Geopolitika

Suu Kyi
Mjanmarska čelnica San Suu Kyi kazala je da je slučaj koji se vodi protiv njezine zemlje pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) ‘necjelovit i zavaravajući’, na početku svojeg obraćanja sudu u srijedu, vezano uz optužbe za genocid protiv Rohindža

Gambija, mala zapadnoafrička zemlja, pokrenula je slučaj protiv Mjanmara pred ICJ-om, najvišim sudom UN-a, tvrdeći da je ta zemlja kršila Konvenciju o genocidu iz 1948.

Zasad Gambija u svojoj tužbi traži od suda da odmah nametne ‘privremene mjere’ kako bi se zaštitile Rohindže od daljnjeg nasilja. Takva bi odluka bila pravno obvezujuća. Mjanmarska čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Suu Kyi priznala je da je moguće da je vojska koristila nesrazmjernu silu, ali je rekla da je sukob ‘kompleksan i nije lako u njega proniknuti’. Ipak, istaknula je da će se vojnicima suditi ako se utvrdi da su počinili ratne zločine.

Problemi u državi Rakhine, domu Rohindža, ‘stari su stoljećima’, rekla je Suu Kyi, a Gambija, koja je sudu tužila Mjanmar, ocrtala je ‘necjelovitu i zavaravajuću sliku činjeničnog stanja u državi Rakhine u Mjanmaru’.

Više od 730.000 Rohindža pobjeglo je iz Mjanmara nakon što je vojska pokrenula akciju u državi zapadni Rakhine u kolovozu 2017. Mjanmar, u kojem većinom žive budisti, smatra Rohindže ilegalnim imigrantima i niječe im državljanstvo. Većina protjeranih danas živi u napučenim izbjegličkim kampovima u Bangladešu. Suu Kyi je na početku obraćanja sudu također istaknula da neki masovni progoni ljudi početkom ratova na Balkanu iz 90-tih nisu ocijenjeni kao genocid.

Proces pred ICJ-om vodi se protiv Mjanmara, a ne protiv Aung San Suu Kyi jer taj sud ne može suditi pojedincima. Ipak, u određenoj je mjeri njime i ona obuhvaćena, poglavito kao osoba koja je dobila Nobelovu nagradu za mir, ocjenjuje BBC.

Bijela kuća
Američki predsjednik Donald Trump upozorio je u utorak Rusiju da se ne miješa u američke izbore, u razgovoru s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom u Bijeloj kući na kojemu nije postignut napredak u pregovorima o sporazumu o kontroli nuklearnog oružja.

 Lavrov je ponovio ponudu Moskve da se produlji postojeći američko-ruski sporazum o kontroli oružja Novi START, dok je Trump naglasio svoju želju da se pokrenu strateški razgovori koji bi osim SAD-a i Rusije uključili i Kinu. Kina, koja posjeduje znatno manje nuklearnog oružja od SAD-a i Rusije, odbacila je trilateralne razgovore.

Sporazum Novi START, koji je potpisan 2011. godine, predviđa da obje strane smanje broj komada nuklearnog oružja na 1550. Sporazum istječe u veljači 2021. godine, ali može biti produljen za još pet godina ako obje strane pristanu na to.

Procjenjuje se da Kina posjeduje oko 290 nuklearnih projektila. Tijekom posjeta Lavrova Bijeloj kući također se postavilo pitanje miješanja Rusije u predsjedničke izbore 2016. na kojima je Trump iznenađujuće pobijedio. Rusija je opovrgla miješanje u bilo koje izbore u inozemstvu.

 

Odvjetnik
Nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, smatra da taj sud nije nadležan u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, objavljeno je u srijedu u Luxembourgu.

Mišljenje nezavisnog odvjetnika, kao ni odluka Suda EU-a koja se očekuje negdje u proljeće sljedeće godine ne odnosi se na sadržaj slovenskih prigovora nego samo na pitanje je li Sud EU-a nadležan ili nije za to pitanje.

Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a. Mišljenje nezavisnog odvjetnika ne obvezuje Sud. Nezavisni odvjetnik ne zastupa ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima.

Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško da će se moći nazrijeti odluka Suda. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u oko polovici slučajeva. U predmetima koji se vode pred Malim vijećem, odluke Suda su u oko 80 posto slučajeva u skladu s mišljenjem nezavisnog odvjetnika.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Stajalište Hrvatske je da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.

Na Sudu EU-a o sadržaju slovenskih prigovora nije se ni raspravljalo. Do sada je jedino 8. srpnja ove godine održana usmena rasprava o nadležnosti. Odluči li Sud da nije nadležan, postupak se automatski okončava. U slučaju da se proglasi nadležnim ili djelomično nadležnim uslijedit će rasprava o sadržaju, a nakon toga slijedi odluka Suda.

Na raspravi u srpnju, Hrvatska je istaknula da Sud EU-a nije nadležan u ovom slučaju jer su granice između dviju zemalja pitanje međunarodnog, a ne europskog prava, da je bit spora to kuda se proteže granica, a ne tumačenje prava EU-a. Hrvatska smatra da bi jedina pravna podloga za ovaj spor pred Sudom EU-a mogao biti članak 273 Ugovora o EU-u.

Članak 273 nudi mogućnost članicama EU-a da pred Sudom EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu. Ukratko, ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka Ugovora o funkcioniranju EU-a.

Slovenija, s druge strane, drži da je arbitražna presuda činjenica, da je granica tom presudom utvrđena i da se može pregovarati samo o njezinoj provedbi.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako Rusija teži sklapanju sporazuma sa SAD-om o kontroli naoružanja.
„Rusija želi sklopiti sporazum o kontroli naoružanja“, izjavio je američki čelnik, dodavši, kako su signali o tome stigli „prije dva tjedna“. Rusija namjerava postići sporazum sa SAD-om po pitanju atomskog naoružanja, kazao je Trump i dodao kako i „mi također to želimo. Mi smatramo kako bi to bilo dobro“.

Time je Trump neposredno opovrgnuo izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je u veljači ove godine od ruskih nadležnih državnih tijela (Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih poslova) zatražio da ona više ne iniciraju pregovore sa SAD-om o razoružanju. Putin je tada izjavio slijedeće: „Pričekat ćemo dok naši partneri sazriju do razine kada će s nama voditi ravnopravan i sadržajan dijalog po toj važnoj temi, i za nas, i za naše partnere, i za cijeli svijet“… „svi prijedlozi Moskve u toj sferi ostaju na stolu, vrata za pregovore su otvorena.“ Drugim riječima, ruski je čelnik tada inicijativu za pokretanje dijaloga prebacio na američku stranu.

A novi ruski „signali“ koji su u Bijelu kuću stigli „prije dva tjedna“, ukoliko je Trumpova informacija točna, a vjerojatno je s obzirom i na mekšu retoriku prema Rusiji i od strane glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga (danas je na summitu toga Saveza u Londonu Jens Stoltenberg izjavio kako NATO ne želi novu utrku u naoružanju i da se zalaže za postizanje sporazuma s Rusijom), ne znače ujedno i da je sam Trump „sazrio“ za novi sporazum s Rusijom, svega nekoliko mjeseci od kada je on Sjedinjene Države povukao iz Sporazuma o raketama malog i srednjeg dometa a upitnim označio i produljenje strateškog nuklearnog sporazuma START 3 koji ističe u veljači 2021.g. Ali vrijedi još malo pričekati i vidjeti u kojem će se smijeru stvari dalje razvijati, pričemu se ne smije zaboraviti kako Trump u novi sporazum o kontroli naoružanja želi uključiti i Kinu, o čemu Peking ne želi niti čuti, navodeći, kako SAD i Rusija još uvijek imaju stratešku vojnu nadmoć nad kineskim nuklearnim potencijalom.

Brdo Brijuni
Srbija i Slovenija zainteresirane su za očuvanje stabilnosti Zapadnog Balkana, njegovu europsku perspektivu te za nastavak dijaloga na svim razinama, složili su se u utorak u Beogradu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i slovenski ministar vanjskih poslova Miro Cerar.

Slovenski šef diplomacije sastao se s Vučićem tijekom dvodnevnog posjeta Srbiji, a tema razgovora bilo je intenziviranje sveukupne bilateralne suradnje, poglavito u području gospodarstva. Po Vučićevim riječima, produbljivanje političkog dijaloga od izuzetnog je značaja za jačanje bilateralne suradnje dviju zemalja, o čemu svjedoče zajednička sjednica vlada Srbije i Slovenije, koja će biti održana sredinom prosinca u Srbiji, te predstojeći posjet slovenskog premijera Marjana Šareca.

Kako se ističe u priopćenju iz njegova ureda, Vučić je Sloveniju izdvojio kao posebno važnog ekonomskog partnera Srbije, ocijenivši stabilnom uzajamnu gospodarsku suradnju, povezanost tržišta i sve uspješniju investicijsku suradnju.

On je dodao da je Srbija spremna za daljnje razvijanje ekonomskih odnosa, uz ocjenu da postoji značajan prostor za intenziviranje suradnje u poljoprivredi, turizmu, infrastrukturnom povezivanju, prometu, energetici, zaštiti okoliša te razvoja malih i srednjih preduzeća.

Šef slovenske diplomacije sastao se ranije sa svojim srbijanskom kolegom Ivicom Dačićem i istaknuo važnost da Beograd svojom politikom „jasno artikulira proeuropsko stajalište“ i da ga „u svakoj prilici ponavlja“.

Cerar je poslije razgovora s Dačićem istaknuo da Slovenija podupire regionalne inicijative poput “mini shengena” o ekonomskom povezivanju Srbije, Sjeverne Makedoinie i Albanije, ali da se „ne smije izgubiti iz vida da su europske integracije glavni projekt“.

Tko bi mogao pokvariti proslavu 70. rođendana NATO-a?
I je li taj vojni savez zaista „klinički mrtav“? Rođendanski summit Saveza koji se održava u Londonu 3. i 4. prosinca nosi sa sobom brojne izazove.

Malo je vjerojatno da je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg očekivao nekakvu ispriku od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kada su se njih dvojica susreli u Parizu. Njih dvojica su prošlog četvrtka 28. 11. između ostalog razgovarali i o onoj, sada već zloglasnoj, izjavi francuskog predsjednika da je Savez „klinički mrtav”.

„Možda nam je i bio potreban poziv na buđenje”, prkosno je izjavio Macron stojeći pored šefa NATO-a na konferenciji za novinare u Parizu. Sugerirao je i to da bi Savez trebao formirati posebnu skupinu stručnjaka s ciljem da se ona pozabavi promjenom strategije NATO-a. Takav prijedlog iznijela je i Njemačka. Novi koncept bi trebao biti spreman za usvajanje do summita NATO-a 2021. godine.

Neki stručnjaci ocjenjuju međutim za DW da su sve te Macronove ideje o efikasnijoj vojnoj sili kojima je on šokirao saveznike – u stvari pogrešne. „Predsjednik Macron i ne pokušava započeti razgovore”, smatra direktor ureda organizacije Carnegie Europe Tomas Valasek. „Macron već zna što želi učiniti: resetirati odnose s Rusijom, a da SAD ima puno manju ulogu u sigurnosti Europe. S takvim stajalištima je, međutim, u manjini. A ako želi promijeniti politiku NATO-a, onda ne bi trebao bacati kamenje, već strpljivo graditi koalicije koje bi podržale francusko gledište.”

Posebno je kontroverzno Macronovo mišljenje da je terorizam, a ne Rusija, najveća prijetnja zemljama NATO-a. I da je vrijeme za približavanje Moskvi, kaže Valasek. „Za jednog predsjednika zemlje-saveznice on vrlo otvoreno izaziva nesklad.”

Tomas Valasek, inače bivši slovački veleposlanik pri NATO-u, očito nije spreman tako brzo kao Macron prihvatiti ideju da se prijetnja koju predstavlja Kremlj smanjila. „Svi u NATO-u bi željeli bolje odnose s Rusijom”, kaže Valasek, „ali većina smatra da je Moskva i dalje vrlo zainteresirana za podrivanje NATO-a i europskog sigurnosnog poretka, jer takav nered ide njoj u korist.”

Očekuje se da će čelnici na summitu po prvi put usvojiti i izvještaj o izazovima koje predstavlja rastuća vojna sila i uloga Kine. Alexander Mattelaer, viši znanstveni suradnik u belgijskom Institutu Egmont, preporučuje da se dodatno obrati pozornost na ono što se događa u Kini, a prije svega na odnose Washingtona i Pekinga. Mattelaer smatra da bi utjecaj toga na Europu i NATO mogao biti ogroman.

NATO će odgovoriti na svaki mogući napad na Poljsku ili baltičke zemlje, rekao je u utorak glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg.

“Prisutnošću snaga NATO-a u Poljskoj i baltičkim zemljama šaljemo Rusiji vrlo snažan signal – dogodi li se napad na Poljsku ili baltičke zemlje, cijeli savez će uzvratiti”, rekao je Stoltenberg uoči samita NATO-a u Londonu.

Belgijski stručnjak podsjeća da mnogi, između ostalih i bivši američki ministar vanjskih poslova Henry Kissinger, upozoravaju da se svijet nalazi „u predvečerju Hladnog rata”, a da istovremeno „nema nikakvog napretka u pregovorima o smirivanju političkog sukoba”.

Ako se SAD uplete u nekakav sukob s Kinom, to bi bila katastrofa za kompletan NATO, smatra Mattelaer. Odakle bi bile dopremljene obrambene snage, ako bi SAD svoju vojsku morao angažirati na nekom drugom mjestu? „To bi onda pretežno morale biti europske snage”, kaže Mattelaer. „A to je nešto što Pentagon pokušava stvoriti već zaista puno godina.”

Naravno, nitko ne zaboravlja ni naTrumpa kao čimbenik. Američki predsjednik je do sada praktično svaki sastanak NATO-a iskoristio da saveznike, a osobito Njemačku, podsjeti na njihove relativno male troškove koje imaju za obranu.

Savez je, međutim, uložio napore da se ta financijska strana u Londonu prikaže s pozitivne strane. Neke od ključnih stvari dogodile su se još prije početka summita: Stoltenberg je najavio uvođenje novog sustava financiranja zajedničkog proračuna NATO-a kojim se američki udio smanjuje za oko 90 milijuna eura, a povećava postotak sudjelovanja Njemačke u financiranju na 16,35 posto. I svi ostali saveznici – osim Francuske – složili su se da će preuzeti veći udio u financiranju proračuna NATO-a.

To prilagođavanje nema doduše nikakve veze sa stalnom svađom oko toga da bi zemlje članice NATO-a trebale iz BDP-a izdvajati dva posto za vojsku. Ipak, i glede toga, po riječima Jensa Stoltenberga, ima napretka.

„Živimo u nepredvidivom svijetu i zato moramo ulagati više u našu zajedničku sigurnost”, zaključuje Stoltenberg. Pritom su, vjerojatno, najnepredvidiviji upravo saveznici, oni koji će se okupiti za istim stolom u Londonu, na summitu NATO-a, piše DW

Donald Trump je frontalno napao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona uoči sastanka na vrhu na kojemu će se obilježiti 70 godina osnutka NATO-a i zadao svađalački ton susretu saveznika koji se održava u napetim prilikama.

Obilježavanje godišnjice moglo bi proteći u ne tako svečanom ozračju s obzirom na neslaganja u vezi sa Sirijom i s financiranjem organizacije, a Emmanuel Macron je dolio ulje na vatru ocijenivši da je savez osnovan 1949. u stanju “moždane smrti”.

I prije službenih susreta u punom sastavu, u utorak navečer u Buckingamskoj palači i u srijedu u luksuznom golferskom klubu u predgrađu Londona, američki predsjednik je kritizirao tu izjavu nazivajući je veoma uvredljivom.

– To je veoma, veoma zločesta izjava upućena 28 zemalja, dodao je na konferenciji za novinare u društvu NATO-ova glavnog tajnika Jensa Stoltenberga.

Donald Trump je rekao da je jako iznenađen izjavom Emmanuela Macrona s kojim se treba sastati u utorak i da je ona veoma opasna za Francusku.

– NATO nikome ne treba toliko koliko je potreban Francuskoj, rekao je dodajući da Francuskoj, koja teškom mukom pokušava progurati reforme golemog državnog sektora, ekonomski ne ide baš dobro.

Usto je oštro kritizirao spremnost Francuske da oporezuje velike američke tehnološke kompanije. Trumpova administracija je već zaprijetila uvođenjem carina na francuske proizvode, među kojima na sir roquefort, jogurte i pjenušce.

Domaćin susreta, britanski premijer Boris Johnson treba, rekao je njegov glasnogovornik, pozvati 29 zemalja da ostanu ujedinjene kako bi se NATO mogao prilagoditi budućim izazovima. No uvrede su počele pljuštati još prošlog tjedna.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je odgovarajući na Macronove izjave o NATO-u rekao:

– Prvo preispitaj vlastitu moždanu smrt!

Njihov je spor nastao u vezi s ofenzivom Ankare na sjeveroistoku Sirije o kojoj nije obavijestila druge članice Saveza. Dvojica predsjednika trebaju se u utorak poslijepodne sastati s Borisom Johnsonom i Angelom Merkel kako bi razgovarali o sirijskom sukobu.

Osim tog potencijalno eksplozivnog sastanka, glavnom nepoznanicom summita smatra se stajalište Donalda Trumpa. Njegov prvi istup prije početka sastanka na vrhu odredio je smjer kojim će ići drugi sudionici u svojim istupima kao lani kad je kritizirao Angelu Merkel.

Osim napada na Francusku, Trump se u 52 minute pred novinarima dotaknuo većeg broja tema, braneći Irance, kako je rekao, ubijene samo zato što su prosvjedovali, i bacio sumnju u nadu u trgovinski sporazum s Kinom rekavši da to može pričekati njegov eventualni reizbor sljedeće godine.

Donald Trump želi nastaviti pritisak na saveznike kako bi poštovali obvezu o 2%-tnom izdvajanju BDP-a za obranu do 2024. Njemačku i ostale države koje izvajaju manje nazvao je delikventima.

Republikanski milijarder se treba sastati s britanskim premijerom, za kojeg je rekao da je veoma sposoban, ali je istaknuo da se ne želi miješati u njegove izbore. Ipak je opetovao da je sklon Brexitu kojega je britanski premijer glavni promicatelj.

Trump: Kim Jong Un voli lansirati rakete

Trump je rekao da još uvijek ima povjerenja u sjevernokorejskog vođu Kim Jong Una, ali primjećuje da Kim voli lansirati rakete.

– Zato ga zovem ‘Rocket Man’, rekao je Trump novinarima za vrijeme susreta s glavnim tajnikom NATO-a u Londonu. Nada se da će Kim denuklearizirati poluotok.

Sjeverna Koreja ispalila je dva projektila kratkog dometa u more sa svoje istočne obale prošlog tjedna. Najnovije testiranje smatra se pokušajem podsjećanja SAD-a na skori kraj godine i rok do kojeg Washington treba pokazati fleksibilnost u zaustavljenim pregovorima o denuklearizaciji. Sjeverna Koreja optužila je ranije u utorak SAD da pokušava odugovlačiti s pregovorima zbog američkih predsjedničkih izbora sljedeće godine.

Trump je također rekao da napreduju pregovori sa Sjevernom Korejom i Japanom o preuzimanju većih troškova za smještanje američkih vojnika u tim zemljama.

Sjeverna Koreja pristala je prošle godine platiti gotovo 500 milijuna dolara više za američku “zaštitu”, rekao je Trump i dodao da SAD traži preuzimanje dodatnih obveza.

– O tomu se može raspravljati. Može se ići u oba smjera, a imam argumente za oba, odgovorio je Trump novinarima na upit je li smještanje američkih vojnika na korejski poluotok u američkom nacionalnom interesu.

– Ako ćemo to učiniti, onda se teret treba pravednije rasporediti, rekao je Trump.

Ususret summitu
Turska ne ucjenjuje NATO odbacivanjem obrambenog plana za baltičke zemlje i Poljsku već ona ima puno pravo veta u Savezu, rekao je u ponedjeljak turski sigurnosni izvor uoči samita NATO-a u Londonu.

Reuters je prošli tjedan objavio da Turska odbija podržati obrambeni plan NATO-a za baltičke zemlje i Poljsku sve dok ne dobije veću podršku u borbi protiv sirijske kurdske milicije (YPG) koju smatra terorističkom organizacijom.

NATO treba formalnu potvrdu 29 članica za svoj plan kojim se nastoji unaprijediti obrana Poljske, Litve, Latvije i Estonije od bilo kakvih prijetnji iz susjedne Rusije. Turski diplomatski izvor kasnije je rekao da je Turska “otvorena za ponude” i da glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pokušava postići kompromis među saveznicima.

Odnosi Turske i njezinih saveznika u NATO-u napeti su zbog brojnih pitanja, od odluke Ankare da nabavi ruski protuzračni sustav do politike u Siriji. Turska, koja ima drugu najveću vojsku u NATO-u, želi da savez formalno proglasi terorističkom skupinom YPG koja ima glavnu ulogu u Sirijskim demokratskim snagama (SDF) koje podupire SAD.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu optužio je prošlog tjedna francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za promicanje terorizma svojom potporom YPG-u nakon što je Macron Turskoj rekao da ne očekuje solidarnost NATO-a nakon invazije na Siriju.

Macron je također kritizirao transatlantski savez uoči samita u Londonu 3. i 4. prosinca, rekavši da se nalazi u stanju “moždane smrti”. Turski predsjednik Tayyip Erdogan kritizirao je njegove primjedbe u petak i rekao francuskom čelniku da “provjeri je li on u stanju moždane smrti”.

Ususret summitu
Ovogodišnji samit NATO-a u predgrađu Londona početkom idućeg tjedna trebao je biti prigoda da se izglade sporovi iz prošlosti i fokusira na jedinstvo, ističući istodobno ključnu ulogu Velike Britanije u Savezu unatoč tome što izlazi iz Europske unije.

Umjesto toga, događaji na sjeveroistoku Sirije u listopadu bacili su veliku sjenu na skup. Komentar francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je NATO u stanju “moždane smrti” izazvao je živu raspravu među 29 članica Saveza. “Ovaj sastanak čelnika održava se u pravom trenutku”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg dva tjedna uoči njegova održavanja.

“Posebice zato jer se postavljaju pitanja o snazi transatlantskih odnosa.” Američki predsjednik Donald Trump početkom listopada naglo je povukao američke snage iz sjeveroistočne Sirije, gdje su pružale potporu kurdskoj miliciji koja je predvodila borbu međunarodne koalicije protiv Islamske države. To je otvorilo put turskoj vojnoj ofenzivi protiv kurdskih boraca, koje Ankara smatra terorističkom prijetnjom. Događaji su se brzo odvili nakon telefonskog razgovora Trumpa i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Ni SAD niti Turska, oboje članovi NATO-a, nisu se pritom koordinirali u sklopu struktura Saveza.

“Po mojem mišljenju, u ovom trenutku svjedočimo moždanoj smrti NATO-a”, komentirao je Macron u razgovoru za Economist. “Strateški i politički, moramo priznati da imamo problem”, rekao je. “Što će članak 5 značiti sutra?”, upitao se, govoreći o temeljnom obećanju NATO-a da će svi saveznici priskočiti u pomoć bilo kojoj državi članici Saveza kada bude napadnuta. “Trebali bismo preispitati što NATO realno jest u svjetlu predanosti Sjedinjenih Država”, rekao je.

Drugi čelnici NATO-a brzo su se distancirali od riječi francuskog predsjednika. “Ne dijelim to stajalište”, komentirala je njemačka kancelarka Angela Merkel, dok je američka veleposlanica pri NATO-u Kay Bailey Hutchinson rekla da se Washington “odlučno” ne slaže s njegovom ocjenom. Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da je “opasno” dovoditi u pitanje odredbu NATO-a o uzajamnoj obrani. Macron “ne osjeća vrući dah ruskog medvjeda za vratom”, kazao je za Financial Times.

Oko 96 ljudi ubijeno je na sjeverozapadu Sirije u žestokim sukobima u zadnjih 48 sati, priopćio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).

Režimske snage uz potporu ruskih i sirijskih borbenih zrakoplova sukobile su se s pobunjeničkim skupinama na nekoliko fronti na jugoistočnim ruralnim područjima Idliba tijekom vikenda. SOHR sa sjedištem u Britaniji navodi da je to najveći gubitak života otkako je primirje stupilo na snagu krajem kolovoza.

Po riječima aktivista u Idlibu, sukobi i zračni udari sirijskih vladinih snaga doveli su do novog vala raseljavanja iz jugoistočnih seoskih područja Idliba prema granici između Sirije i Turske. Dodali su da su na taj dio Idliba izvršene stotine zračnih udara od petka. Pokrajina Idlib, koja se nalazi blizu turske granice, većinom je pod kontrolom oporbe.

Slijedom tog intervjua, Njemačka i Francuska iznijele su paralelne prijedloge za uspostavu stručnog povjerenstva koje će razmotriti prijedloge za reformu saveza stvorenog u doba hladnog rata. Ideju su pozdravili ministri vanjskih poslova na sastanku prošli tjedan u Bruxellesu, kazao je Stoltenberg. Vjerojatno će biti spomenuta i na sastanku u Londonu. NATO želi pokazati da ide u korak sa svijetom koji se brzo mijenja. Prošli je tjedan tako najavio da će proširiti svoje djelovanje i na petu operativnu zonu, svemir, nakon kopna, mora, zraka i odnedavno kibernetičkog prostora. Hoće li Trump biti zadovoljan? Ali vratimo se na Zemlju.

Europski saveznici teškom mukom pokušavaju povećati obrambene sposobnosti u sklopu Europske unije, kao dio širih nastojanja da Unija bude neovisnija o SAD-u. No rijetki dovode u pitanje ključnu ulogu NATO-a u obrani Europe. Trump već dugo kritizira NATO saveznike da ne snose svoj dio tereta za obranu. Na prošlogodišnjem sastanku na vrhu spomenuo je mogućnost povlačenja iz Saveza ako druge članice ne povećaju potrošnju za obranu.

 Takav pristup pokazao se uspješnim jer su saveznici povećali proračune za obranu. Njemačka, jedna od glavnih meta Trumpovih kritika, sada je na putu da iduće godine izdvaja 1,42 posto BDP-a za obranu, približavajući se NATO-ovu cilju od 2 posto. Hoće li takav ritam napretka biti dovoljan američkom predsjedniku vidjet će se na skupu u Londonu. Sirija Događaji u Siriji na vidjelo su iznijeli još jedan izazov za NATO: njegovu nesposobnost da poduzme korake protiv saveznika koji se ne ponašaju primjereno. Turska intervencija zadnja je u nizu ignoriranja NATO-a. Ankara je odlučila kupiti ruski proturaketni sustav umjesto američke opreme koja je kompatibilna NATO-u, dok su zapadni saveznici sa zabrinutošću promatrali tursko gušenje građanskih sloboda nakon neuspjelog pokušaja državnog udara 2016.

NATO “može poduzimati korake samo ako jednoglasno donesemo odluke”, istaknuo je nedavno jedan diplomat, napominjući da njegov osnivački ugovor “ne predviđa mjere protiv saveznika”. Merkel, Macron i britanski premijer Boris Johnson trebali bi se sastati na margini skupa sastati s turskim kolegom kako bi razgovarali o situaciji na sjeveroistoku Sirije. Čelnike NATO-a očekuje zgusnut dnevni red na sastanku na golf igralištu sjeverno od Londona, dok bi formalni sastanak trebao trajati samo tri sata, a usvojeno bi trebalo biti oko 50 odluka. Pitanja uključuju prijetnju Rusije i prilagodbe NATO-a za brzi odgovor na događaje na njegovim granicama; uspon Kine; hibridne prijetnje; nove tehnologije u ratovanju kao što su inteligentni autonomni sustavi i misije obuke u Iraku i Afganistanu, piše Večernji list.

Večernji list
Nakon što je krajem listopada u Bruxellesu Hrvatska, kao i neke druge članice NATO-a, dobila gotovo ultimatum od Trumpova SAD-a i NATO-a da za šest tjedana sastavi konkretan plan kako doći do izdvajanja od dva posto BDP-a za obranu, ministar obrane Damir Krstičević za Večernji list potvrđuje da je sastavljen takav akcijski plan.

 – Hrvatska će biti u “zelenom”, kaže ministar. Na summit NATO-a u Londonu, 3. i 4. prosinca, putuju i premijer Andrej Plenković i ministar Krstičević, a tom će prigodom oni preuzeti javnu obvezu da će Hrvatska tih 2% izdvajanja dosegnuti za pet godina, tj. 2024., kada će, procjenjuje se, zemlja za obranu trošiti 9,4 milijardi kuna godišnje. Sada trošimo oko 6,7 milijardi kuna, dakle do 2024. doći će do 40-postotnog uvećanja vojnog trošenja. NATO smatra da Hrvatska mora više ulagati u obranu, a puno više u opremanje i modernizaciju svoje vojske.

NATO u “krizi identiteta” Premda na papiru, zahvaljujući primjeni nove NATO-ove metodologije, Hrvatska sada izdvaja oko 1,68% BDP-a na obranu (oko 6,7 mlrd. kn), a u to su uračunate i vojne mirovine veterana, ustvari se na aktivnu vojsku RH troši oko 5 mlrd. kn godišnje, koliko se i prikazuje u vojnom proračunu. Kako su ovdje dodane i mirovine, kada se to spoji s plaćama, ispada da RH na osoblje troši čak 73% vojnih izdvajanja.

Budućnost NATO-a
 Francuski predsjednik Emmanuel Macron prima u četvrtak u Elizejskoj palači glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga kako bi s njim razjasnio svoje izjave o “moždanoj smrti” vojnog saveza koji se sljedeći tjedan okuplja u Londonu.

Šef države primit će Stoltenberga “kako bi pripremili samit NATO-a i osigurali njegov uspjeh”, kaže se u priopćenju Elizejske palače. Macron je 7. studenoga izjavio za list Economist: “Ono što trenutno prolazimo, to je moždana smrti NATO-a”.

On je time reagirao na dva velika tereta za Sjevernoatlantski savez, SAD i Tursku. Prvi je odlučio povući snage iz Sirije a da nije upozorio saveznike. Drugi je intervenirao na sjeveru Sirije protiv kurdskih snaga.

Taj frontalni napad podigao je puno prašine i odmah su ga osudili Washington i Ankara, ali i Njemačka, Velika Britanija i zemlje Istoka. Jens Stoltenberg je najavio da će susresti Macrona kako bi “bolje razumio njegovu poruku i razloge koji stoje iza” tih kritika.

Samit NATO-a održava se 3. i 4. prosinca u Londonu, a na njemu će sudjelovati i američki predsjednik Donald Trump i turski Recep Tayyip Erdogan.