Geopolitika

Venezuelska oporba nastavila je u ponedjeljak s pripremama za dopremu humanitarne pomoći u zemlju preko Kolumbije, Brazila i Kariba, unatoč protivljenju predsjednika Nicolasa Madura, čija je vlada dodatno povećala svoju vojnu prisutnost na granici.
Oporbeni čelnik Juan Guaido pozvao je stanovnike Venezuele da se dobrovoljno jave kako bi pomogli u primanju, skladištenju i distribuciji humanitarne pomoći, objavivši na Twitteru da se za to već prijavilo gotovo 100 tisuća ljudi. “Masovna organizacija i mobilizacija bit će ključni za ulazak pomoći u zemlju i okončanje (Madurove) uzurpacije”, napisao je Guaido.

Guaido, koji se proglasio privremenim predsjednikom 23. siječnja nakon čega ga je do sada priznalo 50-ak zemalja, uputio je apel za pomoć stotinama tisuća najugroženijih stanovnika Venezuele kojima, kako tvrdi, prijeti ozbiljna nestašica osnovnih životnih namirnica i lijekova.

Venezuela se godinama nalazi u dubokoj političko-ekonomskoj krizi. Konfiskacija i nacionalizacija su pogodile nacionalnu industriju dok se proizvodnja nafte, kojom se financira 96 posto nacionalnog proračuna, urušila, zbog čega se uvoz osnovnih potrepština značajno ograničio.

U zemlji nedostaje više od 80 posto lijekova i medicinskog materijala, a redovito nema struje i vode. Zbog gospodarske krize i političkih previranja emigriralo je više od tri milijuna ljudi. Socijalistički predsjednik Maduro, koji je osvojio drugi mandat na izborima prošloga svibnja smatranima nedemokratskima, tvrdi da je nestašica hrane i lijekova rezultat američkih sankcija. Oko 100 tona američke humanitarne pomoći trenutno čeka u kolumbijskom graničnom mjestu Cucuti, nakon što je Venezuela blokirala ključni most na granici.

Nakon sastanka s brazilskim dužnosnicima u Bogoti, Guaidov predstavnik Lester Toledo izjavio je kako su u tijeku pripreme za uspostavu drugog centra za prikupljanje pomoći, u brazilskoj graničnoj državi Roraima. Guaidov veleposlanik u Bogoti Humberto Calderon kazao je da je plan otvoriti centre za prikupljanje pomoći u nekoliko regija Kolumbije, “kao i u Brazilu, te na nekim Karipskim otocima”. Portoriko je također najavio slanje pomoći Venezueli.

Kolumbijski ministar vanjskih poslova Carlos Holmes Trujillo naglasio je “potpunu” predanost vlade u Bogoti pronalasku načina da se pomoć dopremi do “venezuelske braće”. Oporba se nada da će uspjeti pridobiti vojsku na svoju stranu, kako bi se omogućio nesmetan prolaz pomoći. Venezuela, međutim, gomila vojsku na granici s Kolumbijom. “Intenzivirali smo svoju prisutnost duž čitave granice, ne zbog predstave s humanitarnom pomoći, nego zbog kriminalnih aktivnosti koje prodiru iz Kolumbije”, izjavio je ministar obrane Vladimir Padrino.

Guaido je u međuvremenu objavio na Twitteru da je zdravstvenim centrima u Karakasu već isporučio prvu pošiljku pomoći s preko 85 tisuća kuverti nutritivnog praška za djecu, te 4,5 tisuća dodataka prehrani za trudnice.

Komunistička država koja je prigrlila kapitalizam, strateški važna za Washington, a pritom povijesni saveznik Pjongjanga, Vijetnam ima adute koji su prevagnuli u izboru mjesta za drugi summit američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kim Jong Una.
Ta zemlja u jugoistočnoj Aziji ima simboličnu vrijednost za Sjevernu Koreju jer je više od 20 godina tijekom Hladnog rata bila podijeljena na Sjeverni i Južni baš kao što je i danas podijeljen Korejski poluotok na Južnu, saveznicu Sjedinjenih Država, i Sjevernu Koreju, izoliranu komunističku državu. Hanoi i Pjongjang održavaju diplomatske odnose od 1950., a Sjeverna Koreja podržavala je komunistički Sjeverni Vijetnam šaljući mu vojno pojačanje.

Gospodarska razmjena je, međutim, opala zbog niza sankcija koje su Ujedinjeni narodi nametnuli Pjongjangu zbog njegova programa razvoja nuklearnog i balističkog oružja. Kim Jong Un nije nikada bio u Vijetnamu i njegov djed Kim Il Sung bio je posljednji iz komunističke dinastije koji je posjetio tu državu 1958. godine. Stoga bi dolazak Kim Jong Una trebao ojačati bilateralne donose, a ujedno omogućiti da se sjevernokorejski vođa iz prve ruke upozna s vijetnamskim iskustvom gospodarske preobrazbe.

Vijetnamski gospodarski model

Zahvaljujući programu gospodarskih reforma “Doi Moi” koje je počeo provoditi 1986., Vijetnam je od poljoprivredne države uništene ratom postao jedno od najbrže rastućih azijskih gospodarstava. Prihvatio je kapitalistički način poslovanja ne ugrozivši pritom politički komunistički režim te bi upravo takav model mogao odgovarati sjevernokorejskom vođi, koji je krajem studenoga u Hanoi poslao svog ministra vanjskih poslova, Rija Yonga Hoa, podsjeća agencija AFP.

Kim je dopustio razvoj nekih tržišta i uveo Posebne gospodarske zone no ti stidljivi pomaci ne mogu osloboditi put za gospodarski rast, podsjeća agencija Reuters. Citira bivšeg guvernera Vijetnamske državne banke koji ističe da “odluke lako mogu biti pogrešne ako je sva vlast u rukama jednog čovjeka” pa tako Cao Si Kiem podsjeća: “Mi (u Vijetnamu) morali smo prihvatiti raspoređivanje ovlasti”.

Vijetnamski model “možda” bi mogao nadahnuti Kim Jong Una da takav put izabere za Sjevernu Koreju, smatra Le Hong Hiep s Instituta za proučavanje zemalja jugoistočne Azije (ISEAS) iz Singapura. Vijetnam je preokret učinio nakon smrti Le Duana koji je svu vlast držao u svojim rukama do 1986., kada je umro, a tada je kormilo preuzeo komunistički politbiro. No u Sjevernoj Koreji komunistička dinastija Kim vlada desetljećima od revolucije nadahnute marksizmom i lenjinizmom, ali je tu ideologiju postupno istisnula i zamijenila načelom samodostatnosti “juche”.

Pritom je dinastija izgradila takav kult ličnosti da je poprimila gotovo božanski status, piše Reuters. Ilustrira to primjerom tečaja nacionalne valute za dolar koji je sve do 2001. iznosio 2,16 u spomen na 16. veljače, dan rođenja oca sadašnjeg vođe i sina osnivača dinastije, Kim Jong Ila.

Strateški važno mjesto za Washington

I Washington se nada da bi vijetnamski gospodarski model mogao biti poticajan za sjevernokorejskog vođu. “I vaša zemlja može ponoviti takav put. Na vama je odluka, zgrabite priliku”, rekao je lani za posjeta Vijetnamu američki državni tajnik Mike Pompeo u poruci upućenoj neizravno Kim Jong Unu.

Međutim, Vijetnam kao mjesto sastanka pokušaj je američkog predsjednika da ograniči “sve snažniji utjecaj Pekinga, koji je glavni gospodarski i diplomatski saveznik Sjeverne Koreje, izolirane na međunarodnoj sceni”. Na zadnjem sastanku sredinom siječnja, četvrtom u godinu dana, Kim Jong Un i kineski predsjednik Xi Jinping dogovorili su se da će zajedno razgovarati o “Korejskom poluotoku”, a “posebno o denuklearizaciji”.

Trump bi odabirom Vijetnama mogao “poručiti Pekingu da Sjeverna Koreja nije u njegovim rukama” i da SAD “može biti protuteža kineskom utjecaju”, smatra Cheon Seong Whun, znanstvenik s Instituta Asan za političke studije u Seulu. Vijetnam je simbolički izuzetno snažan za Washington, a osobito ljetovalište Danang gdje su se iskrcale prve američke vojne postrojbe tijekom Vijetnamskog rata.

Adut za Vijetnam

Vijetnam je 2017. bio domaćin gospodarskog sastanka na vrhu za regiju Azije i Pacifika (APEC) na kojemu su sudjelovali i Trump i Xi, a 2018. u Vijetnamu je održan regionalni sastanak Svjetskog gospodarskog foruma.

Sastanak Donalda Trumpa i Kim Jong Una trebao bi učvrstiti “status Vijetnama na međunarodnoj sceni, pomoći mu da privuče više turista i stranih ulaganja”, ocjenjuje Vu Minh Khuong, analitičar iz Škole za javnu politiku Lee Kuan Yew School u Singapuru. Za samo mjesto sastanka odabran je Danang, četvrti najveći grad u zemlji, koji raspolaže desecima hotela visoke kategorije, dakle primjerenih za održavanje sastanka takvih razmjera.

Veleposlanici zemalja članica NATO-a potpisali su u srijedu u Bruxellesu u nazočnosti makedonskog ministra vanjskih poslova Nikole Dimitrova protokol o pristupanju Makedonije Sjevernoatlantskom savezu.
Add content here

Glavni tajnik Saveza nazvao je današnje potpisivanje povijesnim. Makedonskom ministru vanjskih poslova Dimitrovu poklonio je olovku kojom je pristupni protokol potpisan. Makedonija će od sada sudjelovati na svim sastancima Saveza kao promatrač. Za ratifikaciju protokola svi ističu da je potrebno oko godinu dana, a ne treba isključiti da to bude dovršeno do summita Saveza u prosincu ove godine.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg objavio je u srijedu da će se sljedeći sastanak na vrhu Sjevernoatlantskog saveza održati u prosincu ove godine u Londonu. “Zadovoljstvo mi je objaviti da su se saveznici složili da se sljedeći sastanak čelnika država ili vlada održi u prosincu 2019. godine. Zahvalni smo Ujedinjenoj Kraljevini što je pristala biti domaćin sastanka NATO-a na njegovu 70. obljetnicu”, objavio je Stoltenberg.

“Sastanak će biti prigoda za čelnike država ili vlada članica NATO-a da adresiraju sigurnosne izazove s kojima smo suočeni sada i u budućnosti, kako bismo osigurali da se NATO nastavi prilagođavati kako bi jamčio sigurnost svojeg stanovništva od skoro milijarde ljudi”, dodao je u Stoltenberg u priopćenju.

Europska unija neće ponovno otvarati pregovore o sporazumu o Brexitu, što uključuje i kontroverzni ‘backstop’, poručio je u ponedjeljak pregovarač EU-a Michel Barnier, dodavši kako se nakon odlaska Velike Britanije iz saveza može raditi na alternativnom rješenju za granicu dviju Irska.
U objavi na Twitteru nakon susreta s nizozemskim premijerom Markom Rutteom u Den Haagu Barnier je napisao: “Postoji potpuna suglasnost da se sporazum o izlasku ne može ponovno otvarati. Backstop je danas jedino operativno rješenje za pitanje irske granice. EU je spremna raditi na alternativnim rješenjima tijekom prijelaznog razdoblja”.

Takozvani ‘backstop’ je zaštitni mehanizam kojim se želi izbjeći ponovna uspostava graničnih kontrola između Irske, članice EU-a, te Sjeverne Irske koja će u okviru Velike Britanije napustiti taj savez.

Britanci EU službeno napuštaju 29. ožujka, no britanski zastupnici odbijaju ratificirati sporazum koji je premijerka Theresa May postigla u pregovorima s Bruxellesom. Njime bi se Britaniji omogućilo da zadrži trenutne trgovinske odnose s Europom tijekom tranzicijskog perioda barem do kraja iduće, a potencijalno još dvije dodatne godine.

Europska unija u ponedjeljak je objavila da je voma zabrinuta zbog iranskog lansiranja i testiranja balističkih projektila, pa je pozvala Teheran da zaustavi tu aktivnost koja destabilizira regiju.
Iran je proširio svoj program projektila, pogotovo svoje balističke projektile, usprkos protivljenju Sjedinjenih Država i zabrinutosti nekih europskih zemalja. Teheran ističe kako je program izričito u obrambene svrhe. “Vijeće je veoma zabrinuto zbog iranske aktivnosti oko balističkih projektila, pa poziva Iran da se suzdrži od takvog djelovanja”, objavila je EU u rijetkom zajedničkom priopćenju o Iranu.

“Iran nastavlja poduzimati korake kako bi povećao domet i preciznost svojih projektila, te povećeva broj testova i operativnih lansiranja. Te aktivnosti pojačavaju nepovjerenje i doprinose regionalnoj nestabilnosti”. Teheran se pogotovo treba suzdržati od razvijanja projektila koji mogu nositi nuklearno oružje, upozorila je EU.

Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom je podržan nuklearni sporazum između Irana i svjetskih sila iz 2015. pozvala je tu državu da se osam godina suzdrži od rada na takvim projektilima Iran tvrdi kako njegovi nuklearni testovi ne krše tu rezoluciji i odbacuje da projektili koje ispituje mogu nositi nuklearne glave.

U priopćenju od 12. točaka EU je naglasila kako je predana sporazumu iz 2015. te je pozdravila iransku provedbu njegovih obveza vezanih za nuklearno oružje. No izražena je zabrinutost oko iranske uloge u sve većim napetostima na Bliskom istoku, što uključuje podršku skupinama u Libanonu i Siriji, kao i prisutnost iranskih snaga u Siriji. EU kritizira i stanje ljudskih prava u Iranu, naglasivši upotrebu smrtne kazne i pozivajući da poštuje jednaka prava žena i manjina.

Papa Franjo pozvao je u ponedjeljak na okončanje ratova na Bliskom istoku, u Jemenu, Siriji, Iraku i Libiji osudivši u svome govoru na međuvjerskom skupu u Abu Dhabiju one koji nasilje čine u ime vjere.
Bratstvo među ljudima postavlja pred nas, predstavnike vjere, da bez oklijevanja osudimo svaki, najmanji oblik nasilja. Nasilje se ne može opravdati u ime vjere”, poručio je Sveti Otac.

“Rat može stvoriti samo bijedu i nevolju, a oružje može donijeti samo smrt”, rekao je Papa na međuvjerskom skupu koji je u Abu Dhabiju okupio stotine predstavnika različitih vjeroispovijesti.

“Napose tu mislim na Jemen, Siriju, Irak i Libiju”, rekao je papa Franjo. Agencija AFP donosi naglaske iz Papina govora. “U ime Boga Stvoritelja, osuđuje se bez oklijevanja svaki oblik nasilja, jer veliko je oskvrnuće rabiti Ime Gospodinovo za opravdavanje mržnje i nasilja protiv brata. Nema nasilja koje se može vjerski opravdati”. “Treba se skrbiti za to da vjera ne bude instrumentalizirana jer ako prizna nasilje i terorizam prijeti joj opasnost da porekne sebe samu”.

“(Vjerska sloboda) ne svodi se samo na slobodu obavljanja obreda, ona u drugome (čovjeku) istinski vidi brata, sina istog onog čovječanstva kojeg je Bog stvorio slobodnim i prema tome nikakva ljudska ustanova ne smije pribjegavati sili niti u njegovo ime”.

“Ili ćemo zajedno graditi budućnost ili je neće biti. Religije, posebno religije, ne smiju se odreći bitne zadaće gradnje mostova među narodima i kulturama”.

“Ako pravda postoji samo za članove obitelji, sunarodnjake, vjernike naše vjeroispovijesti, ta je pravda šepava, to je prikrivena nepravda”.

“Ne samo ovdje, već u čitavoj ljubljenoj i neuralgičnoj regiji Bliskog istoka, želim konkretne mogućnosti susreta: da društva i ljudi različitih vjeroispovijesti imaju jednaka građanska prava i da se ukine pravo na nasilje u svim njegovim oblicima”.

Papa nije bio eksplicitan u svojim izjavama, iako se njegovi komentari tiču i statusa kršćanskih manjina na Bliskom istoku a neke od njih smatraju se žrtvama diskriminacije. Druge zajednice u regiji, napose šijitski muslimani u Saudijskoj Arabiji i u Bahreinu smatraju da ih marginaliziraju i diskriminiraju sunitske vladajuće dinastije u tim dvjema državama Zaljeva. Deseci tisuća stanovnika Zaljeva nemaju državljanstvo, nazivaju ih “Biduni”. Među njima su ljudi iz Iraka i Sirije koji godinama žive u Kuvajtu.

“Zajedno, braća jedine od Boga stvorene obitelji, suprotstavimo se logici oružane sile, monetizaciji odnosa, gomilanju oružja na granicama, gradnji zidova, ušutkavanju sirotinje”, rekao je Papa.

Šeik Ahmed al-Tayeb, vrhovni imam egipatske džamije i sveučilišta Al-Azhar, pozvao je muslimane na Bliskom istoku da “prigrle” lokalne kršćanske zajednice. “I dalje svugdje prigrljujte svoju braću, kršćanske građane, jer su oni naši partneri u našoj naciji”, poručio je vjernicima tijekom govora na televiziji, s ceremonije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na kojoj je sudjelovao i papa Franjo.

Potom se obratio kršćanima kojima je rekao: “Vi ste dio ovog naroda. Vi ste građani, ne manjina. Vi ste građani s punim pravima i odgovornostima”  Pozvao je i muslimane na zapadu da se integriraju u svoje zemlje domaćine i poštuju lokalne zakone.

Egipat se u borbi protiv islamskih militanata oslanjao na klerike Azhara koji je 2017. bio domaćin papi Franju kako bi se poboljšali odnosi između kršćana i muslimana. Riječ je o instituciji koja se smatra glavnim autoritetom sunitskih muslimana, a čije je sveučilište jedno od najprestižnijih islamskih obrazovnih institucija.

Deset europskih zemalja priznalo je u ponedjeljak venezuelskog oporbenog vođu Juana Guaidoa za privremenog predsjednika Venezuele, na što je Rusija reagirala rekavši da se radi o stranom uplitanju, javile su agencije.
Guaidoa su priznale Španjolska, Velika Britanija, Austrija, Švedska, Danska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Latvija i Litva. Do koordiniranog poteza europskih država došlo je nakon što je istekao osmodnevni ultimatum koji je prošli vikend dan predsjedniku Nicolasu Maduru da sazove prijevremene izbore. Maduro je odbacio ultimatum rekavši da neće popustiti pod pritiscima onih koji žele njegov odlazak i podupiru njegovog protivnika, Juana Guaidoa. 

Guaido, predsjednik Nacionalne skupštine u kojoj većinu ima oporba, proglasio se privremenim predsjednikom prošli mjesec, što je bio korak koji je podijelio globalne sile. Dok su SAD, Kanada i dobar dio latinoameričkih zemalja, te sada formalno i dio europskih država, stali iza Guaidoa i priznale ga za privremenog predsjednika, Rusija, Kina i Turska podupiru Madura. “Danas se navršilo osam dana od kada je Španjolska s drugim europskim partnerima zatražila od režima Nicolasa Madura raspisivanje slobodnih, demokratskih i transparentnih predsjedničkih izbora. S obzirom da je došao taj dan, a da nije napravljen niti jedan korak prema tome, španjolska vlada službeno priznaje predsjednika venezuelanskog parlamenta Guaidoa za predsjednika Venezuele“, rekao je španjolski premijer Pedro Sanchez na konferenciji za medije u Madridu. Španjolska je bila prva zemljaa EU-a koja je priznala Guaidoa.

Uslijedilo je priznanje Velike Britanije. “Nicolas Maduro nije sazvao predsjedničke izbore unutar roka od 8 dana koji smo postavili”, objavio je ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt na Twitteru. “Stoga Velika Britanija zajedno s europskim saveznicima priznaje Guaidoa za prijelaznog ustavnog predsjednika dok se ne održe vjerodostojni izbori”, kazao je Hunt. “Nadajmo se da će nas to dovesti bliže zaustavljanju humanitarne krize”.

Švedska je također objavila da priznaje Juana Guaidoa. “U ovoj situaciji, podupiremo Guaidoa i smatramo ga legitimnim prijelaznim predsjednikom”, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Margot Wallstrom za švedski radio.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz na Twitteru je napisao da se Guaido “može osloniti na našu punu potporu u svojim naporima da uvede demokraciju u Venezueli koja predugo trpi loše upravljanje socijalista i nedostatak pravne države”. Danski ministar vanjskih poslova kazao je da njegova zemlja priznaje čelnika Nacionalne skupštine za privremenog predsjednika Venezuele do novih slobodnih i demokratskih izbora. “Pozdravljamo slične izjave ključnih partnera iz EU-a”, napisao je na Twitteru Anders Samuelsen.

Francuski predsjednik Emmaneul Macron istaknuo je priznajući Guaidoa da građani Venezuele imaju pravo slobodno i demokratski izabrati. Njemačka i Nizozemska također su priznale Guaidova, a sve većem broju europskih zemalja priključile su se i Latvija i Litva jer EU želi, kako je tvitao litavski ministar vanjskih poslova, da se u Venezuelu vrate “demokracija i vladavina prava”.

Osmodnevni rok koji su europske zemlje dale predsjedniku Nicolasu Maduru da sazove izbore istekao je u nedjelju. Maduro je isti dan odbacio ultimatum, rekavši da neće popustiti pod pritiscima onih koji žele njegov odlazak i podupiru njegovog protivnika, Juana Guaidoa.

Kremlj je objavio da priznanja Juana Guaidoa predstavljaju strano uplitanje i da Venezuelci, a ne strane zemlje, trebaju sami riješiti svoje domaće političke probleme. Na priznanje Guaidoa “gledamo kao na pokušaje da se ozakoni uzurpacija moći, izravnim i neizravnim miješanjem u unutarnja pitanja Venezuele”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “To ni na koji način ne pomaže mirnom, učinkovitom i održivom rješenju krize koja potresa Venezuelu”, dodao je.

Venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro zatražio je od pape Franje posredovanje u političkom sporu nastalom u toj južnoameričkoj zemlji, doznaje se iz televizijskog intervjua objavljenog u ponedjeljak.

“Ja sam mu poslao jedno pismo. Nadam se da na putu ili da je već stiglo u Rim, u Vatikan. Rekao sam mu da sam u službi ideje Krista. U tom duhu sam ga zatražio da nam pomogne u procesu posredovanja i jačanja dijaloga kao puta”, rekao je Maduro u razgovoru za televiziju Sky tg24.

“Vlade Meksika i Urugvaja, te sve vlade karipskih država (Caricom), kao i vlada Bolivije pozvale su na održavanje konferencije o dijalogu i miru u Venezueli 7. veljače. Molim Papu da uloži svoj najveći napor i volju da nam pomogne na tom putu dijaloga. Nadamo se pozitivnom odgovoru”, dodao je.

Argentinac papa Franjo u ponedjeljak sudjeluje na međuvjerskom skupu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u sklopu jačanja veza s muslimanskim svijetom. U ponedjeljak je deset država Europske unije priznalo za privremenog predsjednika Venezuele oporbenog lidera Juana Guaidóa zatraživši od njega da raspiše predsjedničke izbore u Venezueli.

Guaidó je preko Twittera zahvalio vladama tih zemalja na podršci. Španjolska, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska, Austrija, Švedska, Danska, Latvija i Litva priznale su ga za predsjednika i zatražile da raspiše slobodne i demokratske predsjedničke izbore u što kraćem roku.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je prvi priznao Guaidóa, nije isključio vojnu intervenciju nakon što je Maduro odbio ultimatum za napuštanje vlasti i raspisivanje izbora. Maduro u nedjelju navečer, u intervjuu za španjolsku televiziju La Sexta, nije odbacio mogućnost izbijanja građanskog rata ukoliko se nastavi sadašnja situacija. Stanovnici su ondje podijeljeni oko potpore, a Guaidó nastoji na svoju stranu pridobiti vojsku koja je u službi Madura.

Donald Trump je u nedjelju rekao da postoje “dobri izgledi” za postizanje dogovora u vezi s dvama važnim diplomatskim pitanjima, nuklearnim razoružanjem Sjeverne Koreje i trgovinskim vezama s Kinom.
Mjesto i nadnevak njegova drugog susreta na vrhu sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong-unom, nakon onog povijesnog organiziranog 12. lipnja u Singapuru, “određeni su”, rekao je predsjednik Sjedinjenih Država u razgovoru za mrežu CBS objavljenom u nedjelju. Pojedinosti susreta, koji je zasad planiran za “kraj veljače”, najvjerojatnije u Vijetnamu ili na Tajlandu, otkrit će u utorak u svom godišnjem govoru o stanju nacije “ili neposredno prije”, dodao je.

Američka obavještajna služba ocijenila je u utorak da je “malo vjerojatno” da će se Pynogyang “odreći svega svojeg nuklearnog oružja i proizvodnih kapaciteta”, što je pak cilj koji Washington želi postići. “Postoje također jako dobri izgledi da postignemo dogovor”, rekao je ipak Trump, priznajući da ništa nije sigurno.

Ocijenio je da je Kim Jong-un “umoran” od gospodarskih sankcija. “Mogao bi biti među gospodarskim velesilama”, ali “to neće biti moguće sve dok ima nuklearno oružje”, istaknuo je stanar Bijele kuće. “Simpatičan je. Jako se dobro razumijemo. Između nas postoji nevjerojatna kemija”, rekao je republikanski milijarder koji nakon summita u Singapuru ne štedi pohvale na račun sjevernokorejskog čelnika kojeg ipak smatraju jednim od najgorih na planetu na polju poštovanja ljudskih prava.

Odgovarajući na pitanje o eventualnom povlačenju američkih vojnika iz Južne Koreje, Donald Trump je rekao da se na pregovorima sa Sjeverom “nikada nije razgovaralo o njihovu odlasku”.

Ipak je rekao da je održavanje “40.000 vojnika u Južnoj Koreji” “veoma skupo”. Američki predsjednik je usto istaknuo kineski doprinos u rješavanju sjevernokorejskog pitanja, a zatim je govorio o trgovinskim pregovorima s Pekingom. “Čini se da smo na dobrom putu da potpišemo ugovor s Kinom”, rekao je. “Postoje dobri izgledi da se dogovorimo”, dodao je nakon novih pregovora u Washingtonu, dok se približava 1. ožujka, rok za pronalaženje konsenzusa.

Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro odbacio je u nedjelju ultimatum više europskih zemalja o organizaciji novih predsjedničkih izbora.
U razgovoru za španjolsku televiziju La Sexta, Maduro je rekao da neće popustiti pod pritiscima onih koji žele njegov odlazak i podupiru njegovog protivnika, Juana Guaidoa. Španjolska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Nizozemska, Portugal i Austrija zatražile su da Maduro sazove prijevremene izbore, rekavši da će u suprotnom priznati Guaidoa za predsjednika Venezuele.

“Zbog čega bi Europska unija govorila jednoj zemlji koja je već organizirala izbore da ponovi predsjedničke izbore, zato jer nisu pobijedili njezini saveznici s desnice”, upitao je Maduro koji je za španjolsku televiziju intervju dao iz Caracasa.

On smatra da je dobra inicijativa ona o međunarodnoj kontaktnoj skupini u kojoj bi bili EU i zemlje Latinske Amerike poput Urugvaja i Meksika, a koja bi se trebala sastati u četvrtak u Montevideu. “Ja podupirem tu konferenciju.. smatram da će ta inicijativa omogućiti da se sjedne za pregovarački stol, da je dobra za dijalog među građanima Venezuele, da se izglade naše nesuglasice, sastavi plan i da se riješe problemi Venezuele”, ocijenio je.

Nekoliko sati prije isteka ultimatuma, u Ottawi bi se u ponedjeljak trebao održati sastanak ministara vanjskih poslova Skupine iz Lime, u kojoj se nalaze Kanada i desetak latinoameričkih zemalja. Sastanku bi se trebali priključiti i neki drugi sudionici, kaže se u priopćenju kanadskog ministarstva vanjskih poslova. Američki državni tajnik Mike Pompeo trebao bi sudjelovati putem video veze, a i Europska unija dat će svoj doprinos.

U nedjelju je kanadski premijer Justin Trudeau razgovarao telefonski s Guaidoom te su oni pozvali na organizaciju “slobodnih i poštenih” predsjedničkih izbora i potvrditi da Maduro nema legitimitet. Ako Maduro ne organizira predsjedničke izbore, upozorila je u nedjelju francuska ministrica za europske poslove Nathalie Loiseau, “smatrat ćemo da Guaido ima legitimitet da ih organizira umjesto njega i smatrat ćemo ga privremenim predsjednikom do legitimnih izbora”.

Neke zemlje, poput SAD-a, Kanade i brojnih zemalja Latinske Amerike, već su priznale Guaidoa za predsjednika Venezuele. Maduro ima potporu Rusije, Kine, Sjeverne Koreje i Turske, te optužuje SAD da stoje iza državnog udara.

Francuska je pojačala pritisak na venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura u ponedjeljak, naglasivši da samoproglašeni predsjednik Juan Guaido ima pravo organizirati nove predsjedničke izbore.

“Guaido ima sposobnost i zakonitost da organizira nove izbore”, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian za radio France Inter. Očekuje se da će nekoliko europskih država od ponedjeljka početi priznavati Guaidoa za predsjednika, nakon osmodnevnog roka koji je dan prošlog vikenda Maduru da sazove nove izbore.

Španjolska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Nizozemska, Portugal i Austrija zatražile su da Maduro sazove prijevremene izbore, rekavši da će u suprotnom priznati Guaidoa za predsjednika Venezuele. Maduro je u nedjelju odbacio ultimatum rekavši da neće popustiti pod pritiscima onih koji žele njegov odlazak i podupiru njegovog protivnika, Juana Guaidoa. Španjolski premijer Pedro Sanchez trebao bi dati službenu izjavu u ponedjeljak, kada se očekuje da će priznati Juana Guaidoa za predsjednika.

Venezuelski socijalistički vođa, koji je optužen da je vodio tu zemlju članicu OPEC-a kao diktator koji je uništio ekonomiju, rekao je da europska vladajuća elita podilazi američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovim planovima. Le Drian je rekao kako će se Francuska savjetovati s europskim partnerima oko Venezuele te da je imperativ da se sukob završi bez građanskog rata, u miru.

Sjedinjene Države, Kanada i nekoliko latinoameričkih država priznali su Guaidoa za novog predsjednika. Maduro, za čije je vladavine došlo do ekonomske propasti Venezuele i egzodusa milijuna građana, ima podršku Rusije, Kine i Turske.

Sporazum o brexitu dogovoren s Europskom unijom je “najbolje i jedino rješenje”, ustvrdio je u srijedu njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.
“Naše stajalište je jasno. Sporazum o izlasku je najbolje i jedino rješenje za uređeni izlazak”, rekao je Maas u razgovoru za medijsku skupinu Funke. Zastupnici britanskog parlamenta prihvatili su utorak tzv. Bradyjev amandman kojim se tvrda granica u Irskoj zamjenjuje “alternativnim rješenjima” dajući premijerki Theresi May “mandat” da zatraži nove pregovore kako bi s Bruxellesom dogovorila bolji sporazum o izlasku iz Europske unije.

Njemački ministar vanjskih poslova je podsjetio da je njegova zemlja privržena ‘backstopu’, zaštitnom mehanizmu kojim bi se izbjegao povratak na fizičku granicu između Irske i Sjeverne Irske. “Njemačka i cijela Unija su čvrsto iz Irsku. Nećemo prepustiti Irsku izolaciji u tom pitanju”, rekao je Maas.

Sporazum o brexitu, koji je premijerka mukotrpno dogovarala s Europskom unijom, parlament je odbio 15. siječnja s 432 glasa naspram 202. Premijerka je najavila da će se 14. veljače održati glasanje o izlasku bez sporazuma ako se do 13. veljače ne postigne sporazum s EU.

Broj smrtnih slučajeva od srčanih i moždanih udara u Britaniji će se znatno povećati u desetljeću nakon brexita zbog povećanja cijena voća i povrća, upozorava se u novoj studiji. Britanija izlazi iz Europske unije 19. ožujka, a još je uvijek neizvjesno kakav će dogovor, ako ga uopće bude, postići premijerka Theresa May i kakav će to imati učinak na trgovinu. Britanija je jako ovisna o uvozu hrane, posebno voća i povrća, a analiza objavljena u časopisu BMJ Open predviđa znatan pad konzumacije zdrave hrane u svim scenarijima brexita.

U slučaju tzv. neurednog brexita, u kojem će Britanija napustiti EU bez dogovora o budućim trgovinskim odnosima, znanstvenici s londonskog kraljevskog koledža predviđaju najmanje 12.400 dodatnih smrti od kardiovaskularnih bolesti u dekadi nakon brexita. Pošto u Britaniji, po podacima tamošnje zaklade za srčane bolesti, od kardiovaskularnih bolesti godišnje umire 42 tisuće ljudi, radi se o znatnom povećanju. “Po pravilima Svjetske trgovinske organizacije, cijene banana porasle bi 17 posto, naranči za 14 posto i očito je da će voće i povrće koje uvozimo biti najviše pogođeno rastom cijena”, rekao je glavni autor studije Christopher Millet.

“S brexitom bez sporazuma očekujemo dodatnih 12.400 smrtnih slučajeva između 2021. i 2030., a čak i u slučaju ‘urednog’ razlaza očekujemo 6000 smrtnih slučajeva više”, rekao je Millet. Voće i povrće sadrže vitalne hranjive stvari, vitamine, minerale i antioksidanse koji pomažu kardiovaskularnu funkciju.

Britanija je 2017. uvezla 84 posto konzumiranog voća i 48 posto povrća. Golema većina toga dolazila je iz zemalja EU-a. Nakon brexita doći će do problema i s uvozom iz trećih zemalja jer će Britanija morati prihvatiti pravila WTO-a ili voditi spore bilateralne trgovinske pregovore s jednom po jednom zemljom.

Millet i njegov tim opsežnom analizom podataka došli su do pretpostavke da će u slučaju neurednog brexita konzumacija voća u Britaniji pasti za 11.4, posto, a povrća za 9 posto. “To je ozbiljno”, rekao je Millet. “Britanske obitelji će za voće i povrće plaćati više, a to će ih financijski pogoditi i cijela situacija će imati ozbiljne zdravstvene posljedice”.

On dodaje kako bi britanski političari tome morali posvetiti više pozornosti. “Britanska javnost ne mora nužno biti svjesna da će cijena banana toliko porasti i što će to značiti za svakodnevan život”. “Ali političari bi trebali. To su stvarne posljedice brexita”, zaključio je Millet.