Hrvatska

Zgradonačelnik.hr

Prema podacima HEP-a, koje je objavio portal Zgradonacelnik.hr, u našoj je zemlji tijekom prošle godine udvostručen broj aktivnih solarnim elektranama.

Zaključno s 28. veljače 2023. godine na distribucijsku mrežu HEP-ODS-a, unutar kategorije domaćinstvo, bilo je instalirano 5.030 sunčanih elektrana, od čega se njih 4.628 svrstava u kategoriju samoopskrbe. Ukupna snaga instaliranih elektrana iznosila je 30,9 MW, od čega se 28,16 MW odnosi na samoopskrbu.

Prije godinu dana, u Hrvatskoj je bilo priključeno 1.478 solarnih elektrana za samoopskrbu, a godinu prije toga tek njih 851. Zaključujemo, dakle, da je dvije godine u nizu došlo do više nego dvostrukog porasta broja fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj. Imamo, dakle, vrlo pozitivan trend sve veće energetske neovisnosti naših stambenih jedinica, uz eksponencijalni rast tržišta.

Nešto je porastao i broj tvrtki koje imaju instalirane solarne elektrane. Prema HEP-u, takvih je krajem veljače bilo 2.989, ukupne snage ukupne snage 225,09 MW, od čega se u samoopskrbi nalazilo tek sedam elektrana, ukupne snage 136,25 kW.

Na kraju prošle godine na distribucijsku mrežu HEP ODS-a bilo je priključeno ukupno 6.857 sunčanih elektrana, koje su u 2022. godini isporučile 238,33 GWh električne energije. Već do kraja veljače ove godine njihov je broj porastao na više od 8.000.

Novi list

Rijeka Gateway bit će prvi terminal na Jadranu koji će funkcionirati na način da će sve kontejnerske dizalice, kako obalne tako i mosne, biti daljinsko upravljanje iz centralne upravljačke sobe, najavljeno je iz Rijeka Gateway-a, tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali u Rijeci, a koji bi početkom 2025. godine, kada bude završeno njegovo opremanje, trebao početi s operativnim radom i prekrcajem kontejnerskih jedinica.

Iz Rijeka Gateway-a najavljuju kako će se na terminalu koristiti najsuvremenija tehnologija koja onemogućuje ljudsku pogrešku, s obzirom da su dizalice premrežene kamerama i laserskim senzorima, čime se pridonosi povećanju sigurnosti ljudi i opreme.

Operateri stroja, objašnjavaju, sjedit će u centralnoj prostoriji, iz koje će pratiti opremu i upravljati njome, pomoću velikih ekrana i daljinskih upravljača.

Osim udobnosti i kontinuirane produktivnosti, time se, ističu iz Rijeka Gateway-a, značajno doprinosi i zaštiti zdravlja operatera.

Daljinski kontrolirana oprema za manipuliranje kontejnerima pri tom neće utjecati na smanjivanje potrebe za ljudskim resursima, već je riječ o APM Terminal strategiji ugljične neutralnosti i konceptu Terminal of the Future.

Prvi korak prema automatizaciji

To je, ističe se u objavi, prvi korak prema automatizaciji koja će optimizirati procese i smanjiti mogućnost pogrešaka, čime se uvelike doprinosi sigurnosti na samom terminalu.

– Terminalom će se upravljati daljinski kontroliranom opremom za manipuliranje kontejnerima u skladu s APM Terminal strategijom ugljične neutralnosti i konceptom Terminal of the Future.

U kontekstu Rijeke Gateway govorimo o četiri kontejnerske dizalice za prekrcaj kontejnera s brodova, 15 pokretnih kranova na kotačima (RTG), dva pokretna krana na tračnicama (RMG), te 30 terminalskih kamiona u prvoj fazi.

Cilj je povećati upotrebu obnovljive energije na terminalu, čime se doprinosi smanjenju ugljičnog otiska. To uključuje prelazak na električnu energiju iz obnovljivih izvora te prelazak s fosilnih na zelena goriva kada god je to moguće, kazao je Koen Benders, direktor Rijeka Gateway-a.

Puno bolji radni uvjeti

Ističe kako za sve buduće operatere i operaterke to predstavlja mogućnost za radom na vrlo odgovornom ali uzbudljivom i izazovnom radnom mjestu koje pruža bolje radne uvjete – u uredu, bez utjecaja vremenskih prilika i neprilika.

Kako je riječ o najnovijoj tehnologiji koju Rijeka Gateway prvi uvodi na ovom području, dodaje, riječ je o značajnom koraku prema potpunoj digitalizaciji i modernizaciji.

Rijeka Gateway upravlja kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali u Rijeci, a riječ je o tvrtki u zajedničkom vlasništvu kompanija Maersk Grupe, kroz APM Terminals koji drži 51 posto vlasničkog udjela i Energia Naturalis Grupe, kroz ENNA Logic koji drži preostalih 49 posto vlasništva, piše Novi list.

Sabina Škrtić za N1

Hrvatska energetska regulatorna agencija (Hera) privodi kraju javno savjetovanje o Prijedlogu Izmjena i dopuna Metodologije za izračun cijena plina kojim žele smanjiti cijenu plina, a N1 je doznao da im je stiglo žestoko protivljenje PPD-a. O tome je u Newsnightu govorila desna ruka Pavla Vujnovca, Sabina Škrtić, članica Uprave ENNA grupe.

Škrtić upozorava da će opskrbljivači koji su u obvezi javne uprave biti u velikim problemima ako se metodologija izmijeni. “Oni će biti suočeni s ozbiljnim problemima, a neki vjerojatno i sa stečajevima.”

Ističe da nisu slali nikakav dopis nego su sudjelovali u javnoj raspravi. “Svakodnevno sudjelujemo u nizu javnih rasprava, kad treba donijeti određene odredbe, zakone, uredbe… Kroz proces javne rasprave svaka strana ima pravo sudjelovati, dati svoje mišljenje, prijedlog. Tako smo mi u ovom slučaju, kad je HERA raspisala, sudjelovali u javnoj raspravi.”

“Ukazali smo na to da će se izmjenom metodologije dovesti u problem opskrbljivači u obvezi javne usluge. 2020. godine HERA je raspisala poziv da se jave svi zainteresirani opskrbljivači koji ispunjavaju uvjete da postanu opskrbljivači u obvezi javne usluge. Taj je natječaj bio javan, a jedan od uvjeta je bila i metodologija”, kazala je Škrtić i nastavila:

“Svi koji su postali opskrbljivači u obvezi javne usluge, preuzeli su obvezu da će od ožujka 2021. do rujna 2024. obavljati isporuku plina po reguliranim uvjetima. Osnova za te uvjete je bila ta metodologija. Sad HERA daje prijedlog izmjene te metodologije. To je kao da igrate utakmicu i Daliću prije kraja prvog poluvremena kažu da ne igra 11 već 7 igrača i da su tri gola, a ne dva. Usred igre se mijenjaju pravila.”

Škrtić navodi da u ovom slučaju nije bilo nikakvih prijetnji. “Ukazali smo na probleme koji će se otvoriti i predložili ono što su načela EK i EU-a, a to je jedinstven i ravnopravan odnos prema svim sudionicima na tržištu.”

“Na tržištu plina se mora kućanstvima omogućiti ona cijena koju oni mogu podnijeti, a s druge strane se opskrbljivačima omogućava neka naknada te razlike od tržišne cijene kako bi preživjeli. Opskrbljivači u obvezi javne usluge imaju male marže, njih ima puno i taj dio tržišta još nije riješen”, dodaje Škrtić.

Navodi da HERA ima uvid u ugovore opskrbljivača i dobavljača i može procijeniti razinu štete koja može nastati. “Ta šteta može biti ozbiljna, toliko ozbiljna da GPZO može imati ozbiljna probleme u poslovanju pa se može suočiti sa situacijom stečaja, a to bi posljedično moglo imati utjecaja i na nas.”

“Uvijek u ovoj krizi ima onih koji žele dodatno zaraditi i profitirati”, rekao je ministar Davor Filipović danas, a Škrtić navodi da se nisu prepoznali u tome.

“Nismo se prepoznali u tom. Što nam ima smetati (Filipović), imamo znanje i ljude, imamo preko 50% visokoobrazovanih, zašto bi nam itko smetao?!”, dodaje.

Slaže se s tim da kućanstva ne mogu održavati cijenu plina veću od 100 eura i navodi da podržava intervenciju Vlade, a objasnila je i na koji način. “Kao uredbom na tržište električne energije.”

Osvrnula se i na situaciju u Petrokemiji, navodeći da je vrijeme da se riješi to pitanje. “Vjerujemo da će ovo biti vrlo brzo dovršeno na zadovoljstvo svih, i države i investitora i nas.”

“Ako uđe turski investitor, obveze države će biti manje nego što su u ovom trenutku”, dodala je.

Škrtić navodi da ni INA ni PPD nisu stručni u ovom polju, odnosno da ne poznaju industriju umjetnih gnojiva te se nada da će turski investitor ući u Petrokemiju jer ima i znanje i stručnjake, a i interes da dođe u Europu, donosi N1.

Analiza EK

Prema istraživanju Europske komisije, očekivanja u hrvatskom gospodarstvu su se u ožujku smanjila nakon što je u veljači dosegnula najvišu razinu u godinu dana. Indeks ekonomske klime u Hrvatskoj pao je za dva boda u odnosu na veljaču, na 107,3 boda.

Najveći pad je zabilježen u maloprodaji, gdje je indeks pao za 3,5 bodova, dok su potrošači i industrija također postali pesimističniji.

Međutim, građevinski i uslužni sektor su pokazali optimizam s rastom indeksa. U eurozoni i EU, ekonomska klima je također pala u ožujku, a najizrazitije pogoršanje se dogodilo u maloprodaji.

Ipak, Italija je zabilježila najveći napredak u ožujku, dok je raspoloženje u Njemačkoj blago pogoršano.

U ožujku je došlo do pogoršanja očekivanja u hrvatskom gospodarstvu, s najviše razine u nešto više od godinu dana.

Pad indeksa ekonomske klime (ESI) od dva boda u odnosu na veljaču je prvenstveno uzrokovao pesimizam u maloprodaji i među potrošačima. Najviše se pogoršalo raspoloženje poslovnih čelnika u maloprodaji, čiji je indeks pao za 3,5 bodova, a znatno su pesimističniji i potrošači čiji je indeks pao za 3,2 boda. Pogoršana su i očekivanja u industriji, uz pad indeksa za 2,7 bodova.

Međutim, najviše se poboljšalo raspoloženje u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 4,5 bodova, dok su poslovni čelnici u uslužnom sektoru bili optimističniji, čija su se očekivanja očitovala u rastu indeksa za 2,4 boda.

Uz to, poslovni čelnici procijenili su da će pojačano zapošljavati u budućnosti, prema rastu indeksa EEI u ožujku za tri boda u odnosu na veljaču, na 117,8 bodova. Neizvjesnost u poslovanju zadržala se na razini veljače, uz vrijednost indeksa EEI od minus 0,3 boda.

U usporedbi s EU i eurozonom, ekonomska klima u ožujku zadržala se više-manje na razini prethodnog mjeseca, a očekivanja su najizrazitije pogoršana u maloprodaji, čiji je indeks pao za 1,2 boda u eurozoni, te za 0,6 bodova u EU.

WRC Croatia Rally

Treću godinu zaredom Hrvatska ugošćuje utrku svjetskog prvenstva u reliju. WRC Croatia Rally 2023 održat će se od 20. do 23. travnja, a zagrijavanje je započelo na Ininom maloprodajnom mjestu Zagreb-Resnik, gdje je predstavljen nastavak suradnje Ine i organizatora utrke potpisivanjem dvogodišnjeg ugovora za 2023. i 2024. godinu.

U 2022. godini WRC Croatia Rally okupio je više od 310 tisuća gledatelja koji su pratili brzinske ispite na našim cestama. To se snažno odrazilo na povećani broj noćenja turista na području županija koje su ugostile utrku, a ukupni ekonomski učinci za Hrvatsku procjenjuju se na više od 105 milijuna eura. Time se ovo događanje još jednom pokazalo kao jednim od najrespektabilnijih sportskih manifestacija u Hrvatskoj i regiji koje snažno doprinosi imidžu Hrvatske kao vrhunske turističke i sportske destinacije.

Predsjednik Uprave Ine Péter Ratatics komentirao je nastavak suradnje kompanije i WRC Croatia Rallyja te predstavio Inina nova poboljšana goriva: „INA s ponosom podržava prestižna natjecanja kao što je WRC Croatia Rally, a ovaj globalni spektakl usko je povezan s našom industrijom. Turizam, automobilizam i izvrsnost su naše glavne točke spajanja, a danas s ponosom predstavljamo i nova poboljšana Class Plus goriva s novim Expert aditivima za još bolje performanse i snagu automobila. Stoga pozivam sve gledatelje WRC Croatia Rallyja i ostale kupce da najbolje osvježenje, vrhunsko gorivo i gastronomski užitak pronađu na Ininim maloprodajnim mjestima, kao i u Fresh Corneru na mjestima utrke.“

WRC Croatia Rally sportski je događaj godine u Hrvatskoj, a uključivanje Ine u ovu oktansku priču prirodan je nastavak dugogodišnje kompanijske potpore automobilizmu i sportu. Daniel Šaškin, predsjednik organizacijskog odbora WRC Croatia Rally 2023, zahvalio je na podršci partnera koji su omogućili ovaj adrenalinski spektakl: “WRC Croatia Rally raste na svim razinama, a zajedno s njim jača autosport kao i lokalne zajednice kroz ekonomske i turističke benefite koje im ovaj događaj donosi. Iskreno vjerujem da su svi izazovi proteklih godina iza nas i da dolazi vrijeme kada će ovaj događaj pokazati svoju potpunu snagu. Partnerska podrška koju nam pruža INA iznimno nam je važna na tom putu prema vrhu te smo iznimno zahvalni što su prepoznali našu priču i naš projekt. Radujem se da ćemo zajedno kroz utrke i sve popratne sadržaje ove godine ugostiti oko pola milijuna gledatelja i ljubitelja autosporta za koje očekujemo da će uživo pratiti naš događaj.”

Elitni vozači relija borit će se za bodove i što bolji plasman u ukupnom poretku utrke, a kakav je to osjećaj najbolje zna Inin ambasador i vozač relija Viliam Prodan koji je prošle godine i sam sudjelovao u utrci: „Prošle godine je bilo uzbudljivo! Veliki je adrenalin i za nas i za gledatelje kada krene rika motora. Ovdje se na jednom mjestu okupljaju najbolji od najboljih iz automobilističkog svijeta i zato vjerujem da će ova godina također oduševiti! Ono što me još kao vozača oduševljava su i novi Expert aditivi u Class Plus gorivu. Lijepo je vidjeti da INA brine o performansama naših svakodnevnih automobila.“

„Slažem se s Viliamom! Poboljšana formula aditiva ima višestruke učinke – učinkovito čiste motor od naslaga, daju više snage, smanjuju potrošnju i emisiju C02. Spektakularno! A takva će biti i WRC utrka jer su rute zanimljive, ali izazovne, stoga će ovo biti prava poslastica za sve gledatelje. Uz to, tu će biti i još jedna poslastica – ona gastronomska, iz Fresh Cornera. Moja preporuka svima je da probaju hot dog i razbude se uz ukusnu kavu!“, nadodao je Juraj Šebalj, jedanaesterostruki prvak Hrvatske u reliju i Inin dugogodišnji ambasador.

Atraktivni brzinski ispiti u sklopu WRC Croatia Rally 2023 vozit će se na trasi dugačkoj 1650 kilometara kroz pet hrvatskih županija – Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj te gradu Zagrebu. I ove će godine servisno parkiralište, ceremonijalni start i ciljna rampa biti u Zagrebu kod upravne zgrade Ine u Novom Zagrebu, a veći dio brzinskih ispita odvijat će se u Karlovačkoj županiji. Gledatelji će imati priliku uživati u bogatoj gastro ponudi iz Fresh Corner kućica koje će biti postavljene na nekoliko atraktivnih lokacija poput Servisnog parka iza Inine upravne zgrade u Zagrebu i pokraj staze u Kumrovcu gdje se vozi završnica relija.

Ministar Filipović

Hrvatska je među državama članicama EU-a koje drže da nuklearna energija može biti važan čimbenik u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

“U raspravi o budućem tržištu vodika, Hrvatska je zauzela stajalište da se nuklearnoj energiji treba omogućiti da bude važan faktor u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine”, rekao je Filipović nakon sastanka ministara energetike država članica.

Države članice EU-a podijeljene su oko pitanja korištenja nuklearne energije za proizvodnju zelenog vodika. Hrvatska je u skupini 13 zemalja na čelu s Francuskom koje se zauzimaju za to da vodik proizveden iz obnovljivih izvora i vodik proizveden pomoću nuklearne energije imaju isti tretman.

Ministri su danas donijeli odluku da se nastavi s mjerama štednje plina. U srpnju prošle godine, nakon velikog skoka cijena plina zbog ruskog napada na Ukrajinu, Europska unije je uspostavila neobvezujući cilj štednje plina za 15 posto u razdoblju od kolovoza 2022. do ožujka 2023. u odnosu na prosjek u posljednjih pet godina.

Ministar Filipović je kazao da je Hrvatska smanjila potrošnju plina za više od 20 posto.

Danas su ministri prihvatili prijedlog Komisije da se nastavi sa smanjenjem potrošnje plina za 15 posto od travnja 2023. do kraja ožujka sljedeće godine. Riječ je o neobvezujućem cilj koji može postati obvezan u slučaju većeg poremećaja i nestašice plina.

Ministri su također konačno potvrdili odluku o zabrani prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, osim onih koji će biti pokretani sintetičkim gorivom, tzv. e-gorivom.

“Mi smo glasali za, idemo u smjeru klimatski neutralne Europe i učinit ćemo sve da pridonesemo ostvarenju tih ambicioznih ciljeva”, rekao je ministar Filipović.

U uredbi koja predviđa zabranu prodaje novih automobila na fosilna goriva predviđena je mogućnost revizije 2026. godine, kada će se razmotriti hoće li trebati još nešto mijenjati u propisima.

Ministri su raspravljali i prijedlogu reforme tržišta električne energije, koji je nedavno predstavila Europska komisija.

Hrvatska je među zemljama koje podržavaju da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije. S druge strane, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji dizajn veleprodajnog tržišta energije.

Umjesto toga je predložila da se problem nestabilnih cijena električne energije riješi dugoročnim ugovorima, među ostalim i kroz ugovore za kompenzaciju razlike u cijenama, koji bi potrošačima jamčili stabilnu cijenu, a proizvođačima bi država plaćala razliku ako prodaju struju ispod tržišne cijene.

Ministar Filipović je rekao da Hrvatska već koristi takve ugovore u posljednjem paketu mjera teških 1,7 milijardi eura kako bi se zaštitili građani od povećanja cijena.

A sada Vlada

Premijer Andrej Plenković u srijedu je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, za sutrašnju sjednicu Vlade najavio odluku o dokapitalizaciji Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Sutra na sjednici Vlade ide odluka o dokapitalizaciji tako što će se dati dioničarski zajam HEP-u i to najprije zajam od 400 milijuna eura, a potom još 500 milijuna, rekao je Plenković.

Vlada na taj način, dodao je, poručuje da će HEP kao strateška energetska kompanija ostati u stopostotnom državnom vlasništvu i da neće biti privatizirana.

Što se tiče poreznih rasterećenja, ustvrdio je da je vlada u dosadašnjim koracima porezne reforme rasteretila građane i gospodarstvo za 10 milijardi kuna, a da je tijekom krize zbog covida i rata u Ukrajini smanjena stopa PDV-a na brojne proizvode koji su potrošačima bitni.

Kada je riječ o registru kućanstava, ocijenio je da je to dobra inicijativa koja daje dobar uvid u realno stanje prihoda i imovinu. Kaže i da se trenutno ne razmatra uvođenje poreza na imovinu.

Najavio je da će Vlada i dalje pomagati građanima i gospodarstvu kod cijena plina i struje podsjetio da mjere za plin traju godinu dana, mjere za struju do 30. rujna, a nakon toga će se procijeniti situacija.

Kada je riječ o cijenama u trgovinama, smatra da jer vlada učinila sve što je mogla te upitao ima li prostora u lancu proizvođača i trgovina da se nešto učini u smislu društvene odgovornosti “da ne gledaju samo na vlastitu dobit”.

Pleković u Sloveniji

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je na radnom sastanku sa slovenskim premijerom Robertom Golobom među ostalim razgovarao o proširenju LNG-ja na Krku.

Kako su potvrdili obojica predsjednika vlada, ispunjeni su svi uvjeti za potpisivanje sporazuma o solidarnosti između dvije države, posebno što se tiče plinskih veza.

“Razgovarali smo kako sadašnji terminal na Krku proširiti s namjerom da postane čvorište za Srednju Europu i da Slovenija u tome sudjeluje. Sa suradnjom više država multilateralna rješenja pravi su put za Europu kako bismo omogućili opskrbu plinom”, rekao je Golob, a Plenković je dodao:

“Spremni smo dovršiti sve potrebno da bi se potpisao sporazum. Spremni smo terminal na Krku unaprijediti u pogledu kapaciteta čime bi on dobio regionalni srednjeeuropski značaj. Suradnja bi bila sufinancirana europskim sredstvima kad je riječ o plinovodima, da poveže Sloveniju, Austriju, Njemačku, Mađarsku… I da ga iskoristimo na dobrobit srednjeeuropskih građana. Naši će eksperti pripremiti rješenja.”

Golob je istaknuo da postoji više opcija kao i da se moraju uskladiti konzorciji kupaca iz Slovenije, Austrije, Njemačke… “Također, moramo uskladiti kako će plin doći do tih kupaca”, dodao je.

Plenković je na Bledu iznio mogućnosti. “Lokacija Omišalj na Krku može biti jedna od ulaznih točaka za šire područje unutar EU-a. EU napušta ruski plin najkasnije kroz tri godine, sto posto prelazi na druge izvore, a jedan od tih su partnerske države na južnom Mediteranu – Egipat, Izrael – tim se putovima može dopremati ukapljeni plin”, istaknuo je Golob.

Plenković se nadovezao: “Vezano uz LNG terminal, ideja je Hrvatske da bude na korist više zemalja. Zato dižemo kapacitete LNG-a u Omišlju. Da bi bio u punoj funkciji, bitno je proširiti plinovode prema Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, a iz Hrvatske direktno još prema Mađarskoj i BiH. Hrvatska ima značajna sredstva kroz Nacionalni plan otpornosti.”

Zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK Aljoša Pleić 

Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore održalo je konferenciju za novinare u kojoj je istaknuto kako je novi zakonodavni okvir usporio razvoj sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i onemogućio razvoj postojećih projekata u visokoj fazi pripreme.

Udruženje je izradilo Position Paper u kojem su navedene najznačajnije prepreke u administrativnim postupcima pripreme i razvoja projekata OIE.

Prepreke koje su navedene kao najvažnije su zakonodavni okvir, neusklađenost propisa, priključenje na elektroenergetsku mrežu, prostorno planiranje i utjecaj na okoliš i prirodu.

Kao ključni razlog dodatnog usporavanja razvoja sektora navode nedonošenje većeg broja podzakonskih akata zakonima, a Uredba kojom se definira način dodjele energetskog odobrenja i pravila o priključenju na elektroenergetsku mrežu, kao i naknada za priključenje na elektroenergetsku mrežu, podzakonski su akti čije donošenje kasni od 155 do 430 dana, kažu u HGK.

Bez tih akata nije moguće razvijati projekte proizvodnje električne energije. Udruženje OIE HGK traži hitno donošenje podzakonskih akata te ubrzano rješavanje zahtjeva za izdavanje energetskog odobrenja.

Zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK Aljoša Pleić  je također naglasio kako je nedostatak podzakonskih akata uzrok neizvjesnosti investitora te dodao da je potrebno osigurati transparentnost i predvidljivost poslovnog okruženja.

Udruženje OIE HGK također ističe da nedostatak poticaja za razvoj OIE, pogotovo za manje projekte, dodatno usporava razvoj sektora te da bi država trebala dati veću potporu tim projektima. Predlažu i da se poticaji osiguraju za lokalne projekte koji su usmjereni na zadovoljavanje potreba lokalne zajednice i razvoj održivog turizma.

U Hrvatskoj je u 2021. godini postavljeno oko 100 MW novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, što je otprilike polovica planirane instalacije u skladu s Nacionalnim energetskim i klimatskim planom. Udruženje OIE HGK procjenjuje da je potrebno instalirati 500 MW novih kapaciteta obnovljivih izvora energije godišnje kako bi se postigao cilj od 50 posto obnovljivih izvora energije do 2030. godine.

Uz to, Udruženje OIE HGK ističe da bi sektor obnovljivih izvora energije mogao imati značajnu ulogu u oporavku gospodarstva nakon pandemije COVID-19, ali da je potrebno osigurati poticaje za razvoj projekata, donošenje nedostajućih podzakonskih akata te ubrzavanje administrativnih postupaka.

Ukupni razvoj sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je i dalje ograničen nedostatkom potrebnih podzakonskih akata i poticaja za razvoj projekata, te je potrebno donošenje hitnih mjera kako bi se osigurao daljnji razvoj sektora i postizanje ciljeva u pogledu obnovljivih izvora energije.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u najskorije vrijeme predložit će Vladi usvajanje uredbe vezane uz obnovljive izvore energije (OIE), najavio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić najavio je u ponedjeljak da će ministarstvo uskoro pripremiti uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i uredba o izdavanju energetskih odobrenja.

Odgovornim se ne osjeća ni ministar graditeljstva koji ipak najavljuje nove izmjene Zakona iz 2021.

“Ja sam u ministarstvu dva mjeseca. Toliko o tome što bih ja to kočio. Postoji i mogućnost da i prije samog donošenja Zakona izmijenimo pravilnik o jednostavnim građevinama gdje bi pojednostavili da se bez građevinske dozvole mogu postavljati postrojenja”, rekao je ministar graditeljstva Branko Bačić.

Potpredsjednik Vlade kojem je dopis o problemu uputio predsjednik HGK isti nije shvatio kao apel.

“Sve je to u pripremi. Nema nikakvog zapinjanja, blokiranja? Ma ne, ne… I nije taj dopis zaista niti bio tako intoniran tako da ja sam ga jutros još jednom dobro pročitao”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Za one iz oporbe dileme nema – za kočenje novih projekata odgovorni su HEP-a i resorni ministar Filipović.

“Zašto se to koči? Nitko sa zdravim razumom ne može shvatiti koji je tu interes osim ako nema prste, nekakav dogovor ili nešto. Dakle, ovo je skandalozno”, tvrdi šef SDP-a Peđa Grbin.

“Po broju solara smo drugi najniži u Europi, a mislim da najgora je jedna baltička zemlja, mislim nemaju sunca pa onda je logično da ih nemaju toliko puno, kod nas to naravno nije logično”, dodaje saborska zastupnica (Možemo!) Sandra Benčić.

Nije logično niti stručnjacima koji napominju da su na čekanju projekti većinom vezani uz vjetroelektrane i one solarne. Osim domaćih, zainteresirani su i brojni strani investitori.

“Ekvivalent onoga što uvozimo i plaćamo drugima, odnosno ne proizvodimo vlastiti je otprilike petina onih projekata koji čekaju i koji bi mogli biti realizirani”, rekao je Tomislav Capuder iz Zavoda za visoki napon i energetiku (FER).

Razdoblje od 6 plus 6 mjeseci

Jadranski naftovod (Janaf) sklopio je s tvrtkom Vitol ugovor o skladištenju 117.856 kubnih metara nafte na Terminalu Omišalj od 1. lipnja 2023. godine i to na razdoblje od šest plus šest mjeseci, priopćili su iz Janafa.

Vitol je tvrtka za trgovinu energijom i robom sa sjedištem u Švicarskoj

Predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić ističe da je Janaf potvrdio kako je spreman zajedničkim djelovanjem, suradnjom i razumijevanjem s partnerima ostvariti daljnji razvoj energetskog sektora.

“Naše usluge i kapaciteti spremno odgovaraju na izazove naftnog tržišta današnjice. Sa zadovoljstvom ispunjavamo ulogu vrata srednje Europe i naftnog čvorišta ovog dijela Europske unije. Najbolji pokazatelj toga je raznolikost kompanija s kojima sklapamo ugovore o partnerstvu, kao i visoka popunjenost kapaciteta naftovodno-skladišnog sustava”, istaknuo je Adanić.

Naglasio je da je u razdoblju globalnih poremećaja na energetskom tržištu Janaf očuvao sigurnu opskrbu, zbog čega je prepoznat na naftnom tržištu, ali i od strane najviših tijela Europske unije.

Član Uprave Vladislav Veselica smatra kako je obnavljanje poslovnog odnosa s VITOL-om najbolji pokazatelj ispravnog strateškog usmjerenja Jadranskog naftovoda.