Geopolitika

Torra najavio
Predsjednik katalonske vlade Quim Torra poručio je u utorak kako će zagovornici nezavisnosti opet organizirati referendum o samostalnosti Katalonije, no nije precizirao kako niti kada.

Torra bi u četvrtak u regionalnom parlamentu u Barceloni trebao ponuditi odgovor na presudu kojom je u ponedjeljak devetero dužnosnika osuđeno u Madridu na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije.

Torra inzistira na svom ranijem stavu kako španjolski kazneni zakon ne predviđa kazne za referendume, premda je Vrhovni sud dan ranije priopćio kako u španjolskom Ustavu nema stavke „pravo na odlučivanje“ prema kojem bi se mogao održati zakonski referendum u nekoj od 17 pokrajina.

Unatar katalonskog pokreta za nezavisnost nema jedinstvenog stajališta kako se postaviti nakon osuđujućih presuda koje je izrekao Vrhovni sud. Tri stranke za nezavisnost, koje imaju većinu mjesta u parlamentu u Barceloni, zasebno su presudu nazvale „nepravednom“ i „osvetom“. Istovremeno različite skupine prosvjednika po svom nahođenju nastavljaju prosvjede diljem Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.

U utorak je bio prekinut promet na više cesta, no zračni promet na aerodromu El Prat odvija se normalno nakon što je jutros bilo otkazano 45 letova kao posljedica sukoba s policijom u ponedjeljak. Pokret „Demokratski csunami“ u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća osoba nastojao je u ponedjeljak blokirati aerodrom kako bi svijetu poslao poruku o „nepravednoj presudi“.

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines izvijestio je kako nije otkazao niti jedan let prema Barceloni. Let iz Zagreba prema Barceloni održan je u utorak u 15.20 sati kako je bilo i predviđeno. U Barcelonu je u utorak popodne sletio i avion iz Splita španjolske kompanije Vueling. Tijekom večeri se očekuju pojačani prosvjedi pred institucijama u Barceloni. U ponedjeljak navečer je bila ozlijeđena 131 osoba u sukobu s policijom, od kojih većina na aerodromu. Jedan mladić je teže ozlijeđen i prevezen na operaciju oka. Moguće da je pogođen policijskim gumenim metkom. Katalonska vlada najavila je istragu policijske intervencije.

Prosvjednici su postavljali barikade i gađali policiju tvrdim predmetima. Španjolski ministar unutarnjih poslova rekao je kako je reakcija policije bila odgovarajuća. Među ozlijeđenima je bilo i policajaca.

Borrell se poziva na jednu anketu provedenu u srpnju prema kojoj se 48,3 posto stanovnika Katalonije protivi punoj nezavisnosti a traži ju njih 44 posto. Katalonija od 1978. godine, nakon smrti generala Franca i prelaska na demokraciju, ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom.

Sankcije?
Američki predsjednik Donald Trump nametnuo je u ponedjeljak niz sankcija i udvostručio carine Turskoj zbog turskog napada u sjeveroistočnoj Siriji.

Objava sankcija slijedila je nakon rijetko usuglašenih kritika konzervativaca i demokrata zbog Trumpove odluke o povlačenju američkih vojnika iz Sirije, za koje su kritičari rekli da otvara vrata turskoj invaziji i da može voditi oživljavanju Islamske države.

Trumpove mjere bile su u ponedjeljak zadnji potez u nizu aktivnosti dok sukob eskalira između Turske i sirijskih Kurda, koji su bili ključan američki saveznik. Trump je naredio potpredsjedniku Mikeu Penceu da vodi izaslanstvo u Tursku u potrazi za primirjem, nekoliko sati nakon što je rekao da bi bio sretan ako Rusija, Kina “ili Napoleon Bonaparte” preuzme odgovornost za Kurde.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak navečer je Trumpu u telefonskom razgovoru poručio kako je “apsolutno neophodno spriječiiti oživljavanje” Islamske države uslijed turske operacije protiv Kurda i odlaska Amerikanaca iz sjevera Sirije, objavila je Elizejska palača.

Američke sankcije primjenjuju se na tursko ministarstvo obrane i ministarstvo energetike i na ministre unutarnjih poslova, obrane i energetike. Trump je također rekao da će zaustaviti trgovinske pregovore vrijedne 100 milijardi dolara s Ankarom i udvostručiti carine na turski čelik, koje su trenutno 25 posto. Sjedinjene Države će od sankcija izuzeti američku prodaju oružja Turskoj, kao i prodaju energenata i humanitarne akcije.

Obraćajući s novinarima, potpredsjednik Mike Pence rekao je da će se sankcije “nastaviti i pojačati, osim ako Turska odmah ne uspostavi prekid vatre, zaustavi nasilje i složi se da pregovara o dugoročnom rješenju problemu duž granice između turske i Sirije”. Nakon objave sankcija, Chuck Schumer, čelnik Demokrata u Senatu, rekao je da američke sankcije nisu dovoljne i pozvao Republikance da podrže rezoluciju kojom se zahtijeva poništenje Trumpove naredbe o povlačenju vojnika.

Turska je počela invaziju u sjeveroistočnoj Siriji u srijedu nakon što je Trump objavio da će se povući vojnici iz pograničnog područja. Napad turskih snaga proširio se otad i izazvao masovno raseljavanje stanovništva u pokušaju turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana da iskorijeni SDF. urska tvrdi da su sirijski Kurdi povezani s Kurdistanskom radničkom strankom (PKK), kurdskom pobunjeničkom skupinom u Turskoj.

Američki ministar obrane Mark Esper rekao je u ponedjeljak da je turska invazija vodila oslobađanju opasnih zatvorenih pripadnika IS-a te “mnogostruke žrtve, izbjeglice, uništenje, nesigurnost i sve veću prijetnju američkim vojnim snagama”.

Esper će putovati u Bruxelles sljedeći tjedan u nadi da će se organizirati kolektivna akcija protiv Turske. Pence je kazao da je Erdogan u telefonskom razgovoru s Trumpom izrekao “čvrstu predanost” da neće napasti kurdsko uporište Kobane u Siriji. U jeku američkog povlačenja, snage pod kurdskim vodstvom radi zaštite od Turske sklopile su dogovor s vladom sirijskog predsjednika Bašara al Asada koju podupire Rusija.

SAD je bio saveznik Kurda od 2014. u ratu protiv Islamske države i zajedno su radili na tome da poraze kalifat te zarobe pripadnike Islamske države.

Izaslanik Kremlja za Siriju ocijenio je u utorak da je turska vojna akcija na sjeveroistoku Sirije “neprihvatljiva” i zanijekao da je Moskva dala Ankari odobrenje za nju, prenijele su ruske novinske agencije.

Ceremonija
Kraljica Elizabeta izložila je agendu premijera Borisa Johnsona za njegovu vladu u ponedjeljak, uključujuću brexit 31. listopada, novi dogovor s Europskom unijom i niz unutarnjopolitičkih inicijativa za osvajanje glasova uoči očekivanih izbora.

Kraljičin govor vrhunac je raskošne ceremonije u Westminsteru i iskorišten je za detaljiziranje svih zakona koje vlada želi da se donesu u dolazećoj godini. Za 93-godišnju kraljicu govor je napisala vlada.

Međutim, s neizvjesnim brexitom prije ključnog tjedna pregovora i nepredvidljivim rezultatima izbora koji bi se mogli održati u skoroj budućnosti, protivničke stranke kažu da je Johnson iskoristio politički neutralnu kraljicu zatraživši od nje da izloži njegovu izbornu agendu.

U govoru i popratnim bilješkama izložen je pregled više od 20 zakona, uključujući i zakon kojim se zahtijeva implementacija dogovora za brexit – ako Johnson uspije postići sporazum s EU ovaj tjedan. “Prioritet moje vlade uvijek je bio osigurati odlazak Velike Britanije iz Europske unije 31. listopada”, rekla je kraljica u pozlaćenoj dvorani Gornjeg doma.

“Moja vlada namjerava raditi u smjeru partnerstva s Europskom unijom, temeljenog na slobodnoj trgovini i prijateljskoj suradnji”. Vladin plan uključuje okvir Johnsonova prijedloga postbrexitovskog imigracijskog sustava, reforme kaznenog pravosuđa, promjene u zdravstvenoj skrbi i obećanje za veća ulaganja u javne financije kako bi se potaknuo rast.

“Ljudi su umorni od zastoja, gužvi i čekanja promjena”, ističe Johnson u popratnoj pisanoj izjavi uz govor. “i više ne žele čekati da brexit bude gotov”, dodaje. Međutim Johnsonova politička budućnost i njegova sposobnost da implementira bilo koju od ovih agenda u velikoj je mjeri nesigurna.

Vodi manjinsku vladu i nakon preuzimanja vlasti u srpnju parlament nije podržao nijedan njegov prijedlog. Sve stranke žele prijevremene izbore, no ne slažu se u pogledu toga kada bi oni trebali biti. Govor je sada tema nekoliko dana parlamentarne rasprave, koja će završiti glasanjem o njegovu prihvaćanju. Premda nije službeno glasanje o povjerenju, moglo bi biti iskorišteno za daljnju destabilizaciju Johnsonove pozicije.

Sporazum EU-a s Velikom Britanijom moguć je ovaj tjedan kako bi se došlo do prijateljskog razlaza, rekao je u utorak u Luxembourgu europski pregovarač Michel Barnier, a BBC piše da je moguć i izvanredni summit EU-a u slučaju da se na ovom ne postigne dogovor.

Barnieru će se u Luxembourgu priključiti britanski ministar za brexit Steve Barcley, njegov sugovornik u pregovorima. BBC u utorak piše kako je Europska unija spremna razmotriti sazivanje izvanrednog summita kako bi se postigao dogovor o brexitu, te da bi se to moglo dogoditi krajem mjeseca. London i Bruxelles pokušavaju se dogovoriti kako izbjeći povratak tvrde granice na Irski otok nakon brexita, što je ključna sporna točka između dvije strane.

To je potrebno kako bi se očuvao mir na otoku koji je bio poprište desetljeća nasilja, a na kojem se nalaze Republika Irska, članica EU-a i Sjeverna Irska, pokrajina UK-a. Pregovori o brexitu između Londona i EU-a trajali su u ponedjeljak do 23 sata, a najavljeno je da će se nastaviti u utorak ujutro, rekao je britanski izvor blizak pregovorima.

RTE je ranije objavio da bi London mogao dati novi prijedlog za brexit u utorak, u pokušaju da se izađe iz slijepe ulice. Šef diplomacije Nizozemske Stef Blok rekao je pri dolasku na sastanak kako se nada da će sporazum biti postignut. Njemački je ministar naglasio kako “nije baš siguran” da je dogovor blizu, a francuski je kazao kako je spreman razgovarati o produljenju roka za brexit, ali da samo produljenje neće riješiti probleme.

Finska ministrica Tytti Tuppurainen kazala je da je dogovor još moguć ali da se blok mora pripremiti i za mogućnost da do dogovora neće doći, kao i za mogućnost odgode. Europski ministri sastali su se u Luxembourgu na posljednjem pripremnom sastanku prije summita u četvrtak i petak.

Njemačka trgovinska suradnja s Velikom Britanijom, ususret njenom izlasku iz Europske unije, u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježila je pad, priopćio je u ponedjeljak njemački statistički ured.

Priopćenje
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegov američki kolega Donald Trump dogovorili su se u telefonskom razgovoru da će se idući mjesec sastati u Washingtonu kako bi razgovarali o uspostavi “sigurne zone” istočno od rijeke Eufrata u Siriji, priopćio je ured turskog predsjednika.

Erdogan je u razgovoru s američkim predsjednikom izrazio “nezadovoljstvo zbog toga što američka vojska i sigurnosne službe ne provode dogovor” postignut u kolovozu s Washingtonom o uspostavi te zone koja tursku granicu treba odvojiti od teritorija sirijski Kurda, piše u priopćenju. Erdogan putuje u Washington na poziv Donalda Trumpa, dodaje se.

Turski predsjednik je u utorak rekao da gubi strpljenje sa Sjedinjenim Državama i da će uskoro povesti vojnu ofenzivu na sjeveroistoku Sirije. “U ovom času nemamo drugog izbora nego da nastavimo ići svojim putem”, rekao je. “Sve smo pokušali. Bili smo krajnje strpljivi”, dodao je. “Ne možemo više gubiti ni časa”. Ta se tampon zona treba uspostaviti između turske granice i sirijskih područja pod nadzorom kurdske milicije Postrojba narodne zaštite (YPG) koju Washington podupire. Ankara tu miliciju smatra terorističkom organizacijom.

Erdogan se usto nada da će sigurnu zonu, kojom će udaljiti YPG od turske granice, moći iskoristiti kako bi onamo vratio sirijske izbjeglice. U telefonskom razgovoru s Trumpom rekao je da će ta zona stvoriti “potrebne uvjete” za povratak sirijskih izbjeglica kući, navodi se u priopćenju ureda turskog predsjednika. Turski predsjednik je u jednoj prigodi optužio zapadne zemlje da ne žele primiti sirijske izbjeglice kako bi “Tursku bacile na koljena”. Turska je primila 3,6 milijuna sirijskih izbjeglica.

Johnson Macronu
Britanski premijer Boris Johnson upozorio je Emmanuela Macrona da neće biti odgode Brexita planiranog za 31. listopada, istaknuvši da je to “posljednja prilika” za postizanje dogovora, rekao je u nedjelju glasnogovornik Downing Streeta.

Čelnik britanske vlade rekao je francuskom predsjedniku u telefonskom razgovoru da se “EU ne treba zavaravati da će Ujedinjeno Kraljevstvo ostati u EU-u nakon 31. listopada”. Boris Johnson je opetovao da neće zatražiti novu odgodu Brexita, premda ga zakon koji je nedavno prihvatio britanski parlament obvezuje da ga zatraži ako se ne dogovori s EU-om. Taj je zakon Boris Johnson nazvao “činom kapitulacije” ocijenivši da slabi britanski položaj u pregovorima o Brexitu.

Boris Johnson je u srijedu iznio svoj plan za Brexit koji je Bruxelles dočekao sa skepsom jer u njemu nalazi nekoliko “problematičnih” točaka. Tijekom vikenda je razgovarao s nekoliko europskih čelnika, među kojima s finskim, nizozemskim i portugalskim kolegom te s francuskim predsjednikom.

Nepunih mjesec dana do izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i prije europskog sastanka na vrhu 17. i 18. listopada Johnson je rekao Macronu da je ovo “posljednja prilika za dogovor – koji žele obje strane – kako bismo mogli ići dalje i graditi novo partnerstvo Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a”, rekao je glasnogovornik Downing Streeta.

Francuski predsjednik je u nedjelju rekao britanskom premijeru da će se pripremiti izvješće o stanju pregovora “do kraja idućeg tjedna kako bi se ocijenilo je li moguć dogovor” o Brexitu, priopćila je Elizejska palača. Boris Johnson u ponedjeljak nastavlja razgovore s europskim čelnicima a njegov ministar za Brexit Steve Barclay koji je u nedjelju boravio u posjetu Nizozemskoj, do utorka će obilaziti europske prijestolnice. Njegov diplomatski savjetnik David Frost održat će pak nove razgovore s Europskom komisijom.

Na odlasku
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u četvrtak je izdvojio niz problematičnih točaka u posljednjem britanskom prijedlogu za izlazak iz Europske unije, poručivši kako su potrebne dodatne rasprave.

“Prihvaćanje takvog prijedloga ne bi zadovoljio sve ciljeve backstopa: sprječavanje povratka tvrde granice, očuvanje suradnje između sjevera i juga i gospodarstva na otoku, kao i zaštitu jedinstvenog tržišta EU-a i položaju Irske unutar njega”, priopćila je Europska komisija nakon Junckerovog telefonskog razgovora s irskim premijerom Leom Varadkarom.

Irski premijer je razgovarao i s Donaldom Tuskom, predsjednikom Europskog vijeća na odlasku.

“Premijer je predsjednicima ponovio Irsku predanost zaštiti jedinstvenog tržišta i carinske unije, kao i očuvanju sporazuma na Veliki petak i izbjegavanju povratka tvrde granice”, objavio je njegov glasnogovornik.

Varadkar je rekao i kako pozdravlja nove prijedloge britanskog premijera Borisa Johnsona za Brexit, kao temelje za dodatne razgovore, no da i dalje ostaju ključni problemi, posebice po pitanju carina i suglasnosti i demokracije u Sjevernoj Irskoj koja je u okviru Britanije, javlja N1.

Izvješće SIPRI-a
Australija se probila na drugo mjesto na ljestvici vodećih uvoznika oružja u svijetu u 2018., iza Saudijske Arabije, objavio je u ponedjeljak švedski institut za mirovna istraživanja SIPRI.

Australija je tako napredovala za dva mjesta u odnosu na 2017. godinu, pokazala je analiza Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja. Razlog je vjerojatno nabava novih vojnih aviona F-35 i projekt izgradnje podmornice vrijedan 50 milijardi australskih dolara (33 milijarde američkih dolara), nagađa tv postaja ABC.

Zemlja je proteklih godina pojačala uvoz vojnih zrakoplova i plovila zbog percipirane prijeteće situacije u regiji. Prvo je mjesto na ljestvici uvoznika oružja ponovo zauzela Saudijska Arabija dok se Kina nalazi na trećem mjestu, popevši se za tri mjesta u odnosu na plasman u 2017. godini.

Indija se spustila s drugog na četvrto mjesto, pokazuje SIPRI-jevo istraživanje. Na izvoznom tržištu i dalje dominiraju SAD, Rusija, Francuska i Njemačka na prvom, drugom, trećem i četvrtaom mjestu dok je peto pripalo Španjolskoj koja je u 2017. bila na devetom mjestu.

Vlada u Canberri nije pak u stavci izvoza ostvarila zacrtani cilj prema kojem je Australija do 2027. trebala ući među deset vodećih izvoznica oružja u svijetu, budući da je u 2018. kliznula na 25. mjesto, s 18. mjesta u 2017. Inicijativa je pokrenuta prošle godine uz predložena ulaganja u vrijednosti više milijardi dolara.

Australska ministrica obrane Melissa Price posjetit će ovog tjedna Sjedinjene Države kako bi promovirala domaću vojnu industriju i osigurala više radnih mjesta u zajedničkom programu izgradnje vojnih letjelica F-35, stoji u izvješću.

The Balance
Rat u Afganistanu počeo je 2001. godine i do sada je Sjedinjene Američke Države koštao 975 milijardi dolara, uključujući i procjene za 2019. Broj raste još više kada se uzme učešće u domaćem budžetu za Ministarstvo odbrane i Ministarstvo za veterane.

The Balance je prikupio podatke o godišnjim troškovima sukoba u Afganistanu, bazirane na istraživanju Brown univerziteta. Administracija Georgea W. Busha pokrenula je rat u Afganistanu i „Rat protiv terorizma“ kao odgovor na napad Al-Qaide 11. septembra 2001. SAD je napao talibane u Afganistanu zbog skrivanja lidera Al-Qaide Osame bin Ladena.

Rat u Afganistanu je na drugom mjestu po količini novca koji je SAD izdvojio za neki rat. Na prvom mjestu je Drugi svjetski rat u koji je uloženo 4.300 milijardi dolara.

Poručio Trump
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da budućnost pripada “patriotama”, a ne “globalistima”.

“Mudre vođe uvijek stavljaju svoje ljude i svoju državu na prvo mjesto. Budućnost pripada suverenim i nezavisnim nacijama, koje štite svoje građane, poštuju svoje susjede i poštuju različitosti koje čine svaku zemlju posebnom i jedinstvenom”, kazao je on pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda.

Trump je u ponedjeljak rekao kako bi trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir zbog mnogih stvari, no da se ona ne dodjeljuje pošteno.

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, koji je na udaru međunarodnih kritika zbog požara koji su se desili u Amazaonu, kazao je da je kišna šuma u njegovoj zemlji suverena teritorija. “Zabluda je reći da je Amazon naslijeđe čovječanstva, a pogrešno je shvatanje naučnika kada kažu da su naše šume Amazona pluća svijeta. Amazon se ne uništava, niti ga jede vatra, kao što navode mediji”, rekao je on.

Europska komisija
Europska komisija neizravno je u utorak poručila da još nije dovršeno izvješće o hrvatskom ispunjavanju kriterija za ulazak u Schengen, ali je rekla da posao na izvješću napreduje dobro.

“Zajednički rad Komisije na uspješnom dovršetku šengenske evaluacije što je prije moguće, dobro napreduje. Stajalište je Komisije da Hrvatska treba postati punopravna članica Schengena čim ispuni kriterije i to čim prije”, poručeno je iz Europske komisije.

U Komisiji nisu željeli reći kada bi se izvješće o tome ispunjava li Hrvatske kriterije za ulazak u Schengen moglo naći na dnevnom redu kolegija povjerenika. Za ulazak u šengenski prostor bez unutarnje kontrole granica nije dovoljna pozitivna ocjena Europske komisije, koja govori samo o tehničkoj spremnosti. Konačnu odluku donose zemlje članice.

Bugarska i Rumunjska već godinama imaju pozitivno mišljenje Europske komisije, ali još uvijek su izvan Schengena jer se nekoliko zemalja članica tome protivi.