Geopolitika

Govor o stanju nacije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je godišnji govor o stanju nacije pred ruskim dužnosnicima i građanima, ističući važnost budućnosti i strateških zadataka zemlje. Zapadne je zemlje upozorio da postoji stvaran rizik od nuklearnog rata ako pošalju svoje vojnike da se bore u Ukrajini, te je rekao da Moskva ima oružje da napadne ciljeve na Zapadu.

Obraćajući se parlamentu i drugim članovima elite zemlje, Vladimir Putin (71) se pohvalio se, kako je rekao, uvelike moderniziranim ruskim nuklearnim arsenalom, najvećim na svijetu.

Njegovo upozorenje Zapadu odgovor je na ideju, koju je u ponedjeljak iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron, da europske članice NATO-a pošalju kopnene trupe u Ukrajinu – prijedlog koji su SAD, Njemačka, Britanija i drugi brzo odbacili.

Putin je ponovio svoju optužbu da je Zapad usmjeren na slabljenje Rusije, te je sugerirao da zapadni čelnici ne razumiju koliko opasno može biti njihovo uplitanje u ono što je nazvao unutarnjim stvarima Rusije.

Vidljivo ljut, Putin, vrhovni vođa Rusije više od dva desetljeća, predložio je zapadnim političarima da se prisjete sudbine onih, poput Adolfa Hitlera i Napoleona Bonapartea, koji su neuspješno napali njegovu zemlju u prošlosti. Dodao je da Rusija mora ojačati svoj zapadni vojni okrug nakon prijema Finske i Švedske u Sjevernoatlantski savez.

Putin također tvrdi da su Rusi žrtve takozvane “rusofobije”. On to naziva “bezumnim” i smatra da “bez suverene, snažne Rusije ne može biti stabilnog svjetskog poretka”. Putin tvrdi da je Moskva spremna za dijalog sa Sjedinjenim Državama o strateškoj stabilnosti, ali je odbacio sve pokušaje da se Rusija prisili na pregovore.

Također je ustvrdio da “jasna većina stanovništva” podupire njegov rat u Ukrajini te da nije Rusija započela taj rat.

Putinov godišnji govor o stanju nacije dolazi dva tjedna prije predsjedničkih izbora na kojima se očekuje da će uvjerljivo osvojiti još jedan šestogodišnji mandat.

U svom obraćanju naglasio je da poruke parlamentu i javnosti predstavljaju pogled u budućnost te je najavio konkretni program akcija koji je razvijen na temelju razgovora s građanima i posjetama različitim regijama zemlje.

Putin je istaknuo ulogu junaka na prvoj liniji, volontera, vojnika i časnika vojnih snaga te naglasio važnost slušanja potreba građana koje su izražene tijekom tih susreta. Putin je izrazio očekivanje da će te inicijative biti temelj daljnje javne rasprave.

Putin je u svom govoru istaknuo važnost zajedništva i solidarnosti u ostvarivanju ciljeva zemlje. Naglasio je postignuća Rusije u suočavanju s izazovima poput međunarodnog terorizma te podršku sunarodnjacima u različitim regijama.

Putin je posebno istaknuo ulogu građana u zaštiti suvereniteta zemlje i podršci vojnoj operaciji u Donbasu i Novorusiji.

Govoreći o vrijednostima poput suosjećanja i međusobne podrške, Putin je naglasio važnost domoljublja i posvećenosti zemlji te je pohvalio doprinos građana, industrije i poslovnog sektora u ostvarenju nacionalnih ciljeva. U svom govoru, Putin je pohvalio rad Fond za obranu domovine i obitelji ratnika te je pozvao vladina tijela da podrže obitelji vojnika.

Naglasio je političko jedinstvo Rusije kao ključni stup nacionalnog razvoja te istaknuo neprihvatljivost stranog miješanja u unutarnje poslove zemlje. Putin je naglasio važnost kontinuiteta generacija u ostvarivanju nacionalnih ciljeva te izrazio zahvalnost svima koji se bore za interese otadžbine, uključujući vojnike koji se hrabro bore na prvoj liniji.

– Snaga i spremnost naših vojnih postrojbi stalno se dokazuje i raste. Naša vojska ima inicijativu na bojištu i to na nekoliko ključnih područja, i svakodnevno stižu vijesti o oslobađanju određenih regija. No, mi nismo počeli rat u regiji Donbas, ali, kako sam to već nekoliko puta istaknuo, učinit ćemo sve da ga završimo, da iskorijenimo nacizam i da napokon riješimo sve probleme koji utječu na suverenitet i sigurnost naših građana. A što se tiče strateškog nuklearnog oružja, ono je spremno za upotrebu, poručio je Putin.

Govoreći o vojnim operacijama, Putin je istaknuo uspješnost i napredak Oružanih snaga Rusije, naglašavajući spremnost strateških nuklearnih snaga za operativnu upotrebu.

Putin iznio je danas u svom govoru da je niz hipersoničnih oružanih sustava, uključujući Kinzhal, Zircon, Avangard i laserske sustave, usvojen i uspješno se koristi u napadima na posebno važne ciljeve unutar specijalnih vojnih operacija. Također je istaknuo spremnost dugometnog sustava Burevestnik i sustava Poseidon. Putin je naglasio da su ovi sustavi potvrdili svoje jedinstvene karakteristike i izrazio povjerenje u daljnji napredak u istraživanju i razvoju oružja.

Govoreći o pregovorima o strateškoj stabilnosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, Putin je izrazio sumnju u iskrenost američkih vlasti, ističući njihovu demagogiju i nedostatak konsistencije u pristupu pregovorima. Putin je naglasio da će Rusija nastaviti surađivati s SAD-om tamo gdje postoji zajednički interes, ali je istaknuo da će biti oprezna u svojim očekivanjima i zalaganjima.

Ruski predsjednik iznio je čvrstu poziciju Rusije u odnosu na pitanja strateške stabilnosti i nacionalne sigurnosti. Istaknuo je važnost uključivanja svih aspekata nacionalnog interesa u rasprave o strateškoj stabilnosti te je upozorio na pokušaje Zapada da povuče Rusiju u trku u naoružanju.

Naglasio je potrebu optimiziranja vojno-industrijskog kompleksa radi maksimiziranja znanstvenog potencijala zemlje i učinkovitijeg korištenja resursa. Putin je istaknuo i potrebu jačanja vojnih grupa prema zapadnom smjeru radi suprotstavljanja mogućoj ekspanziji NATO-a prema istoku.

Također je upozorio na neprijateljske akcije Zapada, uključujući dezinformacije i prijetnje, te istaknuo da Rusija posjeduje oružje sposobno za odgovor na bilo kakve prijetnje.

Putin je istaknuo važnost suverene i jake Rusije za održavanje stabilnog svjetskog poretka. Naglasio je napore za okupljanje međunarodne zajednice radi suočavanja s globalnim izazovima te je istaknuo pozitivne trendove u ekonomiji i trgovini, posebno kroz suradnju zemalja BRICS-a.

Putin je također istaknuo perspektive suradnje s Euroazijskom ekonomskom unijom, inicijativom “Jedan pojas, jedan put” te jačanje odnosa s arapskim zemljama i Latinskom Amerikom. Također je pozvao na povećano financiranje programa koji podržavaju razvoj ruskog jezika i kulture diljem svijeta. Putin je naglasio bogatstvo i prostranstvo Rusije.

Započela je Godina obitelji, istaknuo je ruski predsjednik Vladimir Putin. U svom govoru, Putin je naglasio važnost obiteljskih vrijednosti, podrške obitelji i povjerenja te njihovu ključnu ulogu u prenošenju kulturnih tradicija i moralnih vrijednosti kroz generacije.

Istaknuo je kako je glavni zadatak obitelji nastaviti ljudsku vrstu i potaknuti rađanje djece kako bi se umnožila višeetnička nacija. Putin je naglasio da Rusija ostaje čvrsto utemeljena na tradicionalnim vrijednostima te je pozvao na podršku obitelji kao moralni izbor.

Putin je najavio planove za idućih šest godina koji uključuju postizanje stabilnog rasta nataliteta te donošenje dodatnih odluka u obrazovanju, gospodarstvu i regionalnom razvoju kako bi se poboljšala kvaliteta života obitelji. Naglasio je važnost rješavanja problema niskih primanja s kojima se suočava mnogo obitelji.

Broj ljudi ispod granice siromaštva u Rusiji se smanjio s više od 40 milijuna prošle godine na 13 milijuna ove godine, izjavio je ruski predsjednik. Putin je istaknuo niz mjera koje su poduzete radi rješavanja ovog problema, uključujući uvođenje jednokratne obiteljske potpore za obitelji s niskim prihodima od vremena trudnoće do kada dijete napuni 17 godina. Više od 11 milijuna obitelji primilo je ovu potporu prošle godine.

Putin je najavio dodatna sredstva od oko 100 milijardi rubalja za borbu protiv siromaštva, posebno za velike obitelji. Cilj je postići stopu siromaštva ispod 7% do 2030. godine, s naglaskom na podršku obiteljima. Putin je također najavio novi nacionalni projekt nazvan “Obitelj”, koji će uključivati specifične inicijative i podršku regijama s nižim stopama nataliteta.

Prošle godine, u 39 regija Rusije, stopa nataliteta bila je niža od prosjeka za zemlju. Ove regije će dobiti najmanje 75 milijardi rubalja kako bi unaprijedile svoje programe podrške obiteljima, priopćeno je iz ruske vlade. Novčana sredstva bit će dostupna od sljedeće godine.

Tijekom prošle godine, izgrađeno je oko 110 milijuna četvornih metara novog stambenog prostora u Rusiji, što je rekordni broj od vremena Sovjetskog Saveza 1987. godine. Program obiteljskih hipoteka, koji je omogućio poboljšanje životnih uvjeta za oko 910.000 obitelji, bit će produžen do 2030. godine, s fokusom na obitelji s djecom mlađom od šest godina.

Država će i dalje sufinancirati dio hipoteke za obitelji s trećim rođenjem do 2030. godine. Predloženo je produženje ovog programa kako bi se osigurala pristupačnost stanovanja za obitelji i kontinuirano obnavljanje stambenog fonda.

Porezna olakšica za obitelji s trećim rođenim djetetom udvostručuje se i povećava s svakim novim rođenim djetetom, najavio je ruski premijer. Primjerice, obitelj s troje djece zadržat će 1.300 rubalja u svom proračunu svaki mjesec. Također je predloženo proširenje ovog programa na automatsku razinu, eliminirajući potrebu za podnošenjem zahtjeva od strane obitelji. Što se tiče majčine naknade, predlaže se povećanje iznosa na 202.000 rubalja za drugo dijete, a ovaj program bi trebao biti proširen do najmanje 2030. godine.

Premijer je također istaknuo važnost dobrotvornih i neprofitnih organizacija koje pomažu starijim osobama, bolesnoj djeci i osobama s invaliditetom te je predložio financiranje sustava dugoročne skrbi iz federalnog proračuna kako bi se osigurala pristupačnost i poboljšala kvaliteta usluga za pola milijuna građana u potrebi. Cilj je podići prosječno očekivano trajanje života u Rusiji na najmanje 78 godina do 2030. godine, s posebnom pozornošću na ruralna područja gdje je očekivano trajanje života i dalje ispod prosjeka za zemlju. Ovi ciljevi bit će ključni dio nacionalnog projekta “Dug i Sretan Život”.

Ruski premijer najavio je novi sveobuhvatan program za zaštitu majčinstva i zdravlja tinejdžera, s fokusom na reproduktivno zdravlje i brigu o zdravoj trudnoći. Program će uključivati proširenje medicinskih ustanova poput savjetovališta za žene, perinatalnih centara i dječjih klinika.

Osim toga, planira se izgradnja novih sportskih objekata širom zemlje, s naglaskom na manje gradove i ruralna područja, kako bi se potaknula tjelesna aktivnost i zdrav način života. Ove inicijative dio su šireg napora da se poboljša kvaliteta života i promiče dugovječnost u Rusiji.

Predsjednikovo obraćanje velik je događaj u nacionalnom kalendaru Rusije, propisan Ustavom, koji zahtijeva godišnje poruke o stanju zemlje i smjernicama politike.

Putin će danas govoriti pred oba doma ruskog parlamenta, a očekuje se da će se fokusirati na teme poput rata u Ukrajini, ekonomske stabilizacije te novih socijalnih politika za podršku obiteljima, s naglaskom na domaćim pitanjima uoči izbora.

Očekuje se da će njegove riječi imati snažan utjecaj na politički smjer Rusije u narednom razdoblju.

Svjetski mediji

Kremlj je u utorak upozorio da će sukob između Rusije i NATO-a biti neizbježan ako europske članice Saveza pošalju svoje vojnike u Ukrajinu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorio je u ponedjeljak mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu, iako je istaknuo da zasad o tome nema suglasja.

– Činjenica da se razgovara o mogućnosti da članice NATO-a pošalju određene kontigente u Ukrajinu je vrlo važan novi element, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima upitan za komentar Macronovih izjava.

Na pitanje koliki bi u tome slučaju bio rizik od izbijanja izravnog sukoba Rusije i NATO-a, Peskov je odgovorio: “U tome sIučaju, morali bismo govoriti ne o mogućnosti, nego o neizbježnosti (izravnog sukoba)”.

Visoki ukrajinski dužnosnik je rekao da su razgovori zapadnih zemalja o izravnoj vojnoj intervenciji u Ukrajini dobra stvar i pokazuju da postoji svijest o tome da je ruska agresija prijetnja Europi.

– Kao prvo, to pokazuje apsolutnu svijest o rizicima koje za Europu predstavlja militaristička, agresivna Rusija, izjavio je savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da NATO ne planira slanje svojih snaga u Ukrajinu.

Češki i poljski premijer Petr Fiala i Donald Tusk i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavili su da njihove zemlje ne razmatraju slanje svojih vojnika u Ukrajinu.

– Uvjeren sam da trebamo jačati one oblike pomoći koju smo davali od početka ruske agresije, rekao je Fiala na zajedničkoj konferenciji za novinare s Tuskom u Pragu.

Vjerujem da ne trebamo otvarati neke druge metode ili načine, istaknuo je Fiala dodajući da je sadašnji fokus na vojnoj pomoći te humanitarnoj i gospodarskoj potpori Ukrajini.

Tusk je dodao: “Poljska ne planira slanje svojih vojnika na teritorij Ukrajine”.

– Mislim da danas ne bismo trebali nagađati hoće li u budućnosti nastupiti okolnosti koje bi mogle promijeniti to stajalište, dodao je.

Slovački premijer Robert Fico, koji se protivi slanju vojne pomoći Ukrajini, rekao je prije sastanka u Parizu da nekoliko članica NATO-a i EU-a razmišljaju o slanju vojnika na bilateralnoj osnovi i upozorio da bi to razbuktalo sukob.

– Stav Mađarske je jasan i čvrst: ne želimo slati ni oružje ni vojnike u Ukrajinu. Rat ne treba produbiti ili proširiti, već ga treba završiti, napisao je Szijjarto u utorak na društvenim mrežama.

Dužnosnik Bijele kuće je Reutersu u ponedjeljak rekao da ni SAD ni NATO ne planiraju slati vojnike u Ukrajinu.

Macronove izjave žestoko je kritizirala i lijeva i desna oporba u Francuskoj.

– Rat protiv Rusije bio bi ludilo” izjavio je čelnik radikalne ljevice Jean-Luc Mélenchon, ocijenivši Macronove izjave “neodgovornim”. Nema rata! Krajnje je vrijeme da se pregovara o miru u Ukrajini uz obostrane sigurnosne klauzule, istaknuo je.

Predsjednik krajnje desnog Nacionalnog skupa Jordan Bardella ocijenio je da Macron svakim danom “gubi hladnu glavu”.

– Spominjanje sukoba naših vojnika s nuklearnom silom (Rusijom) je “ozbiljno koliko i nepromišljeno, rekao je Bardella.

Emmanuel Macron glumi ratnog vođu i s toliko nemara govori o životima naše djece, rekla je čelnica krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen.

Ova izjava Emmanuela Macrona bremenita strašnim posljedicama donesena je bez imalo parlamentarne rasprave. Je li ovo stajalište doista razmotreno?, upitao je Eric Ciotti, predsjednik desnih Republikanaca.

Macron je nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu u ponedjeljak rekao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine.

Na sastanku, koji je organiziran u kratkom roku, sudjelovali su najviši predstavnici mnogih ključnih europskih podupiratelja Kijeva, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona. Sudjelovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Macron je rekao da nije bilo konsenzusa o korištenju kopnenih trupa na sastanku preko 20 šefova država i premijera, ali da se ništa ne može isključiti u pogledu buduće dinamike. Svaka država može samostalno i suvereno odlučiti o raspoređivanju kopnenih trupa.

Na sastanku je odlučeno da se formira koalicija za opskrbu Ukrajine projektilima za napade daleko iza ruskih linija, rekao je francuski predsjednik. Kratkoročno, potrebno je mobilizirati dodatno streljivo za Ukrajinu iz vlastitih zaliha.

Dok rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, Macron je rekao da ponašanje Moskve postaje sve agresivnije na političkoj razini i na prvoj crti bojišnice u Ukrajini.

– Rusija ne smije dobiti rat, naglasio je Macron, rekavši da se podrška ne smije pokolebati i da podupiratelji Ukrajine moraju intenzivirati napore.

Povećana pomoć Ukrajini u novcu i oružju mora se mobilizirati i zajednički i na nacionalnoj razini, rekao je. U procesu smo osiguravanja naše sigurnosti danas i sutra, rekao je Macron, prenosi HRT.

Analiza

Rat u Ukrajini nemilosrdno razotkriva koliko je EU daleko od zajedničke sigurnosne politike. To je posebno vidljivo kada se radi o vojnim projektima.

Rat u Ukrajini zahtijeva ogromnu količinu oružja, streljiva i ratnog materijala. “S jedne strane vodi se rovovska borba, kao u Prvom svjetskom ratu. S druge strane upotrebljavaju se dronovi i umjetna inteligencija”, kaže Burkhard Schmitt, koji je zadužen za sigurnost i obranu u Savezu europske zračne i obrambene industrije (ASD) u Bruxellesu. Dakle, uz veliku potražnju za konvencionalnim oružjem tu je i potražnja za visokotehnološkim proizvodima.

Ova velika potražnja nailazi na europsku vojnu industriju koja je desetljećima bila u nekoj vrsti kome i sada je žele što prije oživjeti. Novac je zapravo dostupan, možda još uvijek ne dovoljno, ali prilično velika svota od 380 milijardi dolara izdvojena je samo za ovu godinu, ponosno je objavio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

„Gotovo 80 posto vojnih izdataka Europske unije u protekle dvije godine išlo je američkim tvrtkama i Izraelu”, kaže Schmitt: „Veći proračuni proteklih godina uglavnom nisu koristili europskoj industriji oružja.” Poljska je svoja borbena vozila naručila u Južnoj Koreji, gdje su brzo bila dostupna. Kome danas treba oružje ili tenkovi, lakše će ih naći u zemljama koje su navikle živjeti s prijetnjom – poput SAD-a, Izraela ili upravo Južne Koreje.

Drugačije je bilo u mirnoj Europi. Europske obrambene politike u svakom slučaju nema, do sada se nije smatrala ni potrebnom. Europska komisija čak ne smije ni kupovati oružje. Za obranu je zadužen Thierry Breton, iako se ovaj europski povjerenik istovremeno brine i o digitalizaciji, unutarnjem tržištu i uslužnim djelatnostima. Tek sada se razmatra imenovanje posebnog europskog povjerenika za obranu.

Uvijek se radi o novcu. Primjer je tzv. „Facilitet za mir”, zaseban fond pokrenut 2021. godine iz kojeg treba podupirati države izvan EU-a, tzv. treće zemlje. EU je skupio pet milijardi eura, koje će se moći koristiti za sigurnost u Europi u sljedećih nekoliko godina. Tako će se na primjer kompenzirati zemlje koje isporučuju ratni materijal Ukrajini.

Francuska to želi povezati s „klauzulom buy Europe” odnosno obavezom kupovine oružja i vojne opreme u Europi. Njemačka raspravlja o iznosu udjela u Facilitet za mir i zahtijeva da se uzmu u obzir vlastiti bilateralni doprinosi Ukrajini. Sve to dugo traje, a vrijeme je u ratu važan čimbenik. A Ukrajina ga nema. I usprkos ogromnom pritisku, sve to traje predugo. “Potrebno je vrijeme za promjenu mentaliteta, to vrijedi kako za ustanove tako i za industriju. Dakle, postoji proturječnost između onoga što se čuje i onoga što se stvarno događa”, kaže Schmitt.

Službe za nabavu ne pretvaraju se preko noći u dobro uspostavljene internetske trgovine, a i tvrtkama je potrebno vrijeme. Za nove pogone, na primjer, potrebne su dozvole, kompanije moraju zaposliti ljude i kupiti materijal, a za to im je prije svega potrebna pouzdanost, kažu u Savezu industrije naoružanja. „Vojna industrija ima samo jednog kupca, a to je država i njezine institucije. Ako oni ne naprave narudžbu, ništa se ne proizvodi.”

I pored impresivnih govora na konferencijama i sastancima ministara, naoružavanje ipak nije tako jednostavno. Novca je malo, a mora se misliti i na to, što kaže birač i koliko su pouzdani Amerikanci? Isto tako nitko ne zna koliko će dugo trajati rat u Ukrajini i koliko bi oružja bilo dobro naručiti sada.

I bez obzira na “mi”, u Europi postoji i veliko “ja”. Svaka zemlja ima svoje interese, koje stavlja na prvo mjesto. Istočni Europljani, u čijem susjedstvu se vodi rat protiv Ukrajine i koji imaju povijesno opterećen odnos s Rusijom, žele što prije napuniti svoja skladišta. Zemlje na jugu su više udaljene od ratnih događanja.

Svaka zemlja razvija vlastite vojne planove, podržava vlastite tvrtke. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck nedavno se, na konferenciji za sigurnost u Münchenu, požalio zbog “protekcionizma pojedinih zemalja koji se odnosi na vlastitu vojnu industriju”. Velika potražnja također povećava cijene.

Jedan od rijetkih velikih zajedničkih projekata je narudžba milijun granata za Ukrajinu. Prošlog ožujka (2023.) su se ministri obrane EU-a obvezali da tu količinu dostave u roku od godinu dana – krajem siječnja EU je morao priznati da je taj cilj znatno promašen.

Narudžbeni nalog se izvršava, između ostalog, preko EDA-e, Europske agencije za obranu sa sjedištem u Bruxellesu. Do sada je nabavljeno nešto više od polovice topničkog streljiva, kaže zamjenik direktora EDA-e Andre Denk, prenosi SEEbiz.

„Do kraja ove godine cilj je dostići milijun, dakle zaostajemo za vremenskim planom. Međutim, ako realno sagledamo vremenski okvir, stojimo znatno bolje nego što se moglo očekivati.” Pa ipak, za Andréa Denka, time misija nije okončana. “Moramo dalje ulagati novac i nastaviti s narudžbama. Jer, ako danas naručim streljivo, ono će tek za godinu dana moći biti dostavljeno.”

Analiza

Zapadna Europa se priprema za opasnost rata s Rusijom čiji je zalog demokratski društevni poredak i sistem europskih vrijednosti koji “Putinova Rusija” smatra “zastarjelim, izvitoperenim”, prenose analitičari u Europskoj uniji stavove većine političara u Europi, prenosi N1.

Tvrdokornost i izdržljivost Rusije su nakon dvije godine rata iznenadili i zatekli NATO i pomagače Kijeva u sukobu s Rusijom, ali čelnici EU-a su stavili do znanja da Eoropska unija ostaje ujedinjena i da će podržavati Ukrajinu “dokle god bude potrebno”.

EU istovremeno pravi ozbiljne planove za izgradnju vlastite obrane ojačavanjem vojne snage jer ruska invazija na Ukrajinu je uzdrmala sigurnosne temelje Zapadne Europe, dugo uvjerene da je rat prošlost i da se treba posvetiti društvenom i ekonomskom razvoju.

To, uz ostalo, navodi španjolski list La Vanguardia, koji ističe zaključke političara i analitičara da je „ruska invazija razbila sigurnosni poredak nakon kraja hladnog rata i da se svijet probudio usred nove, za stari kontinent opasne, geopolitičke stvarnosti“.

Francuski dnevnik Le Monde naglašava nužnost pojačane izgradnje europske obrambene moći s obrazloženjem da Moskva vodi rat u Ukrajini ne samo za teritorijalne ciljeve. Le Monde dodaje da je i šef ruske države Vladimir Putin sam predočio da je riječ o „sukobu od životne važnosti, opstanka, vođenog protiv sistema vrijednosti koji čini srž europskog modela“.

List francuskih poslovnih krugova Les Echos upozorava da „treba promijeniti stanje duha naših društava jer ruska prijetnja neće nestati, bez obzira na rat u Ukrajini“.

Le Figaro se još oštrije nadovezuje na to i kaže da je „Europa pred životno važnim izborom: Ili će je šef Kremlja razbiti u sitne dijelove ili će Europa stvoriti snagu da mu se odupre“.

Analitičari i mediji na Zapadu upozoravaju na velike sumnje oko toga koliko i kako će se ukrajinski rat završiti i sad se u Zapadnoj Europi uveliko radi na objedinjavanju europskog obrambenog ustrojstva i nastavku pomoći Ukrajini u novcu i oružju, kako bi se pred “Putinovu Rusiju” i njene imperijalne težnje postavio sigurnosni bedem.

Velike nedoumice su se pojavile u vladajućim krugovima i javnosti europskih zemalja oko toga hoće li Amerika nastaviti pružati vojnu i financijsku podršku Kijevu, posebno ako na vlast u Washingtonu ove godine ponovno dođe Donald Trump.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u Parizu sazvao sastanak vođa i ministara vodećih zemalja EU-a da bi se „razmotrilo kako osnažiti suradnju partnera radi podrške Ukrajini“.

Vodeći francuski generali i stručnjaci kažu da „Europska unija mora stvoriti konvencionalnu moć na temelju nacionalnih vojski, razviti vojnu industriju i ozbiljno razmisliti o nuklearnom štitu“.

U analizi britanskog instituta King’s College se ističe i da će vojna podrška Kijevu biti presudna za daljnji tijek rata, jer “tad Putin može sagledati, u trećoj ratnoj godini, da rat ne može dobiti, kako je to izgledalo u drugoj godini”.

Ima i (malobrojnih) mišljenja upozorenja da Rusija nije tako svemoćna, da će možda ipak prihvatiti pregovore i primirje, ali možda u širem okviru stvaranja novog poretka europske sigurnosti.

Tako list Neatkarīgā u Litvi, jednoj od baltičkih zemalja, upozorava da u Europi “sve više raste uvjerenje da Putin neće upasti ‘ovamo’ s tenkovima nakon kapitulacije Ukrajine jer to bi bilo da se ponovo živi kao u doba hladnog rata”.

U zapadnim medijima se pojavila i analiza moskovskog Instituta za suvremeni razvoj u kojoj se kaže da je „očito da treća godina rata Rusija – Ukrajina nije samo tragičan regionalni sukob, već i sukob civilizacija i preuređenje svjetskog poretka… opadajuće moći Zapada i njegovog modela demokracije i, s druge strane, rastućeg Istoka, tamošnjih autoritarnih režima kakvi se mogu videti i na istoku Europe“.

Moskovski institut dodaje da većina europskih lidera u Rusiji vidi životnu opasnost, ali napominje da je “koncept euroazijske civilizacije pod vodstvom Rusije teško ostvariv zbog smanjenja stanovništva, nepostojanja pozivanja na kulturne vrijednosti, sve veće ekonomske teškoće… a uprkos tome su sve strane dramatično sučeljene”.

A prema viđenju kineskog Instituta za međunarodne odnose iz Šangaja, „situacija u Ukrajini je i politički i vojno stjerana uza zid“.

Šangajski institut smatra da bi se (ako bi koalicija na čelu sa SAD-om bila u stanju pregovarati o ostvarivom faznom primirju, na polazištima od Ukrajine upravo ponuđene mirovne formule) „moglo razmotriti postupno primirje i stvaranje demilitarizirane zone pod nadzorom trupa UN-a“.

I, kako pored ostalog ističe, NATO bi morao odustati od članstva Ukrajine jer bi to „Rusiju potaklo da ojača sigurnosnu tampon zonu na novim teritorijima, što bi moglo pokrenuti i članak 5. NATO kolektivne sigurnosti“.

Neki mediji su ukazali i na zaključke nigerijskog Instituta za vanjsku politiku da je “obustava sukoba i neulazak Ukrajine u NATO jedini put za prekid rata“ i da zapadni saveznici moraju odustati od „krajnje opasne ponude ulaska Ukrajine u NATO… što je u srži ruske brige i glavni uzrok rata“.

Institut u Lagosu smatra da „u cilju popuštanja zategnutosti Istok – Zapad, zapadni saveznici Ukrajine moraju mnogo više poraditi na približavanju ruskom predsjedniku Putinu, nego što i dalje provode sadašnju politiku neprijateljstva i rušenja režima u Moskvi“, piše N1.

Domaćin Švicarska

Ukrajina i njezini partneri mogli bi pozvati Rusiju na budući mirovni samit radi razgovora o okončanju dvogodišnje invazije Moskve po uvjetima Kijeva, rekao je u nedjelju viši ukrajinski dužnosnik

Švicarska će biti domaćin sastanka na vrhu na kojem će se raspravljati o mirovnom rješenju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koje bi se na kasnijem sastanku moglo prenijeti Rusiji, rekao je Andrij Jermak, predstojnik ureda Zelenskog.

Četvero zapadnih vođa iz solidarnosti danas u Kijevu
Zelenski je svoje mirovno rješenje prvi put predstavio na samitu skupine G20 u studenom 2022., a ono se sastoji od obnavljanja ukrajinskog teritorijalnog integriteta i potpunog povlačenja ruskih snaga.

Kijev odbija razgovarati s Moskvom dok svi ruski vojnici ne napuste ukrajinski teritorij. Kremlj je rekao da trenutno nema osnove za mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine te da je mirovni plan Kijeva apsurdan jer isključuje Rusiju.

500 novih meta

Sjedinjene Države u petak uvode nove sankcije protiv Rusije u akciji obilježavanja druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, rekao je za Reuters zamjenik američkog ministra financija Wally Adeyemo.

Adeyemo je naveo da će se navedenom akcijom ciljati na 500 meta, odnosno ciljeva koji bi trebali biti podvrgnuti sankcijama.

Sutra ćemo uvesti stotine sankcija samo ovdje u Sjedinjenim Državama, ali važno je zapamtiti da nije samo Amerika ta koja poduzima akcije”, rekao je Adeyemo.

Navedeni paket bit će posljednji iz niza sankcija protiv Moskve koje su najavile Sjedinjene Države i njihovi saveznici nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., u kojoj su ubijeni deseci tisuća ljudi i uništeni brojni gradovi.

Nove sankcije dolaze dok SAD i njegovi saveznici žele održati pritisak na Rusiju, unatoč sumnjama hoće li Kongres SAD-a odobriti dodatnu pomoć Kijevu.

Administracija predsjednika Joea Bidena iscrpila je novac prethodno odobren za Ukrajinu, a zahtjev za dodatnim sredstvima “stoji” u Zastupničkom domu koji kontroliraju republikanci.

Stručnjaci su, međutim, upozorili da sankcije nisu dovoljne da zaustave napade Moskve.

Rusko je gospodarstvo pet posto manje nego što se ranije predviđalo, naglasila je glavna ekonomistica za sankcije Rachel Lyngaas, na web stranici američkog Ministarstva financija.

Ipak, rusko gospodarstvo ima rezultate iznad očekivanja, pri čemu im je Međunarodni monetarni fond u siječnju prognozirao rast BDP-a od 2,6 posto za 2024., a što je povećanje od 1,5 postotnih bodova u odnosu na procjenu iz listopada.

S druge strane, glasnogovornica MMF-a Julie Kozack izjavila je u četvrtak kako je jasno da je Rusija sada u ratnoj ekonomiji, s vojnim izdacima koji potiču proizvodnju oružja, državnim socijalnim transferima koji podupiru potrošnju i rastućom inflacijom.

Zaštita u Crvenom moru

Ministri vanjskih poslova država članica EU-a pokrenuli su u ponedjeljak pomorsku operaciju u Crvenom moru za zaštitu trgovačkih brodova koje napadaju jemenski hutisti, oružana islamistička militantna skupina s podrškom Irana.

Operacija nazvana Aspides (Zaštitnik) osigurat će pomorsku nazočnost EU-a u području u kojem hutisti od listopada prošle godine napadaju trgovačke brodove. Cilj te defanzivne pomorske operacije jest uspostaviti i sačuvati slobodnu plovidbu u Crvenom moru i u Zaljevu.

“Pokretanjem misije Aspides, Europska unija je brzo odgovorila na potrebu uspostave sigurnosti na moru i slobode plovidbe u strateški važnom pomorskom koridoru”, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Operacija će biti aktivna duž glavnih pomorskih komunikacijskih linija u tjesnacu Baab al-Mandab i Hormuškog tjesnacu, kao i međunarodnim vodama u Crvenom moru, Adenskom zaljevu, Arapskom moru, Omanskom i Perzijskom zaljevu.

Operacijom će zapovjedati grčki komodor Vasilios Griparis i talijanski kontra-admiral Admiral Stefano Costantin. Sjedište operacije bit će grčkom gradu Larisa.

Analiza Defense Newsa

Dvije godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu Pentagon je objavio nove brojke koje otkrivaju koliko je rat koštao Rusiju. Prema njihovim podacima, samo za vojne operacije Moskva je dosad izdvojila 211 milijardi dolara, a još je 10 milijardi izgubila zbog nerealiziranih poslova prodaje vojne tehnike drugim državama, piše Defense News.

Pritom valja napomenuti kako Amerikanci smatraju da su Rusi izgubili najmanje 315.000 vojnika (ubijeni, teško ozlijeđeni, nestali i zarobljeni), dok stranica Oryx navodi kako je Kremlj ostao bez najmanje 14.424 komada teže vojne tehnike, među kojima je i 21 brod, 103 aviona, 135 helikoptera, 2742 tenka, više od 1000 haubica, više od 200 PZO sustava, prenosi Jutarnji list.

Ove brojke, koje su novinarima servirane od strane anonimnih dužnosnika SAD-a, trebale bi pokazati američkoj javnosti kakav je točno učinak vojne pomoći koju su SAD i druge države pružile Kijevu. Usprkos tome, jasno je da Rusija ima puno veće resurse da vodi ovaj rat (što ljudske, što u tehnici), nego li ih ima Ukrajina.

Naime, prema zadnjim procjenama raznih međunarodnih instituta, Moskva ima materijalne resurse da rat vodi još najmanje tri godine, ponajviše zbog toga što modernizira goleme količine vojne tehnike koja je zaostala još iz sovjetskih zaliha. Tako se pretpostavlja da je samo lani Rusija u pogon vratila više od 1100 tenkova koji su stajali u raznim skladištima.

S druge strane, zalihe Kijeva rapidno se tope i njihove snage više nemaju dovoljno oružja i streljiva da se mogu oduprijeti ruskim agresorima, zbog čega su prisiljene napustiti neke položaje, poput grada Avdiivke koji su držali još od pobune ruskih separatista 2014. godine u Donjecku.

Zbog toga američki vojni dužnosnici ističu da je paket pomoći od 61 milijarde dolara za Ukrajinu, a koji bi nakon izglasavanja u Senatu trebao doći na red i u Zastupničkom domu Kongresa, esencijalan za nastavak otpora koji Kijev pruža Putinu.

No, predsjedavajući u Zastupničkom domu, republikanac Mike Johnson, opire se zahtjevima Bidenove administracije i nizu demokratskih, ali i republikanskih senatora da taj paket, koji uključuje i desetke milijardi dolara pomoći za Izrael i Tajvan, stavi na glasanje, prenosi Jutarnji list.

Analiza

Napadi hutista produbljuju krizu i jačaju strah od šireg regionalnog sukoba. Uloga Kine u tome je do sada bila ograničena, a recentna događanja bi mogla staviti Kinu pred novi test.

Napadi na jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta promijenili su globalnu trgovinu i osnažili strahove od šireg regionalnog sukoba gotovo četiri mjeseca nakon početka rata između Izraela i Hamasa

Kina je do sada pozivala na prekide napada na civilne i trgovačke brodove, ali mnogi smatraju da takav pristup nije dovoljan, pogotovo ako se uzmu u obzir ambicije Kine, piše CNN.

“Oprezan ili neodlučan kineski odgovor baca tešku sjenu na njegove ambicije u borbi da postane odgovorna globalna sila”, rekao je Mordechai Chaziza, stručnjak za odnose Kine s Bliskim istokom.

Budući da Peking ne pokazuje želju za direktnim uključenjem u sukob, SAD ih potiče da izvrše pritisak na Iran, koji obučava, financira i oprema hutiste.

Ovo je također diplomatski izazov za kineskog čelnika Xi Jinpinga, koji je posljednjih godina obećao promicanje mira na Bliskom istoku u sklopu svoje inicijative pružanja alternative sigurnosnom poretku pod vodstvom Zapada.

Hutisti u Jemenu počeli su ispaljivati projektile i bespilotne letjelice na brodove u Crvenom moru sredinom studenog, u, kako kažu, činu solidarnosti s Palestincima. Međutim, metom su ubrzo postali brodovi koji nemaju veze s Izraelom.

Tjednima je reakcija kineske javnosti bila prilično prigušena; nije osudila napade, niti su njeni ratni brodovi odgovorili na pozive u pomoć s napadnutih brodova.

Kina je također odbacila multinacionalnu koaliciju predvođenu SAD-om za zaštitu brodova koji prolaze kroz Crveno more, iako mornarica kineske vojske ima operativnu jedinicu za borbu protiv piratstva u Adenskom zaljevu i bazu za podršku u obližnjem Džibutiju.

Njihovi dužnosnici opetovano su naglašavali da je kriza na Crvenom moru proizvod sukoba u Gazi, navodeći prekid vatre između Izraela i Hamasa kao glavni prioritet.

Od početka rata između Izraela i Hamasa, Kina se nastojala predstaviti kao alternativa američkoj moći, izražavajući podršku težnjama Palestinaca i kritizirajući Izrael i SAD zbog humanitarne krize u Gazi.

“Kina nema interesa pridružiti se zapadnoj koaliciji koju predvode Sjedinjene Američke Države. Takva bi akcija ojačala poziciju SAD-a kao regionalnog hegemona i oslabila kineski položaj u regiji”, rekao je Chaziza.

Na sastancima s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u Bangkoku tijekom vikenda, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan pozvao je Peking da iskoristi svoj utjecaj na Iran kako bi zaustavio napade.

“Peking kaže da pokreće inicijativu s Iranom, ali sigurno ćemo sačekati da vidimo rezultate prije nego što dalje komentiramo koliko je efektivno”, kazao je.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u međuvremenu je priopćilo da je Kina aktivno deeskalirala situaciju od prvog dana i bila u bliskoj komunikaciji s raznim stranama kako bi aktivno radila na ublažavanju napetosti u Crvenom moru.

Sve ovo stavlja Kinu u neugodnu poziciju: mora uspostaviti ravnotežu između Irana, protuameričkog saveznika, i zaljevskih zemalja, nedvojbeno važnijih ekonomskih partnera Kine u regiji, piše N1.

Europski parlament

Globalne krize i jačanje unutarnjih političkih snaga koje ne dijele vrijednosti zapadnih demokracija traže snažnije povezivanje Europske unije i Sjedinjenih Država, poručili su u srijedu europarlamnetraci usvojivši izvješće hrvatskog zatsupnika Tonina Picule o odnosima EU-a i SAD-a.

Europska unija i SAD se suočavaju s nizom globalnih kriza od Ukrajine do Dalekog istoka u kojima se oblikuje multipolarni svijet gdje više sila nastoji ostvariti interese koji su protivni interesima Washingtona i Bruxellesa i vrijednostima zapadnih demokracija.

Picula ocjenjuje da su “geopolitčki suparnici” EU-a i SAD-a sve odlučniji i kaže da je to bio motiv koji ga je “usmjerio prema drugom izvještaju o odnosima EU i SAD-u u ovom mandatu”.

“To nije uobičajeno postupanje, obično se napravi jedan takav izvještaj”, kazao je.

“Krajem 2021. godine je Europski parlament usvojio moje prvo izvješće o odnosima EU i SAD-a. To je bilo vrijeme u kojem smo mi mislili da je nakon pobjede Joe Bidena na predsjedničkim izborima i nakon što je svijet počeo izlaziti iz krize koju mu je nametnula korona, da je pred nama područje u kojem će suradnja (u svijetu) iz dana u dan biti sve bolja i sve tješnja”, kazao je.

“Međutim, pokazalo se da je to očekivanje bilo nerealno jer je nekoliko mjeseci nakon usvajanja mog izvještaja svijet je upao u veliku pošto je Putin odlučio realizirati svoje vjerojatno davno zamišljene planove invazijom na Ukrajinu”, objasnio je Picula, član Odbora EP-a za vanjske poslove i zamjenski član u Izaslanstvu EP-a za odnose sa SAD-om.

“Poredak koji su 70 godina zajedno gradile Sjedinjene Američke Države i Europska unija u različitim svojim formama, pod snažnim je pritiskom” kaže Picula i dodaje kako je drugi motiv izvješća bio pritisak unuatrnjih političkih opcija sklonijih autoritarnim politikama, što je suprtono liberalnim zapadnim tradicijama s jasnom podjelom vlasti i slobodama.

Dokument, koji su eurozastupnici usvojili s 485 glasova za i 77 protiv, predstavlja skup preporuka Europskog parlamenta za nastavak transatlantskog saveza “u obrani demokratskih vrijednosti koje su pod pritiskom posvuda, uključujući i unutar naših društava”.

U izvješću se traži još snažnije partnerstvo kako bi se “učinkovito obranio multilateralizam, uhvatilo u koštac s globalnim izazovima i novom i opasnom geopolitičkom realnošću koja utječe na zajedničke transatlantske vrijednosti, interese, sigurnost i prosperitet”.

EP traži da EU značajno ojača suradnju na zajedničke odgovoru na geopolitička kretanja i eskalirajuće situacije kao što je ruski agresorski rat protiv Ukrajine, posebno zajedničkim radom na jačanju istočnog krila NATO saveza kako bi se osigurala sigurnost i stabilnost crnomorske regije, pripremila obnova Ukrajine i spriječilo bilo kakve značajne poremećaje u globalnom slobodnom protoku robe.

Glede krize na Bliskom istoku izvješće pozdravlja zajedničku osudu gnusnih terorističkih napada Hamasa na Izrael i potporu pravu Izraela da se brani u skladu s humanitarnim i međunarodnim pravom, te “izražava najdublju tugu i punu solidarnost s nevinim žrtvama s obje strane”.

Također traže produbljivanje partnerstva u područjima predviđenim Strateškim konceptom NATO-a i Strateškim kompasom EU-a, posebno u područjima vojne mobilnosti, kibernetičke sigurnosti, obrambenih istraživanja, infrastrukture dvojne namjene, otpornosti i uključivih zajedničkih vježbi.

Izvješće EP-a stoga preporuča koordinaciju sa SAD-om i drugim istomišljenicima o pitanjima u kojima su kineske radnje suprotne euroatlantskim sigurnosnim interesima.

“Putinova invazija na Ukrajinu kao da je u mnogome konsolidirala pozicije različitih autoritarnih politika ali i država koje su odlučile raditi jednu vrstu kontraporetka na globalnoj razini. Prije svega mislim na Moskvu ali i Peking”, kaže Picula.

Glede zapadnog Balkana izvješće poziva na nastavak strateške suradnje EU-a i SAD-a i pružanje potpore zemljama na njihovom putu ka europskim integracijama i članstvu u NATO-u te “pružanjem podrške u rješavanju pitanja u regiji, kao što su izborna i ustavna reforma u Bosni i Hercegovini i dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU”.

Od EU-a i NATO-a zastupnici očekuju više potpore zemljama zapadnog Balkana u suprotstavljanju zlonamjernom stranom uplitanju i hibridnim prijetnjama iz trećih zemalja.

HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove i stalna izvjestiteljica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) za odnose s SAD-om, smatra da je potpora SAD-a ključna za rješenje pitanja izbornog zakona BiH koji opterećuje odnose bošnjačkei hrvatske zajednice te zemlje.

Tvrdi da je aktivnost State Departmenta “na razrješavanju situacije oko izbora bila itekako ključna u donošenju odluke predstavnika Schmidta koja je presudila da se riješi trakavica oko izbora i implementiranja izbornih rezultata”

“To ne bi bilo moguće da nije Amerika odigrala tu ključnu ulogu. SAD je jamac Daytonskog, sporazuma (…), sljedeći korak koji oni moraju učiniti je u riješavanju pitanja izbornog zakona. Amerika je odigrala izuzetno pozitivnu ulogu na zapadnom Balkanu, ona je bila ključna i u donošenju mira u BiH i na Kosovu, tako da su nam u ovom trenutku Sjedinjene Američke Države itekako potrebne da održimo mir i stabilnost i da se riješi ovo pitanje”, rekla je Zovko za Hinu.

Zovko na temelju kontakata u Washingtonu ocjenjuje da i među republikancima i među demokratima u Washongtonu postoji razumijevanje i podudaran interes za rješenje otvorenih pitanja u BiH, poput izbornog zakona.

“Ni ne jednoj strani nisam vidjela da ima bilo kakvo oklijevanje, jer postoji velika sentimentalnost prema rješenju tog pitanja koja je za Republiku Hrvatsku ključno sigurnosno pitanje”, primjećuje Zovko.

Eurozastupnica HDZ-a Sunčana Glavak poručila je na plenarnoj raspravi u utorak kako trenutna geopolitička situacija zahtijeva snažnu transatlantsku suradnju.

„Sukob u Ukrajini, geopolitički izazovi u vezi s Kinom, kao i potreba za globalnim upravljanjem klimatskim promjenama, samo su neki od izazova koji zahtijevaju čvrstu i ujedinjenu transatlantsku suradnju”, kazala je Glavak, priopćio je ured zastupnice.

“Međutim, odnosi između SAD-a i EU-a ne smiju biti shvaćeni zdravo za gotovo, a posebno ne smijemo govoriti o EU-u kao inferiornom partneru u kontekstu odnosa prema SAD-u. To uključuje suradnju u područjima kao što su trgovina, sigurnost, obrana, tehnologija i borba protiv klimatskih promjena“, dodala je.

Kina je sve više konkurent i sustavni suparnik Europske unije, poručili su rezolucijom u srijedu europarlamentarci, istaknuvši da Kina svojim postupcima pomiče odnose u tom smjeru.

Kina je “istodobno i partner, ali i sve više konkurent i sustavni suparnik EU-u“, stoji u rezoluciji usvojenoj s 529 glasova za, 47 protiv i 40 suzdržanih.

Peking „na vlastitu inicijativu jasno pomiče temelj naših odnosa prema sustavnom suparništvu“, dodaje se.

Kina pokušava promijeniti međunarodni poredak utemeljen na pravilima, ali je po pitanju globalnih izazova, poput klimatskih promjena, potreban pragmatički pristup u odnosima prema Kini, smatraju europarlamentarci.

Šef europske diplomacije Josep Borrell naglasio je u raspravi o rezoluciji u srijedu kako je klimatsku krizu nemoguće riješiti bez Kine, navevši kao primjer da se trenutno 90 posto novih termoelektrana u cijelom svijetu gradi u Kini.

“Naši su politički odnosi komplicirani. Nastavit ćemo biti partneri, konkurenti i sustavni suparnici”; poručio je.

U rezoluciji je naglašena i potreba za uravnoteženim trgovinskim odnosima koje trenutno karakterizira veliki kineski suficit.

„Moramo ograničiti rizike, smanjiti rizike, znamo dobro da sirovine, primjerice, za solarne panele se sada moraju proizvoditi u Europi. Ne možemo nastaviti biti naivni. Kako nas je Rusija ucjenjivala s energijom je nešto što oni sada pokušavaju učiniti kada je riječ o našoj ovisnosti o kritičnim sirovinama“, kazala je dan ranije u raspravi na plenarnoj sjednici izvjestiteljica Hilde Vautmans.