Geopolitika

Ali briga ostaje i raste

Trodnevno primirje započelo je u Afganistanu u četvrtak dok muslimani slave kraj svetog mjeseca ramazana i Ramazanski bajram. Talibanska militantna skupina najavila je prošli tjedan trodnevni prekid vatre. Afganistanski predsjednik Ašraf Gani potom je naredio vladinim sigurnosnim snagama da poštuju prekid vatre.

Vlada je također pozvala talibane na trajno primirje i ponovila svoje ranije zahtjeve. Vijećnik sjeverne provincije Kunduz u kojoj se vode sukobi, rekao je da su stanovnici provincije sretni zbog prekida vatre jer mogu obilježiti Bajram bez straha od prijetnji novih sukoba.

Isto je bilo i u jugoistočnoj provinciji Gazni u kojoj su stanovnici počeli mirno slaviti Bajram, rekao je lokalni vijećnik Hamidulah Navruz. Ta provincija je proteklih dana svjedočila žestokim sukobima vlade i militantnih snaga, osobito s talibanima.

No problemi su prodrli i do područja poput južne provincije Helmand u kojoj nije bilo puno sukoba. No mnogi iz te provincije su premješteni na borbu negdje drugdje, izgubili voljenu osobu ili njeguju ranjenog člana obitelji, rekao je lokalni vijećnik Mir Ahmad Khan.

Ovo nije prvi put da talibani nude prekid vatre. Prvo trodnevno primirje, koje je oružana skupina ponudila otkako je njihova vlada srušena u invaziji pod vodstvom SAD-a 2001. godine, nastupilo je u lipnju 2018. Uoči ovogodišnjeg primirja zabilježene su intenzivne borbe u nekoliko provincija.

Talibani su pojačali napade na provincijske prijestolnice, okruge, baze i kontrolne punktove otkako su se međunarodne snage počele službeno povlačiti iz Afganistana 1. svibnja.

Sigurnosne snage pokušale su se oduprijeti napadima, ali dva okruga već su pripala islamistima. Promatrači strahuju da su nedavni napadi tek početak talibanske ofenzive. To bi se moglo intenzivirati nakon što se povuku sve međunarodne snage.

Oko 10.000 američkih i vojnika NATO-a još je bilo u zemlji početkom svibnja. Do 11. rujna bi se svi trebali povući.

Nova faza Hladnog rata

Kineski list usko povezan s vladajućom Komunističkom partijom, Global Times, objavio je tekst u kojem se upozorava SAD da ne provociraju Rusiju i Kinu.

Navodi se kako su Kina i Rusija danas moćnije no što su bile u vrijeme socijalističkog bloka, odnosno Hladnog rata (dobar dio tog vremena SSSR i Kina su zapravo bili rivali). “Udružena moć Kine i Rusije je danas daleko veća no što je bila moć bivšeg SSSR-a s blokom istočne Europe. Ekonomska, znanstvena i vojna snaga Kine i Rusije nije samo ogromna već ima i širu funkciju na svjetskoj razini. Ukoliko bi bilo kome palo na pamet dovesti nas u situaciju da bi Rusija i Kina ujedinile snage, za njih bi to bila noćna mora”, navodi se u tekstu

Tekst dolazi nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prošlog mjeseca istaknuo kako su odnosi između Moske i Pekinga “najbolji u povijesti”, a kinesko ministarstvo vanjskih poslova je pak izjavilo kako Rusija i Kina imaju “opsežno partnerstvo” te kako mogu “računati jedno na drugo kad je riječ o očuvanju državnog suvereniteta”.

Osnaživanje NATO-a

Američki predsjednik Joe Biden pridružit će se u ponedjeljak virtualnom samitu istočnoeuropskih NATO članica u Bukureštu, rekao je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, a fokus samita bit će na sigurnosti crnomorske regije i Ukrajine.

Samit Devetorke iz Bukurešta, skupine europskih zemalja na istočnom rubu NATO saveza, zajednički će predvoditi Iohannis i poljski predsjednik Andrzej Duda, a cilj je koordinacija sigurnosnih pozicija zemalja u regiji.

“Drago mi je što mogu poželjeti dobrodošlicu Joeu Bidenu na samitu Bucharest9, kojemu ću danas biti domaćin u Bukureštu”, tvitao je Iohannis.

“S predsjednikom Andrzejom Dudom, također želimo dobrodošlicu Jensu Stoltenbergu uoči NATO samita, s fokusom na transatlantske veze, NATO 2030, obranu i djelovanja na istočnom boku.”

Biden, generalni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, i predsjednici Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve i Slovačke skupu će se pridružiti video linkom.

“U priopćenju koje će devetorka objaviti nakon sastanka, bit će govora o sigurnosti u crnomorskoj regiji i povezanim problemima sigurnosti u Ukrajini”, rekao je novinarima čelnik poljskog Ureda za nacionalnu sigurnost, Pawel Soloch.

Ranije ovaj mjesec, Washington je rekao da bi mogao povećati sigurnosnu pomoć Kijevu nakon što je Rusija preselila vojsku blizu svoje granice s ukrajinskom istočnom regijom Donbas, gdje je ukrajinska vojska u sukobu sa separatistima koje podupire Moskva.

Uspjeh hrvatske diplomacije

Europska unija prihvaća non-paper Republike Hrvatske, prema kojem Bruxelles od BiH traži izmjene izbornog zakona ove godine. To se smatra uspjehom hrvatske diplomacije jer bi se time bitno poboljšao položaj Hrvata u BiH.

Ovo je najznačajnija hrvatska diplomatska inicijativa u okviru EU, od ulaska RH u EU. Hrvatski non-paper predstavio je ministar ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Sarajevu, ali i ministrima u EU te je tražio raspravu o njemu. Podržalo ga je pet država – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Cipar i Grčka, ali i mnoge druge države dale su potporu za inicijativu, rekao je u HTV-ovom Studiju 4 Mate Granić, posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku.

Radi se o legalnom, legitimnom i javnom papiru, kaže Granić. Bitne djelove non-papera je prihvatila Europska služba za vanjsko djelovanje, odnosno ona služba koja se bavi provođenjem sigurnosne i vanjske politike prema državama koje nisu članice Europske unije, istaknuo je.

Vidmarović za HRT

Na današnji dan prije 71 godinu tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio je deklaraciju kojom je predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik. Bio je to dokument koji je udario temelj Europske unije. O Europi danas i u godinama koje dolaze, u HTV-ovom Dnevniku je komentirao vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović.

Postoji odgovornost čelnih ljudi, što se tiče nesnalaženja i nejedinstva u pandemiji, ali ne može se doći do odgovornosti na osobnoj razini čelnih ljudi jer se radi o institucionaliziranom pristupu, pogotovo kod sklapanja ugovora s proizvođačima cjepiva, rekao je.

Dodao je kako će se tegobe kasnije utvrđivati i teško da ćemo sada moći uprijeti prstom u nekoga i reći da je on kriv.

Na pitanje koliko je pandemijsko nesnalaženje čelnika EU-a dodatno udaljilo dio građana od ideje same Unije, Vidmarović kaže da je iznenađujuće što istraživanja stavova građana Europe pokazuju da oni prepoznaju probleme poput manjka solidarnosti ili neučinkovite reakcije, ali ideju o EU-u smatraju dobrom i da ju treba nastaviti.

Počela je “Konferencija o budućnosti Europe” zamišljena kao forum za povezivanje europskih građana, civilnog društva i europskih institucija s ciljem da Europljani kažu kakvu Uniju žele i kako njome upravljati. Vidmarović je rekao da građani mogu on line participirati svojim idejama, odaziv je za sada malen, ali vjeruje da će se više građana odazvati.

Europske elite nisu spremne za to. Strahuju da bi prevelika participacija građana mogla narušiti postojeću strukturi i to bi odvelo ili prema populizmu ili federalizmu i narušilo bi postojeće stanje, dodao je.

Smatra da je to osluškivanje pulsa građana.

Konferencija će trajati godinu dana, na pitanje trebamo li očekivati neke ambiciozne i u konačnici provedive zaključke ili odluke, rekao je da je birokratski jezik Europe dosta suzdržan, prioritet su zelena ekonomija, zeleni razvoj, održivi razvoj, borba protiv pandemije, učvršćivanje općeg javnog zdravstva. Dodaje da će kasnije na red doći i migracije, pogotovo kada se uspostavi da je lošija situacija u manje razvijenim zemljama. Upozorava da trebamo računati i na Covidne migrantske valove, u potrazi za cjepivima.

Pitanje je i daljnja financijska budućnost Europe, dodao je.

Na kraju će nas sve čekati, rekao je Vidmarović, veći porezi jer će trebati sve pokriti.

Osvrnuo se i na osnaživanje EU-a na globalnom planu, rekao je da bi on oživio Helsinški proces iz 1985. i sazvao Helsinšku konferenciju 2, gdje bi pozvao Rusiju, SAD, zapadni svijet, ali i Kinu i zajednički definirao pravila ponašanja, postupanja, dodavši ovaj put kibernetičku sigurnost i zelenu agendu. Vjeruje da bi se tako Europa opet našla u vrlo pozitivnom, konstruktivnom fokusu kao sila koja pomaže definirati odnose budućnosti.

Što se tiče razine stabilnosti u jugoistočnoj Europi, Vidmarović kaže da je ona zadovoljavajuća.

Problemi su unutarnje prirode – politikantstvo, klijentelizam, korupcija, manjak transparentnosti, manjak vladavine prava. to su procesi koji će se morati izgladiti. Hrvatska u tom smislu mora biti konstruktivna, mora predlagati dobre prakse, upozoravati na ono što je loše i promovirati miroljubivo rješavanje graničnih sporova, zaključio je, a donosi HRT

Analizi SIPRI

Bez obzira što globalna privreda slabi, prošle je godine gotovo 2.000 milijardi dolara izdvojeno za naoružanje. Prva mjesta zauzimaju SAD i Kina.

Ovoliko novca za vojsku nije potrošeno još od 1988. A tada je još uvijek bila era Hladnog rata. Prošle, 2020. godine države su uložile 1.981 milijardu u rakete, tenkove, streljivo i svoje vojnike. To je 2,6 posto više nego godinu dana ranije. I to sve usprkos pandemiji koronavirusa, čije je suzbijanje prouzrokovalo globalni privredni kolaps.

Međunarodni institut za mir iz Stockholma (SIPRI) u najnovijem godišnjem izvješću navodi da izdvajanje za naoružanje iznosi 2,4 posto globalnog BDP-a. I to usprkos tome što je prema procijeni Međunarodnog monetarnog fonda proizvodnja zbog korona krize smanjena za 4,4 posto.

Samo nekoliko zemalja, poput Čilea ili Južne Koreje smanjilo je sredstva namijenjena za naoružanje u korist suzbijanja pandemije. Brazil i Rusija su, u usporedbi s prethodnim planovima, također smanjili vojni proračun. Na primjer Rusija za 6,6 posto.

Općenito bi se dalo zaključiti, kako kaže stručnjakinja SIPRI-ja, Alexandra Marksteiner za DW, „da pandemija nije imala značajnijeg utjecaja na globalno izdvajanje za oružje u 2020. Ulaganje u vojsku je poraslo usred ekonomskog urušavanja.”

Niklas Schöring iz Hesenske zaklade za istraživanje mira i sukoba (HSFK) uvjeren je da je to i zbog toga što je jako teško u „kratkom roku promijeniti kurs”. On je za DW rekao: „Mnogi projekti su vjerojatno pokrenuti još prije pandemije koronavirusa”. A promjene će se sigurno vidjeti u budućnosti. „Istodobno se međunarodna klima pogoršala“, dodaje Schöring i naglašava da ne treba računati s manjim izdacima u budućnosti.

Ništa se također nije promijenilo ni u tome da su SAD i Narodna Republika Kina i dalje vodeće po ulaganju u vojsku. Više od polovine globalne potrošnje za naoružanje odlazi na ove dvije zemlje, koje se u političkom pogledu sve više udaljavaju.

I Njemačka se među „top 10“ zemalja koje troše najviše na oružje „poboljšala” za jedno mjesto: s osmog je skočila na sedmo mjesto. Prema proračunu SIPRI-ja Njemačka je 2020. u vojsku uložila 53 milijarde dolara – oko 1,4 svog BDP-a.

No, Njemačka je ipak i dalje daleko od postizanja cilja NATO-a od izdvajanja dva posto BDP-a za naoružanje . Zapadni vojni savez se o tome dogovorio 2014. i tada je priopćeno da bi se tom cilju trebalo približiti u narednih deset godina. Nekadašnji američki predsjednik, Donald Trump više puta je na tome insistirao od Njemačke. I njegov nasljednik Josef Biden zahtijeva više vojnog angažmana Njemačke.

Dva posto za obranu danas može izgledati mnogo. Ali, mora se uzeti u obzir da je početkom 1960-ih, na vrhuncu Hladnog rata njemačka izdvajala pet posto BDP-a za obranu.

Niklas Schöring prognozira da će se u Njemačkoj nastaviti s većim ulaganjem u vojsku. „Barem Bidenov pritisak na saveznike da povećaju izdvajanje sredstava za vojsku neće oslabiti.“

Gotovo svih 30 članica NATO-a su, kako izvještava SIPRI, povećale izdatke 2020. Pandemija koronavirusa, međutim, u tom kontekstu dovodi do čudnog fenomena: zbog korone je opao bruto domaći proizvod većine zemalja, istodobno su budžeti za vojsku ostali nepromijenjeni – što zapravo znači da se potrošnja za naoružanje povećava. Sada je 12 zemalja NATO dostiglo cilj od dva posto za vojsku. 2019. je to postiglo devet država. Primjera radi, nova zemlja koja je dostigla cilj je i Francuska. Sve u svemu, i dalje više od polovine globalne potrošnje za oružje odlazi na zemlje NATO-a uključujući i SAD.

Krivulja potrošnje za naoružanje prije svih konstantno raste u Kini, koja 26 godina kontinuirano povećava svoja izdvajanja za naoružanje. U razdoblju od 2011. do 2020, SIPRI je za Kinu izračunao porast od 76 posto. Institut je to objasnio ambicioznim planovima Kine za modernizaciju oružanih sustava, kao i „planovima proširenja”.

Najveći konkurent Kini su SAD. Sjedinjene Države su zemlja s daleko najvećim izdacima za naoružanje na svijetu. 39 posto otpada na NATO članicu Sjedinjene Američke Države. Izraženo apsolutnim brojkama, prošle godine je taj iznos bio 778 milijardi dolara, što je mnogo više nego ukupan državni budžet Njemačke. I to je za 4,4, posto više nego prošle godine, piše DW.

SIPRI ovo povećanje, između ostalog, objašnjava ulaganjima u obnovu nuklearnog arsenala. Drugi razlog je osjećaj ugroženosti. Prije svega, kako objašnjava suradnica SIPRI-ja Alexandra Marksteiner, u pitanju su „strahovi od strateških konkurenata Kine i Rusije”.

Merkel i Biden

Njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Joe Biden pozvali su Rusiju da povuče snage s ukrajinske granice kako bi ublažila napetost u regiji, rekao je u srijedu glasnogovornik njemačke vlade. SAD i saveznici u NATO-u uznemireni su jačanjem ruske vojne nazočnosti u blizini ukrajinske granice i na Krimu, poluotoku koji je Moskva anektirala 2014.

Ministri vanjskih poslova i obrane NATO-a održali su u srijedu navečer hitne razgovore o gomilanju ruskih trupa blizu ukrajinske granice.

U telefonskom razgovoru, Merkel i Biden dotakli su se najnovijih događaja na istoku Ukrajine i pozvali Rusiju da izbjegne daljnju eskalaciju. “Kancelarka i predsjednik složili su se da Rusija mora smanjiti najnovije jačanje trupa kako bi smirila situaciju”, rekao je Steffen Seibert.

Blinkenova poruka

Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je u srijedu u Bruxellesu da će se snage NATO-a povući koordinirano iz Afganistana. “Postigli smo ciljeve koje smo zacrtali i sada je vrijeme za povratak naših snaga kući”, izjavio je Blinken po dolasku u sjedište NATO-a u Bruxellesu.

“Došao sam ovdje da bismo zajedno s našim saveznicima i s glavnim tajnikom radili na načelu koje smo zacrtali na samom početku: (U Afganistan) ulazimo zajedno i zajedno izlazimo”, dodao je Blinken.

Blinken će kasnije popodne zajedno s američkim ministrom obrane Lloydom Austinom sudjelovati u video-konferenciji ministara obrane i vanjskih poslova zemalja članica NATO-a.

Blinken i Lloyd će na tom video-sastanku sudjelovati iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu na kojem će izvijestiti saveznike iz ostalih 29 članica o Ukrajini te o stanju u Afganistanu.

Očekuje se da će u srijedu tijekom dana američki predsjednik Joe Biden objaviti potpuno povlačenje američkih snaga iz Afganistana do 11. rujna.

“Mi ćemo sljedećih mjeseci tijesno surađivati na sigurnom i koordiniranom povlačenju naših snaga”, rekao je Blinken.

Hrvatska se povukla iz Afganistana u rujnu prošle godine kada je posljednji 12. kontingent Hrvatske vojske vraćen kući, čime je službeno okončano sudjelovanje u misiji NATO-a “Odlučna potpora” u Afganistanu.

U toj misiji od 2003. do rujna 2020. sudjelovalo je više od 5.500 hrvatskih vojnika i to je najdugotrajnija misija u kojoj je sudjelovala Hrvatska vojska.

Komentar DW-a

U kritičnom trenutku ruski šef diplomacije stigao je u Iran. S vlastima u Teheranu će pregovarati o nuklearnom programu. Zbog američkog pritiska Iran se okreće istočnim partnerima. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i njegov iranski kolega Mohamed Džavad Zarif su stari znanci. Oni su se sastali već puno puta, na tim susretima na dnevnom redu su stari, dobro poznati problemi. I ovaj put će u Teheranu sigurno biti riječi o „incidentu“ u iranskom nuklearnom postrojenju Natanz.

Nakon što su prošle subote u tom postrojenju svečano u pogon puštene nove centrifuge za obogaćivanje urana, što je bilo svjesno kršenje sporazuma o atomskom programu Irana, u nedjelju su registrirani „problemi s električnom mrežom“ u Natanzu.

Zarif je u ponedjeljak u iranskom parlamentu rekao da se radilo o terorističkom činu i dodao da Izrael tako pokušava sabotirati nuklearna dostignuća Irana i pregovore o nuklearnom programu u Beču. I izraelski mediji poput javnog servisa Kana javili su da se radilo o kibernetičkom napadu Mossada.

I bez tog incidenta u Natanzu, nuklearni program Irana bi sigurno bio jedan od prioriteta Lavrovljeve diplomatske misije u Teheranu. Prošli tjedan su u Beču počeli novi pregovori o „obnovi“ atomskog sporazuma s Iranom. Iako se u istoj prostoriji tada ipak nisu našli predstavnici Irana i SAD-a, ostaje činjenica da se dvije strane već godinama nisu tako približile – i geografski i politički. Diplomatski napori oko sporazuma koji se službeno naziva JCPoA i pokušaji približavanja Teherana i Washingtona bude nadu u skori napredak.

Rusija je itekako zainteresirana za opstankom nuklearnog sporazuma. „Moskva je i predložila postupni povratak obiju strana s ciljem potpune primjene sporazuma”, kaže za DW David Jalilvand. “Taj prijedlog definira korake Irana i SAD-a na putu do potpune primjene atomskog sporazuma, i to od strane Washingtona i Teherana“, dodaje šef Orient Mattersa, savjetodavne tvrtke koja se specijalizirala na područje Bliskog istoka. Očekuje se da će se Lavrov u Teheranu založiti upravo za povratak obiju strana nuklearnom sporazumu. Ali to neće biti baš lako – pogotovo u kontekstu vjerojatnog napada na Natanz. Iranske konzervativne snage već traže napuštanje bečkih pregovora.

Sovjetsko-iranski ugovor o prijateljstvu je potpisan prije skoro 100 godina. „Ali to je više pragmatičan odnos. Dvije strane slijede neke zajedničke interese, ali to nije strateški savez“, napominje Jalilvand.

Thomas Kunze, šef moskovskog ureda Zaklade Konrada Adenauera, tvrdi da je Iran za Rusiju jamac da na južnom „krilu“ neće biti etablirana američka uporišta. „Osim toga postoji zajednički interes Rusa i Iranaca u Siriji. I treća stvar: iranski sukob s SAD-om, ali i rivalitet s Turskom, Rusiji pomaže u održavanju balansa moći na Bliskom istoku”, kaže Kunze za DW.

Jedan od zajedničkih interesa je privreda. Američke sankcije su uništile iransku vanjsku trgovinu. Rusko-iranska robna razmjena je suprotno trendu pak porasla – za ukupno 25% u posljednje dvije godine. „Tu je pomoglo rusko iskustvo u kontekstu Venezuele, konkretno to znači kako se zaobilazi američki financijski sustav, gradi direktne bankovne veze kako bi se u bilateralnoj trgovini moglo koristiti i rublju”, objašnjava Jalilvand.

Otkako je bivši američki predsjednik Donald Trump 2018. protivno ugovoru napustio nuklearni sporazum te pravom poplavom sankcija počeo voditi politiku „maksimalnog pritiska“ na Teheran, Iran se počeo sve više okretati partnerima na istoku. Koncem ožujka s Kinom je potpisan Ugovor o strateškom partnerstvu, spominju se gigantske svote, od oko 400 milijardi dolara koje Kina navodno u idućih 25 godina namjerava investirati u Iranu. Prije svega se radi o projektima iz sektora energetike, prometa i telekomunikacija. Zauzvrat bi Iran Kinezima trebao isporučivati naftu – po povlaštenim uvjetima. Spominje se i vojna suradnja. Jalilvand napominje da se radi za sada samo o retorici i velikim najavama – ali bez puno supstance.

No, to je ionako samo jedna strana medalje. Iranci u praksi zapravo izbjegavaju ulazak u bilo kakva strateška partnerstva, kaže u intervjuu za DW Cornelius Adebahr. Ovaj stručnjak za Iran iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) pritom podsjeća na sadržaj Iranskog ustava: „A u njemu stoji da ne smije biti nikakve ovisnosti o stranim silama.” Teheran samo želi stvoriti alternativu, kaže on. Europa bi srednjoročno, ako naravno bude moguća trgovina, mogla postati svojevrsna „protuteža” prijetećoj kineskoj dominaciji, prognozira Adebahr. Teheran osim toga nije zaboravio da je Kina u prošlosti iskoristila više puta lošu pregovaračku poziciju Irana. A na koncu konca, kineski proizvodi u Iranu ne uživaju baš najbolji ugled, za razliku od europskih.

No, Teheran u političkom smislu ne očekuje puno od Europe, kritizira stručnjak DGAP-a. I napominje da je to posljedica razočaranja zbog činjenice da se Europljani nisu uspješnije suprotstavili američkim sankcijama.

Deset ratnih brodova

Rusko ministarstvo obrane objavilo je u četvrtak da šalje više od 10 ratnih brodova, uključujući čamce za iskrcavanje, iz Kaspijskog u Crno more kako bi sudjelovali u vojnim vježbama, prenio je Interfax.

Zapad i Ukrajina izrazili su zabrinutost zbog gomilanja ruskih vojnih snaga kod Ukrajine. Moskva tvrdi da će vojne snage ostati ondje dok god bude smatrala da je to potrebno i da nisu prijetnja.

U utorak je objavila da počinje planiranu provjeru borbene pripravnosti svojih snaga koja će uključivati više od 4000 vježbi ovaj mjesec. “U sklopu zimske obuke, više od 10 amfibijskih i topničkih čamaca i brodova južnog vojnog krila provode međuflotni prijelaz iz Kaspijskog u Crno more”, objavilo je rusko ministarstvo, dodajući da će brodovi sudjelovati u vojnim vježbama.

Ruska Crnomorska flota bazirana je na Krimu, koji je Rusija anektirala od Ukrajine 2014.

Američka administracija na čelu s Joe Bidenom dovršila je pregled radnji koje se pripisuju Rusiji, a koje su, prema Washingtonu, neprijateljske, i sada proučava mogućnost protjerivanja ruskih diplomata i uvođenja sankcija. O tome je izvijestio Bloomberg.

U članku se navodi kako je Bidenova administracija “dovršila obavještajno istraživanje navodnih zlonamjernih djela Rusije”, i da potencijalne protumjere uključuju “protjerivanje ruskih obavještajnih službenika” koji su navodno u Sjedinjenim Državama “pod diplomatskim pokrićem”, kao i izricanje novih sankcija.

Djelatnici administracije razgovarat će o dostupnim opcijama u roku od 24 sata, navodi se u priopćenju agencije.

S druge strane, glasnogovornik State Departmenta Ned Price na medijskoj konferenciji od 7. travnja, zamoljen za komentar izjave ruskog zamjenika ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova kako vrijeme povratka ruskog veleposlanika Anatolija Antonova u SAD ovisi o spremnosti Washingtona da ide barem na neku vrstu normalizacije odnosa s Moskvom, kazao je kako su Sjedinjene Države zainteresirane za izgradnju predvidljivog i stabilnog odnosa s Rusijom usprkos “dubokim podjelama”.

“Rekli smo da imamo velike nesuglasice, ali rekli smo i da želimo stabilan i predvidljiv odnos s Moskvom. Iako držimo Rusiju odgovornom za svoje postupke”, izjavio je Price.

Na ove izjave Washingtona maloprije je reagirao ruski ministar vanjskih poslova koji se nalazi u službenom posjetu Kazahstanu, nakon što je prethodno posjetio Indiju i Pakistan.

Rusija je spremna odgovoriti na sve neprijateljske akcije Washingtona, izjavio je Sergej Lavrov tijekom medijske konferencije u spomenutoj srednjoazijskoj državi, bivšoj članici SSSR-a.

Zamoljen da komentira navedene američke izjave Lavrov je kazao slijedeće:

“Teško je to komentirati. Odgovorit ćemo na bilo kakve neprijateljske korake – podrazumijeva se. Dok ne vidim bilo kakve konkretne odluke, ništa nije najavljeno.”