Hrvatska

Analiza FINA-e

Hrvatski poduzetnici lani su poslovali s konsolidiranom neto dobiti od gotovo 21 milijarde kuna, što je za 34,3 posto manje nego u 2019. godini, pokazuju u srijedu objavljeni podatci Financijske agencije (Fina).

Od 139.009 poduzetnika obveznika poreza za dobit (bez financijskih institucija), lani je dobit razdoblja, u iznosu od 45,9 milijardi kuna, ostvarilo 82.743 poduzetnika, ili njih 59,5 posto. Gubitak razdoblja od gotovo 25 milijardi kuna iskazalo je 56.266 poduzetnika (40,5 posto).

U odnosu na 2019. godinu, poduzetnici su lani ostvarili 4,4 posto manju dobit razdoblja, uz povećanje gubitka razdoblja za 54,9 posto.

To je rezultiralo ostvarenjem konsolidirane neto dobiti od gotovo 21 milijardu kuna, što je za 34,3 posto manje u odnosu na 2019. godinu, navodi se u objavi Fine.

Ukupni prihodi poduzetnika pali za 5,3 posto, a rashodi za 3,8 posto

Po podatcima Fine, prošle su godine hrvatski poduzetnici ostvarili 743,8 milijardi kuna ukupnih prihoda, ili 5,3 posto manje nego godinu ranije.

Njihovi ukupni rashodi, pak, iznosili su 716,9 milijardi kuna i bili su manji za 3,8 posto.

U 2020. su hrvatski poduzetnici imali 947.874 zaposlenih prema satima rada, ili 0,3 posto manje nego godinu ranije.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je 5.971 kunu, što je za 1,7 posto više u odnosu na 2019. godinu.

Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 20.696 poduzetnika (14,9 posto), s tim da je od ukupnih prihoda 141 milijardu ostvareno prodajom robe na inozemnom tržištu, što je pad izvoza od 5,8 posto u usporedbi s 2019. godinom.

Istodobno je robni uvoz smanjen za 8,6 posto, na 126,4 milijarde kuna.

Tako je trgovinski suficit lani iznosio 14,6 milijardi kuna, što je za 28,7 posto više nego u 2019. godini.

Po podatcima Fine, i nadalje je najviše poduzetnika u trgovini (28.615), a oni su ostvarili i najveće ukupne prihode (260,3 milijarde kuna).

Najviše je, pak, zaposlenih kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji, njih 235.070, što je za 1,5 posto manje nego 2019. godine.

Iz Fine u objavi o rezultatima poslovanja poduzetnika u 2020. godini izdvajaju i podatak da je najveći pad prihoda, za 43,2 posto u odnosu na 2019. godinu, ostvaren u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a poduzetnici u toj djelatnosti su ostvarili 3,4 milijarde kuna neto gubitka.

Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je mikro poduzetnika, njih 124.348 (udio u ukupnom broju poduzetnika od 89,5 posto), malih je 12.638 (udio 9,1 posto), srednjih 1.632 (udio 1,2 posto), a velikih 391 (udio 0,3 posto).

Sve četiri skupine poduzetnika iskazale su neto dobit u 2020. godini – kod mikro poduzetnika je iznosila 48,6 milijuna kuna, kod malih poduzetnika 7,6 milijardi kuna, srednje veliki poduzetnici ostvarili su 5,4 milijarde kuna, a veliki poduzetnici 7,9 milijardi kuna neto dobiti.

Promatrano po županijama i dalje dominiraju poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu, njih je 46.347 poduzetnika, ili trećina (33,3 posto) ukupnog broja poduzetnika.

Ukupni prihodi najviše su rasli na razini Vukovarsko-srijemske (17,4 posto), a neto dobit na razini Sisačko-moslavačke županije (70 posto), u kojoj je najviše rastao i broj zaposlenih (osam posto), navodi se u objavi Fine.

Analiza

Hrvatska bi do 2030. godine trebala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 16,7%, prema prijedlogu uredbe o raspodjeli tereta među državama članicama EU koji je prošlog tjedna objavila Europska komisija.

Komisija je predstavila veliki paket zakonodavnih prijedloga koji bi trebali osigurati smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. Zakonodavni paket pod nazivom “Fit for 55”, ključni je element Europskog zelenog plana, koji predviđa da EU do 2050. postane klimatski neutralna.

Da bi se taj cilj mogao ostvariti, procjenjuje se da će do 2030. godine trebati smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na 1990. godinu. Trenutačno je na snazi cilj smanjenja stakleničkih plinova za 40% u odnosu na 1990.

U vezi s tim, u svibnju 2018. godine donesena je uredba o raspodjeli tereta među državama članicama kojom je propisano koliko svaka članica mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova u području cestovnog prometa, grijanja zgrada, poljoprivrede, malih industrijskih pogona i upravljanja otpadom kako bi se emisije iz tih sektora na razini EU prosječno smanjile za 30% u odnosu na 2005. godinu.

Iz jednog od najznačajnijih europskih proizvođača građevinskog materijala – kamene vune, Rockwoola koji ima svoj pogon i u Hrvatskoj, ističu da je podrška EU kućanstvima i poduzećima ključna u dubinskim obnovama zgrada, a djelovanje mora biti lakše i jeftinije od neaktivnosti.

Naglašavaju da je EK donijela niz prijedloga kako bi se do 2030. cijelim nizom politika smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55% u usporedbi s razinama iz 1990. Želi li Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski Zeleni plan, to smanjenje moramo postići u sljedećem desetljeću.

Stoga su danas predstavljeni zakonodavni alati za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi, čime će se iz temelja preobraziti naše gospodarstvo i društvo, a Europa krenuti prema pravednoj, zelenoj i prosperitetnoj budućnosti.

Plan su komentirali i hrvatski zastupnici Europskog parlamenta iz kluba Europske pučke stranke. Oni, kao grupacija, ističu da nakon usvajanja Europskog propisa o klimi koji postavlja iznimno visoki cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za barem 55% u odnosu na razine iz 1990., Europska komisija sada predstavlja široki paket zakonodavnih prijedloga u području klime, prometa i energetike kojima to želi ostvariti.

Trošak zelene tranzicije se nikako ne smije prelomiti preko leđa obitelji s niskim i srednjim prihodima, vlasnika automobila, poljoprivrednika ili preko slabije razvijenih država članica.

Transformacija, o čijim konkretnim mjerama sada počinju pregovori, ne smije biti ishitrena već pravedna i promišljena, uz vođenje računa o njezinim posljedicama na obitelji s niskim i srednjim prihodima, osobito u ruralnim područjima”, stoji u komentaru koji potpisuju eurozastupnici Karlo Ressler, Sunčana Glavak, Željana Zovko te Tomislav Sokol. Prema novom prijedlogu uredbe, svim državama članicama povećan je cilj smanjenja emisija, pri čemu se vodilo računa o bogatstvu država članica.

Bogatije članice trebat će znatno više smanjiti svoje emisije u odnosu na siromašnije. Najmanje smanjenje propisano je Bugarskoj, koja po uredbi iz 2018. godine nije uopće trebala smanjivati emisiju, a sada se predlaže da treba smanjiti za 10%. Slijedi Rumunjska koja treba smanjiti emisije s prethodnih dva na 12,7%, zatim Hrvatska s prethodnih 7% na 16,7%. S druge strane, Švedskoj i Luksemburgu povećan je cilj smanjenja s prethodnih 40% na 50%.

Prijedlog uredbe predviđa postupno smanjenje emisija za svaku godinu do 2030. Budući da su cestovni promet i grijanje zgrada odgovorni za 55% emisija, predviđa se da ti sektori ubrzaju smanjivanje, koje je do sada bilo nedovoljno, a kod cestovnog prometa emisije su čak i povećane.

Prema prijedlogu uredbe, države članice će na raspolaganju imati fleksibilne mehanizme kako bi na troškovno učinkovit način postigle svoje ciljeve. Primjerice, ako neka država u jednoj godini smanji emisiju više nego što je propisano u sljedećoj će moći povećati emisiju za onoliko koliko je premašila cilj u prethodnoj godini.

Države članice također će moći međusobno kupovati i prodavati emisije, s čime se postiže dostizanje cilja na razini EU-a, a da pritom one države koje nisu dovoljno smanjile emisije plate onima koje su u tome bile bolje.

Na ovom tragu zelene tranzicije je i odluka hrvatske Vlade da nastavlja sufinancirati energetsku obnovu obiteljskih kuća, iako je program obnove završio prošle godine, dok je novi koji će obuhvatiti razdoblje os 2021. do 2030. tek u izradi.

Sredstva za energetsku obnovu obiteljskih kuća za 2021. i 2022. od 400 milijuna kuna osigurana su iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, raspodjelom sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Hrvatskoj tako da se 300 milijuna kuna namjenjuje sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, te 100 milijuna kuna sufinanciranju energetske obnove kuća oštećenih u potresu, piše Poslovni dnevnik.

Tomislav Ćorić

Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić održao je danas konferenciju za medije nakon što je sudjelovao na neformalnom sastanku EU ministara za okoliš u Sloveniji. Među ostalim, govorio je i o mogućem poskupljenju plina, NE Krško…

Na sastanku Eu ministara okoliša tema je bila novi zakonodavni paket za klimu.

“Naši dojmovi su još jednom da ovaj paket nosi veliku ambiciju i velik iskorak europske ekonomije i njezine transformacije, međutim takav iskorak ni na europskoj ni na hrvatskoj razini nema alternativu. On se može ignorirati, ali to u pravilu dovodi do toga da se udari glavom u zid. Vrijeme je i to je konačna poruka s kojom se mi slažemo”.

“Neke zemlje bit će znantno pogođenije poskupljenjem plina”
Na pitanje o nejednakosti i kako će siromašniji podnijeti poskupljenje, kaže:

“Ideja proširenja sustava trgovanja pretpostavlja i kreiranja nove financijske omotnice koja će upravo imati za cilj adresirati nejednakosti, eventualnu socijalnu frakturu koja dolazi s obzirom na to da će određene skupine stanovništva biti pogođenije novim odredbama. Činjenica da bi moglo doći do povećanja cijene plina, ali i nafte, ako se i ona koristi zagrijanje.

Plin je ovdje dominantna kategorija. Treba imati na umu da do tada imamo 5 godina i da je ovo prijedlog EK. Treba imati na umu i da će neke zemlje biti znatno pogođenije. Povećanje cijene od 25%, na što se u medijima najviše referiralo, je nešto što će nositi najveća sredstva i upravo će i pozicija Hrvatske biti da to nametanje dodatno razmotri i kakve bi to imalo posljedice”.

Koliko je to izazov za Hrvatsku?

“Izazov je zasigurno velik jer svaka tranzicija u pravilu nosi upitnike i otpore, pogotovo ako niste dovoljno educirani. To je nešto s čime se stalno suočavamo. To je svugdje tako. Može nas veseliti činjenica da ta tranzicija nosi ogromnu šansu. Upravo zbog toga mislim da je tranzicija velika šansa za Hrvatsku, naravno ako budemo išli pravim smjerom, za što nema razloga da ne bude tako.

Naravno da će otpori biti veliki. Mi u Hrvatskoj imamo sreću da je naš energetski sektor tako koncipiran da je posebno naglašen segment ugljena, vrlo malo prisutan. Mislim da će zapravo tranzicija u ovom dijelu energetskog sektora biti nekako najbezbolnija. Mi smo se na to velikim dijelom fokusirali i vjerujem da će to proći jako dobro. Izazov će biti drugi sektori”.

Na pitanje o Krškom, kaže:

“Izgradnja nuklearne elektrane, ukoliko ne bude problema, trajat će sljedećih desetak godina. U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se u taj proces ide. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je u ovom trenu komunicirano prema RH je produljenje roka upotrebe nuklearne elektrane do 2040.

Gradnja novog bloka zahtjeva čitav niz predradnji na razini Republike Slovenije, a onda i jasno definiranje financiranja takvog projekta. Vi znate da mi oko 10% svojih potreba za električnom energijom namirujemo iz Krškog. Riječ je o stabilnom izboru električne energije. To je definitivno značajan element dobave električne energije u Hrvatskoj. Hrvatska na izgradnju novog bloka neće gledati benevolentno. Hoće li tu doći do mogućnosti sufinanciranja, to ćemo vidjeti kada se stvari po tom pitanju finaliziraju. Sigurni i stabilni izvori električne energije su u hrvatskom interesu.

To će biti srednji do dugi rok. Riječ je o troškovima koji će biti mjereni u milijardama eura”, veli.

“Što se tiče skladištenja nisko i srednje radioaktivnog otpada, imamo svoje planove i njihova realizacija ide svojom dinamikom. Nedavno smo imali sastanak s bosanskohercegovačkom stranom po pitanju lokacije Čerkezovac. Razmišljati o tome gdje će se skladištiti gorivo za 15 ili 20 godina iz novog bloka koji bi bio gotov za desetak godina, u ovom trenu se ne razmišlja. To nije tema”, rekao je.

Skupština društva

Redovna Glavna skupština Janafa održana je jučer, a nazočili su joj dioničari koji zajednički raspolažu s 910.002 dionica na koje otpada 90,31% temeljnog kapitala Društva.
O svim prijedlozima Odluka odlučivalo je 100% prisutnih dioničara te su jednoglasno usvojili sve prijedloge Odluka, koji su bili objavljeni u Pozivu za Skupštinu.

Pod točkom 4. Dnevnog reda, Glavna skupština donijela je odluku da se dio dobiti Društva za 2020. godinu u ukupnom iznosu 82.114.050,42 kune isplati dioničarima. Dividenda iznosi 81,49 kuna po dionici, a pravo na dividendu stječu dioničari koji su na kraju trgovinskog dana 22. srpnja 2021. upisani u registar SKDD-a. Dividenda će biti isplaćena 27. srpnja 2021.

Pod točkom 8. Dnevnog reda Glavna skupština donijela je odluku o opozivu člana Nadzornog odbora, dr.sc. Žarka Stilina, a pod točkom 9. je za članove Nadzornog odbora Društva na razdoblje od 6 mjeseci izabrala Anju Bagarić, Marija Rođaka i Josipa Spajića. Nadzorni odbor Društva sada ima šest članova, a za predsjednika Nadzornog odbora izabrana je Nina Ban Glasnović.

Podsjećamo, Društvo je u srijedu, 14. srpnja 2021. zaprimilo odluku dioničara CERP, koji je, koristeći se pravom iz članka 28. Statuta Društva direktno imenovao dva člana u Nadzorni odbor i to Ninu Ban Glasnović (ponovni mandat) i Jadranku Čengiju Šarić, na razdoblje od četiri godine, s time da mandat Čengiji Šarić počinje teći 26. srpnja 2021. godine, odnosno po isteku mandata gđe Biljane Bukić.

Drugi blok

Slovenska Vlada izdala je energetsku dozvolu tamošnjoj javnoj energetskoj kompaniji Gen energija za gradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško. Slovensko ministarstvo infrastrukture izdalo je energetsku dozvolu Gen energiji, slovenskoj državnoj energetskoj kompaniji, za drugi blok nuklearnih elektrana Krško .

Za proširenje je zainteresirana i Hrvatska čiji su dužnosnici već u nekoliko navrata istaknuli da se ne protive planovima Slovenije, a da će se o konkretnom hrvatskom interesu za dolazak u investiciju 2. blok NE Krško izjasniti tek kad taj projekt dobije sve “blagoslove” u Sloveniji te u Europskoj uniji.

Kako navodi portal, prema riječima ministra infrastrukture Jerneja Vrtovca, ovo nije konačna odluka o ovoj investiciji, već prvi korak kako su postupci mogli započeti. Točna lokacija još nije poznata. “Energetskim dozvolom otvaramo najširu moguću javnu raspravu, ne samo na stručnoj razini, već i među građanima”, rekao je danas ministar za infrastrukturu Jernej Vrtovec na konferenciji za novinare u Ljubljani. Tijekom njenog pokazivanja slažemo se i težinu istim ciljevima – odnosno čistoću i sigurnu energetsku budućnost Slovenije.

Tek nakon postizanja socijalnog konsenzusa uslijedit će daljnji postupci, poput smještaja u prostoru, ishođenja građevinskih dozvola, odabira dobavljača i istog gradnje. Točno mjesto proizvodnog pogona utvrdit će se tek usvajanjem državnog prostornog plana, rekao je Vrtovec, dodajući da će njegov ukupni kapacitet električne energije biti na pragu od 1100 MW, godišnja proizvodnja električne energije nešto ispod 9000 GWh i životni vijek 60 godina.

Poručio iz Dubrovnika

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u nedjelju u Dubrovniku da u drugom tromjesečju očekuje snažnu stopu rasta BDP-a, vjerojatno oko 18 posto, što je u značajnoj mjeri posljedica baznog razdoblja drugog tromjesečja 2020., kad je zabilježen snažan pad.

Vujčić na razini godine očekuje rast BDP-a 6,8 posto, ali uz značajnu neizvjesnost epidemiološke situacije. “Prognozu rasta temeljimo na prihodu od turizma od 70 posto iz 2019. godine, ali ako se ostvari 50 posto kao lani, to bi stopu rasta spustilo na 4,8 posto”, rekao je Vujčić koji je u Dubrovniku otvorio 27. međunarodnu ekonomsku konferenciju.

Guverner HNB-a naglasio je kako je država odigrala značajnu ulogu s potporom za održavanje radnih mjesta pa je pad broja nezaposlenih bio manji, a oporavak brži.

“Kriza je ubrzala već prisutne procese digitalizacije, rada na daljinu i od kuće. Očekujem da će se velik broj ljudi vratiti na radna mjesta. Tek nakon normalizacije dobit ćemo pravu sliku tržišta rada, koje se u pandemijskoj krizi ponašalo drukčije nego u velikoj financijskoj krizi 2009. i 2010. godine. U Hrvatskoj smo se s brojem zaposlenih već sad vratili na 2019. godinu i suočavamo se sa starim problemom nedostatka kvalificirane radne snage”, izjavio je Vujčić.

Guverner HNB-a smatra kako će program EU “Next Generation” biti srednjoročno važan za oporavak gospodarstva, jer će spriječiti pad angažiranja tih sredstava, koji je dosad bio tipičan za sve zemlje.
“Kroz iduće dvije godine imat ćemo maksimum povlačenja fondova EU, što će pozitivno utjecati na rast BDP-a”, ocijenio je Vujčić.

Vujčić je u Dubrovniku otvorio 27. međunarodnu ekonomsku konferenciju, koja je okupila sedamdesetak svjetskih i domaćih znanstvenika te predstavnika međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora.

Među središnjim temama je i bankrot poduzeća, koji je i prije pandemije smatran jednim od najvećih rizika. “Još uvijek ne vidimo značajan rast loših plasmana banaka, odnosno značajan broj bankrota tvrtki. Stoga želimo odgovoriti kriju li se tek negdje ti bankroti ili će zbilja izostati u ovoj krizi”, rekao je Vujčić.

Na konferenciji će se raspravljati i budućem jačanju uloge države, posebno kroz program “EU Next Generation, o tečajnom mehanizmu te o odnosu fiskalne i monetarne politike tijekom i na izlasku iz krize.

“Monetarna politika izuzetno je ekspanzivna. Bilance središnjih banaka su na povijesnim maksimumima, a kamatne stope na povijesno najnižim razinama. A fiskalna politika je ‘upumpala’ velik novac u ekonomiju pa su razine javnog duga jako visoke”, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji je otvorio 27. međunarodnu ekonomsku konferenciju, a i moderirat će panel raspravu o odnosu monetarne i fiskalne politike.

Na ovogodišnjoj konferenciji održat će se pet panela koje će, uz guvernera Vujčića, moderirati Nicolas Véron, Bruegel and Peterson Institute for International Economics, Jan Svejnar, profesor na Columbia University, Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke i Servaas Deroose.

Sudjelovat će i Mario Nava, glavni direktor Glavne uprave za potporu strukturnim reformama, Europska komisija, José Manuel Campa, predsjednik Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), Tina Žumer, viceguvernerka Banke Slovenije, Anita Angelovska-Bežoska, guvernerka Narodne banke Republike Sjeverne Makedonije, te predstavnici drugih središnjih banaka, Banke za međunarodne namire i znanstvenici brojnih svjetskih sveučilišta, piše Dnevnik.hr.

Dnevnik.hr

Izbor hrvatskih simbola za buduće kovanice eura ušao je u samu završnicu. Ocjenjivanje je službeno zatvoreno i za nekoliko dana između pet simbola, koji su ušli u finale, odabrat će se tri koja će predstavljati Hrvatsku na kovanicama.

Simboli za kovanice eura odabrat će se između kune, zemljopisne karte Hrvatske, glagoljice, Dubrovnika i hrvatskog grba.

Gotovo 50 tisuća građana glasalo je za svoje favorite putem internetske stranice Hrvatske narodne banke. Neki bi glagoljicu jer je naše prvo pismo, neki kartu i šahovnicu jer su im najbliži, no neki su imali i nove, svoje prijedloge, piše Dnevnik.hr.

I dodatni prijedlozi će se uzeti u obzir, potvrdio je guverner HNB-a Boris Vujčić. “Definitivno onaj motiv koji je bio najčešće predložen će ući u obzir da dođe na kovanicu hrvatskoga eura“, zaključio je.

HNB-ova komisija će do kraja tjedna izabrati konačne simbole te one koji će biti na kojoj kovanici. Odmah će raspisati i natječaj za umjetnike koji trebaju osmisliti izgled samih kovanica s odabranim motivima.

Večernji list

Sljedeći tjedan obilježit će se dva važna i velika događaja za Hrvatsku – na krajnjem jugu Lijepe Naše spojit će se Pelješki most, a na sjeveru bit će puštena u promet zadnja dionica Istarskog ipsilona u punom profilu autoceste, piše u ponedjeljak Večernji list.

U srijedu 28. srpnja tako će se, simbolički vrlo važno, spojiti dva dijela Hrvatske Pelješkim mostom. U noćnim satima tog dana ugradit će se zadnji segment čelične nosive konstrukcije mosta koji će time biti spojen u punoj dužini od 2,4 kilometra, od Komarne do Brijeste na Pelješcu, piše Večernji list.

Spajanje mosta, a time i Hrvatske, dogodit će se na udaljenosti 1500 metara od Komarne i 900 metara od Brijeste.

Do jučer je bilo ostalo za ugraditi još samo dva segmenta dužine po 18 metara, ukupno samo 36 metara mosta. Predzadnji je segment ugrađen sinoć.

Radnicima China Road and Bridge Corporation (CRBC) u početku je trebalo 11 dana da zavare jedan segment, no uhvatili su dobar ritam pa im sad za to treba sedam dana. Stoga će se i spajanje mosta dogoditi dva mjeseca prije prvog roka, čime mogu biti vrlo zadovoljni u Hrvatskim cestama, investitoru radova.

Uz to, spajanje mosta, a time i Hrvatske, dogodit će se tri dana prije treće godišnjice uvođenja kineskih izvođača u posao gradnje Pelješkog mosta, projekta vrijednog 2,08 milijardi kuna.

Još nema informacija na koji način će se i hoće li se uopće službeno obilježiti taj dan, noć i trenutak spajanja mosta i Hrvatske. Očekuje se da će biti priređen barem vatromet, jer je i dosad ugradnja nekih zatvarajućih segmenata bila obilježena na taj način te da će i dio vlade biti na mjestu događaja.

Dva dana prije toga, u ponedjeljak 26. srpnja, u promet bi trebalo biti pušteno zadnjih 16 km Istarskog ipsilona u punom profilu autoceste, i to dionica Cerovlje – Vranja. To će se dogoditi nekoliko mjeseci prije ugovorenog roka, koji je u studenome 2021, piše Večernji list.

Cijena klimatske borbe

Hrvatski građani koji se griju na plin plaćat će 25 posto skuplju cijenu plina najkasnije 2026., dokad bi se na plinsko grijanje trebala uvesti renta na stakleničke plinove, piše Jutarnji list.

Taj scenarij navodi se u sklopu nedavno objavljene energetske strategije Europske komisije “Fit for 55” ubrzanog izbacivanja fosilnih goriva iz prometa i gospodarstva, ali i iz zgradarstva koje je, što je manje poznato, jedan od najvećih “pošiljatelja” CO2 u atmosferu pa samim tim i zagađivača.

Ideja Europske unije je ukinuti sasvim grijanje na plin do 2050. i u tom smjeru ide prijedlog Europske komisije, a planiran se da će stupiti na snagu 2026. Veliki potrošači već plaćaju okolišnu rentu, a sada se ona planira uvesti i za kućanstva, cestovnu industriju i zgradarstvo.

Izračun Europske komisije o potrebi povećanja cijene prirodnog plina za 25 posto za hrvatske potrošače koji se griju na plin nalazi se u prijedlogu izmjena pravila trgovanja dozvolama za emisije ispuštanja štetnih plinova u atmosferu. Taj je prijedlog dio dokumenta “Fit for 55” i u njemu se, među ostalim, raščlanjuju cijene, izražene u eurima za zemlje eurozone i preračunate u eure za ostale članice, koje kućanstva članica Unije plaćaju za grijanje na plin.

Prema tome izvoru, hrvatski građani trenutačno plaćaju grijanje pet centa po kilovatsatu, a plaćat će gotovo devet centa kada se uvede renta na stakleničke plinove na plin.

Dozvole za emisije štetnih plinova (ETS) i trgovanje njima Europska unija uvela je 2003. kako bi, praktično, dodatno oporezivala tvrtke koje u proizvodnji koriste fosilna goriva. Temelj za izračun visine obveze je količina tona CO2 ispuštena u atmosferu. Hrvatska se u ETS model uključila 2009. obvezavši oko 80 tvrtki iz energetskog sektora kao i iz građevinske, farmaceutske i prehrambene industrije, na kupnju dozvola za ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu, s tim da se dio kvota iz dozvola tvrtkama dodjeljuje besplatno.

U Hrvatskoj, dodaje, nema drugog načina nego što prije postići da cijena energije bude transparentna i tržišna, a istovremeno, predlaže, osigurati da ranjive skupine po jednoznačnom i poštenom kriteriju imaju subvencioniranu cijenu energije.

Ako je neka utjeha za naše sugrađane koji se griju na plin, u čak četiri članice Unije poskupljenje iste usluge kad se uvede spomenuti namet na ispuštanje CO2 u atmosferu bio bi, prema izračunu EK, i više od 30 posto. Riječ je o Mađarskoj, Rumunjskoj, Litvi i Latviji, a veći udar na potrošače, od scenarija za Hrvatsku, sprema se i u Bugarskoj, gdje Komisija predviđa rast cijena grijanja na plin za 26 posto, piše Jutarnji list.

Iz HNB-a

Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je upozorila ulagače u kriptoimovinu da ta imovina trenutno ima obilježja špekulativnog ulaganja u kojem riskiraju izgubiti dio ili cijeli iznos uloženog, pri čemu ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga.

Kriptoimovina trenutačno ima obilježja špekulativnog ulaganja, napominje HNB-e u priopćenju te upozorava da ulaganjem u kriptoimovinu ulagači riskiraju izgubiti dio ili cjelokupni iznos uloženog i to zbog nekoliko razloga.

Kao prvo, ističu da kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojega javnog tijela.

Podsjećaju i da uloženi iznos nije osiguran, odnosno nije u sustavu zaštite potrošača kao primjerice sustav osiguranja depozita u kojemu je bankovni depozit osiguran do iznosa od 100.000 eura i nije u sustavu zaštite ulagatelja.

Također, napominju da ne postoji ni nadležna institucija kojoj se pojedinac može obratiti ni posebna pravna zaštita glede gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu.

“Kod korištenja i ulaganja kriptoimovine potrebno je upotrijebiti visoku razinu opreza. Ne preporučujemo ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog koji ste spremni izgubiti”, navode iz središnje banke.

Iz HNB-a pritom pojašnjavaju da kriptoimovina označuje elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano, a koji sami po sebi nemaju vrijednost.

Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene. Upotreba kriptoimovine kao novca ̶ u platne svrhe ̶ gotovo je nepostojeća, ističu iz HNB-a.

Kao iznimka od pravila da je riječ o elektroničkim zapisima bez vrijednosti, u novije su se vrijeme pojavili tzv. stabilni zapisi (engl. stablecoins). Izdavatelji tih zapisa tvrde da imaju pokriće (jamstvo) u određenoj vrsti imovine za svaki izdani digitalni zapis (npr. u zlatu, u vrijednosnim papirima, u gotovini ̶ američkim dolarima ili eurima i sl.), kažu iz HNB-a, no navode i da tim vrstama kriptoimovine treba pristupiti s oprezom ponajprije stoga što struktura imovine tvrtki izdavatelja nije transparentna.

Stoga u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da izdavatelji neće moći pravodobno (likvidnost) ni vrijednosno (solventnost) zadovoljiti potražnju klijenata za iskupom izdanih zapisa, upozoravaju.

Također, navode da je kriptoimovina tek djelomično regulirana pravnim propisima Hrvatske i EU-a, i to u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Trenutačno su u tijeku pregovori u okviru Vijeća EU-a glede uredbe o tržištima kriptoimovine kojom bi se nastojalo regulirati izdavatelje kriptoimovine te pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Tom uredbom želi se zaštiti potrošače i uspostaviti jasan pravni okvir za sve sudionike jedinstvenoga europskog tržišta, a njezino stupanje na snagu, odnosno reguliranje izdavanja i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom, ne očekuje se prije 2023. godine, kažu u HNB-u.

Dodaju i da u Hrvatskoj ne postoje izdavatelji kriptoimovine, dok je njihov broj i volumen u EU-u ograničen. Važni izdavatelji kriptoimovine nalaze se izvan EU-a, a u slučaju spora prema izdavateljima, za korisnike bi takav postupak mogao biti vrlo skup, a ujedno i izvan dosega nadležnosti hrvatskih vlasti, navode iz HNB-a.

Iz HNB-a upozoravaju i da pojedinci koji se upuštaju u kupoprodaju kriptoimovine, razmjenu ili bilo koju drugu aktivnost povezanu s kriptoimovinom ne uživaju jednaku razinu pravne zaštite kao što je imaju pri kupoprodaji službenih valuta ili pri korištenju reguliranim financijskim, odnosno platnim instrumentima, a u slučaju djelomičnog ili potpunog pada vrijednosti kriptoimovine, ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga..