Klima

Eurostat
Količina nastalog komunalnog otpada per capita u Europskoj uniji u 2018. godini iznosila je 492 kilograma.

Prema podacima statističkog ureda Europske unije Eurostata, to je za pet posto manje u odnosu na 2008. godinu kada je u EU prosječno nastalo 518 kilograma komunalnog otpada po osobi. Valja naglasiti kako je godinu dana ranije, dakle, u 2017. prosječan Europljanin bio ‘zaslužan’ za stvaranje 490 kilograma komunalnog otpada.

Eurostat javlja kako je u 2018. u EU nastalo ukupno 220 milijuna tona komunalnog otpada. Iako je to nešto više nego u 2017. (218 milijuna tona), riječ je o smanjenju u odnosu na 2008. godinu (227 milijuna tona). Danska je sa 766 kilograma stvorila najviše komunalnog otpada po osobi među EU članicama u 2018. godini. Ostale zemlje koje su stvorile više od 600 kilograma komunalnog otpada po osobi su Malta (640 kg), Cipar (637 kg; podaci iz 2017.), Njemačka ( 615 kg) i Luksemburg (610 kg).

Naprotiv, u Rumunjskoj je u 2018. proizvedeno 272 kilograma komunalnog otpada po osobi. Tri su države članice EU-a stvorile i manje od 400 kilograma po osobi: Poljska (329 kg), Češka (351 kg) i Mađarska (381 kg). Podaci za Hrvatsku otkrivaju kako se ona nalazi ispod EU prosjeka. Drugim riječima, u Hrvatskoj je u 2018. prosječno nastalo 432 kilograma komunalnog otpada po osobi, donosi Energetika-net

Ispušni plinovi
Američka reality serija Diesel Brothers koja se od 2016. godine prikazuje na kanalu Discovery, o grupi prijatelja u državi Utah koji prepravljaju kamionete, sudski je kažnjena s 848.000 dolara zbog modificiranja, stavljanje u promet i prodaje vozila koja zagađuju i imaju instalirane uređaje za varanje pri kontroli isušnih plinova.

Na kraju sudskog procesa koji je trajao četiri godine, Okružni sud Salt Lake Cityja u državi Utah je ovoga tjedna, uz novčanu kaznu, izdao i trajnu zabranu aktivnosti kojima Diesel Brothers krše američki Zakon o čistom zraku.

U presudi je detaljno opisano gotovo 400 prekršaja kojima su osuđeni zaobišli sisteme dizajnirane da smanje emisiju čestica i azot-oksida iz vozila s dizel motorima. Presuda je pobjeda Udruženja Ljekari Utaha za zdravo okruženje, koje je tužilo Diesel Brothers pošto su na TV-kanalu Discovery vidjeli modificirane kamionete koji izbacuju crni dim.

Izrečena presuda znači da mora odgovarati svaki biznis koji ne samo što profitira od zagađenja koje stvara njegov ručni rad, već to i slavi.

Cole Cannon, odvjetnik Diesel Brothers, rekao je da je prerano da kaže li će se žaliti na presudu.

Ljekarska grupa tražila je više od milijun dolara kazne i tvrdila da zakon dozvoljava sankcije do 4,4 miliona dolara.

Ali, sudac je uvažio razne olakšavajuće faktore za Diesel Brothers, između ostalog što su zaradili samo 1.500 dolara po svakom od 50 kamioneta koje su prodali ili poklonili tokom petogodišnjeg perioda koji je pomenut u tužbi.

S druge strane, sud je procijenio da protagonisti serije Diesel Brothers mogu sebi da priušte plaćanje kazne, jer samo jedan od njih, nazvan u emisiji Heavy D, inače David Sparks, i njegove kompanije, imaju prosječno 300.000 dolara prihoda godišnje za posljednje tri godine, a samo od kanala Discovery 482.597 dolara.

Novi ciljevi
 Europska komisija predstavila je jučer novu strategiju potpore europskoj industriji u njezinoj dvostrukoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti i digitalnom vodstvu.

Cilj je strategije povećati konkurentnost Europe i njezinu stratešku autonomiju u kontekstu temeljitih geopolitičkih promjena i sve veće konkurencije na svjetskoj razini, priopćili su iz Komisije.

U paketu inicijativa iznosi se novi pristup europskoj industrijskoj politici, koji je čvrsto ukorijenjen u europskim vrijednostima i tradiciji socijalnog tržišnoga gospodarstva, i utvrđuje niz mjera za potporu svim dionicima europske industrije, uključujući velika i mala poduzeća, inovativna novoosnovana poduzeća, istraživačke centre, pružatelje usluga, dobavljače i socijalne partnere. Cilj je posebne strategije za mala i srednja poduzeća smanjiti birokraciju i pomoći brojnim MSP-ovima u Europi da svoje poslovanje prošire na cijelo jedinstveno tržište i šire, olakšati im pristup financiranju te ih potaknuti da predvode digitalnu i zelenu tranziciju. Inicijative uključuju i konkretne korake za uklanjanje prepreka funkcionalnom jedinstvenom tržištu, najvećoj prednosti Europe, kako bi svim našim poduzećima omogućili rast i poslovanje u Europi i šire.

Kako bi se ojačao vodeći položaj Europe u industriji, novom industrijskom strategijom nastojat će se ostvariti tri ključna prioriteta: održavanje globalne konkurentnosti europske industrije i jednakih uvjeta tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu i globalno, klimatska neutralnost Europe do 2050. te oblikovanje europske digitalne budućnosti.

U strategiji se identificiraju ključni pokretači europske industrijske preobrazbe i predlaže sveobuhvatan skup budućih mjera.

Uz izradu sveobuhvatnog skupa mjera, koji će obuhvaćati horizontalne mjere i mjere za posebne tehnologije, Komisija će sustavno analizirati rizike i potrebe različitih industrijskih ekosustava. Pritom će blisko surađivati s uključivim i otvorenim industrijskim forumom, koji bi se trebao uspostaviti do rujna 2020. Forum će okupljati predstavnike industrije, uključujući MSP-ove i velika poduzeća, socijalne partnere, istraživače te predstavnike država članica i institucija EU-a. U njegovu će radu po potrebi sudjelovati i stručnjaci iz određenih sektora. Svi će se sudionici i dalje okupljati na Komisijinim Danima industrije EU-a.

Mala i srednja poduzeća imaju ključnu ulogu u europskoj industrijskoj strukturi jer osiguravaju dva od tri radna mjesta i neophodna su za ostvarivanje novog industrijskog pristupa. Cilj je strategije pomoći malim i srednjim poduzećima pri dvostrukoj tranziciji, što podrazumijeva i dostupnost zaposlenika s odgovarajućim vještinama. Komisija će radi jačanja kapaciteta malih i srednjih poduzeća za tranziciju ojačati Europsku poduzetničku mrežu angažiranjem posebnih savjetnika za održivost. Proširit će i digitalnoinovacijske centre u svim europskim regijama kako bi MSP-ovi lakše uključivali digitalne inovacije. Omogućit će se volontiranje i osposobljavanje za digitalne tehnologije. Kako bi se MSP-ovima olakšalo poslovanje na jedinstvenom tržištu i izvan njega, Komisija predlaže mjere za uklanjanje regulatornih i praktičnih prepreka poslovanju ili širenju poslovanja.

Komisija npr. pojačava napore za osiguravanje ažurnog plaćanja, posebno s pomoću novog virtualnog opservatorija i alternativnog rješavanja sporova. Kako bi mala i srednja poduzeća lakše poslovala na europskoj razini, Komisija će u okviru dijela programa InvestEU koji se odnosi na MSP-ove podupirati i Fond za inicijalne javne ponude MSP-ova. Osnažit će i poduzetništvo žena poticanjem ulaganja u poduzeća i fondove kojima upravljaju žene. Nadalje, Komisija poziva države članice da osiguraju jedinstvene kontaktne točke za pomoć poduzećima. Cilj je da Europa postane najbolje mjesto za osnivanje i rast poduzeća. Komisija će surađivati s državama članicama na izradi standarda EU-a Start-up Nations radi razmjene i prihvaćanja najboljih praksi kako bi se ubrzao rast visokotehnoloških MSP-ova i novoosnovanih poduzeća. Kako bi se osigurala politička predanost tim mjerama, visoki izaslanik EU-a za MSP-ove održavat će blisko partnerstvo i koordinaciju s državama članicama EU-a preko nacionalnih izaslanika za MSP-ove, kao i s regionalnim i lokalnim vlastima. Na taj će se način ojačati pozicija MSP-ova u zakonodavstvu EU-a.

Jedinstveno tržište jedno je od najvećih europskih postignuća i funkcionira kao veliko domaće tržište za europska poduzeća. Poticaj je tržišnom natjecanju i trgovini unutar EU-a i građanima EU-a pruža širi izbor robe i usluga te veće mogućnosti zapošljavanja i poduzetništva. Jedinstveno tržište europskim poduzećima daje potrebnu ekonomsku snagu da postanu predvodnici na globalnoj razini.

Unatoč tome, Europljani i dalje nailaze na prepreke koje ih sprečavaju da u potpunosti iskoriste potencijal jedinstvenog tržišta. Procjene pokazuju da bi se uklanjanjem tih prepreka do kraja desetljeća mogle stvoriti gospodarske koristi vrijedne do 713 milijardi eura. U današnjem izvješću o preprekama jedinstvenom tržištu utvrđen je niz prepreka iz perspektive europskih poduzeća i potrošača. Glavni su uzroci tih prepreka sljedeći: restriktivna i složena nacionalna pravila, ograničeni administrativni kapaciteti, nepravilan prijenos propisa EU-a i njihova neodgovarajuća provedba.

U cilju uklanjanja tih prepreka Komisija je danas donijela akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta, kojim se nastoje ukloniti prepreke koje proizlaze iz kršenja prava EU-a. Akcijski plan temelji se na obnovljenom partnerstvu država članica i Komisije u kontekstu njihove zajedničke odgovornosti za osiguranje pravilne provedbe i primjene pravila jedinstvenog tržišta. U tom je kontekstu Akcijskim planom uspostavljena zajednička radna skupina Komisije i država članica za jačanje suradnje u osiguravanju provedbe pravila jedinstvenog tržišta. Komisija će sa svoje strane podupirati nacionalne i lokalne vlasti u njihovim naporima da se europski propisi ispravno provode i bez oklijevanja će poduzimati čvrste mjere u slučaju povreda pravila jedinstvenog tržišta.

Studija
Tropske šume globalno sve brže gube sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida koji nastaje emisijom stakleničkih plinova, a Amazonija bi za petnaestak godina iz najvećega svjetskog rezervoara ugljika mogla prerasti u izvor ugljičnog dioksida, upozorili su znanstvenici.

Ističu da je jedan od glavnih uzroka krčenje šuma. Drveće raste i pritom apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere te oslobađa kisik kroz proces fotosinteze. Za života drvo veže goleme količine ugljika, a tek kada umre ili izgori, ugljik se ponovno oslobađa kao ugljični dioksid, prenosi ScienceAlert.

U posljednjih nekoliko godina milijuni stabala izgubljeni su zbog sječe i požara. Tropske šume vitalna su skladišta ugljika koja ljudima jamče hranu, lijekove, sklonište i opskrbu vodom i trenutačno su zaslužne za polovinu cjelokupne apsorpcije ugljika na Zemlji. Istodobno usporavaju stopu globalnog zagrijavanja.

No znanstvenici upozoravaju da bi se Amazonija mogla pretvoriti u izvor ugljika ranije nego što se dosad mislilo, s obzirom na to da se emisija stakleničkih plinova rapidno povećava iz godine u godinu. Grupa znanstvenika stacioniranih u Europi i u Africi proučavala je podatke o rastu i smrtnosti stabala iz prašuma u jedanaest afričkih zemalja u posljednjih više od 50 godina. Potom su te podatke usporedili sa sličnim mjerenjima provedenim na više od 300 parcela u Amazoniji.

Istraživanja su pokazala da je jugoistočni dio prašume, odnosno oko 20 posto ukupne površine Amazonije, zbog ekstremne topline i suše već postao izvor emisije ugljika. Tim stručnjaka pokušao je predvidjeti što će se događati u idućih dvadeset godina. Rezultati studije, objavljeni u časopisu Nature, upućuju na to da će kapacitet rezervoara ugljika u afričkim šumama koje su proučavane, do 2030. godine pasti za 14 posto.

Istodobno su zaključili da će isti kapacitet, kada je riječ o Amazoniji, do 2035. biti – nula. Članove brazilskoga Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE) koji mjere stakleničke plinove zrakoplovima opremljenim senzorima u različitim dijelovima Amazonije to je otkriće iznenadilo.

Dok većina prašuma zadržava sposobnost apsorpcije velikih količina ugljičnog dioksida, osobito u vlažnijem dijelu godine, dio Amazonske prašume izgubio je tu sposobnost. Pojasnili su da je riječ o oko 20 posto jugoistočnog dijela prašume koji je postao izvor emisije ugljika.

Stručnjaci strahuju da bi se u idućih 30 godina više od polovine prašumskog dijela Amazonije moglo pretvoriti u savanu. Wannes Hubau, stručnjak za šumske ekosustave belgijskoga Kraljevskog muzeja za središnju Afriku, kaže da ovakvi rezultati premašuju najgora klimatska predviđanja znanstvenika. “Smrt je prirodan dio ciklusa šumskih stabala. No odlaskom tolike količine CO2 u zrak, čitav je ciklus ubrzan i dosegnuo je za nas nepoznate razmjere”, kazao je.

Znanstvenici već desetljećima upozoravaju na kritičnu točku Amazonije, točku u kojoj ta prašuma gubi sposobnost obnavljanja i počinje emitirati više ugljika nego što ga apsorbira. Podsjećaju da je Amazonija osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća bila vrlo moćan rezervoar ugljika. U to je vrijeme iz atmosfere izvlačila i do dvije milijarde tona ugljičnog dioksida godišnje.

Anja Rammig, znanstvenica sa Sveučilišta u Muenchenu, kazala je da bi rezultati studije trebali potaknuti ljude na preispitivanje o tomu koliko ugljika čovječanstvo može emitirati, a da pritom ispuni ciljeve iz Pariškog sporazume o ograničenju globalnog zagrijavanja na znatno manje od 2 Celzijeva stupnja. “Uz stvarnu zaštitu netaknutih tropskih šuma, da bismo spriječili katastrofalne klimatske promjene morat ćemo se još aktivnije angažirati na smanjenju antropogenih emisija stakleničkih plinova od onih navedenih u sporazumu”, napisala je znanstvenika u uvodniku studije.

Uspjeh
Emisije CO2 u Ujedinjenom Kraljevstvu smanjene su za 2,9 posto u 2019. te su se tako spustile na razine iz 1888. godine.

Ako se, pak, promatra posljednje desetljeće (od 2010. godine), ukupne emisije su manje za čak 29 posto, unatoč rastu tamošnjeg gospodarstva. Prema analizi koju je objavio Carbon Brief, uporaba ugljena u Ujedinjenom Kraljevstvu je bila za 29 posto manja lani, uz gotovo nepromijenjenu potrošnju nafte i plina.

Posebice je zanimljivo naglasiti kako su u posljednjih 10 godina emisije iz ugljena smanjene za čak 80 posto, iz plina za 20 posto, a iz nafte za šest posto.

Zeleni sporazum
Poljoprivreda je ključna za provedbu EU-ova “Zelenog sporazuma”, jer pruža konkretna rješenja za borbu protiv klimatskih promjena, očuvanja vitalnosti ruralnih područja i biološke raznolikosti, rečeno je u petak na javnoj raspravi “Zajednička poljoprivredna politika u okviru Europskog zelenog plana”.

Na raspravi koju su organizirali HPK i predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, mišljenja su razmijenili predstavnici proizvođača, znanosti i donosioci odluka o budućoj strategiji “Od polja do stola” koja je ključna komponenta Europskog zelenog plana.

Europski zeleni plan je paket mjera koji bi građanima i poduzećima trebao donijeti koristi od održive, “zelene” tranzicije. Mjere i popratni okvirni plan ključnih politika kreću se od ambicioznog smanjenja emisija do ulaganja u vrhunsko istraživanje i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša u Europi.

“Čist okoliš, to što smo ‘GMO free’ i vrlo diverzificirano gospodarstvo naše su velike prednosti. Vrlo smo blizu onome što EU želi s novim planom”, kazao je kazao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović.

Upozorio je, međutim, na pretjeran i jeftin uvoz, slaba kupovna moć te stavljanje proizvodnje i poljoprivrede u vrlo negativan kontekst u prošlosti, što je dovelo do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima.

Iznio je kako je zadnjih pet godina poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj pala za 26 posto, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje od ulaska u EU pala je za približno pet milijardi kuna.

Negativni trendovi posebno se osjete u stočarstvu, kazao je.

Tijekom izrade strategije “Od polja do stola” važno je uzeti u obzir dosadašnji hrvatski doprinos okolišu, ali i potrebu za razvojem, kako se ne bi nastavila agresivna depopulacija ruralnih područja, smatra Jakopović.

Sama strategija, kazao je, mora uzeti u obzir ekonomski, socijalni i ekološki aspekt održivosti. Smatra da je to jedini način prepoznavanja doprinosa poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji hrane.

Jakopović napominje i da, budu li poljoprivrednici dali dodatni doprinos ambicioznom EU-ovu planu, moraju imati za to odgovarajuću financijsku potporu.

Važnim ističe i potrebu jače komunikacije s potrošačima o doprinosu poljoprivrede u proizvodnji zdrave hrane.

Načelnik odjela u glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj EK-a Bruno Chauvin je među ostalim kazao kako Zeleni plan nije prijetnja farmerima nego donosi neophodne promjene u poljoprivrednim praksama.

Tako će se primjerice, kako je rečeno, više poticati kakvoća, odnosno više sredstava ići će za to kako se proizvodi, a ne koliko.

Europarlamentarka Ruža Tomašić je kazala kako  strategija “Od polja do stola“, koja bi trebala biti objavljena 31. ožujka, naglašava potrebu osiguravanja zdrave, pristupačne, sigurne i ekološki prihvatljive hrane duž cijelog lanca opskrbe.

Smatra da bi primarni cilj strategije trebao biti održavanje konkurentne poljoprivredne proizvodnje koja će uz održivi razvoj voditi računa o zaštiti prihoda naših poljoprivrednika i ribara.

Tomašić podupire pozive za smanjivanjem uporabe kemijskih pesticida, gnojiva i antibiotika, ali ne nerealno, ambiciozno i nauštrb ljudi koji rade u prehrambenom sektoru, nego ciljano, promišljeno i postupno. Ocjenjuje da je najveći problem u hrvatskoj poljoprivredi rješavanje problema poljoprivednog zemljišta.

Aktivisti
Bugarska vlada tajno je dopustila spaljivanje nerazvrstanog otpada u tri elektrane na ugljen, čime je prekršila domaće i europske zakone, navodi se u tužbi koju su Europskoj komisiji podnijeli pravnici ekološke udruge ClientEarth.

Ilegalni uvoz otpada iz inozemstva i spaljivanje goriva dobivenog iz otpada u termoelektranama iznova su potaknuli zabrinutost za javno zdravlje u zemlji koja ionako ima velikih problema sa zagađenim zrakom.

Pravnici ClientEartha i dvije bugarske aktivističke udruge optužili su vladu da zaobilazi službeni postupak izdavanja dozvola i ne informira građane o opasnostima po zdravlje i okoliš koje proizlaze iz spaljivanja otpada u starim postrojenjima.  „Spaljivanje otpada bez odgovarajućih filtera veliki je rizik za one koji žive u blizini elektrana”, rekla je pravnica ClientEartha Dominique Doyle.

Prema ClientEarthu, elektrana Bobov dol na zapadu Bugarske i Brikel na jugu dobile su u strogo povjerljivim pismima dozvolu za spaljivanje 500.000 tona otpada u šestomjesečnom razdoblju počevši od druge polovine 2018. godine. Količina je 10.000 puta veća od dozvoljene i dozvola nije ažurirana u skladu s propisima.

Treća elektrana Republika Pernik dobila je usmenu dozvolu za spaljivanje otpada u razdoblju od šest mjeseci, tvrde aktivisti. Bugarsko ministarstvo okoliša priopćilo je da ne može ni potvrditi ili opovrgnuti postojanje takvih strogo povjerljivih pisama. U ministarstvu nisu željeli komentirati ostale detalje tužbe. „Postupci ministarstava su protuzakoniti. Dozvola za spaljivanje tolike količine otpada može se izdati tek nakon javne rasprave i savjetovanja”, rekla je aktivistica Greenpeacea Bugarska Meglena Antonova.

Dodala je da je ministarstvo okoliša uskratilo pristup dokumentima unatoč opetovanim zahtjevima utemeljenim na bugarskom zakonu o pristupu informacijama. Elektrana u Bobovu Dolu naknadno je – u travnju prošle godine 2019. – dobila dozvolu za spaljivanje goriva dobivenih iz otpada, no Greenpeace Bugarska na domaćim sudovima osporava njezinu zakonitost budući da prethodno nije izrađena studija utjecaja na okoliš.

Prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka, koja klasificira onečišćenje zraka, Bugarska je među europskim zemljama s najvišom koncentracijom PM 2,5, mješavine krutih čestica i kapljica manjih od 2,5 mikrometra. Mješavina može uključivati prašinu, zemlju, čađu i dim. Bugarska je također među europskim zemljama s najvišom koncentracijom ugljičnog monoksida i sumpornog dioksida.

Prošlog mjeseca bugarski su tužitelji naredili ministarstvu da pošalje inspekciju u četiri elektrane, uključujući Bobov Dol, Brikel i Republiku Pernik, kako ispitali navode o skladištenju i spaljivanju opasnog otpada bez odgovarajuće dozvole. Vlasti su pooštrile kontrolu uvoza otpada i pojačale nadzor deponija nakon izvješća o ilegalnim pošiljkama iz Italije, napominje Reuters.

Fond za zaštitu okoliša
Jučer se obilježio 22. po redu Svjetski dan energetske učinkovitosti. I dok se 1998. godine na ovaj dan po prvi put među svjetskim stručnjacima postavilo pitanje energetske krize, više od 20 godina kasnije svjedoci smo puno kompleksnije problematike klimatskih promjena.

Rezultat je to rastuće potrebe za energijom, koja se uglavnom dobiva iz fosilnih goriva i uzrokuje emisije stakleničkih plinova, stoga se posebni napori ulažu u povećanje energetske učinkovitosti odnosno smanjenje nepotrebne potrošnje energije te okretanje korištenju obnovljivih izvora energije.

U posljednjih 20 godina niz je strategija i odluka usmjerilo gospodarstvo Europe, ali i ostalih zemalja ka rješenjima koja osiguravaju niskougljični razvoj. Najnoviji Zeleni plan Europske unije ide i korak dalje te do 2050. godine planira doseći potpunu klimatsku neutralnost kontinenta. Jedna od ključnih institucija u provedbi politika energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji već 16 godina financira i provodi projekte diljem zemlje.

Kako se većina nepotrebne potrošnje energije događa u zgradama, u posljednjih par godina Fond je značajnim sredstvima podupirao programe energetske obnove neučinkovitih zgrada, ali i projekte korištenja obnovljivih izvora energije, za koje je samo u prošloj godini bilo osigurano 60 milijuna kuna bespovratnih sredstava. To je uključivalo i projekte mikrosolara na kućama i apartmanima, koji su povećali energetsku neovisnost građana i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Posebni su programi sufinanciranja nastavljeni i u sektoru prometa, koji je također odgovoran za četvrtinu emisija stakleničkih plinova. S više od 40 milijuna kuna je u 2019. godini sufinancirana nabava električnih vozila građanima i tvrtkama, ali i gradnja punionica. Kako bi se osiguralo i bolje lokalno planiranje usluga za građane, sufinancirano je i 56 projekata „pametnih gradova“ s 8 milijuna kuna.

U skladu sa postojećim planom smanjenja emisija CO2, Fond će i u 2020. godini nastaviti sa svim uspješnim programima. Za početak će prijaviteljima za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada stručnjaci Fonda biti dostupni kao besplatna stručna pomoć, kako bi im olakšali kvalitetnu pripremu projekata i prijavu za sufinanciranje. Ove se godine nastavlja i s programom energetske obnove obiteljskih kuća, koji će se ponovo financirati nacionalnim sredstvima. Novost je postotak sufinanciranja koji će biti 60% za sve građane, neovisno o području na kojem žive. Kako bi se građani što bolje pripremili, dobro je da provjere imaju li sve dokumente o vlasništvu, prebivalište te da na vrijeme izrade energetski certifikat jer će on biti dio dokumentacije za prijavu. Osim obnove kuća, nastavit će se i sa sufinanciranjem nabave električnih vozila, ali i sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Sredstva će biti dostupna i lokalnim jedinicama za projekte pametnih gradova, kako bi sve mjere zajedno u konačnici dovele do energetskih ušteda i smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Energetska učinkovitost već je godinama prepoznata kao svojevrsni novi izvor energije, a pokrenute investicije i inovacije na tom području ujedno su i novi zamašnjak gospodarstva, koje sve više postaje odgovorno i „zeleno“. U idućih 30 godina očekuje se još više izazova i brzih promjena u našoj svakodnevici i poslovanju, kako bismo dosegli okolišne i energetske ciljeve. Naravno, pretpostavka za sve to je informiranost i educiranost građana, koji također sve više prepoznaju važnost energetske učinkovitosti te prepoznaju koristi od projekata energetske obnove, korištenja obnovljivih izvora energije ili, primjerice, e-mobilnosti.

U Saboru
Klimatske promjene rastuća su prijetnja u 21. stoljeću i izazov za čovječanstvo, upozorio je u četvrtak državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Mile Horvat koji je Hrvatskom saboru predstavio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040., s pogledom na 2070.

Hrvatska je jedna od tri zemlje EU-a koja takav dokument još nije donijela, rekao je Horvat zastupnicima. Svi oni pozdravljaju donošenje takve strategije – vladajući je nazivaju vizionarskom, no oporbeni propituju njenu provedivost ističući da u resoru zaštite okoliša nisu riješena ključna pitanja poput zbrinjavanja otpada.

Licemjerno je donositi strategiju kad su nam praktične politike kakve jesu, iz vašeg se izlaganja vidi da je to shvaćeno kao svijet za sebe, ovi dugi rokovi su zapravo alibi za nečinjenje, rekao je Horvatu Slaven Dobrović (Most).

Nikakve strategije ovdje nema, izgubljeni ste u prostoru i vremenu, u prijetnjama ne vidite priliku, poručio mu je Nikola Grmoja (Most) i naveo da se primjerice u Dalmatinskoj zagori solarnim panelima može proizvesti 40 posto struje više nego u južnoj Njemačkoj.

Mihael Zmajlović (SDP) ustvrdio je da se strategija bavi rješavanjem posljedica, a ne uzroka klimatskih promjena. “Ako je Vladi stalo do zaštite klime, onda je prvo trebalo donijeti strategije niskougljičnog razvoja i upravljanja morskim okolišem”, dodao je.

Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je na uništavanje šuma i činjenicu da se ništa ne čini da ih se obnovi. Možda krivo govorim, ali ono što vidimo je da sječa šuma, zbog divlje prerađivačke industrije, uzima maha i predstavlja ozbiljnu prijetnju ekološkom sustavu, upozorio je.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić uoči sastanka Vijeća za okoliš u Brusselsu sastao se s Gretom Thunberg.

Od strane Hrvatskoga predsjedništva Thunberg je na sastanak pozvana da se obrati ministrima. Ministar Ćorić iskazao je potporu radu Grete Thunberg i mladih okupljenih u pokret “Fridays for Future”, te je izrazio posvećenost aktivnostima u borbi protiv klimatskih promjena, priopćili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Klimatske promjene su činjenica i svatko od nas u svakodnevnom životu može u tom pogledu nešto napraviti, rekla Anka Mrak Taritaš (Glas) nezadovoljna što strategiju ne predstavlja ministar Tomislav Ćorić. Ministar je u Bruxellesu, odgovorio je Horvat, na što je zastupnica uzvratila kako je jasno da je, umjesto Sabora, odlučio da je važnije da mu “nešto vidi puta”.

Horvat je upozorio kako je sve više dokaza da je Hrvatska pod utjecajima klimatskih promjena, da već sada izdvaja velika novčana sredstva za sanaciju šteta od tih promjena. rekao je i kako je prepoznato osam ključnih sektora koji su najviše izloženi utjecaju klimatskim promjena, a po nekim predviđanjima poljoprivreda je sektor koji će pretrpjeti najviše štete.

Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. prinos trenutnih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8 posto, rekao je Horvat. U turizmu se, istaknuo je, očekuje smanjenje potražnje u ljetnim mjesecima zbog visokih temperatura i povećanog UV zračenja, pa bi sjevernija područja Europe mogla postati atraktivna za ljetni odmor.

Tamo će se seliti i određena poljoprivredna proizvodnja koja do sada tamo nije bila uobičajena, rekao je Emil Daus (IDS) koji navodi da sjeverne zemlje već testiraju kulture uobičajene za Mediteran.

Zanimalo ga je je li predviđeno ulaganje u znanstvena istraživanja kao temelj zaštite od klimatskih promjena. Horvat je odgovorio potvrdno i upozororio kako se promjene očekuju i u sektoru vodnih resursa i mora. Očekivani porast razine mora imat će utjecaj i na obalu infrastrukturu, najviše će biti ugrožene urbane sredine s niskom obalom, npr. mjesta na otocima kao što su Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luka…, ali i i Nin, Trogir i Ston.

Državni je tajnik iznio i procjenu troška provedbe strategije. Godišnji trošak procjenjuje se na oko 1,3 milijarde kuna, odnosno 183 milijuna eura, što se može činiti velikim iznosom, ali samo dok ga se ne usporedi sa iznosom godišnjih šteta od klimatskih nepogoda. One su do sada evidentirane u iznosu od 295 milijuna eura godišnje, znači gotovo su dvostruko veće nego što bi bio trošak provedbe mjera iz predložene strategije, izvijestio je Mile Horvat.

Europska komisija
Komisija danas predstavlja prijedlog kojim bi se politička obveza EU-a o klimatskoj neutralnosti do 2050. ugradila u zakonodavstvo EU-a kako bi se zaštitili planet i naši građani.

U europskom propisu o klimi određuje se cilj za 2050. te se utvrđuje smjer za sve politike EU-a, a javnim tijelima, poduzećima i građanima osigurava se predvidljivost. Komisija pokreće i javno savjetovanje o budućem europskom sporazumu o klimi kako bi javnost bila uključena u zajedničko oblikovanje tog instrumenta.

Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: Danas radimo na tome da do 2050. postanemo prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. Propis o klimi je pravni oblik naše političke obveze, kojim ćemo krenuti na put koji će nas nedvojbeno odvesti prema održivijoj budućnosti. On je srž europskog zelenog plana. Europskoj industriji i ulagačima nudi predvidljivost i transparentnost te usmjerava našu strategiju zelenog rasta i jamči postupnu i pravednu tranziciju.

Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans dodao je: Danas prelazimo s riječi na djela kako bismo europskim građanima pokazali da ozbiljno želimo ostvariti nultu stopu emisija stakleničkih plinova do 2050. Europski propis o klimi je, osim toga, i poruka našim međunarodnim partnerima da je ovo godina u kojoj moramo zajedno raditi na ostvarenju globalnog cilja kako bismo postigli zajedničke ciljeve iz Pariškog sporazuma. Propisom o klimi osigurat ćemo usredotočenost, disciplinu, kretanje prema cilju i odgovornost.

Komisija europskim propisom o klimi predlaže pravno obvezujući cilj neto nulte stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Institucije EU-a i države članice imaju zajedničku obvezu poduzimanja potrebnih mjera na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi ostvarile taj cilj.

Propis o klimi uključuje mjere za praćenje napretka i prilagodbu našeg djelovanja u skladu s tim napretkom, na temelju postojećih sustava kao što su postupak upravljanja nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica, redovita izvješća Europske agencije za okoliš te najnoviji znanstveni dokazi o klimatskim promjenama i njihovu utjecaju. Napredak će se preispitivati svakih pet godina u skladu s globalnim pregledom stanja u okviru Pariškog sporazuma.

U propisu o klimi razmatra se i kako će se ostvariti cilj za 2050.:

· Komisija će na temelju sveobuhvatne procjene učinka predložiti novi cilj EU-a za 2030. kad je riječ o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Nakon dovršetka procjene učinka donijet će se izmjene propisa o klimi.

· Komisija će do lipnja 2021. preispitati i prema potrebi predložiti reviziju svih relevantnih instrumenata politike kako bi se ostvarili ciljevi u vezi s dodatnim smanjenjem emisija za 2030.

· Komisija predlaže da se u razdoblju od 2030. do 2050. odredi smjer za cijeli EU u vezi sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova kako bi se mogao pratiti napredak u postizanju tog cilja te kako bi se javnim tijelima, poduzećima i građanima osigurala predvidljivost.

· Komisija će do rujna 2023. te potom svakih pet godina procijeniti usklađenost mjera EU-a i nacionalnih mjera s ciljem klimatske neutralnosti i smjerom za razdoblje od 2030. do 2050.

· Komisija će imati ovlasti za davanje preporuka državama članicama čije djelovanje nije u skladu s ciljem klimatske neutralnosti, a države članice morat će propisno uzeti u obzir te preporuke ili obrazložiti zašto to nisu učinile. Komisija također može preispitati primjerenost plana odnosno smjera za razdoblje od 2030. do 2050. te mjera na razini Unije.

· Države članice također će morati razviti i provesti strategije prilagodbe radi jačanja otpornosti i smanjivanja osjetljivosti na učinke klimatskih promjena.

Osim što postoje nacionalne politike i propisi, i svi sektori društva i gospodarstva moraju se angažirati oko tranzicije na klimatski neutralnu Europsku uniju. Komisija stoga danas pokreće javno savjetovanje o novom europskom sporazumu o klimi. To je opća inicijativa kojom se građanima i dionicima daje glas i uloga u oblikovanju novih klimatskih mjera, razmjeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i predstavljanju rješenja koja se mogu primijeniti i drugdje.

Javno savjetovanje trajat će 12 tjedana. Mišljenja će doprinijeti sadržaju sporazuma o klimi, koji će biti predstavljen prije Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja se treba održati u studenome 2020. u Glasgowu (COP26).

Komisija je danas službeno započela s radom tako što je objavila početne procjene učinka o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i reviziju Direktive o oporezivanju energije, još dva važna instrumenta politike u okviru europskog zelenog plana. Osim toga, Kolegij povjerenika donio je prijedlog da se 2021. proglasi Europskom godinom željeznica kako bi se istaknulo koliko je za klimu korisno što se željezničkom mrežom koristi sve više putnika te što se njome prevozi sve više tereta