Klima

Izvješće
Danas je objavljeno godišnje Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a koje pokazuje napredak EU-a u smanjenju emisija stakleničkih plinova u 2019. godini. Razine emisija stakleničkih plinova u 27 država članica EU-a smanjile su se za 3,7 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je BDP porastao za 1,5 %. U odnosu na 1990. razine emisija manje su za čak 24 %.

„Europska unija dokazuje da je moguće smanjiti emisije i ujedno ostvariti rast gospodarstva. Današnje izvješće, međutim, ponovno potvrđuje da je u svim sektorima gospodarstva potrebno više zalaganja da bismo ostvarili zajednički cilj klimatske neutralnosti do 2050. Zelena tranzicija je ostvariva ako u tome ustrajemo i iskoristimo oporavak kao priliku da obnovimo gospodarstvo na održiv način i povećamo njegovu otpornost na krize kako bismo imali zdravu i održivu budućnost.“ – izjavio je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan.

U 2019. godini najviše su pale razine emisija obuhvaćenih sustavom EU-a za trgovanje emisijama, i to za 9,1 % u odnosu na 2018., što približno odgovara iznosu od 152 milijuna tona ekvivalenta ugljikova dioksida (Mt CO2eq).

To je smanjenje najvećim dijelom rezultat napretka u energetskom sektoru, u kojem je zabilježen pad emisija od gotovo 15 %, prije svega zahvaljujući zamjeni proizvodnje električne energije iz ugljena proizvodnjom iz obnovljivih izvora i plina. Emisije u industrijskom sektoru smanjile su se za gotovo 2 %. Provjerene emisije iz zrakoplovstva, koje trenutačno obuhvaćaju samo letove unutar Europskog gospodarskog prostora, nastavile su umjereno rasti te su se u odnosu na 2018. povećale za 1 %, odnosno za približno 0,7 Mt CO2eq.

Razine emisija koje nisu obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama, kao što su emisije iz sektora industrije, prometa, građevinarstva, poljoprivrede i otpada, nisu se znatno promijenile u odnosu na 2018. Rashodi EU-a za zaštitu klime, financiranje zelenih tehnologija, primjenu novih rješenja i međunarodnu suradnju povećali su se u 2019. i nastavit će se povećavati tijekom oporavka Europe uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19. Prihodi od dražbi u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama postaju sve važniji izvor financiranja borbe protiv klimatskih promjena. Ukupni prihodi koje su države članice,

Ujedinjena Kraljevina i zemlje EGP-a ostvarile od dražbi u razdoblju od 2012. (početak dražbi u okviru sustava za trgovanje emisijama) do sredine 2020. iznosili su više od 57 milijardi eura, a više od polovine tog iznosa ostvareno je 2018. i 2019. Ukupni prihodi od dražbi 2019. premašili su iznos od 14,1 milijarde eura. Od tog ukupnog iznosa 77 % iskoristit će se u klimatske i energetske svrhe, što je povećanje od 7 postotnih bodova u odnosu na 2018., kad je udio tih prihoda iznosio 70 %.

Osim toga, sve veći broj projekata u području klime financiranih sredstvima EU-a financira se monetizacijom emisijskih jedinica u okviru programa NER 300, Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju. Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a pod naslovom Kick-starting the journey towards a climate-neutral Europe by 2050 prikazuje napredak EU-a i njegovih država članica u smanjenju emisija stakleničkih plinova i najnovija kretanja u području klimatske politike EU-a. Izvješće sastavlja Glavna uprava za klimatsku politiku na temelju podataka koje su dostavile države članice u skladu s Uredbom o mehanizmu praćenja klimatskih promjena, donosi EkoVjesnik

Ministar zaštite okoliša
Britanija planira nakon izlaska iz Europske unije tješnje povezati poljoprivredne subvencije sa zaštitom klime, izjavio je u ponedjeljak ministar zaštite okoliša George Eustice.

“Želimo da poljoprivrednici koriste državni novac kako bi njihovo poslovanje bilo produktivnije i održivije i da istodobno poduzimaju mjere u korist okoliša i životinja i da u radu na zemlji postižu konkretne rezultate u borbi protiv promjene klime”, rekao je Eustice u izjavi.

Izravne subvencije poljoprivrednicima utemeljene na veličini njihovih farmi, model koji se primjenjuje i u Europskoj uniji, bit će do 2024. prepolovljene a do 2028. potpuno ukinute.Time bi se trebalo uštedjeti oko 900 milijuna funti koje će biti prebačene u novi sustav subvencija.

Cilj će novog sustava biti potpora poljoprivrednicima koji koriste održive tehnologije, stvaraju nova staništa za životinje i biljke i pošumljavaju zemljište. U planu je i novi poljoprivredni investicijski fond, koji će odobravati potpore za nove tehnologije, poput specijaliziranih robota i skladištenja vode.

I EU planira ubuduće povezivati poljoprivredne subvencije sa zaštitom okoliša, klime i životinja. Udruge za zaštitu okoliša upozoravaju pak da nijedan prijedlog nije dosada donio konkretne rezultate u vidu poboljšane zaštite klime i zaustavljanja izumiranja rijetkih vrsta.

Za sljedeću godinu
Europska komisija potvrdit će u veljači pravila za izračun besplatnih dozvola za industrijske emisije ugljika za idućih pet godina, odgodivši plan da dovrši te propise ove godine.

Europsko tržište ugljika (ETS) propisuje da zagađivači moraju kupovati dozvole za svoje emisije, ali određen broj dozvola industrija dobiva besplatno kako ne bi premjestila proizvodnju izvan Europe da izbjegne te troškove.

Nacrt pravila, koji je Reuters dobio na uvid, sugerira da bi većini industrija besplatne dozvole bile smanjenje u najvećoj mogućoj mjeri za idućih pet godina, jer EU želi smanjiti zagađenje i ispuniti klimatske ciljeve. To bi najveće zagađivače stajalo milijune eura. Europska komisija objavila je u petak da će u veljači finalizirati „referentne točke” koje će odrediti besplatne dozvole za industriju za razdoblje od 2021. do 2025.Komisija je objasnila da još provjerava podatke od 11.000 tvornica i elektrana obuhvaćenih tržištem ugljika, što će pomoći u izradi pravila.

Kada to dovrši ove godine, države članice obavijestit će EU koliko besplatnih dozvola namjeravaju dati svojim industrijama. Ako ih planiraju podijeliti previše, Komisija bi mogla primijeniti „korektivni” mehanizam i smanjiti ukupan broj besplatnih dozvola za isti iznos, prije nego odredi konačnu količinu dozvola u drugoj polovici 2021. „Distribucija besplatnih dozvola 2021. nastupit će nakon što se usvoji ta odluka”, priopćila je Komisija.

Poduzeća će morati predati dozvole EU-u u travnju 2022. kako bi pokrile emisije proizvedene 2021.

Independent
Urednica na Independentu upozorava na istraživanje koje pokazuje da je pandemija covida-19 bitno pogoršala zagađenje Zemlje plastikom.

“Nemojte me pogrešno shvatiti. Dok stopa širenja koronavirusa diljem Velike Britanije nastavlja rasti, nadu pruža pogled na ljude koji poštuju pravila i nose maske”, na početku članka u Independentu piše Joanna Whitehead.

Ono na što ona upozorava odnosi se, međutim, na korištenje jednokratnih maski, čije je masovno korištenje još proljetos izazvalo zabrinutost da bi mogle dodatno pogoršati zagađenost svijeta plastikom, posebno plastičnim mikročesticama.

“Isto tako bih se složila i s time da je bolje da ljudi nose bilo kakve maske nego nikakve”, već u prvim recima članka odlučila je Whitehead izbiti sve argumente protivnicima epidemijskih mjera.

Ona također ističe i to da medicinsko osoblje nema izbora, ono mora koristiti jednokratne maske, kao i svu zaštitnu opremu koja mora biti od određenih materijala kako bi si “osiguralo najveću moguću zaštitu u svom okruženju”, odnosno pri radu s pacijentima.

Whitehead, međutim, apelira na građane da koriste višekratne maske, one koje se mogu prati. Problem s jednokratnim maskama, ističe, u tom je što su mahom proizvedene od polipropilena, polietilena i vinila, od materijala kojima je potrebno 450 godina za razgraditi se u prirodi.

Pritom citira znanstveni članak objavljen ljetos u znanstvenom žurnalu Environmental Science and Technology, u kojem je dokazano da je masovno korištenje jednokratne zaštitne opreme, ne kod medicinskih radnika, nego kod milijuna i milijardi ljudi, dovelo tijekom pandemije do toga da se mjesečno diljem svijeta odbaci 194 milijarde plastičnih maski.

Poseban problem predstavlja i to što maska koja završi u moru, izrazito podsjeća na meduzu, što morske životinje kojima su meduze prirodan plijen, privlači da ih progutaju i tako se uguše. RSPCA u rujnu je pak apelirao da, prije bacanja, ako već koriste jednokratne maske, ljudi prerežu uzice s maske kako se životinje, posebno ptice, ne bi zapetljavale u njih.

Zajedničko svim apelima je, pak, to da se preporuča korištenje višestruko upotrebljivih, perivih maski i da se maske apsolutno nose kako bi se sačuvale tisuće života od covida-19, prenosi N1

Analiza
Globalne emisije ugljičnog dioksida pale su za 8,8% u prvih šest mjeseci ove godine, što je najveći pad u prvom polugodištu, zbog učinaka ograničenja povezanih s koronavirusom, pokazala je jedna znanstvena studija.

Istraživanje koje je u časopisu Nature Communications objavila grupa znanstvenika iz Kine, Francuske, Japana i Sjedinjenih Država, kaže da su globalne emisije pale za 1,551 milijun tona ili 8,8% u prvoj polovici godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Smanjenje od 8,8% predstavlja najveći pad emisija ikad tijekom prve polovice godine, veći nego u bilo kojem dosadašnjem ekonomskom padu. Pad je također bio veći od godišnjeg smanjenja tijekom Drugog svjetskog rata, iako su srednje emisije sada puno veće nego u to vrijeme. Znanstvenici su koristili podatke na temelju aktivnosti u stvarnom vremenu i analizirali dnevne, tjedne i sezonske trendove emisija CO2 prije i nakon pandemije COVID-19 i ekonomski pad koji je izazvala, objavio je Reuters.

Proljetos su vlade širom svijeta nametnule blokade za obuzdavanje pandemije COVID-19 koja je smanjila upotrebu energije za industrijsku proizvodnju i promet. To je rezultiralo smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Vrijeme toplije od uobičajenog na većem dijelu sjeverne polutke također je značilo da su emisije nešto niže nego što bi bile u istom razdoblju prošle godine.

Studija je konstatirala da je pad dnevnih emisija CO2 bio najizraženiji u travnju, kada su na snazi bila najoštrija ograničenja. Emisije su se počele oporavljati krajem travnja i svibnja kad su gospodarske aktivnosti nastavljene u Kini i dijelovima Europe. Ali pad emisija povezanih s prometom i dalje je trajao. “Do 1. srpnja učinci pandemije na globalne emisije smanjili su se kako su se restrikcije zaključavanja ekonomije opustile i neke gospodarske aktivnosti ponovno pokrenule, posebno u Kini i nekoliko europskih zemalja. Međutim, među zemljama i dalje postoje značajne razlike, uz kontinuirani pad emisija u SAD-u gdje se slučajevi koronavirusa još uvijek znatno povećavaju”, piše Nature Communications “, donosi Energetika-net

Financijski pokazatelji
Iako Siemens Energy (SE) više neće podržavati nove projekte termoelektrana na ugljen, modernizacija te održavanje postojećih će još dugo vremena biti profitabilni biznis, kazao je Christian Bruch, glavni izvršni direktor (CEO) Siemens Energyja na jučerašnjoj video prezentaciji poslovnih rezultata za fiskalnu 2020. godinu. Bruch je istaknuo da je SE postigao solidne operativne rezultate te su usprkos Covid-19 krizi neki ključni financijski pokazatelji bili u rastu.

Iako im je prihod pao za 5% u odnosu na prošlu fiskalnu godinu, s 28,8 na 27,5 milijardi eura, zabilježen je rast narudžbi i to za 1%, s lanjskih 33,7 na sadašnje 34 milijarde eura. “Siemens Energy nastavlja s provedbom programa optimizacije predstavljenim početkom rujna. Započeta su prilagođavanja proizvodnih kapaciteta u Francuskoj i Norveškoj. Uz to, kao odgovor na pad potražnje i nepovoljne tržišne uvjete, Siemens Energy odlučio je prilagoditi portfelj plinskih turbina. Umanjenja i otpisi portfelja iznosili su 956 milijuna eura. Sljedeći aspekt bili su troškovi restrukturiranja od 376 milijuna eura, kao i periodični troškovi od 195 milijuna povezani s izuzećem i ostalim posebnim stavkama. Stoga su na operativnu zaradu Siemens Energyja u fiskalnoj 2020. negativno utjecale posebne stavke u iznosu od oko 1,5 milijardi eura”, kazao je Bruch.

U usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine, kada je bilo velikih narudžbi u njihovim divizijama Gas and Power i SGRE, Siemens Energy ostvario je solidne rezultate i u četvrtom tromjesečju u 2020. godini.

Kako se predviđalo, ističu, nove su se narudžbe smanjile za 24% na sedam milijardi eura, prvenstveno zbog odgađanja uslijed Covida-19 u segmentu plina i električne energije. Prihod tvrtke Siemens Energy smanjio se za 8 posto na 7,6 milijardi eura u 4. kvartalu, na što je prvenstveno utjecao pad prihoda od 11% u segmentu plina i električne energije, a što pripisuju kašnjenjima i odgađanjima projekta. No, dodaju da je pad prihoda u SGRE segmentu bio puno umjereniji. SE je upravo angažiran na dva velika projekta morskih vjetroelektrana (offshore wind park), Sofia snage 1,4 GW u Velikoj Britaniji te njemačkom projektu TenneT u Sjevernom moru za koji rade već sedmu vjetrofarmu. Maria Ferrero, financijska direktorica (CFO) Siemens Energyja, istaknula je da je u tržišnom okruženju koje ostaje neizvjesno, SE ostvario solidno četvrto tromjesečje.

“I dalje se fokusiramo na zadatke, posebno pregledavajući sve poluge kako bismo poboljšali troškovnu učinkovitost koja povećava profitabilnost i novčani tijek. To je proces, iako već vidimo napredak i znamo da smo na dobrom putu”, kazala je Ferrero, a donosi Poslovvni dnevnik.

Promjena trendova
Bivši američki potpredsjednik Joe Biden preuzima kormilo Sjedinjenih Država kao čovjek struke i velikog vanjskopolitičkog iskustva i što je vrlo važno, iskrenog zanimanja za globalna pitanja.

Prije ulaska u Bijelu kuću gdje je do 2017. u dva mandata bio desna ruka predsjednika Baracka Obame, Biden je u američkom Senatu predsjedao Odborom za vanjsku politiku i u tom svojstvu putovao je u Irak i Afganistan kako bi se na terenu upoznao s činjenicama. Njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak se s radošću prisjetila redovitih sastanaka s potpredsjednikom Bidenom. “Dobro je poznavao Njemačku i Europu. Sjećam se dobrih sastanka i razgovora s njim”, rekla je Merkel kada je srdačno čestitala Bidenu na izbornoj pobjedi i naglasila “desetljeća njegova iskustva u vanjskoj politici”.

Biden je rekao da u vanjskoj politici “Sjedinjene Države želi ponovno posjesti na čelo stola, na mjesto s kojeg će se zajedno sa saveznicima i partnerima uhvatiti ukoštac s globalnim prijetnjama”. Operativna riječ mogla bi biti “stol” – jer Biden priznaje da je zajednički stol potreban. Nakon četiri godine gesla “Amerika na prvom mjestu”, sinonima za politiku Donalda Trumpa koji je odbacio i okrugli stol i usklađivanje sa saveznicima, očito je da će se Biden truditi da razbijene komade ponovno sastavi u cjelinu.

Tako je najavio da će Sjedinjene Države vratiti u Pariški sporazum o klimi “prvog dana na dužnosti”. Obećao je u “prvih 100 dana” sazvati globalni samit o klimi kako bi pritisnuo najveće svjetske odašiljače stakleničkih plinova da se pridruže SAD-u i obvežu na smanjenja emisija u postotcima znatno većima od obveza preuzetih 2015. kada se sporazum o klimi potpisivao. U kampanji je izabrani predsjednik obećao da će prvog dana na dužnosti vratiti SAD u Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) koju je Trump prekrižio i napustio usred globalne pandemije covida-19.

“Amerikanci su sigurniji kada je Amerika uključena u jačanje globalnog zdravlja”, smatra Biden. U prvoj godini na dužnosti Biden planira organizirati “svjetski samit o demokraciji kako bi se obnovio duh i zajednički rad nacija na ostvarenju slobodnog svijeta”.

Nadalje, izabrani predsjednik obećao je da će vratiti SAD u Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda. Kao predsjednički kandidat, Biden je najavio da će obnoviti američku podršku NATO-u kazavši da je američka privrženost tom 70 godina starom vojno-političkom savezu “sveta, a ne transakcijska”, suprotno od njegova prethodnika koji je savez shvaćao kao osiguravajuće društvo s rokovima dospijeća. “NATO je u samom središtu američke nacionalne sigurnosti, on je utvrda ideala liberalne demokracije – savez vrijednosti koje ga čine daleko trajnijim, pouzdanijim i snažnijim nego što je partnerstvo izgrađeno prisilom ili novcem”, rekao je Biden.

Naravno, dio Bidenova jačanja NATO-a slanje je poruke Moskvi. “Kako bi odgovorili na rusku agresiju, moramo zadržati oštrinu naših vojnih kapaciteta, ali i jačati sposobnosti u odgovoru na netradicionalne prijetnje, poput dezinformiranja i kibernetičkog kriminala”. Biden je bio američki potopredsjednik kad je Rusija anektirala Krim i odvela odnose Moske i Washingtona na najnižu razinu od hladnog rata.

Unatoč oprezu prema Moskvi, Biden je obećao raditi na obnovi sporazuma Novi START koji je “sidro strateške stabilnosti između Sjedinjenih Država i Rusije”. Taj sporazum o smanjenju nuklearnog naoružanja temelj je za buduće sporazume o kontroli naoružanja, govorio je Biden u kampanji.

Kad je o Kini riječ, Biden je smatra najvažnijom prijetnjom dugoročnim američkim interesima, a riječ je o jednom od rijetkih stajališta u kojem su demokrati i republikanci suglasni što znači da se pristup prema Pekingu neće mijenjati, ali hoće metoda i ton.

Biden je optužio Kinu za krađu američke tehnologije i intelektualnog vlasništva i službenom Pekingu zamjera što svojim državnim tvrtkama osigurava nepoštenu prednost dajući im subvencije. No umjesto da američku zabrinutost izražava jednostrano kao Trump, Biden predlaže izgradnju savezničke koalicije koja će se suprotstaviti Kini u stvarima s kojima se s njom ne slaže kao što su nepoštena trgovačka praksa i kršenja ljudskih prava.

S druge strane, surađivat će s Pekingom gdje je to potrebno kao što su klimatska pitanja, globalno javno zdravlje, neširenje oružja i čvrstina prema Sjevernoj Koreji.

Biden je obećao da će vratiti Sjedinjene Države u iranski nuklearni sporazum iz kojeg je Trump svoju zemlju jednostrano povukao, a koji je Biden u Obaminom drugom mandatu ispregovarao zajedno s drugim silama (Europska unija, Francuska, Kina, Njemačka, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo).

Taj sporazum spriječio je iranski razvoj nuklearnog oružja, ističe Biden koji smatra da je bila loša Trumpova odluka odbaciti takav sporazum kako bi pritisnuo Iran da preuzme dodatne obveze u pogledu balističkih projektila.

Biden je obećao vratiti se u taj sporazum “ako Teheran pristane ponovno poštivati njegove odredbe” iz te planira “odlučnom diplomacijom i podrškom saveenika jačati i proširiti sporazum pri čemu će učinkovito spriječiti Iran da razvija aktivnosti koje destabiliziraju”.

Iako izabrani predsjednik smatra da je Trumpov jednostrani pristup izraelsko-palestinskom sukobu otežao planove za postizanjem rješenja o dvije države, Biden ne planira vraćati američko veleposlanstvo u Tel Aviv iz Jeruzalema kamo ga je 2018. preselio Trump.

Biden uz to pozdravlja napore koje je Trump zadnjih mjeseci postigao u normalizaciji odnosa između Izraela i arapskih zemalja Perzijskog zaljeva. Obećao je da će trajno poštivati “američku predanost obrani izraelske sigurnosti”.

No nije propustio opomenuti Izrael zbog njegova postupanja prema palestinskim područjima pa je ranije ove godine rekao da “Izrael mora prestati prijetiti pripojenjem (palestinskih područja)” i prekinuti naseljavanje izraelskih doseljenika na tim područjima jer će “u protivnom ugušiti svaku nadu u postizanje mira”.

U pogledu američke vojne angažiranosti na Bliskom istoku, Biden je zagovornik vraćanja znatnog broja američkih vojnika s Bliskog istoka i Afganistana kako bi se fokus suzio na Al Kaidu i Islamsku državu. Najavio je i da želi okončati “vječne ratove “koje je SAD vodio u regiji”.Promjena trendova

Promjena trendova
Novi američki predsjednik Joe Biden još je prije nekoliko dana najavio da će, bude li izabran, njegov prvi predsjednički potez biti vraćanje SAD-a u Pariški sporazum o klimatskim promjenama, iz kojeg je Trump istupio.

Tim povodom za izjavu smo zamolili Zorana Tomića, direktora hrvatske podružnice globalne ekološke organizacije Greenpeace:

– Izbor Joe Bidena budi nadu u snažniju akciju za spas klime, ali rekao bih i za pravedniji svijet, jer znamo da su korijeni klimatske krize povezani s onim što zovemo „klimatska nepravda” – kaže Tomić, te nastavlja:

– Biden je dobio izbore na najambicioznijoj klimatskoj platformi od svih predsjedničkih kandidata u povijesti, pa je i logično da je najavio povratak SAD-a u Pariški sporazum kao jedan od prvih koraka nove američke vlade.

Naš sugovornik upozorava da „puka činjenica da Trump odlazi ne znači da je taj posao gotov”, budući da se, kako kaže, „obećanja iz izborne kampanje ne mogu uzeti zdravo za gotovo”.

– Široki pokret koji je doveo do micanja Trumpa sada mora svojim radom omogućiti ono što s obje strane Atlantika zovemo „zeleni i pravedni oporavak” – kaže Tomić, te naglašava važnost promjene odnosa prema najvećim svjetskim naftnim tvrtkama:

– Biden mora biti posebno jasan u odnosu na fosilnu industriju, jer vidimo da se oni sada pokušavaju prestrojiti uz njega i njegovu agendu, a znamo da su upravo najveće naftne kompanije – Exxon, BP, Shell – one koje su desetljećima najviše trovale okoliš i dovodile u pitanje znanstveni konsenzus da je upravo njihovo djelovanje motor klimatskih promjena i klimatske krize.

Direktor Greenpeacea za Hrvatsku ističe kako se u spašavanje klime mora uključiti čitav zapadni svijet:

– Ovo jest jedan korak prema izgradnji pravednije klime i pravednijeg društva, ali nije dovoljno da to čini SAD, već se tim ekološkim naporima mora pridružiti i Europa, što uključuje i sve njene članice, pa tako i Hrvatsku – zaključuje sugovornik Slobodne Dalmacije.

BlackRock
Skupina europskih i američkih investitora s ukupnom imovinom od 30.000 milijardi dolara, pozvala je SAD da se pridruži sporazumu o borbi protiv klimatskih promjena, jer je na snagu stupila odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da zemlja napusti taj sporazum.

Skupina čiji su članovi veliki investitori poput njujorškog BlackRocka, najvećeg svjetskog upravitelja imovinom, upozorila je da SAD riskira zaostatak u utrci za stvaranjem čišćeg globalnog gospodarstva napuštanjem Pariškog sporazuma iz 2015. godine.

Koalicija europskih i nekih američkih fondova pridružila se drugim skupinama investitora u Aziji, Australiji i Novom Zelandu u zajedničkom priopćenju u kojem se poziva na povratak SAD-a u Pariški dogovor. Priopćenje je objavljeno u srijedu ujutro, nakon što su zatvorena američka birališta, ukazujući kako povlačenje iz pariškog sporazuma ostaje sporno pitanje. BlackRock nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom.

Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden uoči predsjedničkih izbora u utorak rekao je da će zemlju vratiti u pariški dogovor. Trump je pak na prošlim izborima vodio kampanju s obećanjem da će izići iz sporazuma, govoreći da će sporazum pogoditi američko gospodarstvo. Pravila Ujedinjenih naroda obvezala su ga da pričeka 4. studeni 2019. kako bi započeo jednogodišnji postupak potreban za izlazak zemlje iz sporazuma. Nijedna druga zemlja nije otišla.

Izvršna direktorica skupine za zagovaranje održivosti Ceres Mindy Lubber, koja je također potpisala priopćenje, kazala je da je povlačenje iz Pariškog sporazuma “monumentalna pogreška”, ali je ukazala na klimatska obećanja američkih država i kompanija kao na znakove napretka

Obavijest UN-ue
Sjedinjene Države službeno su u srijedu istupile iz Pariškoga klimatskog sporazuma u borbi protiv klimatskih promjena, točno godinu dana nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa obavijestila Ujedinjene narode o izlasku SAD-a.

SAD – najveće svjetsko gospodarstvo i druga najveća zemlja u emisiji stakleničkih plinova nakon Kine – prva je država koja je napustila sporazum što su ga 2015. godine potpisale gotovo sve zemlje. Taj potez dovodi Trumpovu administraciju u sukob sa svim saveznicima i glavnim konkurentima po pitanju klimatskih promjena.

Trump je odlučni protivnik sporazuma i povukao je ekološke propise, rekavši da oni koče poslovanje i omogućuju prednost ostalim zemljama. Više je puta dovodio u pitanje znanstvene spoznaje o klimatskim promjenama. Američki predsjednik prvi je put najavio povlačenje SAD-a 2017. godine. Ako bi bio ponovno izabran, SAD vjerojatno ne bi sudjelovao u međunarodnim naporima da uspori klimatske promjene barem sljedeće četiri godine.

Trumpov demokratski izazivač Joe Biden u međuvremenu je obećao da će se odmah pridružiti Pariškom sporazumu ako osvoji Bijelu kuću. Međunarodni klimatski znanstvenici upozoravaju da su potrebne drastične mjere kako bi se spriječilo da globalne temperature porastu više od 1,5 do 2 stupnja Celzijevih iznad predindustrijske razine, kako je navedeno u sporazumu.

Učinci klimatskih promjena već se osjećaju, s porastom razine mora, vremenskim nepogodama i umirućim koraljnim grebenima.