Hrvatska

Piše Ivan Brodić, urednik portala
Nakon javneih komunikacija Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kako ljudi za popunu radnih mjesta jednostavno nema te nakon dramatičnog upozorenja HGK kako će Hrvatska ostati bez milijun radno sposobnih stanovnika u roku od tridesetak godina, danas se oglasio Gary Cappelli. Korigirat će kvote za sezonu.

No, čini se kako svi zanemarujemo glavne probleme, a to nije niti nedostatak radne snage, niti strani radnici, niti iseljavanje, to su samo posljedice toga što elitu ovoga društva čine birokrati zaposleni na rashodovnoj strani proračuna, koji su, kada bismo bili zločesti rekli bismo na glas, obnovili socijalističku džamahiriju, ako je ikada i ukinuta.

Umjesto rasprave zbog čega imamo tako rigidan sustav kvota, pa poslodavci trebaju planirati i po cijelu jednu generaciju ljudskog života kada će trebati radnike kako bi zadovoljili sve birokratske uvjete, u raspravu se uključio populizam. Prvo je ministar Štromar zahtijevao veće plaće za radnike, a država će New Dealom izgraditi mjesta za stanovanje i tako podići BDP, kao da je to nešto suštinski različito od zapošljavanja na rashodovnoj strani proračuna.

Onda je ministar Pavić stao na stranu takve komunikacije rekavši kako je takav sustav kvota pravedan i kako vlada mora imati pod kontrolom useljavanje, kao da se nalazimo pod najezdom sirotinje iz Afganistana pa nam prijeti nacionalno odumiranje (u RH ima 1.6 posto stranaca prema DZS-u, a Hrvati se sve više iseljavaju) umjesto da brine za razloge iseljavanja radno sposobnih Hrvata.

Nakon toga se pojavio glasnogovornik šerijatskog vijeća džamahirijske elite Krešimir Sever. Gledajući ga jučer u Otvorenom HRT-a pomislio sam kako je izumljen vremeplov te sam se našao u vremenu Weimara. Toliko antipoduzetništva, antiimigracije, manipulacije podacima i ostalih „tehnika“ komunikacije dugo nisam vidio. Tako nam je Sever objasnio da su zemlje srednje Europe povećale plaće kako bi zadržale radnike. Uzalud ga Veljko Ostojić iz HUT-a kako je presija na poslodavce velika, a margina marže, toliko mala da više nema prostora za povećanje plaća, ne želi on to priznati, država neka učini nešto.

Valja se zapitati postoji li doista društveni problem premalih plaća u Hrvatskoj? Ako postoji valja upitati gospodina Severa zbog čega onda u svijetu ulagača vlada uzrečica Anything But Croatia. Poučit ćemo ga, to je zbog prevelikog udjela države u trošku rada, velikih poreza, ali i dominantne antipoduzetničke, antiinvesticijske klime koju predvodi dobar dio politike, ali i interesnih skupina.

E sad, mogu shvatiti kako se od plaće u Hrvatskoj teško može živjeti. Međutim, teži je slučaj kako će za to biti kriv netko tko pokušava investirati kako bi stvorio dodanu vrijednost. Kriv je ponovno ugriz države u cijeni svakog produkta. Nova pouka: kriva je velika rashodovna strana proračuna, koja je produkt o stranačkim iskaznicama i interesnim pripadnostima ovisnom tržištu radne snaga.

I onda, u lipnju Hrvatska udruga poslodavaca izdaje rezultate istraživanja prema kojima se na prvom mjestu odlaska iz Hrvatske ne nalazi visina primanja, nego opće stanje u društvu, organizacija države, porezna presija, bavljenje prošlošću, birokratizacija i ostali specifični hrvatski sportovi. Više od 60 posto ljudi navodi te specifične hrvatske sportove. Ljudi navode i plaću, ali dosta nisko na ljestvici. Ljudi nisu moroni, znaju oni što je uzrok, a što je posljedica. Uzgred, od svih koji odu 42 posto se neće vratiti, a daljnjih 20 posto ako budu mogli u mirovini.

Prema tome, to vam još nitko nije rekao, prebacivati krivnju za posljedice na poduzetnike, namjerno ili slučajno ne uviđajući njihovu poziciju, znači čuvati uzroke za ovakvo stanje, služiti socijalističkom šerijatu. Budimo posve jasni, glavni problem naše zemlje, nisu LGBTQ ljudi, navijači Zvezde ili pak Srbi i Srbijanci, poraz socijalističkog šerijata jest conditio sine qua non dugoročnije opstojnosti ove zemlje i nacije

O izvješću OECD-a
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat poručio je u utorak da Hrvatska ima najpoticajniji zakonodavni okvir za ulaganje u okruženju, no i priznao da je u samom vrhu po neporeznom opterećenju cijene rada.

Horvat je to kazao na predstavljanju pregleda investicijske i regulatorne politike Hrvatske, analiza i preporuka koje je proveo OECD – Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak, u suradnji s ministarstvima gospodarstva, poduzetništva i obrta te vanjskih i europskih poslova. Horvat je poručio da investicijska klima postaje sva atraktivnija za ulagače i da je zakonodavni okvir najperspektivniji u okruženju.

Tvrdi da Hrvatska nije prenormirana, da ne postoje nepremostive administrativne barijere i kako spram okruženja porezi nisu najveći, no priznaje da smo u samom vrhu po neporeznom opterećenju cijene rada. “Ima još uvijek jako puno prostora između onog što dobije radnik u odnosu na ono koliko poduzetnika taj radnik košta”, poručuje Horvat.

Najavljuje da će ove godine biti predstavljen akcijski plan umanjenja i ukidanja neporeznih davanja. Želja mu je da na prvoj sjednici Vlade u idućoj godini prva točka bude usvajanje novog akcijskog plana za ukidanje administrativnih barijera, pri čemu ističe da će identificirati 20, po vremenu i financijskom opterećenju, najtežih administrativnih barijera te predložiti njihovo ukidanje.

Horvat kaže da je Hrvatska počela birati potencijalne investitore te podsjeća na nedavno predstavljen projekt ulaganja austrijskog FACC AG-a u proizvodni pogon u općini Jakovlje, gdje bi se od 2021. trebali početi proizvoditi dijelovi za zrakoplove, a i potvrđuje nedavna pisanja medija o pregovorima s koncernom Patrie, Kongsberga i jedne belgijske kompanije o ulaganju u Zrakoplovno tehnički centar u Velikoj Gorici.

Kaže da će se do kraja godine dogoditi još dvije relativno velike investicije s područja zapadne Europe, no pritom ne želi izlaziti s pojedinostima, a tek napominje da u realizaciji jedne pomaže Mate Rimac te da se nada da će do kraja investitor doći u Hrvatsku, koji je, napominje Horvat, vrlo dobar izvozni orijentirani brend i proizvod. “To su investicije kakve smo željeli i kojima će se otvarati kvalitetna radna mjesta, upravo onakva zbog kojih ljudi iz Hrvatske odlaze u zapadnoeuropske zemlje”, kaže Horvat.

Na pitanje novinara je li u kratkom roku moguće postići veće investicije i željenu razinu BDP-a bez povećanja kvota za uvoz stranih radnika, Horvat je kazao da Hrvatska jedini nedostatak radnika ima u turističkom sektoru. Napominje da na zavodu za zapošljavanje ima oko sto tisuća nezaposlenih te poručuje da ćemo tijekom godine dobiti redefiniranje uvjeta temeljem kojih netko može godinama biti na zavodu i dobivati od države naknade, a ne uključiti se u bilo kakav radni proces za koji mu se nudi posao.

OECD: Ostvaren napredak, no izazovi još predstoje

Horvat kaže da je u danas predstavljenim OECD-ovim dokumentima identificiran iskorak Hrvatske u nizu stvari, poput smanjenja administrativnih barijera, kao i povećanju konkurentnosti Hrvatske kao investicijske destinacije. Okruženje Hrvatsku kao investicijsku destinaciju vidi daleko perspektivnije od nas samih, smatra Horvat.

Napredak ističe i zamjenik direktora OECD-a Antonio Gomes, između ostalog i u pogledu investicijske klime, kao i regulatornog okvira, no naglašava i sve izazove koji su pred Hrvatskom. “Hrvatska je otvorena ekonomija koja nije restriktivna prema izravnim stranim ulaganjima, no još mora mnogo učiniti kako bi privukla više takvih kvalitetnih ulaganja, koja bi doprinijela dinamici gospodarstva”, poručio je Ramos.

Tako između ostalog kaže da se može učiniti više u smanjivanju administrativnih barijera, smanjivanju percepcije korupcije, a i više je aktivnosti koje se mogu učiniti u cilju promocije ulaganja. Napominje i da se treba pobrinuti da sva regulacija treba proći evaluaciju, kako bi se utvrdilo da ima pravi učinak u cijeloj zemlji.

Kada je riječ o korupciji, osim promjene percepcije Gomes ističe i potrebu učinkovitijeg pravosudnog sustava, kao i nužnost osiguranja ulagačima da dolaskom u Hrvatsku imaju ravnopravan položaj. Državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić je ocijenila da se Hrvatska kreće u dobrom smjeru te kako je i to u cilju ostvarenja punopravnog članstva u OECD-u.

Piše: Davor Gjenero, politički analitičar
Jedna američka poslovica u političkoj areni vrijedi više nego li u ostalim djelatnostima. Ona kaže da starog psa nije moguće naučiti novim trikovima.

Temeljna odrednica u političkoj areni uvijek je ona „win or parish“, pobjedi ili nestani. Odlazak s čela stranke nakon dva uzastopna poraza na parlamentarnim izborima je nešto normalno, jer dva uzastopna poraza znače da je vrijeme da potražite novu životnu karijeru. Povratak u političku arenu, nakon poraza u pokušaju afirmacije u poslovnom sektoru (koliko god tu epopeju prijateljski mediji opjevali kao trijumf) govori o nedostatku poštovanja prema građanima – biračima. U politici načelno ne vrijedi „newer say newer more“, a odlazak je zbogom zauvijek. Naravno, ako niste Winston Churchill i ako ne djelujete u povijesnim vremenima promjene epohe.

Zato je povratak Zorana Milanovića u politiku arenu zapravo redikulozan, a velika očekivanja kojima je popraćen od strane „prijateljskih medija“ samo zaoštravaju sliku groteske, barem za nas koji ga ne gledamo „njihovim očima“.

Milanović nije pokazao da je sposoban brzo donositi odluke, nije pokazao da je sposoban smirivati društvene sukobe, nije pokazao da može upravljati krizama, a iskazao se kao posve neprimjeren za bilo koju ozbiljnu diplomatsku inicijativu. Dakle, sve ono što predsjednik Republike mora raditi, on zbog svojih osobina nije sposoban činiti. Hrvatsku je ostavio politički izoliranu, a doživljavali su je kao najnemoćniju državu Europske unije. Unutar Europskog vijeća nije komunicirao s kolegama, nije gradio društvene mreže, nije sudjelovao u radu vrha Europskih socijalista… Ignorirao je suradnju u euro-atlantskome krugu, a na kraju mandata na granicama s državama članicama EU niknula je bodljikava žica. Susjede na jugu je tretirao s visoka, zaboravljao na europske obveze kad je istjerivao svoje, i prvi je u povijesti doživio da Europska unija zanemari načelo solidarnosti i da u sukobu svoje članice s nečlanicom otvoreno stane na stranu nečlanice. To se u europskoj povijesti nije dogodilo niti prije niti poslije Milanovićeva jednostranog blokiranja vanjske granice EU prema Srbiji.

U svom prvom mandatu Predsjednica Grabar Kitarović pokrenula je sjajnu inicijativu koja je zaživjela pod imenom Inicijativa triju mora, a koja treba doprinijeti vertikalnoj integraciji EU. Pokrenut je i projekt izgradnje LNG terminala, što ga je Milanovićeva vlada opstruirala. I EU i SAD takvu politiku prepoznaju kao usklađeno hrvatsko inovativno djelovanje unutar euro-atlantskog savezništva. Milanovićev mandat na Pantovčaku anulirao bi ove dosadašnje uspjehe.

Zanimljivo je da ključan financijer njegove kampanje, po svemu sudeći, neće biti njegova (bivša) stranka, nego poslovni čovjek na ne baš dobru glasu, koji slovi kao jedan od dva ključna ruska igrača na hrvatskom naftnom i energetskom tržištu. Već je i to zvono za uzbunu.

Milanović nije kandidat koji bi u drugom krugu izbora mogao pobijediti sadašnju Predsjednicu, ali on paradoksalno nije bez šansi. Iako politička arena naliči onoj kakva je bila pred pet godina, gdje Predsjednica igra jednaku ulogu kao i tada, gdje je Milanović preuzeo ulogu Ive Josipovića, Miroslav Škoro rolu dr. Milana Kujundžića, a Mislav Kolakušić Vilibora Sinčića, okolnosti nisu jednake i analogija nije dovoljna za donošenje zaključaka. Predsjednica je u rizičnoj pozicii u prvom krugu, jer ojača li kandidat desnije od nje, Miroslav Škoro, ona može ostati „bez drugog kruga“. Desni centar i desnica, naime, jednostavno nemaju dovoljan broj glasova da bi u drugi krug mogli poslati dvoje kandidata, a Milanović nema konkurencije u lijevom elektoratu.

U srazu u drugom krugu Milanović nema šansi protiv aktualne predsjednice, ali što ako nju iz drugog kruga potisne Škoro, koji je uzeltio na krilima relativnog uspjeha desnice na parlametnarnim izborima i na relativnom neuspjehu HDZ-a na tim izborima?

Izbori koji su pred nama bit će u svakom slučaju natjecateljski, a nisu lišeni rizika za euroatlantski status Hrvaske, ali i za perspektivu razvoja Hrvatske kao energetskog čvorišta na rubu Srednje Europe.

Čeka se kandidatura Predsjednice
Predsjednik Vlade Andrej Plenković nije u utorak konkretno želio komentirati predsjedničku kandidaturu Zorana Milanovića kratko poručivši kako je ovo demokratska država i svatko se može kandidirati.

“Ovo je demokratska država, svatko se može kandidirati, a formalne kandidature su još za par mjeseci”, kazao je Plenković novinarima nakon svečanog predstavljanja obnovljene dvorane “Ban Jelačić” u Banskim dvorima.

Upitan je li mu Milanovićeva kandidatura neočekivana, kazao je da o tome općenito nije niti razmišljao. Podsjetio je pritom da je Milanovića pobijedio na parlamentarnim izborima prije tri godine te dodao: “Možda opet izgubi”.

Na pitanje je li njegova poruka jučer na svečanoj akademiji u povodu 30. obljetnice osnutka HDZ-a bio poziv aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović na kandidaturu, Plenković je rekao je da je na predsjednici da odabere najbolji trenutak kada će se kandidirati. “A kao što ste vidjeli jučer po reakciji, HDZ će dati snažnu potporu, a ona u tome ima i moju potporu svo ovo vrijeme. Na njoj je kad će se kandidirati, mislim da je poruka jučer u dvorani Lisinski bila veoma jasna, a zašto čeka to morate nju pitati”, dodao je.

Plenković je u ponedjeljak na svečanoj akademiji u povodu 30. obljetnice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) rekao kako očekuje ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, poručivši kako je na njoj da pronađe pravi trenutak kako bi je objavila te da ju HDZ-ovci “čekaju širokih ruku”.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kratko je iz Estonije komentirala ulazak bivšeg premijera Zorana Milanovića u utrku za Pantovčak, rekavši da se svatko tko zadovoljava uvjete iz Ustava ima pravo kandidirati.

Konferencija HGK
Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirala je konferenciju „Može li Hrvatska bez stranih radnika?” na kojoj je rečeno da je Hrvatskoj potreban beskvotni model uvoza radnika, te kako je u zadnjih deset godina iz nje otišlo 500 tisuća radnika, dok će do 2051. godine broj radno sposobnih stanovnika pasti za milijun.

“Prema projekcijama, za tridesetak godina će nam broj radno sposobnih ljudi drastično pasti, s današnjih 2,8 na 1,8 milijuna. Analize su još 1970-ih pokazivale da ćemo se suočiti s nedostatkom radnika, a danas je jasno da će demografske promjene imati restriktivan utjecaj na rast BDP-a. Treba nam decentralizacija i dugoročna strategija razvoja zemlje čiji će sastavni dio biti populacijska politika“, rekao je profesor s Ekonomskog fakulteta Anđelko Akrap i poručio da države koje nemaju dovoljnu stopu fertiliteta za prirodnu obnovu stanovništva, nisu dobro organizirane.

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da je Hrvatska zbog emigracija i starenja stanovništva u zadnjih desetak godina izgubila oko 500 tisuća radno sposobnih ljudi. “Zato danas imamo kroničan problem nedostatka radnika koji treba rješavati odmah i sada, jer će se pokazati kao ključni limitator našeg razvoja. Novi zakon o strancima će ukinuti kvote i dozvoliti tvrtkama da zapošljavaju koliko god radnika trebaju”, rekao je Burilović.

Naglasio je da ne smijemo dozvoliti kočenje rasta gospodarstva zbog birokratske tromosti, jer i ovako kaskamo za konkurencijom. “Razina našeg bruto domaćeg proizvoda će tek ove godine dosegnuti pretkriznu 2008. godinu, dok su usporedive zemlje otišle naprijed za gotovo 30 posto. No, najviše zabrinjava činjenica da je broj zaposlenih danas, unatoč solidnom rastu, još uvijek za 100 tisuća niži u odnosu na 2008. godinu, a to je najvažniji pokazatelj gospodarske uspješnosti zemlje i temelj za procjenjivanje održivosti sustava socijalne sigurnosti, društvenog napretka i blagostanja ljudi, rekao je Burilović.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić najavio je da će se neprecizni model kvota zamijeniti beskvotnim sustavom. Rekao je kako je cilj poslodavcima omogućiti što brže dobivanje dozvola za uvoz radnika, unutar pet dana. „Donošenje novog Zakona o strancima će omogućiti nove načina ulaska stranaca u Hrvatsku, ne samo radnika već i studenata, a to je dobro za našu demografsku sliku“, istaknuo je Katić, dodavši da je MUP u samo u prvoj polovici ove godine izdao preko 40 tisuća radnih dozvola za državljane 55 zemalja.

Pomoćnica ravnatelja HZZ-a Ruža Hrga izjavila je kako se broj nezaposlenih od 2013. godine do danas drastično smanjio, za 65 posto. Dodala je kako je u zadnjih pet godina stvoreno 140 tisuća radnih mjesta, te kako je registrirana zaposlenost porasla za 10 posto.

Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK-a Davorko Vidović istaknuo je, kako kaže, njemu depresivan podatak, a taj je da u ovom trenutku Hrvatska ima svega 1,6 posto stranaca, što je među najnižim postotcima u Europi. „Mi smo društvo koje je u strahu od stranaca, nemamo nikakvu strategiju niti znamo kakve radnike i iz kojih zemalja želimo. Treba nam dvosmjerna integracijska politika koja je usmjerena na strance, ali i lokalno stanovništvo. Pozitivne primjere integracije na lokalnoj razini moramo primjenjivati i na državnoj razini”, rekla je ravnateljica Instituta za migracije i narodnost Marina Perić Kaselj.

Broj stanovnika našeg planeta trebao bi do 2050. godine dosegnuti 9,7 milijarda ljudi u odnosu na današnjih 7,7 s time da će se udvostručiti broj stanovnika subsaharske Afrike, navode Ujedinjeni narodi u izvješću objavljenom u ponedjeljak.

Prema procjenama UN-a Hrvatska je u skupini zemalja u kojima se očekuje smanjenje broja stanovnika od 11 do 24 posto. U Hrvatskoj bi 2030. moglo živjeti 3,877 milijuna stanovnika, 2050. 3,365 milijuna stanovnika a 2100. tek 2,183 milijuna stanovnika, navodi se u izvješću UN-a. Hrvatska je i u skupini zemalja s najnepovoljnijim omjerom osoba u dobi od 25 do 64 godine života i osoba starijih od 65 godina (od 1 do 3). U svojim predviđanjima UN očekuje da bi 2100. na Zemlji živjelo 11 milijarda ljudi.

U izvješću naslovljenom “Perspektive svjetskog stanovništva” potvrđuje se nastavak starenja svjetskog stanovništva zbog rasta očekivanog životnog vijeka i pada plodnosti. Raste broj zemalja koje će imati demografski pad, navodi Odjel za gospodarska i socijalna pitanja UN-a koji je objavio izvješće. Od 2010. godine 27 država ili teritorija gubi 1 posto od broja svog stanovništva, a razlog je pad nataliteta.

UN predviđa nadalje da će se od 2019. do 2050. broj stanovnika Kine smanjiti za 31,4 milijuna, što je otprilike 2,2 posto. U pojedinim zemljama očekuje se u ovom desetljeću priljev migranata, a to su Bjelorusija, Estonija, Njemačka, Mađarska, Italija, Japan, Rusija, Srbija i Ukrajina, što bi moglo dijelom nadoknaditi depopulaciju izazvanu starenjem i padom nataliteta.

Do 2050. više od polovice rasta svjetskog stanovništva odvijat će se u devet država, navodi se u izvješću. To su Indija, Nigerija, Pakistan, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Tanznaija, Indonezija, Egipat i Sjedinjene Države. Indeks nataliteta koji je s 3,2 djeteta po ženi u 1990. godini pao na 2,5 u 2019., trebao bi, prema predviđanjima, nastaviti padati do 2,2 djeteta po ženi u 2050.

Taj postotak bliži se natalitetu od 2,1 djeteta po ženi koji je neophodan za odvijanje smjene generacija kako bi se izbjegla dugoročna depopulacija u slučaju da izostane imigracija, navodi UN. Kad je riječ o očekivanom životnom vijeku, stanovnici najsiromašnijih zemalja i dalje žive sedam godina manje od svjetskog prosjeka. Očekivani životni vijek trebao bi iznositi 77,1 godinu u 2050., u odnosu na današnjih 72,6 godina, navodi se u izvješću. U 1990. godini očekivani životni vijek iznosio je 64,2 godine

HRT Otvoreno
Hrvatskoj trenutačno nedostaje čak 5000 radnika, najviše u turizmu i graditeljstvu. U isto vrijeme na Zavodu za zapošljavanje registrirano je više od 111 000 osoba.

Ugostitelji tvrde da su pred kolapsom i od Vlade traže da se poveća kvota za strance. Premijer odgovara: spremni smo razmotriti kvote, ali neka se najprije zaposle naši radnici.

Kakve će to posljedice imati za hrvatski turizam i je li ugrožena turistička sezona? Koji je razlog nedostatka radne snage u Otvorenom HTV-a su odgovarali Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava; Davor Majetić, glavni direktor HUP-a; Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata; Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika HGK-a.

– Politika ove Vlade je da prvenstveno aktiviramo domaću radnu snagu. Oko 20 tisuća anketiranih je izrazilo želju da rade u sezoni. Spajali smo ih s poslodavcima. Ne želimo zaustaviti investicije i odobrili smo 60 tisuća kvota za strane radnike, od toga je 15 tisuća za potrebe turizma. Cijelo vrijeme pratimo dinamiku tržišta, trenutačno nedostaje 1500 radnih dozvola. Još jednom ćemo promotriti stanje na tržištu rada i spojiti radnike s poslodavcima. Ako to ne bude dostatno Vlada će ići u povećanje kvota. Cilj je i porast plaća što je jako bitan faktor za ostanak građana u Hrvatskoj, kazao je ministar Marko Pavić. Najavio je nove razgovore s poslodavcima.

Majetić: Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike

I Davor Majetić se s tim složio. Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike. “Od jeseni nudimo poslove, učinili smo sve kao poslodavci da zaposlimo domaće radnike. Ako nedostaje radnika, prisiljeni smo tražiti vani. Najviše nas zabrinjavaju male i srednje firme. Ljudi odlaze, sezona je počela, a konkurencija je nemila. Prihodi države u Hrvatskoj su 47 posto BDP-a, a u Irskoj je to 30 posto, kazao je. Smatra kako treba smanjiti troškove poslovanja, kako bi se ta sredstva prelila u plaće.

Ostojić: Nema vremena za analize i sastanke

Veljko Ostojić potvrdio je da je sezona ugrožena. Manji broj radnika znači znatno nižu kvalitetu, kazao je. Iznio je podatak da je jedna od najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj još u prosincu prošle godine iskazala interes za radnom snagom na Zavodu za zapošljavanje, a te potrebe još nisu riješene. “Što još moramo učiniti, da nas se ozbiljno shvati?”, upitao je. Nema vremena za analize i sastanke, zaključio je. Prosječna plaća konobara s hotelskim kompanijama s kojima komunicira je 5.500 kn neto, bez dodataka.

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

– Hrvatska je dugi niz godina svoju konkurentnost gradila na obespravljenim radnicima. To se događa i danas. Zašto su otišli ljudi vani – zato što je ukupni bruto trošak rada u Hrvatskoj 10,9 eura, a prosjek u EU 27,4 eura. U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti. Uvoz jeftine radne snage i drži niske plaće u Hrvatskoj, kazao je Krešimir Sever.

Vidović: Velika se bitka za radnike vodi u Europi

Davorko Vidović kazao je kako je kvotni model uvoza radne snage “tehnički” neodrživ. Hrvatska ne može bez stranih radnika i velika se bitka za radnike vodi u Europi. Imamo dramatičke demografske pokazatelje koji će biti i gori. Bilo je očekivano da ljudi odu, jer su u našem susjedstvu zemlje koje imaju najveće standarde. Posao je države da omogući da radnik od svoje plaće može dobro živjeti, zaključio je. Smatra da se Hrvatska mora otvoriti, ali i stvarati atraktivna radna mjesta.

“U turizmu radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a”

– Pitanje je koliko je plaćena i po kojim uvjetima radi jedna sobarica u nekom malom hotelu u Austriji. Mi ne tražimo modele da u Hrvatskoj bude bolje. Hrvatska prednjači u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme, kazao je Krešimir Sever. Naveo je podatak da u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a. Toliko veliku masu stvore, a imaju tako male plaće. Gdje, pobogu nestane ta razlika?, upitao je Krešimir Sever.

Prema analizi HUP-a 20 posto ljudi iz Hrvatske odlazi zbog malih plaća, a 60 posto je onih koji ne vjeruju u bolju budućnost, naveo je Davor Majetić. Veljko Ostojić je kazao kako je neto dobit turističkog sektora 2017. iznosila 5,6 posto. Iz toga treba izdvojiti i za investicije. Dajte nam bolje okvire poslovanja da bi imali od čega i plaće povećati, dodao je.

Povodom 30 godina HDZ-a
Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak kako očekuje ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, poručio je kako je na njoj da pronađe pravi trenutak kako bi je objavila te da ju HDZ-ovci “čekaju širokih ruku”.

“Kao predsjednik HDZ-a očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i siguran sam da ćemo je svi zajedno podržati. Na njoj je da pronađe pravi trenutak da objavi svoju kandidaturu a vidim da ju HDZ-ovci čekaju širokih ruku”, rekao je Plenković na svečanoj akademiji u povodu 30. obljetnice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) popraćen burnim pljeskom nazočnih.

Tuđman i danas uporišna točka HDZ-a

Ističući kako je prvi hrvatski predsjednik i predsjednik HDZ-a dr. Franjo Tuđman i danas uporišna točka HDZ-a, njezine politike i političke filozofije, naglasio je kako je HDZ u sudbonosnom, prekretničkom i povijesnom trenutku za Europu i Hrvatsku stvoren u interesu hrvatskog naroda i radi stvaranja hrvatske države. Poručio je i da su danas oni baštinici Tuđmanove vjere u hrvatski narod i njegovu vlastitu snagu, njegova zalaganja za pomirbu unutar hrvatskog naroda, njegova neumornog zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske te njegova pouzdanja u razvoj zemlje i njezinu europsku budućnost. “On je čvrsto držao HDZ na desnom centru i nije dopustio odstupanja od te politike jer je dobro znao što je hrvatski državni interes i gdje se na političkom spektru treba nalaziti najsnažnija hrvatska okupljajuća stranka”, istaknuo je Plenković.

Upozorio je kako bi u današnjem svijetu i Europi one države koje se zatvore u uske okvire i hrane vlastitim egoizmom i isključivošću bili nedorasli i neodgovorni pred svojim narodom. Poručio je kako HDZ i Hrvatska koju vode nije takva, “a pogotovo takva nije danas kada o vlastitoj sudbini sami odlučujemo”. “Stoga su bespredmetne i promašene lažne dileme oko pitanja suvereniteta koje danas neki samozvani i zakašnjeli suverenisti s kraja političkog spektra pokušavaju nametnuti”, istaknuo je. Dodao je i da su za HDZ pitanja hrvatskog suvereniteta riješena još za mandata prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, kao i europski put Hrvatske koji je tada zacrtan.

“Mi kao središnja i stožerna državotvorna stranka svoj suverenizam i domoljublje nikome ne trebamo dokazivati”, rekao je Plenković. Poručio je i kako ne žele Hrvatsku okovanu u prošlosti već zemlju okrenutu budućnosti koju grade za nove generacije. Naglasio je i kako žele Hrvatsku koja nije isključiva i polarizirana nego je svjesna svojih potencijala te zemlju samopouzdanih, radišnih , složnih i slobodnih ljudi.

Kroz analizu kampanje i rezultata ocijeniti angažman stranačkih tijela

Osvrćući se na prošle izbore za Europski parlament rekao je da su na njima pobijedili ali ne i u mjeri u kojoj su to i očekivali. Naveo je i da će stoga pažljivo razmotriti poruke birača te će kroz analizu kampanje i rezultata ocijeniti i angažman svih stranačkih tijela i organizacija.

Naglasivši kako već treću godinu za redom – unatoč svim izazovima i brojnim akterima koji se na sve načine trude da politički, gospodarski i razvojno vrate zemlju unatrag, vode zemlju u pravom smjeru, Plenković je rekao kao se ustrajno zalažu i za ostvarenje pune ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Osvrćući se na uspjehe stranke i vlade, istaknuo je kako su zemlju vratili na pravi smjer. Upitavši se što bi bilo da je SDP došao u prigodu nastaviti provoditi svoju politiku s pozicija državne vlasti ocijenio je kako bi ponovno imali veliko i neodgovorno zaduživanje države, proračunski deficit, izostanak reformi i sl.

Jandroković: HDZ baštini povijesnu ulogu stožerne stranke

Napominjući kako se na današnji dan prije 30 godina dogodio jedan od prijelomnih trenutaka u povijesti zemlje, glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković rekao je da danas HDZ baštini povijesnu ulogu stožerne stranke u stvaranju samostalne i neovisne hrvatske države na temelju politike prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Podsjetio je i da su pod vodstvom HDZ-a ostvareni svi veliki nacionalni strateški ciljevi – stvorena neovisna i međunarodno priznata Hrvatska, izgrađene demokratske institucije, utemeljen pravni poredak te smo postali članicom najvažnijih međunarodnih organizacija (EU i NATO). No, dodao je, za to vrijeme bilo je i trenutaka kada je HDZ bio suočen s teškim izazovima kao i pogrešaka na što su im i građani jasno dali do znanja.

Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica rekao je kako je ova RH stvorena božjom providnošću, Tuđmanovim vodstvom, HDZ-ovom logistikom i voljom čitavog hrvatskog naroda. Naglasio je kako samo snažni i jedinstveni, bez lutanja i dvojbi oko vlastitih ciljeva i njihove provedbe, mogu ostvarivati svoj program.

Predsjednik saborskog Kluba HDZ-a Branko Bačić izjavio je u ponedjeljak da će predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović vrlo brzo objaviti svoju predsjedničku kandidaturu te je poručio kako nema nikakvih dokumenata ili materijala koji bi ju kompromitirali.

Jutarnji list
Kandidatura bivšeg premijera i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, koji je u ponedjeljak najavio da će se natjecati za predsjedničku dužnost, izazvala je velike reakcije na političkoj sceni, piše u utorak Jutarnji list.

U predsjedničinu Uredu neslužbeno kažu da Milanovićeva kandidatura nije iznenađenje a da ne očekuju radikaliziranje političke scene u kampanji. Predsjednik Mosta Božo Petrov o Milanoviću nema lijepe riječi. “Ne znam što bih trebao misliti o čovjeku koji je bio poprilično loš premijer i čiji nekadašnji ministri i predstojnik Ureda drže većinu HDZ-ovoj Vladi”, rekao je Petrov.

Iz HNS-a neslužbeno poručuju da im se javi ako želi njihovu podršku, piše Jutarnji list i dodaje da Milanović neće imati podršku Glasa ako bude kandidat HNS-a. “Ako bude kandidat HNS-a mi u tome nećemo sudjelovati jer bi bio kandidat stranke koja je prevarila birače, koalicijskog partnera i njega samoga”, kaže Anka Mrak Taritaš.

Čelnik HSS-a Krešo Beljak podržava Milanovićevo stupanje u izbornu utrku, a čelnik SDSS-a Milorad Pupovac kaže da je i njima drago da je SDP postigao dogovor i odlučio istaknuti Milanovića. Na Kaptolu nisu željeli službeno komentirati Milanovićevu kandidaturu, piše Jutarnji listi i dodaje kako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ranije izjavio da “ne komentira gubitnike”. Svoju podršku kandidaturi Zorana MIlanovića iskazao je i predsjednik Reformista Radimir Čačić, piše u utorak Jutarnji list.

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor izjavio je u utorak da neće podržati SDP-ovog predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića jer su na državnoj razini koalicijski partner HDZ-a i ne bi bilo normalno da podržavaju kandidata druge stranke. Iako je, kaže, zajedno s Milanovićem išao zajedno u osnovnu školu i znaju se od osme godine, “ovo je politika i posao”. Na upit hoće li podržati aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović ako se ponovno kandidira, predsjednik HSLS-a kazao je da će o tome odlučiti tijela stranke.

 

Objavio kandidaturu
Zoran Milanović dao je izjavu nakon što je ranije u ponedjeljak potvrdio kandidaturu na predsjedničkim izborima.

“Prvo zahvaljujem prijateljima iz SDP-a. Bez želje koja tinja u tebi ne ide se u takve stvari. Ta želja postoji i želim biti predsjednik jedne moderne progresivne Hrvatske”, rekao je Milanović

“Živimo u vrijeme promjena. Hrvatska je u stanju koje je popravljivo”, kaže dodajući kako ima potrebu pokazati da taj posao ima smisao, strast i ljubav da služiš svojoj zemlji.

“Ovo je prvi put da u utrku idem bez da sam anketni medijski favorit. Taj teret sam nosio svaki put. Pod pritiiskom moraš znati i htjeti živjeti. Sve osim pobjede bilo je poraz i fijasko. Nisam uvijek uspijevao udovoljiti tim standardima i u ovu priču i avanturu ulazim rasterećeniji”, rekao je Zoran Milanović.

Govoreći o svom sloganu “Predsjdenik s karakterom”, Milanović je rekao da nikad sam za sebe nije rekao da je pošten čovjek i političar, te da će ljudi najbolje zaključiti kakav je njegov karakter. “Karakter se može i mijenjati, moj karakter je nešto što nosim sa sobom. Sudite mi”, rekao je.

“ništa se nije promijenilo. Dok Hrvatska ne prijeđe na drugi oblik vlasti, netko mora obnašati dužnost predsjednika Republike. Moje mišljenje je da su ljudi dosad na tu funkciju dolazili na demokratski način i tu dužnost smatrali većom od svega i to se pretvaralo u neku vrstu megalomanije. Smatrao sam zbog toga da je bolje da se to uredi na drugi način, ali dok se to ne promijeni, stvari su došle do toga dad se moram kandidirati”, rekao je Milanović na pitanje o svojim prijašnjim stavovima o funkciji predsjednika.

O svojim protukandidatima, od kojih nitko nije još objavio kandidaturu, nije htio govoriti. “Nisam sam i nisam usamljen, ali sva odgovornost je na meni”, rekao je dodajući da je svaka podrška dobrodošla.

“Ja sebe vidim kao kandidata i predvodnika moderna Hrvatske koja se ne boji, koja je progresivna, koja se ne boji drugačijeg i koja se ne ograđuje bodljikvavom živcom i borit ću se za nju. Izgubit se može, odustat se ne može”, rekao je Milanović.

Kandidaturu je objavio danas u dogovoru s vrhom SDP-a, kaže, a što se tiče trenutka u kojemu je ‘prelomio’, rekao je da se odluka rađala mjesecima te da je rijetko lomio odluke preko koljena, a ono zbog čega je dvojio bila je teška obiteljska situacija.

Njemačka akvizicija
Koprivničanin i profesor na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu Drago Francišković primio je službenu potvrdu da je imao pravo što se nekoliko godina protivio načinu kako PDV na uslugu obračunava tvrtka Koprivnica plin d.o.o, a koja, smatra Francišković, sugrađanima naplaćuje previsoke račune.

Čini se da se s njegovim tvrdnjama sada složio i Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a koji je, krajem svibnja, donio presudu i tvrtki Koprivnica plin izrekao opomenu jer je Franciškoviću porez na dodanu vrijednost za struju na računu za ožujak 2018. godine obračunao po gotovo dvostruko većoj stopi PDV-a, piše Novac.hr.

A sve je službeno počelo u siječnju 2017. kad su donesene izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojima je stopa PDV-a na električnu energiju sa 25 posto najednom pala na 13. Francišković je očekivao da će se pad stope PDV-a odraziti i na račun za toplinsku energiju koji dobiva od tvrtke Koprivnica plin, i to zbog sljedećeg shvaćanja pružanja te usluge. Kako je to objasnio Francišković, tvrtka Koprivnica plin u ime i za račun kupaca na tržištu kupuje energente, među kojima i struju, a potom je isporučuje krajnjem korisniku, stanarima zgrade, među kojima je i Francišković.

Oni pak u sklopu objekta u kojemu žive imaju samostalnu toplinsku stanicu u kojoj se od preuzete električne energije proizvodi toplinska energija. Prema Franciškoviću – a sad isto potvrđuje i Sud časti HGK – s obzirom da tvrtka Koprivnica plin zapravo ne isporučuje toplinsku energiju nego isključivo energente na temelju kojih se toplinska energija zatim proizvodi, tvrtka im ne može obračunavati porez od 25 posto na uslugu isporuke toplinske energije – jer taj posao nisu ni napravili – nego im ga može obračunati na svaki od energenata zasebno (što onda podrazumijeva i naplatu 13 posto PDV-a na struju), a potom 25-postotni porez na dodanu vrijednost uključiti u naplatu naknade za uslugu koju obavljaju.

Koprivnička komunalna tvrtka, ipak, svoje je djelovanje shvatila nešto drukčije pa je, unatoč izmjenama koje su se dogodile u vezi sa Zakonom o PDV-u, na kompletnu uslugu nastavila obračunavati PDV od 25 posto, zbog čega im je Francišković još 2017. počeo slati primjedbe.

– Prigovarao sam na svaki račun i osporavao iznos koji se u mjesecima s najvećom potrošnjom znao penjati i na 35 kuna, odnosno 6,3 posto računa, no Koprivnica plin nije bio zainteresiran za ispravak načina obračuna, nego su nastavili s obračunom PDV-a na uslugu isporuke toplinske energije. Stoga sam se javio i tržišnoj inspekciji koja je sve proslijedila Poreznoj upravi, no kako je priča ovdje stala, u rujnu lani sam se obratio i Sudu časti HGK koji je sada Koprivnica plinu izrekao opomenu – rekao je Francišković kojemu je i Porezna uprave e-mailom potvrdila da je u pravu. Svjestan je da opomena Suda časti HGK tvrtku Koprivnica plin formalno-pravno ni na što ne obvezuje, ali očekuje da isprave način obračuna računa. Ako se to ne dogodi, pokrenut će sudski spor.

Jutarnji list tijekom vikenda je kontaktirao i tvrtku Koprivnica plin, koja od veljače 2018. posluje u sklopu RWE. Tamo su nam potvrdili da su upoznati sa slučajem nezadovoljnog potrošača, ali ne mogu ništa komentirati sve dok ne prime službeno rješenje Suda časti Hrvatske gospodarske komore. Zasad je stoga nejasno kakve će promjene na tržištu donijeti ta odluka Suda časti, kao i hoće li Koprivnica plin naplatu usluga uskladiti s rješenjem.