Klima

Kriza u Crvenom moru

Kako međunarodne neuralgične točke, u 20. i 21. stoljeću, imaju posljedice na svakodnevni život gotovo cijeloga svijeta ne treba puno objašnjavati, no u vrijeme modernih nastojanja, čini se kako će neke od njih, poput krize u Crvenom moru, imati utjecaja i na klimatske ciljeve.

Aktivnosti jemenskih Huta u Crvenom moru koje su za povod imale prekomjernu obranu Izraela od Hamasova terorističkog napada početkom listopada prošle godine, koja se pretvorila u ozbiljnu humanitarnu katastrofu stradavanja više od dva milijuna Palestinaca u pojasu Gaze. Za Hute je to označilo legitimnom metom svaki teret s zapadnom zastavom između Hormuškog tjesnaca i Sueskog kanala.

Stoga je zapad organizirao zaštitnu operaciju kojoj su se priključile brojne zemlje, pa tako i Hrvatska. Pokušaj SAD-a za dostavom humanitarne pomoći u osvit mjeseca Ramazana vrlo je blizu debaklu, a samim time i mogućnost smirivanja situacije na području Crvenog mora. Stoga je organizacija Međunarodnog pregovaračkog foruma (IBF-a) označila to područje visokorizičnim.

To u praksi znači kako brodari i pomorci imaju pravo odbiti uplovljavati u krizno područje, pa tako sve više logističara svoje rute planiraju putem roga Afrike i Rta Dobre nade. Ne samo što takva situacija znači značajnije novčano, osiguravateljsko i vremensko poskupljenje opskrbe, nego se sve više analitičara pita što će to učiniti globalnim klimatskim nastojanjima.

Naime, prema analizi think tanka Sea Intelligence, ovakva bi situacija mogla dugoročnije terminirati globalne ciljeve smanjenja CO2 u pomorskom prometu za 20 posto do 2030. godine. Napominju kako je trenutna bilanca povećanja emisija, od početka krize, blizu 35 posto, a boje se kako bi, zbog zahtjeva tržišta, brodari mogli povećavati brzine plovidbe, te predviđaju kako bi takav scenarij mogao dovesti do povećanja emisija CO2 od 66 posto u odnosu na vrijeme prije listopada prošle godine.

Studija

Arktik bi u sljedećih nekoliko godina mogao doživjeti svoje prve ljetne dane “bez leda”, objavili su znanstvenici, a prenosi njemačka novinska agencija dpa. Arktički se led topi tijekom ljetnih mjeseci, smanjujući površinu zaleđenog oceana, a zatim se ponovno povećava tijekom zimskih mjeseci.

Ali ledeni pokrivač se smanjuje kao rezultat globalnog zatopljenja, pa su izrađene procjene o tome kada bi Arktički ocean mogao biti “bez leda” u rujnu, kada dosegne svoj minimalni opseg na kraju ljeta.

Bez leda ne znači da leda neće biti, ali znanstvenici ga definiraju kao prostor s manje od milijun četvornih kilometara ledenog pokrivača, samo 20 posto prosječnog minimalnog pokrivača iz 1980-ih.

Takvi bi uvjeti imali mnogo učinaka od povećanja zagrijavanja smanjenjem kapaciteta odbijanja topline bijelog leda i obalne erozije do pritiska na divlje životinje kao što su polarni medvjedi, uzrokujući preseljenje novih vrsta riba u Arktički ocean i povećanje broja ljudskih djelatnosti kao što je pomorski transport.

Studija Sveučilišta Colorado Boulder u SAD-u analizirala je postojeće podatke o predviđanjima kretanja morskog leda i podatke o pokrivenosti morskim ledom iz klimatskih modela kako bi se vidjelo kako bi se Arktik mogao svakodnevno mijenjati u budućnosti.

Studija objavljena u časopisu Nature Reviews Earth and Environment kaže da bi se najraniji rujan bez leda mogao dogoditi između 2020-ih i 2030-ih, prema svim procjenama o količini stakleničkih plinova koje ljudi ispuštaju u atmosferu, a vjerojatno će se dogoditi do 2050.

Znanstvenici su rekli da su se sve prethodne procjene za Arktik bez leda usredotočile na prosječne mjesečne uvjete za rujan, a ne pojedinačne dane. Njihova analiza pokazuje da bi se to moglo dogoditi na dnevnoj bazi, a ne na mjesečnoj i to godinama ranije.

Alexandra Jahn, profesorica atmosferskih i oceanskih znanosti i suradnica na Boulderu, rekla je: Kada je riječ o priopćavanju onoga što znanstvenici očekuju da će se dogoditi na Arktiku, važno je predvidjeti kada bismo mogli primijetiti prve uvjete bez leda na Arktiku u dnevnim satelitskim podacima

Znanstvenici su otkrili da se prva pojava na dnevnoj bazi bez leda očekuje četiri godine ranije nego za cijeli rujan, a moglo bi se dogoditi 10 ili više godina ranije.

To znači da bi se uvjeti bez leda u dnevnim satelitskim promatranjima mogli pojaviti čak i ranije nego u mjesečnim modelima, a potencijalno u 2020-ima, navodi se u studiji.

U studiji se također navodi da bi Arktik mogao često biti bez leda u rujnu između 2035. i 2067. prema scenarijima s visokim emisijama stakleničkih plinova, uz malu odgodu moguću za scenarije nižih emisija.

Prema srednjem scenariju emisija, u kojemu se svijet trenutno nalazi, Arktik bi mogao ostati bez leda samo od kolovoza do listopada, a pod najvišom razinom emisija mogao bi vidjeti minimalne ledene uvjete do devet mjeseci godišnje do kraja ovog mjeseca stoljeća.

Arktički morski led mogao bi se brzo vratiti ako se temperature snize, rekli su znanstvenici.

Profesorica Jahn kaže: Za razliku od ledenog pokrivača na Grenlandu za čije su stvaranje bile potrebne tisuće godina, čak i ako otopimo sav arktički morski led i ako tada možemo dokučiti kako u budućnosti vratiti CO2 iz atmosfere da preokrenemo zagrijavanje, morski led će se vratiti u roku od jednog desetljeća.

Analiza IEA

U Sjedinjenim Državama, Kini i drugim zemljama hidroelektrane su mogle isporučivati ​​manje električne energije zbog ekstremne suše, zbog čega je bilo potrebno koristiti fosilna goriva, objavila je IEA u petak u Parizu. Čak 40 posto od 1,1 posto rasta emisije CO2 na 37,4 milijarde tona u 2023. uzrokovano je ograničenim hidroenergetskim kapacitetom.

Emisije iz ugljena uglavnom su odgovorne za preostali porast. Ipak, zahvaljujući širenju obnovljivih izvora energije, povećanje emisije CO2 u 2023. bilo je manje nego prijašnje godine, premda je potražnja za energijom rasla.

Unatoč rastu svojih gospodarstava, industrijalizirane zemlje zabilježile su rekordan pad svojih emisija CO2 u 2023. Tome je pridonijela povećana upotreba obnovljive energije, prelazak s ugljena na plin, veća energetska učinkovitost i manja industrijska proizvodnja.

Prema IEA-i, 2023. je bila prva godina u kojoj je najmanje polovica proizvodnje električne energije u industrijaliziranim zemljama dolazila iz izvora s niskim emisijama kao što su obnovljivi izvori energije i nuklearna energija.

Prema analizi IEA-e, uporaba čiste energije i dalje je koncentrirana u industrijaliziranim zemljama i Kini. Prošle godine te su zemlje predstavljale 90 posto novih fotonaponskih pogona i vjetroelektrana u svijetu i 95 posto prodaje električnih vozila.

Stoga su potrebni veći međunarodni napori za poticanje ulaganja u čistu energiju u zemljama u razvoju, rekla je agencija.

Pokus Toyote

Čini se da je japanski proizvođač automobila pogodio. Nije Toyota žurila s električnom tranzicijom, a stagnacija tržišta električnih automobila pokazuje da je to bila ispravna odluka. U posljednje vrijeme čak ulaže određena sredstva u razvoj novih tehnologija motora s unutarnjim sagorijevanjem. Benzinski motor je Toyota prilagodila da radi na vodik, a sad je tom istom motoru dodala filtar koji u vožnji prikuplja ugljični dioksid (CO2). Taj se filtar može koristiti i na benzincima ili hibridima, piše revija HAK.

Toyota trenutno eksperimentira s ovim konceptom na svom trkaćem automobilu GR Corolla s pogonom na vodik. Početni testovi pokazuju da bi ova inovacija potencijalno mogla učiniti njezine automobile CO2 negativnima, a ne samo neutralnima. Dakle, eliminirali bi više CO2 iz atmosfere nego što ga proizvode.

Tehnologija je pametna jer ne zahtijeva dodatnu energiju. Filtri na prednjem dijelu automobila prikupljaju ugljični dioksid u vožnji, a zatim se otpadna toplina iz motora koristi za njegovo otapanje u tekućinu koja se može zbrinuti. To znači da bi ova tehnologija također mogla raditi u ostalima motorima s unutarnjim sagorijevanjem, a ne samo u onima koji rade na vodik.

U Toyotinoj viziji, to bi stvorilo vozilo koje zapravo čisti zrak dok se vozi. Nažalost, do serijeske proizvodnje još je uvijek mnogo izazova. U testu su filtri prikupili samo 20 grama ugljičnog dioksida u 20 krugova vožnje (91 km) na testnoj stazi. To je zasad malo jer čak i gradski automobili s benzinskim motorima ispuštaju oko 100 g/km CO2. Veći filtri mogli bi usisati više ugljičnog dioksida, ali bi ih vjerojatno bilo teško staviti u osobna vozila. Međutim, njihova primjena u gospodarskim vozilima mogla bi olakšati napredak ove tehnologije.

Još uvijek se ne zna što učiniti s tekućinom koja sadrži CO2. Također, filtre treba često mijenjati, što nije praktično… Vidjet ćemo hoće li Toyota postići nešto s ovom tehnologijom.

Europska komisija

Europska komisija će ublažiti zahtjeve farmama kako bi umirila poljoprivrednike Europska komisija predstavila je danas popis prijedloga za ublažavanje određenih ekoloških zahtjeva poljoprivrednicima i pojednostavljenje administrativnih opterećenja, uz smanjenje broja inspekcijskih posjeta farmama do 50 posto.

Ove će prijedloge u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu razmotriti ministri poljoprivrede 27 zemalja članica Europske unije.

Poljoprivrednici, međutim, nastavljaju prosvjede diljem Europe, posebno tražeći smanjenje procedura koje predviđa Zajednička poljoprivredna politika Europske unije.

Prosvjedi su usmjereni i protiv tržišne utakmice jeftinijih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja izvan Europske unije, posebice Ukrajine.

Europska komisija

Europska komisija je preporučila neto smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2040. godine za 90 posto, što je prolazni cilj prema konačnom po kojem bi Europa trebala biti klimatski neutralna do 2050. godine.

Komisija je također objavila dokument s obrisima planova za uklanjanje i skladištenje ugljika iz tmosfere, što zahtijeva goleme investicije u nove tehnologije.

EU je u svom Zelenom planu zacrtao cilj da do 2050. postane klimatski neutralan. Kao prolazni cilj dogovoreno je smanjenje za 55 posto u odnosu na emisije iz 1990. do 2030. Sada je Komisija izišla s preporukom o smanjenju za 90 posto do 2040.

Zasad je riječ samo o preporuci, dok bi konkretni zakonodavni prijedlog trebala napraviti nova Komisija koja bi trebala stupiti na dužnost 1. studenoga. Ova preporuka je izrađena na temelju provedene procjene utjecaja.

Zelena tranzicija koju je u ovom mandatu snažno gurala Komisija Ursule von der Leyen sve češće nailazi na kritike zbog brzine kojom se želi postići i utjecaja koji može imati na konkurentnost europske industrije. Komisija sada želi sačuvati javnu potporu i osigurati pomoć europskoj industriji.

“Za nastavak Europskog zelenog plana do 2040. bit će potrebno usmjeriti dodatnu pozornost na stvaranje uvjeta za poduzeća i građane da svladaju tranziciju”, navodi Komisija.

“Rješavanje klimatske krize je maraton, a ne sprint. Moramo osigurati da svi prijeđu ciljnu crtu i da nitko ne bude izostavljen, rekao je povjerenik za klimatsku politiku Wopke Hoekstra.

Prema projekcijama Komisije, energetski sektor trebao bi postići punu dekarbonizaciju nedugo nakon 2040. godine, zahvaljujući obnovljivim izvorima, nuklearnoj eneregiji, energetskoj učinkovitosti, skladištenju ugljika, geotermalnim izvorima.

Prometni sektor trebao bi biti dekarboniziran kombinacijom tehnoloških rješenja i cijenom ugljika.

Komisija navodi da poljoprivreda može igrati veliku ulogu u zelenoj tranziciji i istodobno osigurati dovoljnu proizvodnju hrane u Europi te poštene prihode poljoprivrednika, između ostaloga kroz povećenje kapaciteta šuma i tla za skladištenje ugljika.

Zbog politički osjetljive situacije u poljoprivrednom sektoru, u dokumentu Komisije izbrisana je stavka koja se nalazila u nacrtu da poljoprivreda treba smanjiti ne-ugljične emisije za 30 posto do 2040. godine.

Iako smanjenje sadašnjih emisija stakleničkih plinova predstavlja najvažniji dio plana prema klimatskoj neutralnosti, ta smanjenja u nekim područjima iznimo su skupa i teško ih postići, primjerice u proizvodnji cementa ili u tehnologijama koje proizvode energiju iz otpada.

Stoga je Komisija najavila novi pristup za gospodarenje industrijskim ugljikom, koji predviđa niz koraka koje je potrebno poduzeti na razini EU-a i država članica kako bi se razvile nove tehnologije za hvatanje ugljika ili njegovo izravno uklanjanje iz atmosfere te za njegovu pohranu i korištenje.

Komisija želi uspostaviti jedinstveno tržišta ugljika u Europi. S tim u vezi najavljuje da će započeti s pripremnim radom na mogućem budućem regulatornom paketu za transport i skladištenje ugljika.

Upozorenje revizorskog suda

U prošlom desetljeću proizvođači automobila koristili su ‘rupe’ u testiranju kako bi u laboratorijskim uvjetima dokazali manju emisiju štetnih plinova. Na cesti ista su vozila ispuštala daleko više ugljičnog dioksida, upozorio je revizorski sud.

Testiranje je u međuvremenu izmijenjeno, zahvaljujući i skandalu s Volkswagenovim lažiranjem podataka o emisiji iz dizelaša iz 2015., i sada bolje odražava stvarne uvjete u vožnji. Od rujna 2017. novi su testovi postali obavezni.

To je učinkovito smanjilo, ali nije eliminiralo, jaz između emisija u laboratoriju i onih u stvarnoj vožnji. Stvarna emisija iz konvencionalnih automobila, koji još uvijek čine gotovo tri četvrtine novoregistriranih vozila, nije smanjena, zaključili su revizori.

Europska komisija sprema se preporučiti da se neto emisija do 2040. smanji za 90 posto u odnosu na razine iz 1990. kako bi EU do sredine stoljeća svela ispuštanje štetnih plinova neto na nulu, rekli su upućeni izvori.

Revizori pak upozoravaju na probleme.

Zelena revolucija EU-a bit će moguća samo ako se znatno smanji broj vozila koja zagađuju okoliš, a izazov je ogroman, rekao je član ECA-e koji je vodio reviziju Pietro Russo.

Emisija CO2 iz automobbila neće biti stvarno i opipljivo smanjena sve dok prevladavaju motori s unutarnjim izgaranjem, ali je elektrifikacija voznog parka EU-a istodobno krupni pothvat, rekao je Russo.

Problematična masa
EU je u proteklih 30 godina uspio smanjiti emisiju stakleničkih plinova na mnogim područjima, ali ispuštanje CO2 u sektoru transporta i dalje raste. U 2021. godini činio je 23 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, a više od polovine tog udjela otpadalo je na osobne automobile.

U proteklih 10 godina emisija iz dizelaša nije se značajnije promijenila, a u segmentu benzinaca smanjena je za 4,6 posto, priopćila je ECA, dodavši da je pozitivan utjecaj učinkovitijih motora poništila njihova veća snaga, ali i veća masa vozila, povezana s popularizacijom sportskih terenaca.

Stvarne emisije hibridnih automobila također su puno veće od onih zabilježenih u laboratoriju, upozorila je ECA, prognozirajući prilagodbe tek od 2025.

Mercedes-Benz
Mercedesi moraju na popravak: Sud naložio ispravljanje nepravilnosti
Do tada će se plug-in hibridi i dalje tretirati kao vozila s niskim emisijama, u korist proizvođača automobila, rekli su europski revizori.

Udio električnih vozila u prodaji skočio je s jedan na sedam posto u razdoblju od 2018. do 2022. Samo su električna vozila, po revizorima, pomogla smanjiti prosječnu stvarnu emisiju CO2.

ECA istodobno upozorava na prepreke bržem prihvaćanju električnih vozila, izdvojivši manjak sirovina za baterije i cijenu novog vozila, dodavši da bi to moglo potaknuti građane da zadrže stara vozila koja zagađuju okoliš.

Analiza osiguravatelja

Potresi u Turskoj i Siriji, oluje u SAD-u i druge prirodne katastrofe izazvali su 95 milijardi dolara gubitaka u 2023. godini, procijenio je u utorak njemački reosiguravatelj Munich Re.

Iznos gubitaka od prirodnih katastrofa pokrivenih osiguranjem manji je za 24 posto nego u 2022., ali je znatno viši od 10-godišnjeg prosjeka koji iznosi 90 milijardi dolara. Znatno je nadmašio i 30-godišnji prosjek koji iznosi 57 milijardi dolara, napominje Munich Re.

Švicarski Swiss Re procijenio je lanjski gubitak pokriven osiguranjem na 100 milijardi dolara.

Najrazorniji su po Munich Reu u 2023. bili potresi u Turskoj i Siriji, koji su odnijeli 58 tisuća ljudskih života i prouzročili štetu od 50 milijardi dolara ukupnih gubitaka. Šteta pokrivena osiguranjem iznosila je 5,5 milijardi dolara.

Prošlu godinu ipak nisu obilježile pojedinačne velike katastrofe već brojne jake oluje u SAD-u i Europi kojih je zbog klimatskih promjena sve više, naglašavaju u njemačkoj kompaniji.

Ukupni gubici od prirodnih katastrofa, uključujući one koji nisu pokriveni osiguranjem, iznosili su lani 250 milijardi dolara, što je blizu razine iz 2022. i prosjeka u prethodnih pet godina, ali iznad 10-godišnjeg i 30-godišnjeg prosjeka.

Značajan iznos gubitaka ponovo je zabilježen u SAD-u, unatoč relativno blagoj sezoni uragana.

Znanstvenici su upozorili da će zbog zagrijavanja Zemljine atmosfere šteta u idućim desetljećima biti još veća. Osiguravatelji su zato počeli podizati cijene polica, a na nekim područjima više ne pokrivaju moguću štetu.

Analiza EY-a za korporativni sektor

Globalni barometar klimatskih rizika ukazuje na duboku nepovezanost između klimatskih i korporativnih strategija tvrtki diljem svijeta, objavila je konzultantsko-revizorska tvrtka EY.

Unatoč pristanku na klimatske obveze, 47 posto ispitanih tvrtki ne otkriva plan tranzicije koji bi podržao obećanja, a čak 74 posto tvrtki ne uključuje kvantitativne učinke klimatskog rizika u svoje objave. To implicira da se klimatske promjene ne razmatraju na isti način kao drugi materijalni utjecaji te odražava širi trend odvojenosti klimatskih i korporativnih strategija.

EY Barometar se objavljuje posljednjih pet godina te mjeri napredak u pokrivenosti i kvaliteti objava povezanih s klimom prema standardima Radne skupine za financijske objave povezane s klimom (TCFD). Prema njemu, objave o pokrivenosti nastavljaju kvantitativno rasti – s 84 posto u 2022. na 90 posto u 2023. godini. Ipak, kvaliteta u objavama ostaje niska – svega 50 posto, uz postupno poboljšanje u zemljama s rigoroznom regulativom o objavljivanju te angažiranom zajednicom ulagača ili kreatora politike.

EY Globalni barometar klimatskih rizika navodi i tri ključne radnje koje bi tvrtke trebale razmotriti, ukoliko doista podržavaju klimatsku agendu. Na klimatsku strategiju trebalo bi se gledati kao na priliku za stvaranje kompetitivne prednosti, a pozitivnim primjerom i jasnim izvješćem o konkretnim aktivnostima, lideri bi potaknuli i ostale na usvajanje pozitivnih praksi.

Podaci povezani s ugljičnom agendom ne bi se trebali skrivati, već integrirati u upravljanje rizikom i poticanje smanjenja emisija. Konačno, klimatski podaci trebaju postati dio korporativne strategije, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

Vlada Velike Britanije

Velika Britanija namjerava uvesti porez na ugljik pri uvoz određenih vrsta robe, u sklopu plana ministarstva financija da spriječi potkopavanje britanskih tvrtki jeftinijom proizvodnjom iz inozemstva.

Britansko ministarstvo financija objavilo je da će novi porez stupiti na snagu 2027. godine, prenosi Hina, čime će se postići da cijene uvezenih proizvoda poput željeza, čelika, aluminija, keramike i cementa iz inozemstva dosegnu cijenu ugljika usporedivu s onom kod britanskih proizvoda.

Britanija, naime, naplaćuje od domaćih proizvođača naknadu za onečišćenje ugljikom kako bi potaknula industrije da smanje svoje emisije stakleničkih plinova.

Britanska industrija tražila je od vlade ove zemlje da se uhvati u koštac s tim porezom na inozemnu robu zbog zabrinutosti da je potkopavaju jeftiniji proizvodi s više ugljika uvezeni iz zemalja u kojima se naplaćuje niži ili se uopće ne naplaćuje porez na ugljik.

Ministarstvo financija priopćilo je da će planovi pomoći u izjednačavanju uvjeta i potaknuti ulaganja britanske industrije u smanjenje emisija stakleničkih plinova.