Hrvatska

CroDemoskop
Mjesečno istraživanje političkih preferencija CRO Demoskop, koje je za RTL provela agencija Promocija plus.

Nema segmenta društva koji ne trpi posljedice zbog koronavirusa, a promjene se vide i na ljestvici političkih stranaka. Nakon tri mjeseca vladajući HDZ tako je ponovno prvi izbor s potporom od 28,4 posto, gotovo 2 postotna boda više nego u ožujku. Istodobno sličan pad bilježi SDP koji time više nije prva stranka u državi – sada ih bira 27 posto ispitanika. No razlika je, iako s obrnutim poretkom, ostala na razini statističke pogreške. Treću poziciju zadržao je Domovinski pokret Miroslava Škore (10,9 posto) – iako bilježi pad.

Iako se čini nezamislivo razmišljati o izborima koji bi se trebali održati na jesen sve ostale stranke su ispod izbornog praga: MOST (3,8 posto), HSS (2,7 posto), Živi zid (1,9 posto), IDS (1,8 posto). Još niže su ostale stranke: Stranka Ivana Pernara (1,5 posto), HNS (1,3 posto), Pametno (1,2 posto), HSU (1,1 posto). Potporu unutar statističke potpore ima i stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića (1,1 posto) i Hrvatski suverenisti (1 posto), dok su svi ostali i ispod 1 posto.

Aktivna uloga u krizi s koronavirusom na vrh ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara pogurala je ministra zdravstva. Vili Beroš (29,2 posto) najpozitivniji je političar za gotovo 30 posto ispitanika! Prije mjesec dana tako je mislilo tek 2 posto ispitanika pa je ovo najveći međumjesečni skok zabilježen od početka mjerenja CRO Demoskopa, dakle u proteklih 16 godina!

Na drugom je mjestu s gotovo 21 posto premijer Andrej Plenković (20,9 posto) koji također bilježi, ni blizu toliki, ali rast pozitivnog doživljaja. Zoran Milanović (17,5 posto) koji se u javnosti od početka korona krize pojavio tek nekoliko puta bilježi pad pozitivnog doživljaja.

Svi ostali su daleko od vodećeg trojca. Miroslav Škoro (3,5 posto) prepolovio je pozitivni doživljaj, tek iza njega je Davor Bernardić (1,4 posto), slijede Ivan Pernar (1,2 posto) i ministar financija Zdravko Marić (1,2 posto). Na ljestvicu je stigao i šef Nacionalnog stožera, ali Davora Božinovića (1,2 posto) pozitivcem ocjenjuje tek nešto iznad 1 posto ispitanika. Nikoga kao pozitivca vidi gotovo 10 posto.

Koronakriza u kombinaciji s potresom u Zagrebu na vrh ljestvice najnegativnijih političara pogurala je Milana Bandića. Da je zagrebački gradonačelnik najnegativniji poručuje gotovo dvostruko više ljudi nego u ožujku – tako ga vidi više od 20 posto ispitanika (20,1 posto). Na drugoj poziciji je premijer Plenković (12 posto), ali bilježi znatan pad negativnog doživljaja, najniži u proteklih godinu dana. Brončani negativac je šef oporbe Davor Bernardić (4,7 posto).

To je neslavno mjesto uzeo Zoranu Milanoviću (4,1 posto) koji je sada četvrti. Slijede Gordan Jandroković (2,6 posto), Ivan Pernar (2,6 posto) pa Berošev prethodnik Milan Kujundžić (1,8 posto). Znatno je pao negativni doživljaj Mire Kovača (1,8 posto) kojeg je Plenković porazio na izborima u HDZ-u prošlog mjeseca. Da su negativni svi političari, smatra 8 posto ispitanika.

I na kraju: veliki obrat u pogledu ispitanika na smjer kretanja države. Koliko god ovo izgledalo paradoksalno, golemi skok društvenog optimizma dogodio se upravo od ožujka do travnja – dakle u jeku krize zbog koronavirusa.

Proteklih godinu dana otprilike 20-ak posto ispitanika smjer države ocjenjivao je dobrim, a sada je takvih više od 50 posto (51,2 posto)! Istodobno je gotovo prepolovljen broj ispitanika koji su prošlih mjeseci vidjeli pogrešan smjer Hrvatske (36,8 posto). Na političarima je da opravdaju ovo neviđeno povjerenje i očekivanja građana u ovim izazovnim vremenima u kojima živimo, donosi RTL

24 sata
Načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović je poručila da neće izdati nijednu propusnicu radnicima koji nisu s Krka za ulazak na područje Općine radnicima JANAF-a i budućeg terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG). Naime, u skladu s mjerama zaštite od koronavirusa, za dolazak na otoke za propusnicu treba imati i suglasnost lokalnog stožera općina u koje se dolazi.

No, na naftni terminal u Omišlju svaki dan treba doći 30 – 40 radnika, koji sada ne mogu prijeći Krčki most bez propusnica. Predstavnici JANAF-a i tvrtke LNG Hrvatska smatraju takav potez nedopustivim jer se radi o strateškim energetskim objektima i običnim politikantsvom jer je dobro poznato da je omišaljska načelnica velika protivnica gradnje terminala za LNG.

Ipak, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je najavilo da će sve riješiti i da se neće dopustiti da takvi potezi ugrožavaju državnu energetsku infrastrukturu. Tako će propusnice sada biti izdane pomoću novog sustava e-propusnice i neće trebati lokalna suglasnost.

Komentar za Otvoreno.hr
Vlada je donijela paket ekonomskih mjera težak dodatnih 30 milijardi kuna, kojim bi se trebalo pomoći realnom sektoru da prebrodi krizu i nadolazeću recesiju izazvanu pandemijom COVID-19.

Poduzetnici hvale odluku Vlade kao korak u dobrom smjeru. Najbitnije su one mjere kojima se država odriče jednog dijela svojih priljeva u korist privatnog sektora koji puni proračun i direktne isplate iz proračuna u korist privatnog sektora.

Međutim, Vladine mjere, iako korak u dobrom smjeru i dalje su jedno veliko ništa.

To bi valjda trebalo biti svima jasno. Naime, ministar financija Zdravko Marić u kapacitetu dobrog knjigovođe opet je samo malo razmjestio stvari po proračunu. Velikih zahvata u potrošačkom državnom proračunu nema. Paketi mjera od 30 milijardi kuna ne znači da će se država odreći 30 milijardi kuna u korist poduzetnika.

Država se dakle, napominjem, tek privremeno, odriče jedva 6 milijardi kuna uzetih od poduzetnika. Ostatak od tih mjera nije ništa više do kombinacija reprograma kredita. Dakle nekog većeg odljeva ili drastičnog smanjivanja proračuna nema. To i naravno s prethodnim znanjem da se radi tek o privremenim mjerama vidimo kako u biti nikakve promjene politike Vlade nema.

Ono što je kristalno jasno je to da je Plenkovićeva Vlada i dalje je nastavila s diskriminacijskim mjerama. Naime poduzetnik, vlasnik tvrtke i dalje nema ista prava kao i drugi zaposleni. I dalje mikro i mali poduzetnici imaju dekretom određenu plaću, dekretom određen iznos doprinosa koje trebaju platiti. Dakle svejedno je Vlada u najboljoj socijalističkoj praksi, a kakve nije bilo ni u SFRJ jer u to je vrijeme mali poduzetnik čak imao mogućnost izabrati hoće li za sebe plaćati doprinose ili ne, dekretom odlučila koliko poduzetnici moraju plaćati doprinose, bez obzira na to imaju li sredstava za to ili ne.

Nadalje, iz ovih mjera vidljivo je da je Vlada i dalje nastavila s preferiranjem jedne gospodarske grane nad drugima. Zbog toga će jedan dio privatnika, poreznih obveznika, subvencionirati drugi opet dekretom Plenkovićeve vlade. Nitko nas ne tjera da se bavimo poslom kojeg želimo raditi, da otvorimo tvrtku kakvu želimo. Upravo zato ne smiju nas porezni obveznici spašavati kad donesemo loše poslovne odluke i ustrajemo u njima. Svaka mjera kojom država dekretom tjera jednog poreznog obveznika da spašava javni sektor ili drugog poreznog obveznika je socijalistička i diskriminativna sama po sebi.

Dakle ono što je ova Vlada s ovim mjerama napravila, a nije ništa više od koraka u pravom smjeru, je konačno priznavanje realiteta u kojem živimo. Ne može 400 tisuća ljudi koji rade u mikro, malom i srednjem poduzetništvu hraniti glomazni, neučinkoviti državni aparat.

Ova kriza otkrila je da nam javni sektor laže. Jer tek ih je strah za vlastite guzice natjerao da naprave ono što razvijene države kojima bi i mi trebali pripadati, rade više od dvadeset godina. Sve je više ili manje uspješno digitalizirano, sve se može odraditi bez pečata, redova, kucanja, davanja mita kako bi nešto napravio preko reda. Dakle laži sustava kojeg Krešimir Sever, Vilim Ribić, Mladen Novosel i drugi podržavaju i brane sad napokon moraju stati.

Tako da hvaliti Vladu što je, naglašavam, tek privremeno prihvatila stvarnost, i što je za razliku od prijašnjih vlada, posebno one SDP-ove Zorana Milanovića, uspjela smoći hrabrosti, da se suprotstavi sindikatima u izbornoj godini čini mi se malo nadobudno.

Ono što Plenkoviću svakako ide na ruku su izjave sindikalnih vođa koje svima pokazuju koliko su odvojeni od realnosti. Tako je Vilim Ribić, vječni docent na Filozofskom fakultetu, u javnom nastupu uspio pokazati kako jedino zna koristiti sindikalni rječnik iz 19 stoljeća. Njegov drug i kolega Krešimir Sever s druge strane pokazao je da ne razumije osnove ekonomije pa je s rečenicom da realni sektor ne plaća javni ušao u anale svjetske ekonomske misli. Naime poznato je da javni sektor uspješno stvara novac jednako uspješno kao što krpelj stvara krv.

No, ako i samo ako Andrej Plenković neke od ovih mjera učini stalnima i nastavi s obećanim rasterećenjem poduzetnika; ako nastavi s obećanim štednjama i smanjivanjem rashodovne stranu proračuna i ako iskoristi novac koji namjerava povući iz EU fondova za provođenje reformi koje čekamo desetljećima i koje će postati stalne, tek ćemo onda možda vidjeti svjetlo na kraju konstantne krize u kojoj se nalazimo, piše Opačak za Otvoreno.

Nuklearni otpad
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac na prošlotjednom sastanku s veleposlanikom Hrvatske u BiH Ivanom Sabolićem u Sarajevu ponovio je svoje, ali i stajalište nadležnih institucija na svim razinama vlasti u BiH, kako je gradnja odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori potpuno neprihvatljiva, jer ugrožava zdravlje 250 000 stanovnika u 13 općina u slivu rijeke Une, uz negativan utjecaj na okoliš.

Košarac je istaknuo kako će se sukladno zaključcima relevantnih institucija u BiH raditi na dokazivanju štetnosti izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, priopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Sabolić je, pak, naglasio kako će Hrvatska surađivati sa svim zainteresiranim stranama pa tako i s BiH koja će dati svoje stručne komentare tijekom pripreme studije utjecaja na okoliš.

Podsjećamo, Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško je koncem ožujka preuzeo od Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE) bivše vojno skladište Čerkezovac kao preferentnu lokaciju za uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Nedjeljom u 2
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike dr. Fran Mihaljević, u HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” govorila je među ostalim o epidemiji koronavirusa, potencijalnom cjepivu, svome poslu i suradnicima u Klinici i Nacionalnom stožeru civilne zaštite, a komentirala je i posljednje rezultate objavljene u 14 sati.

Smatra da je situacija stabilna, ali i da je prerano za opuštanje.

– Brojka umrlih se povećava i to je ono što smo očekivali. S trajanjem ove epidemije infekcija će biti više u toj nekoj rizičnoj skupini ljudi koji mogu razviti teži oblik bolesti.

“Kronične bolesti rizik su za koronavirus, a i većinu drugih infektivnih bolesti”

Odgovarajući na pitanje kako se može znati da je neka osoba umrla od koronavirusa, a ne npr. od neke druge teške bolesti, Markotić je izjavila da je zapravo riječ o kombinaciji, jer “da je osoba bila zdrava, možda ne bi umrla od ove nove bolesti”.

– Znamo da kronične bolesti za ovu i većinu drugih infektivnih bolesti predstavljaju visoki rizik. Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati, kazala je.

Spomenula je i epidemiju španjolske gripe 1918. godine te konstatirala da ljudi nisu umirali tada zato što je bila gripa, već je tome pridonijela i činjenica da je prethodno bilo četiri godine rata, gladi i iscrpljenosti ljudi. Španjolska gripa je ubila desetak puta više ljudi nego cijeli Drugi svjetski rat, dodaje.

“Velika je stvar ako smo uspjeli smiriti ljude, ali ih i upozoriti na opasnosti”

Markotić je istaknula da se ne smatra junakinjom nacije, kako je neki nazivaju.

– Mi u Nacionalnom stožeru za civilnu zaštitu preuzeli smo odgovornost, ne samo u stručnom i organizacijskom smislu, već i u smislu komunikacije s ljudima koji očekuju od nas istinite i pravovremene i korektne informacije. To je velika obveza. Velika je stvar ako smo uspjeli u tome da ljude smirimo, a istovremeno ih upozorimo na opasnosti. Važno je da smo svi stručnjaci u svome poslu i da stojimo iza onoga što govorimo i radimo, kazala je.

Opisujući svoj radni dan Markotić je rekla da on počinje rano ujutro, ustaje oko 6 sati, zatim ide u Kliniku, potom ima različite sastanke i razgovore.

Odgovarajući na pitanje koga se u Stožeru sluša, rekla je da ondje svi slušaju jedni druge.

– Da bi mogli postići jednu sinergiju morate čuti drugog, a ne dok ovaj priča, vi razmišljate što ćete reći na to. Svatko ima svoj dio u čemu je nešto veći stručnjak i uvažava i sasluša onoga drugoga. Imamo i diskusije i mišljenja. Ta mišljenja se mogu promijeniti s obzirom na situaciju. Nikad jedan takav dinamičan proces, kao što je ovaj, dosad nisam imala. Funkcioniramo kao da se sto godina poznajemo i tu nema sujeta, rekla je.

Izjavila je i da je ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka poznavala iz nekih slučajnih susreta te da je imala informaciju da je on jako dobar stručnjak, a i izvrstan čovjek.

Ministra zdravstva Vilija Beroša upoznala je još dok je on bio pomoćnik ministra zdravstva te dodaje kako ju je oduševio već tada. Kao pravi neurokirurg je znao pomoći da se problemi riješe, kazala je.

– Ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića upoznala sam ovdje i impresionirana sam njegovim organizacijskim sposobnostima i mogućnošću da sagleda cijelu strategiju. Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, prošla je pak cijeli niz kriznih situacija, dodaje Markotić.

Izjavila je i da doma cipele drži dalje od mjesta gdje se kreće. Ima svoj kutak gdje drži svoje stvari, pa se ne miješaju s drugima. Misli da ne treba ni u jednoj mjeri postati ekstreman. Kazala je i da živi s majkom, a budući da je ona starija osoba onda drži potrebnu distancu i nosi masku dok je u kući.

“Jedno dulje vrijeme ćemo se morati ponašati s nešto više discipline i opreza”

Markotić je kazala i da se nitko ne usudi prognozirati kako bi svijet mogao izgledati za šest mjeseci. Navodi se dio država “drži dosta dobro” i to one koje poštuju mjere koje i Hrvatska propagira. Smatra da ipak ne ovisi sve o ljudima već i o virusima.

– U svakom slučaju jedno dulje vrijeme ćemo se morati ponašati s više discipline, opreza, ali i s određenom žrtvom koja to nosi, kazala je.

Govoreći o iskustvu rata u Sarajevu rekla je da ju je to vjerojatno i odredilo u životu. Pritom je usporedila ratnu situaciju s ovom sada, epidemijom koronavirusa. Istaknula je da su to ipak dvije različite stvari.

Izjavila je i da se ona nije testirala na koronavirus te da je ravnatelj bolnice “Sestara milosrdnica”, koji je pozitivan, više puta bio u kontaktu s bolesnim ljudima, pa se zato i testirao. Smatra da je jako važno da se svi pridržavaju donesenih mjera.

– Starije osobe su pod velikim rizikom. Bolje je da izbjegavaju kontakte ili da budu izrazito rijetki, dodala je.

“Velika je stvar da već sada postoji ozbiljni kandidat za uspješno cjepivo”

Pojasnila je nedavnu informaciju u medijima da bi moglo uskoro postojati cjepivo za koronavirus i kazala da je tek riječ o “kandidatu za cjepivo”. Već je velika vijest da nakon par mjeseci imamo ozbiljnog kandidata za možda uspješno cjepivo, kazala je.

Na pitanje “idu li skupa” kortikosteroidi i koronavirus kazala je da su inicijalno bile informacije da ne bi trebalo upotrebljavati kortikosteroide, ali se tu prvenstveno mislilo na terapiju koja se pije, a ne na lokalnu.

– Svi koji smo alergičari bili smo oprezni, posebno ako smo liječnici, s tom lokalnom terapijom, pa se i ja trudim da ju ne upotrebljavam na redovitoj bazi. Sad već postoje neke informacije da se u određenim situacijama mogu postići određeni benefiti s kortikosteroidima. No svatko se treba konzultirati za svoj slučaj s liječnicima te procijeniti do koje razine se mogu određeni lijekovi trošiti, dodaje.

Na pitanje hoće li se angažirati na pokretanje Imunološkog zavoda u punom obliku te bi li Hrvatskoj taj Zavod u punom kapacitetu bio bitan s obzirom na situaciju, Markotić je rekla da je “Imunološki zavod naš brend”. Mislim da je ova Vlada to prepoznala, a premijer Andrej Plenković je u to uključio i struku i znanost.

– I prije koronavirusa, unatrag 10 mjeseci, znam da se ozbiljno razmišljalo kako vratiti Imunološki zavod natrag, pa i od strane odgovornih ljudi u Vladi. A to nije jednostavno jer su ljudi otišli, a infrastruktura je zastarjela. Vjerujem, a o tome se i razgovara, da bi se kroz europske fondove moglo definirati gdje bi Imunološki zavod mogao naći svoju stratešku vrijednost, dodaje. Kazala je i da je u Imunološkom zavodu četiri godine vodila odjel za kontrolu virusnih cjepiva i interferona, da je ondje radila na istraživanjima i puno naučila.

Urednik i voditelj emisije Aleksandar Stanković upitao je gošću Markotić i pitanja koja je dobio od liječnika iz Klinike Fran Mihaljević. Jedan od osvrta anonimne liječnice bio je da radi 24 sata, da nema uobičajenih sastanaka o pacijentima, da nitko nije posjetio pacijente na respiratorima te da ih Markotić nijednom nije posjetila. Ravnateljica Klinike kazala je da ona zna mnoge koji bi to opovrgnuli te je pojasnila da je ipak došlo do reorganizacije u kontekstu zajedničkog sastajanja jer se to ne smije u ovoj situaciji.

Treba li nositi masku prilikom kupovine? Markotić odgovara…

Odgovarala je i na pitanja o tome u kojim situacijama bi trebalo nositi maske. Tvrdi da vozači ne trebaju nositi maske ako su sami u automobilu, ali ako su s nekim onda bi to imalo smisla jer je to zatvoreni prostor i dotične osobe se dulje voze. Nije precizno odgovorila o nošenju maski prilikom odlaska u trgovinu. Smatra da možda ne bi trebalo ako je trgovina velika, ima mogućnost velike međusobne distance te kupci ulaze jedan po jedan. Što se tiče malih trgovina dodaje da se možda niti tamo maska ne mora nositi ako su vrata otvorena i isto kupci ulaze jedan po jedan. Na pitanje treba li masku nositi npr. šetač pasa na livadi, Markotić je rekla – ne.

Govorila je među ostalim i o detaljima iz svoje biografije, testiranju na koronavirus u Hrvatskoj, kriterijima za liječenje određenim lijekovima te pogledima imunologa Srećka Sladoljeva i dr. Lidije Gajski koji smatraju da je koronavirus neopasna epidemija i blaga bolest koju velika većina ljudi preboli.

Analiza DZS
Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile su u veljači 2,7 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini smanjene za 6,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj razni povećane su zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 7,7 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za pet posto, kapitalnih proizvoda za 1,5 posto te intermedijarnih proizvoda za 0,5 posto.

Istodobno su zalihe energije pale za 55,5 posto.

Na godišnjoj su razini zalihe kapitalnih proizvoda povećane 5,2 posto, intermedijarnih proizvoda tri posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,9 posto.

Zalihe energije su istodobno smanjene 47,8 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,1 posto.

Promatrano po područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju veljače su u usporedbi s mjesecom ranije u prerađivačkoj industriji smanjene za tri posto, dok su u rudarstvu i vađenju porasle za 2,3 posto.

Na godišnjoj su razini zalihe gotovih industrijskih proizvoda u prerađivačkoj industriji pale 6,7 posto, a u rudarstvu i vađenju za 3,4 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Čak i ako se nađe kupac
Prodaja Optima telekoma, čini se, neće se realizirati u 2020. godini čak i ako se odabere kupac. Telekomunikacijski regulator Hakom objavio je da zasad odustaje od potpune primjene ključnog instrumenta kojim mjeri istiskuje li Hrvatski telekom svoju konkurenciju s tržišta kroz veleprodajne cijene.

Upravo je Optima telekom jedan od najvećih kupaca veleprodajnih usluga HT-a. No, nije jedina. Od HT-a razne veleprodajne usluge kupuje i svi ostali operateri. Hakom je objavio da je odgodio primjenu dijela “Metodologije testa istiskivanja marže” zbog epidemije koronavirusa i potresa do 2021. godine. Navodi da uvjeti korištenja svih tarifnih paketa na tržištu ostaju nepromijenjeni.

“Vijeće HAKOM-a donijelo je odluku o odgodi primjene dijela mjere Metodologije testa istiskivanja marže do kraja godine zbog epidemije koronavirusa i potresa. Odgoda je bila nužna jer je, u sadašnjim okolnostima, presudno svim krajnjim korisnicima osigurati kontinuirano pružanje usluga pod što povoljnijim uvjetima, a odlukom će se predmetni tarifni paketi i dalje moći pružati po nepromijenjenim uvjetima”, navodi Hakom.

Telekomunikacijski regulator dodaje da ovo ne znači da je odustao od nadzora tržišta. Ističe da i dalje kontinuirano prati razvoj situacije na sva tri tržišta na kojima regulira HT grupu u ovom slučaju. “Sukladno potrebama i u suradnji s drugim nadležnim tijelima, donosit ćemo dodatne mjere za zaštitu krajnjih korisnika, operatora i svih ostalih dionika”, tvrdi Hakom.

Regulator pojašnjava što sve radi u sklopu “Metodologije testa istiskivanja marže”. Ta metodologija uključuje provođenje testa istiskivanja marže, tzv. MS test, u HT grupi, odnosno u matičnom HT-u, Iskonu i u Optima telekomu. Tvrtkama u sklopu HT grupe Hakom nadzire cijene i te tvrtke moraju voditi troškovno računovodstvo, odnosno opravdavati svoje cijene stvarnim troškovima. Razlog za to je što tvrtke HT grupe imaju dominantan položaj na tri domaća telekomunikacijska tržišta: onom telefoniranja te dva tržišta preko kojih se drugi operateri povezuju na telefonske linije u kućanstvima i tvrtkama. Drugim riječima, ova regulatorna metodologija važna je, jer omogućuje Hakomu da osigurava da korisnici u svom domu ili poduzeću mogu odabrati i drugog operatera mimo HT grupe, odnosno da imaju izbor.

Hakom je na ovom području već učinio mnogo. Ova se metodologija u Hrvatskoj primjenjuje od srpnja 2014. godina, a dorađena je u studenom 2016. godine. Izmjenama iz 2016. godine HT-u su ukinuta ograničenja u promotivnim ponudama, a što je, kako navodi Hakom, “posljedično u bitnom izmijenilo poslovnu politiku operatora vezanu za promotivne pogodnosti”. Sada pak Hakom najavljuje da će ići i u nove dorade metodologije.

Inače, prema podacima iz dokumentu “Metodologija testa istiskivanja marže”, koji je Hakom doradio u ožujku 2020. godine, navodi se da HT grupa na dva od tri ključna tržišta, koja se reguliraju, bilježi pad tržišnog udjela. Na tržištu širokopojasnog pristupa internetu 2016. godine HT grupa imala udio od 70,42 posto, godinu kasnije 74,80 posto, a 2018. godine 73,78 posto. Podaci za 2019. zasad nisu navedeni. Na tržištu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji HT grupa 2016. godine imala je udio od 76,47 posto, godinu kasnije 79,09 posto, a 2018. godine 75,20 posto. Podaci za 2019. ni ovdje nisu navedeni, piše Poslovni dnevnik.

Davor Majetić
Drugi paket ekonomskih mjera pomoći gospodarstvu pogođenom posljedicama pandemije koronavirusa pokazao je da je Vlada prihvatila molbe poslodavaca koji sada imaju jasniju sliku kako planirati svoje poslovanje, a radnici veću sigurnost da će sačuvati svoju radna mjesta i prihode.

U ovom trenutku, uz prioritet da se usvojene mjere efikasno provode, važno je da država ostane financijski disciplinirana i da se drži striktnog plaćanja u rokovima.

„Veliki broj poduzetnika radi s centralnom i lokalnom državom te osigurava nesmetane isporuke potrebnih dobara i usluga i u vremenu krize. Veledrogerije, ljekarne i ugovorni zdravstveni subjekti pod posebnim su pritiskom uslijed epidemije te ulazu ogromne napore da održe ne samo poslovanje nego i likvidnost. Tako da je iznimno važna financijska disciplina jer bi upravo kašnjenje države moglo generirati opću nelikvidnosti, a u slučaju veledrogerija i otežanu opskrbu lijekovima koja je u ovom trenutku ključna za zdravstveni sustav”; poručuje Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Poslodavci će učiniti sve da daju svoj doprinos u očuvanju radnih mjesta, uz zadržavanje srži svog poslovanja, tako da nakon krize možemo brže i efikasnije pokrenuti gospodarski oporavak. „S Vladom ćemo nastaviti i razgovore i o daljnjim mjerama, prije svega o parafiskalnim nametima na nacionalnoj i na razini jedinica lokalne samouprave. „Neporezna davanja i nameti su dugogodišnja boljka našeg gospodarstva. Sada u krizi bi trebalo zamrznuti plaćanje što većeg broja tih nameta i odmah krenuti u reviziju kako bi se dio napokon trajno ukinuo a dio značajno smanjio“, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca.

 

Vedran Jerković
Vladine mjere komentirao je i Vedran Jerković, programski savjetnik Nezavisne liste mladih.

“Koliko god da sam bio kritičan prema prvim mjerama koje Vlada RH za spas gospodarstva, jednako tako sada moram izraziti zadovoljstvo najavljenim drugim paketom. Drago mi je da je u vladi bilo sluha i razumijevanja za apele koji su dolazili iz privatnog sektora okupljenog oko inicijative Glas poduzetnika, HUP-a kao i od mnogih uglednih ekonomista.

Ove mjere će primarno mikro i malim poduzetnicima, kao i njihovim zaposlenicima omogućiti da prođu kroz ovu krizu s najmanjim mogućim posljedicama jer konačno pričamo o otpisu potraživanja s osnove poreza na dohodak i dobit, doprinosa, raznih parafiskalnih nameta, a ne o odgodama,” kaže Jerković i nastavlja.

“Također, ovo je iznimno važno i s makroekonomskog aspekta kada pričamo o javnom dugu. Koji će neminovno rasti što samo po sebi nije toliki problem u ovakvim izvanrednim situacijama. Bitno je da se tim novcem spašava produktivni dio društva, pa će dugoročno gledajući negativni efekti ove ‘koronakrize’ biti puno lakši za prevladati. Htio bih pohvaliti ovim putem i JLS-e poput Vrgorca, Bjelovara, Svete Nedelje i drugih, čiji su čelnici odmah reagirali i donijeli mjere poput otpisa komunalne naknade, otpisa najmova i slično. Stoga pozivam i sve ostale gradonačelnike i načelnike da se ugledaju na ove primjere dobre prakse i krenu istim putem,” navodi Jerković.

Jerković također upozorava kako je sada jasno koliko smo ovisili o turizmu, te kako s upravljanjem javnim financijama kao što je to Hrvatska radila do sada ne može doći do ozbiljne i cjelovite reforme koja nam je potrebna. “Sada vidimo da kada se društvo pokrene da se itekako stvari mogu mijenjati. Ali na ovome se ne smije stati. Ovaj drugi paket mjera, ako bude izglasan, treba biti samo uvod u jednu sveopću gospodarsku i teritorijalnu transformaciju ove države. Sada vidimo koliko je loše primarno ovisiti o turizmu. Niti jedna zemlja u povijesti se nije reformirala i uspjela na ovakvim politikama javnih financija”, dodaje.

“Ono što se nama događalo zadnjih nekoliko godina je što su nas morske struje nosile prema obali, a ne zato što smo mi upravljali u tom smjeru. Krize su sastavni dijelovi globalnih procesa. Zato uvijek treba biti spreman kad dođe do ozbiljne oluje na otvorenom moru. Na žalost, kockice mozaika svojom rastrošnošću, sve vlade do sada su slagale u smjeru nespremnosti na dolazak oluje. Štedi se kad imaš, ne kad nemaš. Nadam se da je lekcija naučena jednom za sva vremena”, zaključio je Vedran Jerković za portal Otvoreno

RTL Direkt
Ako se epidemijski rizik relativno brzo završi, udar na hrvatsko gospodarstvo bit će slabiji, ali ako potraje, bit će jači, a moguć je i pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 10-ak posto, kazao je u utorak Danijel Nestić, ekonomist sa zagrebačkog Ekonomskog instituta u emisiji RTL Direkt.

Zbog širenja koronavirusa, tvrtke ne rade, građani manje troše, svaki treći radnik je na ‘minimalcu’, a u 14 dana otkaz je dobilo 12.000 ljudi. “Ovo je početak i treba se nadati da će Vladine mjere barem privremeno zaustaviti rast broja nezaposlenih. Za nadati se da će u drugom dijelu godine izostati eksponencijalni rast. Gospodarstvo je snažnije no 2008., Vladine mjere također, tu su i sredstva iz Europske unije, pa vjerujem da nećemo dosegnuti rekordne razine od 400.000 nezaposlenih iz prethodne krize”, kazao je Nestić.

Na pitanje voditeljice emisije je li Vladin paket mjera za pomoć gospodarstvu dovoljan, Nestić je kazao da su te prvotne mjere odgovarale trenutku u kojemu su donijete. „U međuvremenu se perspektiva promijenila, mjere će trajati duže i gospodarstvo zahtijeva dodatne mjere“, kazao je Nestić.

„Čini mi se da je gotovo pa neizbježno otpisati dio dugova gospodarstvu“, dodao je.

Pad BDP-a je neminovan, pitanje je samo za koliko? “Situacija je iz dana u dan promjenjiva i doista je vrlo teško nešto reći, ali sigurno je da će biti snažan udarac. Ne možemo govoriti o prognozi nego procjeni, ali moguće da će biti i desetak posto”, kazao je Nestić.

Na pitanje je li teža ova ili kriza iz 2008. godine, Nestić je odgovorio: “Po snazi i udaru to je tu negdje, ali ova kriza ima jednu dobru stvar. Donesena je izvana, uzrok nije u samom gospodarstvu, pa ako se relativno brzo završi epidemijski rizik, udar će biti slabiji, ali ako potraje, mogao bi biti jači”.

Hrvatske javne financije su zbog epidemije i potresa pred izazovima možda većim nego 1990-ih, a situaciju pogoršava i dugogodišnje neprovođenje bitnih strukturnih reformi i podilaženje parcijalnim interesima, ocjenjuje se u osvrtu Instituta za javne financije (IJF).