Klima

Analiza Politica

Najavljena zabrana prodaje automobila koji imaju motore s unutarnjim sagorijevanjem izazvala je diplomatski rat na relaciji između Njemačke i Francuske, piše Politico.

Njemačka i zemlje saveznice koje podržavaju automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem zaoštrile su retoriku oko europskog zakona koji bi te motore poslao na odlagališta otpada u sklopu povijesnih nastojanja da se smanji emisije stakleničkih emisija u prometu.

Nakon sastanka u Strasbourgu ključni ministri iz te skupine zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035., što je već prihvatio Europski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

„Ne postoji prijedlog (Europske komisije) koji je odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing nakon sastanka.

No Francuska se ne kani predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU-a da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Europi, svrstale uz skupinu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz osobnih vozila.

„Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila pogreška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska pogreška”, rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire.

S druge strane je je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se rupom u zakonu omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem.

Analiza

U Njemačkoj je prošle godine, iako je štetan za klimu, ugljen ponovno dobio na važnosti kao najvažniji energent za proizvodnju električne energije. Udio električne energije iz termoelektrana porastao je u odnosu na 2021. godinu za 8,4 posto, odnosno na trećinu (33,3 posto), objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku.

To je povećanje, prema institutu, pridonijelo i amortizaciji oštrog pada proizvodnje električne energije u plinskim elektranama zbog rata u Ukrajini, kao i pada proizvodnje u nuklearnim postrojenjima budući da Njemačka planira potpuno odustati od atomske energije.

Druga po važnosti je energija vjetra, čiji je udio nakon 2021. godine u kojoj je bilo relativno malo vjetrovitih dana porastao za 9,4 posto na nešto manje od četvrtine (24,1 posto).

Ukupno je prošle godine više od polovice električne energije u mreži (53,7 posto) proizvedeno korištenjem konvencionalnih izvora energije poput ugljena, plina i atomske energije.

No, zbog smanjene proizvodnje i u nuklearnim elektranama i u plinskim elektranama, udio konvencionalnih izvora energije manji je za 8,7 posto u odnosu na 2021. godinu.

Udio obnovljivih izvora energije poput vjetra, sunčeve energije i bioplina porastao je, pak, za 7,3 posto na ukupno 46,3 posto. Tome je pridonio značajan porast udjela sunčeve energije.

Teška situacija na tržištu plina zbog ruskog napada na Ukrajinu uzrokovala je značajno smanjenje proizvodnje električne energije iz tog energenta (minus 11,3 posto).

Njemačka je prisiljena prirodni plin za proizvodnju električne energije kupovati gotovo isključivo iz uvoza, dok je manje ovisna o ugljenu.

Zbog odluke Berlina da potpuno odustane od ove tehnologije, atomska energija bila je odgovorna za samo 6,4 posto proizvedene električne energije, a 2021. taj je udio iznosio 12,6 posto.

Ukupno je prošle godine u Njemačkoj proizvedeno i stavljeno u mrežu 509 milijardi kilovatsati električne energije, što je 1,9 posto manje nego 2021. godine.

Studija

Onečišćenje zraka je nevjerojatno teško izbjeći, bez obzira na to gdje živite, pokazuje nova studija sa sveučilišta Monash u Australiji koja otkriva da gotovo 99 posto svjetske populacije udiše nezdrave razine onečišćenih čestica u zraku, prenosi N1.

Te čestice označavaju se kraticom PM2.5. Studija je objavljena 6. ožujka u časopisu Lancet Planetary Health, a u njoj je tim istraživača preko računalnih modela procjenjivao dnevne koncentracije PM2.5 u svijetu u razdoblju od 2000. do 2019. godine, prenosi PopSci.

Modelima se proučavala kvaliteta zraka, vrijeme i simulacije putovanja kemikalija zrakom. Istraživači su otkrili da je 2019. godine samo 0.01 posto svjetske populacije bilo izloženo razinama PM2.5 koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra sigurnima. WHO kaže da su koncentracije iznad 5 mikrograma čestica PM2.5 po kubičnom metru opasne.

Dnevne razine onečišćenih čestica u zraku pale su u Sjevernoj Americi i Europi u periodu koji su istraživači promatrali, no povećale su se u Australiji, na Novom Zelandu, jugu Azije, Latinskoj Americi i Karibima. U 20 godina proučavanja, gotovo 70 posto dana na tim područjima onečišćenje zraka bilo je iznad preporučenih razina WHO-a. Najveće koncentracije registrirane su na jugu i istoku Azije i sjeveru Afrike.

Koautor studije i epidemiolog Yuming Guo kaže da postoje sezonski uzorci pri kojima dolazi do opasnih koncentracija čestica PM2.5. Sjeveroistočna Kina i sjeverna Indija registrira više razine tijekom prosinca, siječnja i veljače, a istočne regije sjeverne Amerike više koncentracije registriraju tijekom ljetnih mjeseci.

“Priemijetili smo i relativno visoko onečišćenje zraka u kolovozu i rujnu u Južnoj Americi, a od lipnja do rujna u subsaharskoj Africi,” rekao je Guo.

Studija ipak ima neka ograničenja – u nekim zemljama ne postoje dovoljno detaljni podaci, što bi moglo utjecati na to koliko su modeli točni za te regije, dodao je Guo za Washington Post.

Studija, vjerojatno prva te vrste, potvrđuje podatke koje je u travnju prošle godine objavio WHO, u kojima je navedeno da je 99 posto svjetske populacije izloženo opasnim razinama onečišćenja zraka.

“Čestice, pogotovo PM2.5, mogu ući duboko u pluća i preko njih u krvotok, ostavljajući kardiovaskularne, cerebrovaskularne ili respiratorne posljedice na organizam. Postoji sve više dokaza da te čestice utječu i na druge organe i izazivaju bolesti,” rekao je WHO u izjavi prošle godine.

Druge studije pokazuju da čak i niske razine onečišćenja zraka mogu povećati stopu mortaliteta. Onečišćenje izazvano prometom povezuje se sa smanjenom težinom djece pri rođenju, kao i s oboljenjem od depresije i bipolarnog poremećaja.

“Ova studija pruža nam dublje razumijevanje trenutnih razina onečišćenja otvorenog zraka, kao i posljedica po ljudsko zdravlje,” rekao je Guo, a prenosi N1.

“Pomoću ovih saznanja, političari, javnozdravstveni dužnosnici i istraživači mogu bolje procijeniti kratkotrajne i dugotrajne posljedice onečišćenja zraka po ljudsko zdravlje i osmisliti strategije za umanjenje štete izazvane onečišćenjem zraka.”

Ministar

Restrukturiranje Njemačke prema klimatskoj neutralnosti otvara mnoge mogućnosti za razvoj i prosperitet gospodarstva, rekao je u ponedjeljak ministar gospodarstva i klimatske tranzicije Robert Habeck, nakon neformalnog sastanka vlade u Mesebergu.

Tranzicija stvara mogućnost prosperiteta u Njemačkoj i Europi kroz razvoj umjetne inteligencije, digitalizaciju gospodarstva, nove poslovne modele i transformaciju drugih područja, rekao je Habeck.

“To je gigantski industrijski program, ali i program zapošljavanja koji provodimo”, dodao je.

Prema zakonu o zaštiti klime, Njemačka bi do 2045. trebala postati neutralna u emisiji ugljičnog dioksida, odnosno da gospodarstvo i društvo od ovog plina – koji potiče globalno zatopljenje – ne bi smjeli stvarati više nego što ga ima u prirodi.

To prestrojavanje zahtijeva velika ulaganja, dodao je Habek, a ključnu ulogu ima razvoj proizvodnje tzv. zelene struje iz obnovljivih izvora energije, umjesto izgaranja fosilnih goriva poput nafte i plina.

Zabrana motora s unutarnjim sagorijevanjem

Države članice u petak su odlučile odgoditi konačnu odluku o uvođenju zabrane prodaje novih vozila s motorima na unutarnje izgaranje nakon 2035. godine, objavilo je švedsko predsjedništvo..

Konačnu odluku trebali su donijeti ministri za okoliš koji se sastaju sljedeći tjedan, 7. ožujka, a sada su zamjenici šefova stalnih predstavništava država članica (Coreper I) odlučili odgoditi to za neki kasniji sastanak Vijeća, objavio je glasnogovornik švedskog predsjedanja Vijećem EU-a Daniel Holmberg, ne navodeći razloge za odgodu.

Pregovarači Vijeća EU-a, koje zastupa države članice i Europskog parlamenta postigli su krajem listopada prošle godine načelni dogovor o uredbi koja predviđa obveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija od 2035. godine, što znači da se od tada više ne bi mogli prodavati novi automobili na benzin i dizel.

Nakon toga, dogovor je sa svoje strane potvrdio Europski parlament na plenarnoj sjednici 14. veljače i preostala je još konačna odluka Vijeća da bi uredba stupila na snagu.

Međutim, u posljednje vrijeme počeli su se čuti kritični glasovi naročito u Njemačkoj i Italiji, dvije članice s vrlo jakim automobilskim industrijama, da je postavljeni rok preambiciozan i preuranjen.

Uz Italiju i Njemačku, rezerve prema ovoj uredbi imaju i Poljska i Bugarska. Ako bi Njemačka bila suzdržana, a Italija protiv, u Vijeću ne bilo dovoljno glasova za kvaliaficiranu većinu. Odluka u Vijeću može se donijeti ako za nju glasa najmanje 15 od 27 država članica, koje imaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a.

Ni u Europskom parlamentu nije bilo uvjerljive većine. Za odluku je glasalo 340 zastlupnika, 279 bilo je protiv, a 21 zastupnik bio je suzdržan. Uredbu su podržali zastupnici socijaldemokrata, zelenih i liberala.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da su EU i Njemačka uključene u “konstruktivni dijalog” o postupnom ukidanju motora s unutarnjim izgaranjem u Europskoj uniji do 2035. godine.

Nakon mjeseci pregovora, finalno glasovanje je planirano u nadolazećem tjednu, no odgođeno je u petak nakon protivljenja njemačke automobilske industrije.

Njemački ministar prometa Volker Wissing rekao je da se Berlin ne može složiti s takvom potpunom zabranom motora s unutarnjim sagorijevanjem u ovom trenutku.

Dodao je da Europska komisija mora iznijeti prijedlog kako se klimatski neutralna, sintetička goriva, poznata kao e-goriva, mogu koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. godine.

Von der Leyen je rekla da je principijelno bilo otvorenosti za nove automobilske tehnologije, “no da to također mora biti u ravnoteži s našim klimatskim političkim ciljevima.”

Wissing je član stranke FPD, bliske poslovnom sektoru, koja je najmanja od tri stranke koje čine njemačku koaliciju zajedno sa Socijaldemokratima i Zelenom strankom.

Sintetička goriva za koja je Wissing zainteresiran proizvode se kombiniranjem vodika s ugljikovim dioksidom koji se može dobiti iz atmosfere.

Takva goriva se smatraju klimatski neutralnim ako se energija za proizvodnju njih i njihovih sastojaka može dobiti iz obnovljivih izvora.

Kritičari smatraju da se sintetička goriva trebaju koristiti samo za neizbježna zračna i pomorska putovanja, dok bi njihovo korištenje kod velikog broja vozila bilo samo razbacivanje zelenom energijom.

Planovi da se smanje emisije klimatski štetnog CO2 iz novih kombija i automobila za 100 posto do 2035. godine, što znači de facto zabrana na prodaju, dio su većeg paketa za borbu s klimatskim promjenama.

EU želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990-ih, a do 2050. godine postići klimatsku neutralnost.

Prioritet borba za planet

Američki predsjednik Joe Biden nominirao je nekadašnjeg čelnika Mastercarda Ajaya Bangu za predsjednika Svjetske banke. Odabir veterana Wall Streeta, koji je odgojen u Indiji, jasan je signal SAD-a u kojem smjeru želi vidjeti najveću promjenu misije te institucije u povijesti, piše FT.

Nominacija Bange na čelo Svjetske banke, čijeg predsjednika tradicionalno postavlja Washington, dolazi tjedan dana pošto je David Malpass iznenada podnio ostavku u jeku povijesnog zaokreta te institucije kada zemlje nastoje proširiti misiju na borbu protiv klimatskih promjena, povrh borbe protiv siromaštva.

Nominirajući ga, Biden je rekao da Banga shvaća izazove s kojima se suočavaju zemlje u razvoju i “kritično iskustvo” u mobiliziranju privatnog novca za “hvatanje u koštac s najhitnijim izazovima našeg vremena, uključujući klimatske promjene”.

Imenovanje zahtijeva potporu drugih zemalja članica. Glavni dioničari su Kina, Japan, Njemačka, Francuska i Velika Britanija. Prema pisanju FT-ja, nominacija 63-godišnjaka, naturaliziranog američkog državljanina koji je sebe opisao kao “tipa potpuno napravljenog u Indiji”, mogla bi pomoći u osiguranju podrške zemalja u razvoju među kojima vlada zabrinutost zbog pomaka fokusa banke sa siromaštva na globalno zagrijavanje.

Za primijetiti je da Bangino ime kao favorita za predsjednika dolazi tek nekoliko sati nakon što je upravni odbor Svjetske banke rekao da će “snažno poticati” ženske kandidate. Službene nominacije će se zatvoriti 29. ožujka prije datuma početka izbora novog predsjednika u svibnju.

Ajay Banga potpredsjednik je General Atlantica, američke grupe privatnog kapitala, a prethodno je do kraja 2020. bio izvršni direktor Mastercarda. Osim toga, predsjednik je investicijskog holdinga Exor, koji drži kontrolni udio u nogometnom klubu Juventus, te nezavisni direktor u singapurskom državnom investicijskom fondu Temasek

Pritisak na Malpassa, kojeg je imenovao Donald Trump, porastao je nakon što je odbio reći vjeruje li u klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem. Kasnije je rekao da je bio krivo shvaćen. Najveći dioničari banke koji su se zalagali za uključivanje klime u rad banke Malpassa su kritizirali jer nije prihvaćao plan.

Ministrica financija Janet Yellen pozvala je vodstvo banke da “brzo” provede reforme kako bi se oslobodilo više novca za klimu. Visoki američki dužnosnik rekao je da je Washington “ponosan” što je predložio kandidata koji je rođen, odrastao i “proveo rani dio svoje karijere na tržištu u razvoju u Indiji”.

“To je apsolutno dio toga tko je on kao profesionalac, također, i što će donijeti Svjetskoj banci”, rekao je neimenovani izvor FT-u. Pod Banginom palicom, Mastercard je ostvario gotovo desetljeće snažnog rasta prihoda, a bio je među desecima direktora koji su u otvorenom pismu pozvali vlade da učine više na smanjenju emisija prije klimatskog summita COP26, piše Poslovni dnevnik.

OIE i otpad

Europska komisija uputila je Sudu Europske unije (EU) dvije tužbe protiv Hrvatske, jednu zbog neprenošenja direktive o energiji iz obnovljivih izvora, a drugom je ponovno poslana na sud jer nije ispunila raniju sudsku presudu u vezi s nezakonitim odlagalištem u Biljanama Donjim.

Komisija je u srijedu, u okviru paketa povreda prava EU za ovaj mjesec, uputila Sudu EU predmete protiv Hrvatske, Mađarske i Portugala sa zahtjevom za izricanje finansijskih sankcija zbog neprenošenja Direktive EU-a o energiji iz obnovljivih izvora u nacionalno zakonodavstvo.

Komisija tako poduzima pravne korake kako bi osigurala razvoj energije iz obnovljivih izvora u cijeloj Uniji i smanjivanje emisija stakleničkih plinova, energetske ovisnosti i visokih cijena.

Države članice bile su obavezne prenijeti tu direktivu do 30. juna 2021., ali Hrvatska, Mađarska i Portugal do sada nisu propisno izvijestili o konkretnom prenošenju svih odredbi Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Komisija je jula 2021. poslala službene opomene svim državama članicama, u maju 2022., nakon procjene mjera za prenošenje o kojima su obavijestile te tri države članice, izdala obrazložena mišljenja u kojima ih poziva da ispune obavezu da na dovoljno jasan i precizan način navedu sve nacionalne mjere na temelju kojih smatraju da je Direktiva prenesena.

Hrvatska, Mađarska i Portugal jedine su preostale članice EU koje nisu dostavile korelacijsku tabelu ili dokument sa objašnjenjima u kojem se navodi kako je prenesena svaka odredba Direktive.

Komisija stoga Sudu EU upućuje predmet protiv tih država članica.

Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, donesenom 2018., pruža se pravni okvir za razvoj energije iz obnovljivih izvora u području električne energije, grijanja i hlađenja te saobraćaja u EU tokom ovog desetljeća.

U njoj je postavljen obavezujući cilj EU da se do 2030. najmanje 32 posto energije dobija iz obnovljivih izvora i navedene su mjere za osiguravanje isplativosti podrške za energiju iz obnovljivih izvora te pojednostavnjivanje administrativnih postupaka za projekte u području obnovljivih izvora energije.

Komisija je u srijedu odlučila ponovo uputiti predmet protiv Hrvatske Sudu EU jer nije u potpunosti postupila u skladu s presudom Suda od 2. maja 2019. u kojoj je utvrđeno da Hrvatska nije ispunila obaveze iz Okvirne direktive o otpadu u vezi s nezakonitim odlagalištem u Biljanama Donjim.

Približno 140.000 tona ostataka od obrade feromangana i silikomangana od 2010. je odloženo direktno na tom nezakonitom odlagalištu otpada, manje od 50 metara od kuća.

Sud je potvrdio da kameni agregat odložen u Biljanama Donjim treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom, te kako se s otpadom mora upravljati tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi niti nanosi šteta okolišu.

Hrvatska je bila obavezna poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da posjednik otpada odloženog u Biljanama Donjim sam obradi otpad ili da ga obradi trgovac, ustanova ili poduzeće koje provodi postupke obrade otpada ili javni odnosno privatni skupljač otpada.

Kako bi se uskladila s presudom Suda, od Hrvatske se očekuje da poduzme sve potrebne mjere kako bi se to nezakonito odlagalište u Biljanama Donjim zatvorilo i saniralo što je prije moguće.

Više od tri godine nakon presude Hrvatska nije poduzela nikakve konkretne korake: neuklonjeni otpad i dalje stvara rizike za zdravlje i okoliš. Nije jasno kako će se otpad zbrinuti i kad će lokacija biti očišćena.

S obzirom na nepoduzimanje mjera, Komisija je odlučila uputiti Sudu predmet protiv Hrvatske. Budući da je riječ o drugom upućivanju predmeta Sudu, to može dovesti do finansijskih sankcija za vrijeme koje je proteklo od prve presude do postizanja usklađenosti.

Okvirnom direktivom o otpadu utvrđuje se pravna osnova za upravljanje otpadom u EU-u.

Njome se uvode načela upravljanja otpadom, kao što je načelo „onečišćivač plaća”, i utvrđuje obavezujuća hijerarhija za upravljanje otpadom.

Utvrđuje se i obaveza poduzimanja mjera za osiguravanje upravljanja otpadom na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi niti šteti okolišu.

Otpad se mora obrađivati bez opasnosti za vodu, zrak, tlo, biljke i životinje, bez izazivanja smetnji zbog buke ili neugodnih mirisa te bez štetnog utjecaja na krajolik ili mjesta od posebnog interesa.

Osim dvije tužbe Hrvatska je dobila još nekoliko službenih opomena što je prvi korak u postupku koji se pokreće protiv država članica u slučaju kršenja prava EU-a.

Službene opomene Hrvatska je, između ostaloga, dobila jer se nije uskladila s direktivom EU-a o zaštiti morskih voda, zatim zato što nije izvijestila o svojim planovima za upravljanje riječnim slivovima i rizicima upravljanja od poplava, zatim zbog neprovođenja uredbe o gnojivima te zbog kršenja nekih odredbi koje se tiču zakona o pružanju usluga i propisa o reguliranim profesijama.

Komisija, kao čuvar ugovora EU-a, zadužena je pratiti kako države članice primjenjuju europske zakone. Na temelju vlastitih istraga ili pritužbi građana, poduzeća ili ostalih dionika pokreće postupak povrede prava EU-a.

Postupak ima tri koraka. Prvi je slanje službene opomene, a ako se stvar ne riješi tom opomenom šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura sukladnost sa zakonodavstvom Unije. Ako država članica još uvijek ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije. Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu.

Analiza

Afričke zemlje bogate litijem, uključujući Zimbabve i Namibiju, pokušavaju razviti industriju prerade kako bi više zarađivale na snažnoj globalnoj potražnji za ključnom sirovinom za baterije. Automobilska industrija okreće se proizvodnji električnih vozila, što je potaknulo potražnju za litijem i njegove cijene.

Glavni je svjetski proizvođač i prerađivač litija Kina, a zapadne vlade i međunarodne tvrtke pokušavaju promijeniti odnos snaga i priliku vide u afričkim rezervama.

Afričke pak zemlje žele više zarađivati na svojim resursima, što bi podrazumijevalo ne samo njihovo vađenje nego i ‘oplemenjivanje’, odnosno preradu prije izvoza.

Afrička proizvodnja litija brzo će se povećati u ovom desetljeću, s ovogodišnjih 40.000 tona vjerojatno na 497.000 tona u 2030., prema procjenama tvrtke za trgovinu sirovinama Trafigure. Većina litija vadi se u Zimbabveu.

Cijene litija u prošloj su se godini više nego udvostručile zahvaljujući potražnji proizvođača industrije električnih vozila koja je nadmašila ponudu.

Zimbabve je u prosincu zabranio izvoz ‘sirovog’ litija kako bi zaustavio krijumčarenje i potaknuo preradu.

Rudarstvo se često povezivalo s izrabljivanjem radnika i uništavanjem okoliša u režiji stranih sila.

Tako je papa Franjo tijekom posjeta Demokratskoj Republici Kongo krajem siječnja osudio “otrov pohlepe” za mineralnim resursima koji je zaoštrio sukob na istoku zemlje.

Globalni prijelaz na obnovljive izvore energije traži brzu reakciju, ali prepreka je još uvijek puno. Posebno se izdvaja nedovoljna opskrba električnom energijom.

Projekt rudnika Ewoyaa trebao bi tvrtki osigurati poziciju prvog proizvođača litija u Gani. Američka tvrtka Piedmont Lithium potpisala je ugovor o otkupu polovine proizvedenog litija.

Tvrtka Leo Lithium planira pak iskoristiti visoke cijene i do kraja godine iz rudnika Goulamina u Maliju izvesti dvije pošiljke litijeve rude od po 30.000 tona, rekao je izvršni direktor Simon Hay.

Prihod će biti iskorišten za razvoj projekta kako bi se omogućila domaća prerada, objasnio je Hay, dodavši da bi prve pošiljke sredinom iduće godine trebale biti isporučene kineskom Ganfeng Lithiumu.

Analiza IEA

Ponuda i potražnja za strujom u budućnosti će sve više ovisiti o vremenskim prilikama, što znači da elektroenergetski sustavi moraju biti fleksibilniji, a mreže otpornije, upozorila je u srijedu Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Suša i toplinski valovi u Europi, Indiji i Kini potaknuli su prošlog ljeta pojačanu uporabu klima uređaja, a početak zime u SAD-u obilježili su značajni poremećaji u opskrbi strujom, objavila je IEA u Izvješću o tržištu električne energije u 2023.

Vremenske prilike pojačano utječu na potražnju za električnom energijom i zbog ubrzane elektrifikacije grijanja, naglašava IEA, a bit će važan faktor i u ponudi, zbog očekivanog kontinuiranog rasta udjela obnovljivih izvora energije koji o njima ovise, prognozira IEA.

Zato je važno poboljšati fleksibilnost elektroenergetskih sustava i istodobno osigurati opskrbu i otpornost mreža, dodaju.

Udio obnovljivih izvora u svjetskoj proizvodnji struje porast će s 29 posto u 2022. na 35 posto u 2025. godini, dok će se udio proizvodnje električne energije iz ugljena i plina smanjiti, procjenjuje agencija.

Stoga će se emisija ugljičnog dioksida u globalnoj proizvodnji električne energije nastaviti smanjivati u narednim godinama, predviđa IEA.

Europa je prošle godine bilježila suprotni trend, uz veću emisiju ugljičnog dioksida iz proizvodnji struje zbog pojačane upotrebe ugljena i plina. Proizvodnja hidroenergije smanjena je zbog suša, a proizvodnja nuklearne energije zbog održavanja odnosno gašenja elektrana.

No, prošlogodišnje je povećanje privremeno i do 2025. emisija štetnih plinova u europskoj proizvodnji električne energije trebala bi se u prosjeku smanjivati za 10 posto godišnje, naglasila je IEA.

Studija

Silne poplave prouzročene ledenim jezerima koja se oblikuju ili šire zbog klimatskih promjena prijete najmanje 15 milijuna ljudi u svijetu, ocjenjuje se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications

Četiri države posebno su izložene toj prijetnji: Indija, Pakistan, Kina i Peru, ističu znanstvenici koji su proveli prvu svjetsku procjenu zona kojima prijeti ta pojava. Volumen jezera koja se formiraju raspadanjem ledenjaka u cijelom svijetu zbog globalnog zatopljenja narastao je za 50 posto u 30 godina, pokazuje prethodna studija objavljena 2020. na temelju satelitskih podataka.

Ta su jezera osobito nestabilna zato jer njihovu najčešću barijeru čine led i sedimenti sastavljeni od pokretnog stijenja i otpada i kada ih akumulirana voda probije mogu nastati poplave golemih razmjera i ubijati tisuće ljudi na tom putu. “Pritom najveću prijetnju ne čine zone s najvećim brojem ledenih jezera ili zone u kojima ona najbrže rastu. Opasnost dolazi ponajprije od broja ljudi koji žive u blizini i njihovih sposobnosti da s suoče s poplavama”, objašnjava voditeljica studije Caroline Taylor, doktorandica na Sveučilištu Newcastle u Engleskoj.

Tako su ljetos tisuće ljudi poginule u poplavama izazvanima plavljenjem tih ledenih jezera u visokim planinama Azije, a istodobno tek šačica ljudi poginula je na sjeverozapadu Pacifika u Sjevernoj Americi iako ta regija ima dvaput više takvih jezera. Studija govori da nekih 90 milijuna ljudi u 30 zemalja živi u 1.089 ledenih jezerskih bazena, a 15 milijuna njih živi manje od kilometra udaljeni od puta kojim bi poplave mogle krenuti.

Samo u visokim azijskim planinama više od 9 milijuna ljudi izravno je na potencijalnoj liniji poplava ledenih jezera od kojih je 5 milijuna na sjeveru Indije i Pakistana. Samo Pakistan ima više od 7.000 glečera u spektakularnim planinama Himalaje, a ljetošnje razorne poplave ondje su zahvatile više od 33 milijuna ljudi.

Nedavna istraživanja pokazala su da će se do kraja stoljeća otopiti polovica od 215.000 glečera na Zemlji i četvrtina njihove mase i to čak i ako globalno zagrijavanje bude ograničeno na 1,5 stupnjeva Celzijevih. Granica od 1,5 stupnjeva Celzijevih ambiciozan je cilj dogovoren Pariškim sporazumom o klimi no mnogi znanstvenici ozbiljno dvoje u to da će cilj biti ostvaren. Za podiaznje razine mora u proteklih sto godina trećina odgovornosti leži na topljenju glečera.