Hrvatska

HUP
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić u srijedu je ocijenio da je najavljeno povećanje osnovice plaća od 6,2 posto za državne i javne službenike rezultat pritiska sindikata javnih službi, poručivši da poslodavci nisu sretni što se povećavaju troškovi državnog proračuna, a reformi i dalje nema.

“Mi kao poslodavci nismo sretni da se ponovo povećavaju troškovi državnog proračuna i da se povećavaju plaće bez da se u jednom resoru napravila ozbiljna reforma i analiza kako sustav optimizirati”, kazao je.

Stav poslodavca je da je državni proračun prevelik, preglomazan i preskup za domaće gospodarstvo i da treba provesti reforme kako bi se provela štednja – smanjivanje, a ne povećavanje, istaknuo je Majetić. Napominje i kako poslodavci ne misle da su plaće velike. “Mislimo da plaće treba podizati koliko se može, ali mislimo i da se se prije takvih odluka trebalo napraviti ozbiljne reforme i optimizacija i zdravstva i obrazovanja i javne uprave i vidjeti gdje se može uštedjeti i manje trošiti, a onda to preusmjeriti na povećanje plaća”, rekao je.

Osvrnuvši se na odgodu smanjivanja opće stope PDV-a od početka iduće godine s 25 na 24 posto, Majetić je rekao kako je u ovom kontekstu mudra odluka Vlade da se PDV ne smanjuje, jer to ne bi stvorilo nikakav efekt.

Vezano uz najavu povećanja osobnog odbitka, Majetić je rekao da je to horizontalna mjera kojom će se svim radnicima koji plaćaju porez na dohodak povećati plaća.  Majetić je kazao i kako poslodavcima predstavlja razočaranje to što se ponovno povećavaju troškovi državnog proračuna, a reformi nema.

Hrvoje Zgombić/index.hr 
Neslaganje vlade i sindikata, najprije u zdravstvu, pa sada u prosvjeti, doista dovodi do pitanja ima li novca u proračunu za povećanje plaća.

Iako svote koje traže sindikati i nisu tako male i zanemarive, upravljanje proračunom možda i nije tako racionalno kako se čini. Naime, u razdoblju od 2008. do 2013., kad je privatni sektor izgubio najmanje 100.000 radnih mjesta, u sektoru državne uprave (bez javnih poduzeća) zaposleno je oko 11.000 osoba. Teško bi netko mogao tvrditi da su u uvjetima krize ti ljudi stvarno bilo kome trebali.

Šest milijardi kuna godišnje košta višak zaposlenih u javnom sektoru

Ako njihove prosječne plaće procijenimo na cca. 8000 bruto (s doprinosima poslodavca), onda ćemo doći do podatka da se iz proračuna samo za te osobe godišnje izdvaja oko milijarda kuna. Ako bismo uzeli u obzir da u ukupnom javnom sektoru ima još dodatno najmanje 50.000 viška zaposlenih, dakle onih koji imaju ugovor o radu, ali stvarno ne rade jer za njih nema posla, onda dođemo do dodatnog godišnjeg izdvajanja iz proračuna od ukupno cca. 6 milijardi kuna, odnosno cca. 30 milijardi kuna u zadnjih pet godina. A što se sve moglo napraviti s 30 milijardi kuna?! Ali mi smo odlučili taj novac baciti u vjetar.

Racionalno upravljanje proračunom značilo bi momentalno otpuštanje tih ljudi. Pri tome ne bi trebalo voditi računa o socijalnom sentimentu prema tim ljudima jer ako ćemo se tim načelom voditi, onda bi bilo pravedno da se sve osobe koje su u ovom trenutku nezaposlene zaposli u nekom od segmenata javnog sektora.

Čak ako bismo procijenili da prosječne plaće (zajedno s doprinosima poslodavca) tih 61.000 ljudi iznose samo 5000 kn, još uvijek smo na fantastičnih cca. 3,7 milijardi kuna godišnje, odnosno na više od 18 mlrd. kuna u zadnjih pet godina.

Pri tome se nije analiziralo kako su plaće raspoređene unutar javnog sektora, npr. kakav je odnos plaća osoba zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave (npr. gradova) i prosvjete. Nekako se čini da bi taj odnos trebao biti izjednačen ili u korist prosvjete. Tu će biti potrebno napraviti dodatne analize.

Tvrdilo se da je poreznom reformom samo u godinama 2017. i 2018. ostvareno 6,6 milijardi kuna poreznog rasterećenja. Ako kao odgovarajuću i najbolju mjeru prosječnog poreznog rasterećenja uzmemo udio poreznih prihoda opće države u BDP-u, onda ćemo vidjeti da je taj odnos iznosio u:

2015. 20,0%

2016. 20,4%

2017. 20,6%

2018. 20,4% (izvori za sve godine: MF i HNB)

Pri poreznom rasterećenju trebao bi padati udio poreznih prihoda u BDP-u. Već iz ove kratke analize vidljivo je da poreznog rasterećenja nije bilo praktički ni za jednu kunu pa se vladino odbijanje povećanja plaća npr. prosvjeti ne može pravdati time da je u 2017. i 2018. godini proračun već ‘olakšan’ za 6,6 milijardi kuna.

Proračun neke države visi u velikoj mjeri na privatnom sektoru te se iz privatnih investicija financiraju i državna uprava i javni sektor (npr. zdravstvo, prosvjeta), mirovine i sva ostala nužna javna davanja. Teško se oteti dojmu da kod nas država godinama na privatnim investicijama gotovo ništa ne radi. Prije godinu dana pitao sam što vlada kani napraviti u svezi s najavom Harley Davidsona da će dio proizvodnje preseliti u EU. Ili što vlada kani napraviti s današnjom najavom da je Volkswagen odgodio svoju investiciju u Turskoj od 1,4 milijarde američkih dolara?

Kad bismo se potrudili da privučemo investitore, pitanje rasta plaća u javnom sektoru bilo bi puno manje bolno. Ali pitanje investicija u RH je već godinama potpuno sporedno i nikom važno pitanje. Iz gore navedene kratke analize čini se jasnim da bi se za zdravstvo i prosvjetu lako našao potreban novac za povećanje plaća kad bi se to zaista htjelo i kad bi se bez sentimenta i racionalno upravljalo proračunom, piše Zgombić za Index..

Za Uljanik teško
Na prvi pogled izgledalo je da će nakon svega poduzetog za izvlačenje 3. maja iz krize pasti u vodu, a da će u isto vrijeme, nakon poziva stečajne upraviteljice u Uljaniku ipak krenuti ka oživljavanju, no radikalne obrate u ove dvije priče nije za očekivati.

Riječki škver ide dalje svojim putem, a za pulski je situacija i dalje bez puno optimizma. U slučaju 3. maja prema informacijama iz riječkog škvera, već jučer je opatijski općinski sud trebao povući odluku temeljem koje je prije nekoliko dana račun brodogradilišta ponovno bio blokiran, jer je prihvaćen prigovor škvera. Pokazalo se, naime, da je tvrtka koja je pokrenula ovršni postupak, Ćosićpromet, jedna od potpisnica izjave i sporazuma o nagodbi, kojom je dogovorena promptna isplata 15 posto potraživanja, a za preostali iznos potraživanja dvogodišnje zamrzavanje naplate.

Škver je svoj dio nagodbe ispunio, isplatio je dogovoreni iznos, no tvrtka je svejedno posegnula za ovrhom za preostali iznos. Upućeni u postupak nadaju se da je riječ o ekscesu, te da će iz tog neuspjelog pokušaja da mimo usuglašenog plana koji je poduprt državnim potporama, drugi vjerovnici koji o tom eventualno razmišljaju odustati u startu. Najveći dio vjerovnika 3. maja prihvatio je prijedlog, no prema dostupnim informacijama desetak vjerovnika, uglavnom inozemnih, nije potpisala nagodbu i u međuvremenu je dug prema njima, radi ostvarenja deblokade računa i izbjegavanja stečaja, 3. maj podmirio u cijelosti.

Iz njegovih redova ne treba očekivati takve “udare”, kao ni od onih koji su prihvatili naplatu 15-posto uz odgodu za preostali iznos. Nova plaćanja, za tekuće poslove, isplaćuju se, pak, preko posebnog računa pri HBOR-u koji je odobrio kredit za deblokadu i pokretanje poslovanja 3. maja, a i u slučaju kredita za dovršetak novogradnje 733 realizira se procedurom koju prati Hrvatska brodogradnja Jadranbrod. Ostaje, pak, pitanje je hoće li iskočiti još neka potraživanja, ali se zasad čini da u Rijeci brodogradnja ide dalje.

No u slučaju pulskog brodogradilišta malo je izgleda da se proizvodnja pokrene. Stečajna upraviteljica Marija Ružić sazvala je za 10-ak dana ročište s formalnim prijedlogom da se podupre nastavak poslovanja, te da joj se odobri izradu stečajnog plana, što je probudilo nadu u mrtvom škveru, no takav rasplet događaja još nije na vidiku. Bez čvrste računice s pozitivnim predznakom, slaže se više izvora iz vladinih redova, gradnju u Puli država neće financirati, piše Poslovni dnevnik.

Očekivanja da se sprema rješenje za Uljanik podgrijao je i sam premijer Andrej Plenković kada je prošli mjesec na vladinoj sjednici, komentirajući rasplet u 3. maju, izjavio da će sličan model Vlada primijeniti i u slučaju Uljanika. Više sugovornika uključenih u rješavanje krize velikih brodogradilišta uvjerava da su takvi scenariji za Uljanik neprovedivi, iz više razloga. Osnovni je da je Uljanik u stečaju, nema radnika, a brodovi koje ima u vlasništvu, izuzev 514-ice, su u početnim fazama dovršenosti i potrebna su velika ulaganja da ih se dovrši. Ne treba isključiti opciju da se i predloži nastavak poslova gradnje brodova, no to ili zahtijeva pojavljivanje strateškog partnera koji bi bio zainteresiran investirati ili ponovno izlaganje državnog proračuna.

U drugom slučaju to bi podrazumijevalo dobro razrađen plan u kojemu mora biti jasno isplati li se u konačnici za proračun, koji je već platio protestirana jamstva, ući u novo financiranje gradnje ili će biti pozitivnije one započete uputiti u rezalište. Najveća prepreka za pokretanje predstavljao bi problem nedostatka radnika. Jezgra koja je ostala u 3. maju bila je dovoljan argument za Vladu da se angažira oko zadržavanja proizvodnje dok se u roku do dvije godine ne pronađe strateški partner, no u slučaju tvrtke koja je u stečaju i gdje su radnici, i to oni ključni za proizvodnju, najvećim dijelom otišli “trbuhom za kruhom” u brodogradilišta u drugim zemljama, ovaj nedostatak argument je za odluku o neangažiranju.

Za dovršetak brodova bilo bi potrebno oko 600 radnika, svih struka, od obrade metala i montiranja do radnika na poslovima opremanja. Financiranje dovršetka gradnje započetih brodova uz zapošljavanje radnika iz inozemstva za državu ne predstavlja dovoljan argument da se ponovno uključi. Ključan problem ostaje nerazriješen odnos oko gradnje 514, koja je započeta u riječkom brodogradilištu, ali je formalno ugovorena i u vlasništvu je Uljanika.

Taj je brod dio paketa za 3. maj koji je svojim jamstvima poduprla Vlada, te bi njegov “povratak” u plan za Uljanik narušio realizaciju riječke priče. Osim ako primjerice 3. maj brod gradi za Uljanik. U svakom slučaju, za 10-ak dana bit će jasnije u kom smjeru će se ova financijsko-poslovno-pravna trakavica razvijati ili preciznije krajem studenoga, do kada bi stečajna upraviteljica trebala izraditi stečajni plan za pulski škver, stoji u tekstu poslovnog dnevnika.

DZS
Potrošačke su cijene u Hrvatskoj u rujnu bile za 0,8 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema izvješću DZS-a, u rujnu su najviše na godišnjoj razini porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 4,7 posto, a s rastom od 3,5 posto pratile su ih cijene odjeće i obuće.  Cijene u segmentu stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva su porasle 3,2 posto, cijene restorana i hotela za 2,6 posto, cijene obrazovanja 1,2 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje za 0,6 posto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića za i cijene komunikacija za 0,5 posto.

S druge strane, najviše su pale cijene prijevoza, za 3,1 posto, pri čemu u cijene goriva skliznule 4,5 posto. Na mjesečnoj razini cijene porasle 0,8 Na mjesečnoj su razini, pak, u rujnu potrošačke cijene porasle, u prosjeku za 0,8 posto.

Pritom su najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 20,8 posto (nova kolekcija odjeće i obuće), dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, cijene komunikacija te cijene raznih dobara i usluga više za 0,7 posto.

Cijene zdravlja i cijene obrazovanja u prosjeku su porasle za 0,1 posto. S druge strane, u rujnu su prema mjesecu ranije cijene rekreacije i kulture niže za 2,8 posto, cijene restorana i hotela za jedan posto, cijene prijevoza za 0,8 posto, te cijene hrane i bezalkoholnih pića i cijene alkoholnih pića i duhana za 0,2 posto.

Istodobno su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva u rujnu u odnosu na kolovoz u prosjeku ostale na razini cijena iz kolovoza. Kumulativno, od siječnja do rujna, u odnosu na isto razdoblje lani potrošačke cijene bilježe rast od 0,7 posto. U prosjeku, potrošačke su cijene su u trećem tromjesečju bile više za 0,9 posto.

“I do kraja godine očekujemo nastavak skromnih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena, pa će i stopa inflacije na razini cijele 2019. ostati ispod 1 posto. Pri tome će uslužni sektor, prije svega usluge povezane s trgovinom i turizmom, odnosno rast cijena u tim djelatnostima, ostati jedan od rijetkih generatora inflatornih pritisaka”, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

Rast potrošačkih cijena u Europskoj uniji (EU) i eurozoni u rujnu je usporio dok su u Hrvatskoj cijene rasle istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

U 28-članoj EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u rujnu je oslabila na 1,2 posto, s 1,4 posto u mjesecu ranije. U prošlogodišnjem rujnu iznosila je 2,2 posto. I u eurozoni je godišnja stopa inflacije u rujnu smanjena, na 0,8 posto, najnižu razinu od studenog 2016. godine, čime je Eurostat snizio početnu procjenu njezine vrijednosti za 0,1 postotni bod. U kolovozu iznosila je 1,0 posto a u prošlogodišnjem rujnu bila je gotovo trostruko viša i iznosila je 2,1 posto.

U Europskoj središnjoj banci ciljaju stopu inflacije “nešto ispod dva posto”. Prošlog je mjeseca predsjednik ECB-a na odlasku Mario Draghi objavio plan o daljnjim monetarnim poticajima i pozvao vlade gospodarstava eurozone da odriješe kesu i povećaju izdvajanja radi podrške gospodarstvima koja gube zamah.

Najviše su u eurozoni u prošlom mjesecu na godišnjoj razini porasle cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, za 1,6 posto, nakon 2,1-postotnog povećanja u kolovozu. Cijene usluga uvećane su za 1,5 posto prema godini ranije, nakon 1,3-postotnog rasta u kolovozu. Pojeftinili su samo energenti, za 1,8 posto u usporedbi s rujnom prošle godine, trostruko snažnije nego u mjesecu ranije.

Njemačka bi mogla poduzeti krizne mjere kako bi suzbila eventualnu paniku na tržištima ako Britanija izađe iz Europske unije bez dogovora, izjavio je u srijedu neimenovani dužnosnik financijskog regulatora, izravno upućen u pripreme.

U slučaju naprasnog pada cijena dionica regulatori u Njemačkoj, Nizozemskoj i Italiji mogli bi privremeno trgovcima zabraniti takozvani short-selling kako bi zakočili pretjerane oscilacije cijena, kazali su za Reuters dužnosnici u tim zemljama. Trgovci povremeno posuđuju dionice od vlasnika, prodaju ih u očekivanju pada cijene i potom otkupljuju po nižoj cijeni i vraćaju vlasniku, zadržavajući razliku. Takva praksa naziva se short-selling.

Njemački regulator za financijska tržišta BaFin vjerojatno će utvrditi skupinu kompanija posebno ranjivih na ekonomske posljedice brexita i privremeno zabraniti short-selling njihovih dionica, kazao je drugi neimenovani upućeni izvor. BaFin je već posegnuo za takvom mjerom za vrijeme financijske krize u proteklom desetljeću, zabranivši privremeno short-seling dionica skupine banaka i drugih tvrtki.

Ove je godine njemački regulator prvi puta zabranio takve špekulacije dionicom jedne tvrtke, Wirecarda. Zabrana je bila na snazi dva mjeseca a uvedena je kako bi se ograničile snažne oscilacije njezine cijene. Tržište dionica u Frankfurtu spada među najveće u Europi i Njemačka se sudeći prema navodima neimenovanog dužnosnika pridružila skupini zemalja koje već pripremaju takve mjere, poput Italije i Nizozemske.

Glasnogovornik nizozemskog regulatora AFM kaže da bi u slučaju naglog rasta ili pada cijena burzovni operateri nakratko mogli obustaviti trgovinu financijskim instrumentima poput dionica. I talijanski regulator CONSOB mogao bi prema riječima neimenovanog dužnosnika zabraniti short-selling ako “ekstremne oscilacije” povezane s brexitom ugroze financijsku stabilnost.

Eventualna odluka o zabrani bit će donesena u kratkom roku, bez posebne najave, ovisno o kretanjima na tržištu, naglasio je. Ostale europske zemlje, uključujući Francusku, nisu željele otkriti što namjeravaju poduzeti u slučaju panike na tržištu zbog neuređenog brexita. Glasnogovornik britanskog FCA kazao je da raspolažu “alatima koje mogu upotrijebiti u slučaju poremećaja na tržištu i spremni su po potrebi poduzeti mjere”.

Iako mjere još nisu aktivirane, pripreme naglašavaju pojačanu budnost na Starom kontinentu u samoj završnici napetih pregovora Britanije i EU-a o uređenom izlasku iz članstva. Britanski premijer Boris Johnson obećao je izvesti zemlju iz EU-a 31. listopada, bio dogovor postignut ili ne. Nije pojasnio kako namjerava zaobići zakon prema kojem zemlja ne može izaći iz Unije bez dogovora.

Izborna godina?
 Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u srijedu da Hrvatska trenutno ima makroekonomske rezultate kakvi su još nedavno nisu bili zamislivi, dok gospodarski rast, za razliku od ranije, ima zdrave temelje.

Plenković je u Hrvatskom saboru prilikom podnošenja Godišnjeg izvješća o radu Vlade kazao da je gospodarski rast zdrav, te se ne temelji više na zaduživanju, već na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih fondova.

Kaže da BDP raste na zdravim temeljima, to jest uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko tri postotna boda godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance.

Podsjetio je da se zbog velikih deficita i javnog duga koji je bio dosegao 85 posto BDP-a, Hrvatska do nedavno nalazila u europskoj proceduri prekomjernog proračunskog manjka i zaduživala se, a kako je Vlada to preokrenula “odgovornim vođenjem javnih financija, provedbom Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije”.

Naveo je i da je u tri kruga porezne reforme postignu toporezno rasterećenje od ukupno 6,5 milijardi kuna. Ističe i da postižemo jedno od najbržih smanjenja javnog duga u Europskoj uniji, a koji bi do kraja ove godine trebao pasti na 71,7 posto, a do 2021. i na 65 posto BDP-a.

Kazao je i da bolja “krvna slika” gospodarstva Hrvatskoj omogućila povoljnija refinanciranja, tako da su kamate na javni dug pale s 12 milijardi na manje od devet milijardi kuna, a smanjene su i kamate na kredite građanima i poduzetnicima, a Vlada očekuje nastavak tog trenda. Kaže da o povjerenju u ekonomsku stabilnost Hrvatske najbolje govori činjenica da je ove godine u kolovozu prvi put izdan trezorski zapis Ministarstva financija s negativnom kamatnom stopom od -0,05 posto.

Naime, kaže Plenković, dok je hrvatski kreditni rejting dva puta smanjivan između 2012. i 2015., ove su godine dvije od tri najveće svjetske rejting agencije – Fitch i S&P – podigle naš kreditni rejting na razinu investicijskog.

Ističe da je time ostvaren još jedan strateški cilj koji je prošle godine najavio, a kako je i uklonjena važna prepreka za privlačenje stranih ulaganja, koja su ključna za daljnji razvoj Hrvatske i za otvaranje novih radnih mjesta.

Kazao je i da su u Vladi svjesni da neiskorištena i zapuštena državna imovina postaje veliki potencijal koji može pridonijeti revitalizaciji gradova i općina i gospodarskom rastu, kao i otvaranju novih radnih mjesta.

Premijer Andrej Plenković najavio da će Vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima, u tri vala povećanja po 2 posto, zbog čega se odgađa smanjenje stope PDV-a za jedan postotni bod koje je bilo planirano od 1. siječnja.

Pohvalio se i povećanjem mirovina. Iako smo bili obećali povećanje mirovina za 5 posto do kraja mandata, već smo ih sada povećali za 12 posto što je dvaput više nego u mandatu prethodnih triju vlada, kazao je.

Premijer Plenković podnoseći izvješće o radu Vlade poručio je kako je njegova Vlada svakog trenutka spremna izaći pred hrvatske birače pa neka birači odluče kome žele povjeriti budućnost Hrvatske i svoje djece kritizirajući pritom prethodnu SDP-ovu Vladu.

Istaknuo je da njegova Vlada u protekle tri godine, unatoč brojnim pokušajima destabilizacije, lažnim optužbama, predano radila na ostvarivanju svih predizbornih obećanja na dobrobit hrvatskih građana i ostvarivala brojna postignuća.

Premijer je ocijenio i kako je u mandatu njegove Vlade postignut značajan napredak u smanjenju broja neriješenih pravosudnih predmeta.  Naglasio je kako su danas ulazak u pravosudnu profesiju, imenovanje pravosudnih dužnosnika, proces donošenja odluka prepušteni isključivo struci, bez sudjelovanja izvršne vlasti i mogućnosti političkog utjecaja.

Kad je riječ o blokiranima, velikom problemu koji je zatekla njegova Vlada, podsjetio je kako je donijet paket zakona za rješavanje tog pitanja, omogućen otpis dugova građanima …, a kao posljedica tih mjera, broj blokiranih građana smanjen je s 325 tisuća u ožujku 2018. na 251 tisuću u kolovozu ove godine, naglasio je Plenković.

Izvješće o radu Vlade Plenković je predstavio je kroz četiri glavne teme, pravna sigurnost, konkurentnije gospodarstvo i ravnomjerniji razvoj, zaštita obitelji, tolerantnog i pravednog društva, te jača i sigurnija Hrvatska u Europi i svijetu.

Zicer
Možda je na to utjecao efekt Grete Thunberg, a možda to što se najveća hrvatska kompanija i naftni div, Ina prvi put isprsila financijski i logistički kako bi podržala inovativne biznise, ali nova generacija najvećega gradskog startup akceleratora, zagrebačkog Startup Factoryja, zelenija je nego ikad. Sedam od 18 startupa koji su ušli u četvrtu generaciju akceleratora koji organizira najveći startup hub u Hrvatskoj, Zicer na Zagrebačkom Velesajmu, povezano je s ekologijom i inovativnim načinima kako se nositi s klimatskim promjenama.

No, ti novi biznisi i poslovno imaju znatan potencijal.

Marko Brkljačić, voditelj startupa Fobip i R&D inženjer s iskustvom u kemijskoj i naftnoj industriji te na projektima humanoidnih robota, predstavio je ugradbene panele koji apsorbiraju ugljični dioksid i metan, a izbacuju kao nusproizvod osnovu za biodizel, kompost, gorivo za energane ili pak stočnu hranu pa čak i dodatak ljudskoj prehrani. Kako neslužbeno doznajemo, za njegovu je inovaciju Ina već pokazala interes.

“Ovdje smo jer želimo napraviti prototip, a za to je potrebna i logistika i kapital što nam Zicer može omogućiti. Sve smo pripremili za taj korak, a u timu se uz mene još nalaze stručnjakinja za industrijsku biologiju i stručnjakinja za klimatske znanosti”, kaže Brkljačić. Dodaje da ga je ugodno iznenadio interes ulagača i tvrtki koje okuplja Zicer.

Neki od njih, navodi, već su s njim kontaktirali da bi se bolje upoznali s njihovim proizvodom. S prototipom je pak u Zicer došao startup Recorr QCQ, koji je razvio uređaj koji omogućuje prediktivnu analizu korozivne zaštite u brodarskoj industriji, građevini i drugim djelatnostima. Sanja Martinez, voditeljica startupa Recorr QCQ i predstojnica Zavoda za elektrokemiju na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije kaže da njihov proizvod može spasiti mostove od rušenja i skupe popravke brodova.

“U nekim industrijama ispitivači koji provjeravaju korozivnu zaštitu čak moraju imati posebne certifikate, a metode i uređaji kojima to rade nisu ni digitalni ni tako sofisticirani, a pogotovo ne omogućuju prediktivnu analitiku važnu za financijsko planiranje održavanja”, kaže Martinez. Prototip ima i startup Urban Osais, koji je razvio pametni kućni vrt u kojem se mogu uzgajati različite biljke, uključujući i one jestive kakve se inače kupuju na tržnici. Vrt kombinira posebno osvjetljenje, aeroponiku i IoT kako bi stvorio i pratio uvjete idealne za rast biljaka.

Startup SEAtonomous razvija dva manja broda-drona, prva takvog tipa u Hrvatskoj, a kojima su glavni zadaci samostalno hranjenje ribe u morskim ribogojilištima kao i skupljanje površinskog smeća na moru, rijekama i jezerima. Uz njih, među “zelenim” startupima u četvrtoj Zicerovoj generaciji još su startup A-SAP, koji autonomno razvija sustav za analizu tuče, ArboSmart koji je razvio cloud aplikaciju za tvrtke koje upravljaju zelenim površinama i Hypergola koja je razvila ekološke nadstrešnice.

Frane Šesnić, direktor Zicera kaže da je Grad Zagreb ove godine za startupe u akceleratoru namijenio milijun kuna investicija, najviše dosad. “Fokus smo ove godine stavili na transfer znanja i tehnologije, a dodatno nam je pomoglo što smo dobili snažnog partnera, Inu”, kaže Šesnić. Marijan Mrkonjić, direktor Novih biznisa Ine naglasio je da najveća kompanija u Hrvatskoj želi na drugačiji način sagledati probleme s kojima se suočava u poslovanju.

“Ini ovo daje priliku da upozna i vidi što se događa na tržištu, a prvi utisci iz Zicera su nam jako dobri”, kaže Mrkonjić. Mirka Jozić, pročelnica za gospodarstvo u Gradu Zagrebu kaže da je milijun kuna financiranja za najbolje startupe iskorak. “Nastavit ćemo raditi na poboljšanju financiranja”, zaključuje Jozić, a donosi Poslovni dnevnik.

Restrukturiranje
Kutinska Petrokemija ima dvije nove tvrtke, Tvornicu paleta Kutina i Tvornicu gline Kutina. Najave njihova osnivanja stigle su još proljetos, u okviru programa restrukturiranja koji je uslijedio nakon prošlogodišnjih vlasničkih promjena i ulaska Ine i PPD-a.

U dvije nove tvrtke izdvojeni su postojeći proizvodni kapaciteti koji, kako to pojašnjavaju iz Petrokemije, ne predstavljaju primarnu djelatnost kompanije. Proizvodnja paleta kojom je Petrokemija nastojala sama osigurati potrebnu ambalažu tek dijelom pokriva njezine potrebe, što znači da ima potencijala za razvoj tog poslovnog segmenta nakon “osamostaljenja”. Zadatak da se ova dva Petrokemijina sustava ozbiljno preslože i pokrenu dobili su Saša Srnec, koji je imenovan za direktora Tvornice gline, te Josip Nešticki koji je zadužen za upravljanje Tvornicom paleta.

Iz Kutine se čuje kako je plan izdvajanja ove dvije tvrtke, u koje je prešlo 60-ak zaposlenih iz matice, potpuno usuglašen sa sindikatima, te obuhvaća primjenu prava iz kolektivnog ugovora i na njih. Zahvaljujući tomu izostaju i reakcije radnika koje su se u ovom kutinskom proizvođaču redovito vezale uz osjetljive poslovne odluke u prethodnim godinama, dok je tvrtka bila u većinskom državnom vlasništvu. Prihodi kojima su ova dva proizvodna sustava dosad sudjelovala u ukupnim prihodima grupacije simbolični su, na razini ispod 1 posto.

Temeljni kapital Tvornice gline je, inače, bez provođenja revizije, gotovo 35 milijuna kuna, od čega je u nekretninama uneseno 26 milijuna kuna, a u opremi nešto manje od 9 milijuna. U Tvornicu paleta Petrokemija je unijela 5,7 milijuna kuna, najviše u nekretninama, 4,2 milijuna kuna.

Detaljnijih informacija o tome hoće li njezine tvrtke-kćeri ubuduće više biti usmjerene na poslovanje na tržištu ili će ostati i dalje primarno vezane uz Petrokemiju, jučer iz uprave nije bilo. Iako to zasad nije tema na dnevnom redu, iz kompanijskih krugova ne isključuju mogućnost da se u perspektivi, kada se utvrdi njihovu komercijalnu vrijednost, ove dvije tvrtke ponudi i na prodaju, piše Poslovni dnevnik.

Foto: Vecernji list

ZSE
Kvalitetno korporativno upravljanje podrazumijeva veću transparentnost i bolji odnos prema ulagačima, a time određuje i kvalitetu domaćeg tržišta kapitala, istaknuto je u utorak na konferenciji “Kvaliteta korporativnog upravljanja” na kojoj su čelnici Zagrebačke burze (ZSE) i Hanfe potpisali Kodeks korporativnog upravljanja.

Konferenciju su organizirali Hanza Media i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), dok su novi Kodeks korporativnog upravljanja potpisali predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman i predsjednica Uprave ZSE Ivana Gažić.

Žigman je kazao da je ključno pitanje koje se odnosi na dobro korporativno upravljanje objavljivanje podataka, koje može pomoći u donošenju informiranih odluka i boljem upravljanju rizicima. Napominje da smo svjedoci niskog prometa na Zagrebačkoj burzi, ponajviše zbog određenog nepovjerenja, a nakon niza nepovoljnih događaja do 2017. godine, koji su ostavili dubok trag na investitorima.

Žigman ističe da je jedna od misija Hanfe vraćanje povjerenja u hrvatsko tržište kapitala, a smatra da nedavno povećanje prometa pokazuje da ima prostora za rast. Vjeruje da će ova godina na burzi biti bolja od prethodne. Usporedbe radi, promet na burzi je u 2018. iznosio 2,1 milijardu kuna, dok je 2009. dosezao 7,4 milijarde kuna, a u prvih devet mjeseci ove godine iznosi dvije milijarde kuna.

Kaže da pravilnici koji proizlaze iz novog zakona o tržištu kapitala donose značajna poboljšanja, čineći poslovanja tvrtki transparentnijim i jačajući njihovu odgovornost. Točno objavljivanje financijskih pokazatelja apostrofira kao prvo načelo regulacije, a kaže da taj segment Hanfa nadzire novim zakonom, dok daljnji korak predstavlja upravo današnje potpisivanje kodeksa korporativnog upravljanja.

Novi kodeks korporativnog upravljanja, osuvremenjenu verziju iz 2010. godine, izradili su stručnjaci potpomognuti Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) te ZSE i Hanfa. On postavlja standarde upravljanja i transparentnosti poslovanja dioničkih društava čije su dionice uvrštene na uređeno tržište ZSE-a. Žigman kaže da se od poduzetnika izlistanih na burzi očekuje da budu javni u svojem poslovanju, a kodeks je jedan od načina da pokažu kakvo su korporativno upravljanje uspostavili.

Tako novi kodeks ima za cilj odgovoriti investitorima na niz važnih pitanja, poput toga kako funkcionira menadžment, koje su dužnosti članova uprave i nadzornog odbora, kako se ti članovi imenuju, kako ta tijela općenito funkcioniraju, a tu su i pitanja upravljanja rizicima, transparentnosti te društvene odgovornosti.

Kodeks će se već primjenjivati na ovogodišnje poslovanje, a prvi izvještaji sukladni njegovim odredbama bit će sastavljeni iduće godine. Plan je da se od iduće godine uspostavi tradicija nagrađivanja kompanija s najbolje ispunjenim kriterijima iz kodeksa, najavio je Žigman.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da korporativno upravljanje podrazumijeva veću transparentnost i kvalitetnije upravljanje, a time i bolji odnos prema ulagačima, niži trošak i niže rizike, a u konačnici predstavlja i preduvjet za daljnji rast i razvitak svake kompanije, kao i njen doprinos ukupnom gospodarskom razvoju.

Pozdravio je potpisivanje Kodeksa između Hanfe i ZSE-a, navevši da su i na razini Vlade poduzeli određene korake oko unaprjeđenja korporativnog upravljanja. Tako je Vlada krajem 2017. donijela Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima RH ima dionice ili udjele, a koji se u ovom trenutku još samo preporuča, no Marić se nada da će njegova primjena postati obvezatna.

Davor Božinović
Potpredsjednik Vlade Davor Božinović poručio je u ponedjeljak, komentirajući zahtjeve za povećanjem plaća prosvjetnim radnicima, da su Vlada i HDZ, kao vodeća stranka vladajuće većine, spremni na sve političke izazove, pa i na mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora.

Božinović je to izjavio na Policijskoj akademiji odgovarajući na pitanja novinara o inzistiranju HNS-a na povećanju plaća prosvjetara i poruci čelnika Stranke rada i solidarnosti, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da Vlada treba povećati plaće prosvjetara ili neće biti Vlade.

Novinari su ga pitali kakva je budućnost Vlade s obzirom na to da dva partnera u vladajućoj većini javno idu protiv Vladinih odluka i postavljaju zahtjeve premijeru Andreju Plenkoviću, na što je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova ustvrdio da ova Vlada, “za razliku od vlada koje smo naslijedili”, bilježi pozitivne trendove.

Na upit smatra li da Vlada može opstati “uz sve ove ucjene”, Božinović ponavlja kako Vlada ima svoj put i “ide tim putem”. “Ako se bilo što ispriječi na tom putu, mi kao vladajuća stranka, nositelj koalicije, sigurno smo spremni na svaki politički izazov”, poručio je Božinović.

Na primjedbu novinara kako se i u samom HDZ-u mogu čuti ocjene da bi se, s obzirom na takve ucjene, trebalo ići na prijevremene izbore, ali da Plenković nema dovoljno hrabrosti “da to prelomi”, Božinović odgovara kako je to apsolutno netočno.

Istaknuo je kako je MUP kroz interne preraspodjele podigao plaće određenim kategorijama policijskih službenika, bez da je povećan proračun Ministarstva.

Upitan znači li to da ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak poručuje “imate to što imate u ministarstvu, negdje spustite, negdje povisite”, Božinović je dogovorio da ne može govoriti o drugim ministarstvima jer nije upoznat s njihovim mogućnostima te ponovio na koji način je MUP podigao plaće dijelu svojih zaposlenih.

America Made Easy
Vizni režim i dvostruko oporezivanja otežavaju hrvatskim poduzetnicima pokretanje poslovanja u SAD-u, ali i američka ulaganja u Hrvatskoj te bi bilo dobro te probleme što prije riješiti, rečeno je u utorak na seminaru ‘America Made Easy’ u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Američke gospodarske komore u Hrvatskoj i Avitus grupe.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Ivan Barbarić rekao je da postoje dvije velike prepreke za hrvatske poduzetnike u SAD-u, a to su vizni režim i dvostruko oporezivanje. “Nadam se da će se u idućim godinama ispuniti zahtjev za ukidanjem viza. Što se tiče dvostrukog oporezivanja, Hrvatska je zapravo jedina članica EU koja nije potpisala sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (s SAD-om)”, rekao je Barbarić dodajući da dvostruko oporezivanja izravno negativno utječe ne samo na hrvatske tvrtke, već i na američka ulaganja u Hrvatsku.

Kazao je kako problem najviše osjećaju hrvatski poduzetnici u IT sektoru – proizvođači videoigara, kojima se prihod zbog dvostrukog oporezivanja smanjuje za 30 posto, što ih čini manje konkurentnima na američkom tržištu.

Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst rekao je da američka Vlada ima poseban tim koji priprema sporazume o ukidanju dvostrukog oporezivanja sa zemljama diljem svijeta, pa tako i Hrvatskom. “Naša administracija je u prvom redu usmjerena na velike zemlje, ali mi sustavno nastojimo potaknuti naše ministarstvo financija da Hrvatsku pomakne na listi prioriteta. Dobro je što sporazum s Hrvatskom ne zahtijeva nekakve posebne pripreme, već se može temeljiti na dogovorima s drugim zemljama članicama EU. Što se viza tiče, Hrvatska treba pasti ispod 3 posto odbijenih zahtjeva, a trenutno ste vrlo blizu te brojke i mislim da je samo pitanje vremena kad će se ukinuti, možda već do kraja 2020”, poručio je Kohorst.

Uputio je poduzetnike na program Select USA koji je američka administracija pokrenula za strane poduzetnike i ulagače. “SAD je vrlo konkurentno i složeno tržište. Često je potrebna pomoć kako biste mogli tamo poslovati, a strancima je teško odrediti gdje i kako započeti posao”, rekao je Kohorst objašnjavajući da je to razlog zašto je američka vlada pokrenula taj program 2011. godine.

Vrijednost hrvatske trgovinske razmjene s SAD-om prošle godine iznosila je 620 milijuna dolara, od čega se više od 400 milijuna odnosi na hrvatski izvoz u SAD. U prvoj polovici ove godine hrvatski izvoz u SAD porastao je za 25 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U Hrvatskoj posluje otprilike 200 franšiza, od čega je svega 12 posto domaćih, po čemu smo na posljednjem mjestu u svijetu pa je krajnje vrijeme da se taj profitabilni poslovni model prepozna kao poslovni model u zemlji te kao način internacionalizacije poslovanja, istaknuto je u utorak na prvom forumu franšiza.

Forum u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i njezine Zajednice franšiznog poslovanja okupio je oko 200 sudionika – zainteresiranih za tu vrstu poslovanja i tvrtki koje na hrvatskom tržištu već posluju po franšiznom modelu u različitim gospodarskim granama (trgovina, posredovanje u prometu nekretninama, marketing, turizam i ugostiteljstvo i drugima).

Franšizni forumi se u Hrvatskoj organiziraju zadnjih 14 godina, no kako je prije nekoliko godina pri HGK pokrenuta strukovna zajednica, ovo je prvi forum pod okriljem HGK i prvi koji je okupio tako veliki broj sudionika, uključujući i predstavnike banaka poput HPB-a i HBOR-a kako bi se bolje upoznali s mogućnostima kreditiranja tog poslovanja, čemu banke u Hrvatskoj do sada baš nisu bile sklone, kazala je dopredsjednica te Zajednice i predsjednica Udruge za franšizno poslovanje u Hrvatskoj Ljiljana Kukec.

Kukec je kazala da je otprilike 200 franšiza u Hrvatskoj ima oko tisuću prodajnih mjesta te da ta poslovanja imaju oko 17 tisuća zaposlenih.

Po ocjeni potpredsjednika HGK Josipa Zahera, franšiza bi u Hrvatskoj moglo biti puno više, navevši da odnedavno postoji mogućnost da se putem HZZ-a uzeta sredstva za samozapošljavanje mogu koristiti i za ulazak u franšizno poslovanje.