Hrvatska

Prognoze su povoljnije jer su podaci za drugi i za treći kvartal optimističniji nego li je to izgledalo na proljeće. Prema osnovnom scenariju HNB-a, hrvatski BDP ove bi godine mogao pasti za 9,7 posto. “Predviđeni pad BDP-a je oko 8 posto za Hrvatsku i države u europskom okruženju”, rekao je Vujčić i dodao da hrvatski vanjskotrgovinski partneri očekuju manji pad BDP-a. Tijekom sljedeće godine, pak, guverner očekuje rast BDP-a od 6 posto, ocjenjujući da domaći BDP vjerojatno do 2023. godine neće doći na razinu prije krize.

Svi visokofrekventni pokazatelji upućuju na početak oporavka, ali intenzitet oporavka nije jednak u svim sektorima, napomenuo je. “Imali smo snažan pad gospodarske aktivnosti, ali relativno kratkotrajan”, ustvrdio je guverner, dodajući da se industrija ‘diže’ brže od sektora usluga, odnosno da je aktivnost u industriji već na razini iz veljače lani, dok je građevinarstvo već na razini prije krize. S druge strane, napominje, promet od trgovine na malo sporije se oporavlja zbog utjecaja turizma, dok se ugostiteljstvo najteže oporavlja i njegov će oporavak će trajati najduže.

Turistički fizički pokazatelji premašili su očekivanja, rekao je Vujčić, dodavši da je ostvareno 50 posto lanjskih noćenja. Ipak, kumulativni ulazak stranih putnika cestovnim prijevozom pao je 60 posto, a najviše je pogođen avio-promet. Financijski je efekt od turizma u ovom je trenutku neizvjestan, no on će biti najvjerojatnije imati veći pad nego kumulativ noćenja, jer se struktura dolazaka promijenila. Naime, pojasnio je, nedostaju avio-gosti koji najviše troše.

Isto tako za vrijeme krize izgubljeno je 50-ak tisuća radnih mjesta, pa je zaposlenost u zemlji na razini 2018. godine. “To nas je vratilo godinu dana unazad na tržištu rada, što znači da naše tržište rada godišnje davalo 50.000 radnih mjesta. To je izgubljena godina”, ocijenio je Vujčić.

Ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II) u srpnju ove godine ocjenjuje velikim uspjehom Hrvatske. “Stisnuli smo maksimalno i ušli pomalo na mišiće, jer bi bilo kakva odgoda produžila taj rok minimalno za godinu dana”, rekao je guverner.

Tečaj od 7,5345 kuna za euro održavat će se uz sitnije korekcije sve do ulaska u eurozonu, a to je i najvjerojatnije tečaj za euro u trenutku ulaska u eurozonu, dodao je.

U posljednjih pola godine poduzete su mjere monetarne politike bez presedana, istaknuo je Vujčić i dodao da su napravili niz operacija kako bi financijsko tržište održali likvidnim – kombinacijom različitih mjera i operacija, ali i kupnjom vrijednosnih papira države. “Radili smo kombinacijama različitih mjera. Imali smo efekt kreiranja likvidnosti od 29 milijardi kuna. To je sve dovelo do toga da održimo i stabilnost tečaja i stabilnost banaka, fondova, i cijelog financijskog sustava”, naglasio je, dodavši da je danas Hrvatska u smislu devizne likvidnosti već na razini prije krize.

“Sada smo u situaciji da možemo vrlo komotno do ulaska u eurozonu održavati ovakvu situaciju na tržištu”, naglasio je, dodavši da su kamatne stope čak i tijekom ove godine i koronakrize na povijesnom minimumu te da će se ulaskom u eurozonu to i nastaviti.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić rekao je da je Hrvatska po mnogim ekonomskim kriterijima predzadnja u EU te da moramo doći u društvo boljih, barem Slovenije i Češke. Kako je istaknuo, vodeći smo među europskim zemljama prema danima bolovanja i udjelu radno sposobnog stanovništva te prema broju ugovora o radu na određeno vrijeme. “Nismo ni najbolesnija ni najstarija nacija u Europi, a imamo nestašicu radne snage u pojedinim sektorima, barem jedan dio umirovljenika se treba vratiti na posao”, rekao je Zorić.

Vlada će u četvrtak u proračunskim smjernicama projicirati rast BDP-a u 2021. godini na oko pet posto, dok se prema ažuriranim procjenama očekuje pad BDP-a ove godine od osam posto u odnosu na prethodnu prognozu od 9,4 posto, izjavio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić.

Moramo stremiti, kako je rekao, povećanju udjela visokoobrazovanih u radnoj snazi jer su oni ključni izvor konkurentske prednosti. Kazao je i kako se hrvatsko društvo i ekonomija moraju otvoriti, jer zatvorenost je “put u nekonkurentnost i zaostajanje”.

Osvrnuvši se na krizu zbog pandemije Covida-19 i veliko zatvaranje u prvoj polovini godine, Milanović je istaknuo da se sada otvaraju nove mogućnosti, no mora se postići dogovor o tome što je novi ekonomski identitet Hrvatske. “Moramo proći tranziciju od zemlje za odmor prema super zemlji za rad. Glavni cilj ekonomske politike treba biti povećanje zaposlenosti”, poručio je.

Također, kazao je i kako je vrijeme da se fokusiramo na rast investicija umjesto na osobnu potrošnju. “Ne na investicije koje dominantno ovise o EU fondovima, već na greenfield investicije iz domaćih i inozemnih izvora, koje stvaraju nova radna mjesta”, ustvrdio je. Vrijeme je da se napusti politika refleksivnog intervencionizma, dodao je.

Upozorio je da se ne smije dogoditi situacija da se porezno stimulira rentijerske aktivnosti, a sistemom trošarina tjeraju proizvodna poduzeća iz Hrvatske “što god da proizvodila, pa i ako nam se ne sviđa što proizvode”. “Moja vizija Hrvatske je moderna, inovativna, otvorena, zdrava, zelena i održiva. To je ekonomski identitet za koji ću se zalagati tijekom svog mandata”, poručio je.

Naveo je i da investicije moraju biti usmjerene na održivost poslovnih modela. “To možemo postići zajedno, država, poduzetnici i radnici unutar kišobrana Europskog zelenog sporazuma”, rekao je, ocijenivši da je taj sporazum osnova izgradnje ekonomske konkurentnosti.

Diversifikacija, održivost, proizvodnja, zaposlenost – to su ciljevi na kojima svi aktivno moramo sudjelovati kako bi osigurali rast prosperiteta naših ljudi, zaključio je Milanović. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Čorić istaknuo je da će 2021. biti godina oporavka, ali i godina ispravljanja ekonomskih pogrešaka. Kao glavnu pogrešku vlada, kako je rekao, smatra ovisnost zemlje o turizmu pa će jedan od glavnih prioriteta ove Vlade biti uhvatiti se i s tim u koštac.

Glavna zadaća ekonomske politike Vlade u sljedećoj će godini biti jačanje proizvodnih kapaciteta i digitalna transformacija, istaknuo je. Mišljenja je i kako Hrvatska treba iskoristiti svoje komparativne prednosti te da je povećanje konkurentnosti smjer kojim treba ići, a da je brz oporavak gospodarstva moguć ako svi budu radili zajedno u sinergiji – i Vlada i poduzetnici i industrija te financijski sektor.

Prognoze su povoljnije jer su podaci za drugi i za treći kvartal optimističniji nego li je to izgledalo na proljeće. Prema osnovnom scenariju HNB-a, hrvatski BDP ove bi godine mogao pasti za 9,7 posto. “Predviđeni pad BDP-a je oko 8 posto za Hrvatsku i države u europskom okruženju”, rekao je Vujčić i dodao da hrvatski vanjskotrgovinski partneri očekuju manji pad BDP-a. Tijekom sljedeće godine, pak, guverner očekuje rast BDP-a od 6 posto, ocjenjujući da domaći BDP vjerojatno do 2023. godine neće doći na razinu prije krize.

Svi visokofrekventni pokazatelji upućuju na početak oporavka, ali intenzitet oporavka nije jednak u svim sektorima, napomenuo je.m “Imali smo snažan pad gospodarske aktivnosti, ali relativno kratkotrajan”, ustvrdio je guverner, dodajući da se industrija ‘diže’ brže od sektora usluga, odnosno da je aktivnost u industriji već na razini iz veljače lani, dok je građevinarstvo već na razini prije krize. S druge strane, napominje, promet od trgovine na malo sporije se oporavlja zbog utjecaja turizma, dok se ugostiteljstvo najteže oporavlja i njegov će oporavak će trajati najduže.

Turistički fizički pokazatelji premašili su očekivanja, rekao je Vujčić, dodavši da je ostvareno 50 posto lanjskih noćenja. Ipak, kumulativni ulazak stranih putnika cestovnim prijevozom pao je 60 posto, a najviše je pogođen avio-promet. Financijski je efekt od turizma u ovom je trenutku neizvjestan, no on će biti najvjerojatnije imati veći pad nego kumulativ noćenja, jer se struktura dolazaka promijenila. Naime, pojasnio je, nedostaju avio-gosti koji najviše troše.

Isto tako za vrijeme krize izgubljeno je 50-ak tisuća radnih mjesta, pa je zaposlenost u zemlji na razini 2018. godine. “To nas je vratilo godinu dana unazad na tržištu rada, što znači da naše tržište rada godišnje davalo 50.000 radnih mjesta. To je izgubljena godina”, ocijenio je Boris Vujčić.

Ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II) u srpnju ove godine ocjenjuje velikim uspjehom Hrvatske. “Stisnuli smo maksimalno i ušli pomalo na mišiće, jer bi bilo kakva odgoda produžila taj rok minimalno za godinu dana”, rekao je guverner. Tečaj od 7,5345 kuna za euro održavat će se uz sitnije korekcije sve do ulaska u eurozonu, a to je i najvjerojatnije tečaj za euro u trenutku ulaska u eurozonu, dodao je.

U posljednjih pola godine poduzete su mjere monetarne politike bez presedana, istaknuo je Vujčić i dodao da su napravili niz operacija kako bi financijsko tržište održali likvidnim – kombinacijom različitih mjera i operacija, ali i kupnjom vrijednosnih papira države. “Radili smo kombinacijama različitih mjera. Imali smo efekt kreiranja likvidnosti od 29 milijardi kuna. To je sve dovelo do toga da održimo i stabilnost tečaja i stabilnost banaka, fondova, i cijelog financijskog sustava”, naglasio je, dodavši da je danas Hrvatska u smislu devizne likvidnosti već na razini prije krize.

“Sada smo u situaciji da možemo vrlo komotno do ulaska u eurozonu održavati ovakvu situaciju na tržištu”, naglasio je, dodavši da su kamatne stope čak i tijekom ove godine i koronakrize na povijesnom minimumu te da će se ulaskom u eurozonu to i nastaviti.

Toliko ih je da zasad cijela priča ne ostavlja prostora širem sagledavanju problema koji Zdravko Petak, profesor na Fakultetu političkih znanosti, opisuje kao “klijentelističku matricu duboko ugrađenu u hrvatsko društvo i ekonomiju”. To kod nas nisu nikakvi ekscesi niti priča o “zločestim pojedincima”, kaže, već uhodana matrica u kojoj i prema literaturi postoje pokrovitelji (politika), tzv. brokeri (npr. direktori javnih poduzeća) i tzv. klijenti, a to su u pravilu tvrtke koje dobivaju određene beneficije i poslove.

Financijski konzultant Andrej Grubišić reći će kako kako trenutno govorimo o primjeru nelegalnih i nezakonitih tokova novca. No, u financijskom smislu su, kaže, i daleko veći razmjeri onih koji su legalni, a imaju pečat pogodovanja, od raznih poticaja do EU fondova i javne nabave, što se u konačnici očituje u milijardama kuna prevelikoj državnoj potrošnji. Iako se u svakom izvješću i preporukama Europske komisije ponavljaju opaske o potrebi unaprjeđenja načina upravljanja javnim sektorom i javnim poduzećima, a i Vlada u svakom dokumentu sa smjernicama ekonomske politike uporno ponavlja reformske zahvate u smjeru depolitizacije i profesionalizacije, zasad to s papira teško zaživljava u praksi. Politika nema istinske volje za micanje šape s javnih i profitabilnih državnih poduzeća i svođenje njezine kontrole na strategiju i nadzor. To što se kadroviranje formalno provodi uz javne natječaje dosad nije baš rezultiralo prevelikom profesionalizacijom, a još manje depolitizacijom i odmakom od stranačkih kvota.

Radimir Čačić ovih je dana podsjetio kako je u vrijeme Tomislava Karamarka, odnosno premijera Tihomira Oreškovića bilo naznaka da bi Vlada mogla krenuti u smjeru austrijskog modela krovnog holdinga u koji bi se objedinile, primjerice, energetske tvrtke i uz profesionalan menadžment ih se barem donekle izmaklo dnevnopolitičkom utjecaju i klijentelističkim kušnjama. No, ta se inicijativa veoma brzo po putu rasplinula, iako se tvrdilo da je na tom tragu bilo i nekih preliminarnih razgovora s međunarodnom investicijskom bankom koja je sličan model osmišljavala, primjerice, za Rumunjsku.

U svakom slučaju, to je brzo palo u zaborav i danas se izbori i preferencije u pogledu upravljanja uglavnom svode na zagovaranje (ili protivljenje) privatizacije svega što je tržišno orjentirano i posluje u konkurentskom okruženju, uz zadržavanje ključnih infrastrukturnih sustava u vlasništvu države.

Afera Janaf, pak, iznjedrila je i dosad najozbiljniji sukob na relaciji Pantovčak – Banski dvori. Predsjednik Republike Zoran Milanović prozvao je u utorak Vladu, u prvom redu premijera Andreja Plenkovića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, zbog činjenice da je Kovačević imenovan za još jedan mandat na mjestu predsjednika Uprave Janafa nekoliko mjeseci nakon što su istražna tijela imala dokaz o mitu.

I sam je bio premijer pa, kaže, dobro zna kako stvari funkcioniraju. Ukratko, Milanović je uvjeren da su Božinović i Plenković znali za istragu USKOK-a i kriminalističke policije.  Uz jasnu aluziju na politički aspekt cijelog slučaja, usput je prozvao i DORH za praksu davanja informacija medijima nakon prve faze istrage. Kako bilo, nije vrijeme od konstruktivnih rasprava o slučaju Janaf, a teško da će i izrada nove antikorupcijske strategije sama po sebi riješiti problem ili značajnije promijeniti stvari nabolje, piše Poslovni dnevnik

Učinit ćemo sve da to tako i dalje ostane, poručio je Zdravko Marić koji je Hrvatskom saboru podnio polugodišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna koji pokazuje da je polugodišnji konsolidirani proračunski manjak iznosio 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

Boris Lalovac (SDP) kaže kako rejting agencije gledaju percepciju Hrvatske za dvije-tri godine godine, a ona je, dodaje, pozitivna, jer smo snažno ušli u euroatlantske integracije, pristupili tržištu od 500 milijuna potrošača, pristupit ćemo europskoj valuti. Dio saborske oporbe drži da koronakriza nije jedni krivac za negativne pokazatelje u javnim financijama, prstom upiru u odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, u korupciju i klijentelizam, izostanak strukturnih reformi.

Stožer je proljetos zatvorio sve, koliko je on odgovoran za loše stanje financija, pitao je Marijan Pavliček (HKS). Stožer je unazadio državu, no nitko nije kriv, kaže Hrvoje Zekanović (HS) koji ministru zamjera da nije spomenuo da iz EU još nismo dobili ni lipe pomoći. Početkom ožujka premijer je u Saboru najavljivao milijarde, kazao je zastupnik.

Marić uzvraća da su Stožer i njegove odluke, kao i odluke Vlade, bili pomno analizirani, utemeljeni, nisu zanemarivali ni gospodarski dio. I kod zatvaranja smo imali mjere kako pomoći gospodarstvu, rekao je Marić, napominjući da je država u zadnje tri godine imala viškove u blagajni, smanjivala javni dug, što je omogućilo da se reagira u okolnostima koronakrize.

Sandra Benčić (Možemo) referirala se na podatak da je na povećanje rashoda najviše utjecala provedba mjera za očuvanje radnih mjesta, za što je izdvojeno 6,7 milijardi kuna. Kad se radi o tako velikom novcu, koji nije bio planiran, u izvješću bi trebalo dobiti evaluaciju utjecaja tih mjera, broj radnika koji su ipak izgubili posao kod poslodavaca koji su koristili mjere, broj poslodavaca koji su koristili mjere, a isplaćivali dividende, predložila je zastupnica.

Marijana Puljak (Pametno) temeljni razlog za deficit državnog proračuna vidi u neprovođenju strukturnih reformi. Bez dubinske reforme na rashodovnoj strani, sve reforme na prihodovnoj neće dati rezultata, a Hrvatska će ostati najsiromašnija zemlja EU, kazala je. Na začelju smo, ne zbog nesposobnosti naših ljudi, nego zbog korupcije i klijentelizma, kazala je Vesna Vučemilović (DP).

Zvonimir Troskot (Most) kao tri pozitivne stvari koje su se dogodile navodi financijsku omotnicu od potencijalnih 170 milijardi kuna, najavu smanjenja poreza na dohodak, potvrđivanje kreditnog rejtinga. U niz negativnih stvari ubraja i odluke Vlade i Stožera o zatvaranju ekonomije čime smo, kaže, potencirali uvoz, te najave zatvaranja tvrtki Meggle i BAT u Kanfanaru.

Kad je rije o ovoj posljednjoj, Marić kaže da su razgovori u tijeku, te da će se dok traju suzdržavati od dubljih komentara. Naravno da ćemo dati doprinos da proizvodnja ostane i nastavi se, poručio je ministar.

Grozdana Perić (HDZ) hvali mjere koje su se poduzimale prvoj polovici godine. Hrvatska je možda jedna od prvih država koja je tako brzo reagirala na pandemiju pomažući gospodarstvu, zaposlenicima, navela je.

U emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” u srijedu, Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija govorio je o smjernicama proračuna za 2021. godinu.

Zdravko Marić je rekao kako bi se u četvrtak na sjednici Vlade trebao usvojiti dokument, ekonomske fiskalne politike.”To će biti ažurirane makroekonomske projekcije za ovu godinu i za iduće tri godine. Kao što je bio slučaj u petom mjesecu kad je bio rebalans, zaista su teške okolnosti. U situaciji kad nemamo cjepivo i dalje je teško predviđati taj epidemiološko-zdravstveni dio kao i neke druge stvari, dobili smo najkvalitetnije što je moguće”, rekao je Marić.

“Za ovu godinu naša originalna projekcija što se tiče pada BDP-a bit će nešto poboljšana. Pad bi trebao biti manji. Predviđamo pad oko -8 posto za 2020. godinu. Za iduću godinu predviđamo rast, ali niži nego što smo predviđali, rast negdje na razini od 5 posto”, rekao je Marić.

Zdravko Marić je rekao kako se moglo čuti od analitičara predviđanja oporavka u obliku slova V. Pad značajan i odmah oporavak. “Vrlo brzo je postalo jasno da ovisi o raznim situacijama jer i dalje postoje negativni rizici za te projekcije pogotovo iz zdravstveno-epidemiološkog djela. Razinu BDP-a 2019. ćemo premašiti sredinom 2023. godine. Blagi otklon će imati izvoz usluga, vezan uz turizam. Kada uspoređujete ovu godinu i period u svibnju, sve smo smjernice korigirali na niže. Tad je bio pad preko sedam sad je nešto više od 6, investicije 9, sada su 7”, rekao je Marić.

Ministar Marić, koji je sudjelovao na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo – Porezna politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva” u organizaciji Večernjeg lista i Podravke, prezentirao je već ranije najavljene porezne izmjene koje će na snagu stupiti od prvog dana iduće godine, među kojima je smanjivanje stopa poreza na dohodak s 36 posto na 30 posto te s 24 posto na 20 posto i smanjivanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna.

Marić je istaknuo da je efekt poreznih izmjena koje se tiču poreza na dohodak oko dvije milijarde kuna, a kako je već i ranije pojasnio, teret cijelog tog poreznog rasterećenja ići će preko leđa središnje države. S obzirom da je porez na dohodak dijelom prihod lokalnih jedinica, promijenit će se omjeri u raspodjeli poreza, pa će tako udio gradova u tom porezu porasti sa 60 na 74 posto, a udio županija sa 17 na 20 posto.

Također, i cjelokupne uplate u fond izravnanja, u koji su dosad uplaćivale lokalne jedinice, od sada će ići na teret državnog proračuna, najavio je Marić. “U potpunosti je neutraliziran efekt smanjivanja poreznih prihoda na lokalne proračune”, istaknuo je Marić te dodao da se na ovaj način zaokružuje priča što se tiče fiskalne decentralizacije.

Poručio je da se izmjenama, odnosno rasterećenjem izravnih poreza, želi dati dodatni stimulans i gospodarskoj aktivnosti, investicijama, a poglavito zaposlenosti i rastu plaća, rekao je Marić.

redsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak da za ostvarivanje snažne Hrvatske u gospodarskom smislu ključnu ulogu ima razvoj pouzdanog i stabilnog pravnog okvira te predvidljivog fiskalnog okvira.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocijenio je da ni porezni sustav, kao ni tečajna politika, nikada nisu trebali biti glavno sredstvo povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Kazao je da se i poreznim izmjenama učinilo da je Hrvatska danas, u kontekstu i poreza na dobit i onog na dohodak, u europskom prosjeku.

Postavlja pitanje kome Hrvatska to želi biti konkurentna, pri čemu ističe da to ne možemo biti zemljama iz regije, poput BiH, Srbije ili Srbije, jer je njihova cijena rada bitno niža. Ako je pak odgovor da želimo biti konkurentni na europskoj razini, onda moramo ići u smjeru povećanja tehnološke razine u proizvodnji.

Napomenuo je da pritom porezna i tečajna politika mogu biti tek dodatni momenti. Ćorić je istaknuo da je europski zeleni plan dao nevjerojatnu priliku europskim ekonomijama da “iskorače dva koraka naprijed”.

Po njegovim riječima, Hrvatska pritom ima komparativnu prednost u odnosu na najveći dio europskih gospodarstava, s obzirom da je mala i otvorena. Ćorić je naglasio da su vrlo izdašna europska sredstva na raspolaganju, koja će se usmjeriti u zelenu ekonomiju, digitalizaciju, kao i povećanje proizvodnje i podizanje njene konkurentnosti.

“Janaf d.d. kao društvo koje kotira na Zagrebačkoj burzi i posluje sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o tržištu kapitala, kao i propisima regulatora tržišta kapitala, redovito obavlja sve poslovne aktivnosti te ispunjava sve ugovorne obveze vezane uz transport nafte i skladištenje nafte i naftnih derivata”, kaže se u priopćenju Janafa.

Dodaje se kako je “Janaf d.d. siguran i pouzdan poslovni partner i tvrtka od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku te važan energetski subjekt kako Europske unije, tako i država u okruženju”.

Janaf je posljednjih dana u fokusu javnosti zbog uhićenja njegova predsjednika Uprave Dragana Kovačevića, kojega se sumnjiči za primanje mita i namještanje poslova.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, pak, izjavio je u ponedjeljak da će u idućim danima Vlada predložiti Nadzornom odboru Janafa osobu koja će obnašati dužnost predsjednika Uprave tog trgovačkog društva do izbora novog putem javnog natječaja.

“O tome će biti riječi u idućim danima s obzirom na činjenicu da je Kovačević pod istragom, odnosno u istražnom zatvoru na mjesec dana, a s druge strane, statut trgovačkog društva Janafa d.d. onemogućava da bilo tko alternativno predstavlja društvo”, rekao je Ćorić u izjavi novinarima nakon posjeta mesnoj industriji Vajda.

Kako je Republika Hrvatska većinski vlasnik Janafa, Vlada će predložiti Nadzornom odboru ime osobe koja će obnašati tu dužnost u prijelaznom razdoblju do dovršetka javnog natječaja na kojem će biti odabran predsjednik Uprave, naveo je Ćorić, dodavši da u ovom trenutku ne može govoriti o imenu te osobe.

Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odredio je u petak navečer jednomjesečni istražni zatvor uhićenoj desetorici osumnjičenika u aferi Janaf zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, među kojima je i predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević, a u sklopu istrage oko navodnog davanja mita za odobravanje milijunskih poslova preko natječaja tvrtki Elektrocentar.

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro u utorak je ustvrdio da premijer Andrej Plenković o aferi Janaf mora znati puno više nego što prikazuje te pozvao da se objavi gdje je sada 1,96 milijuna kuna mita koje je od poduzetnika Kreše Peteka primio direktor Janafa Dragan Kovačević.

“Treba zdravorazumski upitati – gdje su novci i zašto se u tom trenutku nije reagiralo”, istaknuo je Miroslav Škoro na konferenciji za novinare u povodu afere Janaf u kojoj je policija tajno snimila poduzetnika Krešu Peteka kako donosi 1,96 milijuna kuna mita direktoru Janafa Draganu Kovačeviću.

Dodao je kako je Domovinski pokret zabrinut zadnjim izjavama premijera Andreja Plenkovića koji je na sva novinarska pitanja o aktualnoj aferi danas odgovarao da “ne zna i da nije njegovo da o tome išta zna”.

“Smatramo da netko tko je predsjednik Vlade i ima poluge vlasti treba znati puno više nego što on pokušava sada pred hrvatskom javnošću pokazati i prikazati sebe kao čovjeka koji bi želio nešto napraviti, ali nažalost ne može jer ne zna”, rekao je Škoro upitavši kako je moguće da Plenković ne zna što mu rade direktori velikih javnih poduzeća.

“Mislimo da je sramota da predsjednik Vlade na taj način minorizira veliku beskrupuloznu pljačku”, istaknuo je.

Politički tajnik stranke Mario Radić upozorio je da je primopredaja novca u “klubu” Dragana Kovačevića bila 8. studenoga prošle godine, uoči Martinja kada je počinjala predizborna kampanja za predsjedničke izbore na kojima su kandidati bili i tadašnja predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović i Miroslav Škoro.

Suprug bivše predsjednice Jakov Kitarović potvrdio je u utorak kako je točna informacija da je lani u jesen bio u “klubu” u Slovenskoj ulici, koji mediji povezuju s osumnjičenim u aferi Janaf Draganom Kovačevićem, no napominje da tamo nije vidio ništa sumnjivo, te da on nije bio ni s kime u poslovnim odnosima.

“Točna je informacija kako sam u jesen prošle godine bio u navedenom prostoru u Slovenskoj ulici u Zagrebu, gdje se nalazio veći broj ljudi u druženju. Tamo sam se zadržao kraće vrijeme. Nisam primijetio bilo kakve sumnjive radnje, niti sam bio u poslovnim odnosima s bilo kime od prisutnih osoba”, navodi se u priopćenju punomoćnika Jakova Kitarovića.

Dodaje da ako ga pravosudne institucije pozovu kao svjedoka da će se rado odazvati i dati svoj iskaz o svojim saznanjima.

Kako prenose mediji, “klub” u Slovenskoj ulici u Zagrebu prostor je, u vlasništvu Kovačevićeve tvrtke, u kojem je on priređivao druženja za gospodarstvenike, osobe iz javnog života i dužnosnike najvišeg ranga.

Istraga protiv predsjednika Uprave Janafa Dragana Kovačevića pokrenuta je, uz ostalo zbog primanja mita od 1,96 milijuna kuna u gotovini kao nagradu za osiguranje dodjele poslova čiji je investitor Janaf. Uz direktora Janafa istragom su obuhvaćeni prvookrivljeni Krešo Petek te gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić i gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić.

Premda su očekivanja ekonomske aktivnosti u uskom rasponu kod većine institucija koji modeliraju kretanja, sigurno je tek da oporavak u 2021. neće biti ni blizu “slova V”.

“Razvoj situacije u drugoj polovini godine primarno će ovisiti o financijskim rezultatima turističke sezone koja je u ključnim mjesecima bila bolja od očekivanja u vidu fizičkih pokazatelja poput turističkih dolazaka i noćenja (koji su u srpnju i kolovozu pali 48%, odnosno 41 posto na godišnjoj razini), no koje neće u potpunosti pratiti financijski rezultati”, ističe glavna ekonomistica PBZ-a Ivana Jović u izvješću za matičnu grupu Intesa SanPaolo. Da bi moglo biti raskoraka između, ne tako loših brojki o dolascima i stvarnom priljevu eura od sezone nedavno je kazao i guverner HNB-a Boris Vujčić rekavši da se promijenila struktura gostiju, posebno onih koji inače stižu avionskim prijevozom i tradicionalno više troše, u korist cestovnog transporta.

Prognozirajući kretanja u Hrvatskoj u ostatku godine, u PBZ-u smatraju da će unatoč prolongiranju mjera države zadržavanju radnih mjesta, kućanstva ostati oprezna po pitanju potrošnje. Ističu da je maloprodaja pala u srpnju 6,7 posto na godišnjoj razini, zbog nižih turističkih prihoda i sporog oporavka povjerenja. Ti obrisi oslikavaju očekivani pad od 9,6 posto u 2020., dok bi u 2021. parcijalni oporavak mogao pogurati rast izvoza i izdašni priljev europskog novca, dijelom iz proračuna na zalasku, a dijelom zbog novcu iz europskog Mehanizma za oporavak i sigurnost “teškog” 560 milijardi eura.

Tečaj kune prema euru ne bi trebao donijeti iznenađenja i iskakati van središnjeg pariteta od 7,5345 kuna za euro nakon ulaska u tečajni mehanizam. Stabilno će ostati i novčano tržište zahvaljujući viškovima likvidnosti. Za državu, koja je unatoč rastu javnog duga zbog korona krize uspjela održati investicijski rejting, stiže još jedna dobra vijest: PBZ je snizio očekivanja prinosa na desetogodišnje obveznice na 0,9 posto. Pad će odraziti sužavanje ‘spreada’ na njemački Bund s ovogodišnjih 150 baznih bodova na 125 baznih bodova u 2021. zbog EU novca, brže konvergencije ekonomije tijekom boravka u tečajnom mehanizmu kao i očekivanog uvođenja eura 2023. Pod tim silnicama oblikovat će se i domaće bankarsko tržište u narednom razdoblju na kojem PBZ danas ima petinu kolača. Očekivanja kretanja kredita (+1,9%) i štednje (+3,5%) u najnovoj prognozi optimističnija su nego ranije radi “zdravog performansa” kredita tvrtkama i značajnih moratorija. Svoj obol dat će druga runda subvencioniranih APN-ovih stambenih kredita, očuvana financijska pozicija kućanstva zbog Vladinih (i bankarskih) mjera te turističke sezone iznad očekivanja. “Brojke za iduću godinu ostavili smo nepromijenjene jer, unatoč brzom oporavku BDP-a, očekujemo da će zajmoprimci i zajmodavci ostati oprezni, a vjerujemo i da će se tržište rada oporavljati polako”, s oprezom ističu u PBZ-u.

U HNB-u očekuju da će Hrvatska u 2020. imati kratkotrajnu, ali vrlo snažnu i duboku recesiju. Predviđeni pad od 9,7 posto mogao bi biti i manji ovisno o epidemiološkoj situaciji i konačnim turističkim brojkama. Središnja banka za 2021. predviđa rast od 6 posto, a povratak BDP-a na razine prije korone godinu iza toga. Europska komisija u srpnju je objavila da bi pad ove godine mogao dosegnuti 10,8 posto, a predviđeni oporavak iduće 7,5 posto.

Na ovaj način su okončani sporovi koji traju više od sedam godina između Ministarstva zaštite okoliša i energetike (današnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja) i Udruge BIOM oko tri projekta izgradnje vjetroelektrane Senj na području ekološke mreže Natura 2000 u blizini grada Senja, javljaju iz Udruge Biom kojoj je krajem kolovoza dostavljena odluka Visokog upravnog suda (VUS).

Biom je još 2014. godine podnio prvu tužbu za vjetroelektranu Senj, a zadnji spor udruge Biom zbog vjetroelektrane Senj, kojem su se pridružile udruge Sunce i Zelena akcija, pokrenut je 2018. godine. U tom trenutku investitor u projekt izgradnje vjetroelektrane Senj, koji je započeo 2013. godine, postaje kineska državna tvrtka Norinco International Cooperation koja kupuje većinski udio u trgovačkom društvu Energija projekt koji razvija ovu vjetroelektranu od početka.

Visoki upravni sud je odbacio žalbu okolišnih organizacija zbog proceduralnih razloga zauzimajući stav da zakon ne daje pravo udrugama da osporavaju odluku koja se donosi u formi mišljenja, ističu u Biomu.

Ne ulazeći u to kakvi su stavovi spomenutih udruga, valja napomenuti da vjetroelektrana Senj ima proveden postupak utjecaja na okoliš sa svim u to vrijeme propisanim monitorinzima te s dodatnim monitorinzima koji se provode kao dio izmjene tehnologije turbina prije i sada za vrijeme izgradnje, piše portal OIE.

“O tome će biti riječi u idućim danima s obzirom na činjenicu da je Kovačević pod istragom, odnosno u istražnom zatvoru na mjesec dana, a s druge strane, statut trgovačkog društva Janafa d.d. onemogućava da bilo tko alternativno predstavlja društvo”, rekao je Ćorić u izjavi novinarima nakon posjeta mesnoj industriji Vajda.

Kako je Republika Hrvatska većinski vlasnik Janafa, Vlada će predložiti Nadzornom odboru ime osobe koja će obnašati tu dužnost u prijelaznom razdoblju do dovršetka javnog natječaja na kojem će biti odabran predsjednik Uprave, naveo je Ćorić, dodavši da u ovom trenutku ne može govoriti o imenu te osobe.

Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odredio je u petak navečer jednomjesečni istražni zatvor uhićenoj desetorici osumnjičenika u aferi Janaf zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, među kojima je i predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević, a u sklopu istrage oko navodnog davanja mita za odobravanje milijunskih poslova preko natječaja tvrtki Elektrocentar.

Na upit što je Vlada dosad napravila po pitanju Zakona o javnoj nabavi te što kani u budućnosti, s obzirom da je SOA u jučer objavljenom izvješću navela javnu nabavu kao glavni izvor korupcije, Ćorić je rekao da je zakon o javnoj nabavi predmet Vladina proučavanja te najavio da će u 2021. biti donijete izmjene tog zakona.

“Riječ je o zakonskom okviru koji se odnosi na, prema mišljenjima analitičara, preko 30 milijardi kuna vrijednu javnu nabavu, i doista je riječ o ogromnom novcu”, kazao je ministar, dodavši da taj proces mora biti maksimalno transparentan, jer time se eliminira dobar dio rizika.