Hrvatska

Upotreba 3D printera revolucionirala je brojne grane modernog društva na način koji je bio gotovo nezamisliv prije samo dvadesetak godina. Upotreba ovakvih uređaja u medicini je u potpunosti promijenila živote hiljada ljudi, svemirska industrija je dobila nove mogućnosti, izrada mašina je na visokom nivou, a čak i obični ljudi mogu svoje maštarije pretočiti u stvarnost uz relativno mala ulaganja.

Međutim, razvoj ove tehnologije dovodi i do niza opasnosti, a ponajbolji pokazatelj toga je vijest da je američki sudac blokirao objavu uputa koje korisnicima omogućuju trodimenzionalni ispis vatrenog oružja.

Piše: Mario Pejović/Al Jazeera Balkans

Tokom samo jednog vikenda više od 10.000 ljudi skinulo je upute za jurišne puške AR-15, iste one kojom je izvršena većina masovnih pucnjava u SAD-u. A unatoč zabranama, ono što se jednom pojavi na internetu, zauvijek ostaje na internetu.

Ovakve vijesti i svakodnevni razvoj tehnologija 3D printera izaziva zabrinutost da bi oružane i terorističke grupe, ali i kriminalci, mogli u svom domu “printati” vatreno oružje koje bi zloupotrebljavali. Odnosno, svako sa dovoljno novca i pristupom internetu bi teoretski mogao praviti opasno oružje.

Denis Avdagić, sigurnosni analitičar navodi da je pitanje koliko dostupnost uopće oružja utječe na javnu sigurnost je jedno od stalno debatiranih tema koje dijele javnost. Oružje iz domene “uradi sam” također izaziva interes i jasno izražavanje stavova širom svijeta, a posebno u Americi gdje postoje i lobističke grupe koje javno promiču teme “pro et contra” u pitanjima prava na oružje.

Što se SAD-a tiče, oružje je u brojnim tamošnjim saveznim državama relativno lako nabaviti, tako da postojanje nacrta za 3D printanje u prvom trenutku neće posebno promijeniti sigurnosnu situaciju. “Međutim, naravno da će s vremenom to predstavljati sve veći izazov i tamo ali i drugdje. Mnogi misle kako samo 3D printanje oružja nije opasnost jer ne znaju da je isto moguće i u pogledu streljiva. Zbog toga je pitanje samo vremena kada će i teroristi pokušavati na taj način pribaviti oružje za napade”, kaže Avdagić.

On dodaje da kako će 3D tehnologija bivati sve kvalitetnija, jednostavnija, dostupnija i povoljnija tako će i njena uloga u javnoj sigurnosti biti sve veća.

Ono što je dobra vijest za građane jeste da se sigurnosni sektor stalno prilagođava novim izazovima, posebno onima koji dolaze iz sfere sve veće digitalizacije društva. S vremenom će se sve više zakonski regulirati to područje i na taj način davati nove ovlasti sigurnosnim službama, što će im omogući da se nose s izazovima “proizvodnje” oružja u vlastitom domu. “Stari izazovi nestaju, novi se javljaju, društvo i svijet jednostavno idu dalje s modernizacijom, i mijenja se u tome ukupno, u svakom segmentu, od onih malignih skupina pa do državnih struktura. Opasnosti neće nestati ali ne ulazimo u neko novo vrijeme velike nesigurnosti”, smatra sigurnosni stručnjak.

Kako se barem kriminalne i oružane grupe iz regije trude koliko toliko držati korak sa svijetom, upitno je da li će se jednog dana “printano” oružje pojaviti i na našim ulicama. Avdagić podsjeća da je raspad bivše države i ratno vrijeme koje je uslijedilo ostavilo iza sebe dosta neprijavljenog i nelegalnog oružja, zbog čega je kriminalnim grupama zasad jednostavnije pronaći i doći do klasičnog, industrijskog naoružanja. Međutim, dodaje, prije ili kasnije će 3D printano oružje pojaviti i u ovom dijelu Evrope.

Sigurnosni analitičar Avdagić kaže da iako je lično sklon kvalitetnoj regulaciji držanja i nošenja oružja, smatra da treba naglasiti i kako teza koju često zagovaraju oni koji misle suprotno, kako ljudi ubijaju, a ne oružje, svakako drži vodu.

“Posebno to stoji kad napravimo pregled brojnih recentnih terorističkih napada koji su se izvodili automobilima, kamionima ili hladnim oružjem. Teroristi se obično vode načelom nanošenja što više štete uz što manju mogućnost otkrivanja plana za takav cilj pa veća dostupnost bilo čega čime se šteta može nanositi predstavlja i novi ili povećani izazov”, navodi on, a donosi Al Jazeera Balkans.

Ministar Krstičević, slažu se gotovo svi analitičari, posvetio se vraćanju ugleda i digniteta Hrvatske vojske i hrvatskih vojnika, ali nije zanemario ni njihovu opremljenost. Nabava vojnih zrakoplova F-16 iz Izraela točka je na i njegova dosadašnjeg mandata, koja nadmašuje sam vojni kontekst nabave i treba ju promatrati u daleko širem političkom i geopolitičkom kontekstu.
“Ministar Damir Krstičević nije dobar ministar, on je izvrstan ministar, a ta se izvrsnost iskazuje u različitim aspektima ministrova rada. Ne možemo reći da je Krstičević taj koji je preokrenuo trend proračunskog zapostavljanja vojske, samo zato što je to bilo napravljeno u mandatu njegova prethodnika Josipa Buljevića, ali Krstičević je osnažio taj preokret. Nacionalna ili domovinska sigurnost više nisu na začelju, kad se planira državni proračun, a Ministarstvo je s povećanim budžetom započelo vrlo ambicioznu reformu oružanih snaga”, izjavio je za portal Direktno politički analitičar Davor Gjenero
.

“Kad ste članica NATO saveza, onda ministar obrane preuzima i neke tradicionalne funkcije ministra vanjskih poslova, ali i ministra gospodarstva. Davor Božinović bio je prvi naš ministar obrane koji je počeo ozbiljno raditi na povezivanju oružanih snaga s domaćom industrijom i tako pomagati domaćoj, ne samo industriji naoružanja, proboj prema NATO tenderima. U tome su Krstičević i njegovi suradnici izrazito uspješni. Da nije napravio ništa drugo osim strateškog partnerstva s Izraelom, Krstičevića bismo mogli smatrati uspješnim na međunarodnom, vojno-diplomatskom parteru. Znamo, međutim, da je u njegovu mandatu znatno ojačan rejting Hrvatske u odnosima s SAD.

U ustavno-pravnom smislu, položaj ministra obrane posebno je osjetljiv, jer on je istovremeno član vladinog kabineta, ali odgovoran i Predsjedniku (Predsjednici) Republike. I u tom aspektu Krstičević se pokazao odličnim ministrom, tako da nije uočen niti jedan strukturni problem u odnosima Predsjednice i Vlade, kad je riječ o domovinskoj sigurnosti, Oružanim snagama ili Ministarstvu obrane”, naglašava Gjenero.

“Svoj politički karakter Krstičević je najbolje pokazao lani, kad je nakon primjedaba na djelovanje vojske, koje nisu bile opravdane, odlučno stavio na stol svoju ostavku. Pokazao je kako brani svoje suradnike i da ne dozvoljava njihovu neopravdanu kritiku. Jasno je kako je Krstičević jedan od onih političara koji svoj mandat doživljavaju kao poziv. Zato je i mogao tako dobro odabrati suradnike, jer ih nije birao prema kriterijima koji nemaju veze sa strukom, zato tako čvrsto štiti njihov rad, zato je spreman povući se kad nema potporu, prije svega proračunsku, za ono što želi napraviti u sektoru domovinske sigurnosti”, zaključio je Gjenero za Direktno.hr.

EU je sufinancirala ili se obvezala sufinancirati projekte infrastrukture za uvoz LNG-a u vrijednosti više od 638 milijuna eura, među kojima je i LNG-terminal na Krku, a osobito bitnim se čine i novi uvozni kapaciteti u Poljskoj i Grčkoj.
Osim postojećih 150 milijardi kubičnih metara slobodnog kapaciteta u EU, EU podupire 14 projekata terminala koji će povećati kapacitete za još 15 milijardi m3 do 2021. godine, a koji bi se mogli koristiti za uvoz ukapljenog prirodnog plina iz SAD, ako su tržišni uvjeti budu u redu i cijene konkurentne. Trenutno su u izgradnji dva terminala u Španjolskoj i jedan u Grčkoj, a šest ih je na PCI listi projekata od zajedničkog interesa, među njima i krčki LNG-rpojekt.

Od prve isporuke u travnju 2016. Europa je iz SAD-a uvezla 2,8 milijarde m3 ukapljenog plina, što je lani činilo 10% izvoza ukapljenog plina iz SAD-a. Američki predsjednik Trump i europski čelnik Canete krajem srpnja dogovorili su povećanje izvoza. Trenutačno, američko zakonodavstvo i dalje zahtijeva prethodno odobrenje regulatora za izvoz LNG-a u Europu. Ova ograničenja trebaju biti riješena, na čemu će raditi posebna radna skupina EK i SAD-a.

Globalno tržište ukapljenog prirodnog plina postaje sve fluidnije i konkurentnije. Od 2017. do 2023. godine očekuje se rast svjetske trgovine ukapljenim plinom za više od 100 milijardi kubičnih metara, s 391 na 505 milijarde m3 . Međunarodna energetska agencija očekuje da će uvoz ukapljenog prirodnog plina u Europu porasti za skoro 20% do 2040. godine u usporedbi s razinama iz 2016. godine.

 Grupa Agrokor je u prvih šest mjeseci ove godine poslovala s operativnom dobiti od 729,7 milijuna kuna, što je za 44,2 milijuna ili 6,4 posto više od plana, podaci su iz najnovijeg mjesečnog izvješća izvanredne uprave, iz koje ključnim izdvajaju kontinuirano snižavanje operativnih troškova i poboljšanje efikasnosti.
“Ključno obilježje polugodišnjeg poslovanja 16 kompanija uključenih u mjesečno izvješće je kontinuirano snižavanje operativnih troškova i poboljšanje efikasnosti”, ističe se 16. mjesečnom izvješću izvanredne uprave, za razdoblje od 11. srpnja do 10. kolovoza, objavljenom u ponedjeljak.

Poslovna grupa maloprodaje i veleprodaje, koja obuhvaća četiri tvrtke, u prvih šest mjeseci 2018. ostvarila je 6,1 milijardu kuna prihoda te 70,2 milijuna kuna operativne dobiti (EBITDA), što je 32,6 milijuna kuna više od plana.

“Sve tvrtke u toj poslovnoj skupini imaju niže operativne troškove od planiranih. Zbog nižih operativnih troškova te boljih komercijalnih uvjeta od planiranih ostvarena EBITDA na razini te poslovne grupe nastavlja pozitivnim trendom te je i ovaj mjesec, kao i u kumulativu godine iznad plana”, ističe izvanredna uprava.

Pritom je prihod Konzuma, najveće tvrtke u tom sektoru, iznosio 4,1 milijardu kuna, 3,1 posto više od plana, dok je EBITDA u šestomjesečnom razdoblju dosegla 103,5 milijuna kuna, odnosno 63,3 milijuna kuna više od plana.

Poslovna grupa prehrana uključuje devet kompanija, a u lipnju je također nastavila trend ostvarenja boljih operativnih rezultata od plana. Prihodi na razini te poslovne grupe dosegnuli su u prvom polugodištu 3,8 milijardi kuna, dok je EBITDA bila gotovo 585 milijuna kuna. “Poslovna grupa prehrana u lipnju nastavlja trend ostvarenja boljih operativnih rezultata (EBITDA) od plana, unatoč neznatnom padu prihoda od prodaje uzrokovanim nepovoljnim vremenskim prilikama, koji su rezultat programa provođenja kontrole troškova”, ocjenjuje se u izvješću.

U tom sektoru, najveće prihode u prvih šest mjeseci ostvario je PIK Vrbovec, 831 milijun kuna, uz EBITDA od 68,9 milijuna kuna. Po prihodu slijedi Jamnica, s ostvarenih 587 milijuna kuna, uz operativnu dobit od 132,7 milijuna kuna, te Ledo, s prihodom od 555 milijuna kuna i operativnom odbiti od 114,4 milijuna kuna.

Poslovna grupa poljoprivreda u istom je razdoblju zabilježila 991 milijun kuna prihoda te operativnu dobit od 74,6 milijuna kuna. U toj grupi najveći prihod imalo je Belje, 572 milijuna kuna, dok mu je operativna dobit bila 56,3 milijuna kuna.

Izvanredna uprava u izvješću, između ostalog, navodi da nakon izglasavanja nagodbe, Visoki trgovački sud rješava žalbe po rješenju o njezinoj potvrdi. “Po pravomoćnosti nagodbe, započet će se s njezinom implementacijom, čije je planirano trajanje između tri i šest mjeseci. Sve kompanije u sustavu, uz organizaciju i kontrolu od strane izvanredne uprave, započele su s pripremama za taj tehnički vrlo zahtjevan proces koji će, prema zadnjim procjenama, imati više od 100.000 koraka”, kaže se u izvješću.

Po podacima iz izvješća o troškovima izvanredne uprave i poslovanja Agrokora d.d. (koji su iskazani bez PDV-a), ukupan trošak savjetnika u svibnju je iznosio 40,67 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na svibanj kada su iznosili 110,56 milijuna kuna.

Kako se objašnjava, najveći doprinos ukupnom smanjenju operativnih troškova za lipanj, u visini od 65 milijuna kuna, dolazi od smanjenja pravnih troškova za gotovo 63 milijuna kuna te financijskih konzultanata, za 14 milijuna kuna.

Od ulaska izvanredne uprave u Agrokor, odnosno 10. travnja 2017. do kraja lipnja ove godine, ukupni su troškovi Agrokora d.d., što uključuje i naknade povjereniku te plaće i nagrade zaposlenima, potom troškove savjetnika, revizorske i porezne usluge te režijske troškove i sl., iznosili 817 milijun kuna. Od toga se najveći dio, 495 milijuna kuna, odnosi na troškove savjetnika u tom razdoblju.

Direktor Centra Simon Wiesenthal iz Jeruzalema Efraim Zuroff nazvao je u ponedjeljak u beogradskom tisku sudjelovanje zrakopolova izraelskih snaga tijekom nedavne obljetnice Oluje u Kninu lošom porukom i ocijenio kako Izrael ne treba na taj način biti uključen u politiku na Balkanu.
Nije dobra poruka kada zrakopolovi zrakoplovstva izraelskih snaga sudjeluju u događaju iz prošlosti u kojem su protjerane stotine tisuća ljudi iz svojih domova. Ne trebamo biti na taj način uključeni u takvu politiku na Balkanu, poglavito imajući na umu da do ove godine nijedna inozemna vlada nije sudjelovala na tim događajima u Hrvatskoj”, izjavio je Zuroff u intervju Večernjim novostima.

Na službeno objašnjenje Tel Aviva da su zrakoplovi letjeli u okviru vojne suradnje Hrvatske i Izraela, Zuroff je podsjetio na komercijalni ugovor o kupnji zrakopolova, rekavši kako nema nikakvih saznanja o sporazumima koji su u svezi s vojnom ili strateškom suradnjom između Izraela i Hrvatske. “Znam samo da postoji dogovor o prodaji 12 zrakoplova F-16 Hrvatskoj. Ne mogu vjerovati, niti prihvatiti da sudjelovanje na obilježavanju operacije ‘Oluja’ ima veze s vojnom i strateškom suradnjom, niti bi to trebalo imati veze”, ocijenio je Zuroff.

On se nada da sudjelovanje izraelskih dužnosnika na skupu u Kninu neće poremetiti dobre odnose Srbije i Izraela. Na podsjećanje da su, osim predstavnika Izraela, u Kninu nazočili i dužnosnici SAD te na pitanje: “Je li to signal da se Europa i svijet spremaju oprostiti Hrvatskoj Oluju?”, Zurof je odgovorio da “u ovom trenutku to tako izgleda”. “Ali nadam se da se to ipak neće dogoditi. Ne bi se ni trebalo, niti smjelo to dogoditi”.

Komentirajući odnos prema ustaštvu i zločinima NDH u današnjoj Hrvatskoj, Zuroff kaže kako je to “pitanje za aktualne hrvatske vođe, a posebno predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović”. “Mnogi ljudi u Hrvatskoj su nedvosmisleno antifašisti, ali problem je što i dalje ima mnogo Hrvata koji pozitivno gledaju na ustaštvo”, ocijenio je Zuroff.

On je sugerirao da treba snimiti film o Jasenovcu i ustaškim zločinima, objašnjavajući zašto u svjetskoj historiografiji nema puno podataka o razmjerama ustaških zlodjela u tom logoru. “O koncentracijskom logoru Jasenovac treba snimiti film za široke mase, jer ljudi na Zapadu nisu čak imali priliku ni mnogo pročitati o događajima u Jasenovcu u vrijeme NDH. Problem predstavlja i to što su taj logor oslobodili jugoslavenski partizani, a ne saveznički vojnici, sve žrtve bile su iz Jugoslavije i većina sjećanja preživjelih, kao i sva istraživanja, bila su tada na srpskohrvatskom jeziku, a gotovo ih i nema na engleskom jeziku”, rekao je ovaj izraelski lovac na naciste.

On je ukazao i na neslaganje između Srba i Hrvata o broju žrtava, naglasivši kako to “ljudima izvan Balkana dodatno otežava pokušaj da spoznaju obujam jasenovačkih zločina”. Zuroff je rekao i da su Austrija i Njemačka dvije zemlje u kojima se i danas uglavnom kriju nacistički zločinci iz Drugog svjetskog rata, te da je Njemačka “jedina zemlja koja još naporno radi na kaznenom gonjenju nacističkih ratnih zločinaca”.

Hrvatski logoraši podnijeli su veliku žrtvu za slobodu Hrvatske i trebamo ih maksimalno podržavati u njihovim zahtjevima za odštetom, rekao je u ponedjeljak u Kninu saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač, poručivši kako će Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o priključenju Europskoj uniji.
“Logoraši, oni koji su bili zatočeni u srpskim koncentracijskim logorima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske, znači u Srbiji, imaju pravo na odštetu i na temelju međunarodnog prava, ali i na temelju srpskog pregovaračkog okvira o priključenju Europskoj uniji”, rekao je Kovač, koji je u Kninu nazočio obilježavanju Dana logoraša kao izaslanik Hrvatskog sabora.

“Naše predstavnike logoraša na tom planu treba maksimalno podržavati. Oni su podnijeli veliku žrtvu za slobodu Hrvatske, ali ne samo za slobodu Hrvatske, nego i za pobjedu nad zlom, a to je bio velikosrpski miloševićevski režim, koji je bio fašizam, i Hrvatska je taj fašizam, koji je univerzalno zlo, porazila”, rekao je Kovač.

Na novinarski komentar kako Srbija za sada ne pokazuje sluh prema zahtjevima hrvatskih logoraša za odštetom, Kovač je istaknuo da će Srbija morati riješiti pitanje odštete za hrvatske logoraše, za što “postoji utemeljenje u medunarodnom pravu, ali i u pregovaračkom okviru Srbije kad je riječ o priključenju Europskoj uniji”.

 Hrvatska, Mađarska i Litva diskriminiraju inozemne operatere plinovoda, utvrdio je panel Svjetske trgovinske organizacije (WTO), prihvativši time dio ruskih prigovora na propise Europske unije o tržištu plina.
Rusija je pokrenula spor pred WTO-om 2014. godine, tvrdeći da europski propisi u sklopu “Trećeg energetskog paketa” i energetska politika EU-a u cjelini nepošteno ograničavaju i diskriminiraju ruskog proizvođača plina Gazprom.

EU je usvojio paket reformi 2009. godine kako bi pospješio integraciju europskog energetskog tržišta i paralelno potaknuo jačanje konkurencije.

Prema ruskoj je tužbi EU zahtjevom o odvajanju sustava prijenosa plina od proizvodnje i opskrbe prekršio propise WTO-a, de facto onemogućujući Gazpromu vlasništvo nad plinovodima kojima je isporučivao plin na europko tržište, Ujedno je Bruxelles osigurao povlašteni položaj dobavljačima ukapljenog prirodnog plina (LNG) i proizvođačima-operaterima plinovoda koji nisu obuhvaćeni definicijom “prijenosa” plina, izuzimajući ih od obveze odvajanja poslovanja, tvrdila je Moskva.

Panel arbitara WTO-a odbacio je te točke tužbe ali je prihvatio ruski prigovor na izuzeće njemačkog cjevovoda OPAL-a, odobreno pod uvjetom da Gazpromove pošiljke ne premaše 50 posto plina koji se isporučuje tim plinovodom, pokazuje presuda objavljena u petak.

Gazprom može prekoračiti taj limit samo ako godišnje konkurentskim dobavljačima na češkom tržištu proda tri milijarde prostornih metara plina po fiksnoj cijeni. Panel WTO-a prihvatio je također prigovor Rusije prema kojoj su Hrvatska, Mađarska i Litva zauzele diskriminatoran stav prema Rusiji zahtjevom o procjeni sigurnosti opskrbe koji moraju ispuniti samo inozemni operateri cjevovoda.

U Bruxellesu su presudu WTO-a ocijenili važnim pozitivnim ishodom koji utvrđuje temeljne elemente Trećeg energetskog paketa, “Komisija će sada detaljno analizirati presudu, posebno dio spornih pitanja u kojima usklađenost energetske politike EU-a s propisima WTO-a još nije priznata”, navodi se u priopćenju EK.

U ruskom ministarstvu gospodarstva ističu da će dio presude kojim su usvojeni ruski prigovori pomoći poboljšati pristup ruskog plina europskom tržištu i osigurati ravnopravan tretman operatera plinovoda. “To je pozitivan presedan koji omogućuje promjenu propisa koji su kreirali prepreke za ruske dobavljače na tržištu EU-a, kako u zakonima EU-a tako i u zakonima pojedinih zemalja-članica”, naglašavaju u ruskom ministarstvu.

Iz Gazproma su priopćili da su od samog početka tvrdili da europska energetska politika mora uzeti u obzir interese dobavljača plina, pa su zadovoljni točkama presude kojima su usvojeni ruski prigovori. Rok za žalbe na presudu iznosi 60 dana.

Ukupan broj zaposlenih u industriji u lipnju je u usporedbi sa svibnjem manji za 0,1 posto, a u usporedbi s lipnjom 2017. manji je za 1,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Podaci o kretanju zaposlenosti u industriji u lipnju u odnosu na svibanj razvrstani po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuju najveći rast zaposlenosti u popravku i instaliranju strojeva i opreme, za 1,9 posto, te proizvodnji pića, za 1,6 posto.

Istodobno je indeks zaposlenosti najviše pao u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 14,3 posto. Godišnja usporedba pokazuje najveći rast zaposlenosti u lipnju u odnosu na isti lanjski mjesec u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 22,1 posto, proizvodnji metala, za 6,4 posto, te proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, za 5,1 posto.

Najveći pad zaposlenosti zabilježen je, pak, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, za 13 posto Ukupna proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do lipnja 2018. u usporedbi s istim razdobljem 2017. veća je za 1,2 posto, pokazuju podaci DZS-a.

U Mitan Marini kod Novog Vinodolskog, TIFON je svečano otvorio prodajno mjesto namijenjeno najzahtjevnijim nautičkim klijentima, ali i svim ostalim ljubiteljima kvalitetnog goriva i poslastica iz FRESH CORNERA.
Otvaranje ovog prodajnog mjesta, koje će klijente usluživati od 7 do 21 sati, dio je Tifonove strategije planiranja i investiranja u najvišu kvalitetu proizvoda i u najviše standarde uvježbanosti osoblja. >

-Naša najveća nagrada je zadovoljan korisnik. U ovom je trenutku naglasak na širenju u Istri, Kvarneru i Dalmaciji, gdje smo dosad bili manje prisutni. Lokacija je odabrana zbog ključnog položaja Kvarnera za hrvatski turizam jer se Novi Vinodolski nalazi na važnom raskrižju pomorskih, cestovnih i zrakoplovnih komunikacija. 

Nautički će turizam u budućnosti biti još važniji, pa s pogledom prema sve boljim sezonama investiramo u ovo premijerno prodajno mjesto. Vrlo je važno da je dubina gaza i manevarska obala dovoljna da prihvati i velike brodove – megajahte, pa se Tifon ovim prodajnim mjestom obraća najzahtjevnijim svjetskim kupcima, istaknuo je Siniša Komnenović, predsjednik Uprave Tifona

Mitan marina smještena je na obali Vinodolskog kanala, na pragu Kvarnera. Pred njom je niz jadranskih otoka. Obala Krka udaljena je oko četiri nautičke milje. Novi Vinodolski, zahvaljujući svom položaju, na dohvat je ruke stanovnicima središnjeg dijela Europe, Hrvatske i Slovenije s kojima je povezan autoputovima. Beč je udaljen 560 km, Budimpešta 550 km, Muenchen 590 km, a tu su i zračne luke – Rijeka na otoku Krku, udaljena 30 km i zračna luka Zagreb udaljena 185 km. Karakteristike novootvorenoga prodajnog mjesta omogućavaju brzo utakanje goriva odnosno minimalan gubitak vremena, kao i mogućnost istovremenog korištenja dodatnih sadržaja koje prodajno mjesto nudi.

Dobro smo analizirali postojeću situaciju i zaključili smo da na ovom prostoru itekako ima mjesta za kvalitetnu uslugu koju pruža Tifon, kao i sve naprednije prodajne ponude – kako one koje imamo upravo sada, tako i one koje ćemo imati u budućnosti. Sigurni smo da će i domaći kupac, kao i stotine tisuća stranih turista, prepoznati našu kvalitetu, kazao je Siniša Komnenović predsjednik Uprave TIFON-a.

U ponudi prodajnog mjesta naći će se:

• EVO EURODIESEL BS Premium, EVO EUROSUPER 95 BS i PLAVI DIZEL
• FRESH CORNER kava za van
• bogat izbor prehrambenih proizvoda, osvježavajućih pića i voda i Tobacca
• posebna ponuda biranih vina, hlađenih u vinskoj vitrini
• proizvode za osobnu higijenu
• osnovni asortiman nautičkih motornih ulja
• usluge mjenjačnice
• sve ostale POS usluge (bonovi, ENC, PaySafe, kladionica, HL).
Nautičke karakteristike
• prihvat plovila ovisno po poziciji – lukobran do 60m dužine / max 7m gaz; T mol do 40m dužine/ max 10m gaz
• brzina utakanja 40/80-200 lit/min
• prihvat plovila ribarske flote (korisnika plavog diesela)

Sindikati i Uprava Croatia Airlinesa sjeli su za stol uoči najavljenog štrajka, no nije postignut nikakav dogovor. Štrajk je najavljen za srijedu 08. kolovoza.
“Uprava nije odstupila od svojih stavova, nije ponuđen nikakav kompromis, kamoli novi Kolektivni ugovor, nama je žao, molimo građane za razumijevanje, ali u srijedu slijedi štrajk i kolaps zračnog prometa”, potvrdio je za N1 Marko Božičević iz Sindikata pilota.

Sindikat ORCA, podsjetimo, štrajk je već bio najavio ove godine prvi put početkom travnja, ali je od njega odustao nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem.

No, kako ni nakon toga nisu ispunjeni njihovi zahtjevi niti je potpisan kolektivni ugovor iz Hrvatskog sindikata prometnih pilota (HSPP) i Organizacije radnika Croatia Airlinesa (ORCA) najavili su krajem srpnja da piloti, stjuardese i aviomehaničari u srijedu 8. kolovoza kreću u štrajk.

Uprava Croatia Airlinesa je reagirajući na najavu štrajka, čije je trajanje predviđeno do ispunjenja traženih zahtjeva, upozorila da će gubici za kompaniju po svakom danu štrajka iznositi do 800.000 eura te da kompanija nema financijske mogućnosti izdvojiti gotovo 53 milijuna kuna dodatno godišnje koliko iznose sindikalni zahtjevi.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je prošli tjedan da najava štrajka u Croatia Airlinesu nije dobra i samo može nanijeti štetu te je apelirao da sindikat i Uprava sjednu za stol i pokušaju naći rješenje.

Gostujući jutros u programu N1 televizije predsjednik Uprave CA Jasmin Bajić kazao je da očekuje da će doći do razgovora sa sindikatima jer razgovor nema alternativu, a on je na raspolaganju 24 sata. “Na prvom mjestu su nam putnici jer svi mi smo sve stekli zahvaljujući putnicima i njima moramo biti odgovorni. Nadam se da će prevladati razum i da neće doći do štrajka. A ako bude, pripremamo se za uvođenje krizne situacije u CA i trudit ćemo se da sve naše putnike prevezemo do odredišta”, istaknuo je Bajić.

Ministar Butković krajem prošloga tjedna podsjetio da je CA ponovno stavljena na popis strateških tvrtki i da je Nacionalnim planom reformi predviđeno da se za tu tvrtku pronađe strateški partner. Aktivnosti u pronalaženju strateškog partnera za Croatia Airlines traju i nastavit će se, a sve u cilju osiguranja dotoka svježeg kapitala i konsolidiranja stanja u kompaniji, rekao je, dodajući kako istodobno traju i nastojanja u cilju postavljanja nove uprave.

Na novinarski upit je li najava štrajka uslijedila nakon informacije o početku odmora za članove Vlade, a nakon nedavne najave premijera Plenkovića da će nastojati utjecati na rješavanje stanja u nacionalnoj zrakoplovnoj kompaniji, Butković je rekao kako premijer nije ništa obećao već su sve spomenute aktivnosti u tijeku i nastavljaju se – i u vezi s imenovanjem nove uprave i u pronalaženju strateškog partnera za Croatia Airlines.

Mišljenja smo u Vladi da bi bilo najbolje da svi sudionici ovog procesa, sindikat koji poziva na štrajk i Uprava, ponovno sjednu za isti stol i razmotre mogućnosti prevladavanja ovog stanja, što bi bilo u općem interesu, naglasio je prije nekoliko dana Butković, dodajući kako je štrajk ‘nešto što će Croatia Airlines vrlo teško izdržati’.

Situaciju u CA komentirao je za N1 i bivši ministar prometa SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, kazavši da se “trebavratiti nekoliko godina unatrag kada je bila uspješna dokapitalizacija i restrukturiranje, kada je država podmirila preko milijardu kuna obaveza kompanije. Aviončići su plovili sve tamo do početka 2016., kad je došlo do krize upravljanja. Ključni problem je što Butković sam ne može izabrati predsjednika uprave”.

“U cijeloj priči mi je žao Butkovića, to što radi premijer se ne smije raditi. Ako ste nezadvoljni morate smijeniti ministra. Ovdje nije pitanje sindikalnih zahtjeva, njih je bilo i prije, već to što nemate ključnu osobu koja upravlja procesom, a što je preuzeo Plenković. Ovdje nije pitanje ugovora, već problem prvog čovjeka i upravljanje Croatia Airlinesom. Postoji i zabrinutost ljudi koji prate zračni promet da će na CA imati veliki utjecaj promjena cijena goriva i dovesti je u probleme, a država više ne smije intervenirati”.