Hrvatska

INA Podcast

Posljednjih godina održivost je jedna od ključnih tema, s ciljem smanjenja stakleničkih emisija i korištenja čistih oblika energije. Najveće svjetske naftne i plinske kompanije kontinuirano se prilagođavaju novim okolišnim zahtjevima, kako bi kroz transformaciju poslovanja smanjile svoj ugljični otisak. O tome kako se INA transformira i prilagođava novim zahtjevima i zelenim planovima Hrvatske i EU u novoj epizodi INA Podcasta govori Ante Crljenko, direktor Poduhvata i inovacija u Ini.

Crljenko je istaknuo da bi INA već od slijedeće godine trebala postati proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora što je prije 10-tak godina bilo gotovo nezamislivo. Istražuju se i potencijali proizvodnje električne energije iz snage vjetra na moru što je također pionirski iskorak. Crljenko je naglasio i potencijale geotermalne energije u Hrvatskoj, hvatanju i skladištenju ugljikovog dioksida (CCS) te druge mogućnosti Ine da i kroz ulaganje u „zelenu“ energiju nastavi doprinositi sigurnosti opskrbe hrvatskog tržišta energijom. Ključno pitanje je mogu li se ovi projekti brzo realizirati?

Prekrcaj ukrajinskog žita

Luka Rijeka svakodnevno prima upite za prekrcaj žitarica iz Ukrajine, koje zbog rata i blokade crnomorskih luka stoje zarobljene u tamošnjim silosima, no zbog ograničenog kapaciteta ne može udovoljiti brojnim zahtjevima, kaže predsjednik uprave Duško Grabovac.

“Pritisak je strašan. Dolazi nova žetva, a njima su silosi puni”, rekao je Grabovac hrvatskim novinarima u Rigi gdje je sudjelovao na samitu Inicijative triju mora.

Na tom dvodnevnom sastanku zemalja omeđenih Jadranskim, Baltičkim i Crnim morem govorilo se o situaciji u Ukrajini na koju je Rusija izvršila invaziju prije četiri mjeseca.

Ruski ratni brodovi nalaze se ispred luka iz kojih je Ukrajina izvozila žitarice, a blokada transporta je i odgovor Rusije na gospodarske sankcije koje je Moskvi uvela Europska unija.

Ukrajina je 2019. godine izvozila 16 posto svjetskih zaliha kukuruza i 42 posto suncokretovog ulja, podatak je Ujedinjenih naroda. Pad isporuka podigao je cijene hrane.

Posljednjih tjedana trgovci traže alternativne pravce prijevoza, pa zovu u Rijeku, luku na na sjevernom Jadranu.

“Upiti su gotovo svakodnevni. Pri tome treba uzeti u obzir limit silosa u Luci Rijeka koji je kapaciteta 55.000 tona. Teško je stoga udovoljiti svim zahtjevima i upitima koji dolaze u luku”, kaže Grabovac.

“S obzirom na broj upita, mislim da bi smo bili ispunjeni i da imamo kapacitet tri puta veći od sadašnjeg”, dodaje.

Jadranske luke Rijeka, Trst i Koper atraktivne su jer su najbliže konačnim destinacijama među kojima Africi. Za prekrcaj žitarica konkuriraju i luke na Baltiku, no žitarice tek trebaju stići do usidrenih brodova.

“Problem je nedostatak vagona, zatim razlika u standardu vagona koji se koriste u Ukrajini i Europskoj uniji, pa nije lako povezati čitav taj logistički pravac od Ukrajine do Rijeke”, objašnjava Grabovac.

Kaže da se “smišljaju novi razni načini prekrcaja, kao što su pakiranje u velike vreće, u kontejnere, pa u baržama od Rumunjske do Rijeke”.

“Vidim da svi rade na tome pa su najave vrlo dobre. Dakle uskoro bi trebalo to žito stizati. A na nama onda ostaje ta mučna ili ugodna stvar čije ćemo žito preuzeti, tu ćemo se naravno voditi komercijalnim interesima”, napominje prvi čovjek riječke luke.

Prednost će dobiti “onaj tko žito može prvi dovesti i odvesti tako da bude veći obrtaj”.

“Na takav se način moramo ponašati. U svakom slučaju pritisak je na luku velik”, ističe Grabovac.

Dodaje da Luka Rijeka mora voditi računa i o svojim starim klijentima.

“Kampanja žitarica počinje sredinom osmog mjeseca a tu već imamo zakupljene gotovo sve kapacitete pa onda sve ovisi o tempu odvoza iz luke brodovima. Naravno, nama je interes da se to što brže odvija, da roba ne stoji u luci”, kaže.

“Limitirani smo i dinamikom radova u luci tako da u drugom dijelu godine nećemo moći primati brodove veće od 15.000 tona jer će pola staze biti obuhvaćeno procesom obnove”, dodaje.

Za isprazniti takav brod potrebno je sedam dana pa Grabovac kaže da je teško reći koliko će tereta biti prekrcano u čitavoj godini.

Silos u luci godinama nije radio. Bio je zatvoren zbog zastarjele tehnologije i zbog velike količine materijala koji je u njemu stajao više godina.

“Veliki je problem bio kako očistiti silos. Bio je tu i carinski problem oko te robe, međutim to smo riješili i sada je silos obnovljen. Napravljeno je sve što je bilo potrebno pa sada uistinu radi jako dobro”, kaže Grabovac.

Partneri su zainteresirani za izgradnju dodatnih kapaciteta silosa u Luci Rijeka, gdje još postoji i prostor do silosa gdje je predviđeno jedno podno skladište za žitarice. Grabovac kaže da bi taj prostor također trebali iskoristiti.

Uprava luke analizira aktualnu situaciju jer je teško procijeniti koliko će sukob u Ukrajini trajati te hoće li ove nove rute za prijevoz žitarica pretvoriti u stalne.

“Ovi pravci su sada došli iznenada, ali moramo voditi računa o onome što će biti kada kriza prestane”, kaže Grabovac.

“Ostanu li ti pravci dovoljno atraktivni cjenovno i vremenski onda možemo računati da postanu stalni pravci za prijevoz žitarica. U tom slučaju će trebati razmišljati o ulaganjima u dodatne kapacitete”, zaključio je.

Piše Lider

Lista tisuću najvećih kompanija u Hrvatskoj kreirana prema financijskim izvješćima za prošlu godinu koja je obradila Fina, donijela je neke bitne promjene.

Na samom vrhu, među deset najvećih, nema mnogo promjena u njihovu poretku u odnosu na lanjsku listu, ali su promjene u njihovim ostvarenim prihodima u 2021. godini, u odnosu na pandemijsku 2020. godinu ogromne. Najveća hrvatska kompanija i dalje je Ina, koja je lani imala rast prihoda od preko 57 posto i došla do 22,3 milijarde kuna prihoda, srušivši pritom svoj vlastiti rekord od 21,9 milijardi kuna koji je datirao još iz 2018. godine, piše Lider.

Unatoč tome, Ina više nije tako suvereno, s nekoliko milijardi kuna (a u nekim se proteklim godinama radilo i o desetak milijardi!) odmaknuta od drugoplasiranog. Kako je energetska situacija u svijetu lani pogodovala rastu prihoda Ine, tako je još više utjecala i na rast prihoda Prvog plinarskog društva (PPD), koje je prošlu godinu okončalo s prihodom nešto većim od 21 milijardu kuna i tako se po prvi put našlo na drugom mjestu rangliste 1000 najvećih. PPD je imao rast prihoda od čak 115 posto, odnosno 11,3 milijarde kuna.

No kada je u pitanju ostvarena dobit prije oporezivanja, PPD s 320 milijuna kuna jako zaostaje za Inom, koja je uknjižila preko milijardu i pol kuna.

Priopćenje HROTE-a

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) izvijestio je u utorak da je raspisao javni natječaj za dodjelu tržišne premije u svrhu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) i visokoučinkovitih kogeneracija, a predviđena ukupna kvota za nove projekte iznosi 648 megavata (MW).

HROTE je taj javni natječaj raspisao krajem prošlog tjedna (17. lipnja), a otvoren je do 4. srpnja.

Taj natječaj uslijedio je nakon završetka javnog poziva za prikupljanje ponuda s uvjetima za sudjelovanje na javnom natječaju, koji je bio raspisan 20. ožujka.

Natječaj je objavljen na temelju Programa državnih potpora za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija tržišnom premijom 2021.-2023., kojega je u prosincu 2021. godine odobrila Europska komisija.

“Tržišna premija je sustav poticanja u kojem HROTE isplaćuje proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora energije tržišnu premiju kao razliku između ugovorene referentne vrijednosti postignute na natječaju i tržišne cijene električne energije”, objašnjavaju iz HROTE-a.

Po podacima koje iznose, na ovom je javnom natječaju predviđena ukupna kvota (priključna snaga) za nove projekte u iznosu od 648 megavata, a nositelji projekta natjecat će se po tehnologijama u granicama propisanih kvota.

Natječajem su najveće kvote, po 300 megavata, predviđene za dvije grupe proizvodnih postrojenja – sunčane elektrane instalirane snage veće od 500 kilovata (kW) te vjetroelektrane instalirane snage veće od tri megavata.

Za hidroelektane instalirane snage veće od 500 kilovata do uključivo 10 megavata kvota natječaja je četiri megavata, za elektrane na biomasu instalirane snage veće od 500 kilovata do uključivo pet megavata kvota je osam megavata, a za elektrane na bioplin snage veće od 500 kilovata do uključivo dva megavata kvota natječaja je 16 megavata.

Za geotermalne elektrane instalirane snage veće od 500 kilovata natječajem je predviđena kvota od 10 megavata, a isto toliko (10 megavata) je planirano i za inovativne tehnologije.

Javni natječaj otvoren je do 4. srpnja, a nakon toga slijedi otvaranje ponuda, njihova evaluacija i donošenje odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja “koja će se temeljiti na najpovoljnijoj ponuđenoj referentnoj vrijednosti”, objašnavaju iz HROTE-a.

“S nositeljima projekata čije će ponude biti ocjenjene dobitnim, HROTE sklapa ugovor o tržišnoj premiji u trajanju od 12 godina koje se računa od dana stjecanja prava na isplatu tržišne premije. Nositelji projekta imaju obavezu u roku od četiri godine od dana sklapanja ugovora o tržišnoj premiji izgraditi postrojenje”, ističu iz HROTE-a.

S obzirom da ukupna kvota iz odobrenog Programa iznosi 2010 MW, HROTE planira tijekom 2022. i 2023. objaviti više javnih natječaja za dodjelu tržišne premije u svrhu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije kako bi se ugovorila cjelokupna kvota, zaključuje se u priopćenju.

Priopćenje kompanije

Zbog velikog interesa javnosti vezano uz temu opskrbe goriva te brojnih neprovjerenih i netočnih informacija koje se iznose u javnosti želimo istaknuti sljedeće činjenice.

Proizvodnjom u Rafineriji nafte Rijeka INA osigurava dovoljne količine benzina za potrebe domaćeg tržišta. Također, INA osigurava opskrbu dizela dijelom iz vlastite proizvodnje, a dijelom s mediteranskog tržišta te kompanija ne ovisi o ruskoj nafti. U 2021. INA je iz Mađarske uvezla samo 1,3 % derivata od ukupno prodanih količina derivata, a trend je sličan i u 2022. Istovremeno, INA je i izvezla u Mađarsku 0,7 % ukupno prodanih količina derivata u 2021. Dakle, INA se ne opskrbljuje derivatima iz Mađarske, kako se plasira u medijima proteklih dana od strane nekih analitičara, već uglavnom vlastitom proizvodnjom u rafineriji pridonosi stabilnosti opskrbe tržišta.

U skladu s navedenim potpuno je tržišno opravdano da se u određivanju cijena prate kretanja derivata na mediteranskom tržištu, uz kretanje cijena nafte Brent te odnos tečaja kune i dolara.

Nadalje, govori se o nužnom pokretanju Rafinerije nafte Rijeka, stoga ponovno ističemo, kao što smo to učestalo komunicirali u posljednjih nekoliko mjeseci, da Rafinerija nafte Rijeka kontinuirano prerađuje naftu od ožujka, kada je završio redoviti remont, i radi u maksimalnom kapacitetu.

Također ovim putem želimo ponovno istaknuti da sigurnost opskrbe tržišta gorivom nije ugrožena jer INA kontinuirano osigurava opskrbu svojih veleprodajnih i maloprodajnih kupaca. Isto tako moguće je da u danima prije promjena cijena na pojedinim lokacijama bude pojačana potražnja za naftnim derivatima koja znatno premašuje uobičajene potrebe, što stvara pritisak na logističke i transportne kapacitete. U takvim situacijama kompanija interventno, u skladu s logističkim kapacitetima, opskrbljuje kupce i maloprodajna mjesta svim vrstama goriva kako ne bi došlo do nestašice goriva na niti jednom maloprodajnom mjestu.

Analiza Eurostata

Povodom izvješća Europske komisije o konvergenciji za 2022. i ispunjavanju uvjeta za ulazak Hrvatske u eurozonu i upućivanja prijedloga Vijeću da to bude s 1. siječnjem iduće godine, Eurostat je prošli tjedan skrenuo pozornost i objavio podatke o postojećoj zastupljenosti eura u hrvatskom gospodarstvu u odnosima s drugim zemljama.

I prije prelaska na jedinstvenu valutu, u hrvatskoj robnoj razmjeni sa zemljama izvan EU euro ima dominantnu ulogu i uvelike prelazi prosjek na razini EU, konstatira Eurostat.

Podaci koje njihov pregled obuhvaća pokazuje da je od 2016. do 2020. primjetan porast oslanjanja na euro u Hrvatskoj, a jedino Slovenija ima veću zastupljenost eura u fakturiranju robne razmjene.

Susjedna je zemlja, naime, europski rekorder u korištenju eura u izvoznim poslovima, u kojima je u 2020. realizirano njih čak 82 posto, a u uvoznim poslovima taj je udjel nešto manji, 74%.

Nema sumnje da će se uvelike olakšati ugovaranje izvoznih poslova, no od velike je važnosti da Hrvatska bude i dio Schengenskog prostora te OECD-a.
Hrvatska je drugorangirana na obje liste, sa 72% izvoznih poslova ugovorenih u eurima, te 57% uvoznih poslova. Američki dolar druga je valuta u kojima se u Hrvatskoj zaključuju trgovinski odnosi s tzv. trećim zemljama.

Jasniju predodžbu o prisutnosti eura u hrvatskom poslovanju sa svijetom pokazuje usporedba s europskim prosjekom, jer kod uvoza eurom je fakturirano 38% ugovora, a kod izvoza njih 47,5%.

Najnoviji podaci za prošlu godinu za Hrvatsku na Eurostatu nisu dostupni, no u slučaju Slovenije primjetan je značajan daljnji porast udjela eura kod izvoznih poslova (na 87%), kao i kod uvoza (74,6%).

Sličan trend imaju i ostale zemlje s visokim udjelima eura kod izvoza, poput Litve, Latvije i Slovačke, te kod uvoza gdje euro još pojačan u Latviji, Slovačkoj i Njemačkoj. Najmanje u eurima ugovaraju Irci, Šveđani i Danci, kako u slučaju izvoznih tako i uvoznih poslova.

Oko efekata koje će na gospodarstvo imati uvođenje eura u Hrvatskoj vlada konsenzus među analitičarima, koji očekuju da će izvozni poslovi time biti uvelike pojednostavljeni i lišeni transakcijskih troškova koji proizlaze iz razlike između kupovnog i prodajnog tečaja strane valute, kao i provizije mjenjača za obavljanje konverzije.

No, sada kada smo pred samim vratima eurozone, u prvi plan izbila su druga pitanja, geopolitički odnosi i poremećaji na globalnom tržištu, pa su i procjene u kojoj će mjeri pojednostavljenje i pojeftinjenje ugovaranja poslova pridonijeti povećanju robne razmjene postale “out”.

Analitičari su se, naime, bavili analizama koliko će i sam ulazak u europodručje povećati atraktivnost Hrvatske za ulagače, te time dugoročno donijeti pozitivne efekte na robnu razmjenu.

Osim toga, za značajnije povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva sam prelazak na euro ni ranije nije smatran presudnim, koliko primjerice mogućnost daljnjih smanjenja troškova proizvodnje.

No, u uvjetima inflacije i poremećaja na globalnoj razini mjerenje efekata uvođenja eura biti će nemoguć zadatak, jer uostalom ni u manje turbulentnim vremenima, kada su posljednje članice pristupile eurozoni, nije bilo jasno koliko im je samo članstvo u eurozoni pomoglo u izvozno-uvoznim poslovima.

Međutim, i tada su teoretičari u pravilu bili složni oko procjene da je on neusporediv s pozitivnim promjenama koje su u tim zemljama uslijedile nakon samog prijama u EU.

“Nema sumnje da će se uvelike olakšati ugovaranje izvoznih poslova, no za hrvatske poduzetnike od velike je važnosti da Hrvatska bude dio eurozone, kao i da se realiziraju ostali strateški ciljevi, ulazak u Schengenski prostor i OECD”, smatra Darinko Bago, predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici, te objašnjava kako se time državama članicama otvara mogućnost informacija i bržih prilagodbi,, donosi Poslovni dnevnik.

Potres na tržištu

Armando Miljavac iz Udruge malih trgovaca naftom gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao najnoviju odluku Vlade, o fiksiranju cijena goriva.

“Danas je crni dan za male trgovce naftnih derivata u Hrvatskoj, mi se nalazimo u bezizlaznoj situaciji. Pokušavali smo napraviti kontakt s Vladom da vidimo što će se dogoditi, međutim, danas smo saznali da je situacija takva kakva jest, imamo gubitak od 75 lipa po litri dizela, 10 lipa po litri benzina i više od kune po litri plavog dizela. To znači otprilike, u nekoj maloj benzinskoj postaji u zabačenom mjestu, to je barem 5.000 kuna dnevnog gubitka, dok velike postaje imaju i preko 15.000 kuna gubitka”, rekao je Miljavac.

Komentirao je i izjavu ministra gospodarstva, Davora Filipovića, da su trgovačke marže i dalje visoke.

“Ako radite s gubitkom, onda marža nije viša. To bismo jako rado da nam netko objasni. Mi nismo na autoputu, mi smo mali benzinski servisi i nemamo mogućnost koristiti punu cijenu goriva, kod nas je manje aditiviranih goriva, to se ne odnosi na nas. Mi dalje ne možemo raditi, ne da nemamo marže, radimo svaki dan s gubitkom i ako se ne poduzme nešto, morat ćemo zatvoriti svoje postaje”, rekao je Miljavac.

Dodao je da oni žele bilo koje rješenje, koje ih neće tjerati u minus. “Mi smo dobrano potrošili sve naše rezerve i nemamo više prostora. Mi ćemo definitivno morati zatvoriti svoje postaje. Prvo kao znak da ne možemo više dalje, a onda i definitivno, jer nemamo dovoljno kapaciteta da opslužimo sve naše kupce”, rekao je Miljavac.

Istaknuo je da male benzinske postaje drže 20 posto tržišta u Hrvatskoj te da se njihove postaje nalaze na zabačenijim mjestima, gdje se velikim proizvođačima ne isplati biti. “Naše zatvaranje će sigurno poremetiti i snabdijevanje tržišta i komfor kupaca, koji će onda po gorivo morati ići na druga mjesta”, rekao je Miljavac.

“Kad je jek turističke sezone, kad bismo trebali pokupiti novac od naših dragih turista, mi im nudimo gorivo po subvencioniranim cijenama. Uništavamo sustavno nešto što ne bi trebalo uništiti, neka ti stranci plate”, rekao je Miljavac.

“Ovo nije šala, ovo je istina, mi moramo zatvoriti naše benzinske postaje”, dodao je.

Vlada RH

Tijekom 2022., prve godine provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) bit će pokrenuto investicija ukupne vrijednosti više od 34 milijarde kuna, odnosno oko 71 posto ukupno predviđene alokacije bespovratnih sredstava iz NPOO-a za razdoblje 2021.-2026., priopćeno je u četvrtak iz Vlade.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na zatvorenom je dijelu današnje sjednice Vlade predstavio izvješće o provedbi NPOO-a sa stanjem do kraja svibnja, koje je potom usvojeno.

Iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije Hrvatskoj na raspolaganju maksimalno 6,3 milijarde eura (gotovo 48 milijardi kuna) bespovratnih sredstava za financiranje reformi, i s njima povezanih investicija, podsjećaju iz Vlade u priopćenju.

Reforme i investicije definirane su u NPOO-u, koji je završen krajem travnja prošle godine, Europska komisija usvojila ga je u srpnju, a već u rujnu prošle godine Hrvatskoj je isplaćeno 818 milijuna eura predujma.

Hrvatska je, podsjeća se, bila šesta po redu među članicama EU koje su to napravile, nakon Španjolske, Francuske, Italije, Grčke i Portugala, čime se nalazi među državama s najbržom provedbom.

Po podacima iz priopćenja, do kraja svibnja već je završeno više od milijardu kuna investicija (oko dva posto NPOO-a), a u tijeku je više od 5,5 milijardi kuna investicija (oko 12 posto) NPOO-a.

Značajne investicije, kako navode, predviđene su u području gospodarstva (poduzetnički projekti, energetika, vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom te promet, poljoprivreda i turizam), potom javne uprave i pravosuđa, tržišta rada, zdravstva i obnove zgrada.

Sredstva iz NPOO-a usmjeravaju se putem ukupno 257 investicijskih natječaja predviđenih u 2022. godini, a koji podrazumijevaju nabave za projekte čiji su nositelji tijela državne uprave, potom pozive za dodjelu bespovratnih sredstava te financijske instrumente namijenjene poduzetništvu, zaključuje se u priopćenju Vlade.

Boris Vujčić

Inflacija bi ove godine mogla dosegnuti oko devet posto, što je više od trenutne prognoze MMF-a u visini od šest posto, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tijekom konferencije “Eurotransformacija Hrvatske”, u organizaciji Motus media Grupe.

Vujčić je istaknuo da inflatorni pritisci rastu iz mjeseca u mjesec, posebno kod cijena hrane. Kazao je i da se svijet, pa tako i Hrvatska, suočava s prvim većim inflatornim pritiskom nakon mnogo godina. “Invazija na Ukrajinu i sankcije Rusiji pogoršali su globalna očekivanja globalnog rasta i inflacije”, naglasio je Vujčić dodavši, međutim, kako je rast cijena uočen i prije rata u Ukrajini.

Istaknuo je da je revidiranje projekcije inflacije na više u znatnoj mjeri rezultat viših cijena nafte i sirovina, zbog čega su inflacijski pritisci i dalje jaki. Podsjetimo, u travnju je HNB revidirao procjenu ovogodišnje prosječne stope inflacije na 5,2 posto, nakon 2,6 posto u 2021. godini.

Vujčić smatra i da će stopa rasta hrvatskog BDP-a ove godine biti viša od 2,7 posto, koliko su procijenili stručnjaci iz MMF-a. Očekuje snažan rast BDP-a i u drugom kvartalu ove godine. Naglasio je kako je američki Fed započeo zaoštravati monetarnu politiku, a isti zaokret najavljuje i Europska središnja banka.

Većina središnjih banaka u zemljama izvan europodručja još je prošle godine počela zaoštravati monetarnu politiku. S druge strane, Hrvatska narodna banka to nije napravila jer je zemlja na putu u eurozonu, kazao je Vujčić.

“Cijena zaduživanja Hrvatske porasla je znatno manje nego u državama koje nisu u eurozoni”, naveo je guverner, dodavši kako je posebno u Mađarskoj i Poljskoj vidljivo prelijevanje strožih uvjeta financiranja na tržišne kamatne stope.

Naglasio je i da cijene uvezenih roba rastu brže od izvoznih pa se uvjeti razmjene pogoršavaju, što povećava vanjskotrgovinski manjak.

“Realna gospodarska aktivnost u Hrvatskoj ipak je iznad pretkrizne razine, pri čemu je rast koncentriran u uslužnim djelatnostima”, ističe guverner, koji smatra da bi povoljna kretanja u hrvatskom turizmu djelomično mogla kompenzirati negativne učinke skupljih energenata.

Ocjenjuje da bi se osobna potrošnja u Hrvatskoj trebala povećavati u predstojećem razdoblju, kao i da uvođenje eura neće znatno povećati cijene jer je razina cijena u Hrvatskoj već relativno visoka, osobito hrane i telekomunikacija.

“Razina cijena u Hrvatskoj u svim je prehrambenim kategorijama iznad razina cijena zemalja srednje i istočne Europe, dok nam je razina dohotka usporediva sa zemljama koje su uvodile euro”, zaključio je guverner.

Nakon vladine intervencije

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u utorak kako se vladinim mjerama sniženja trošarina na benzin i dizelsko gorivo te ograničavanjem marži daje doprinos da cijene derivata ovaj tjedan dodatno ne rastu, a vjeruje da zbog tih mjera ne bi trebalo doći do poremećaja u opskrbi.

“Kao država, u smislu zadiranja u trošarinski sustav, tako i ograničenjem marži svi skupa dajemo doprinos da cijene ovaj tjedan ne rastu dodatno. (…) Uz ovakav set mjera, koji traje mjesec dana, a vidjet ćemo kako će se razvijati situacija dalje, vjerujemo da ne bi trebalo doći do nekih poremećaja”, rekao je Marić odgovarajući na pitanja novinara kako komentira reakciju iz Petrola da se već danas “suočavamo s nedostatkom dizela i benzina na tržištu”.

Uz napomenu kako nije stigao pogledati sve objave i priopćenja, Marić je rekao kako je logično da na takvu odluku stižu različite reakcije.

Podsjetio je pritom da je prvim setom mjera, još krajem prošle godine, vlada na rast cijena nafte i derivata reagirala administrativno te zamrznula cijene osnovnog benzina i dizela.

No, kada su cijene nafte na međunarodnim tržištima krenule uvis, vlada je promijenila modalitet mjera i krenula u snižavanje trošarina odnosno ograničavanje marži, a ne administrativno regulirati ukupnu cijenu kako bi prevenirala upravo ono što se spominje – da ne bi došlo do ugroze opskrbe samim tim gorivima.

Na tom tragu nastavili smo i dalje s mjerama, rekao je Marić.

Vlada je, naime, jučer na telefonskoj sjednici smanjila marže distributera za dodatnih deset lipa po litri pa je tako marža za benzinska i dizelska goriva smanjena sa 75 lipa na 65 lipa po liti, a za plavi dizel s 50 na 40 lipa po litri. Ujedno je Vlada smanjila trošarine na benzinska i dizelska goriva, i to na benzin za dodatnih 40 lipa po litri što je ukupno za 80 lipa, a za dizel za dodatnih 20 lipa ili ukupno 40 lipa.

“Ukupno smo do sada smanjili trošarine s 3,86 kuna po litri na 3,06 kuna po litri za benzinsko gorivo, a s 3,06 na 2,66 kuna na litru dizelskog goriva, što znači 80 odnosno 40 lipa po litri”, izjavio je premijer Andrej Plenković, najavljujući kako će se cijene naftnih derivata mijenjati svakih 14 dana, a ne svaki tjedan kao do sada.

Po podatcima iznijetim jučer na konferenciji za novinare nakon telefonske sjednice Vlade, bez vladinih mjera dizel bi koštao 15,80 kuna po litri, benzin 15,78 kuna po litri, a plavi dizel 10,87 kuna, dok stupanjem na snagu vladinih uredbi od sutra dizel košta 13,08 kuna, benzin 13,50 kuna, a plavi dizel 9,45 kuna.

Iz slovenskog Petrola su u reakciji na nekim portalima na jučerašnje odluke Vlade naveli kako se zbog nepredvidivosti tržišta naftnih derivata trenutno nalazimo u vrlo zahtjevnom razdoblju, a na dodatnu dinamičnost tržišta, koja se očituje u porastu nabavnih cijena naftnih derivata, utječe i embargo na uvoz nafte i naftnih derivata porijeklom iz Rusije.

“Već danas se suočavamo s nedostatkom dizela i benzina na tržištu. No, zbog embarga EU-a na rusku naftu očekuju se dodatni poremećaji u opskrbi i dodatni pritisak na maloprodajne cijene. U takvim uvjetima, u kojima je ponuda goriva ograničena, državno ograničavanje cijena umjetno potiče veću potražnju, a time i više cijene kada se one ponovno prestanu ograničavati. Subvencije smatramo najprikladnijim državnim mjerama na način koji ne ruši postojeće poreze i pristojbe. Zbog velike volatilnosti, također bi bilo potrebno prilagođavati cijene tjedno, a ne svakih 14 dana”, naveli su iz Petrola u reakciji na mjere Vlade.

Novinari su ministra Marića upitali i za mogućnost oporezivanja ekstraprofita primjerice tvrtki u energetskom sektoru.

Uz napomenu kako su toj mjeri pribjegle neke zemlje, Marić kaže kako u ovom trenutku uopće ne bi išao tako daleko. Smatra da se razumije kako su, u ovoj kompleksnoj situaciji, i izjave i mjere Vlade vrlo oprezne.

I jučerašnjim mjerama smirili smo tržište i mislim da možemo biti zadovoljni time, rekao je. S druge strane, dodaje, tko može predvidjeti što će se događati u tjednima ispred nas.

“Mi se, naravno, nadamo i vjerujemo i želimo vjerovati da će doći do određenog smirivanja. Ali koliko je to izvjesno i sigurno, to ćemo vidjeti. Cijeli set daljnjih mjera Vlada promišlja i analizira ovisno o potrebi”, naglasio je ministar financija.

Uz toliko neizvjesnosti teško je predvidjeti gospodarsku budućnost

Komentirajući na upit novinara nedavne izjave glavnog direktora JP Morgana Jamiea Dimona da se “pripremaju za uragan”, a potom i predsjednika Goldman Sachsa Johna Waldrona o gomilanju broja šokova u sustavu te očekivanju teških ekonomskih vremena pred nama, Marić je napomenuo kako nema toliki globalni pogled da bi išao tako daleko.

Kada su krizne okolnosti, kada imamo jako puno neizvjesnosti onda izlaze i proizlaze takve vrste izjava, rekao je Marić, uz napomenu kako je glavni direktor JP Morgana spomenuo, s jedne strane, jaki vjetar, uragan, ali s druge strane i lagani vjetar. U ovim je okolnostima, uz toliku razinu neizvjesnosti, teško predvidjeti u kojem će smjeru to krenuti, istaknuo je Marić.

Ponovio je pritom kako, uz inflaciju i kako ublažiti njen efekt da ne nagriza i ne udara toliko na životni standard i gospodarske tijekove u Hrvatskoj i EU, veliki naglasak treba staviti i na očuvanje gospodarske aktivnosti.

Podsjetio je i da je Vlada korigirala stopu rasta za ovu godinu, ali je ta stopa još u pozitivnoj sferi.

“Mislim da sve aktivnosti, i proizvodne i uslužne i poljoprivreda i državni sektor – svi trebamo dati određeni doprinos kako bi sačuvali gospodarsku aktivnost i kako bi što je moguće jače prevenirali neke situacije”, poručio je Marić.

Vlada je u Programu konvergencije za razdoblje 2023. – 2025. godine donesenim u travnju, kao i u projekcijama uz rebalans proračuna, revidirala svoje makroekonomske projekcije, pa je originalno projicirana stopa rasta BDP-a u 2022. godini smanjena sa 4,4 na 3 posto, a stopa inflacije podignuta s 2,6 na 7,8 posto.