emisije i spustiti taj trošak u sve od cestovnog prijevoza do kućnog grijanja. U suštini, građani bi plaćali za svaku tonu ugljičnog dioksida koje emitiraju. To nije posve nove ideja. Mnoge zemlje imaju mjere usmjerene na suzbijanje ugljičnog intenziteta, EU olakšava plaćanje za onečišćenje, a SAD je procijenio društveni trošak ugljika na 51 USD za vlastite politike. Austrija procjenjuje da se suočava s devet milijardi eura kazni u Europskoj uniji do 2030. godine, ako ne započne dramatično snižavanje emisija, dobar razlog za nastavak politika koje čine ugljik skupljim.

Austrija razmatra korak dalje, izravno oporezivanjem svojih građana. Međunarodni monetarni fond odobrio je ideju u lipanjskom izvješću, preporučujući cijenu od 100 eura/toni do 2030. Ministrica zaštite okoliša Leonore Gewessler, članica Zelene stranke, postavljena je za otvaranje pregovora o tom pitanju prije kraja ove godine s ministrom financija Gernot Bluemelom. Učvršćivanje vladine cijene na emisije će biti ključ za prijenos “ispravnih signala” u austrijsko gospodarstvo u sljedećem desetljeću, kaže Armon Rezai, profesor ekonomije na Bečkom sveučilištu koji je savjetovao narodnu banku u zemlji.

Trenutno, pojedinci i male tvrtke su uglavnom isključeni iz europskih nestabilnih ugljičnih-offset tržišta. “Ako samo postupno povećavate porezne stope, onda ljudi općenito ne haju”, rekao je Rezai, navodeći istraživanje o tome kako povećanje povećanja poreza na alkohol i duhan samo skromno odvraćaju ljude od nezdravih navika. “Bilo bi više smisla objaviti i implementirati oštar ugljični porez u propisanom vremenskom okviru, dok potencijalno uklanjaju druge poreze na energiju.”

No, opozicija oporezivanja onečišćenja koje se emitira iz motora s unutarnjim izgaranjem je žestoka među nekim u Austriji, uključujući nacionalističku stranku koja izjednačava licencu za spaljivanje fosilnog goriva s individualnom slobodom. Gotovo desetina poslova u Austriji povezana je s automobilskom industrijom. Austrijska gospodarska komora nazvala je vladin porezni plana ideološki potaknutom fantazijom i skuplja skeptike među nekim od najvećih tvrtki u zemlji, uključujući Vostalpine, OMV i Wienerberger. Greenpeace je objavio da bi najviše bilo pogođeno 10% najbogatijih u zemlji, jer ta kućanstva emitiraju dvostruko više CO2 od prosječnih.

Kako bi se olakšao utjecaj poreza na ugljik, Vlada je objavila poticaje za smanjenje ugljičnog otiska. Stotine milijuna eura su tu kako bi se pomoglo poreznim obveznicima prebacivati se na električna vozila, instalirati punionice i odustati od fosilnog goriva. U drugoj polovici 2021. godine, zakon će omogućiti bržu ugradnju subvencioniranih fotonaponskih i vjetroelektrana, kao i formiranje energetskih zajednica za smanjenje moći tradicionalnih komunalaca u energetici, objavio je Bloomberg Green, a piše Energetika-net.

Četiri članice EU-a

Četiri zemlje članice Europske unije pridružile su se Njemačkoj u protivljenju proglašenja nuklearne energije zelenom i održivom za investicije, pokazuje pismo upućeno Europskoj komisiji koje je Reuters dobio na uvid.

Bruxelles se nada da bi pojačana vidljivost zelenih investicija u novoj taksonomiji mogla od sljedeće godine pomoći preusmjeriti veće količine privatnog kapitala u aktivnosti koje pridonose EU klimatskim ciljevima.

Španjolska, Austrija, Danska i Luksemburg pridružile su se Njemačkoj u stajalištu da bi ulagači zabrinuti oko zbrinjavanja nuklearnog otpada mogli izgubiti povjerenje u financijske proizvode označene zelenima, budu li oni bez njihova znanja uključivali i nuklearnu energiju.

“Brine nas da će uključivanje nuklearne energije u taksonomiju naštetiti njezinu integritetu i vjerodostojnosti, te samim time i njezinoj svrhovitosti”, smatraju ministri četiriju zemalja, ističući kako svaka zemlja članica Europske unije ima pravo odabrati preferirani oblik energije.

Zemlje koje se uvelike oslanjaju na nuklearnu energiju, poput Francuske, kao i neke istočnoeuropske zemlje, favoriziraju nuklearnu energiju zato što nema emisija štetnog ugljika.

Europska komisija objavila je kriterije vezane uz klimatske promjene za zelena ulaganja koji obuhvaćaju sve, od obnove zgrada do proizvodnje cementa, čelika i baterija.

Nuklearno pitanje, koje je odvojena tema, nailazi na pomiješane reakcije unutar Komisije. U pismu se posebno upozorava na činjenicu da pitanje konačnog zbrinjavanja nuklearnog otpada još uvijek nije razjašnjeno.

Njemačka, koja se prije 20 godina obvezala na postupno ukidanje nuklearne energije zbog sigurnosnih razloga, nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011. ubrzala je svoj nacionalni plan zatvaranja reaktora.

Želja dužnosnika EU

Europska komisija predložit će idućih tjedana uvođenje digitalnog poreza koji će plaćati stotine većinom europskih kompanija, a prihod će se koristiti za financiranje oporavka od pandemije covida 19, najavila je Margrethe Vestager.

Zemlje Europske unije dogovorile su prošle godine da će se zajednički zadužiti za 750 milijardi eura koje će potom usmjeriti u fond za oporavak gospodarstva od posljedica pandemije.

Obveznice izdaje Europska komisija u ime članica EU-a, novac će se vraćati 30 godina, a namaknut će se uvođenjem novih poreza, uključujući one na digitalno gospodarstvo i na emisiju ugljičnog dioksida.

Potpredsjednica EK izrazila je zadovoljstvo jučerašnjim dogovorom o izmjeni globalnog sustava oporezivanja, kojim je pod okriljem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) utvrđena minimalna porezna stopa na dobit kompanija od najmanje 15 posto.

Dogovoreno je i da će se dio prava na oporezivanje preusmjeriti iz matičnih u zemlje u kojima kompanije posluju.

EU će unatoč tome uvesti digitalni namet, naglasila je Vestager u razgovoru za Reuters, ne precizirajući koliko će iznositi.

Ciljevi europskog digitalnog nameta razlikuju se od onih poreznog dogovora postignutog pod okriljem OECD-a i njegov obuhvat bit će puno širi, tumači Vestager.

Inzistirala je da je posrijedi davanje, a ne porez.

Nije željela precizirati koje će ga kompanije plaćati, niti koliko bi mogao iznositi. Komisija je okvirno odredila 14. srpnja kao datum službene objave prijedloga, navodi Reuters.

Zaštita Europljana

Komisija je danas iznijela svoju viziju o osnivanju nove zajedničke jedinice za kibersigurnost koja će se baviti sve većim brojem ozbiljnih kiberincidenata koji utječu na javne usluge, poslovanje poduzeća i život građana u cijeloj Europskoj uniji. Potreba za naprednim i koordiniranim odgovorima u području kibersigurnosti sve je veća zato što rastu broj, razmjeri i posljedice kibernapada, što uvelike utječe na našu sigurnost. Svi relevantni akteri u Uniji moraju biti spremni na zajednički odgovor i razmjenu relevantnih informacija prema načelu nužnog dijeljenja, a ne samo nužnog pristupa.

Danas predložena zajednička jedinica za kibersigurnost prvi put je najavljena u političkim smjernicama predsjednice Ursule von der Leyen, a ima za cilj objediniti resurse i stručno znanje dostupno Uniji i njezinim državama članicama radi učinkovitog sprečavanja, odvraćanja i odgovaranja na masovne kiberincidente i kiberkrize. Djelovanja aktera u području kibersigurnosti, uključujući civilne aktere, tijela za izvršavanje zakonodavstva, diplomatsku zajednicu i sektor kiberobrane, te partnera iz privatnog sektora često su fragmentirana. Zajednička jedinica za kibersigurnost pružit će im virtualnu i fizičku platformu za suradnju: relevantne institucije, tijela i agencije EU-a zajedno s državama članicama postupno će graditi europsku platformu za solidarnost i pomoć u borbi protiv kibernapada velikih razmjera.

Preporuka o osnivanju zajedničke jedinice za kibersigurnost važan je korak prema dovršetku uspostave europskog okvira za upravljanje kibersigurnosnim krizama. To je konkretan rezultat strategije EU-a za kibersigurnost i strategije EU-a za sigurnosnu uniju koji pridonosi sigurnom digitalnom gospodarstvu i društvu.

U okviru ovog paketa Komisija je danas izvijestila i o napretku koji je proteklih mjeseci ostvaren u okviru strategije za sigurnosnu uniju. Nadalje, Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili su na zahtjev Europskog vijeća prvo izvješće o provedbi u okviru strategije za kibersigurnost te su objavili peto izvješće o napretku u provedbi Zajedničkog okvira za suzbijanje hibridnih prijetnji iz 2016. i Zajedničke komunikacije o jačanju otpornosti i povećanju sposobnosti za odgovor na hibridne prijetnje iz 2018. Naposljetku, Komisija je u skladu s Aktom o kibersigurnosti donijela odluku o osnivanju ureda Agencije Europske unije za kibersigurnost (ENISA) u Bruxellesu.

Zajednička jedinica za kibersigurnost djelovat će kao platforma za pružanje koordiniranog odgovora EU-a na kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera te za pružanje pomoći u oporavku od takvih napada. Danas na razini Unije i njezinih država članica u takvim aktivnostima sudjeluju brojni subjekti iz raznih područja i sektora. Unatoč tome što se sektori razlikuju, često su izloženi istovjetnim prijetnjama, pa stoga postoji potreba za koordinacijom, razmjenom znanja, a i ranim upozorenjima.

Od sudionika će se tražiti da u okviru zajedničke jedinice za kibersigurnost osiguraju operativne resurse za uzajamnu pomoć (popis predloženih sudionika dostupan je ovdje). Zajednička jedinica za kibersigurnost omogućit će im da u stvarnom vremenu razmjenjuju primjere najbolje prakse i informacije o prijetnjama koje bi se mogle pojaviti u njihovim područjima. Usto će djelovati na operativnoj i tehničkoj razini u cilju dovršetka plana EU-a za odgovor na kiberincidente i kiberkrize koji se temelji na nacionalnim planovima te će osnovati i mobilizirati timove EU-a za brze kibersigurnosne reakcije. Nadalje, olakšavat će donošenje protokolâ za uzajamnu pomoć među sudionicima, razvijati nacionalne i prekogranične kapacitete za praćenje i otkrivanje, među kojima su i centri za sigurnosne operacije, i još mnogo toga.

Kibersigurnosni ekosustav Unije razgranat je i raznolik, a zahvaljujući zajedničkoj jedinici za kibersigurnost dionicima iz raznih zajednica i područja bit će dostupan zajednički prostor za suradnju, što će postojećim mrežama omogućiti da iskoriste svoj puni potencijal. To je rezultat rada koji je započet 2017. Preporukom o koordiniranom odgovoru na incidente i krize, tzv. Planom.

Komisija predlaže postupnu i transparentnu izgradnju zajedničke jedinice za kibersigurnost u četiri koraka te u suradnji s državama članicama i raznim subjektima koji djeluju u tom području. Cilj je da zajednička jedinica za kibersigurnost postane operativna do 30. lipnja 2022. te da se njezina uspostava u potpunosti dovrši godinu dana kasnije, do 30. lipnja 2023. Usluge tajništva u pripremnoj fazi pružat će Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA), a jedinica će biti smještena u Bruxellesu u blizini ureda Agencije i ureda tima za hitne računalne intervencije institucija, tijela i agencija EU-a (CERT-EU).

Ulaganja potrebna za osnivanje zajedničke jedinice za kibersigurnost osigurat će Komisija, prvenstveno u okviru programa Digitalna Europa. Sredstva će se upotrijebiti za izgradnju fizičke i virtualne platforme, uspostavu i održavanje sigurnih komunikacijskih kanala te poboljšanje sposobnosti otkrivanja prijetnji. Dodatna sredstva, prvenstveno ona namijenjena razvoju kapaciteta država članica za kiberobranu, mogu se staviti na raspolaganje iz Europskog fonda za obranu.

Komisija je danas izvijestila o napretku u očuvanju sigurnosti Europljana koji je ostvaren u okviru strategije EU-a za sigurnosnu uniju. Zajedno s Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila je i prvo izvješće o provedbi u okviru nove strategije EU-a za kibersigurnost.

Komisija i Visoki predstavnik predstavili su strategiju EU-a za kibersigurnost u prosincu 2020. U današnjem izvješću analizira se napredak ostvaren u okviru svake od 26 inicijativa utvrđenih u toj strategiji te se navodi da su Europski parlament i Vijeće Europske unije nedavno odobrili uredbu o osnivanju Centra i mreže za stručnost u području kibersigurnosti. Donošenjem Prijedloga direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti u cijeloj Uniji (revidirana Direktiva NIS ili „NIS 2”) ostvaren je solidan napredak u jačanju pravnog okvira za izgradnju otpornosti ključnih usluga. U području sigurnosti komunikacijskih mreža 5G većina država članica napreduje u provedbi paketa instrumenata EU-a za 5G jer već ima uspostavljene ili gotovo spremne okvire za uvođenje odgovarajućih ograničenja za dobavljače mreža 5G. Prenošenjem Europskog zakonika elektroničkih komunikacija u nacionalna zakonodavstva postrožuju se zahtjevi za operatere pokretnih mreža, a Agencija Europske unije za kibersigurnost ENISA priprema prijedlog programa EU-a za kibersigurnosnu certifikaciju mreža 5G.

U izvješću se ističe i napredak koji je Visoki predstavnik postigao u promicanju odgovornog ponašanja država u kiberprostoru, prvenstveno svojim doprinosom izradi programa djelovanja na razini Ujedinjenih naroda. Visoki predstavnik usto je pokrenuo postupak preispitivanja okvira za politiku kiberobrane kako bi se poboljšala suradnja u području kiberobrane te s državama članicama radi na utvrđivanju stečenih iskustava u cilju poboljšanja alata EU-a za kiberdiplomaciju i utvrđivanja mogućnosti da se u tu svrhu dodatno unaprijedi suradnja na razini Unije i međunarodnoj razini. Nadalje, u izvješću o napretku postignutom u suzbijanju hibridnih prijetnji, koje su Komisija i Visoki predstavnik također objavili danas, ističe se da je Unija zahvaljujući uspostavi Zajedničkog okvira za suzbijanje hibridnih prijetnji – odgovora Europske unije 2016. svojim djelovanjem od početka pandemije koronavirusa pridonijela poboljšanju praćenja situacije, otpornosti u kritičnim sektorima, primjerenih odgovora i oporavka od sve brojnijih hibridnih prijetnji, uključujući dezinformacije i kibernapade.

U posljednjih šest mjeseci važni koraci poduzeti su i u okviru strategije EU-a za sigurnosnu uniju kako bi se unaprijedila sigurnost našeg fizičkog i digitalnog okruženja. Sada su na snazi bitna pravila EU-a u skladu s kojima su internetske platforme obvezne u roku od sat vremena ukloniti teroristički sadržaj koji prijave tijela država članica. Komisija je predložila i Akt o digitalnim uslugama, u kojem iznosi prijedlog usklađenih pravila za uklanjanje nezakonite robe, usluga ili sadržaja dostupnih na internetu te nove nadzorne strukture za vrlo velike internetske platforme. Tim prijedlogom ujedno se uklanjaju slabe točke platformi koje su povezane sa širenjem štetnog sadržaja i dezinformacija. Europski parlament i Vijeće Europske unije postigli su dogovor o privremenom zakonodavstvu u skladu s kojim će pružatelji komunikacijskih usluga dobrovoljno raditi na otkrivanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu. U tijeku je i rad na poboljšanju zaštite javnih prostora u okviru kojeg se iz programa potpore u vrijednosti od 20 milijuna eura države članice podupiru u upravljanju prijetnjama koje predstavljaju bespilotne letjelice i unapređivanju zaštite vjerskih i velikih sportskih objekata od terorističkih prijetnji. Kako bi se državama članicama pružila bolja potpora u borbi protiv teških kaznenih djela i terorizma, Komisija je u prosincu 2020. predložila i proširenje mandata Europola, agencije EU-a za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva.

Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba, izjavila je: Kibersigurnost je kamen temeljac digitalne i povezane Europe, a pružanje koordiniranih odgovora na prijetnje u današnjem je društvu od presudne važnosti. Zajednička jedinica za kibersigurnost pridonijet će ostvarenju tog cilja. Zajedno možemo ostvariti uistinu zamjetne rezultate.

Josep Borrell, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, rekao je: Zajednička jedinica za kibersigurnost vrlo je važan korak za Europu u zaštiti njezinih državnih tijela, građana i poduzeća od globalnih kiberprijetnji. Svi smo izloženi kibernapadima i stoga je neophodno surađivati na svim razinama. Tu nema velikih i malih. Moramo se braniti, ali moramo biti i putokaz drugima u promicanju globalnog, otvorenog, stabilnog i sigurnog kiberprostora.

Margaritis Schinas, potpredsjednik za promicanje europskog načina života, dodao je: Nedavni napadi ucjenjivačkim softverom trebali bi nam poslužiti kao upozorenje da se moramo zaštititi od prijetnji koje bi mogle ugroziti našu sigurnost i naš europski način života. Danas više nema razlike između prijetnji na internetu i izvan njega. Moramo udružiti sve resurse kako bismo suzbili rizike za kibersigurnost i pojačali svoje operativne kapacitete. U izgradnji pouzdanog i sigurnog digitalnog svijeta koji se temelji na našim vrijednostima moraju sudjelovati svi, uključujući tijela za izvršavanje zakonodavstva.

Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište, izjavio je: Zajednička jedinica za kibersigurnost sastavni je dio naše zaštite od sve većih i sve složenijih kiberprijetnji. Utvrdili smo jasne ključne etape i rokove koji će nam pomoći da zajedno s državama članicama konkretno poboljšamo suradnju u upravljanju kriznim situacijama u Uniji, otkrivamo prijetnje i reagiramo brže. Ta jedinica bit će operativni ogranak europskog kiberštita.

Ylva Johansson, povjerenica za unutarnje poslove, zaključila je: Borba protiv kibernapada sve je zahtjevnija. Tijela za izvršavanje zakonodavstva iz cijele Unije toj se novoj prijetnji najbolje mogu suprotstaviti koordiniranim pristupom. Zajednička jedinica za kibersigurnost pomoći će policijskim službenicima u državama članicama u razmjeni stručnog znanja te će pridonijeti izgradnji kapaciteta za izvršavanje zakonodavstva u cilju suzbijanja tih napada.

Kibersigurnost je jedan od glavnih prioriteta Komisije i temelj digitalne i povezane Europe. Porast kibernapada za vrijeme krize uzrokovane koronavirusom pokazao je koliko je važno zaštititi zdravstvene sustave i sustave skrbi, istraživačke centre i drugu kritičnu infrastrukturu. U tom području treba odlučno djelovati kako bi gospodarstvo i društvo EU-a bili otporni na buduće promjene.

Unija je odlučna u potpunosti provesti novu strategiju EU-a za kibersigurnost te se u tu svrhu u zelenu i digitalnu tranziciju Europe ulažu sredstva iz dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. u dosad nezabilježenim iznosima, prvenstveno u okviru programâ Digitalna Europa i Obzor Europa, ali i europskog plana oporavka.

Nadalje, pouzdanost naše kibersigurnosti razmjerna je čvrstoći naše najslabije karike. Kibernapadi ne prestaju na fizičkim granicama te je jačanje suradnje u području kibersigurnosti, uključujući prekograničnu suradnju, stoga također jedan od prioriteta Unije. Proteklih godina Komisija je predvodila i podupirala nekoliko inicijativa za poboljšanje zajedničke pripravnosti u okviru kojih su zajedničke strukture EU-a državama članicama pružale potporu i na tehničkoj i na operativnoj razini. Današnja preporuka o osnivanju zajedničke jedinice za kibersigurnost još je jedan korak prema boljoj suradnji i koordiniranom odgovoru na kiberprijetnje.

Nadalje, zajedničkim diplomatskim odgovorom EU-a na zlonamjerne kiberaktivnosti, koji je poznat i pod nazivom „alat za kiberdiplomaciju”, potiče se suradnja i promiče odgovorno ponašanje država u kiberprostoru, čime se Uniji i njezinim državama članicama omogućuje da za sprečavanje i suzbijanje zlonamjernih kiberaktivnosti te odvraćanje od njih i odgovaranje na njih primjenjuju sve mjere zajedničke vanjske i sigurnosne politike, uključujući mjere ograničavanja.

Kako bi se zajamčila sigurnost u našem fizičkom i digitalnom okruženju, Komisija je u srpnju 2020. predstavila strategiju EU-a za sigurnosnu uniju za razdoblje od 2020. do 2025. U prvom su planu prioritetna područja u kojima Unija može ostvariti doprinos podupirući države članice u radu na poboljšanju sigurnosti svih koji žive u Europi. Ta su područja borba protiv terorizma i organiziranog kriminala, sprečavanje i otkrivanje hibridnih prijetnji i povećanje otpornosti naše kritične infrastrukture te promicanje kibersigurnosti i poticanje istraživanja i inovacija.

U Europskom parlamentu

Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj smanjenja emisija EU-a do 2030. s 40 % na najmanje 55 %. Doprinosom novih ponora ugljika cilj bi se mogao povećati na 57 %.

Parlament je podržao zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju, s 442 glasa za, 203 protiv i 51 suzdržanim. Njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije.

Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 % na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva povećat će se ponori ugljika u EU-u i time de facto povećati cilj EU-a za 2030. na 57 %.

Proračunom za stakleničke plinove mora se voditi budući cilj za 2040.

Komisija će predložiti cilj za 2040. najkasnije šest mjeseci nakon prvog globalnog preispitivanja 2023. predviđenog Pariškim sporazumom. U skladu s prijedlogom Parlamenta Komisija će objaviti najveću procijenjenu količinu stakleničkih plinova koju EU može emitirati do 2050., a da se pritom ne ugrožavaju obveze EU-a u okviru Sporazuma. Taj takozvani „proračun GHG-a” bit će jedan od kriterija za definiranje revidiranog cilja EU-a za 2040.

Komisija će do 30. rujna 2023. i svakih pet godina nakon toga ocijeniti zajednički napredak svih država članica EU-a, kao i dosljednost nacionalnih mjera, prema cilju EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan.

S obzirom na važnost neovisnih znanstvenih savjeta i na temelju prijedloga Parlamenta, uspostavit će se Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene kako bi se pratio napredak i ocijenilo je li europska politika u skladu s tim ciljevima.

Izvjestiteljica Parlamenta Jytte Guteland (S&D, Švedska) izjavila je: „Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja neto emisija od najmanje 55 %, čak bliže 57 %, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali to je dobar napredak koji se temelji na znanosti i koji će imati velikog utjecaja. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno te imamo nove i ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju.”