Hrvatska

Agencija je, kako se navodi, 9. srpnja ocijenila dopuštenom namjeru provedbe koncentracije koja nastaje stjecanjem kontrole Petrola nad dijelom poslovanja Crodux Plina koji se odnosi na ukapljeni naftni plin (UNP).

Provedbom koncentracije Petrol preuzima dio poslovanja Crodux Plina vezan uz UNP, uključujući i poduzetnika Adria-Plin, koji djelatnost trgovine na malo UNP-om obavlja regionalno, na jednom prodajom mjestu, na području Splitsko-dalmatinske županije, ističe se.

Također se dodaje kako Crodux Derivati Dva, povezano društvo Crodux Plina koje obavlja djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima, uključujući i UNP-om, nije predmetom transakcije. Iz AZTN-a ističu kako im je fokus u analizi mjerodavnog tržišta i učinaka provedbe predmetne koncentracije bio primarno usmjeren na trgovinu na veliko i trgovinu na malo UNP-om.

Navode i da u ukupnoj domaćoj potrošnji UNP-a, Ina sudjeluje sa 70 posto, dok se 30 posto UNP-a dobavlja iz uvoza. Od 2013. godine bilježi se snažan rast uvoza UNP-a u Hrvatsku, koji u odnosu na 2012. iznosi gotovo 200 posto. U uvozu UNP-a sudjeluju i Petrol i Crodux Plin, koji putem uvezenih količina u ukupnoj potrošnji UNP-a na hrvatskom tržištu sudjeluju svaki s oko 10 posto, navode iz Agencije.

Najveći udjel u ukupnoj potrošnji UNP-a u Hrvatskoj u 2017. ima sektor prometa s udjelom autoplina od 50 posto. Slijedi građanstvo (UNP u bocama i malim spremnicima) s udjelom od 30 posto, a sektor industrije i uslužni sektor u ukupnoj potrošnji sudjeluju svaki sa po 10 posto. Agencija navodi i da Ina raspolaže s gotovo 60 posto ukupnih skladišnih kapaciteta za UNP u Hrvatskoj, dok će Petrol nakon provedbe koncentracije raspolagati s manje od 20 posto ukupnih kapaciteta.

Tržišni udjel Petrola na hrvatskom tržištu trgovine na malo UNP-om će nakon provedbe koncentracije biti manji od 20 posto, ističu iz Agencije napominjući kako treba imati na umu da je hrvatsko tržište UNP-a otvoreno i liberalizirano te da će i nakon provedbe koncentracije Petrol/Crodux Plin, Ina i dalje zadržati poziciju vodećeg tržišnog takmaca.

Iz AZTN-a podsjećaju i da su već ranije, djelomičnim rješenjem od 13. svibnja, ocijenili dopuštenom dio transakcije koji se odnosio na stjecanje kontrole Petrola nad dijelom poslovanja Crodux Plina, vezanog uz električnu energiju.

Inače, Crodux Plin, koji je u vlasništvu Ivana Čermaka, u ožujku je objavio da je prodao svoje poslovanje s prirodnim plinom, ukapljenim naftnim plinom i električnom energijom slovenskom Petrolu i njegovoj tvrtki-kćeri Geoplin.

Marić je to najavio odgovarajući na pitanja novinara na marginama međunarodne konferencije “Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi”, koju zajednički organiziraju Hrvatska narodna banka (HNB) i Međunarodni monetarni fond (MMF).

Kazao je da će u novom setu mjera fokus biti na pronalasku dodatnog prostora, gdje bi se moglo rasteretiti oporezivanje rada, pri čemu napominje da su, kada je riječ o porezu na dohodak i porezu na dobit u dosadašnjim krugovima porezne reforme, polučeni najbolji povratni efekti na gospodarski rast.

Nije želio otkriti kako će te konkretne mjere izgledati, s obzirom da još nije završena analiza i preporuke s kojima će ići prema predsjedniku Vlade. Marić napominje da osim mjera koja imaju dugoročni efekt, postoje i one koje imaju instantni efekt, a kako se u različitim sferama pokušavaju pronaći one koje će značiti dodatnu stimulaciju za poslodavce, koja bi mogla značiti i podizanje plaća radnicima.

Tako je i iznio primjer prošlogodišnjeg podizanja neoporezivog iznosa primitaka za prigodne nagrade, čime je za 471 tisuću zaposlenika isplaćeno 1,25 milijardi kuna. Odgovarajući na pitanje novinara hoće li se snižavati najniža stopa poreza na dohodak, Marić je kazao da gotovo 1,8 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj nije u škarama poreza na dohodak, pa se nikakva mjera u smislu snižavanja razreda i stopa ne može na njih reflektirati. U vezi novih mjera, pak, pozvao je novinare na strpljenje.

Na pitanje hoće li rasterećenje krenuti odmah ili će se čekati 2020., ministar financija je kazao da zakonske izmjene, ako do njih dođe, idu s prvim danom godine, dok one stvari koje se mogu rješavati s podzakonskim aktima, to može biti i ranije.

Marić nije želio potvrditi pretpostavke novinara da se radi na rasterećenju vezanom za topli obrok. “Nemojte izdvajati topli obrok, gledajmo cjelinu, nešto će biti dobro i kvalitetno i donijeti efekte”, poručio je Marić.

Nema jedinstvene mjere za rješavanje problema demografije i radne snage

Kada je riječ o temi današnje konferencije HNB-a i MMF-a, Marić je poručio da nema jedinstvenog rješenja i mjere koja će riješiti pitanje demografije i radne snage i njihove uloge u gospodarskom rastu. Ističe da je potrebno već sada djelovati kada je riječ o trendovima u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE), pri čemu upozorava na procjenu MMF-a po kojoj demografski izazovi u zemljama regije mogu uzeti jedan postotni bod BDP-a godišnje.

Marić kaže da ne treba promatrati isključivo demografsku sliku Hrvatske, već i ono što se događa u okruženju, poglavito u gospodarski razvijenijim zemljama, jer će i ti trendovi diktirati trendove ovdje.

Poručuje da se treba usredotočiti na ekonomska pitanja, jer jedini način na koji se može zadržati postojeće ljude, vratiti one koji su otišli, kao i privući neke druge, je putem zdravog gospodarstva i snažnog rasta te novih radnih mjesta, usklađenih s obrazovnim sustavom. “Kada pričamo o demografiji, uvijek ću je vrlo usko staviti u korelaciju s gospodarskim rastom”, kaže Marić.

Ključ je zaštiti 900 zaposlenika Aluminija, poručio je danas lider HNS-a i HDZ-a Dragan Čović komentirajući aktualnu situaciju u ovom mostarskom preduzeću.

Podsjećamo, proizvodni pogodni Aluminija ugašeni su u noći s 9. na 10. srpanj, nakon što je poduzeće isključeno s visokonaponske električne mreže. ”Imali ste prigodu čuti predsjednika Uprave, Sindikata i Nadzornog odbora. Šteta je napravljena, šteta je nesaglediva još uvijek. Sagledat ćemo je kad provjerimo što se sve u Aluminiju radilo u poteklih dvadesetak godina. Opredjeljenje je da Aluminij ima budućnost i tome se trebamo posvetiti do kraja kako bi odgovorili na ova socijalna pitanja kako bi se svaka osoba zaštitila”, rekao je Čović danas u Mostaru.

”Ne postoji baš nikakva osobna, moralna i kakva god hoćete odgovornost – moja. Drago mi je što su prokomentirali oni koji su trebali prokomentirali. Nikada nekakav Dragan nije nekog nazvao, zvali su Dragana. Morat će netko odgovarati za ovo što je radio u Aluminiju. Ta kuća na drugačijim osnovama ima drugačiju budućnost. Vjerujem da ćemo u narednih 7-8 dana imati sliku što se može uraditi. Ono što je problem, problem je što smo mi loše iskomunicirali. Oni koji pokušavaju, koji su isisavali milijune, zaštititi svoju poziciju, sve će izaći na vidjelo tko god da je u pitanju. Dragan nikad nikog nije zaposllio u Aluminiju. Idemo sada sanirati štetu koja je ogromna. Vjerujem da ćemo vrlo brzo poslati poruku da se to da urediti na zdravim ekonomskim osnovama”, naglasio je on uz poruku da se davno trebalo reagirati, ali se, kako je rekao, vlasnička struktura morala poštovati.

Zhang, koji sudjeluje na međunarodnoj konferenciji “Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi”, koju Međunarodni monetarni fond (MMF) zajednički organizira s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), iznio je podatke iz novog MMF-ovog istraživanja koje pokazuje da će se populacija u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe, isključujući Tursku, uslijed starenja i migracija do 2050. suočiti s 12-postotnim padom broja stanovnika.

Smanjenje broja radne snage u slijedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više no dvostruko veći broj starijih osoba no što to trenutno čini.

“Ti demografski izazovi mogli bi značajno usporiti gospodarski rast. Smanjenje ponude rada i niža produktivnost starijih radnika, zajedno s većim pritiskom na javne financije, mogli bi zemlje stajati oko jedan posto BDP-a godišnje”, upozorava Zhang.

Također, mogli bi i usporiti konvergenciju. Iz MMF-a tako procjenjuju da bi, bez demografskih pritisaka, BDP po stanovniku u regiji mogao do 2050. dosegnuti 74 posto razine zapadne Europe, u usporedbi s 52 posto 2020. godine, dok bi uz demografske izazove ta razina iznosila samo 60 posto.

Zhang kaže da se zemlje regije suočavaju s demografskim izazovima u ranijem stupnju razvijenosti u odnosu na bogate zapadne zemlje, čime im prijeti da prije ostare no što postanu bogate.

Povećanje broja i učinkovitosti radne snage

Kao jedno od rješenja za ublažavanje tih pritisaka ističe povećanje broja i učinkovitosti radne snage. Napominje da u regiji CESEE na pogoršanje demografskih trendova najviše utječe odlazak mladih i obrazovanih ljudi, a kako je od 1995. do 2017., isključujući Rusiju i Tursku, regija izgubila oko sedam posto radne snage.

Osim mjera za zaustavljanje migracija, kao i povratka onih koji su otišli, Zhang napominje da su se neke zemlje za ublažavanje nedostatka radne snage odlučile na uvoz stranih radnih radnika, pritom napominjući kako je imigracija politički izbor koji stavlja veći teret na neke druge politike. Načini povećanja ponude radne snage su također i ohrabrivanje žena za ulazak na tržište rada, kao i starijih radnika. Zheng napominje da je prosječna participacija žena na tržištu rada 10 postotnih bodova manja od one u zapadnoj Europi. Između ostalih, kao jedna od mjera za razmatranje je i podizanje dobi za umirovljenje.

Korištenje tehnološkog napretka

Zhang apostrofira i tehnološki napredak te učinkovitu upotreba tehnologije, za koju kaže da je realnost u ovoj regiji u kojoj su mnoge tvrtke uvele automatizaciju.

Navodi da Međunarodna federacija za robotiku u regiji predviđa godišnju stopu rasta isporuka robota za 21 posto do kraja ovog desetljeća, što znači da će uskoro regija imati dvostruko više robota od prosjeka europske ekonomije. U pozadini sve veće automatizacije, Zhang kaže da su mnogi zaposlenici zabrinuti da će ih roboti istisnuti, no u regiji CESEE povećanje automatizacije poklopilo se s porastom zaposlenosti.

Ističe da CESEE prednjači u automatizaciji među zemljama srednjeg dohotka, no kako bi se osiguralo da ta potencijalno razorna sila i dalje koristi radnicima, tehnologija također mora biti popraćena odgovarajućim politikama. Pritom ističe nužnost politika koje ulažu u ljudski kapital i povećavaju blagostanje. Stoga apostrofira nužnost sveobuhvatne reforme obrazovnih sustava te značajnih ulaganja u programe cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije. Te bi mjere trebalo kombinirati s politikama koje sprječavaju stalni odljev mozgova iz regije, a kako bi se osiguralo da se koristi tehnologije široko dijele, valjalo bi unaprijediti i sigurnosne mreže, preporučuje.

Zhang ističe i nužnost politika koje unaprjeđuju upravljanje, nadogradnju infrastrukture i modernizaciju propisa, kojima bi se ponovno privukli oni koji su napustili zemlju, osnažilo poslovno okruženje, promicale inovacije i veće dijeljenje prednosti tehnologije.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak da je demografski izazov ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda, istaknuvši kako su Vladine mjere polučile prve rezultate, pa je tako u 2018. bilo 400 novorođene djece više no godinu ranije. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poručio je u ponedjeljak da je nedostatak kvalificirane radne snage postao glavna prepreka rastu u mnogim zemljama, pa je tako nužno stvarati okruženje koje će poticati ostanak talentiranih pojedinaca, što između ostalog uključuje i podizanje plaća.

 

Akreditaciju je predsjedniku Uprave Končar-Instituta za elektrotehniku Siniši Marijanu uručio v.d. ravnatelja Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) Tihomir Babić. Končarev Laboratorijski centar, osim za potrebe samih članica grupe, usluge će nuditi na tržištu u područjima visokonaponske i niskonaponske energetske opreme, svojstava materijala, utjecaja okoliša, elektromagnetske kompatibilnosti, električne sigurnosti, radijske opreme, plinskih uređaja, akustika, ispitivanja fizikalno-kemijskih svojstava materijala itd.

Kako je istaknu Marijan, ovo će im dati zamah na globalnom tržištu, jer danas onaj tko nije konkurentan na globalnom tržištu ne može više biti konkurentan ni u Hrvatskoj. Marijan je rekao i kako Institut ima i edukativnu ulogu – zajedno sa HGK i ministarstvima osvijestiti činjenicu da bez ispitivanja i certificiranja nema globalnog tržišta.

Istaknuto je i kako Laboratorijski centar, koji se prostire na 13 tisuća četvornih metara i ima 170 zaposlenika, ima dvostruki značaj – osigurava potporu gospodarstvu u razvoju novih proizvoda, a tržište osigurava u smislu kvalitete i sigurnosti proizvoda koji se na njega plasiraju. Jedan od najvjernijih korisnika Končareva laboratorija, koji je prve certifikate dobio 1999., je švedski energetski div ABB koji u Zagrebu atestira veliki broj svojih novih proizvoda.

Nju je omogućio pravilnik koji je upravo stupio na snagu, a sklapanje novih uvjeta ugovora s tvrtkama i poljoprivrednicima Ministarstvo poljoprivrede zaključivat će u roku od četiri mjeseca nakon što dobije svu potrebnu dokumentaciju. To znači da će se nove cijene zakupa ili naknade za državne hektare zemljišta uglavnom plaćati početkom iduće godine.

Novi model obračuna koji je i rezultat bunta načelnika slavonskih i baranjskih općina koji su se protivili sklapanju aneksa za Agrokorove ugovore i prijenos na Fortenova grupu, tvrdeći da veliki koncern ima iznimno niske cijene zakupa, posebice u odnosu na cijene koje plaćaju OPG-i i poljoprivredni obrti. Po najavi ministra Tomislava Tolušića, ta će se razlika ukinuti novim, pravednijim režimom izjednačavanja zakupnina.

Prve procjene Ministarstva poljoprivrede ukazuju kako će pojedine općine pravilnikom osjetno povećati prihodi, prvenstveno od koncesijskih ugovora za koje se očekuje porast, dok će s osnova zakupa prihodi pasti ili ostati na približno jednakoj razini.

No, detaljnijih informacija o financijskom učinku revalorizacije ugovora na lokalne i državne financije još nema. Po službenim podacima Ministarstva poljoprivrede pod koncesijama je 57.763 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta za koje se godišnje plati 23,9 milijuna kuna zakupnine, a pod dugogodišnjim zakupom je 17886 hektara od kojih se ubere 20,3 milijuna kuna. Što se koncesijskih ugovora tiče, u Ministarstvu navode kako ih ima ukupno 119, a dugogodišnjih 87.

Najveći koncesionar u Hrvatskoj Fortenova grupa, koja obrađuje više od 32 tisuće hektara zemljišta, Poslovnom dnevniku dala je procjene da će njezine tvrtke s novim pravilnikom korištenje državnog zemljišta godišnje plaćati 24 posto više nego dosad.

Međutim, ukupno gledajući revalorizacija ugovora neće svim lokalcima donijeti vidno podebljanje proračuna, jer će dobrom dijelu lokalnih vlasti u kojima su ugovarani dugoročni zakupi nakon izmjena ugovora ostati najvećim dijelom nepromijenjeni prihodi ili će biti i nešto “tanji”.

Slabom točkom po dobrom poznavatelju prilika Matiji Brlošiću, dopredsjedniku Hrvatske poljoprivredne komore, moglo bi se pokazati to što veći dio zemljišta u zakupu nije temeljem provedenih javnih natječaja, već je u privremenom zakupu. Pravilnik se, naime, odnosi na ugovore zaključene temeljem provedenih natječaja do proljeća 2018. kada je stupio na snagu novi zakon o poljoprivredi. Za Brlošića je sporno i što nije jasno utvrđeno kako će se utvrđivati cijene za daljnje javne natječaje. Jer, pojašnjava, zakon o poljoprivrednom zemljištu predviđa da se natjecanje može odvijati do duplo veće cijene od postavljene početne vrijednosti, što pretpostavlja da oni koji ponude više odmah trebaju biti obuhvaćeni revalorizacijom. Pravilnik nije definirao ni revalorizaciju za buduće javne natječaje, što je po Brlošiću također važno zna li se da je veći dio zemljišta na korištenju temeljem privremenih ugovora.

“Otvorit će se niz pravnih pitanja, pa vjerojatno i tužbi, jer postavlja se pitanje čemu dugogodišnji ugovori s ugovorenom cijenom ako se ona nakon određenog vremena mijenja i za 100 posto, ističe Brlošić, koji podržava zakonom i postojećim ugovorima predviđenu potrebu korekcija koja se veže uz godišnji indeks potrošačkih cijena, čiji rast ili pad veći od 103,0 prati cijena zakupa i koncesije.

Marić je izjavio da je podnio ostavku u Novom Vinodolskom tijekom potpisivanja ugovora o darovanju nekretnina, kazavši da mu je to zadnji ugovor koji će potpisati. U pisanoj ostavci koju je uputio premijeru Andreju Plenkoviću, Marić ističe kako neopozivu ostavku podnosi “u nastalim okolnostima i atmosferi teške medijske difamacije statusa i opstrukcije normalnog rada i djelovanja Ministarstva državne imovine” i njega kao ministra.

Također kaže kako je jednako tako nepojmljiva i neprihvatljiva vrijednosna zamjena činjenica pri kojoj je “medijska orkestracija i stvaranje atmosfere linča prioritetnije od mirnog i razumnog uvida u vrijednost, domet i učinke državne imovine” u političkom, gospodarskom i društvenom prostoru Hrvatske.

Pri tome je, dodaje Marić, neshvatljivo da je ozbiljan rad i procesi oživljavanja desetljećima zapuštene i otete državne imovine postao nebitan pred ciljanim rušiteljskim i dirigiranim medijskim pritiskom.

Bivšeg ministra državne imovine mediji su sumnjičili zbog poslova s nekretninama – kupoprodaje stanova te ulozi u obnovi dijela franjevačkog samostana u Zagrebu koji je prije osam godina pretvoren u studentski dom. Marića je počeo provjeravati i Uskok nakon otkrića portala Index o tome kako je Marić došao do stana u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu.

Posavec je u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” – uz ispriku zbog HNS-ove koalicije s HDZ-om i svega što je potom uslijedilo – ocijenio kako HNS treba novi početak i smjer i da je on osobno spreman biti predvodnikom promjene.

“Matija komunicira svoje već dvije godine poznate stavove i posve je legitimno, osobito u kontekstu nadolazećih unutarstranačkih izbora, da iznosi svoje viđenje smjera HNS-a i aktualne političke situacije”, odgovorili su na upit Hine iz HNS-a.

Iz stranke su poručili i da “o ključnim političkim odlukama poput sklapanja koalicija odluku donose tijela stranke, prije svega Središnji odbor HNS-a”.

Najprije treba riješiti probleme i pitanja nastala 1991. godine, a tek onda ona iz kasnijih godišta, rekao je Penava na konferenciji za novinare u Vukovaru.

“Pustiti, zaboraviti, prijeći preko ogromne nepravde iz ’91. ne možemo, a zna se kako nepravdu možemo ispraviti: pravednim odnosom, pravednim kaznama i osuđivanjem odgovornih za ono što nam se dogodilo”, poručio je Penava u emotivnom istupu komentirajući odluku Ustavnog suda o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Vukovara kojom je određeno da se prava srpske nacionalne manjine u tom gradu moraju unaprijediti.

Rekao je i kako nema potrebu, a ni snage, ispričavati se nikome “tko čeka u redu” dok se ne ispravi nepravda počinjena Vukovaru i Vukovarcima 1991.

Penava: Vukovarski stradalnici 28 godina strpljivo čekaju pravdu

Penava je istaknuo kako stradalnici Domovinskog rata 28 godina strpljivo čekaju na pravdu, a mnogi od njih je nikada nisu dočekali.

“…onda u ovoj državi, u kojoj se kunemo u Domovinski rat, hrvatske branitelje i Vukovar, doista razumijte i shvatite da svi drugi morate sačekati dok naši ljudi ne naiđu na pravdu i Vukovar ne nađe svoj mir, a naći će ga kada oni koji su ga tukli, bombardirali i razarali budu za to i odgovarali”, poručio je gradonačelnik Penava.

Zahvalivši se Ustavnom sudu na “razumjevanju za Vukovar”, Penava je podsjetio kako su temeljne vrijednosti hrvatskog Ustava ljudski život, sloboda i dostojanstvo koja su, kako je rekao, narušene uslijed velikosrpske agresije na hrvatsku državu, kada su Vukovarci masovno ubijani, mučeni, ponižavani, silovani.

“Bilo je to davne 1991. godine i bio je rat….Međutim, što smo kao država tim ljudima osigurali u ovih 28 godina? Gdje su ustavna prava tih ljudi, silovanih žena, članova obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja? Kada će njihova temeljna ustavna prava doći na red?”, pitao je Penava rekavši kako bi se trebala prvo rješavati pitanja iz 1991., a tek onda prava koja se potražuju od 2016., 2017. ili 2019.

Ocijenio je i da trenutačna situacija u Vukovaru nije zrela i neće biti zrela za iskorake u bilo kojem smjeru koji će značiti nadograđivanje ljudskih prava, ne zato što to Vukovraci ne žele, “već zato što ne možemo prijeći preko ogromne nepravde iz 1991.”.

Penava smatra i da je nakon Domovinskog rata u Vukovaru postignut zadovoljavajući stupanj snošljivosti, komunikacije i suživota što je, po njegovim riječima, ugroženo nerazumnom odlukom i pokušajem Vlade Zorana Milanovića uvođenja dvojezičnih natpisa.

Podsjetio je da je u želji da osobnim primjerom pokaže da mu je stalo do mira i tolerancije u Vukovaru, za pravoslavni Usrks posjetio crkvu sv. Nikolaja u Vukovaru gdje je sa Vukovarcima pravoslavne vjeroispovijesti proslavio pravoslavni Uskrs.

Iz vukovarskog proračuna 100.000 kuna za tiskanje materijala na ćirilici

Po riječima predsjednika vukovarskog Gradskog vijeća Tomislava Šote, do sada još ni jedan građanin srpske nacionalnosti u Vukovaru nije zatražio nikakav prijepis na srpski jezik i ćirilično pismo.

“Prava pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru nisu ugrožena”, ustvrdio je Šota te rekao da je Gradsko vijeće Vukovara 2016. raspravljalo o pravima srpske nacionalne manjine u Vukovaru na inicijativu gradonačelnika Penave i da se za tiskanje materijala gradskim vijećnicima na srpskom jeziku i ćirilčnom pismu iz gradskog proračuna izdavaja oko 100.000 kuna na godinu.

Predsjednik vukovarskog HDZ-a Damir Barna rekao je kako se već iz odluke Ustavnog suda vidi kolika prava u Vukovaru koriste građani srpske nacionalnosti, a ona su, ustvrdio je, uređena po najvišim svjetskim standardima. Novinarima se obratio i hrvatski branitelj i ratni stradalnik Zlatko Zaoborni koji je rekao da već 28 godina čeka pravdu za zločine koji su počinjeni nad njime i njegovom obitelji.

Na razini 28-članog EU-a sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u svibnju je uvećana 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema blago revidiranim Eurostatovim podacimia pala 0,6 posto. U eurozoni proizvodnja je u svibnju porasla 0,9 posto u odnosu na travanj kada je prema revidiranim podacima pala 0,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju smanjena za 1,7 posto u u usporedbi s travnjem, kada je skliznula za 0,2 posto, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata. Time se našla u skupini zemalja s najvećim padom proizvodnje, u društvu s Finskom i Rumunjskom, gdje se proizvodnja smanjila za 2,9 odnosno 1,9 posto. Među zemljama čijim su podacima raspolagali u Eurostatu najizrazitiji rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u Danskoj, za 4,4 posto. Slijede Irska i Francuska, s rastom od 2,3 odnosno 2,1 posto.

Prema kategoriji proizvoda, na razini EU-a najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,9 posto, dok je u eurozoni najveći rast zabilježen u kategoriji netrajnih potrošačkih dobara, za 2,7 posto. Pad proizvodnje zabilježen je samo u kategoriji intermedijarnih dobara, odnosno poluproizvoda ili sirovina, i to za blagih 0,1 posto u EU i za 0,2 posto u eurozoni.

Blagi rast proizvodnje u EU na godišnjoj razini

Na razini EU-a industrijska je proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u svibnju prema istom mjesecu godine ranije porasla za 0,4 posto, nakon stagnacije u travnju, prema blago revidiranom podatku Eurostata. U eurozoni je na godišnjoj razini industrijska proizvodnja pala za 0,5 posto, nakon 0,4-postotnog pada u travnju.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju na godišnjoj razini gotovo stagnirala, uz stopu rasta od samo 0,1 posto, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Eurostata. U travnju je porasla tri posto. Danska je imala najveći rast proizvodnje i na godišnjoj razini, za 12,5 posto. Slijede Irska i Mađarska s rastom proizvodnje za 8,2 odnosno 6,1 posto.

Najviše se među zemljama EU-a smanjila proizvodnja na Malti, za 5,1 posto, te u Njemačkoj, za 4,3 posto, i Rumunjskoj, za 2,3 posto. Prema kategoriji proizvoda najviše je u svibnju na godišnjoj razini porasla proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara – u EU za 2,8 posto, te za 3,1 posto u eurozoni. Najviše je pak smanjena proizvodnja intermedijarnih proizvoda – za 1,4 posto u EU i za 2,6 posto u eurozoni.