Hrvatska

U posljednje tri godine, potvrdio je, aktualna Uprava napravila je minus od 757 milijuna eura.

“Ne bih prejudicirao na koji način su brodovi ugovarani, ali ono što je činjenica, dakle, knjiga narudžbi koja je brojala prije desetak ili petnaestak dana 17 brodova, ugovorena je na način da su avansi i velik dio onog što u ovom trenutku nije ni na navozu, a kamoli na obali za opremanje potrošeno, a da se u ovom trenutku ne zna na što”, kaže ministar.

Horvat je potvrdio da za Uljanik postoje četiri potencijalna investitora: Smart Holding iz Ukrajine, Fincantieri iz Italije, Damin iz Nizozemske i Royal IHC.

Na pitanje tko je spreminiji za likvidaciju, brodogradilište Uljanik ili 3. maj, odgovorio je: “Nemojmo zaboraviti da je u Rijeci, zaključno s 31. prosincem 2017. zaključen proces restrukturiranja i nema više bilo kakve mogućnosti od strane Uljanika, niti od strane države…”

“Tu smo već nekoliko sati, no konstantno nas se vuče za nos. Smiješno je i apsurdno da je država, uz Adris grupu, suzdržana prilikom svakog glasovanja preko svojih fondova i drugih predstavnika. Mi od države očekujemo pomoć, a oni nas prave budalama, miniraju nas ii to je u najmanju ruku sramotno”, rekao je novinarima predstavnik Stožera za obranu Uljanika Samir Hadžić.

Dodaje da bi u slučaju da je država predložila svoje članove za Nadzorni odbor Stožer za obranu Uljanika svoje kandidature povukao i podržao njihove te, kako je rekao, “išli dalje u suradnji s njima za dobrobit brodogradnje”. “Osobno ću sam dignuti šator u Zagrebu kako bi se izborio za spas Uljanika pa tko želi neka mi se pridruži. Ako smo došli do toga, ako se moramo boriti na taj način, onda ćemo praviti budale od sebe. No, ja sam legalist, želim raditi”, zaključio je Hadžić.

Predsjednik Jadranskog sindikata Boris Cerovac, koji je također napustio sjednicu skupštine, upitao se zašto država nije predložila svoje predstavnike za Nadzorni odbor umjesto da predstavnici države budu suzdržani kod svakog glasovanja o članovima Nadzornog odbora i time bojkotira sjednicu.

“Oni očito rade protiv interesa građana Republike Hrvatske. Umjesto da nam pomognu, uništili su i ovu skupštinu, Uljanik i cjelokupnu brodogradnju. To im je cilj, pitanje je samo trenutka kada će ‘pasti’ i ostala brodogradilišta. Zato pozivam sve kolege iz svih brodogradilišta da se ujedinimo jer samo zajedno možemo se za nešto izboriti. Ako zajedno ne krenemo, bojim se da će to biti kraj za hrvatsku brodogradnju”, poručio je Cerovac.

Prije napuštanja Skupštine u Nadzorni odbor Uljanika izabran je tek jedan član, i to Nenad Kapuralin s 51,66 posto glasova.

Inače, u vlasničkoj strukturi Uljanika oko 47 posto dionica imaju radnici i mali dioničari, 9,93 posto dionica u vlasništvu je Croatia osiguranja, koja je članica Adris grupe, koja u Uljaniku ima 2,47 posto dionica. Država putem CERP-a odnosno HZZO-a ima 7,74 posto dionica Uljanika, CERP ima još 2,27 posto, Kapitalni fond ima 6,62 posto dionica, Fond za financiranje razgradnje NE Krško 4,97 posto, HZZO 3,88 posto, a među deset najvećih dioničara su i dva obvezna mirovinska fonda – PBZ Croatia osiguranje ima 3,97 posto, a Erste plavi 3,31 posto dionica.

Dioničari Uljanika na današnjoj skupštini nisu prihvatili izvješća Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2017. godini kao ni izvješće uprave i njenog predsjednika Giannija Rossande o stanju i poslovanju društva za 2017. godinu te im nisu dali razrješnice.

Izvješće o radu na skupštini je podnio Rossanda koji je uz ostalo poručio kako za sudbinu Uljanik grupe nema puno vremena te kako u ovom trenutku treba “ili donijeti odluku o novom strateškom partneru ili pak treba ići dalje s predloženim programom restrukturiranja”. “Treće varijante nema, ne postoji varijanta stečaja. U zabludi smo svi ako mislimo da će biti stečaja, jer po odlukama Europske komisije pri davanju ‘rescue aida’, a nakon što je Uljanik dobio 96 milijuna eura ‘rescue aida’ početkom godine, opcija je samo likvidacija (ako se kredit ne vrati). Uvjeren sam da do toga neće doći, ali moramo nastupiti svi skupa, sa mnom ili bez mene”, kazao je Rossanda u svom obraćanju dioničarima.

Vidović je kazao kako još nisu definirali koji im je cilj na Europskim izborima. Dodao je da su sve županijske organizacije dobile analitičku podlogu koja pokazuje koliko je stranka dobivala na tim izborima u prethodna dva izborna ciklusa i ta bi podrška trebala biti polazna točka za predstojeće izbore.

To će biti temelj na kojemu ćemo se dogovoriti koliko više, manje ili jednako u odnosu na taj broj, trebamo osigurati, kazao je Vidović, ocijenivši da će SDP financijski moći izdržati te izbore i za njih neće dizati kredit. SDP je u aktualnom mandatu Europskog parlamenta ima dvoje zastupnika, Biljanu Borzan i Tonina Piculu.

Predsjedništvo SDP-a 4. listopada poslalo je dopis svim predsjednicima županijskih organizacija i Gradskog odbora Grada Zagreba kojim ih poziva da sazovu sjednice županijskih odbora i da do 26. listopada predlože potencijalne kandidate za zastupnike u Europskom parlamentu. Prema Statutu, kandidate za zastupnike u Europskom parlamentu utvrđuje Glavni odbor na prijedlog predsjednika stranke.

Predsjednik izbornog stožera za europarlamentarne izbore je potpredsjednik stranke Rajko Ostojić, a u SDP-u su najavili da će na te izbore izaći samostalno Predsjednik Davor Bernardić prošli tjedan je kazao da neće biti kandidat na listi za europske izbore.

Politički tajnik SDP-a Davorko Vidović, uoči sutrašnjeg utvrđivanja mirovinske reforme na Vladi, najavio je u utorak da SDP neće podržati mirovinsku reformu jer po njoj sadašnji umirovljenici neće dobiti ni lipe.

Također je pozdravio najavu francuskog predsjednika da će sljedeće godine posjetiti Hrvatsku. Macron je uoči razgovora kazao novinarima kako će sljedeće godine posjetiti Hrvatsku. “Europa se ne gradi samo u Bruxellesu nego u svim prijestolnicama zemalja članica EU-a i stoga ću se odazvati vašem pozivu da tijekom sljedeće godine posjetim Hrvatsku. Službenog posjeta nije bilo već 18 godina, što smatram određenom aberacijom”, rekao je Macron u izjavi novinarima prije razgovora s hrvatskim premijerom.

Plenković je rekao da je iskoristio prigodu kako bi francuskom predsjedniku objasnio što se dogodilo na općim izborima u Bosni i Hercegovini. “Nas najviše zabrinjava tema koja se odnosi na izbor hrvatskog člana predsjedništva. Izabran je Hrvat glasovima Bošnjaka i smatramo da je to izigravanje temeljnih načela, slova i duha Daytonskog sporazuma. Mislim da bi za BiH bilo dobro da se poštuje ono što je stvarno bilo dogovoreno i mišljeno i da je za budućnost ključno pronaći rješenje za izborni zakon koji bi omogućio legitimni izbor članova predsjedništva”, rekao je Plenković.

Na pitanje na kakav je prijem kod Macrona naišla njegova argumentacija o BiH i hoće li Francuska pomoći u rješavanju tog problema, Plenković je rekao da Macron to shvaća kao ozbiljan problem. “Razumio je da je ovo ozbiljan problem i da je percepcija koja postoji u Hrvatskoj možda jedinstvena, ali kada se detaljno argumentira onda sugovornici shvaćaju da je to ozbiljan problem kojim se treba pozabaviti, ne samo Hrvatska ili Bosna i Hercegovina nego i šira međunarodna zajednica”, rekao je Plenković.

On, međutim, nije potvrdio da je Macron u tome obećao pomoć, već je samo kazao da je francuski predsjednik “pokazao razumijevanje”.

Plenković je rekao da je s Macronom razgovarao o svim temama koje su na dnevnom redu summita EU-a koji se u srijedu i četvrtak održava u Bruxellesu, brexitu, eurozoni, migracijama i pitanju sigurnosti.

Dodao je da se razgovaralo i o hrvatskim pripremama za Schengen za što bi Hrvatska trebala biti spremna do prve polovice 2020. kada predsjedava Vijećem EU-a.

Također je bilo riječi i o hrvatskoj namjeri da za vrijeme svoga predsjedanja organizira novi summit EU-a sa zemljama jugoistoka Europe. “Mislim da je dobro da za vrijeme našeg predsjedanja na jedan realističan način vidimo što se može napraviti u četiri do pet godina od tada. Imamo tri skupine zemalja – Srbiju i Crnu Goru koje su uznapredovale u pregovorima, zatim Makedoniju i Albaniju koje čekaju otvaranje pregovora nakon europskih izbora te BiH i Kosovo koji su u kasnijoj fazi. Naš je cilj dogovoriti strukturirani pristup za svih šest zemalja i da kao zainteresirana strana i najbliža susjeda podržimo taj proces”, rekao je Plenković.

Diljem Europe jačaju pokreti protiv prava na izbor, odnosno za povećanje restriktivnih mjera kojima bi se dostupnost i sigurnost abortusa dovela u pitanje, upozoreno je na Okruglom stolu, stoji u priopćenju. Protivnici prava na izbor dio su široke zajednice prisutne diljem Europe koja koristi različite strategije kako bi dovela u pitanje vrijednosti poput prava na brak LGBT zajednice ili prava na pristup abortusu.

“I ja sam vjernik ali sam, prije svega, za slobodu. Ne smije se ulaziti u tuđe živote i sudbine jer to pripada sferi privatnog i osobnog. A ultrakonzervativci čine baš to-žele ograničavati ljudska prava i slobode. Mi, koji smo za slobodu, borit ćemo se protiv takvih nastojanja”, istaknuo je Jakovčić.

“Ultrakonzervativni pokreti i udruge su glasne ali nisu snažne. Stoga nema razloga za pesimizam na strani nas koji se borimo za ljudska prava i slobode. Ali žalim što mi, kada smo bili u poziciji da upravljamo Hrvatskom, nismo poduzeli radikalnije poteze protiv onih koji ugrožavaju stečenu razinu sloboda”, poručio je zastupnik IDS-a.

“Na predstojećim izborima ultrakonzervativnim udrugama treba jasno poručiti: nemate što tražiti u političkom životu Hrvatske”, zaključio je Jakovčić, navodi se u priopćenju.

Ministar uprave bio je u Toplicama Sv. Martina na regionalnoj konferenciji Međimurske županije. Tom je prilikom izjavio da sa zajednicom županija radi na prijedlogu novog zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi kako bi se uprava još više približila građanima. Očekuje da će Vlada krajem godine dobiti taj zakon, da će ga Sabor prihvatiti početkom sljedeće godine, nakon čega slijedi njegova primjena.

“Mi mislimo da je potrebno našu uslugu što više približiti građanima na terenu. Decentralizacija je pravi put prema kojemu Hrvatska treba ići i vjerujem kako će županije te nove povjerene poslove kvalitetno obavljati”, rekao je Kuščević i dodao da će građani brže i jeftinije rješavati predmete te da će se time poboljšati kvaliteta usluga.

Međimurski župan Matija Posavec podsjetio je kako se proteklih 25 godina pokazalo da su županije itekako opravdale svoju svrhu te da imaju ključnu ulogu u državi. “Važno je regionalno se povezivati i izmjenjivati primjere dobre prakse, i zbog toga je održana ova konferencija s naglaskom na razvoj sjevera Hrvatske jer smatram da su naši ljudi vrlo produktivni, a to se ne vrednuje adekvatno s razine implementacije projekata u ta područja”, poručio je Posavec. Smatra kako županije, gradove i općine najviše usporava provedba natječaja jer su pripremljeni mnogobrojni projekti, a ne mogu se realizirati.

Govoreći o želji za razvojem, ocijenio je kako bilo kakvo miješanje središnje vlasti nije dobro jer lokalni čelnici znaju što njihovu kraju treba.

Varaždinski župan Radimir Čačić pohvalio je novi prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj upravi jer će omogućiti da županijske uprave budu znatno brže i djelotvornije jer pod svojom kontrolom imaju sve procese u županijama. “Nestala bi dvovlast, a dvovlast je uvijek opasna”, istaknuo je Čačić i naveo primjer izdavanja građevinskih dozvola s kojima je gotovo sve učinjeno vrlo dobro.

“Država je na županije prebacila ovlasti, ljude i plaće, ali je nakon tri godine prestala plaćati plaće”, rekao je. Osim o spajanju ureda državne uprave sa županijama, raspravljalo se i o povlačenju novca iz europskih fondova radi razvoja lokalnog poduzetništva, promidžbe regionalnih gospodarskih i turističkih potencijala i posebnosti te o potrebama jačanja fiskalnih kapaciteta i širenja područja odgovornosti regionalnih samouprava.

Na pitanje hoće li cijene za pravne osobe i dalje rasti, kazao je da će se pratiti tržište odnosno da se cijena plina formira u odnosu na tržište nafte, zatim prema potražnji, to jest prema drugim energentima. Domaća proizvodnja po njegovim je riječima lani iznosila oko 1,6 milijardi prostornih metara, a ukupna potrošnja oko 2,7 milijardi kubika.

Kao jedan od najvećih izazova plinskog sektora istaknuo je povećanje potrošnje plina. Operativni direktor istraživanja i proizvodnje nafte i plina Ine Tvrtko Perković također je potvrdio punu pripravnost te kompanije za nastupajuću zimsku sezonu. “Definitivno smo spremni, svim našim kupcima podmirit ćemo obveze koje smo ugovorili”, rekao je Perković.

S druge strane, govoreći o Ininim zamjerkama zbog izostanka istraživanja dok istovremeno proizvodnja plina pada, naglasio je da je Ina spremna za istraživanje te da će se vrlo skoro, kad se otvore novi natječaji za koncesijska područja za ugljikovodike, natjecati za sve ono za što smatra da ima perspektive. “Istraživanja u Hrvatskoj su blokirana zadnjih sedam godina administrativnim rješenjima oduzimanjem koncesija Ine”, ocijenio je Perković.

Direktor HEP Opskrbe plinom Marko Blažević izjavio je da HEP ulazi u petu ogrjevnu sezonu kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina te da kao i dosad ne očekuje nikakve probleme. “Skladišni kapaciteti su zapunjeni, nabavljene su količine plina za vršnu potrošnju, te su svi preduvjeti za još jednu uspješnu ogrjevnu sezonu osigurani”, rekao je Blažević.

Dodao je da se eventualni problemi mogu odnositi na infrastrukturu – lani se naime dogodila eksplozija u čvorištu Baumgarten. Antonija Glavaš iz Prvog plinarskog društva (PPD) također je istaknula da s ogrjevnom sezonom neće biti problema, te da postoji dovoljno uvoznih kapaciteta za nastupajuću zimu.

Predstavnik Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Nikola Vištica govorio je o izazovima za budućnost s pozicije energetike. Izazovi su po njemu porast stanovništva u svijetu, porast potrošnje energenata, kao i aktualna potrošnja, s tim da bi se energija iz obnovljivih izvora trebala značajno povećati do 2040. godine.

“Plin ima rastući utjecaj za ostvarivanje energetskih izazova, do 2025. će imati sve značajniju ulogu, a LNG će biti najbrže rastući dobavni izvor plina u budućnosti u svijetu”, rekao je Vištica.

“Treće varijante nema, ne postoji varijanta stečaja. U zabludi smo svi ako mislimo da će biti stečaja, jer po odlukama Europske komisije pri davanju ‘rescue aida’, a nakon što je Uljanik dobio 96 milijuna eura ‘rescue aida’ početkom godine, opcija je samo likvidacija (ako se kredit ne vrati). Uvjeren sam da do toga neće doći, ali moramo nastupiti svi skupa, sa mnom ili bez mene”, kazao je Rossanda obraćajući se dioničarima na glavnoj skupštini društva, koji su predstavljali 67,96 posto temeljnog kapitala.

Govoreći o stanju u Uljaniku nakon održane izvanredne skupštine 16. veljače, Rossanda je istaknuo kako je potencijalni strateški partner Danko Končar izabran zajedno s nadzornim odborom te kako je suradnja s Ministarstvom gospodarstva i tadašnjom ministricom Martinom Dalić do sredine travnja bila intenzivna.

“Nismo se uvijek slagali ali je u tom razdoblju bilo više sastanaka s upravom, nadzornim odborom i sindikatima. No, nakon što smo dobili strateškog partnera i nakon što se počeo izrađivati program restrukturiranja, proces se počeo usporavati”, naglasio je predsjednik uprave Uljanika dodavši kako je do sada bio uvjerenja da se intenzivno radi na tom programu, ali kako od danas mora konstatirati da nakon zadnjih izjava ministra gospodarstva Darka Horvata u to više nije siguran.

“Nakon ministrove izjave da je njemu nepoznato kako je moguće raditi tri broda na dva navoza, onda moram zaključiti da on ili nije ni pogledao taj program restrukturiranja ili ne zna baš ništa o brodogradnji. To su činjenice”, rekao je Rossanda.

Dodao je kako je Uljanikov program restrukturiranja daleko manji u iznosu nego što je bio pojedinačno za ostala brodogradilišta te kako će ukupna davanja nakon potencijalnog izvršavanja programa biti jedva dvije trećine onoga što su dobila druga brodogradilišta. “Stvar je dobre volje, stvar je odluke i mi čekamo tu odluku. Nema puno vremena, trebamo odluku o novom strateškom partneru ukoliko ga država ima, a sam ministar je u više navrata rekao da razgovara s potencijalnim partnerima, ali treba nastaviti s predloženim programom, jer treće varijante nema”, zaključio je Rossanda.

Ponovio je kako je program restrukturiranja jedini izlaz iz ove situacije. Na tom tragu nastavio je daljnje izlaganje, koje se ukratko može svesti na to da je program restrukturiranja s Dankom Končarom jedini put da Uljanik preživi. On je pred dioničarima rekao i kako je ideja njegova menadžmenta bila da se na prostoru Arsenala napravi marina za mega jahte, no da je “Končareva želja bila drugačija”.

U kratkoj raspravi koja je uslijedila povjerenik Sindikata metala Hrvatske u Uljaniku i dioničar Đino Šverko pozvao je Vladu da objelodani ime potencijalnog novog strateškog partnera te da pomogne oko isplate plaća za rujan, dok je jedan od prisutnih dioničara predložio kako bi najbolje za Uljanik bilo kada bi svi mali dioničari predali svoje dionice državi pa neka ona odluči o sudbini Uljanika. Na to mu je pravnik Uljanika odgovorio kako to nije moguće, jer dioničari mogu isključivo prodati svoje dionice koje su u njihovom privatnom vlasništvu. Inače, na glavnoj skupštini Uljanika primjetno je bilo da, za razliku od veljače ove godine, nema predstavnika Ministarstva gospodarstva.

“Ovo će biti od velike koristi onima koji trebaju pješačko naoružanje”, kazala je Pendeš podsjetivši na stroge odredbe zakona o javnim nabavama u BiH koje propisuju jasne uvjete za kupnju takve opreme. Kvaliteta i dostupnost, drži ministrica Pendeš, na strani su karlovačke tvrtke i mogu biti važan faktor pri donošenju budućih odluka o kupnji oružja za potrebe oružanih snaga BiH.

Hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Del Vechio kazao je kako je ovo dio ukupne vojno-gospodarske suradnje dvije države.Tržište Hrvatske kao i BiH je razmjerno malo, no upravo stoga postoji interes zajednički nastupiti na trećim tržištima s obzirom da BiH kroz svoju vojnu industriju već ima svoj pristup nekima od njih, kazao je Del Vechio.

Veleposlanik je podsjetio kako Hrvatska kao članica NATO-a ima certifikate koji osiguravaju konkurenciju s drugim državama Alijanse, a to može biti iskustvo korisno i za BiH. Ministrici Pendeš je iskazao zahvalnost na dosadašnjoj vojnoj suradnji Hrvatske i BiH koju je opisao kao “izvrsnu”.

Direktor karlovačke tvrtke “HS product” Željko Pavlin podsjetio je kako je ta tvrtka već godinama na tržištu BiH. “Tu smo već godinama jedan od glavnih igrača”, kazao je Pavlin novinarima istaknuvši kako količina onoga što se može plasirati u BiH nije presudna nego jačanje ukupne suradnje.

Istaknuo je kako je “HS Product” usvojio visoke tehnologije proizvodnje oružja i svojim znanjem može biti poveznica sa svjetskim tržištima tvrtkama iz BiH. “HS Product” je na tržište BiH do sada uglavnom plasirao svije pištolje dokazane kvalitete i oni su broj 1 i u policijskim agencijama unutar Federacije BiH.

Svoju najnoviju pušku, oznake VHS-2, koja je također prepoznata kao oružje vrhunske kvalitete, “HS Product” je već prodao posebnim policijskim postrojbama Zeničko-dobojske i Livanjske županije, a sada se nadaju kako će za nju biti zanimanja i u oružanim snagama BiH. “Nadamo se da će nas pri natječaju uzeti u obzir jer se možemo boriti cijenom i kvalitetom s inozemnom konkurencijom”, kazao je Pavlin.

Plenković je u svom obraćanju francuskim poduzetnicima predstavio Hrvatsku u kratkim crtama te govorio o naporima koje vlada poduzima za lakše poslovanje poduzetnika. “Ulažemo maksimalne napore u strukturne reforme i konsolidaciju javnih financija”, rekao je Plenković. Premijer je istaknuo poreznu reformu i smanjenje nameta za poduzeća, pojednostavljenje administrativnih postupaka, promjene u javnoj nabavi po kojima prednost imaju najbolje, a ne više najjeftinije ponude.

Istaknuo je da su ti napori rezultirali poboljšanjem kreditnog rejtinga zemlje, koja je sada samo jedan stupanj ispod investicijskog, a do kraja godine cilj je dosegnuti investicijski rejting. Spomenuo je i spašavanje Agrokora. “Reforme koje se provode poboljšavaju poslovno okruženje, koje je povoljnije za investicije”, rekao je Plenković. Prošle godine strane investicije dosegnule su iznos od 1,8 milijardi eura, a ove godine trebale bi dosegnuti rekord od dvije milijarde eura.

Plenković je rekao da je pokrenut veliki investicijski ciklus koji bi do 2030. godine trebao dosegnuti tri milijarde eura, prije svega u zastarjelu željezničku infrastrukturu. “Uvjeren sam da će u predstojećem razdoblju biti puno prigoda za investicije francuskih poduzeća, koja su dobrodošla u Hrvatsku”, rekao je Plenković. Istaknuo je da su predstojeći ciljevi Hrvatske ući u schengenski prostor, izići iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, dostići investicijski kreditni rejting, a u srednjoročnom razdoblju ući u eurozonu.

Hrvatska s Francuskom ima dobru gospodarsku suradnju koja je regulirana Strateškim partnerstvom potpisanim 2010. godine. Svake tri godine se donosi akcijski plan za provedbu toga partnerstva. Prošle godine trgovinska razmjena dviju zemalja iznosila je 900 milijuna eura, a u prvih šest mjeseci ove godine dosegnula je 618 milijuna eura.  Izravna francuska ulaganja u Hrvatsku od 1993. godine dosegnula su milijardu eura i Francuska je 9. strani investitor u Hrvatskoj.

Sudionicima skupa obratio se i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Kroz partnerstva u lancima dodane vrijednosti – primjerice u automobilskoj industriji Francuska ima velike proizvođače, a Hrvatska ima „cutting edge“ auto tehnologiju i razvoj koji može biti nadogradnja u vidu više dodane vrijednosti konačnog proizvoda. Ove su kvalitete i prednosti hrvatskih tvrtki već prepoznate u drugim globalnim gospodarstvima, te predstavljaju odličan model i za suradnju s francuskim partnerima. Ovakvim suradnjama u većem broju sektora možemo ostvarivati zajedničke pobjede i uspjehe, te biti jedni drugima snažan poticaj i podrška”, rekao je Burilović.

Istaknuo je da HGK stoji na usluzi hrvatskim poduzetnicima koji se žele širiti na francusko tržište te poručio svim francuskim poduzetnicima koji žele ući na hrvatsko tržište da se mogu obratiti HGK-u s punim povjerenjem. O mogućnosti ulaganja u turističkom sektoru govorio je ministar turizma Gari Capelli, a o mogućnosti ulaganja u prometnu infrastrukturu govorila je državna tajnica za promet Nikolina Brnjac.