Geopolitika

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je u utorak kako će ovog tjedna upitati britansku premijerku Theresu May o novim idejama o tome kako prebroditi zastoj u pregovorima oko brexita, dodavši kako je sve manje optimističan oko pronalaska brzog rješenja.
Tusk je rekao novinarima kako su mu očekivanja oko summita u srijedu smanjena te kako mu se čini da je u ovom trenutku sporazum o brexitu dalje nego ikad prije. “Nažalost izvješće o stanju pregovora koje sam danas dobio od (glavnog europskog pregovarača) Michela Barniera, kao i jučerašnja debata u donjem domu britanskog parlamenta, ne daju mi povod za optimizam prije sutrašnjeg sastanka Europskog vijeća o brexitu”, izjavio je Tusk koji će predsjedati EU summitom u Bruxellesu.

Pomak u pregovorima traži više od dobre volje. “Sutra ću pitati britansku premijerku Theresu May ima li konkretne prijedloge oko rješavanja zastoja. Jedino takvi prijedlozi mogu pokazati li pomak moguć”, rekao je Tusk.

Razgovori su zapeli na problemu pitanja granice između britanske pokrajine Sjeverne Irske i Irske Republike, te nakon nedjelje nisu nastavljeni. Tusk je usporedio problem s gordijskim čvorom koji je prema legendi prerezao Aleksandar Veliki, kazavši kako “nije lako pronaći tako kreativnog vođu”. Čelnici bi se, kako kaže, trebali pripremiti za brexit bez sporazuma. “Scenarij bez sporazuma sve je izgledniji, no to ne znači da nam je to politički prioritet”

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je iznimno veliko zadovoljstvo rezultatima sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u utorak u Parizu.
“Odličan sastanak s predsjednikom Macronom. Temeljito smo prošli bilateralne odnose, izrazili zadovoljstvo trgovinskom razmjenom, političkim dijalogom, provedbom strateškog partnerstva, usuglašavanjem stavova o međunarodnim pitanjima i onih koji se tiču jugoistoka Europe”, izjavio je Plenković nakon razgovora s Macronom.

Također je pozdravio najavu francuskog predsjednika da će sljedeće godine posjetiti Hrvatsku. Macron je uoči razgovora kazao novinarima kako će sljedeće godine posjetiti Hrvatsku. “Europa se ne gradi samo u Bruxellesu nego u svim prijestolnicama zemalja članica EU-a i stoga ću se odazvati vašem pozivu da tijekom sljedeće godine posjetim Hrvatsku. Službenog posjeta nije bilo već 18 godina, što smatram određenom aberacijom”, rekao je Macron u izjavi novinarima prije razgovora s hrvatskim premijerom.

Plenković je rekao da je iskoristio prigodu kako bi francuskom predsjedniku objasnio što se dogodilo na općim izborima u Bosni i Hercegovini. “Nas najviše zabrinjava tema koja se odnosi na izbor hrvatskog člana predsjedništva. Izabran je Hrvat glasovima Bošnjaka i smatramo da je to izigravanje temeljnih načela, slova i duha Daytonskog sporazuma. Mislim da bi za BiH bilo dobro da se poštuje ono što je stvarno bilo dogovoreno i mišljeno i da je za budućnost ključno pronaći rješenje za izborni zakon koji bi omogućio legitimni izbor članova predsjedništva”, rekao je Plenković.

Na pitanje na kakav je prijem kod Macrona naišla njegova argumentacija o BiH i hoće li Francuska pomoći u rješavanju tog problema, Plenković je rekao da Macron to shvaća kao ozbiljan problem. “Razumio je da je ovo ozbiljan problem i da je percepcija koja postoji u Hrvatskoj možda jedinstvena, ali kada se detaljno argumentira onda sugovornici shvaćaju da je to ozbiljan problem kojim se treba pozabaviti, ne samo Hrvatska ili Bosna i Hercegovina nego i šira međunarodna zajednica”, rekao je Plenković.

On, međutim, nije potvrdio da je Macron u tome obećao pomoć, već je samo kazao da je francuski predsjednik “pokazao razumijevanje”.

Plenković je rekao da je s Macronom razgovarao o svim temama koje su na dnevnom redu summita EU-a koji se u srijedu i četvrtak održava u Bruxellesu, brexitu, eurozoni, migracijama i pitanju sigurnosti.

Dodao je da se razgovaralo i o hrvatskim pripremama za Schengen za što bi Hrvatska trebala biti spremna do prve polovice 2020. kada predsjedava Vijećem EU-a.

Također je bilo riječi i o hrvatskoj namjeri da za vrijeme svoga predsjedanja organizira novi summit EU-a sa zemljama jugoistoka Europe. “Mislim da je dobro da za vrijeme našeg predsjedanja na jedan realističan način vidimo što se može napraviti u četiri do pet godina od tada. Imamo tri skupine zemalja – Srbiju i Crnu Goru koje su uznapredovale u pregovorima, zatim Makedoniju i Albaniju koje čekaju otvaranje pregovora nakon europskih izbora te BiH i Kosovo koji su u kasnijoj fazi. Naš je cilj dogovoriti strukturirani pristup za svih šest zemalja i da kao zainteresirana strana i najbliža susjeda podržimo taj proces”, rekao je Plenković.

Američki državni tajnik Mike Pompeo sastao se u utorak sa saudijskim kraljem Salmanom kako bi razgovarali o nestanku saudijskog novinara Jamala Khashoggija dok se turska policija priprema na pretragu rezidencije saudijskog konzula u Istanbulu u sklopu proširenja istrage.
Khashoggi, kritičar saudijskih vlasti, posebice prijestolonasljednika Mohamada bin Salmana, lani je iselio u Sjedinjene Države zbog straha od uhićenja nakon što je kritizirao neke odluke bin Salmana i vojnu intervenciju Rijada u Jemenu. Nestao je nakon ulaska u saudijski konzulat u Istanbulu 2. listopada, a tamo je došao kako bi izvadio dokumente za vjenčanje. Turski dužnosnici vjeruju da je tamo ubijen i da je njegovo tijelo uklonjeno, što Saudijci snažno odbacuju.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je poslao Pompea u Rijad u jeku zategnutih odnosa s tom ključnom saveznicom, u ponedjeljak je rekao kako je moguće da su odgovorni “odmetnuti ubojice”. Nakon razgovora sa Salmanom, Pompeo se sastao i s ministrom vanjskih poslova Abdelom al-Džubeirom, kao i prijestolonasljednikom. Nakon toga će vjerojatno otputovati u Tursku.

Državni tajnik na sastanku s al-Džubeirom izrazio je zabrinutost zbog nestanka disidentskog saudijskog novinara, te je zavalio kralju Salmanu za njegovu odlučnost u provođenju istrage, objavio je State Department. “Državni tajnik ponovio je američke strahove oko nestanka Jamala Khashoggija” na sastanku sa saudijskim šefom diplomacije, rekla je u priopćenju glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert.

Ona je nakon sastanka Pompea i Džubeira rekla da su se oni složili o “važnosti produbljene i transparentne istrage” koja bi bila provedena u razumnom roku. Pompeu je princ prijestolonasljednik rekao da je Saudijska Arabija “snažna i dugogodišnja saveznica” Sjedinjenih Država.

Turski istražitelji kažu da će pretražiti i rezidenciju saudijskog veleposlanika i vozila

Tijekom noći turski su istražitelji prvi put ušli u saudijski konzulat u Istanbulu i pretraživali su ga devet sati, rekli su Reutersovi očevici. Ministar vanjskih poslova Mehmet Cavusoglu kazao je na konferenciji za novinare u Ankari da će policija ponovno pretražiti konzulat u utorak kao i konzulovu rezidenciju koja bi, po ranijim izvješćima turske televizije, mogla biti povezana s Khashoggijevim nestankom. Pretražit će se i vozila.

Cavusoglu je rekao i da očekuje Pompea u Turskoj nakon Saudijske Arabije, te da će on donijeti više informacija. Turski predsjednik Tayyip Erdogan iznio je mogućnost u razgovoru s novinarima u parlamentu da su dijelovi konzulata prebojani. “Istraga provjerava mnoge stvari kao što su toksični materijali i oni materijali koji se uklanjaju tako da ih se preboja”, kazao je.

Tijekom prvotne pretrage konzulata CNN je izvijestio u ponedjeljak da se Saudijska Arabija sprema priznati da je Khashoggi ubijen tijekom ispitivanja koje je pošlo po zlu, nakon što je dva tjedna nijekala bilo kakvu upletenost u njegov nestanak. Međutim, Cavusoglu je kazao da dosad nema nikakvog priznanja. Turske vlasti kažu da imaju audio snimku koja pokazuje da je Khashoggi ubijen u konzulatu.

Desetak turskih istražitelja napustilo je konzulat nešto prije 5 sati ujutro po lokalnom vremenu, a turski tužitelj je otišao oko sat, sat i pol kasnije, rekli su očevici. Forenzičari su uzeli uzorke tla kao i metalna vrata. “Turski istražitelji izvršili su pretrage u konzulatu i uzeli stvari koje su smatrali potrebnima”, rekao je jedan visoki turski dužnosnik priznajući da je teško prikupiti dokaze 13 dana nakon navodnog incidenta.

Hrvatski premijer Andrej Plenković vrlo je angažiran na tome da se postigne sporazum o britanskom izlasku iz Europske unije, ali nije mu drago što se uopće održao referendum o tome, rekao je u razgovoru s hrvatskim novinarima britanski veleposlanik u Hrvatskoj Andrew Dalgleish.
On je s novinarima razgovarao dan nakon što su u Bruxellesu vođeni intenzivni razgovori u cilju postizanja sporazuma o razdruživanju Velike Britanije od Europske unije, te uoči izvanrednog summita EU-a koji se smatra ključnim za dogovor o tom problemu. Na pitanje kako vidi ulogu hrvatskog premijera u pregovorima o brexitu, britanski je diplomat rekao da je on “vrlo angažiran” u tome da dvadesetsedmorica i Velika Britanija postignu sporazum.

“Njemu se ne sviđa što smo uopće imali referendum, to je nekoliko puta vrlo jasno rekao, ali razumije da bi izlazak bez sporazuma bio loš ne samo za Britaniju nego i za EU”.

Ne može biti granica unutar britanskih granica

Bruxelles i London nadaju se da će dogovoriti sporazum koji će spriječiti da Britanija izađe iz Unije 29. ožujka 2019. bez prijelaznog razdoblja, što bi moglo izazvati kaos i ekonomske poteškoće na obje strane. Vrijeme, međutim, curi.

Najveći je problem kako izbjeći “tvrdu granicu” između Republike Irske i Sjeverne Irske koja će biti jedina kopnena granica EU-a i Britanije nakon brexita. London odbija briselski prijedlog da se to postigne tako da Sjeverna Irska ostane u zajedničkoj europskoj carinskoj uniji.

Dalgleish je istaknuo kako je neprihvatljivo da Sjeverna Irska ostane dio jedinstvenog tržišta te da se tako stvori carinska barijera između Sjeverne Irske i Velike Britanije. “Ne možemo imati rješenje koji bi postavilo granicu unutar naših granica. Ne postoji nijedna zemlja u svijetu u kojoj toga ima”, istaknuo je britanski veleposlanik.

On je istaknuo da se moraju izbalansirati želje Europske unije oko poštivanja integriteta jedinstvenog tržišta i carinske unije s potrebama Ujedinjenog Kraljevstva da se poštuje integritet njezina teritorija. “Oko tog pitanja se razumijemo i naši pregovarači rade na tome”, rekao je Andrew Dalgleish.

“Potrebna je politička volja s obje strane. Odnosno, dogovor koji će poštivati s jedne strane želje dvadesetsedmorice – da je nemoguće imati privilegije bez obveza koje s njima idu, što razumijemo. S naše strane je neprihvatljivo da posljedica napuštanja Europske unije bude podjela Velike Britanije”, istaknuo je Dalgleish.

Pregovori nisu propali

Dalgleish je pojasnio da je u razgovorima u nedjelju postignut napredak, doduše nedovoljan, pa je stoga odlučeno da se napravi stanka do summita. Istaknuo je da apsolutno nije točno da su pregovori propali, te je izrazio uvjerenost da će dogovor u konačnici biti postignut. U nedjelju su se u Bruxellesu neočekivano sastala i dvojica glavnih pregovarača, britanski Dominic Raab i europski Michel Barnier.

Iako su u medijima isprva počele kolati informacije da će u nedjelju biti objavljeno da je dogovor postignut, to se ipak nije dogodilo i pregovarači su objavili da uzimaju stanku do europskog summita sredinom tjedna. “Nije točno da su pregovori propali i da se ne zna kako dalje. Nije kraj svijeta. Imali su dobre razgovore, ali nije došlo do proboja”, kazao je britanski veleposlanik.

Istaknuo je da je postignut “velik napredak ali ne i dovoljan”. Stoga je odlučeno da se uzme stanka i da se vidi što ćemo s tzv. backstopom, dogovorenim zaštitnim mehanizmom koji bi značio da Sjeverna Irska ostaje u carinskoj uniji ako se ne pronađu druga rješenja, objasnio je.

Summit kao ključ?

Summit Europske unije održava se 17. i 18. listopada, a novi sastanak dviju strana do radne večere europskih čelnika u srijedu nije predviđen. Barnier je rekao u nedjelju navečer nakon sastanka s britanskim kolegom da “za ključne točke i dalje nema rješenja”. Pregovori uporno zapinju na pitanju budućnosti irske granice nakon brexita, a razgovori u nedjelju ponovno su zapeli na istom.

Samo šest mjeseci prije nego što Britanija napusti EU, koja prolazi kroz najveću promjenu u trgovinskoj i vanjskoj politici u posljednjih 40 godina, obje strane pokušavaju izbjeći scenarij brexita bez sporazuma i očekuju da će listopadski summit biti prekretnica. “Bilo je razgovora je li potrebno više vremena..ali nemamo mjesece, stoga se trudimo da dođe do dogovora u Bruxellesu ovaj tjedan. Vidjet ćemo što će se dogoditi”, rekao je britanski diplomat.

Velika Britanija je odredila 29. ožujka iduće godine kao datum izlaska iz EU-a, što znači da se sporazum mora postići do studenoga jer ga poslije moraju ratificirati britanski i Europski parlament.

Karlovačka tvrka “HS Product”, renomorani hrvatski proizvođač oružja i vojne opreme, predstavila je u utorak u Sarajevu svoj proizvodni program u sklopu ambicija da se proširi i na tržište Bosne i Hercegovine, ali i da s tvrtkama iz te zemlje pokuša stupiti na tržišta trećih zemalja.
Tijekom predstavljanja proizvoda namjenske industrije Hrvatske za predstavnike Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH te drugih ministarstava i agencija za provedbu zakona u toj zemlji ministrica obrane BiH Marina Pendeš kazala je kako je uvjerena će predstavljanje HS-ovih proizvoda omogućiti da se bosanskohercegovačka vojska ubuduće opremi još kvalitetnijim naoružanjem.

“Ovo će biti od velike koristi onima koji trebaju pješačko naoružanje”, kazala je Pendeš podsjetivši na stroge odredbe zakona o javnim nabavama u BiH koje propisuju jasne uvjete za kupnju takve opreme. Kvaliteta i dostupnost, drži ministrica Pendeš, na strani su karlovačke tvrtke i mogu biti važan faktor pri donošenju budućih odluka o kupnji oružja za potrebe oružanih snaga BiH.

Hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Del Vechio kazao je kako je ovo dio ukupne vojno-gospodarske suradnje dvije države.Tržište Hrvatske kao i BiH je razmjerno malo, no upravo stoga postoji interes zajednički nastupiti na trećim tržištima s obzirom da BiH kroz svoju vojnu industriju već ima svoj pristup nekima od njih, kazao je Del Vechio.

Veleposlanik je podsjetio kako Hrvatska kao članica NATO-a ima certifikate koji osiguravaju konkurenciju s drugim državama Alijanse, a to može biti iskustvo korisno i za BiH. Ministrici Pendeš je iskazao zahvalnost na dosadašnjoj vojnoj suradnji Hrvatske i BiH koju je opisao kao “izvrsnu”.

Direktor karlovačke tvrtke “HS product” Željko Pavlin podsjetio je kako je ta tvrtka već godinama na tržištu BiH. “Tu smo već godinama jedan od glavnih igrača”, kazao je Pavlin novinarima istaknuvši kako količina onoga što se može plasirati u BiH nije presudna nego jačanje ukupne suradnje.

Istaknuo je kako je “HS Product” usvojio visoke tehnologije proizvodnje oružja i svojim znanjem može biti poveznica sa svjetskim tržištima tvrtkama iz BiH. “HS Product” je na tržište BiH do sada uglavnom plasirao svije pištolje dokazane kvalitete i oni su broj 1 i u policijskim agencijama unutar Federacije BiH.

Svoju najnoviju pušku, oznake VHS-2, koja je također prepoznata kao oružje vrhunske kvalitete, “HS Product” je već prodao posebnim policijskim postrojbama Zeničko-dobojske i Livanjske županije, a sada se nadaju kako će za nju biti zanimanja i u oružanim snagama BiH. “Nadamo se da će nas pri natječaju uzeti u obzir jer se možemo boriti cijenom i kvalitetom s inozemnom konkurencijom”, kazao je Pavlin.

Sjeverna Koreja, Južna Koreja i Zapovjedništvo snaga UN-a (UNC) održali su u utorak svoje prve trostrane pregovore o demilitarizaciji granice dok dvije Koreje nastoje ostvariti mir, objavilo je južnokorejsko ministarstvo obrane.
Dvije Koreje složile su se za vrijeme prošlomjesečnog summita u Pjongjangu da formiraju tripartitne konzultacije s UNC-om, koji se preklapa s američkim snagama u Južnoj Koreji i nadgleda događaje u demilitariziranoj zoni (DMZ) kako bi se omogućio njihov plan o razoružanju jedne od najutvrđenijih granica na svijetu. Dogovor uključuje zaustavljanje vojnih vježbi, zabranu letenja pored granice i postupno uklanjanje mina i stražarskih mjesta u demilitariziranoj zoni.

Sastanak iza zatvorenih vrata održava se u selu Panmunjomu a vode ga visoki vojni dužnosnici sa svake strane, navodi ministarstvo u izjavi. Kao početni korak, dvije Koreje trebale bi povući 11 stražarskih postaja unutar zone od jednog kilometra od vojne demarkacijske linije do kraja ove godine. Počet će razminiravanje u nekoliko malih područja te izgradnja ceste kako bi se olakšao pilot projekt predviđen za travanj, da se iskopaju ostaci tijela vojnika nestalih u Korejskome ratu 1950-53.

Obje će strane također povući svo teško naoružanje iz područja zajedničke sigurnosti (JSA) u Panmunjomu, smanjiti osoblje ondje smješteno na 35 sa svake strane u skladu s vojnim sporazumom te izmijeniti informacije o svojoj opremi za nadgledanje. Domaćim i stranim turistima bit će dopušteno da slobodno dođu i idu unutar JSA. Te mjere, koje bi se realizirale tijekom razdoblja od mjesec dana, pretvorit će granicu u ‘mjesto mira i pomirenja’, reklo je ministarstvo.

Sjeverna i Južna Koreja u ponedjeljak su postigle dogovor o ponovnom uspostavljanju cestovnih i željezničkih veza i time unaprijedile međudržavne odnose, što je kod SAD-a izazvalo zabrinutost da će planovi o pritisku na Sjevernu Koreju da odustane od nuklearnog programa biti narušeni.
Sporazum o prometnim vezama postignut je prilikom razgovora u pograničnom selu Panmunjomu, održanim nastavno na treći ovogodišnji summit između južnokorejskog predsjednika Moona Jae-ina i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una. “Dvije zemlje postigle su dogovor nakon razgovora o planovima za razvoj i napredak korejskih odnosa”, stoji u zajedničkoj izjavi koju je objavio južnokorejski ministar za ujedinjenje.

Krajem studenog ili početkom prosinca održat će se svečanost kojom će se obilježiti početak radova na ponovnom uspostavljanju cesta i željezničkih pravaca koji su prekinuti tijekom Korejskog rata, od 1950. do 1953. Obje strane će provesti zajednička terenska istraživanja prometnica koja će započeti kasnije ovog mjeseca, stoji u zajedničkoj izjavi.

Također je dogovoreno da će se kasnije ovoga mjeseca raspravljati o planovima o zajedničkom domaćinstvu Olimpijskih igara 2032. U pregovorima su sudjelovali južnokorejski ministar za ujedinjenje Cho Myoung-gyon i Ri Son Gwon, sjevernokorejski predsjednik odbora za mirno ujedinjenje. “U važnoj smo fazi denuklearizacije Korejskog poluotoka i napretka međukorejskih odnosa, također je u pripremi drugi summit između Sjeverne Koreje i SAD-a”, rekao je Cho novinarima prije nego što je napustio Panmunjom.

Dogovori između dviju država odvijaju se paralelno s naporima SAD-a da prisli Sjevernu Koreju da odustane od nuklearnog naoružanja za koje Sjeverna Koreja tvrdi da u dometu ima američko kopno. Kim je u lipnju u Singapuru održao summit s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, nakon kojeg dvije države dogovaraju i drugi sastanak, a Trump tvrdi da će se on održati nakon američkih izbora za Kongres 6. studenog.

Unatoč sastanku Kima i Trumpa, SAD još uvijek primjenjuje politiku maksimalnog pritiska na Sjevernu Koreju kako bi odbacila nuklearne i raketne programe. Trump je u srijedu izjavio da Južna Koreja neće ukinuti sankcije Sjevernoj Koreji bez odobrenja SAD-a. Oko inicijative za ponovno uspostavljanje prometnih pravaca te zajedničkog domaćinstva Olimpijskih igara složili su se i Moon i Kim na svom posljednjem summitu u Pjongjangu.

Moon je također izjavio kako će Sjeverna Koreja trajno zatvoriti glavna nuklearna postrojenja uz pomoć međunarodnih stručnjaka. Vođe dviju zemalja također su poduprle vojni pakt koji uključuje zaustavljanje vojnih vježbi, uvođenje zabrane leta u blizini granice te postupno uklanjanje postavljenih mina iz demilitarizirane zone.

Džihadisti su ostali u zoni koju su trebali evakuirati prije ponedjeljka ujutro, gdje namjeravaju nastaviti borbu, oslabljujući na taj način rusko-turski sporazum o Idlebu zamišljen da se izbjegne napad Asadova režima na posljednje uporište pobunjenika u Siriji.
Većina u toj pokrajini na sjeverozapadu zemlje, džihadisti još uvijek zauzimaju jednu zonu nakon konačnog datuma u nedjelju navečer predviđena za njihov odlazak prema tom rusko-turskom planu.

Po Sirijskom opservatoriju za ljudska prava nikakvo vidljivo povlačenje nije ustanovljeno u nedjelju prije ponoći, usprkos sporazumu sklopljenom u tom smislu između Rusije, saveznice sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, i Turske, koja podržava pobunjenike.

Džihadisti su jasno objavili svoje namjere, nekoliko sati prije roka predviđena za njihovo povlačenje: “Nećemo se odreći džihada i borbe za ostvarenje ciljeva naše blagoslovljene revolucije, u prvom redu svrgavanja kriminalnog režima”, napisao je u priopćenju Hajat Tahrir al-Šam (HTS), glavni džihadistički savez u Idlebu, proizašao iz bivšeg sirijskog ogranka Al Kaide. “Nećemo položiti naše oružje”, rekao je on.

HTS ne kaže jasno, međutim, odbacuje li rusko-turski sporazum sklopljen 17. rujna u Sočiju.

Britanski i europski pregovarači za brexit napravit će stanku u pregovorima o izlasku Britanije iz Unije i neće se ponovno sastati prije summita koji se održava sredinom sljedećeg tjedna, rekli su u nedjelju za Reuters europski izvori.
“Unatoč konstruktivnim i intenzivnim pregovorima, nekoliko ključnih pitanja ostalo je neriješeno”, rekao je jedan visoki europski diplomat.

“Nisu planirani daljnji pregovori prije Europskog vijeća. Europski pregovarač izvijestit će čelnike zemalja koji će potom procijeniti dosadašnji napredak”, pojasnio je izvor.

I nekoliko drugih europskih dužnosnika kazalo je da će Michel Barnier, europski pregovarač, izvijestiti vođe 27 zemalja članica kada se sastanu na večeri u Bruxellesu u srijedu, uoči summita EU-a na kojem će sudjelovati i britanska premijerka Theresa May.

Pregovorači za brexit koji su se u nedjelju sastali u Bruxellesu nisu uspjeli doći do konačnog dogovora u uvjetima brexita, suočavajući se još jednom s najspornijim pitanjem granice između Republike Irske i Sjeverna Irske.

“Unatoč intenzivnim naporima, neka ključna pitanja i dalje stoje otvorena”, rekao je na Twitteru Barnier, navodeći upravo granicu. Manje od šest mjeseci do britanskog izlaska, Barnier se u nedjelju sastao s britanskim pregovaračem Dominicom Raabom koji je nenadano odlučio u nedjelju osobno doći u Bruxelles.

Diplomatski izvori kazali su i da su veleposlanici 27 zemalja bili pozvani na sastanak, što također nije bio na programu. Zbog svega toga došlo je do špekulacija da bi danas moglo biti objavljeno da je dogovor postignut, ali su veleposlanici to demantirali. I drugi su izvori kazali za Reuters da će biti potrebno još razgovora kako bi se došlo do dogovora zadovoljavajućeg za obje strane.

Još uvijek ima “velikih problema” koje treba riješiti, rekao je jedan britanski izvor. Do ubrzanja pregovora došlo je uoči summita 17. i 18. listopada koji je inicijalno trebao označiti kraj pregovora, manje od šest mjeseci uoči brexita previđenog za 29. ožujka 2019.

Premijerka Theresa May okupit će u utorak, uoči summita, glavne ministre kako bi s njima razgovarala o pitanju granice između Sjeverne Irske i Republike Irske, koja je glavni kamen spoticanja u pregovorima. Premda je veliki dio tzv. Sporazuma o izlasku utvrđen prije više mjeseci, na nekim ključnim spornim točkama – posebno oko pitanja kako izbjeći ‘tvrdu granicu’ na irskom otoku – malo je toga otišlo naprijed.

Sjeverna Irska napustit će EU zajedno s Britanijom, dok će Republika Irska ostati u bloku. Mnogi se boje da će povratak graničnih kontrola potpiriti desetljeća tenzija između dviju strana. Bruxelles i London nadaju se da će budući trgovinski dogovor riješiti to pitanje, ali u nedostatku dogovora EU inzistira na rješenju po kojem bi Sjeverna Irska ostala u carinskoj uniji. Britanija je, pak, odbacila bilo kakav dogovor koji bi podijelio Ujedinjeno Kraljevstvo namećući spore preglede robe koja prelazi Irsko more.

Američki predsjednik Donald Trump u utorak je potvrdio da će se susret sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom dogoditi te da dužnosnici dogovaraju novi summit dvojice čelnika.
Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu nakon objave ostavke američke veleposlanice u UN-u Nikki Haley, Trump je kazao da je državni tajnik Mike Pompeo održao odličan sastanak s Kimom te da se za novi summit razmatraju tri do četiri lokacije.

Pompeo je u ponedjeljak imao samo riječi pohvale glede susreta s Kimom, kazavši da je postignut “znakoviti napredak” te da su dvije strane “vrlo blizu” dogovora o pojedinostima drugog summita. Njihov prvi susret održan je 12. lipnja u Singapuru. Bio je to sastanak bez presedana jednog američkog predsjednika i sjevernokorejskog čelnika.

Prema Pompeovim riječima, Kim je spreman međunarodnim inspektorima omogućiti posjet Punngye-riu, lokaciji za nuklearne pokuse i postrojenju za testiranje projektila Sohae čim se dogovori logistika.

Pompeov prošlotjedni put u Pjongjang, četvrti ove godine, uslijedio je nakon zastoja koji je nastupio jer je Sjeverna Koreja odbila američke zahtjeve za nepovratnim koracima u odustajanju od nuklearnog arsenala, uključujući cjelokupni popis oružja i pogona.

On je južnokorejskom predsjedniku Moon Jae-inu u nedjelju rekao da je njegov zadnji put u Pjongjang bio “još jedan korak naprijed” prema denuklearizaciji no da ima još “mnogo koraka na tom putu”.

U punoi optimističnijem tonu, sjevernokorejski državni mediji u ponedjeljak su objavili da je Kim pohvalio razgovore s Pompeom. “Kim Jong Un izrazio je zadovoljstvo plodnim i divnim razgovorima s Mikeom Pompeom u kojemu su obostrano razumjela međusobna stajališta te razmijenila mišljenja”, objavila je sjevernokorejska novinska agencija KCNA. Rečeno je da su se dvije strane složile održati radne pregovore za drugi sjevernokorejsko-američki summit što je prije moguće.

Američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley dala je ostavku kako bi “uzela malu pauzu” i položaj će napustiti krajem godine, rekao je u utorak predsjednik Donald Trump. Dodao je kako je prihvatio ostavku Nikki Haley i njezinog će nasljednika imenovati u roku od dva, tri tjedna.

Haley je posljednja u dugačkom nizu viših dužnosnika koji su napustili Trumpovu administraciju, uključujući bivšeg državnog tajnika Rex Tillersona koji je otpušten u ožujku. Trump se pojavio pokraj Haley u Ovalnom uredu, pohvalio njezin rad i izrazio nadu da će se vratiti u administraciju na nekoj drugoj funkciji. “S jedne strane nam je izrazito drago zbog vas, ali nam je grozno što vas gubimo. Nadajmo se da ćete se vratiti u jednom trenutku. Možda u drugom svojstvu. Možete odabrati”, rekao je Trump.

Bivšu guvernerku Južne Karoline i kćer indijskog imigranta smatra se “zvijezdom u usponu” u Republikanskoj stranci i mogućim kandidatom na predsjedničkim izborima 2020. No, Haley je u utorak rekla da se neće kandidirati na izborima 2020. i da će podržati Trumpa. “U ovome trenutku ne znam što ću raditi”, rekIa je Haley. “Bilo je ovo intenzivnih osam godina i vjerujem da svemu dođe kraj”.

“Morate biti nesebični i znati kada je vrijeme da se maknete i dopustite nekom drugom da odradi posao”, istaknula je. Ranije ove godine, četrdesetšestogodišnja Haley izjavila je Reutersu da se “svaki dan osjeća kao da stavlja oklop” kako bi zaštitila američke interese u UN-u. Haley je prošli tjedan raspravljala o svojoj ostavci s Trumpom, kada ga je posjetila u Bijeloj kući, prenio je portal Axios.