Geopolitika

Bosna i Hercegovina bi se još ove godine mogla približiti članstvu u NATO-u, rekla je u Berlinu u ponedjeljak njemačka kancelarka Angela Merkel premijeru Denisu Zvizdiću i ocijenila da problem pojačanog priljeva izbjeglica BiH treba rješavati zajednički s Hrvatskom i Srbijom.
“Njemačka vidi dobre preduvjete da se približavanje Bosne i Hercegovine NATO-u dogodi još ove godine“, rekla je njemačka kancelarka nakon sastanka s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem u Berlinu. Prioritet je aktiviranje tzv. MAP-a (Membership Action Plan), što je važan korak na putu ka punopravnom članstvu, rekla je.

Kad je u pitanju približavanje BiH Europskoj uniji Merkel je ponovila perspektivu punopravnog članstva, ali istodobno upozorila na to da trebaju biti provedene mnogo reforme pri čemu je posebice istaknula reformu izbornog zakona u toj zemlji.

Izrazila je nadu da će se to pitanje riješiti u sklopu Venecijanskog procesa i kazala da su za to potrebni kompromisi “svih strana”. „Njemačka stoji uz Bosnu i Hercegovinu, ali traži odlučujuću borbu protiv korupcije i kriminala“, istaknula je njemačka kancelarka.

Osvrnula se na povećan broj migranata s kojima se Bosna i Hercegovina suočava posljednjih mjeseci. I Merkel i Zvizdić istaknuli su potrebu borbe protiv uzroka povećanog dolaska izbjeglica iz smjera Srbije posljednjih mjeseci. Zvizdić je rekao da je ukidanje viza između Srbije i Irana što jedan od razloga povećanog broja izbjeglica u BiH. „Ti ljudi nastoje preko BiH doći do zapadne Europe. Činjenica je da se ti ljudi ne žele zadržati u BiH“, rekao je Zvizdić.

Naglasio je da će njegova vlada nastojati u suradnji sa susjedima smanjiti broj izbjeglica na tzv. Balkanskoj ruti. Na temu stanja u regiji jugoistočne Europe Zvizdić je istaknuo da se BiH zauzima za proces pomirenja u regiji. „Zalažemo se za proces pomirenja, ali on se mora zasnivati na poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, rekao je Zvizdić

Njemačka kancelarka ponovila je da ne može biti govora o promjeni granica. „Teritorijalni integritet država zapadnog Balkana je utvrđen i nedodirljiv“, rekla je njemačka kancelarka. Zaključila je da se suradnja zemalja u regiji, između ostalog zahvaljujući i Berlinskom procesu, posljednjih godina poboljšala. Berlinski proces pokrenula je 2014. kancelarka Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na provedbu reformi i pokazala im da EU unatoč zamoru od proširenja i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterije za članstvo.

Upotreba 3D printera revolucionirala je brojne grane modernog društva na način koji je bio gotovo nezamisliv prije samo dvadesetak godina. Upotreba ovakvih uređaja u medicini je u potpunosti promijenila živote hiljada ljudi, svemirska industrija je dobila nove mogućnosti, izrada mašina je na visokom nivou, a čak i obični ljudi mogu svoje maštarije pretočiti u stvarnost uz relativno mala ulaganja.

Međutim, razvoj ove tehnologije dovodi i do niza opasnosti, a ponajbolji pokazatelj toga je vijest da je američki sudac blokirao objavu uputa koje korisnicima omogućuju trodimenzionalni ispis vatrenog oružja.

Piše: Mario Pejović/Al Jazeera Balkans

Tokom samo jednog vikenda više od 10.000 ljudi skinulo je upute za jurišne puške AR-15, iste one kojom je izvršena većina masovnih pucnjava u SAD-u. A unatoč zabranama, ono što se jednom pojavi na internetu, zauvijek ostaje na internetu.

Ovakve vijesti i svakodnevni razvoj tehnologija 3D printera izaziva zabrinutost da bi oružane i terorističke grupe, ali i kriminalci, mogli u svom domu “printati” vatreno oružje koje bi zloupotrebljavali. Odnosno, svako sa dovoljno novca i pristupom internetu bi teoretski mogao praviti opasno oružje.

Denis Avdagić, sigurnosni analitičar navodi da je pitanje koliko dostupnost uopće oružja utječe na javnu sigurnost je jedno od stalno debatiranih tema koje dijele javnost. Oružje iz domene “uradi sam” također izaziva interes i jasno izražavanje stavova širom svijeta, a posebno u Americi gdje postoje i lobističke grupe koje javno promiču teme “pro et contra” u pitanjima prava na oružje.

Što se SAD-a tiče, oružje je u brojnim tamošnjim saveznim državama relativno lako nabaviti, tako da postojanje nacrta za 3D printanje u prvom trenutku neće posebno promijeniti sigurnosnu situaciju. “Međutim, naravno da će s vremenom to predstavljati sve veći izazov i tamo ali i drugdje. Mnogi misle kako samo 3D printanje oružja nije opasnost jer ne znaju da je isto moguće i u pogledu streljiva. Zbog toga je pitanje samo vremena kada će i teroristi pokušavati na taj način pribaviti oružje za napade”, kaže Avdagić.

On dodaje da kako će 3D tehnologija bivati sve kvalitetnija, jednostavnija, dostupnija i povoljnija tako će i njena uloga u javnoj sigurnosti biti sve veća.

Ono što je dobra vijest za građane jeste da se sigurnosni sektor stalno prilagođava novim izazovima, posebno onima koji dolaze iz sfere sve veće digitalizacije društva. S vremenom će se sve više zakonski regulirati to područje i na taj način davati nove ovlasti sigurnosnim službama, što će im omogući da se nose s izazovima “proizvodnje” oružja u vlastitom domu. “Stari izazovi nestaju, novi se javljaju, društvo i svijet jednostavno idu dalje s modernizacijom, i mijenja se u tome ukupno, u svakom segmentu, od onih malignih skupina pa do državnih struktura. Opasnosti neće nestati ali ne ulazimo u neko novo vrijeme velike nesigurnosti”, smatra sigurnosni stručnjak.

Kako se barem kriminalne i oružane grupe iz regije trude koliko toliko držati korak sa svijetom, upitno je da li će se jednog dana “printano” oružje pojaviti i na našim ulicama. Avdagić podsjeća da je raspad bivše države i ratno vrijeme koje je uslijedilo ostavilo iza sebe dosta neprijavljenog i nelegalnog oružja, zbog čega je kriminalnim grupama zasad jednostavnije pronaći i doći do klasičnog, industrijskog naoružanja. Međutim, dodaje, prije ili kasnije će 3D printano oružje pojaviti i u ovom dijelu Evrope.

Sigurnosni analitičar Avdagić kaže da iako je lično sklon kvalitetnoj regulaciji držanja i nošenja oružja, smatra da treba naglasiti i kako teza koju često zagovaraju oni koji misle suprotno, kako ljudi ubijaju, a ne oružje, svakako drži vodu.

“Posebno to stoji kad napravimo pregled brojnih recentnih terorističkih napada koji su se izvodili automobilima, kamionima ili hladnim oružjem. Teroristi se obično vode načelom nanošenja što više štete uz što manju mogućnost otkrivanja plana za takav cilj pa veća dostupnost bilo čega čime se šteta može nanositi predstavlja i novi ili povećani izazov”, navodi on, a donosi Al Jazeera Balkans.

Sa Sjedinjenim Država neće biti ni rata ni pregovora, poručio je u ponedjeljak vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, ali i upozorio da su negativne posljedice novih američkih sankcija na gospodarstvo Irana unutarnje prirode.
“Zabranjujem održavanje razgovora s Amerikom… Amerika nikad ne ispunjava svoja obećanja iz pregovora… samo nudi isprazne riječi i nikad ne odustaje od svojih ciljeva”, prenosi iranska državna televizija riječi Hamneija.

“Američki dužnosnici nedavno su cinično govorili o nama. Osim sankcija pričaju i o ratu i pregovorima. U tom smislu, poručio bih ljudima: neće biti rata, niti pregovora sa SAD-om”, napisao je iranski čelnik na svom Twitter profilu na engleskom jeziku.

Na toj društvenoj mreži upozorio je da današnji problemi Irana ne dolaze izvana, nego iznutra. “Ako se djeluje efikasnije, razboritije, brže i snažnije, sankcije ne mogu imati utjecaja i možemo im se oduprijeti”, napisao je Hamnei o sankcijama koje je SAD u utorak obnovio Iranu.

Trump je u svibnju povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma, a najnovije sankcije odnose se prvenstveno na financijski sektor, što uključuje kupovinu dolara, trgovinu zlatom i prodaju državnih obveznica.

Trump je zaprijetio i da će kažnjavati tvrtke iz drugih država koje će nastaviti poslovati u toj bliskoistočnoj državi, a Washington za studeni priprema i nove sankcije, prvenstveno nad iranskim naftnim sektorom. “Loše gospodarsko upravljanje pritišće obične Irance više od sankcija… Ne bih to nazvao izdajom, nego velikom greškom u upravljanju”, prenijela je državna televizija ajatolahove riječi što je prva njegova reakciju na američku odluku.

Iranska valuta rial od travnja je izgubila polovicu svoje vrijednosti u očekivanju povratka američkih sankcija, većinom zbog velike potražnje Iranaca za dolarom kako bi zaštitili svoju ušteđevinu.

Iranske vlasti su za pad riala optužuile “neprijatelje” pa je u utorak zbog korupcije uhićeno 67 osoba. Hamnei je u subotu odobrio zahtjev prvog čovjeka iranskog pravosuđa Sadegha Laridžanija da se uspostavi poseban sud koji će omogućiti suđenje osobama optuženim za gospodarski kriminal.

“Cilj nam je što prije i na pravedan način kazniti osobe za koje se ustanovi da su krive za korupciju i gospodarski kriminal”, objasnio je Laridžani. Među uhićenima je i bivši zamjenik predsjednika središnje banke.

Sudske vlasti navode da SAD, zakleti neprijatelja Irana, kao i Izrael, zatim Saudijska Arabija, koja je glavni suparnik Irana u regiji, te konačno Iranci u egzilu koji su protivnici režima, potiču nemire i gospodarski rat kako bi destabilizirali Iran.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Džavad Zarif u ponedjeljak je poručio za al Jazeeru da “Iran neće promijeniti svoju politiku u regiji zbog američkih sankcija i prijetnji”.

Tisuće ljudi okupilo se u ponedjeljak na pogrebu najmanje četrdesetero djece ubijene prošli tjedna u zračnom napadu arapske koalicije predvođene Saudijskom Arabijom na autobus na sjeveru Jemena.
Najmanje 40-ero djece ubijeno je u četvrtak u zračnom napadu na autobus koji se kretao tržnicom grada Dahyan u pokrajini Saada, a ona je pod kontrolom proiranskih Hutija, šijitskih muslimana. Ljudi su nosili slike žrtava dok su naoružani hutski borci nadzirali mnoštvo na ispraćaju.

Zaljevske arapske države, predvođene Saudijcima, čine koaliciju sunitskih muslimana koja se umiješala u jemenski rat kako bi na vlast vratila međunarodno priznatu vladu koju su 2014., protjerali Hutiji iz glavnoga grada Saane.

Koalicija je u petak najavila istragu nakon što je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres osudio napad i pozvao na nezavisnu istragu. No, u subotu je saudijska državna agencija SPA rekla da je Saudijska Arabija dostavila poruku Guterresu ponovivši pritom da je vojna akcija bila ”legitimna” i da su njezine mete bili vođe Hutija odgovorni za “novačenje i uvježbavanje djece u vojsku”.

Čelnik vrhovnog revolucionarnog vijeća Hutija, Mohammed Ali al-Houthi prisustvovao je pogrebu i okrivio je pritom Sjedinjene Države ”za zločine i za sve zločinačke radnje protiv Jemena”, u izjavi za njihovu televiziju al-Masirah.

Sjedinjene Države i druge zapadne sile opskrbljuju saudijsku koaliciju oružjem i informacijama, no skupine za ljudska prava kritizirale su ih zbog koalicijskih zračnih napada koji se usmrtili na stotine civila u bolnicama, školama i tržnicama.

Ni Hutiji nisu pošteđeni kritika organizacija za ljudska prava. Posebni izaslanik UN-a u Jemenu trenutno razgovara sa zaraćenim strana u sklopu priprema za konzultacije u Ženevi 9. rujna. Na tom sastanku nastojat će se privesti kraju rat koji bjesni od 2015., pri čemu je ubijeno više od 10 tisuća ljudi, a zemlja je na rubu gladi i zbog rata i blokada, nestašica i kolere, napominju iz UN-a.

Iranski ministar obrane predstavio je u ponedjeljak balističku raketu nove generacije, izvijestila je novinska agencija Tasnim bliska konzervativcima i precizirala da se radi o modelu Fateh Mobin kratkog dometa.
“Kao što smo obećali našem dragom narodu, ne štedimo truda u jačanju kapaciteta balističkog programa naše zemlje”, rekao je general Amir Hatami. Nova verzija je “100 posto proizvedena u Iranu, ona je brza, okretna, teško uočljiva i precizna”, istaknuo je general Hatami te obećao “Svakog dana jačat ćemo našu balističku moć”.

Upravo je balistički program Irana osjetljivo pitanje u odnosima Teherana i velikih sila, posebice Sjedinjenih Država, ali iranske vlasti ističu da je taj program nadasve važan u nestabilnoj situaciji u regiji.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je u svibnju povukao svoju zemlju iz nuklearnog sporazuma potpisanog 2015. između velikih sila i Irana, pozvao je na sklapanje novog sporazuma koji bi ograničio balističke kapacitete Irana te njegovu sposobnost da intervenira u regiji. Nakon povlačenja iz sporazuma SAD obnavlja sankcije Iranu. Sporazum iz 2015. predviđa postupno i uvjetno ukidanje međunarodnih sankcija Iranu u zamjenu za jamstvo da Teheran neće izraditi atomsko oružje.

Direktor Centra Simon Wiesenthal iz Jeruzalema Efraim Zuroff nazvao je u ponedjeljak u beogradskom tisku sudjelovanje zrakopolova izraelskih snaga tijekom nedavne obljetnice Oluje u Kninu lošom porukom i ocijenio kako Izrael ne treba na taj način biti uključen u politiku na Balkanu.
Nije dobra poruka kada zrakopolovi zrakoplovstva izraelskih snaga sudjeluju u događaju iz prošlosti u kojem su protjerane stotine tisuća ljudi iz svojih domova. Ne trebamo biti na taj način uključeni u takvu politiku na Balkanu, poglavito imajući na umu da do ove godine nijedna inozemna vlada nije sudjelovala na tim događajima u Hrvatskoj”, izjavio je Zuroff u intervju Večernjim novostima.

Na službeno objašnjenje Tel Aviva da su zrakoplovi letjeli u okviru vojne suradnje Hrvatske i Izraela, Zuroff je podsjetio na komercijalni ugovor o kupnji zrakopolova, rekavši kako nema nikakvih saznanja o sporazumima koji su u svezi s vojnom ili strateškom suradnjom između Izraela i Hrvatske. “Znam samo da postoji dogovor o prodaji 12 zrakoplova F-16 Hrvatskoj. Ne mogu vjerovati, niti prihvatiti da sudjelovanje na obilježavanju operacije ‘Oluja’ ima veze s vojnom i strateškom suradnjom, niti bi to trebalo imati veze”, ocijenio je Zuroff.

On se nada da sudjelovanje izraelskih dužnosnika na skupu u Kninu neće poremetiti dobre odnose Srbije i Izraela. Na podsjećanje da su, osim predstavnika Izraela, u Kninu nazočili i dužnosnici SAD te na pitanje: “Je li to signal da se Europa i svijet spremaju oprostiti Hrvatskoj Oluju?”, Zurof je odgovorio da “u ovom trenutku to tako izgleda”. “Ali nadam se da se to ipak neće dogoditi. Ne bi se ni trebalo, niti smjelo to dogoditi”.

Komentirajući odnos prema ustaštvu i zločinima NDH u današnjoj Hrvatskoj, Zuroff kaže kako je to “pitanje za aktualne hrvatske vođe, a posebno predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović”. “Mnogi ljudi u Hrvatskoj su nedvosmisleno antifašisti, ali problem je što i dalje ima mnogo Hrvata koji pozitivno gledaju na ustaštvo”, ocijenio je Zuroff.

On je sugerirao da treba snimiti film o Jasenovcu i ustaškim zločinima, objašnjavajući zašto u svjetskoj historiografiji nema puno podataka o razmjerama ustaških zlodjela u tom logoru. “O koncentracijskom logoru Jasenovac treba snimiti film za široke mase, jer ljudi na Zapadu nisu čak imali priliku ni mnogo pročitati o događajima u Jasenovcu u vrijeme NDH. Problem predstavlja i to što su taj logor oslobodili jugoslavenski partizani, a ne saveznički vojnici, sve žrtve bile su iz Jugoslavije i većina sjećanja preživjelih, kao i sva istraživanja, bila su tada na srpskohrvatskom jeziku, a gotovo ih i nema na engleskom jeziku”, rekao je ovaj izraelski lovac na naciste.

On je ukazao i na neslaganje između Srba i Hrvata o broju žrtava, naglasivši kako to “ljudima izvan Balkana dodatno otežava pokušaj da spoznaju obujam jasenovačkih zločina”. Zuroff je rekao i da su Austrija i Njemačka dvije zemlje u kojima se i danas uglavnom kriju nacistički zločinci iz Drugog svjetskog rata, te da je Njemačka “jedina zemlja koja još naporno radi na kaznenom gonjenju nacističkih ratnih zločinaca”.

Hrvatski logoraši podnijeli su veliku žrtvu za slobodu Hrvatske i trebamo ih maksimalno podržavati u njihovim zahtjevima za odštetom, rekao je u ponedjeljak u Kninu saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač, poručivši kako će Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o priključenju Europskoj uniji.
“Logoraši, oni koji su bili zatočeni u srpskim koncentracijskim logorima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske, znači u Srbiji, imaju pravo na odštetu i na temelju međunarodnog prava, ali i na temelju srpskog pregovaračkog okvira o priključenju Europskoj uniji”, rekao je Kovač, koji je u Kninu nazočio obilježavanju Dana logoraša kao izaslanik Hrvatskog sabora.

“Naše predstavnike logoraša na tom planu treba maksimalno podržavati. Oni su podnijeli veliku žrtvu za slobodu Hrvatske, ali ne samo za slobodu Hrvatske, nego i za pobjedu nad zlom, a to je bio velikosrpski miloševićevski režim, koji je bio fašizam, i Hrvatska je taj fašizam, koji je univerzalno zlo, porazila”, rekao je Kovač.

Na novinarski komentar kako Srbija za sada ne pokazuje sluh prema zahtjevima hrvatskih logoraša za odštetom, Kovač je istaknuo da će Srbija morati riješiti pitanje odštete za hrvatske logoraše, za što “postoji utemeljenje u medunarodnom pravu, ali i u pregovaračkom okviru Srbije kad je riječ o priključenju Europskoj uniji”.

Sjeverna i Južna Koreja odlučile su u ponedjeljak održati u rujnu u Pjongjangu treći summit koji bi mogao obilježiti novu važnu etapu u povijesnom približavanju dviju zemalja.
Odluka je donesena u okviru rasprava između dviju strana u demilitariziranoj zoni, objavila je južnokorejska agencija Yonhap koja se poziva na zajedničko priopćenje.

Točan datum susreta na vrhu između južnokorejskog predsjednika Moon Jae Ina i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una nije naveden. Posjet sjevernokorejskom glavnom gradu južnokorejskog predsjednika Moon Jae Ina bio bi prvi posjet nekog šefa države u više od jednog desetljeća.

Na njihovu povijesnom summitu u travnju u demilitariziranoj zoni, Moon i Kim Jong Un već su odlučili da će prvi posjetiti drugoga najesen u Pjongjangu.

Pregovore u ponedjeljak, koji se održavaju u sjevernom dijelu pograničnog sela Panmunjom, u demilitariziranoj zoni, predložio je prošlog tjedna Pjongjang, koji je nedavno osudio spremnost Washingtona da zadrži sankcije.

Usprkos približavanju primijećenom od početka godine, međunarodne sankcije uvedene protiv Sj. Koreje zbog njezinih nuklearnih i balističkih programa spriječile su nastavak međukorejske gospodarske suradnje i malo je toga napravljeno oko ključnog pitanja denuklearizacije Sjevera.

Na svom prvom susretu u travnju čelnici dviju Koreja složili su se oko poduzimanja koraka ka nuklearnom razoružanju i denuklearizaciji Korejskog poluotoka. Ponovno su se susreli u svibnju, uoči sastanka na vrhu sjevernokorejskog čelnika s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u lipnju u Singaporeu.

 Pokret za pravdu u Pakistanu (PTI) u ponedjeljak je službeno imenovao Imrana Khana kandidatom za premijera Pakistana

“Odluka o imenovanju Imrana Khana kandidatom za premijera donesena je jednoglasno”, kazao je Šah Mehmud Kureši, šef Pokreta za pravdu u Pakistanu.

Na parlamentarnim izborima 25. srpnja PTI je osvojio 16,86 milijuna glasova, što im je osiguralo 116 mjesta u parlamentu.

Pakistanska muslimanska liga – Nawaz (PML-N), stranka bivšeg premijera koji je u zatvoru zbog korupcije, osvojila je 64 mandata.

Pakistanska narodna stranka (PPP) bivšeg predsjednika Asifa Alija Zardarija osvojila je 43 mjesta.

Kako bi formirao vladu PTI treba dobiti potporu 137 od 272 zastupnika u pakistankom parlamentu.

Gotovo sve političke stranke, osim Khanovog PTI-ja, nisu priznale rezultate izbora, zbog navodnih nepravilnosti i optužbi za manipulacije upućenih pakistanskoj vojsci.

Promatrački tim Europske unije objavio je da u kampanji nisu svi koji su ušli u izbornu utrku imali iste izglede i prilike za promociju.

Khan je izrazio spremnost da se istraže optužbe za namještanje rezultata.

Prije osnivanja Khanove stranke PTI, pakistanskom politikom, osim kada to nije bila vojna hunta, dominirale su dvije stranke – Šarifova Pakistanska muslimanska liga i Pakistanska narodna stranka Benazir Buto koja je ubijena u atentatu.

Očekuje se kako će izglasavanje premijera biti neizvjesno jer su PML i PPP odlučili imenovati zajedničkog kandidata.

Oslanjajući se na potporu nezavisnih zastupnika i koalicijskih partnera, Kureši je kazao kako PTI ima broj glasova potreban za formiranje vlade.

Na Zapadu poznat kao uspješan sportaš i zavodnik, 65-godišnji Khan danas u Pakistanu prikazuje daleko konzervativnije lice te često sa sobom nosi brojanicu, pa promatrači ocjenjuju da igra na vjersku kartu.

jegovi ga pristaše, posebice mladi, vide kao osobu koja je nepodmitljiva i velikodušna te ističu da je nakon unosne sportske karijere dao sagraditi nekoliko bolnica i sveučilište. Srednjem sloju društva je, tvrde analitičari, dosadila raširena korupcija i dosta im je istih lidera iz tradicionalnih stranaka proizašlih iz prestižnih obitelji koji su monopolizirali vlast u zemlji.

Pakistan je trenutno u nezavidnoj situaciji jer mu prijeti ekonomska kriza i vjerojatno će zatražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iako Khanova stranka PTI nije isključila mogućnost pomoći od Kine, najvećeg saveznika Islamabada.

Od sutra, 7. kolovoza, Europska unija počinje blokirati učinke američkih sankcija protiv Irana. O tom je izvijestila glasnogovornica Europske komisije Mina Andreeva. Taj je potez Bruxelless protumačio željom za zaštitom europskih tvrtki koje posluju s Teheranom.
U srpnju su šefovi ministarstava vanjskih poslova članica Europske unije odobrili izmjene u „Blokadnom statutu“, koji nevažećim proglašava na teritoriju EU američke sankcije protiv Teherana. Štoviše, on i zabranjuje tvrtkama sa sjedištem u EU prekidanje poslovnih veza s Iranom.

Ovo odluka predstavlja veliku pobjedu Bruxellessa nad Washingtonom po pitanju Irana, nakon koje Sjedinjene Države i de facto i de jure ostaju izolirane u svojoj oštroj politici prema Teheranu.

To je, svakako, i velika pobjeda iranske diplomacije, koja je ne jednom upozoravala kako daljnje iransko poštivanje sporazuma o njegovom nuklearnom programu isključivo ovisi o stavu koji će po tom pitanju službeno, a ne samo retorički, zauzeti upravo EU. Prethodno su i Rusija i Kina, kao supotpisnice sporazuma s Iranom (u tzv. šestorici), ali isto tako i jedna Indija, Pakistan, Turska i td. zauzele jedinstven stav oko toga, da sporazum s Iranom mora ostati na snazi i nakon jednostranog povlačenja SAD-a iz njega. A to u praksi znači i nastavak gopsodarske suradnje s Teheranom sukladno ukinutim međunarodnim sankcijama protiv njega od strane UN-a, nedugo nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma u ljeto 2015. godine.

SAD upravo vode veliku političko-diplomatsku bitku, služeći se kombinatorikom uvjeravanja i prijetnji, s ključnim zemljama međunarodne zajednice i najvećim uvoznicama iranske nafte, oko toga da s tim poslom prestanu od studenog ove godine, kada bi na snagu trebale stupiti američke sankcije proti iranskog energetskog sektora i onih koji s njim budu i nakon tog roka surađivali. Ovaj današnji udarac iz Bruxellessa te će pokušaje dovesti u bezizgledan položaj.