Klima

Djeca izostaju iz škola, a u bolnicama nema dovoljno kreveta dok nezdravi smog obavija i guši Skoplje, što je makedonskome glavnom gradu priskrbilo etiketu najzagađenije europske prijestolnice.
To više nije ljudski”, kaže Marina, majka koja je prisiljena na dvomjesečni neplaćeni dopust kako bi sa svojim šesnaestomjesečnim sinom Davidom vrijeme mogla provoditi u bolnici. “Rođen je zdrav. A sada će se vjerojatno mučiti s astmom do kraja života”. Sin joj hospitaliziran zbog teške astme pogoršane toksičnim zrakom. David je jedno od više od stotinu djece smještene u skopskoj klinici za respiratorne bolesti. Najmlađem pacijentu tek su dva mjeseca.

Djeca i stariji najranjiviji su kada je posrijedi onečišćenje zraka, prouzročeno kombinacijom dima ogrjeva, teškom industrijom i ispušnim plinovima automobila. Važan je faktor i geografija, pošto prsten planina oko Skoplja zadržava smog u kotlini u kojoj je grad smješten. Prošli je tjedan dva uzastopna dana koncentracija čestica PM10 (manje od 10 mikrometara) u zraku bila četiri puta viša od dnevne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Vlada je, reagirajući na takvu situaciju, na dva dana zatvorila škole. Ujedno su privremeno obustavljeni svi građevinski radovi i naplate gradskog prijevoza kako bi se stanovnici potaknuli da je koriste osobne automobile. No mnogi stanovnici misle da je to tek ‘kap u moru’ koja ne utječe na rješavanje korijenskih uzroka problema koji grad more već godinama. “Dva dana bez nastave u tri mjeseca iznimnog onečišćenja. U kojem se paralelnom svemiru to može smatrati ozbiljnom mjerom?”, pita Dragi Zmijanac iz skupine za prava djece Megjashi.

“Redovito komuniciramo s bolnicama, nastavnicima i školama, a ovo je problem broj jedan u Makedoniji”, naglasio je. U međuvremenu, bolnice nemaju dovoljno kreveta za sve pacijente koji se žale na respiratorne tegobe, kaže Dejan Dokić, šef pulomološke i alergološke klinike u Skoplju. “Situacija nije dobra. U klinici više nemamo raspoloživih kreveta”.

Ljudima probleme stvaraju i čestice PM2,5, najmanje i najopasnije među zagađivačima zraka jer mogu prodrijeti duboko u pluća, čak i u krvotok. Podaci WHO-a pokazuju da je u Skoplju godišnja razina PM2,5 četiri puta viša od dopuštene. Vlada najvećim krivcem za onečišćenje smatra grijanje na drva i ugljen. Kritičari tvrde da iza toga stoji posvemašnji izostanak urbanog planiranja i rašireno siromaštvo, pošto je centralno grijanje dostupno samo u bogatijim dijelovima grada.

Po podacima UN-ova Programa za razvoj (UNDP), više od trećine stanovnika u centru Skoplja grije se na drva, što je i najmanje učinkovit način grijanja i najviše zagađuje. “Pošto se grijemo na drva, ljudi misle da ne marimo za okoliš, da smo divljaci”, kaže Velko Trajčev, građevinski radnik iz predgrađa. “To nije istina. Jednostavno nemamo drugu opciju da preživimo”.

Trajčev je samohrani otac, udovac, koji sa 150 eura plaće brine o dvjema kćerima. “Ne mogu si priuštiti niti da zagrijem cijelu kuću, a kamoli nešto drugo. Usto ne mogu ulagati u nešto što bi bilo prihvatljivije za okoliš. Prisiljen sam koristiti drva”.

Zamjenik makedonskog ministra okoliša Jani Jani Makraduli za sve okrivljuje prethodne vlade. “Ova vlada je naslijedila problem. I u rješavanju krećemo od nule”, kazao je. Vlada ima plan kako prepoloviti onečišćenje u iduće dvije godine. Dio plana je uvođenje plinskog grijanja u kućanstva.

Aktivisti za zaštitu okoliša upozoravaju i na industriju. “Skoplje je grad koji ima tvornice teških metala i kemikalija doslovno u centru”, rekla je Tatjana Grozdanovska. “A tu je i stotinu malih pogona i radionica koje pale loživo ulje, gume… Ne vidimo da gradski inspektori čine bilo što po tom pitanju”.

Zadnjeg dana Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u švicarskom Davosu, koji je okupio političke i poslovne čelnike, premijer Andrej Plenković sudjeluje u petak u panelu na temu “Stvaranje snažnog partnerstva za rast i mir na zapadnom Balkanu”, a održat će i nekoliko bilateralnih sastanaka.
Posebni naglasak na panelu posvećenom zapadnom Balkanu stavljen je na regionalnu stabilnost, jačanje trgovinske razmjene i konkurentnosti te ulazak u četvrtu industrijsku revoluciju. Ova rasprava, kao i dvije na kojima je Plenković sudjelovao u četvrtak, zatvorene su za javnost. Na taj se način stvara dojam ekskluziviteta i sudionici otvorenije raspravljaju o temi. Među sudionicima panela o zapadnom Balkanu su makedonski premijer Zoran Zaev, bosanskohercegovački premijer Denis Zvizdić i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Nakon panela, premijer Plenković održat će bilateralne sastanke sa Zvizdićem, irskim kolegom Leom Varadkarom i švicarskim predsjednikom Ueliem Maurerom. Kako je rekao novinarima u četvrtak, želi čuti iz prve ruke što o brexitu misli irski premijer, koji je izjavio jučer u Davosu kako brexit nije samo pitanje trgovine za Irsku nego je i “egzistencijalno pitanje”.

Neizvjesnost oko izlaska Britanije iz EU-a, trgovinski ratovi, klimatske promjene i usporeni rast dominiraju ovogodišnjim skupom u Davosu, a puno pozornosti posvećeno je i posljedicama najnovijih događaja u Venezueli. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je u četvrtak na dijalog kako bi se izbjegla eskalacija i spriječila katastrofa u Venezueli gdje se oporbeni čelnik proglasio predsjednikom, a što su priznale Sjedinjene Države, Kanada i većina latinskoameričkih zemalja.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je u petak u Davosu da Hrvatska i Srbija moraju imati mnogo bolje odnose ukoliko žele opstati te da cijela regija mora prestati razmišljati o prošlosti i okrenuti se budućnosti. “Ono što ne ide sjajno, zbog čega nisam sretan, to su politički odnosi u regiji”, rekao je Vučić u izjavi za Hinu i HRT na marginama skupa WEF-a u Davosu. “Tu uvijek ima bezbroj problema, viška prošlosti i manjka razmišljanja o budućnosti, ali je to valjda karakteristika svih nas i to je ono što ćemo morati mijenjati”, rekao je srbijanski predsjednik, koji je ranije s premijerom Andrejom Plenkovićem sudjelovao na panelu o zapadnom Balkanu i imao s njim priliku neformalno popričati.

Istaknuo je da su ekonomski odnosi puno bolji od političkog stanja u regiji. “Ja mislim da Srbi i Hrvati kao narodi, ne samo srpska i hrvatska država, bez obzira na emocije koje nisu uvijek dobre, moraju imati puno bolje odnose ukoliko želimo opstati jedni i drugi”, kazao je. Naglasio je da obje zemlje imaju užasnu demografiju i da se jako puno građana iseljava.

Manje zabijanja noževa u leđa

“Ako želimo opstati morat ćemo zajedno raditi, morat ćemo se približiti i to će se dogoditi”, rekao je Vučić. Dodao je da će Hrvati i Srbi naći puteve suradnje kada počnu manje razmišljati kako da “zabiju nož u leđa jedni drugima” i više se okrenu budućnosti. “Ja u to apsolutno vjerujem i ne zato što to govorim pred vama, to govorim svaki dan i u Beogradu”.

Za Srbiju su odnosi Beograda i Prištine, pak, goruće pritanje. Naglasio je da je kosovsko uvođenje carina na robu iz Srbije suprotno svim europskim normama. Kazao da je su mu u Davosu svi važni europski i svjetskih akteri rekli da su protiv tih pristojbi. “Da budem iskren, to je samo dodatni problem jer se onda pitam kako te pristojbe opstaju”.

Među drugim problemima spomenuo je novu inicijativu SDA da ocjeni ustavnost naziva Republike Srpske. “To je dejtonska kategorija, to je ustavna kategorija BiH i ne mogu to raditi i očekivati podršku svijeta”.

Najava Stranke demokratske akcije (SDA) o pokretanju postupka ocjene ustavnosti naziva entiteta Republika Srpska pred Ustavnim sudom BiH izazvala je burne reakcije u toj zemlji, uključujući osude iz međunarodne zajednice, no predsjednik najveće bošnjačke stranke Bakir Izetbegović u četvrtak je kazao kako je riječ o legitimnoj inicijativi čiji je cilj ukloniti očevidnu diskriminaciju nesrba koji žive u RS-u.

Pregovori o zaštiti klime vođeni u protekla dva tjedna u Poljskoj su ponovno bili teški. Bez obzira na sve, mamutske konferencije poput ove moraju se održavati i ubuduće.
Pitanje koje je ovih dana postavljao njemački stručnjak za klimu Hans Joachim Schellnhuber je opravdano: jesu li mamutske konferencije o klimi s tisućama sudionika i s neizbježnim pregovorima do duboko u noć na koncu dovoljne da se uhvatimo u koštac s globalnim klimatskim problemom?

Piše Jens Thurau za DW

Prije svega ako njihov rezultat shvaćaju samo stručnjaci i dok plinovi štetni za klimu od početka 90-tih, od kada se održavaju konferencije o klimi, neprestano rastu.

Proturječnosti između dramatičnih upozorenja znanstvenika i ono što političari rade za smanjenje klimatskih promjena, teško je shvatiti. U mnogim zemljama koje eksploatiraju ugljen, među kojima je i Njemačka, obnovljiva energija je u međuvremenu dosegla veliki udio u proizvodnji struje. Međutim, ugljen je i dalje jako jeftin sve dok staklenički plinovi ne budu dovoljno (visoko) oporezovani. Upravo takvom porezu i političkim odredbama o obustavi kopanja i upotrebe ugljena i nafte se protive arapske zemlje, SAD, Rusija, i zemlje na istoku Europe te nažalost i Njemačka.

I to bez obzira što stručnjaci znaju: dani ugljena se bliže kraju, a velike investicije skoro da se više i ne isplate. Međutim, ono što je važno je dnevni biznis. Širom svijeta se povećava broj automobila, aviona i brodova, a time i štetne emsiije. Zbog toga zaštita klime trenutno sporo napreduje.

Ima li koristi od mamutskih sastanaka? Možda bi bilo najbolje odgovor tražiti kod delegata Maršalskih otoka, Fidžija ili nekih afričkih država. Samo ovdje na UN-ovoj konferenciji o klimi oni imaju šansu da ih uopće netko čuje kada govore o prijetnjama njihovoj egzistenciji. U Katovicama ipak to nije u prvom planu: sve države zajedno do 2020. godine žele godišnje za zaštitu klime uložiti 100 milijardi dolara – svi zajedno. Procjenjuje se da 80 milijardi od te svote već sad stoji na raspolaganju. Novac, koji bez konferencija o klimi, uopće ne bi postojao.

Na kraju krajeva, sastanci o klimi spadaju među rijetke forume koji su preostali za multilateralni pokušaj rješavanja globalnih problema koji se održava pod okriljem UN-a. Zbog toga je glavni sekretar UN-a Antônio Guterres više puta pozvao delegate u Katovicama da postignu sporazum.

Možda će tek za nekoliko desetljeća biti jasno što su zaista donijele ovakve konferencije. Klimatske promjene su globalni problem i moguće ga je riješiti samo zajedno. To se često govori, a to je zaista točno. 2020. godine na snagu stupa Pariški sporazum. On je jedini instrument koji je ostao za međunarodnu zaštitu klime. Zbog toga se mamutske konferencije moraju i dalje održavati, bez obzira na sve nedostatke, stoji u komentaru DW-a.

Njemački proizvođač automobila Volkswagen proizvest će zadnju generaciju vozila koja koriste tehnologiju motora s unutarnjim sagorijevanjem u 2026. godini, objavio je poslovni direktor Michael Jost.
Volkswagen se odlučio na strateški pomak prema vozilima na baterije nakon skandala s krivotvorenjem podataka o emisijama štetnih ispušnih plinova dizelskih vozila iz 2015. godine. Taj ih je skandal stajao novčanih kazni čiji ukupni iznos premašuje 27 milijardi eura. “U godini 2026. pokrenut ćemo proizvodnju zadnjeg proizvoda na platformi motora s unutarnjim sagorijevanjem“, izjavio je Michael Jost u utorak na konferenciji o visoko automatiziranim automobilima u organizaciji Handelsblatta u Volkswagenovom sjedištu u Wolfsburgu.

Glasnogovornik VW-a potvrdio je da Jostova primjedba znači da će se taj brend putničkih automobila, prvi po prodaji u Europi i Kini, ubuduće fokusirati na proizvodnju električnih automobila. VW će nastaviti s prilagodbom benzinskih i dizelskih automobila radi usklađivanja s ekološkim standardima tijekom njihovog vijeka trajanja ali se sada obvezao na radikalne korake kako bi se zaustavilo globalno zatopljenje, rekao je Jost.

Kako bi pridonio ostvarivanju ciljeva zacrtanih Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, Volkswagen je izmijenio referentne vrijednosti u razvoju automobila, radikalno snizivši dopuštene razine zagađenja ugljičnim dioksidom i u proizvodnji, istaknuo je Jost.

Poznati prirodoslovac sir David Attenborough je u ponedjeljak ujutro održao snažan govor na summitu UN-a o klimatskim promjenama u Katowicama, upozoravajući na prijetnje koje globalno zagrijavanje predstavlja prirodnom svijetu.
“Ako ne poduzmemo akciju, propadanje naše civilizacije i izumiranje velikog dijela prirodnog svijeta već je na horizontu”, rekao je u svom obraćanju. Optužio je stariju generaciju de je “zeznula planetu” i ostavila mlađe generacije koje su “ljute” radi te situacije. “Učinio sam sve od sebe da govorim istinu kao što vidim, ali (mladi ljudi) … znaju da se svijet zagrijava, a znanost je to napravila savršeno jasnim i znaju tko je odgovoran – a to smo ja i moji prethodnici, i ide još daleko od toga “, rekao je 92-godišnjak Thomson Reuters Foundationu na marginama klimatskih pregovora UN-a u Poljskoj.

Britanski prirodoslovac je rekao da čak i ako svjetski čelnici podupiru Pariški sporazum, štete na koraljnim grebenima, ledenjacima i šumama i dalje ostaju.

Slično predviđanje ovih je dana dao i hrvatski astronom Korado Korlević koji je na nedavnom predavanju u Istri o potrazi za vanzemaljcima rekao da trebamo čuvati našu civilizaciju jer se ona bliži kraju. Objasnio je kako biolozi potvrđuju da je život jako čest, inteligentan život je moguć, no kada se pojavi tehnološka civilizacija – ona označava kraj.

“Takva civilizacija kratkoga je vijeka, a mi smo došli do tog stupnja razvoja da smo na samom kraju” , govori Korlević. “Naime, nema tehnološkog razvoja bez uništavanja prirode, a time i same civilizacije, a bližimo se i vremenu kada će naši izumi, strojevi i roboti razviti samosvijest. Čovjek ne bi nikada preživio toliki put svemirom u svrhu njegova istraživanja pa zato šalje robote koji su ujedno i pametniji. Jednom kada bi ti roboti došli do određenog planeta, ljude bi mogli samo “isprintati”, napominje astronom, donosi Energetika-net.

Svjetska banka (SB) najavila je u ponedjeljak da će do 2025. godine udvostručiti ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena, na nekih 200 milijardi dolara.
“Klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju najsiromašnijima i najranjivijima širom svijeta. Naši novi ciljevi pokazuju da taj problem shvaćamo jako ozbiljno”, izjavio je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim.

Najavljena ulaganja predviđena su za investicijsko razdoblje od 2021 do 2025. godine a predstavljat će potporu nastojanjima zemalja širom svijeta da poduzmu „ambiciozne mjere” u borbi protiv promjene klime. Zemlje će moći koristiti taj novac za gradnju „bolje prilagođenih stanova, škola i infrastrukture, za ulaganja u ekološki ‘pametnu’ poljoprivredu, u održivo upravljanje vodama i u pristupačne mreže socijalne sigurnosti“, pojasnila je izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva.

Najava ulaganja vremenski se poklopila s početkom summita o klimi (COP24) u poljskim Katowicama. U sljedeća dva tjedna predstavnici zemalja iz cijelog svijeta razradit će propise o financiranju i provedbi Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine. Tim je sporazumom utvrđen okvir suradnje zemalja kojom bi se povećanje temperature na Zemlji trebalo ograničiti na 1,5 do dva Celzijeva stupnja. Pritom bi većina napora trebala biti usmjerena na što skorije ograničenje emisije stakleničkih plinova. Većina do sada najavljenih mjera ni izdaleka nije dovoljna da se postigne taj cilj, napominje agencija dpa.

Njemačka vlada odobrila je gotovo dvije milijarde eura pomoći njemačkim gradovima u borbi za čišći zrak, čime bi se trebale spriječiti zabrane prometa vozilima s motorima na dizelski pogon, priopćeno je u ponedjeljak nakon sastanka predstavnika njemačke vlede, gradova i automobilske industrije u Berlinu.
„Proračun ‘Hitnog programa za čisti zrak’ bi sa sadašnjih milijardu eura trebao biti povećan na 1,5 milijardi“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon sastanka s predstavnicima gradova i automobilske industrije. Njemačka vlada je osigurala i dodatnih 432 milijuna eura, koji bi trebali biti utrošeni na ugradnju filtera u vozila javnih službi u gradovima ta za nabavku elektro autobusa.

Na sastanku u uredu kancelarke u ponedjeljak glavna tema bio je projekt „Hitni program za čisti zrak“, kojim vlada podupire gradove i općine kojima prijeti uvođenje zabrana prometa dizelaša zbog previsokih vrijednosti dušikovih oksida u zraku. Program obuhvaća nabavu uređaja za bolju kontrolu protoka prometa i sprječavanje zastoja koji osjetno utječu na povišenu emisiju čestica, nabavu autobusa javnog prijevoza na električni pogon kao i ugradnja filtera za pročišćavanje ispušnih plinova kod starijih vozila s dizelskim motorima.

Ovim mjerama njemačka vlada pokušava izbjeći zabrane prometa dizelskim vozilima koji na udovoljavaju najnovijim normama za čistoću zraka. Sudovi u nekoliko njemačkih gradova naložili su uvođenje zabrane prometa ovim vozilima od sljedeće godine ukoliko se kvaliteta zraka ne poboljša. Njemačka automobilska industrija sudjeluje financijski u ovom paketu, ali odbija financiranje ugradnje dodatnih katalizatora u dizelaše s oznakom euro 5 i niže, koji spadaju u velike zagađivače, smatrajući to preskupim i neučinkovitim.

Kvaliteta zraka u gradskim središtima u Bosni i Hercegovini dramatično je pogoršana s prvim danima prosinca, a Sarajevo je, prema nekim parametrima, proteklog vikenda dospjelo na vrh popisa gradova s najvećim onečišćenjem na svijetu.
Prema podacima dostupnim s mjerne postaje što ju je u središtu Sarajeva postavilo veleposlanstvo SAD u BiH, indeks kvalitete zraka u tom gradu u nedjelju je bio veći od 300, što predstavlja stanje uzbune, odnosno najveće moguće opasnosti po zdravlje stanovništva. U ponedjeljak je taj indeks bio na brojci 261, što je oznaka za stanje zraka koje je “veoma nezdravo”. Mjerna postaja u veleposlanstvu SAD u Sarajevu kvalitetu zraka mjeri po standardima Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA).

Upravo je ta agencija na svojoj internetskoj stranici u nedjelju i ponedjeljak objavila kako je, prema njihovim mjerenjima, Sarajevo trenutačno grad s najvećom zagađenošću zraka na svijeti.

Prema njihovoj ljestvici, koja podrazumijeva kumulativnu analizu sadržaja onečišćujućih tvari u zraku poput čestica prašine, ugljičnog monoksida i sumpornog dioksida, kvaliteta zraka smatra se zdravom isključivo ako je ispod indeksa 50, a sve iznad toga sadrži manji ili veći rizik po zdravlje uz preporučane mjere opreza i zaštite. Indeks oznake od 300 do 500, zone u kojoj je u nedjelju bilo i Sarajevo, predstavlja opasnost po sve kategorije stanovništva.

Tek u ponedjeljak reagirali su iz Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH potvrdivši ono što je svima danima vidljivo, odnosno visoku razinu onečišćujućih tvari u zraku u svim gradovima u kojima oni provode mjerenja. “Došlo je do prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti koncentracija za lebdeće čestice ( PM2.5/ PM10), a u Živinicama i Zenici i prekoračenja graničnih vrijednosti za sumporni dioksid. U Sarajevu su prekoračene i propisane vrijednosti za ugljični monoksid”, stoji u priopćenju.

Najviše koncentracije lebdećih čestica prašine su zabilježene u Sarajevu, gdje su dnevni prosjeci, kako je navedeno, bili 4-5 puta viši od propisanih iznosa. Dopuštena vrijednost čestica prašine je 50 mikrograma po prostornom metru, a na mjernoj postaji kod sarajevske Vijećice bila je čak 269 mikrograma.

Ugljični monoksid je iznosio 6,5 miligrama tijekom 24 sata, a dopušteno je 5. U Tuzli, Zenici i Kaknju razina onečišćenja lebdećim česticama prašine bila nešto niža nego u Sarajevu, ali 3-4 puta viši od propisanih vrijednosti. Nema naznaka kako će se postojeće stanje, opasno po zdravlje stanovništva, uskoro promijeniti jer se, sukladno vremenskoj prognozi, i idućih dana očekuje zadržavanje visokih koncentracija onečišćujućih materija u zraku i očekivana su svakodnevna prekoračenja propisanih vrijednosti koncentracija u cijelom prostoru kotlinske i dolinske Bosne.

Iz FHMZ-a su istaknuli kako su za provedbu mjera za sprječavanje prekomjernog onečišćenja zraka zadužene županijska i općinske vlasti. Onečišćenje u Tuzli, Zenici i Kaknju uglavnom je rezultat rada industrijskih pogona, no u Sarajevu je to problem koji je vezan prije svega za golemi promet starih i slabo održavanih vozila, kao i za sve masovniju uporabu krutih goriva za zagrijavanje stanova i kuća.

Zbog lošeg životnog standarda tisuće kućanstava su u godinama nakon rata prestala koristiti prirodni plin kao energent te umjesto njega koriste najčešće jeftini ugljen loše kvalitete, koji sadrži veliku količinu sumpora.

Klimatske promjene povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i bubrega, toplinskog stresa i drugih smrtonosnih bolesti povezanih s toplinom za sve više ljude po svijetu ranjivih na toplinu, objavili su znanstvenici u srijedu.
Učinci globalnog zagrijavanja najozbiljniji su za stariju i urbanu populaciju i osobe s kroničnim zdravstvenim tegobama. Europa i istočni Mediteran su ranjiviji od Afrike i jugoistočne Azije zbog brojnosti starijih ljudi koji žive u gusto naseljenim gradovima, navode istraživači u analizi u medicinskom časopisu The Lancet.

“Trendovi utjecaja klimatskih promjena, izloženosti i ranjivosti, pokazuju neprihvatljivo visoki rizik za zdravlje sada i u budućnosti”, rekla je sociologinja na britanskom Sveučilištu York Hilary Graham.

Lancetovo odbrojavanje zdravlju i klimatskim promjenama uključilo je rad 27 akademskih ustanova u disciplinama od zdravlja i inženjerstva do ekologije, te stručne analize Ujedinjenih naroda i međuvladinih agencija širom svijeta. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), klimatske promjene djeluju na mnoge čimbenike koji utječu na zdravlje, uključujući čisti zrak i vodu, hranu i sklonište. Procjenjuje da bi između 2030. i 2050. godine klimatske promjene mogle uzrokovati dodatnih 250.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog pothranjenosti, proljeva, malarije i stresa.

Izvješće je pokazalo da je 2017. godine oko 157 milijuna ranjivih ljudi bilo izloženo toplinskim valovima. Oko 153 milijardi radnih sati izgubljeno je prošle godine zbog toplinske izloženosti, rekao je. Također je potvrđeno da male promjene temperature i kiše mogu rezultirati velikim promjenama u prijenosu zaraznih bolesti koje se šire uz pomoć vode ili ih prenose komarci, poput kolere, malarije i tropske denga groznice.

Klimatski i zdravstveni stručnjak Howard Frumkin, iz Wellcome Trusta koji je dijelom financirao rad, izjavio je da su rezultati jasni. “Klimatske promjene ekstremnim vrućinama izravno utječu na naše zdravlje, primjerice, poticanjem požara, propadanjem usjeva, infektivnim bolestima i troškovima života širom svijeta”, rekao je i pozvao sve sektore da djeluju brže kako bi zaustavili klimatske promjene i “smanjili potencijalno razarajući utjecaj na naš planet i naše zdravlje”.

Ispuštanje stakleničkih plinova 2030. moglo bi biti za 13 do 15 milijardi tona veće od razine potrebne da bi se globalno zatopljenje držalo ispod dva stupnja Celzija u ovome stoljeću, objavio je UN.
Deveto godišnje izvješće UN-ova programa za okoliš (UNEP) analiziralo je utjecaj okolišnih politika i zacrtanog smanjenja emisija te je li to dovoljno da bi se porast globalne temperature držao ispod dva stupnja. Izvješće je obljavljeno nekoliko dana uoči UN-ove klimatske konferencije u Poljskoj od 12. do 14. prosinca.

Skup bi trebao rezultirati popisom mjera za provedbu Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. kojemu je cilj ograničiti porast globalne temperature na 1.5 do 2 stupnja. UNEP kaže da je godišnje ispuštanje stakleničkih plinova, nakon tri godine pada, u 2017. doseglo rekordnih 53,5 milijardi tona.

To znači da bi 2030. emisije trebale biti 25, odnosno 55 posto manje da bi se ostvario zacrtani cilj od 2, odnosno 1.5 stupnjeva. “Povećane emisije i nedovoljne mjere znače da će jaz između stvarnih emisija i zacrtanog cilja biti veći nego ikad prije”, piše u izvješću.

Aktualnim klimatskim politikama ispuštanje stakleničkih plinova smanjilo bi se 2030. za 6 milijardi tona, što znači da bi globalno zatopljenje do 2100. bilo oko 3 stupnja, pa bi se trend zatopljenja nastavio, tvrdi se u izvješću. “Ako se emisije ne smanje do 2030., vrlo je vjerojatno da se cilj od dva stupnja neće ostvariti”, upozorava se u izvješću.

Da bi se globalno zatopljenje držalo ispod 2 stupnja, države moraju utrostručiti svoje napore, a upeterostručiti za ambiciozniji cilj od 1.5 stupnja, procjenjuje izvješće. Ukupno gledajući, ciljeve do 2030. trenutno ne ostvaruje dvadeset najvećih svjetskih gospodarstava iz skupine G20, isitče UNEP.