Klima

Angela Merkel
Svijet se mora u potpunosti promijeniti kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje, ali i pritom izbjeći duboke društvene podjele zbog klimatskih politika, kazala je u četvrtak na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu njemačka kancelarka Angela Merkel.

Postizanje europskog cilja zaustavljanja neto emisija CO2 zahtijevat će “transformativan proces povijesne prirode”, rekla je. Trebat će posve promijeniti način života i rada, ali u pitanju je “opstanak”, naglasila je.

Merkel je upozorila da bi klimatske politike mogle izazvati “velike napetosti” između ljudi koji žive u gradovima, gdje je lakše koristiti niskougljični prijevoz, i onih u ruralnim područjima, gdje su automobili neophodni. “Sada imamo svijet u kojem je izostanak komunikacije možda izraženiji nego tijekom Hladnog rata, kada je postojao redovit kanal za komuniciranje između različitih strana”, kazala je.

“To nas vodi izravno u katastrofu. To moramo prevladati”, kazala je, navevši kao primjer rastući jaz između mladih klimatskih aktivista i klimatskih skeptika.

Njemačka planira postupno ugasiti nuklearke do 2022., a do 2038. i elektrane na ugljen. Za energetske tvrtke i regije koje će u tom procesu biti na gubitku predviđene su kompenzacije od više milijarda eura.

Tema predsjedanje
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u utorak u Davosu da je dobro da Hrvatska tijekom svog predsjedanja EU-om stavlja fokus na države jugoistoka Europe, jer proces približavanja tih zemalja nije prioritetan za EU uz toliko drugih važnih tema.

U sklopu godišnjeg samita Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) Plenković je u Davosu, zajedno s brojnim čelnicima zemalja srednje i istočne Europe, sudjelovao na dva panela na teme “Diplomatski dijalog o zapadnom Balkanu” i “Generiranje rasta u srednjoj i istočnoj Europi”, te održao niz bilateralnih sastanaka.

“Nastojim kalibrirati očekivanja svih susjednih zemalja u ovoj godini od hrvatskoga predsjedanja EU-om, jer, realno govoreći, dobro je da Hrvatska stavlja fokus na države jugoistoka Europe uz ovoliko drugih važnih tema”, rekao je Plenković hrvatskim novinarima. “Da je netko drugi sada predsjedajući, sumnjam da bi ta tema bila aktualna. Dakle imate i završetak brexita, nove ugovorne odnose s Ujedinjenom Kraljevinom, sedmogodišnji proračun koji se treba usvojiti, konferenciju o budućnosti Europe, veliki paket zelenoga plana”, istaknuo je hrvatski premijer.

Plenković je dodao da je WEF odlična prilika za razgovor sa šefovima država i vlada, čelnicima međunarodnih organizacija i financijskih institucija, te “velikih kompanija koje su zainteresirane za suradnju”.

Za vrijeme predsjedanja važno je “dinamizirati odnose nama susjednih zemalja s Europskom unijom”. “Dosta su velika očekivanja od zagrebačkog sastanka na vrhu u svibnju. To je prigoda za, ja se nadam, deblokadu ove situacije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, da napravimo korak dalje i praktički u Zagrebu zacrtamo buduće odnose u sljedećem desetljeću sa svim državama u našem susjedstvu”, rekao je.

Hrvatski premijer održao je u Davosu bilateralne sastanke sa slovenskim premijerom Marjanom Šarecom i predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem, a uoči prvog panela nakratko je porazgovarao i sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je za beogradske medije njihov razgovor ocijenio kao “otvoren i prijatan”.

Govoreći o gospodarskom rastu u srednjoj i istočnoj Europi, te podršci proširenju EU-a na jugoistok Europe, Plenković je naglasio da Hrvatska, “s aspekta članice koja je koristila tek jednu financijsku perspektivu, razumije koliko je važna kohezijska politika kao jedan od instrumenata ulaganja i ravnomjernog regionalnog razvoja”. “Isto tako, važna je za jačanje tržišta rada, tržišta kapitala i svega onoga što kreira pouzdan, predvidljiv pravni okvir za veća ulaganja, a time i nova radna mjesta, veći gospodarski rast i bolji standard svih ljudi u srednjoj i istočnoj Europi”, rekao je. “To su bile ključne poruke”, dodao je.

Hrvatski premijer također se osvrnuo na opće naglaske s ovogodišnjeg Davosa, ocijenivši pozitivnim novi pristup WEF-a, a to je “svojevrsni kapitalizam dionika”. “Riječ je o društveno odgovornom gledanju na kapitalizam, na aktere u globalnom tržištu koji moraju imati osjećaj i za socijalne elemente i za klimatske promjene, što je jedna važna poruka i u biti na tragu onoga što se radi na razini UN-a i onoga što se radi na razini EU-a”, rekao je Plenković, a prenosi Glasd Istre.

Javni dug na razini Europske unije i eurozone mjeren udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) u trećem je kvartalu 2019. godine blago smanjen u odnosu na prethodna tri mjeseca a Hrvatska se svrstala među zemlje EU-a s najvećim padom, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Na kraju trećeg tromjesečja 2019. godine, bruto dug opće države na razini EU-a iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 80,1 posto, što znači da je za 0,3 postotna boda niži u usporedbi s prethodna tri mjeseca. Jednako toliko smanjen je i u eurozoni, skliznuvši na 86,1 posto BDP-a, pokazuju izračuni europskog statističkog ureda.

Hrvatska je prema najnovijim podacima Eurostata krajem trećeg kvartala 2019. imala javni dug u visini 74,9 posto BDP-a, odnosno za 1,2 postotna boda manji nego u drugom tromjesečju. Time je, uz još osam zemalja, izdvojena u skupinu onih s najvećim padom udjela duga u BDP-u na tromjesečnoj razini.

Davos
Uspješnost američkog gospodarstva pod sadašnjom vladom model je koji svijet treba slijediti, rekao je u utorak američki predsjednik Donald Trump na Svjetskom ekonomskom forumu, i odbacio upozorenja ekoloških aktivista koje je nazvao “vječnim prorocima katastrofe”.

Trump je u švicarskom Davosu u govoru pred čelnicima država i korporacija preuzeo zasluge za deregulaciju američkog gospodarstva, postizanje trgovinskih sporazuma i stvaranja poslovnih prilika za obične radnike i njihove obitelji, piše njemačka agencija dpa. “Godine ekonomske stagnacije zamijenio je bujajući gejzir gospodarskih prilika”, kazao je Trump.

“Vrijeme za skepticizam je prošlo”, poručio je onima koji nemaju povjerenje u njegovu vladu.

“Svim tvrtkama koje traže priliku za uspjeh (poručujem), nema boljeg mjesta za to nego što su Sjedinjene Države”, rekao je.

Američki čelnik rekao je da su nedavno potpisani trgovinski sporazumi s Kinom te s Kanadom i Meksikom model za 21. stoljeće, prenosi Reuters.

Zahvalio je prekooceanskim tvrtkama na investiranju u SAD pa naglasio da njegova država gospodarski stoji puno bolje nego što je očekivao kad je prije tri godine preuzeo vlast.

Na skupu koji će obilježiti pitanje klimatskih promjena i na kojem drugu godinu zaredom sudjeluje ekološka aktivistica Greta Thunberg, Trump je govorio o ekonomskoj važnosti nafte i plina i hvalio energetsku neovisnost svoje zemlje.

Mlada Šveđanka bila je u publici tijekom govora američkog predsjednika koji je najavio da će se SAD pridružiti inicijativi WEF-a o sadnji bilijuna stabala. “Velik sam pobornik okoliša. Želim najčišću vodu i zrak”, rekao je Trump, ali je ekološke aktiviste prozvao “vječnim prorocima katastrofe”.

“Moramo odbaciti vječne proroke katastrofe i njihova apokaliptična predviđanja”, kazao je Trump, kao ga citira francuska agencija France presse. Dodaje da Greta Thunberg treba poslije podne u Davosu otvoriti panel pod naslovom “Izbjheći klimatsku apokalipsu”.

Nobelom nagrađen ekonomist Joseph Stiglitz, također prisutan u Davosu, ocijenio je da je Trump svojim govorom lažno prikazao stanje američke ekonomije. Kritizirao je nadalje Trumpa jer se u govoru nije osvrnuo na pitanje klimatskih promjena. “Kao da ono što vidimo svojim očima nije pred nama. To je nevjerojatno”, rekao je ekonomist Stiglitz.

Izravna inozemna ulaganja u svijetu gotovo su stagnirala u prošloj godini u okruženju slabijeg gospodarskog rasta i trgovinskih napetosti a u Europskoj uniji snažno su pala pod utjecajem postrožene kontrole, pokazuje u utorak objavljeno izvješće Ujedinjenih naroda.

Ukupna je vrijednost izravnih inozemnih ulaganja u svijetu u prošloj godini iznosila 1.390 milijardi dolara, procjenjuju u UNCTAD-u. To je jedan posto manje u odnosu na revidiranih 1.410 milijardi dolara u godini ranije.

Kada se isključe oscilacije prouzročene jednokratnim transakcijama i financijskim tokovima unutar kompanija, porasle su pet posto, što pokazuje da nastavak razdoblja stagnacije u proteklih deset godina, ističu u UNCTAD-u.

Ulaganja u razvijene zemlje smanjila su se šest posto, na 643 milijarde dolara, novu najnižu razinu otkada u UN-u prate te podatke.

Zemlje u razvoju bilježile su stagnaciju, privukavši 695 milijuna dolara ulaganja. Pritom su azijske zemlje u razvoju ponovo privukle trećinu ukupnih svjetskih ulaganja, unatoč 6-postotnom padu u odnosu na 2018. godinu. laganja u tranzicijske zemlje poskočila su za dvije trećine, na 57 milijardi dolara.

U skupini razvijenih zemalja trend je u prošloj godini diktirala dinamika u Europskoj uniji gdje su ulaganja potonula 15 posto, na 305 milijardi dolara, uz snažne oscilacije u pojedinim zemljama-članicama, ističu u UNCTAD-u.

Europska unija u cjelini i pojedine zemlje postrožile su provjeru inozemnih ulaganja, u prvom redu zbog “zabirnutosti za sigurnost”, podsjeća u izjavi za Reuters UNCTAD-ov direktor za ulaganja i poduzetništvo James Zhan.

To bi ih moglo stajati izravnih inozemnih ulaganja, posebno u tehnologiju, dodaje Zhan. U UNCTAD-u upozoravaju i na negativan utjecaj neizvjesnosti povezane s brexitom na ulaganja u Britaniju, koja su prošle godine pala šest posto, na 61 milijardu dolara.

SAD je pak zadržao poziciju zemlje s najvišim iznosom izravnih inozemnih ulaganja, od ukupno 251 milijardu dolara, u odnosu na 249 milijardi u godini ranije.

Kina je na drugom mjestu s privučenih ukupno 140 milijardi dolara izravnih inozemnih ulaganja, što također signalizira stagnaciju u odnosu na prethodnu godinu. U UNCTAD-u izdvajaju prepolovljena ulaganja u Hong Kong, na 55 milijardi dolara, zbog političkih nemira. Naglašava ipak da je gospodarstvo Hong Konga solidno i dugoročno atraktivno za međunarodna ulaganja.

U 2020. ulaganja bi mogla blago porasti zahvaljujući umjerenom gospodarskom rastu kojem bi potporu trebalo pružiti stišavanje napetosti u američko-kineskim odnosima, procjenjuju u UNCTAD-u.

Dobit kompanija trebala bi se zadržati na visokoj razini a pojavile su se i naznake stišavanja trgovinskih napetosti.

Očekivanja ipak prigušuju izraženi geopolitički rizici i jačanje protekcionističkih pritisaka, napominju u UNCTAD-u, podsjećajući na 22-postotno smanjenje najavljenih investicija u nove kapacitete (greenfield) u 2019. godini.

Klaus Schwab
Predsjednik WEF-a Klaus Schwab izjavio je u razgovoru za Associated Press kako je Trump dobrodošao zbog svoje uloge na svjetskoj političkoj pozornici.

“Mislim da su oba mišljenja neophodna”, naglasio je Schwab. Utemeljitelj WEF-a ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike. Na konferenciji za tisak prošli tjedan podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”.

“Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je tom prilikom Schwab. “Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život – samo se prisjetite požara koji divljaju Australijom”, upozorio je Schwab, prenosi Reuters. Program ovogodišnjega sastanka organiziran je i oko koncepta “dioničkog kapitalizma” prema kojemu treba uzeti u obzir interese svih dionika, odnosno čimbenika i interesnih skupina, za razliku od “dioničarskog kapitalizma” u kojemu se tvrtkama upravlja samo na temelju interesa vlasnika dionica. Schwab već duže vrijeme promovira tu ideju kao način da se tvrtke natjera da se odgovorno ponašaju prema društvu i okolišu, a ne samo prema dioničarima.

Prvi čovjek WEF-a ističe kako sve više kompanija uviđa prednosti ESG modela (ekološko, društveno i korporativno upravljanje). “Kompanije prepoznaju da je činiti dobro preduvjet za dugoročni opstanak”, naglasio je Schwab. Krajem prošloga tjedna Schwab i čelnici Bank of America i nizozemske prehrambene kompanije Royal DSM uputili su zajedničko otvoreno pismo liderima kompanija od kojih traže postavljanje cilja o dostizanju nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. ili ranije.

Uz to, Klaus Schwab je najavio da će na samitu biti pokrenuta globalna inicijativa u sklopu koje će tijekom sljedećeg desetljeća milijarda ljudi biti osposobljena za suočavanje s digitalizacijom posredovanim promjenama na radnom mjestu, kao i novi plan sadnje bilijun stabala do 2030. godine. Osim klime, u Davosu će se još raspravljati usporavanje globalnog rasta, trgovinski ratovi te sukobi i napetosti na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i u istočnoj Aziji.

Svjetski gospodarski forum ponosan je na svoju sad već 50-godišnju ulogu njegovatelja diplomatskih rješenja, među kojima je i govor ministra vanjskih poslova Zapadne Njemačke Hansa-Dietricha Genschera 1987., koji je smatran presudnim za okončanje Hladnoga rata, prenosi agencija dpa. Godinu dana kasnije, sastanci turskih i grčkih čelnika u Davosu pridonijeli su sprječavanju rata između dvaju sredozemnih rivala. Povrh toga, godišnji samit svjetske elite u Švicarskoj pridonio je rađanju nekoliko međunarodnih inicijativa, kao što je skupina G20 vodećih razvijenih i gospodarstava u razvoju.

Globalni savez za cjepiva (GAVI) i Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije (GFATM) također su inicirani u Davosu. Bez obzira na ta postignuća, kritičari Davos smatraju mjestom na kojemu se svjetske elite igraju velikim novim idejama, ali bez konkretnih rezultata. Svjetskom gospodarskom forumu često se predbacuje da proizvodi puno buke, ali malo konkretnih rezultata. Organizatori godišnjega samita u Davosu stoga njegov 50. rođendan planiraju proslaviti s opipljivim rezultatima, donosi Poslovni dnevnik.

Greta
Add content here
 Mlada aktivistkinja Greta Thunberg poručila je ekonomskoj i političkoj eliti u Davosu da “u praksi ništa nije napravljeno za klimu”, čak i nakon višemjesečne masovne mobilizacije mladih širom svijeta.

“Klima i životna sredina su danas vruća tema, ali u praksi ništa nije napravljeno”, rekla je Greta Thunberg na okruglom stolu o okviru Svjetskog ekonomskog foruma. Ona je navela da se emisija CO2 nije smanjila i upozorila da se problem neće riješiti ako ga ne budemo tretirali kao pravu krizu.

Prvog dana Foruma očekuje se obraćanje američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nije poznato hoće li biti prilike za susret švedske ekološke aktivistkinje i američkog predsjednika koji imaju oprečne stavove o klimi.

U Davosu je i Andrej Plenković. Tijekom boravka u Davosu hrvatski premijer će održati niz bilateralnih sastanaka. Sastat će se s kosovskim predsjednikom Hashimom Thacijem, predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevim, gruzijskim premijerom Giorgijem Gaharijom, bugarskim premijerom Bojkom Borisovom, predsjednikom vlade Nizozemske Markom Rutteom, potpredsjednikom vlade Vijetnama Truongom Hoa Binhom te ministrom gospodarstva i financija Francuske Brunom Le Maireom.

Također, susrest će se i s glavnim tajnikom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom, glavnim tajnikom Europske konfederacije sindikata Lucom Visentinijem, predsjednikom Europskog istraživačkog vijeća Maurom Ferrarijem, dekanom INSEAD-a Singapore Ilianom Mihovom, izvršnom direktoricom MMF-a Kristalinom Georgievom, izvršnom direktoricom Visa Europe Charlotte Hogg, predsjednikom EIB-a Alexanderom Stubbom te predsjednicom Uprave tvrtke Booking.com Gillian Tans.

Po prvi put nakon godinu dana će se rječiti američki predsjednik Donald Trump i švedska aktivistica za zaštitu klime Greta Thunberg ponovo naći u isto vrijeme na istom mjestu. Ali, klima će biti samo jedna od tema.

Švedska aktivistica za zaštitu klime Greta Thunberg vraća se u Davos kako bi na Svjetskom gospodarskom forumu 2020. (SGF) zastupala svoje oštre i jasne zahtjeve: da se prestane s “ludilom” korištenja fosilnih izvora energije. Thunberg se time obraća prije svega američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, ali ne samo njemu. On je u prošlosti pokušao aktivisticu za zaštitu klime prikazati smiješnom i tvrdi da ova tinejdžerica ima “problem s kontroliranjem svoje srdžbe”. Trump pripada među najistaknutije skeptike u vezi s klimatskim promjenama i ponovo dolazi u Davos. Prošle godine nije bio zbog prijepora oko američkog državnog proračuna.

Bit će to prvi put nakon prošlogodišnjeg UN-ovog summita o klimatskim promjenama u New Yorku da Thunberg i Trump nastupaju na istom sastanku. Tamo je primijećeno kako je Thunberg s prezirom gledala prema Trumpu kad su se dva puta slučajno susreli.

Kasnije je Thunberg, nakon što ju je magazin Time proglasio “Osobom godine 2019.”, na BBC-u rekla da “nikad ne bi gubila vrijeme” kako bi na UN-ovom summitu s Trumpom razgovarala o klimatskim promjenama. “Iskreno rečeno, vjerojatno ne bih ništa rekla. On očito ne sluša znanstvenike ili stručnjake, zašto bi mene saslušao?”

Thunberg, koja je prošle godine rekla da “naša kuća gori”, naišla je na razumijevanje organizatora SGF-a. Među njima je i 81-godišnji utemeljitelj SGF-a Klaus Schwab.

“Želimo što se tiče klimatskih promjena da ne dođemo do točke s koje nema povratka”, rekao je Schwab novinarima prošlog utorka. “Ne želimo sljedećoj generaciji ostaviti svijet koji će biti sve neprikladniji za život. Sjetite se samo masovnih požara u Australiji.”

Godišnji izvještaj o rizicima koji je SGF objavio u utorak označio je posljedice klimatskih promjena i druge prijetnje zbog stanja okoliša opasnijim od geopolitičkih napetosti i cyber-napada. Po prvi put se među pet najvećih opasnosti navodi opasnost problema s okolišem: od ekstremnih vremenskih nepogoda do neuspjeha gospodarstva i vlada da ublaže posljedice klimatskih promjena i prilagode se promijenjenim uvjetima u okolišu.

Glavna tema ovogodišnjeg SGF-a je održivost, a on se održava u vrijeme sve veće nesloge i razjedinjenosti država i trgovaca, što bi moglo ubrzati klimatske promjene.

Susret bi trebao otvoriti novo značenje klasičnom kapitalizmu. Umjesto kapitalizma koji služi interesima dioničara trebalo bi se raditi o modelu koji ima u vidu interese interesnih skupina, dakle svih onih koji su u širem smislu zainteresirani za neko poduzeće – dakle ne samo dioničari, nego i zaposlenici ili korisnici usluga. To je koncept po kojem poslovi ne služe samo vlasnicima nego općem dobru.

“Tko posluje mora u vidu imati dioničarski kapitalizam”, kaže Klaus Schwab. “To znači da se ne radi samo o maksimiranju profita nego u suradnji s vladom i društvom treba koristiti svoje sposobnosti kako bi se suočilo sa zadaćama ovog desetljeća. Oni koji djeluju moraju aktivno doprinositi složnosti i održivosti svijeta.”

Na ovom sastanku se očekuje oko 3.000 sudionika iz gotovo 120 zemalja. Udio žena je 25 posto. Svoj dolazak je najavilo 53 predsjednika država i vlada, među kojima su Guiseppe Conte iz Italije, Angela Merkel iz Njemačke, Donald Trump iz SAD-a, Andrej Plenković iz Hrvatske…

Osim toga na sastanku će biti 1.700 šefova poduzeća i predsjednici uprava osam od deset najvrjednijih poduzeća na svijetu. Bit će održano više od 350 sjednica. Zanimljivo je da 88 posto automobila koji će biti korišteni za SGF imaju hibridni ili električni pogon.

Susret koji se ove godine održava 50. put često je kritiziran zbog štete za okoliš, prije svega zbog udaljenosti koje sudionici prijeđu da bi došli u švicarska brda.

Ali, SGF tvrdi da je najmanje štetan međunarodni summit. Obećaje kupovinu prava na zagađenje kako bi bilo kompenzirano zagađenje zbog zrakoplovnih letova, koriste se električni automobili, hrana se nabavlja u regiji.”To je nešto što uzimamo jako ozbiljno”, kaže managing director SGF-a Adrian Monck. “Nema ništa gore nego kad neka organizacija prepozna neki problem i onda ništa ne poduzme.”

Osim toga Forum planira uz pomoć privatnih i javnih fondova pobrinut se za sađenje bilijun (1.000.000.000.000) sadnica drveća u idućih deset godina. Susret koji danas počinje i traje do petka skreće pozornost na teme kao što su globalni trgovinski ratovi, nejednakost, rekordno zaduženje i geopolitičke napetosti na Bliskom i Srednjem istoku.

Očekuju se vodeći političari iz Iraka, palestinskih područja, Pakistana i Afganistana. Iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif neće doći zbog prosvjeda u njegovoj zemlji nakon rušenja ukrajinskog zrakoplova. Ali, njegov izostanak zacijelo ima veze s povećanjem napetosti na Srednjem istoku nakon američke likvidacije iranskog generala Kasema Sulejmanija početkom ovog mjeseca, donosi DW.

 

WEF
Jubilarni 50. godišnji samit Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koji počinje u ponedjeljak u Davosu, i ove će godine okupiti pripadnike svjetske političke i gospodarske elite koji će u idiličnom alpskom okruženju imati priliku razmijeniti mišljenja o najaktualnijim globalnim izazovima.

Uz neke od najmoćnijih čelnika svijeta, među kojima su američki predsjednik Donald Trump i njemačka kancelarka Angela Merkel, na petodnevnom samitu koji se od 1971. svake godine održava u tom selu u švicarskim Alpama sudjelovat će i hrvatski premijer Andrej Plenković. Kako je najavljeno, Plenković će u utorak i srijedu u Davosu sudjelovati u tri rasprave, a također bi trebao održati niz bilateralnih sastanaka s uglednim svjetskim državnicima i gospodarstvenicima.

Očekuje se da će sudionici najpoznatijeg foruma svjetske elite, koji se ove godine u švicarskom zimovalištu održava od 20. do 24. siječnja, voditi rasprave o nizu tema, među kojima su klimatske promjene, usporavanje globalnog rasta, trgovinski ratovi, te sukobi i napetosti na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i u istočnoj Aziji, piše WEF..

U ponedjeljak će WEF biti formalno otvoren govorima utemeljitelja foruma Klausa Schwaba i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, te prigodnim koncertom povodom 250. obljetnice rođenja Ludwiga von Beethovena. Radni dio samita počinje u utorak kada se, između ostaloga, očekuje govor američkog predsjednika Trumpa.

Kako se globalna moć više ne mjeri samo vojnom ili gospodarskom snagom već jednako tako i utjecajem na društvenim medijima, ton sastanka mogla bi odrediti još jedna slavna sudionica, 17-godišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg. U otvorenom pismu objavljenom uoči Svjetskog gospodarskog foruma, Thunberg i skupina mladih aktivista za klimu zatražili su hitnu globalnu obustavu subvencioniranja i ulaganja vezanih uz fosilna goriva. “U slučaju nužde, potrebno je iskoračiti iz zone ugode i donositi odluke koje ne moraju biti osobito ugodne”, stoji u njihovom otvorenom pismu objavljenom u britanskom Guardianu.

Svjetskom gospodarskom forumu često se predbacuje da proizvodi puno buke, ali malo konkretnih rezultata. Dok globalna mladež zahtijeva aktivno suočavanje s klimatskim promjenama i drugim gorućim problemima, organizatori godišnjega samita u Davosu njegov 50. rođendan planiraju proslaviti s opipljivim rezultatima.

Utemeljitelj WEF-a, 81-godišnji Schwab, koji svake godine na svoj forum poziva svjetsku političku, gospodarsku i intelektualnu elitu, ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike. Na konferenciji za tisak prošli tjedan podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”. “Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je tom prilikom Schwab. “Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život – samo se prisjetite požara koji divljaju Australijom”, upozorio je Schwab, prenosi Reuters.

U fokusu radnog dijela samita, od utorka do petka, bit će i druge goruće teme, među kojima usporavanje globalnog gospodarskog rasta, trgovinski ratovi, geopolitičke napetosti u Istočnoj Aziji i bliskoistočne žarišne točke, stoji na stranici WEF-a.

Popis sudionika uključuje čelnike država i vlada iz Jordana, Palestine, Iraka, Afganistana i Pakistana, ali uz jednu upečatljivu odsutnost: svoju nazočnost na jubilarnom 50. sastanku u Davosu otkazao je iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Javad Zarif. To znači da islamska regionalna sila uključena u rastući nuklearni sraz sa svjetskim silama i različite bliskoistočne krize neće imati svojega predstavnika na ovogodišnjem WEF-u.

Svjetski gospodarski forum ponosan je na svoju sad već 50-godišnju ulogu njegovatelja diplomatskih rješenja, među kojima je i govor ministra vanjskih poslova Zapadne Njemačke Hansa-Dietricha Genschera 1987., koji je smatran presudnim za okončanje Hladnoga rata, prenosi agencija dpa. Godinu dana kasnije, sastanci turskih i grčkih čelnika u Davosu pridonijeli su sprječavanju rata između dvaju sredozemnih rivala.

Povrh toga, godišnji samit svjetske elite u Švicarskoj pridonio je rađanju nekoliko međunarodnih inicijativa, kao što je skupina G20 vodećih razvijenih i gospodarstava u razvoju. Globalni savez za cjepiva (GAVI) i Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije (GFATM) također su inicirani u Davosu. Bez obzira na ta postignuća, kritičari Davos smatraju mjestom na kojemu se svjetske elite igraju velikim novim idejama, ali bez konkretnih rezultata. Schwab ulaže velike napore kako bi dokazao suprotno.

Program ovogodišnjega sastanka organiziran je oko koncepta “dioničkog kapitalizma” prema kojemu treba uzeti u obzir interese svih dionika, odnosno čimbenika i interesnih skupina, za razliku od “dioničarskog kapitalizma” u kojemu se tvrtkama upravlja samo na temelju interesa vlasnika dionica. Schwab već duže vrijeme promovira tu ideju kao način da se tvrtke natjera da se odgovorno ponašaju prema društvu i okolišu, a ne samo prema dioničarima.

Uz to, najavio je da će na samitu biti pokrenuta globalna inicijativa u sklopu koje će tijekom sljedećeg desetljeća milijarda ljudi biti osposobljena za suočavanje s digitalizacijom posredovanim promjenama na radnom mjestu, kao i novi plan sadnje tisuću milijarda stabala do 2030.

Andrej Plenković
Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovat će u utorak i srijedu na jubilarnom 50. godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u Davosu tijekom kojega će održati niz bilateralnih sastanaka s visokim međunarodnim političkim i gospodarskim dužnosnicima.

Najpoznatiji samit svjetske elite u švicarskom zimovalištu slavi 50 godina postojanja, a i ove će godine sudionici voditi rasprave o nizu tema, među kojima su klimatske promjene, usporavanje globalnog rasta, trgovinski ratovi, te sukobi i napetosti na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i u istočnoj Aziji.

Kako je u nedjelju priopćeno iz hrvatske vlade, Plenković će na sastanku WEF-a sudjelovati u tri rasprave. U utorak će sudjelovati na sastanku “Dijalog o zapadnom Balkanu”, koji će moderirati predsjednik WEF-a Borge Brende, a na kojem će sudjelovati i bugarski premijer Bojko Borisov, slovenski premijer Marjan Šarec, predsjednik Kosova Hashim Thaci, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić te mnogi drugi.

Istoga dana Plenković će sudjelovati na radnom sastanku na temu “Generiranje rasta u srednjoj i istočnoj Europi”, zajedno s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, predsjednikom Poljske Andrzejem Dudom, predsjednikom Litve Gitanasom Nausedom te srbijanskim predsjednikom Vučićem, doznaje se iz vlade.

Isto tako, u utorak će sudjelovati na večeri koju priređuje osnivač i izvršni direktor WEF-a Klaus Schwab. U srijedu će premijer Plenković sudjelovati na neformalnom okupljanju svjetskih gospodarskih lidera na temu “Uzlazna Europa”.

Ovogodišnji jubilarni sastanak u Davosu ugostit će niz uglednih državnika, gospodarstvenika, aktivista i znanstvenika. Između ostalih, na sastanku u Davosu sudjelovat će američki predsjednik Donald Trump, njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i mlada švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg.

Tijekom boravka u Davosu hrvatski premijer će održati niz bilateralnih sastanaka. Sastat će se s Thacijem, predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevim, gruzijskim premijerom Giorgijem Gaharijom, bugarskim premijerom Borisovom, predsjednikom vlade Nizozemske Markom Rutteom, potpredsjednikom vlade Vijetnama Truongom Hoa Binhom te ministrom gospodarstva i financija Francuske Brunom Le Maireom.

Također, susrest će se i s glavnim tajnikom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom, glavnim tajnikom Europske konfederacije sindikata Lucom Visentinijem, predsjednikom Europskog istraživačkog vijeća Maurom Ferrarijem, dekanom INSEAD-a Singapore Ilianom Mihovom, izvršnom direktoricom MMF-a Kristalinom Georgievom, predsjednikom Uprave Applea Timom Cookom, izvršnom direktoricom Visa Europe Charlotte Hogg, predsjednikom EIB-a Alexanderom Stubbom te predsjednicom Uprave tvrtke Booking.com Gillian Tans, doznaje se iz vlade.

Kvaliteta zraka
Ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić izrazio je u četvrtak zabrinutost zbog loše kvalitete zraka koja je pogodila dijelove Zagreba, istaknuvši kako se kratkoročno po tom pitanju ne može napraviti ništa.

“Jesam li zabrinut, jesam, ali to je nešto što se događa iz godine u godinu. Loše atmosferske prilike u kombinaciji s činjenicom da smo usred ogrjevne sezone. Čitav niz ložišta na biomasu, transport, sve to utječe na činjenicu da kvaliteta zraka nije najbolja, odnosno da je loša u ovom trenutku”, izjavio je Ćorić uoči sjednice Vlade.

Ustvrdio je da je javnost o lošoj kvaliteti zraka na vrijeme obaviještena. “Ovo nije ništa što je van standardnih godišnjih gabarita, jednostavno imate određen broj dana tijekom godine kada imamo maglu i atmosferske prilike takve da i zima i ogrjevna sezona utječu na to da je količina i koncentracija PM10 čestica iznad graničnih vrijednosti”, rekao je Ćorić.

Dodao je kako po tom pitanju kao ministar zaštite okoliša ne može ništa. “Kako možemo svi dugoročno nešto napraviti? Možemo prijeći na električna vozila i tako da prijeđemo na ogrjev, odnosno goriva koja ne proizvode onečišćenje”, dodao je.

Napomenuo je je kako je od energije koju trošimo čak 30 posto iz obnovljivih izvora energije. “Mi smo tu daleko iznad europskog prosjeka”, naglasio je Ćorić.

Nije precizirao kada će javnost znati gdje će Hrvatska skladištiti svoj nuklearni otpad iz Nuklearne elektrane Krško. “U narednom razdoblju, a ovo je treća revizija, riječ je o tehničkim detaljima, o pitanjima koja su dogovorena i usklađena između hrvatske i slovenske strane i tu nema prijepora”, rekao je ministar.

Dogovor hrvatske i slovenske strane po pitanju zajedničkog odlaganja na području Vrbine u Sloveniji nije urodio plodom, a Čorić kaže kako su spremni ići u smjeru alternativnog rješenja. “Otvorit ćemo mogućnost dodatnih razgovora sa slovenskom stranom u narednom razdoblju”, dodao je.

Kratko je komentirao kako nije do kasno u noć gledao saborsku rasrpavu o opozivu ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, ističući da će HDZ nakon svojih unutarstranačkih izbora “izaći samo jači”. “Vidim iz medijskih najava da će izbori biti u redovnom roku, trenutak raspisivanja je nebitan”, zaključio je Ćorić.

Britanski znanstvenici vjeruju da su nedavni požari u Australiji naznaka onoga što bi u svijetu ubuduće moglo postati uobičajeno ako se temperatura poveća za 3 Celzijeva stupnja.

I premda su na početak požara koji haraju Australijom utjecali prirodni vremenski obrasci, znanstvenici kažu da golemu ulogu u njihovoj razornosti ima globalno zatopljenje za koje je odgovoran čovjek.

Britanski istraživači proveli su brzu analizu utjecaja klimatskih promjena na rizik od izbijanje razornih požara diljem svijeta. U sklopu studije su pregledali 57 znanstvenih radova objavljenih nakon posljednjeg velikog pregleda klimatskih promjena iz 2013. godine.

Istraživanje EIB-a
Većina Kineza, Europljana i Amerikanaca namjerava ove godine manje putovati avionom na odmor kako bi se smanjila emisija štetnih plinova i spriječila katastrofalna promjena klime na Zemlji, pokazalo je u utorak istraživanje Europske investicijske banke (EIB).

Tako je 36 posto Europljana u anketi EIB-a navelo da su već manje putovali avionom za vrijeme praznika kako bi spriječili klimatske promjene. Njih 75 posto namjerava to učiniti i u 2020. godini. U Kini je broj ispitanika koji planiraju manje putovati avionom na odmor u ovoj godini iznosio 94 posto a u SAD-u 69 posto.

Na zrakoplovnu industriju otpada nešto manje od dva posto ukupne emisije štetnih plinova a kontrola zagađenja nužna je zbog njihova očekivanog povećanja i rasta broja putnika u zračnom prometu, podsjeća Reuters.

Anketa EIB-a obuhvatila je ukupno 30 tisuća ispitanika u 28 zemalja Europske unije, SAD-u i Kini. Provedena je u razdoblju od 27. rujna do 21. listopada prošle godine. Europljani i Kinezi smatraju klimatske promjene najvećom prijetnjom – ozbiljnijom od pristupa zdravstvenoj skrbi i prijetnje nezaposlenosti u EU, odnosno straha od financijske krize u Kini.

U SAD-u zauzele su drugo mjesto, nakon pristupa zdrastvenoj skrbi. Na trećem je mjestu strah od političke nestabilnosti. Dvije trećine Europljana, Amerikanaca i Kineza također smatra da svojim ponašanjem mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Više od trećine roditelja vjeruje da će njihova djeca snositi posljedice klimatskih promjena, pokazalo je istraživanje EIB-a.

Istraživanje je također pokazalo da 93 posto Kineza iz ekoloških razloga koristi javni prijevoz umjesto automobila. U Europi njihov udio iznosi 64 a u SAD-u 49 posto. Veliki broj ispitanika spreman je kupovati i manje plastičnih proizvoda kako bi smanjili zagađenje – u SAD-u njihov udio iznosi 81 posto, u EU 93 a u Kini 98 posto.

Spremni su smanjiti i konzumaciju crvenog mesa – čak 92 posto Kineza, 79 posto Europljana te 68 posto Amerikanaca, pokazalo je EIB-ovo istraživanje.

Maja Pokrovac za HRT
Zelena energija mogla bi tijekom sljedećih deset godina pokrivati 70 posto potreba – tako se govorilo prije šest godina. No koliko smo se približili spomenutim predviđanjima i je li se Hrvatska napokon uključila u zelenu Europu?

„Zeleni plan donosi najjači paket mjera reforme koju planira Europa. On zvuči ambiciozno, no oni ljudi, tvrtke ili države koji su se odlučili na obnovljive izvore energije tu priču žive više od desetljeća i za njih je to već stvarnost. Hrvatska pokazuje ambicioznija razmišljanja, ima potencijale i pokazuje ambicije kroz NECP, najznačajniji dokument na razini EU, sa zacrtanim ciljem od 36,4 posto udjela u OIE, dok je na razini EU 32 posto. Potencijal se vidi i kroz energetsku strategiju. Možemo jednu Dalmaciju, s obzirom na prilike koje ima u vjetru i suncu, u 10 godina uistinu učiniti sto posto obnovljivim, a ne da tijekom ljetnih mjeseci 60 posto energije uvozimo“, istakla je Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), gostujući u današnjoj emisiji Studio 4 na četvrtom programu HTV-a.

Govorila je o Europskom zelenom dogovoru, obnovljivim izvorima energije (OIE) i njihovom razvoju, financiranju projekata, nadolazećem premijskom sustavu te o potrebi mudrog promišljanja i ulaganja:

„Pojedine zemlje učinile su dobru energetsku tranziciju i sada one naprednije već izvoze zelenu energiju, a mi smo ti koji uvozimo. Energetika je područje po kojem se mjeri bogatstvo države, građana i standarda. Danas i naftne kompanije ulažu značajna sredstva u obnovljivu energiju, zemlje poput Indije i Kine žele se više osloniti na domaće resurse, zemlje koje imaju manje potencijala nego mi. Ako pogledate dalje svjetska kretanja, postoji cijeli niz offshore vjetroelektrana, Irci rade elektranu veličine 23 nogometna igrališta. To u ogromni GW. Svi kroče snažno jer bez ambicije ne možeš imati napredak i rast“, poentirala je Pokrovac.

Dakako, u svemu tome bitan je i novac. Kad je riječ o financiranju, podsjetila je plan reformi koje Europa planira koji naglasak stavlja na održiva ulaganja, a koji se ne oslanja samo javne investicije, nego i privatne:

„Potrebno je napraviti financijske mehanizme koji će privući i privatna ulaganja jer su ona nužna da bi se odradila tranzicija. Problem novaca ne postoji i mogu se napraviti financijski instrumenti za OIE. Potrebno se samo odlučiti želimo li uvoziti ili izvoziti energiju. Treba se mudro i strateški pozicionirati jer što je više različitih vlastitih izvora, veća je mogućnost upravljanja cijenama“, naglasila je.

Početkom 2000-ih, nastavila je, 70 posto građana bilo je za OIE, a onda je došlo razdoblje političkog manipuliranja i izgubio se interes. Danas, kaže, 93 posto građana želi zelenu energiju. U tom kontekstu, kako je istakla, Hrvatska mora omogućiti pristup svima zelenoj energiji: građanima, iznajmljivačima, OPG-ovima, poljoprivrednicima, tako da svi vide koristi za sebe.

Kada je riječ o investitorima, zastoju ulaganja i njihovom današnjem interesu, podsjetila je da od 2016. nije uređen zakonodavni okvir i u Hrvatskoj nemamo ni jedno ulaganje. Investitori su čekali, pripremali dokumentaciju i pozicije. No s NECP-om i Strategijom energetskog razvoja te pratećim zakonodavnim aktima vjeruje da će se to sada promijeniti:

“Ključan je premijski model koji zamjenjuje feed-in sustav i koji su odradile i druge zemlje. On kreće ove godine i dovest će nas u pojedinim OIE na tržišne osnove. Tijekom siječnja će premijski ići u e-savjetovanje, a do ljeta očekujemo prvi natječaj gdje će se projekti iz OIE moći javiti. Tranzicija se ne može zaustaviti. Možete je zadržavati, ali ne i izbjeći“, poručila je direktorica OIEH, a prenosi portal udruge.