Klima

General Electric
Američki industrijski div General Electric (GE) objavio je da će zatvoriti ili prodati pogone u kojima gradi elektrane na ugljen i fokusirati se na obnovljive izvore energije i zelenije alternative.

GE spada među najveće proizvođače elektrana na ugljen u svijetu ali je zbog sve većeg udjela struje iz čišćih izvora u američkim elektroenergetskim mrežama već signalizirao da se namjerava manje oslanjati na fosilna goriva. Prije pet godina ipak je dogovorio najveću akviziciju otkad je osnovan, plativši gotovo 11 milijardi eura za proizvođača turbina za elektrane na ugljen.

Najnoviji poslovni zaokret najavljen je uoči američkih predsjedničkih izbora na kojima će se natjecati dva kandidata s gotovo oprečnim mišljenjima o ugljenu, primjećuje BBC.

Američki predsjednik Donald Trump pokušao je pomoći posrnuloj američkoj industriji ukidanjem standarda o emisiji štetnih plinova iz ugljena koje je uveo njegov prethodnik Barack Obama. Njegova nastojanja nisu puno pomogla i jeftinije alternative poput prirodnog plina i energije Sunca i vjetra kontinuirano povećavaju udio u tržišnu energije.

GE je u priopćenju objavljenom u ponedjeljak sugerirao da je odluka o prijelazu na obnovljive izvore energije motivirana ekonomskim razlozima. GE namjerava i dalje pružati usluge održavanja postojećih elektrana na ugljen, ali upozorava da će odluka značiti gubitak nekih radnih mjesta. Zbog pandemije već su počeli ukidati radna mjesta u podružnici koja proizvodi motore za mlažnjake GE Aviation. U konačnici trebali bi ih ukinuti ukupno 13 tisuća.

Do 2030. godine
Naftom bogata Norveška najavila je veliki projekt koji bi trebao značajno povećati podzemne kapacitete za skladištenje plinova štetnih po okoliš.

Norveška premijerka Erna Solberg nazvala je projekt Longship prekretnicom u industrijskim i klimatskim inicijativama svoje vlade. Njegovom realizacijom smanjit će se emisija ugljičnog dioksida i pojednostaviti razvoj nove tehnologije i stvoriti dodatna radna mjesta, rekla je Solberg.

Ugljični dioksid skladištit će se se u tvornici cementa u Breviku. Ministar za klimu i okoliš Sveinung Rotevatn objasnio je da ostvarivanje ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma zahtijeva uklanjanje iz zraka velike količine ugljičnog dioksida i njegovo skladištenje.

Norveška se obvezala smanjiti emisiju CO2 do 2030. godine za 50 do 55 posto. Nisu baš svi oduševljeni vladinim potezom. Klimatska aktivistička skupina Extinction Rebellion organizirala je u Oslu prosvjed u kojem je 80 aktivista zaustavilo promet. Policija je izvijestila da su 32 sudionika prosvjeda uhićena. Predloženi projekt mora još odobriti parlament.

Nova regulativa
 Sukladno Europskom zelenom planu i cilju da EU do 2050. postane prvo klimatski neutralno gospodarstvo, Europska komisija je jučer donijela revidirane smjernice EU-a o državnim potporama u kontekstu sustava trgovanja emisijama koje će se primjenjivati na trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova nakon 2021. (Smjernice za ETS) godine.

EK javlja kako smjernice stupaju na snagu 1. siječnja 2021., na početku novog razdoblja trgovanja i zamijenit će one donesene 2012. godine. Istovremeno, prekomjerna naknada za poduzeća u suprotnosti je s cjenovnim signalima koji se stvaraju u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama.

U tom kontekstu, revidiranim smjernicama o ETS-u ciljat će se samo sektori izloženi riziku od istjecanja ugljika zbog visokih neizravnih troškova emisija i snažne izloženosti međunarodnoj trgovini za koje će se sniziti stopa nadoknade s 85 posto, koliko je iznosila na početku prethodnog razdoblja trgovanja (2013. – 2020.), na 75 posto i isključiti naknada za neučinkovite tehnologije. Naknada će se, pak, uvjetovati time da predmetna poduzeća ulažu napore u cilju dekarbonizacije.

 

Poslovni dnevnik
Kao i svake godine u rujnu i ove se godine održala rasprava o stanju Europske unije (State of the Union – SOTEU) u Europskom Parlamentu.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je svoj govor u srijedu, 16. rujna, pred demokratski izabranim zastupnicima u Europskom parlamentu i predstavila postignuća Europske komisije u prethodnoj godini te predložila vrlo ambiciozne ciljeve za predstojeću godinu. Istovremeno je predsjedniku Sassoliju i kancelarki Merkel, jer Njemačka predsjeda Vijećem Europske unije, uputila pismo namjere u kojem je izložila Komisijin plan za iduću godinu.

Ovaj događaj iznimno je važan dio demokratskog procesa Unije te je izraz odgovornosti Europske komisije prema Europskom parlamentu i građanima Europske unije općenito. Danas je jasno, potrebna nam je snažnija Europska zdravstvena unija. Poučeni iskustvom korona krize, Komisija će jačati otpornosti unije na slične promjene u budućnosti kroz program “EU za zdravlje”, kroz snažniju Europsku agenciju za lijekove (EMA) kao i snažniji Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). Istovremeno, von der Leyen se obvezala na izgradnju europske BARDA-e, agencije za napredna biomedicinska istraživanja i razvoj, kako bi se povećala sposobnost Europe da odgovori na prekogranične prijetnje.

Kriza nas je još jednom podsjetila koliko je bitno građanima pomoći da sačuvaju svoj posao, svoj izvor dohotka, a malim i srednjim poduzećima da opstanu, jer ona su pokretač našega gospodarstva i bit će pokretač našeg oporavka.

Komisija je odmah nakon izbijanja krize i prvi put u našoj povijesti aktivirala opću klauzulu o odstupanju. Prilagodili smo naše europske fondove i pravila o državnim potporama. Odobrili smo potpore poduzećima i industriji u iznosu većem od 3 bilijuna eura, od ribara u Hrvatskoj i poljoprivrednika u Grčkoj do MSP-ova u Italiji i samozaposlenih osoba u Danskoj.

Europska središnja banka poduzela je odlučne mjere u okviru svojeg Hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP). Nakon značajnog pada BDP-a u drugom tromjesečju, očekujemo da će se naša gospodarstva ponovno pokrenuti. U dugoročnom smislu, snažnija ekonomska i monetarna unija najbolji je put prema stabilnosti i konkurentnosti.

Povijesni sporazum o instrumentu NextGenerationEU dokaz je političke potpore koja mu je pružena. Tu potporu moramo iskoristiti za provedu strukturne reforme u našim gospodarstvima i dovršetak Unije tržišta kapitala i Bankovne unije.

Snažna i likvidna tržišta kapitala ključna su kako bi se poduzećima omogućio pristup financijskim sredstvima koja su im potrebna za rast i ulaganje u oporavak i budućnost, te su preduvjet za daljnje jačanje međunarodne uloge eura.

Međutim, za oporavak gospodarstva treba nam zaokret koji će mu omogućiti održivi rast, sa što manjom ovisnošću o resursima na izmaku i što manjim zagađenjem. Iz tog razloga Europska komisija ne odustaje od zacrtanih ciljeva – Zelenog plana i digitalne tranzicije.

Predlažemo još ambiciozniji cilj, a to je smanjenje emisija na barem 55 posto do 2030. To povećanje s 40 posto na 55 posto, možda je previše za neke, a sigurno nedovoljno za druge. Međutim, naša procjena učinka jasno pokazuje da naše gospodarstvo i industrija to mogu i žele, a građani to zahtijevaju.

Budu li drugi slijedili naš primjer, a Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika pomoći će da to čine, svijet će moći zadržati globalno zagrijavanje ispod razine od 1,5 °C. Zelena tranzicija ujedno će otvoriti kvalitetna radna mjesta, ona u digitalnom sektoru. Europa mora biti predvodnica u digitalnom svijetu, u protivnom ćemo morati slijediti druge i prihvatiti njihove standarde.

U digitalni sektor uložit ćemo 20 posto proračuna iz instrumenta NextGenerationEU – u podatkovno gospodarstvo, u razvoj umjetne inteligencije i u razvoj digitalne infrastrukture. Neprihvatljivo je da 40 posto ljudi u ruralnim područjima još uvijek nema pristup brzim širokopojasnim vezama, no to je ujedno i golema prilika i solidan temelj za oživljavanje ruralnih područja. Sva tri područja pokretači su za inovacije i stvaranje novih radnih mjesta.

Komisija je u rekordnom roku predložila instrument NextGenerationEU i revidirani proračun. Njime se kombiniraju sva gore navedena ulaganja i prijeko potrebne reforme. Vijeće ga je potvrdilo u rekordnom roku, a korak nas dijeli od njegovog punopravnog donošenja. Riječ sada ima Europski parlament, donosi Poslovni dnevnik

Analiza Oxfama
Najbogatijih jedan posto svjetske populacije emitira dvostruko više ugljikovih plinova nego siromašna polovina, pokazuje istraživanje britanske neprofitne organizacije Oxfam.

Izvještaj se fokusiralo na podatke u razdoblju od 1990. do 2015. godine, kada se emisija štetnih plinova u svijetu udvostručila, napominje Oxfam. Rezultati pokazuju da je u tom razdoblju najbogatijih 10 posto svjetske populacije, nekih 630 miliona ljudi, bilo odgovorno za 52 posto emisija ugljikovih plinova.

Najbogatijih jedan posto, a riječ je o 63 miliona ljudi, emitiralo je 15 posto ugljikovih plinova, a siromašna polovina svjetskog stanovništva samo sedam posto. Katastrofalne posljedice klimatske krize već se osjećaju u mnogim dijelovima svijeta zbog ekonomskog sistema koji se oslanja na konzumerizam i neprekidni rast i dijeli svijet na ekonomske dobitnike i gubitnike, upozorava Ellen Ehmke iz njemačkog ogranka Oxfama.

Siromašni plaćaju cijenu potrošnje bogate manjine, dodala je Ehmke. U Njemačkoj bogatih 10 posto, tačnije 8,3 miliona ljudi, snosi odgovornost za 26 posto emisije štetnih plinova emitiranih od 1990. do 2015.

Siromašnija polovina stanovništva pet je puta brojnija, obuhvata 41,5 miliona građana, a njezin je udio u emisiji bio tek nešto veći – iznosio je 29 posto. Ključno je područje za hvatanje u koštac s klimatskim promjenama saobraćaj, posebno onaj zračni. Oxfam je oštro kritizirao i sportske terenske automobile, koji su po njemu zauzeli drugo mjesto na listi vodećih generatora emisije u razdoblju od 2010. do 2018. “Moramo zajedno rješavati krizu klime i nejednakosti”, zaključuje Oxfamova stručnjakinja za društvenu nejednakost.

Bogatima treba ograničiti emisiju ugljičnih plinova, treba više ulagati u javnu infrastrukturu i restrukturirati ekonomiju kako bi se postigao viši stepen klimatske pravde, smatra Oxfam. Dobar prvi korak bilo bi oporezivanje sportskih terenaca i ljudi koji često putuju avionom, sugerira Ehmke.

Von Der Leyen
Pandemija koronavirusa pokazala je našu krhkost i sada je trenutak Europe da nas izvede iz ove krhkosti prema novoj vitalnosti, istaknula je u srijedu u svom govoru o stanju Unije predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

“Ovo je trenutak za Europu, da vjerujemo jedni drugima i ostanemo zajedno. Ovo je trenutak Europe, koja nas treba voditi iz ove krhkosti u novu vitalnost”, rekla je von der Leyen na početku svog prvog govora o stanju Unije.

Po uzoru na Sjedinjene Države, jednom godišnje, na plenarnoj sjednici u rujnu, predsjednik ili predsjednica Komisije od 2010. drže govor o stanju Unije u kojem se osvrću na rezultate u protekloj godini i najavljuju prioritete za sljedeću. Ursula von der Leyen se u svom govoru osvrnula na napore Komisije na ublažavanju zdravstvenih i ekonomskih posljedica pandemije covida-19, te iznijela svoju viziju o ekonomskom oporavku, zelenoj i digitalnoj tranziciji, borbi protiv klimatskih promjena i o situaciji u europskom susjedstvu.

Von der Leyen je rekla da Komisija predlože nove ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. godine za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. Sadašnji cilj je smanjenje od 40 posto do 2030. što nije dovoljno da EU ispuni svoj cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Istaknula je da bi 37 posto od 750 milijardi eura iz plana oporavka EU-a trebalo uložiti na ciljeve iz Europskog zelenog plana, a da se 30 posto od tih 750 milijardi namakne izdavanjem zelenih obveznica.

Program EU sljedeće generacije treba omogućiti veće korištenje vodika, stvoriti “europske doline vodika”, kako bi se modernizirala industrija, mobilnost i udahnuo novi život u ruralnim područjima. Pandemija je ubrzala digitalne inovacije i “sljedeće desetljeće mora biti digitalno desetljeće”, kaže predsjednica Komisije. Von der Leyen je rekla da će Komisija, ne bude li dogovora na globalnoj razini, sljedeće godine predložiti da EU sama uvede digitalne poreze.

Rekla je da treba stvoriti snažnu europsku zdravstvenu uniju i najavila da će EU osnovati svoju vlastitu agenciju za biomedicinska istraživanja i da će EU sljedeće godine u Italiji sazvati globalni samit o zdravlju kako bi se svijet bolje pripremio za neke buduće pandemije. Također je rekla da treba ojačati Europsku agenciju za lijekove i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti.
Von der Leyen je najavila zakonodavni prijedlog za zajednički europski okvir za minimalnu plaću.

Sljedeći tjedan Komisija će objaviti prijedlog o migracijama i azilu. “Migracije su europski izazov i cijela Europa treba dati svoj obol”, rekla je. Rekla je da je zapadnom Balkanu mjesto u Europskoj uniji. “Mi dijelimo istu povijest, istu sudbinu. To je dio Europe, a ne postaja na ‘putu svile'”, rekla je von der Leyen.

Osudila je homofobne politike poput onih u Poljskoj, gdje su proglašavane “zone slobodne od LGBTQI-a”. “Za zone bez LGBTQI-a nema mjesta u Europi”, rekla je. Govoreći o brexitu, von der Leyen je rekla da sa svakim danom blijede izgledi za zaključenje sporazuma o budućim odnosima između EU-a i Velike Britanije. Istaknula je da se dogovoreni sporazum o razdruživanju ne može jednostrano mijenjati što je učinio britanski parlament. “Radi se o pravu, povjerenju i dobroj vjeri. Povjerenje je temelj za svako partnerstvo”, rekla je.

UN-ovi ciljevi
Meksiko je izdao prvu obveznicu vezanu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja kojom je namaknuo 750 milijuna eura, objavilo je ministarstvo financija, ne navodeći za koje će konkretne projekte utrošiti novac.

Među UN-ove ciljeve spadaju smanjenje nejednakosti, uključujući rodnu nejednakost, i financijska inkluzija, naglasio je pomoćnik ministra financija Gabriel Yorio. Vlada nije objavila na što će konkretno utrošiti novac. U prospektu povodom izdanja obveznica upozorava se da Meksiko ne jamči da će novac od prodaje obveznica usmjeriti u projekte koji odgovaraju UN-ovim obilježjima.

Riječ je o obveznici koja je dio novog trenda izdanja dužničkih papira, fokusiranih na pribavljanje novca za rješavanje društvenih, ekoloških i drugih pitanja. Ukupni interes ulagatelja bio je šest puta veći od iznosa izdanja. Obveznica je izdana uz kuponsku kamatnu stopu od 1,350 posto, s rokom dospijeća u rujnu 2027. godine, objavilo je ministarstvo financija. To je druga najniža kamata od svih meksičkih izdanja obveznica denominiranih u eurima, što će vladi omogućiti zaduživanje po povoljnoj cijeni, dodaju iz ministarstva.

Napominju da tim obveznicama Meksiko može pristupiti međunarodnim investicijskim fondovima, uključujući mnoge u Europi, koji žele financirati održivi gospodarski razvoj.

Izvješće ministarstva
Prema preliminarnom izračunu, stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u 2019. za šest posto je veća nego prethodne godine, što je najveći godišnji porast odvojenog sakupljanja do sada, izvijestili su u utorak iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u 2019. iznosila je oko 37 posto, što je povećanje za 6 šest posto u odnosu na 2018. godinu, dodaju.

“Ovo je najveći godišnji porast odvojenog sakupljanja do sada. To nas iznimno veseli jer pokazuje da idemo dobrim smjerom”, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

U priopćenju navode da uz otpad, sakupljen u organizaciji jedinica lokalne samouprave, izračun uključuje i količine koje potječu iz uslužnog sektora (papir i karton iz škola, vrtića, biootpad iz restorana i hotela) te posebne kategorije otpada prikupljene iz komunalnog otpada putem sustava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (ambalažni otpad, elektronički otpad).

“Porast odvojenog sakupljanja biootpada i složenih vrsta otpada uglavnom je rezultat aktivnosti jedinica lokalne samouprave dok se kod ambalažnog otpada značajnije povećanje može pripisati najvećim dijelom aktivnostima odvajanja otpada iz uslužnog sektora”, ustvrdili su.

Stopa oporabe za ukupni komunalni otpad u 2019. godini za Republiku Hrvatsku iznosila je 30 posto, isto kao i stopa recikliranja za ukupni komunalni otpad, što je povećanje od 5 posto u odnosu na 2018. godinu.

Izračun je, napominju u ministarstvu, izrađen na temelju podataka koje su u bazu Registra onečišćivanja okoliša prijavili davatelji javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada, reciklažna dvorišta i trgovci otpada na malo, sakupljači otpada, obrađivači otpada te obrađivači otpada. Uz prijavljene podatke u bazu ROO, korišteni su i podaci izvoznika otpada te je izrađena procjena količina za dio stanovništva koji nisu obuhvaćeni organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada.

Analiza
Uz energetiku, vodno gospodarstvo je jedan od najvećih potencijala za investicije u Hrvatskoj.

Samo iz dosadašnjeg EU proračuna, 2014.-2020., iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija hrvatska je omotnica bila “teška” ukupno 1,26 milijardi eura ili nešto manje od 10 milijardi kuna. Kako pojašnjavaju iz Hrvatskih voda koje su, ili same investitor ili posredničko tijelo između investitora i EU, sredstva iz Bruxellesa se odnose na nekoliko specifičnih ciljeva poput jačanja sustava upravljanja katastrofama, poboljšanja javnog vodoopskrbnog sustava sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti opskrbe vode za piće te razvoja sustava sakupljanja i obrade otpadnih voda.

To konkretno znači da je na području Hrvatske u nekoj fazi stotine većih ili manjih projekata koji su vezani uz gospodarenje vodama. Iz Hrvatskih voda ističu da je najznačajniji projekt sufinanciran po ovoj osnovi, gdje se uglavnom radi o 70% udjela EU te 30% nacionalnih sredstava, vodoopskrbni sustav u Rijeci ukupno težak 2,2 milijarde kuna.

Tu je i projekt Split-Solin vrijedan 1,77 milijardi kuna. U susjedstvu je 1,43 milijarde kuna vrijedan projekt vodoopskrbe Kaštel-Trogir. Jedan od primjera za što se koristi ovaj novac je onaj iz istočnog dijela Zagrebačke županije gdje se od sredine 2019. godine provodi 883,8 milijuna kuna vrijedan projekt gradnje novog ili rekonstrukcije postojećeg vodoopskrbnog sustava.

Projekt Regionalni vodoopskrbni sustav “Zagreb-istok”, obuhvaća gradnju 316,2 km novih cjevovoda, 15 crpnih stanica, pet vodotornjeva, rekonstrukciju 108,1 km vodoopskrbnih cjevovoda i jedne crpne stanice te gotovo 10 tisuća novih, i to besplatnih, kućnih priključaka. Sredinom godine je potpisan i “buket” od osam ugovora vrijednih ukupno 122,5 milijuna kuna za izgradnju javne vodoopskrbe i odvodnje na području 12 gradova i općina u Slavoniji – Ernestinovo, Lovas, Donju Motičinu, Drenovce, Vrbanju, Pleternicu, Đakovo, Satnicu Đakovačku, Vladislavce, Vuku, Erdut i Dalj.

Istovremenu je sličan ugovor, vrijedan 30-ak milijuna kuna, potpisan i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji za područje Grubišnog Polja, Bereka i Štefanja te u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji gdje se radi o šest ugovora vrijednosti 55 milijuna kuna vezanih uz područje Slunja, Cetingrada, Topuskog, Jasenovca i Generalskog stola.

Povodom Dana Hrvatskih voda, koji se obilježava 7. rujna na spomen davne 1876. od kada se osnivanjem Društva za regulaciju rijeke Vuke u Osijeku organizirano upravlja vodnim gospodarstvom na ovim prostorima, Financijska agencija (Fina) je predstavila podatke o tvrtkama koje se ovom djelatnošću danas bave u Hrvatskoj. Tako se ističe da se lani ovim biznisom bavilo 139 tvrtki s ukupno 8103 zaposlenih, što je pad u odnosu na rekordnu 2015. kad je bilo 152 ovakvih poduzetnika i 10.109 njihovih radnika.

U razdoblju 2009.-2019. ukupni prihodi ovog sektora porasli su za 15,5%, s 2,98 milijardi kuna u 2009. na 3,4 milijarde kuna lani. Poduzetnici u djelatnosti skupljanja, pročišćavanja i opskrbe vodom poslovali su pozitivno od 2009. do 2018. godine, a u 2019. su iskazali neto gubitak od 65 mil. kuna, na što su najviše utjecala tri poduzetnika: VSI – Vodovod Butiga iz Buzeta (gubitak 35,4 mil. kuna), Vodoopskrba i odvodnja iz Zagreba (gubitak 18,5 mil. kuna) i Vinkovački vodovod i kanalizacija (gubitak 10,2 mil. kuna).

Najveću dobit u 2019., a iznosila je 3,8 mil. kuna, među poduzetnicima čija je pretežita djelatnost skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom, ostvario je Varkom iz Varaždina, piše Poslovni dnevnik

RBA
Danas kreće početna ponuda fonda Raiffeisen Sustainable Mix – prvog fonda u Hrvatskoj baziranog na konceptu održivog razvoja.

U razdoblju od 7. rujna do 6. listopada 2020. godine trajati će početna ponuda fonda Raiffeisen Sustainable Mix. Ovo je ujedno i prvi fond u Hrvatskoj koji se temelji na konceptu održivog razvoja, što znači da se prilikom ulaganja,uz financijske aspekte, uzimaju u obzir tri najvažnija kriterija – zaštita okoliša, utjecaj na društvo i socijalni aspekti te korporativno upravljanje.

Riječ je o mješovitom otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom pod upravljanjem Raiffeisen Investa te osim mogućeg financijskog povrata, postoji i ekološki i socijalni povrat. Ulaganja se vrše samo u kompanije koje ispunjavaju stroge kriterije održivosti. Održiva ulaganja su također izložena fluktuacijama na tržištima kapitala i mogući su i gubici vrijednosti.