Klima

Analiza Eurostata

Emisije ugljikova dioksida (CO2) koje nastaju izgaranjem fosilnih goriva (mahom nafte, naftnih derivata, ugljena i prirodnog plina) u prometu ili proizvodnji električne energije i, primjerice, čelika u Europskoj uniji, lani su bile manje za 10 posto u odnosu na 2019. godinu.

Prema procjenama statističkog ureda EU-a Eurostata, emisije CO2 tijekom 2020. pale su u svim članicama, a najviše u Grčkoj – za 18,7 posto u odnosu na 2019. godinu.

Zatim, slijede Estonija (18,1 posto), Luksemburg (17,9 posto), Španjolska (16,2 posto) i Danska (14,8 posto).

S druge strane, najmanji pad zabilježen je na Malti (za jedan posto), u Mađarskoj (1,7 posto) te Irskoj i Litvi (u svakoj za 2,6 posto).

U Hrvatskoj, pak, emisije ugljikova dioksida u 2020. bile su manje za približno sedam posto u odnosu na prethodnu godinu.

Pritom je posebice zanimljivo istaknuti kako Hrvatska u ukupnim emisijama CO2 u EU-u sudjeluje s 0,6 posto. Najviše emisija, čak 25 posto, otpada na Njemačku. Potom, slijede Italija (11,7 posto) i Poljska (11,5 posto).

Naprotiv, najmanje udjele u ukupnim emisijama CO2 Europske unije imaju Malta (0,1 posto), Cipar (0,2 posto) te Latvija i Luksemburg (svaka po 0,3 posto).

Inače, emisije CO2 najviše pridonose globalnom zagrijavanju čineći oko 75 posto svih emisija stakleničkih plinova koje je stvorio čovjek. Na njih utječe klima (duga/hladna zima ili, primjerice, vruće ljeto), gospodarski rast, broj stanovnika, promet i industrijske aktivnosti, piše Energetika-net.

Do 73 posto smanjenja CO2

Vlada je sa sjednice u četvrtak u Hrvatski sabor poslala prijedlog strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu, čiji je cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova i niskougljični razvoj. Prijedlog sadrži tri scenarija mogućnosti smanjenja emisija strakleničkih plinova u odnosu na razinu emisije u 1990. godini. To su referentni scenarij, scenarij postupne tranzicije i scenarij snažne tranzicije.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kaže da scenarij postupne tranzicije podrazumijeva dodatno ulaganje u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, što bi doprinijelo smanjuju emisija stakleničkih plinova za 33,5 posto u 2030. godini i 56,8 posto u 2050. godini, a scenarij snažne tranzicije predviđa smanjenje emisije za 80 posto u 2050. godini.

Uz postojeće mjere moguće je doseći 73,1 posto smanjenja dok se ostali udio može postići tek uz primjenu novih tehnologija koje su danas još u razvoju, kaže Ćorić.

Strategija sadrži analizu smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova i poboljšanja upijanja CO2 u bio-masu, očekivani napredak u prelasku prema niskougljičnom razvoju po sektorima, procjene dugoročnih ulaganja u istraživanje, inovacije i razvoj te očekivani društveno-gospodarski učinak mjera dekarbonizacije povezane s makroekonomskim i socijalnim razvojem, zdravstvenim rizicima i koristima te zaštitom okoliša.

Na temelju strategije izradit će se akcijski plan provedbe koji će sadržavati konkretne mjere s nositeljima, rokovima, potrebna sredstva i izvore financiranja provedbe.

Za sada se troškove provedbe ne može procijeniti, s time da je obaveza svih država članica EU-a koristiti 30 posto sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. i 37 posto iz Fonda za oporavak i otpornost za rashode povezane s klimatskim ciljevima.

Budući da je postupak izrade programskog okvira za korištenje fondova Europske unije za novo financijsko razdoblje tek započeo, trenutno nije moguće navesti precizne troškove za prve tri godine.

Prijedlogom zakona o gospodarenju otpadom novi ciljevi odvajanja i recikliranja

Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog zakona o gospodarenju otpadom (EU) kojim se, sukladno europskim direktivama, određuju do 2035. godine novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada – 65 umjesto 50 posto i novi niži ciljevi za odlaganje otpada – 10 posto.

Predloženim zakonom od 3. srpnja zabranjuje se stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (npr. slamke, pribor za jelo, štapići za uši i sl.) , a od 1. siječnja iduće godine zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.

Izuzetak su, rekao je Ćorić, vrlo lagane plastične vrećice koje se koriste isključivo iz higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu, kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.

Propisuje se i da su obveznici izrade plana gospodarenja otpadom Hrvatska i županije, odnosno Grad Zagreb, također, propisuje se nadležnost za vođenje evidencije i očevidnika za djelatnost gospodarenja otpadom, javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada kao i ekonomski instrumenti gospodarenja otpadom.

Predstavljajući prijedlog zakona, Ćorić je građanima čestitao Dan planeta Zemlje naglasivši da Vlada ide smjerom čiste, zelene, niskougljične Hrvatske u narednim desetljećima, a za prijedloga zakona je ocijenio da on “otvara perspektivu čišće, uređenije Hrvatske po pitanju gospodarenja otpadom i utire put uspješnom gospodarenju otpadom i kreiranju sustava koji će nositi ovo područje u znatno boljem smjeru”.

Blog HNB-a

Središnje su banke spremne preuzeti aktivnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, a daljnja istraživanja i analize koje poduzimaju dat će im odgovor na koji način klimatske promjene i borbu protiv njih uključiti u okvire svojih politika, ali i svog poslovanja, ističu analitičari HNB-a u najnovijem HNBlogu.

“Središnje banke sve više uključuju pitanje klimatskih promjena u sva područja svojeg djelovanja. Trenutno je njihova pozornost usmjerena na uvažavanje klimatskih rizika pri aktivnostima usmjerenima na ostvarenje stabilnosti cijena i financijskog sustava. Osim toga, središnje banke razmatraju i svoju ulogu kao i ulogu financijskog sektora u borbi protiv klimatskih promjena. Klimatske su promjene danas, uz digitalne valute, najdinamičnije područje istraživanja i razvoja središnjih banaka”, navode autori HNBloga – glavni savjetnik u sektoru istraživanja HNB-a Maroje Lang i zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek.

Kako bi se zaustavio trend globalnog zagrijavanja, još 2015. godine potpisan Pariški klimatski sporazum, koji je istaknuo i potrebu osiguranja financiranja takvih projekata i pozvao države potpisnice na mobilizaciju različitih izvora, instrumenata i kanala financiranja, pri čemu posebnu ulogu trebaju imati javna sredstva.

Autori HNBloga podsjećaju uz ostalo i da je osiguranje potrebnog financiranja važan dio Europskoga zelenog plana, prema kojemu je velik dio sredstava predviđenih Fondom nove generacije namijenjen “zelenim” ulaganjima. Posebnu ulogu imaju razvojne banke, među kojima se na europskoj razini ističe Europska investicijska banka (EIB).

“Središnje su banke oprezno pristupile pozivu Pariškog sporazuma kako ne bi ugrozile stabilnost cijena i stabilnost financijskog sustava. Radi definiranja zajedničkog pristupa, središnje su banke 2017. godine uspostavile Mrežu za ozelenjivanje financijskog sustava (engl. Network for Greening of the Financial System – NGFS), skupinu središnjih banaka i regulatora udruženih na dobrovoljnoj osnovi radi razmjene iskustava i dobrih praksi, doprinosa u razvoju upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima i podupiranja doprinosa financijskog sustava tranziciji prema održivom gospodarstvu”, navode Lang i Švaljek.

NGFS je u početku brojio osam članova, a porastao je na 89 članova i 13 promatrača te su mu se, osim osredišnjih banaka te regulatora banaka i osiguravajućih društava, pridružile i mnoge razvojne banke i međunarodne financijske institucije.

Prvi korak u djelovanju NGFS-a bio je istražiti kako klimatske promjene utječu na ekonomsku aktivnost i financijski sustav. “Pokazano je da klimatske promjene imaju negativan utjecaj i predstavljaju srednjoročni ili dugoročni rizik za ostvarenje osnovnih ciljeva središnjih banaka. Pritom bi se učinci klimatskih promjena mogli materijalizirati tek nakon više desetljeća, što prelazi uobičajeni horizont razmatranja djelovanja monetarne politike, pa ih je stoga monetarna politika sklona zanemariti, a posebno je teško predviđati ekstremne vremenske uvjete i njihove učinke. Stoga se razvijaju dodatni modeli i pokazatelji za praćenje utjecaja klimatskih promjena na gospodarstvo i financijski sustav”, navode autori bloga.

Središnje banke postupno uspostavljaju mehanizme za identificiranje izloženosti poslovnih banaka klimatskih rizicima te potiču poslovne banke na uspostavu kvalitetnih sustava praćenja klimatskih rizika, pri čemu autori podsjećaju da je Europska središnja banka (ESB) sredinom prošle godine objavila dokument u kojem je opisala procedure koje će primjenjivati pri nadzoru klimatskih rizika.

“Središnje banke tek razmatraju na koji bi se način mikrobonitetni i makrobonitetni instrumenti mogli rabiti kako bi se financijske institucije potaklo na adekvatno praćenje klimatskih rizika i na snažnije financiranje klimatske tranzicije”, ističu Lang i Švalje.

U blogu uz ostalo obrazlažu da središnje banke mogu uključiti klimatske rizike u politiku upravljanja svojim pričuvama i portfeljima, što je posebno slučaj kod velikih središnjih banaka koje su u posljednjih deset godina provodile velike operacije kvantitativnog popuštanja i koje u svom portfelju imaju znatne iznose vrijednosnica privatnog sektora.

Sve se više analiziraju i načini uvažavanja pitanja klimatskih promjena kod provedbe monetarne politike. Stoga je, podsjećaju autori, ESB u svoj pregled strategije monetarne politike uvrstio ocjenu primjerenog načina uključivanja klimatskih rizika u okvir monetarne politike ESB-a.

NGFS također razmatra opcije prilagodbe monetarne operacije borbi protiv klimatskih promjena, i to u smislu operacija kreditiranja banaka, definiranja prihvatljivih kolaterala i operacija otkupa vrijednosnih papira.

“Sve te mogućnosti na strani monetarne politike u fazi su razmatranja i postupnog uvođenja. Istodobno, većina se središnjih banaka opire izravnom financiranju zelenih ulaganja koja bi mogla predstavljati kreditni rizik i ugroziti ostvarenje primarnog cilja, odnosno stabilnosti cijena”, ističu Lang i Švaljek, napominjući i kako središnje banke sve veću pozornost posvećuju vlastitom doprinosu emisiji ugljika i utjecaju na okoliš objavljujući informacije o svom ugljičnom otisku i donoseći planove njegova postupnog smanjivanja do ostvarivanja ciljnih veličina.

Privremeni dogovor o klimi

Europska komisija pozdravila je privremeni dogovor o europskom propisu o klimi. Kao jedan od ključnih elemenata europskog zelenog plana, ovaj dokument obuhvaća ambiciju Europske unije da do 2050. postigne potpunu klimatsku neutralnost. Tu je i prijelazni cilj da se do 2030. godine neto emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55% u odnosu na razine emisija iz 1990. godine.

Jučerašnji dogovor o europskom propisu o klimi važan je korak jer ispunjava jednu od obveza najavljenih u političkim smjernicama predsjednice Ursule von der Leyen iz srpnja 2019., objavila je danas EK. “Naša politička težnja da do 2050. postanemo prvi klimatski neutralan kontinent sada je i pravna obveza. Propis o klimi EU-u će omogućiti da u samo jednoj generaciji postigne svoj zeleni cilj. To dugujemo svojoj djeci i unucima”, poručila je von der Leyen.

Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans dodao je: “Ovo je povijesni trenutak za EU. Postigli smo ambiciozni dogovor da cilj klimatske neutralnosti uvrstimo u obvezujuće zakonodavstvo kako bismo se njime vodili sljedećih 30 godina. Propis o klimi usmjeravat će zeleni oporavak EU-a i omogućiti socijalno pravednu zelenu tranziciju. Današnjim dogovorom utvrdili smo i svoju poziciju globalnog predvodnika u svladavanju klimatske krize. Kad se svjetski čelnici okupe na Dan planeta Zemlje, EU će im iznijeti ove dobre vijesti u nadi da će to naše međunarodne partnere potaknuti na sličan potez. Ovo je velik dan za naše ljude i naš planet.”

Dosadašnji plan je neambiciozan

Japan je u četvrtak svoj cilj smanjenja emisije ugljika do 2030. povisio na 46 posto nakon pritiska SAD-a, domaćih tvrtki i aktivista za zaštitu okoliša koji su prethodni cilj od 26 posto smatrali neambicioznim. Premijer Yoshihide Suga novi je cilj, u odnosu na razine iz 2013., objavio nekoliko sati uoči virtualnog samita o klimi sazvanog na poziv američkog predsjednika Joea Bidena.

Uoči samita Velika Britanija je također objavila odlučnije mjere u smanjenju emisije štetnih plinova za 78 posto do 2035.

Suga je prije i tijekom posjeta Washingtonu prošli vikend bio pod pritiskom Bidenove administracije da Japan smanji emisije štetnih plinova za 50 posto. Krajem prošle godine Suga je najavio ugljičnu neutralnost zemlje do 2050.

Znanstvenici UN-a tvrde da se globalna emisija CO2 mora do 2050. spustiti na nulu kako bi se ograničio rast temperature u svijetu na najviše 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Institucionalni investitori

Skupina investitora koja upravlja imovinom od 11 tisuća milijardi dolara pozvala je banke na postavljanje strožih ciljeva smanjenja ugljikovih emisija kod projekata za koje daju kredite, uoči sastanka svjetskih čelnika na kojem će tema biti ubrzanje napora u borbi protiv klimatskih promjena.

Institucionalna grupa investitora za klimatske promjene, u koju su između ostalih uključeni najveći svjetski ulagač u obveznice Pimco i najveći britanski upravitelj imovinom Legal & General Investment Management, želi da zajmodavci postrože svoje uvjete kako bi im plasmani bili ekološki prihvatljiviji.

Iako su brojne velike svjetske banke već objavile ambiciju postizanja nulte neto emisije stakleničkih plinova do 2050. godine, mnoge još nisu precizirale kako to planiraju postići i nastavljaju financirati projekte s velikim emisijama stakleničkih plinova, upozoravaju investitori.

“Previše banaka prilikom donošenja odluka o financiranju u obzir ne uzima klimatske štete i previše je novca uključeno u aktivnosti s visokim emisijama ugljikovih spojeva od kojih se očajnički moramo odmaknuti”, rekla je Natasha Landell- Mills iz investicijske kompanije Sarasin & Partners.

I dok se u SAD-u priprema održavanje summita svjetskih čelnika o klimi 22. i 23. travnja, skupina ulagača od banaka traži ubrzanje napora kako bi se sredinom stoljeća ili ranije postigla nulta emisija ugljikovih spojeva.

Banke bi, smatraju ulagači, trebale osigurati da klimatski rizici budu relevantni za način i uvjete otplate kredita.

Brojne banke već su najavile planove s povećanim ulaganjem u zelenu energiju i druge aktivnosti koje pomažu pri prijelazu na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika, ali grupa ulagača smatra da treba učiniti više od toga i da se smanjenje potrošnje ne bi smjelo nadoknaditi štetnim projektima.

Banke također trebaju postaviti “eksplicitne kriterije” u financiranju aktivnosti koje su suprotne ciljanom smjernicom nulte emisije u sektoru i industriji, smatraju ulagači.

Skupina 35 ulagača je priopćila da je pokrenula razgovore s 27 najvećih svjetskih banaka i da će s vremenom tu listu širiti.

Novi ciljevi

Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta nakon 14 satnih cjelonoćnih pregovora postigli su u srijedu ujutro u ranim jutarnjim satima dogovor o Zakonu o klimi prema kojem će Unija do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na 1990. godinu. Očekivano, klimatski cilj za 2030. pratila je velika politička borba, a taj će cilj stoga postati i pravna obveza EU-a i njegovih država članica.

Iako je cilj od 55% niži od 60% za koji je Parlament ranije glasao, države članice EU dale su ustupak zastupnicima u Europskom parlamentu pristavši ograničiti doprinos uklanjanja ugljika iz poljoprivredne upotrebe zemljišta, poljoprivrede i šumarstva. No, Europska komisija složila se razmotriti povećanje doprinosa takozvanih ponora ugljika (šume) kako bi povećala klimatske ambicije EU-a na 57%, iako to nije zapisano u zakonu.

Kao dio ustupaka državama članicama EU, parlamentarni pregovarači odbili su uvjetovane zahtjeve u vezi s pristupom pravdi i subvencijama za fosilna goriva. Komisija je, međutim, obećala da će se vratiti na pitanje definiranjem energetskih subvencija, uključujući one za fosilna goriva, pojašnjenjem pravila prema Uredbi o upravljanju.

Nadalje, Parlament je pobijedio kad je riječ o cilju za 2040. godinu, o čemu će ključnu ulogu imati proračun stakleničkih plinova, koji određuje koliko EU može emitirati ugljika do 2050. godine prije nego što prekrši Pariški sporazum. To znači da će postojati zasebne izračune za emisije i ponore ugljika.

Cilj za 2040. predložit će se uz indikativni proračun za stakleničke plinove najkasnije u roku od šest mjeseci od prvog globalnog popisa Pariškog sporazuma, 2023. godine.

Priklanjajući se zahtjevima Parlamenta, pregovarači s EU-a također su odlučili uspostaviti neovisno znanstveno savjetodavno tijelo, Europsko znanstveno savjetodavno vijeće, koje će savjetovati kreatore politike o usklađivanju politika EU-a s ciljem klimatske neutralnosti bloka, objavio je Euractiv. Rezultati ovog dogovora bit će spremni za sutrašnji Klimatski summit leadera koji organizira Joe Biden.

Klimatski summit

Obraćajući se gradonačelnicima globalne mreže vodećih svjetskih gradova C40 Cities and Climate Leadership Group, glavni tajnik UN-a António Guterres naglasio je da su gradovi i urbana središta „na prvoj crti“ klimatske krize – emitirajući više od 70 posto globalnih stakleničkih plinova, istovremeno su suočeni s rizicima od porasta razine mora do sve opasnijih olujnih nevremena i ekstremnih klimatskih pojava.

„No, gradovi također svojim učinkovitijim strategijama i politikama mogu potaknuti klimatske akcije, poticati korištenje obnovljivih izvora i održivi razvoj, posebno kad se oporave od utjecaja pandemije koronavirusa“, dodao je António Guterres.

„Ulaganje u zeleni oporavak generacijska je prilika da se klimatske akcije, čista energija i održivi razvoj stave u središte gradskih strategija i politika“, rekao je. „Način na koji proizvodimo električnu energiju, organiziramo javni prijevoz i gradimo zgrade u gradovima te kako uostalom oblikujemo i same gradove bit će presudan u postizanju ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma i Ciljeva održivog razvoja (SDGs).“

Montreal je krajem prošle godine predstavio svoj klimatski plan kojim će tijekom narednih deset godina nastojati drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova i postići klimatsku neutralnost do 2050.

Glavni tajnik UN-a pozvao je na hitnu akciju u tri ključna područja, pozivajući gradonačelnike da surađuju s čelnicima svojih država na razvoju i predstavljanju ambicioznih nacionalno utvrđenih doprinosa (NDCs), i to mnogo prije 26. zasjedanja Konferencije stranaka (COP26) Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime ovog studenog u Glasgowu.

„Morate ih upozoriti da klimatske akcije zajedno s politikama za pravednu tranziciju omogućuju dostojan rad i viši životni standard, a podržavaju ih vaši stanovnici“, rekao je Guterres te pozvao gradonačelnike da svoje gradove obvežu na postizanje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine i usvoje ambiciozne planove za sljedeće desetljeće. Također ih je pozvao da maksimalno iskoriste mjere za oporavak od pandemije koronavirusa kako bi ubrzali ulaganja u čistu, zelenu infrastrukturu i prometne sustave.

Glavni tajnik UN-a također je naglasio važnost prestanka korištenja ugljena kao „najvažniji i najjednostavniji korak“ koji svijet može poduzeti kako bi osigurao ograničenje porasta globalne temperature na 1,5 Celzijevih stupnjeva. „Gradovi će najviše profitirati postupnim ukidanjem ugljena kroz čist zrak, zelene površine, a samim time i zdravije ljude”, rekao je Guterres, pozivajući na proizvodnju najmanje 80 posto električne energije u gradovima iz obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Osim toga, Guterres je napomenuo da će inovacije u javnom prijevozu i urbanom planiranju dodatno pomoći u smanjenju emisija i poboljšanju blagostanja te je naglasio važnost osiguranja financijskih sredstava potrebnih za poticanje takvih napora, piše Ekovjesnik.

Objava kompanije

JPMorgan Chase (JPM) objavio je u četvrtak kako namjerava financirati ili olakšati ulaganja od 2,5 bilijuna dolara tijekom 10 godina kako bi podržao rješenja koja se bave klimatskim promjenama i doprinose održivom razvoju.

Cilj uključuje milijardu američkih dolara za zelene inicijative poput obnovljivih izvora energije, nove čiste tehnologije, gospodarenja otpadom i slično. Najava, za koju JPMorgan vjeruje da je najveća te vrste, posljednja je u nizu obećanja financijskih institucija kako će svijetu pomoći da se okrene ka čišćoj energetskoj budućnosti.

Cilj od 2,5 bilijuna dolara do kraja 2030. godine označava ubrzanje kratkoročnog cilja JPMorgan-a. Naime, prošle se veljače JPMorgan obvezao kako će 2020. godine rasporediti 200 milijardi dolara za potporu klimatskim rješenjima i održivom razvoju, a iz Banke su rekli kako su taj cilj premašili.

Konkurent, Bank of America (BAC) najavila je prošli tjedan cilj održivog financiranja u iznosu od 1,5 bilijuna dolara, od čega 1 bilijun dolara za ulaganja povezana s klimom.

Obećanja o financiranju dolaze nakon što su si JPMorgan, Bank of America, Wells Fargo (WFC) i druge velike banke postavile ciljeve neto nulte emisije stakleničkih plinova, u to uključujući i kompanije i projekte koje financiraju, do 2050. godine.

Analiza IEA

Potražnja za svim fosilnim gorivima je na putu rasta u 2021. godini, s time da bi i ugljen i plin trebali narasti iznad razina iz 2019. godine. Globalne emisije ugljikovog dioksida od energije ove godine bilježe povećanje od gotovo 5 posto, što je naznaka da ekonomski oporavak od covida-19 može biti “sve samo ne održiv” za klimu, objavila je u utorak Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Globalno energetsko izvješće IEA-e za 2021. godinu predvidjelo je da će se emisije karbonskog dioksida porasti na 33 milijarde tona ove godine, što je rast od 1,5 milijardi tona od razina iz 2020. godine, u najvećem pojedinačnom porastu u više od jednog desetljeća.

“Ovo je zastrašujuće upozorenje da je ekonomski oporavak od krize covida-19 trenutno sve samo ne održiv za našu klimu”, rekao je izvršni direktor IEA-e, Fatih Birol.

Ovogodišnji rast će vjerojatno biti potaknut ponovnim procvatom korištenja ugljena u sektoru elektroenergetike, dodao je Birol, za koji se predviđa da će se biti osobito snažan u Aziji.

Izvješće bi trebalo pritisnuti vlade da krenu djelovati po pitanju klimatskih promjena. Američki predsjednik Joe Biden održat će virtualni samit za desetke svjetskih vođa ovaj tjedan kako bi raspravili problematiku uoči globalnih razgovora u Škotskoj kasnije ove godine. Prošle godine, kad se potrošnja energije smanjila zbog pandemije covida-19, emisije CO2 povezane s korištenjem energije pale su 5,8 posto, na 31,5 milijardi tona, nakon što su u 2019. iznosile rekordnih 33,4 milijarde tona.

Godišnje izvješće IEA-e analiziralo je najnovije nacionalne podatke diljem svijeta, ekonomske trendove rasta i nove energetske projekte koji bi se trebali pojaviti online.

Globalna potražnja za energijom trebala bi u 2021. godini narasti za 4,6 posto, najviše zahvaljujući potrebama zemalja u razvoju, što bi moglo rezultirati razinom iznad one u 2019., rečeno je u izvješću.

Potražnja za svim fosilnim gorivima je na putu rasta u 2021. godini, s time da bi i ugljen i plin trebali narasti iznad razina iz 2019. godine.

Očekivani porast potrošnje ugljena premašuje korištenje obnovljivih izvora energije za gotovo 60 posto, unatoč ubrzanju potražnje za solarnom energijom, energijom vjetra i vode. Više od 80 predviđenog rasta u potražnji ugljena u 2021. očekuje se iz Azije, predvođe Kinom.

Potrošnja ugljena u SAD-u i Europskoj uniji je također na putu da poraste, no ostat će značajno ispod razina prije krize, rekla je IEA, a donosi Poslovni dnevnik.