Grčka

PV Tech
Grčka skraćuje dugotrajnost postupaka licenciranja za projekte obnovljivih izvora energije, kako bi oslobodila projekte koji čekaju i do osam godina.

Postojeći sustav, naime, traži da podnositelji zahtjeva čekaju 3-4 godine (PV) i 6-8 godina (vjetar) za dozvole. Samo prvi od 29 koraka – dozvola za proizvodnju – može potrajati 18-24 mjeseci, piše PV Tech.

Prijedlog Ministarstva je da ovu dozvolu zamijeni novom potvrdom koju će Grčka odobriti u okviru posebnog registra koji je otvoren i za nove i za prijavu u postupku. Kako bi smanjila vrijeme čekanja, platforma će uspostaviti vezu s vladinim tijelima i pokušati automatizirati dijelove procesa.

Novi će certifikat biti uveden zajedno s izmjenama okolišnih dozvola, koje će također predložiti novi prijedlog zakona. Od strožih rokova za regulatore do spajanja određenih koraka, sve te mjere trebaju olakšati postupak koji zna biti ‘bolan’.

Vlada Grčke vjeruje da njen pritisak na smanjenje birokracije ima ogroman potencijal za deblokiranje rasta zelene energije. Sustav se trenutno suočava s velikim zaostatkom – na čekanju je 29 GW projekata, donosi OIE.hr

David Hale
Američki državni podtajnik zadužen za politiku, David Hale, izjavio je da se Washington protivi otvaranju drugog kraka Turskog toka koji će plinom preko Bugarske opskrbljivati jugoistočnu Europu jer SAD to smatra geostrateškim projektom Rusije.

Hale je u intervjuu Bugarskom nacionalnom radiju rekao da SAD shvaća da je energetska sigurnost vrlo važna za Europu te da su američki saveznici jači i pouzdaniji kada imaju siguran prisup izvorima energije. On je, međutim, naveo da Moskva koristi svoje izvore energije kao političko sredstvo kako bi širila utjecaj i dijelila Europu.

Ocijenio je da su Sjeverni tok 2 i drugi krak Turskog toka problem jer ne osiguravaju raspodjelu energije za Europu i destabiliziraju Ukrajinu, a Rusiji omogućavaju da je zaobiđe. On tvrdi da energetski projekti doprinose nestabilnosti jer pružaju Moskvi još jedno sredstvo da se nametnu Europi.

Predsjednici Turske i Rusije, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, svečano su ranije ovoga tjedna obilježili početak rada plinovoda Turski tok, koji će prenositi ruski plin do južne Europe preko Turske, zaobilazeći Ukrajinu, prenijela je agencija Hina.

Plinovod prelazi preko Crnog mora i jača energetske veze između Moskve i Ankare, koje su pojačale i obrambenu suradnju nakon što je Ankara prošle godine kupila napredni ruski proturaketni sustav S-400, javio je Reuters ranije. Turski tok sastoji se od dva cjevovoda, svaki kapaciteta 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje.

Prvi je namijenjen opskrbi Turske, a drugi će ići dalje, od Bugarske do Srbije i Mađarske. Bugarska se nada da će moći početi isporučivati plin Srbiji do svibnja i planira izgraditi cijelu dionicu do kraja godine.

Plinovod je znak “interakcije i suradnje radi dobrobiti naših naroda i naroda cijele Europe, cijelog svijeta”, rekao je Putin. Opisavši ga kao projekt od “povijesne važnosti”, Erdogan je kazao da će Turska putem tog plinovoda moći uvesti 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje. “Nismo dopustili da naše razlike u mišljenjima blokiraju naše uzajamne interese”, rekao je Erdogan.

Rusija je 1. siječnja počela slati plin u Europu putem tog plinovoda, objavio je u nedjelju Bulgartransgaz. Gazprom će Bugarskoj putem Turskog toka slati približno tri milijarde prostornih metara plina godišnje, čime će zamijeniti rutu preko Ukrajine i Rumunjske. Gazprom je tom rutom prošle godine isporučio približno tri milijarde prostornih metara plina Grčkoj i otprilike 500.000 milijuna prostornih metara Sjevernoj Makedoniji.

Zatvaranje elektrana
Grčka planira smanjiti ugljični otisak za više od 55 posto do 2030. u odnosu na 2005. godinu nadajući se kako će tijekom sljedećeg desetljeća ostvariti ulaganja u iznosu od oko 44 milijarde eura na projektima čiji je cilj smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.

Tamošnje vlasti su, također, objavile kako Grčka namjerava zatvoriti svoje elektrane na ugljen u sljedećih osam godina. Vjetar, Sunce i hidroenergija bi do tada u proizvodnji energije trebali sudjelovati s najmanje 35 posto u odnosu na oko 15 posto u 2016. godini. Riječ je o ulaganjima od oko devet milijardi eura.

Vlada u Ateni
Grčka namjerava prodati privatnim investitorima milijarde eura doprinosa koje kompanije duguju sustavu mirovinske skrbi kako bi pribavila gotovinu i omogućila povrat drugih potraživanja, kazali su visoki vladini dužnosnici za Reuters.

Posrijedi su doprinosi koje kompanije u Grčkoj nisu uplaćivale u sustav mirovinske skrbi, dijelom i zbog dužničke krize. Vlada također želi poboljšati ukupnu bilancu sustava kako bi ojačala njegovu održivost, dodaje Reuters.

Projekt predvodi zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Notis Mitarachi a prva faza uključuje prodaju tranše od 12 milijardi eura potraživanja. Ukupni je iznos potraživanja oko 35 milijardi eura. Proces neće uključivati sekuritizaciju jer bi se vrijednosnice pokrivene imovinom mogle tretirati kao zaduživanje i time izazvati probleme s Eurostatom, kazao je jedan od dužnosnika za Reuters.

Vlada će umjesto toga nastojati prodati potraživanja sustava mirovinske skrbi privatnim ulagačima za gotovinu i dogovoriti s njima plan podjele zarade od naplate. Potraživanja će se prodavati uz popust u odnosu na nominalni iznos.

Potencijalni kupci morat će angažirati banku ili financijsku tvrtku u ulozi posrednika, kao što rade i fondovi pri kupnji nenaplativih kredita od banaka. Plan će obuhvatiti potraživanja počevši od 31. prosinca 2014. a fokus je na iznosima većim od 100 tisuća eura.

Ministar rada Yannis Vroutsis opovrgnuo je u četvrtak u priopćenju plan o prodaji 12 milijardi eura potraživanja sustava mirovinske skrbi. Unatoč tome, vladini dužnosnici koji su razgovarali za Reuters ustrajali su u svojim navodima.

Dodali su da vlada planira dotjerati postupak do kraja ove godine i krenuti s pripremama u prvom tromjesečju 2020. kako bi se prodaja mogla organizirati u razdoblju od travnja do lipnja. Vlada također traži savjetnika za prodaju, dodaje Reuters.

Diverzifikacija
Bugarska počinje s dobavom američkog LNG-a preko Grčke.

Obraćajući se medijima, bugarska ministrica energetike Temenuzhka Petkova izjavila je kako je jedan teret predviđen za isporuku u drugom tromjesečju, a drugi će ga pratiti tijekom trećeg kvartala, prenosi Reuters.

Petkova je dodala da je jedan teret kupljen od Chenierea, a drugi je kupljen od BP-a. Prvi brod već je isporučen na grčki terminal Revithoussa LNG. Bugarska je potpisala sporazum s grčkom državnom DEPA-om za dodatnu isporuku malog obima, jer zemlja želi smanjiti svoju ovisnost o ruskom prirodnom plinu.

Jutarnji list
Izvješće Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog kriminala, objavljeno ovih dana u Beču, zemlje Zapadnog Balkana prokazuje kao eldorado za unosne poslove niza kriminalnih bandi koje najčešće ne znaju ni za granice niti za nacionalnu pripadnost, piše u četvrtak Jutarnji list.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Novo zaduženje
Grčka priprema teren za izdanje 10-godišnje obveznice, prve od dužničke krize iz 2010. godine, objavila je u ponedjeljak Atenska burza.

Grčka je “bankama BNP Paribas, Citi, Credit Suisse, Goldman Sachs International Bank, HSBC i JP Morgan dodijelila posao zajedničke organizacije izdanja nove obveznice iskazane u eurima” s rokom dospijeća od 10 godina, navodi se u priopćenju Atenske burze. Izvori bliski financijskom sektoru navode da bi vrijednost izdanja mogla iznositi oko 2,5 milijardi eura, uz kamatu od oko 4,0 posto.

Priopćenje je objavljeno tri dana nakon što je agencija Moody’s povisila ocjenu grčkih državnih obveznica s ‘B3’ na ‘B1’, što pomaže izdanju iako grčki dužnički papiri i dalje spadaju u kategoriju špekulativnih ulaganja, napominje profesor ekonomije s Atenskog sveučilišta Panayiotis Petrakis. Najavljeno izdanje bit će prvo od 2010. godine i duboke krize zbog koje je Grčka bila prisiljena zatražiti više paketa međunarodnih kredita.

Atena je zaključila treći i zaključni program međunarodnih kredita u kolovozu prošle godine. Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će aktivnosti u grčkom gospodarstvu ove godine porasti 2,4 posto. Europska komisija zatražila je pak prošlog tjedna od Grčke da do kraja provede sve reforme koje je obećala kreditorima. Iz Bruxellesa su upozorili da je grčko gospodarstvo i dalje krhko zbog visokog javnog duga, nenaplativih kredita i visoke nezaposlenosti.

Grčkom premijeru Aleksisu Ciprasu u parlamentu je u srijedu navečer izglasano povjerenje, čime je uklonjena velika prepreka za grčko odobrenje dogovora o imenu Makedonije i izbjegava se mogućnost prijevremenih izbora.
Cipras je u utorak tražio od zastupnika grčkog parlamenta da ga podrže a time i njegovu oslabljenu vladu nakon ostavke koalicijskog partnera, ministra obrane Panosa Kamenosa koji je napustio vladu 13. siječnja i izlaska iz koalicije njegove stranke Neovisni Grci, zbog dogovora o novom imenu Makedonije. Cipras je glasanje navao “glasom povjerenja u stabilnost”. “Naša jedina briga je nastaviti rješavati potrebe i braniti interese grčkog naroda”, rekao je novinarima.

Parlament je dao Ciprasu 151 glas čime je osigurao natpolovičnu većinu. Njegova stranka Syriza ima 145 mjesta u parlamentu od njih 300, a dodatnu podršku i šest glasova su mu pružili stranka Anel i nezavisni kandidati. Grčki protivnici dogovora drže da novo ime Republika Sjeverna Makedonija predstavlja pokušaj prisvajanja grčkog identiteta.

Dogovor o imenu je potpisan nakon nekoliko mjeseci pregovaranja. Spor oko makedonskog imena je gotovo 30 godina kvario veze Atene i Skoplja. Grčka je zbog imena blokirala makedonski put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, smatrajući da se imenom “Makedonija” svojata teritorij grčke sjeverne pokrajine istog imena.

Grčki premijer Aleksis Cipras najvjerojatnije će u srijedu dobiti povjerenje u parlamentu, nakon što mu je potporu dao još jedan jedan zastupnik, te Cipras ima natpolovičnu većinu odnosno potreban 151 glas, rekao je u utorak jedan izvor.
Cipras je zatražio glasanje o povjerenju vladi nakon ostavke koalicijskog partnera, ministra obrane Panosa Kamenosa, i izlaska iz koalicije njegove stranke Neovisni Grci, zbog dogovora o novom imenu Makedonije. Grčki parlament otvorit će u utorak raspravu o povjerenju vladi, rekao je dužnosnik u parlamentu, a glasovanje se očekuje u srijedu navečer. Premijer je rekao prošli tjedan da bi mogao sazvati prijevremene izbore ako ne uspije dobiti 151 glas.

Njegova stranka Syriza ima 145 mjesta u parlamentu od njih 300, i potporu jednog neovisnog zastupnika. Još četiri zastupnika reklo je da će mu dati potporu. Peti zastupnik, Spyros Danellis, objavio je u noći na utorak odluku da će glasati za Ciprasa. “Danellis je nazvao (čelnika stranke Potami) Stavrosa Teodorakisa kasno sinoć i rekao mu da će poduprijeti vladu”, rekao je dužnosnik Reutersu.

Čak i ako Cipras dobije povjerenje zastupnika, politička neizvjesnost u Grčkoj će se nastaviti jer će se vlada morati osloniti na potporu zastupnika izvan Syrize kako bi progurala svoje zakonske prijedloge. Cipras se nada da će parlament glasati o dogovoru o makedonskom imenu nakon glasanja o povjerenju vladi – ako povjerenje bude potvrđeno – te da će dovršiti planirane reforme prije novih izbora.

Aktualni mandat mu istječe u listopadu. Cipras je u petak čestitao makedonskom kolegi Zoranu Zaevu nakon povijesnog glasovanja zastupnika u Skoplju o promjeni imena zemlje u Republika Sjeverna Makedonija. Lopta je sada u grčkom polju jer će promjena imena stupiti na snagu tek kad grčki zastupnici ratificiraju ugovor koji su ljetos potpisali premijeri Zaev i Cipras.

Grčki premijer Alexis Tsipras čestitao je u petak makedonskom kolegi Zoranu Zaevu nakon povijesnog glasovanja zastupnika u Skoplju o promjeni imena zemlje u Republika Sjeverna Makedonija, priopćile su službe grčkog premijera.
“Premijer je čestitao Zaevu na uspješnom završetku procesa izmjene ustava Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije”, dodaje se u priopćenju. Lopta je sada u grčkom polju jer će promjena imena stupiti na snagu tek kad grčki zastupnici ratificiraju ugovor koji su ljetos potpisali premijeri Zaev i Tsipras.

Premda mu treba tek natpolovična većina, Tsipras ima uzak manevarski prostor (153 od 300 zastupnika). Njegov saveznik Panos Kammenos, ministar obrane i predsjednik suverenističke stranke zaprijetio je ostavkom.

Grčki premijer je prošli tjedan rekao da se parlament u Ateni mora do kraja mjeseca očitovati o Prespanskom ugovoru nazvanom po kraju u kojemu je potpisan. “Za deset dana, bez obzira na sve, čim budemo službeno obaviješteni o rezultatima (u makedonskom parlamentu) i kad utvrdimo da je sve u redu, glasovat ćemo” i odobriti taj ugovor, rekao je Tsipras za Open TV.

Ugovor je potpisan nakon nekoliko mjeseci pregovaranja. Spor oko makedonskog imena je gotovo 30 godina kvario veze Atene i Skoplja. Grčka je zbog imena blokirala makedonski put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, smatrajući da se imenom “Makedonija” svojata teritorij grčke sjeverne pokrajine istog imena.

Posebno glasovanje o protokolu koji će Makedoniji omogućiti da postane članica NATO-a održat će se “odmah poslije” toga, dodao je grčki čelnik. Za ugovor je u makedonskom parlamentu glasovala potrebna dvotrećinska većina zastupnika. Atena se obvezala da će ukinuti veto na početak pristupnih pregovora Skoplja i EU-a kada se riješi pitanje makedonskog imena.