Klima

Draghijeva vlada

Novi talijanski premijer Mario Draghi osnovao je super-ministarstvo, koje bi trebalo upravljati tranzicijom gospodarstva na zelenu energiju, oslanjajući se u cijelosti na novac iz europskog fonda za oporavak od koronakrize.

Draghijev prvi posao bit će izmjena plana oporavka, koji mora biti dostavljen Europskoj komisiji do travnja kako bi Italija mogla povući više od 200 milijardi eura potrebnih za izvlačenje gospodarstva iz recesije.

Čelnici EU-a dogovorili su u prosincu prošle godine da će do 2030. u najmanju ruku prepoloviti neto emisiju stakleničkih plinova u odnosu na razinu iz 1990. godine. Do tada ciljali su na neto smanjenje za 40 posto.

Italija je tako prisiljena preraditi energetski plan prema kjem su obnovljivi izvori do 2030. trebali činiti 30 posto konačne potrošnje, u odnosu na 17 posto u 2019. Zeleni kapaciteti trebali su prema tom planu porasti 55 na 95 gigavata.

Prema sporazumu EU-a, 37 posto novca iz europskog fonda mora biti namijenjeno prijelazu na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika.

Bivši šef Europske središnje banke (ECB) preuzeo je premijersku dužnost u subotu, a na čelo super-ministarstva imenovao je fizičara Roberta Cingolanija. Tom je prilikom rekao kako će njegova vlada biti ekološka.

Pedesetdevetogodišnji Cingolani preuzet će energetske nadležnosti drugih ministarstava i povezati ih s portfeljem zaštite okoliša. Novi ministar bio je direktor za tehnologiju i inovacije u talijanskoj obrambenoj grupi Leonardo i član uprave Ferrarija, a radio je i u znanstveno-istraživačkim centrima u Njemačkoj, Italiji, Japanu i SAD-u na područijima robotike, umjetne inteligencije i “digitalne humanistike”.

Njegovim imenovanjem Draghi je signalizirao da namjerava stručnjacima povjeriti zadaću odabira pravih tehnologija koje bi trebale biti glavni pokretači dugoročnog razvoja, uz oslanjanje na novac iz europskih fondova.

Kreiranjem novog ministarstva novi premijer pridobio je Pokret pet zvjezdica, koji se ponosi zelenim načelima ali je mogućnost priključivanja novoj vladi izazvala unutarnje razmirice budući da u njoj sjede i njegovi politički neprijatelji.

Neki su članovi stranke razočarani što će novo ministarstvo apsorbirati samo energetsku upravu ministarstva industrije, a ne i nadležnosti za rješavanje krize u poslovanju i za međunarodnu trgovinu. Neki pak priželjkuju da obuhvati i promet i infrastrukturu.

Kompanije se pak nadaju da će novo super-ministarstvo riješiti problem preklapanja nadležnosti ministarstava industrije i zaštite okoliša u odobravanju projekata.

Klimatska politika u središtu je planova EU-a, koji želi do 2050. neto svesti na nulu emisiju štetnih plinova. Neke su zemlje, poput Francuske, Španjolske i Portugala, već uspostavile odvojena ministarstva kako bi postigle taj cilj.

Italija je imala teškoća s ispunjavanjem zelenih ciljeva jer birokracija usporava razvoj obnovljive energije, a to bi moglo osujetiti njezin plan da povuče kompletan raspoloživi iznos iz europskog fonda.

Mnoge kompanije žale se da projekte koči prekomplicirani postupak izdavanja dozvola.

Bill Gates na svom blogu

Osnivač Microsofta Bill Gates želi u sljedećih pet godina uložiti ukupno dvije milijarde dolara u projekte i pokretanje tvrtki kako bi se izbjegle klimatske promjene.

Potrebne su inovacije kako bi se izbjegla klimatska katastrofa, rekao je Bill Gates u izjavi objavljenoj u ponedjeljak u njemačkom poslovnom dnevniku Handelsblatt. To ne bi bilo nemoguće, ali bilo bi vrlo teško, dodao je.

Gates je također pozvao da u sljedećem desetljeću vlade petostruko povećaju ulaganja u istraživanje čiste energije i druge klimatske inovacije širom svijeta.

Poduzetnik i filantrop procjenjuje da će za istraživanje godišnje biti potrebno najmanje 110 milijardi dolara.

U svojoj novoj knjizi “Kako izbjeći klimatsku katastrofu”, Gates poziva da se emisije CO2 potpuno eliminiraju do 2050. godine, kako bi se izbjegla golema ekološka i gospodarska šteta.

Gates je rekao da bi se to postiglo industrija se mora promijeniti dosad neviđenim tempom.

Uz to Gates vjeruje da su nužni porezi na CO2 i trgovanje emisijama stakleničkih plinova, a alternativne energije poput solarne i vjetrene nezamjenjive su.

Istraživanje RWI

Novi njemački porez na ugljik mogao bi smanjiti emisiju ugljikovih spojeva iz automobilskih motora za najmanje 740 tisuća tona godišnje, budući da će značiti skuplji benzin, smanjujući poticaj na vožnju, pokazalo je istraživanje instituta RWI.

Znanstvenici RWI-ja pregledali su podatke o mobilnosti tijekom 15-godišnjeg razdoblja i otkrili da je broj prijeđenih kilometara padao i ljudi su općenito manje koristili automobile kada su cijene benzina rasle.

Od 1. siječnja ove godine tona ugljika emitiranog izgaranjem fosilnih goriva stoji u Njemačkoj 25 eura, što znači skuplji benzin a izgledno i promjenu ponašanja vozača, napominju u institutu.

Promjena će pak značiti pad emisije ugljikovih spojeva iz automobila za 740 tisuća tona godišnje. To odgovara 0,8 posto ukupnih automobilskih emisija štetnih plinova i ekvivalent je trajnom isključivanju iz prometa 360 tisuća vozila, utvrdili su u RWI-u.

Od 2025. porez na ugljik porast će na 55 eura po toni, čime bi se emisija trebala smanjiti za 1,62 milijarde tona ugljika. To odgovara 1,7 posto ukupne emisije ugljika i ekvivalent je trajnom isključivanju iz prometa 790 tisuća vozila, izračunali su.

Za razliku od vozača benzinaca, vozači dizelaša nisu značajnije mijenjali ponašanje nakon promjena cijena, možda zato što ih često koriste u poslovne svrhe i ne mare za cijenu, nagađaju u institutu.

Analiza Sveučilišta Cambridge
Klimatske promjene možda su imale ključnu ulogu u prijenosu koronavirusa na ljude tako što su primorale određene vrste šišmiša na bliskiji kontakt s njima, pokazuje novo britansko istraživanje.

Virus koji je usmrtio više od dva milijuna ljudi i izazvao globalno zatvaranje vjerojatno potječe od šišmiša u jugoistočnoj Aziji. Istražitelji sa Sveučilišta Cambridge u svojoj su se studiji koristili podacima o temperaturi, količini padalina i promjenama vegetacije u zadnjih sto godina kako bi modelirali kretanje populacija nekoliko desetaka vrsta šišmiša na temelju uvjeta kakvi su im potrebni za život.

Ustanovili su da se u prošlom stoljeću četrdesetak vrsta šišmiša preselilo u južnu Kinu, Laos i Mjanmar, područja u kojima se, po rezultatima genetskih analiza, pojavio virus SARS-CoV-2. Pošto svaka vrsta šišmiša u prosjeku nosi 2,7 koronavirusa, znanstvenici kažu da je oko stotinu vrsta koronavirusa sada koncentrirano u toj ‘hotspot’ zoni.

– S obzirom na to da je klima mijenjala staništa šišmiša, neke su vrste napuštale jedna područja i selile se u druga, noseći ‘svoje’ viruse sa sobom, rekao je glavni autor studije Robert Meyer, zoolog s Cambridgea. To je vjerojatno dovelo do novih interakcija između životinja i virusa te je pridonijelo tomu da se razviju i prenesu štetniji virusi. Mi ne tvrdimo da pandemije ne bi bilo bez klimatskih promjena, no bez sumnje ove klimom potaknute selidbe šišmiša pandemiji nisu odmogle, rekao je Meyer.

Premda se točan lanac prijenosa virusa SARS-CoV-2 sa životinja na ljude tek treba utvrditi, Meyer napominje da su promjena klime i uništavanje staništa u Aziji dovele do nikad bliskijeg kontakta s ljudima.

– To su dvije strane sličnog novčića. Mi prodiremo dublje u njihova staništa, a istodobno klimatske promjene tjeraju patogene u našem smjeru, rekao je.

U studiji, objavljenoj u časopisu Science of the Total Environment, vlade se stoga pozivaju da ograniče urbanu ekspanziju i širenje poljoprivrede jer bi to smanjilo rizik od druge pandemije bolesti koja je endemska u divljih životinja.

– Činjenica da klimatske promjene mogu ubrzati transmisiju patogena iz života u divljini na ljude, trebala bi predstavljati hitan poziv na buđenje kako bi se smanjile globalne štetne emisije, rekao je Camilo Mori sa Sveučilišta Hawaii koji je sudjelovao u istraživanju, prenosi HRT

Istraživanje
Državne naftne kompanije mogle bi u sljedećih 10 godina uludo potrošiti 400 milijardi dolara na projekte koji će možda tek pokriti troškove ulaganja čak i ako svijet ne ispuni ciljeve iz Pariškog klimatskog sporazuma, pokazuje istraživanje.

Kompanije bi u te projekte u sljedećih 10 godina mogle uložiti 1.900 milijardi dolara, što znači da će desetina tih ulaganja biti neisplativa ako cijena nafte ne bude viša od 40 dolara za barel, utvrdio je Institut za upravljanje nacionalnim resursima (NRGI).

Velike naftne kompanije poput BP-a, Totala i Royal Dutch Shela već progresivno snižavaju dugoročne procjene cijene nafte koje se sada kreću u rasponu od 50 do 60 dolara po barelu. Neki analitičari smatraju da će biti niža, ovisno o scenariju energetske tranzicije. Rezutat bi mogao produbiti nejednakost budući da je novac mogao biti uložen u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje ili diversifikaciju gospodarstva. Umjesto toga, mogao bi izazvati ekonomsku krizu, upozoravaju autori izvješća.

Posljedice po proizvođače na Bliskom istoku, poput Saudijske Arabije, bit će blaže budući da im treba puno manje da pokriju troškove ulaganja, ali afričke i latinoameričke zemlje imat će više problema. Meksički Pemex i angolski Sonangol već imaju problema s velikim dugom.

Situaciju dodatno otežava uvriježena politika širenja poslovanja u mnogim naftnim kompanijama i nedostatna transparentnost. U prosjeku se samo jedan od četiri dolara prihoda vraća u državnu blagajnu, utvrdili su autori izvješća.

Posebno zabrinjavaju azerbajdžanski SOCAR i nigereijski NNPC, ističe NRGI.

Otprilike polovina ulaganja nigerijske tvrtke u nove naftne projekte mogla bi završiti gubitkom u slučaju ubrzane globalne energetske tranzicije. Investicijsku politiku trebale bi preispitati i Alžir, Kina, Rusija, Indija, Mozambik, Kolumbija i Surinam, zaključak je izvješća.

Bloomberg
Tehnologija povezana sa smanjenjem stakleničkih plinova, poput električnih vozila, baterija i fotonaponskih ćelija za proizvodnju struje postala je sve značajniji izvor bogatstva za svjetske milijardere. e

Iako je na ljestvici „klimatskih milijardera“ na vrhu američki poduzetnik Elon Musk, slijedi ga niz kineskih milijardera što potvrđuje tezu da Kina preuzima globalno vodstvo u „zelenim tehnologijama“.

Kako piše Bloomberg, John D. Rockefeller postao je najbogatiji čovjek svog vremena donijevši revoluciju u naftnu industriju. Stoljeće i pol kasnije Elon Musk, osnivač proizvođača električnih vozila Tesla Motors, dohvatio je istu tu titulu, ali eliminacijom glavnog Rockefellerovog proizvoda.

Kako globalna klimatska kriza ubrzava, tako je najbrže rastući segment imovine trenutno povezan s čistim tehnologijama. Tome svjedoči i podatak da je od lanjskog travnja indeks S&P Global Clean Energy skočio 231 posto, dok je „obični“ S&P 500 ostvario 53 posto rasta. Najbogatijih 15 ljudi na svijetu čija je imovina povezana s čistim tehnologijama raspolaže sa 355 milijardi dolara. To je dvostruko više od burzovne vrijednosti naftne kompanije Shell, a četiri puta više od britanskog naftaša BP-a. Na Bloombergovoj „zelenoj ljestvici milijardera“ vodeću poziciju drži Elon Musk s imovinom od 199,2 milijarde dolara. Samo u posljednjih godinu dana njegova je imovina povećana za 622 posto, zahvaljujući rapidnom rastu vrijednosti Tesline dionice na burzi. S obzirom da se bavi i poslovanjem sa svemirskim letovima, isključivo vezano za zelene tehnologije – aute na struju i solarne panele – u Muskovu je slučaju 91 posto ukupne imovine, odnosno 180,7 milijardi dolara.

Od preostalih 14 „klimatskih milijardera“, čak 12 dolaze iz Kine što odražava činjenicu da je ta zemlja proizvodno središte za čiste tehnologije i najveće svjetsko tržište električnih vozila. Podsjetimo, lani je u svijetu prodano 3 milijuna automobila na struju, od čega milijun u Kini. No, nakon što je predsjednik Xi Jinping u rujnu najavio da će Kina do 2060. postati ugljično neutralno gospodarstvo, analitičari očekuju da će tamošnja zelena industrija tek sada dobiti pravi zamah. S druge strane, zeleni investicijski plan koji će zahtijevati stotinjak milijardi eura godišnjih ulaganja razvija i Europska unija dok predsjednik SAD-a Joe Biden u razvoj čistih tehnologija želi uložiti 2 bilijuna dolara. Procjene Bloomberg Intelligencea govore da će zbog toga potražnja za baterijama i električnim vozilima u idućih pet godina porasti za gotovo sedam puta.

Od takvog scenarija velike bi koristi imala kineska kompanija CATL, vodeći svjetski proizvođač baterija za električne aute. Na njezinoj listi kupaca su Tesla, BMW, Toyota i Volvo. Zahvaljujući CATL-ovim jeftinim litij-ion fosfatnim baterijama, Tesla je mogao prošle godine za 10 posto sniziti cijenu najprodavanijeg Modela 3. Najveći dioničari kompanije, Zeng Yuqun, Huang Shilin, Pei Zhenhua i Li Ping na drugom su mjestu Bloombergove ljestvice raspolažući sa 61,6 milijardi dolara, tri puta manje od Muskove imovine. Proizvodnjom baterija i električnih vozila bavi se i kompanija BYD, čiji vlasnici Wang Chuanfu, Lv Xiangyang i Xia Zuoquan zauzimaju četvrtu poziciju sa „zelenom imovinom“ od 13,4 milijarde dolara. U veće uspjehe BYD-a osnovanog 1995. spada konverzija cjelokupne flote autobusa, taksija i kamiona u gradu Shenzenu u plug-in vozila.

Potražnju za solarnim panelima nije uspjela zauzdati ni pandemija. Prošle godine u svijetu je instalirano rekordnih 137 gigawatta kapaciteta novih sunčanih elektrana. Najveći svjetski proizvođač dijelova za fotonaponske panele kineska je kompanija Longi čiji dioničari Li Zhenguo, Li Chunan i Li Xiyan na računima imaju ukupno 16,1 milijardu dolara. Zanimljivo je da se dva zapadnjaka na listi ne bave električnim autima, solarnim panelima ni baterijama. Australac Anthony Pratt na 7. mjestu sa 9 milijardi dolara vlasnik je kompanije za reciklažu papira dok je na 9. poziciji Nijemac Alois Wobben, vlasnik kompanije Enercon koja proizvodi vjetrenjače. Wobbenova imovina procjenjuje se na 8,9 milijardi dolara, piše Poslovni dnevnik.

Litij
Puno se govori o još bržem punjenju baterija za uređaje ili automobile. Tema je posebno aktualna u današnje vrijeme, kada sve više ljudi koristi pametne uređaje i kupuje hibridne ili električne automobile.

Industrija je snažno pozicionirala tehnologiju litij-ionskih baterija (Li-ion). Električna vozila mogu danas prijeći veće udaljenosti uz samo jedno ‘brzo’ punjenje, slično je i s mobitelima… Znanstvenici rade na novim projektima, patentima i sustavima, koji bi dodatno smanjili vrijeme punjenja i povećali efikasnost baterija, prvo kod manjih uređaja.

Litij vrlo dobro sprema i čuva energiju, grafit se nalazi na anodi (negativnoj elektrodi). Znanstvenici su uspjeli u postupku pomiješati grafit i crni fosfor te je reakcija pod točno određenim kutem rezultirala stvaranjem novog materijala i novih svojstava. Ističe se kako novi materijal ‘doseže 1 300 mAh po gramu’. Još uvijek se traži kompatibilan materijal za katodu kako ne bi došlo do neželjenih reakcija, no ovakvi pokusi su sve češći i snažno naglašavaju budući razvoj u ovom području.

Britanska studija
Države moraju preispitati ekonomski model u kojem je rast jedini pokazatelj uspjeha žele li ispuniti obećanje i zaustaviti uništavanje prirode, zaključak je studije koju je naručila britanska vlada.

Predstavnici zemalja iz cijelog svijeta okupit će se ove godine u Kini kako bi dogovorili novi globalni sporazum o biološkoj raznolikosti, a studija ističe financijske koristi očuvanja šuma, oceana i drugih staništa bogatih svim oblicima života.

Autori studije, koju je britansko ministarstvo financija naručilo u ožujku 2019. godine, nadaju se da će službeni status istraživanja dati dodatnu težinu apelima da se ekosustavi postave u središte ekonomskog odlučivanja. “Priroda je naš dom. Dobra ekonomija traži da se njome bolje upravljamo”, rekao je voditelj studije sa sveučilišta Cambridge Partha Dasgupta.

Britanski premijer Boris Johnson, čija će vlada u studenome biti domaćin samita o klimatskim promjenama, izrazio je zadovoljstvo što je istraživanje objavljeno. “Ova je godina presudna za utvrđivanje možemo li zaustaviti i preokrenuti zabrinjavajući trend urušavanja biološke raznolikosti”, rekao je Johnson.

Autori izvješća kritiziraju konvencionalnu ekonomiju i na 602 stranice pozivaju zakonodavce da prihvate činjenicu da je sva poslovna aktivnost “ugrađena” u prirodu i da u skladu s time počnu vrednovati ekosustave.

Njihove preporuke odražavaju širu raspravu o tome treba li bruto domaći proizvod biti odgovarajuće mjerilo uspjeha ili bi ga trebalo zamijeniti alternativnim pokazateljima koji odražavaju i stupanj propadanja okoliša. “BDP ne uzima u obzir amortizaciju imovine, ne uključuje ni prirodni okoliš. Dok je on primarno mjerilo gospodarskog uspjeha, potiče nas da nastavimo s neodrživim gospodarskim rastom i razvojem”, kritizira se u izvješću.

Umjesto toga, autori predlažu koncept “inkluzivnog bogatstva”, koji bi odražavao zdravlje ‘imovine’ neke zemlje, uključujući i njezinu prirodnu ‘imovinu’.

Traže i da se utvrde novi načini procjene vrijednosti mnogih blagodati koje daje priroda, od čistog zraka i plodnog tla do oprašivanja, što bi vladama omogućilo da bolje uspoređuju dobit i štetu.”Duboko u sebi svjesni smo da zlorabimo Zemljine resurse. Dasguptino izvješće zaista je ključna pomoć u pokretanju postupka njihova mjerenja”, rekao je predsjednik londonskog Instituta za zelene financije Roger Gifford.

Istraživači su pozdravili nalaze studije, smatrajući da bi mogli pomoći da se jasnije prikaže često “nematerijalna” korist očuvanja prirode. “Dasguptino izvješće bit će ključno da biološka raznolikost dobije na važnosti… da nematerijalno bude pretočeno u nešto opipljivo”, smatra Nicola Beaumont, stručnjakinja za ekosustave u Pomorskom laboratoriju grada Plymoutha.

Pilot projekt
Volkswagenov odjel Group Components otvorio je ovoga petka svoj prvi pogon koji će se baviti isključivo recikliranjem automobilskih baterija. Pogon je smješten u njemačkom gradu Salzgitteru i ovoga je tjedna započeo s pilot-projektom recikliranja.

Cilj projekta jest uzeti stare litij-ionske baterije korištene u automobilima i iz njih izvući korisne sirovine poput litija, nikla, mangana i kobalta, te izdvojiti aluminij, bakar i plastiku. Na taj bi se način, u idealnom scenariju, moglo reciklirati do 90% svih sastojaka baterija.

U ovom će se pogonu reciklirati samo automobilske baterije koje se više ne mogu nikako upotrijebiti u neke druge svrhe. Naime, prije ovakvog ekološkog zbrinjavanja provodit će se analiza. Ona će pokazati je li rabljena baterija još sposobna davati napon dovoljan za njezin “drugi život” u sustavima dugotrajne pohrane energije, mobilnim stanicama za punjenje vozila i slično. Ako analiza pokaže da baterija za to nije više pogodna, uputit će se na reciklažu u Salzgitter.

Za sada je, u sklopu pilot-projekta, moguće u ovom pogonu godišnje reciklirati tek do 3.600 baterija iz električnih automobila, što se prevodi u oko 1.500 tona sirovine. Kako će e-vozila dobivati na zastupljenosti, tako će rasti i reciklažni pogon, osmišljen tako da mu se kapacitet može povećavati. Tek do kraja ovog desetljeća, kažu iz Volkswagena, ovdje će se recikliranje baterija provoditi u značajnijim količinama.

Ono što je bitno za ovaj proces jest da je on usklađen s ekološkim ciljevima Volkswagen grupe. To znači da on smanjuje emisije ugljičnog dioksida jer ne koristi energetski zahtjevan proces taljenja materijala. Naprotiv, VW planira baterije u procesu recikliranja dubinski isprazniti te rastaviti na sastavne dijelove. Oni se potom melju u granule i suše, pri čemu nastaje tzv. “crni prah” – sastavljen od litija, nikla, mangana, kobalta i grafita. Ti se elementi iz praha izdvajaju kemijskim hidrometalurškim procesima, otapanjem u vodi i kemikalijama, koje će za Volkswagen provoditi nekoliko partnera.

U konačnici će se od vrijednih materijala iz starih baterija dobivati sirovine za proizvodnju novih baterijskih katoda. VW računa da će korištenjem recikliranih materijala i obnovljivih izvora energije prilikom izrade nove prosječne automobilske baterije, kapaciteta 62 kWh, uštedjeti 1,3 tone ugljičnog dioksida koji neće završiti u atmosferi.

Analiza UN-a
Gotovo dvije trećine od ukupno 1,2 milijuna ispitanih ljudi širom svijeta reklo je da se čovječanstvo suočava s klimatskim izvanrednim stanjem, pokazuje istraživanje UN-a, najveće takve vrste koje je dosad provedeno.

Mladi i stari, bogati i siromašni, ispitanici iz 50 država u kojima živi više od polovice svjetske populacije izabrali su više političkih opcija za rješavanje tog problema, izvijestili su istraživači UN-ova Programa za razvoj (UNDP) i Sveučilišta Oxford u srijedu.

Odgovori pokazuju da je masovni globalni klimatski pokret koji je izbio na svjetsku scenu 2019. – djelomice pod vodstvom tada 16-godišnje Grete Thunberg iz Švedske – još uvijek u zamahu, premda je zasjenjen pandemijom. “Zabrinutost zbog klimatskog izvanrednog stanja daleko je rasprostranjenija nego što smo bili svjesni”, rekao je Stephen Fisher, sociolog s Oxforda koji je pomogao u izradi ankete i obradi podataka, u intervjuu za AFP.

“I velika većina onih koji su uvidjeli klimatsko izvanredno stanje žele hitnu i sveobuhvatnu akciju”, dodao je.

U pametnoj inovaciji, kratka anketa pojavila se poput reklame u aplikacijama za igre na mobitelima, pružajući istraživačima pristup podacima koje inače ne bi mogli dobiti u ispitivanju javnog mnijenja.

Na nacionalnoj razini, oko 80 posto ljudi u Britaniji, Italiji i Japanu izrazilo je ozbiljnu slutnju u pogledu utjecaja klimatskih promjena, koje su – samo uz zatopljenje od 1 stupnja – mjerljivo povećale intenzitet toplinskih valova, sušu i kiša koje izazivaju poplave, kao i oluje koje su postale razornije zbog porasta razine mora. Francuska, Njemačka, Južna Afrika i Kanada, blizu su iza njih, s više od tri četvrtine ispitanika koje prijetnju opisuju kao “globalno izvanredno stanje”.

U drugih desetak zemalja – uključujući SAD, Rusiju, Vijetnam i Brazil – dvije trećine ispitanika vidi stvari na isti način.Gotovo 75 posto stanovnika u malim otočnim državama – od kojih se neke suočavaju s rizikom od gubitka domovine zbog porasta mora – klimatsku prijetnju vidi kao izvanredno stanje. Slijede ih zemlje s visokim dohotkom (72 posto), zemlje sa srednjim dohotkom (62 posto) i najmanje razvijene zemlje (58 posto). Podjela prema dobnim skupinama na one koji vide situaciju kao “hitnu” mala je – u rasponu od 69 posto među onima ispod 18 godina, do 66 posto u dobnoj skupini od 36 do 59 godina.

Samo za ljude starije od 60 godina ta je brojka pala malo ispod 60 posto. Iznenađujuće, visoku uznemirenost zbog globalnog zatopljenja izrazilo je u Sjedinjenim Državama 11 posto, a u Kanadi 12 posto više žena nego muškaraca. “Hitna klimatska akcija ima široku potporu među ljudima širom svijeta – različitih nacionalnosti, dobi, spola i obrazovanja”, ustvrdio je voditelj UNDP-a Achim Steiner.

“Ali više od toga, anketa otkriva kako ljudi žele da se njihovi kreatori politike uhvate u koštac s krizom.” Najčešći odgovor među onima koji su ponuđeni bio je zaštita šuma i prirodnih staništa, koji je odabralo 54 posto ispitanika.

Nakon toga slijedi razvoj sunčeve i vjetrene energije te drugi oblici obnovljive energije, uporaba klimatski prihvatljivih poljoprivrednih tehnika i veće ulaganje u zelene tvrtke i radna mjesta. Na kraju popisa, s potporom od samo 30 posto, jest promicanje prehrane bez mesa i omogućavanje prihvatljivog osiguranja.

Rezultati istraživanja pojačavaju nedavne studije koje sugeriraju da bi se neke zemlje, a možda i društvo u cjelini, mogle približiti etičkoj “prekretnici” u javnom mnijenju koja bi dovela do ubrzane tranzicije u ugljično neutralni svijet. “Za postizanje brze globalne dekarbonizacije u svrhu stabilizacije klime ključno je pokrenuti brzo šireće procese društvenih i tehnoloških promjena”, ustvrdili su istraživači s Instituta Potsdam pod vodstvom lone Otto i Hansa Joachima Schellnhubera u znanstvenom časopisu PNAS prošle godine.

Slično kao i širenje zarazne bolesti, pozitivni društveni pokreti – bilo da je riječ o zabrani ropstva ili uvođenju demokracije – “mogu biti nepovratni i teško zaustavljivi” kada prijeđu određeni prag, napominju autori, a prenosi N1.

Postoje nedavni dokazi da bi takvi prosvjedi – kao što su klimatski štrajkovi #FridaysForFuture, prosvjedi Extinction Rebellion i inicijative poput Green New Deal u SAD-u – mogli biti pokazatelji ove promjene normi i vrijednosti koje se događaju upravo sada”.