Geopolitika

Ublažavanje Trumpovih politika

Predsjednik SAD-a Joe Biden održat će u petak svoj prvi virtualni sastanak s ostalim čelnicima iz skupine sedam najrazvijenijih država svijeta (G7), a razgovarat će se o pandemiji koronavirusa, svjetskom gospodarstvu i odnosima s Kinom, priopćila je u nedjelju Bijela kuća.

To će biti prvi sastanak čelnika G7 od travnja prošle godine.

“Ovaj virtualni sastanak s čelnicima vodećih svjetskih demokratskih tržišnih gospodarstava pružit će predsjedniku Bidenu priliku da razgovara o planovima za suzbijanje pandemije covida-19 i obnovu globalnog gospodarstva”, navodi se u priopćenju Bijele kuće.

Bijela kuća priopćila je da će se Biden usredotočiti na globalni odgovor u vezi proizvodnje i distribucije cjepiva protiv COVID-19, kao i na stalne napore na mobilizaciji i suradnji protiv prijetnji novih zaraznih bolesti izgradnjom kapaciteta države i uspostavljanjem financiranja zdravstvene sigurnosti.

Biden, demokrat koji je 20. siječnja preuzeo dužnost od republikanskog predsjednika Donalda Trumpa, pokušava poslati poruku o ponovnoj suradnji sa svijetom i globalnim institucijama nakon četiri godine Trumpove mantre “America First”.

Trump je povukao SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Pariškog klimatskog sporazuma i uglavnom se rugao multilateralnim organizacijama i skupinama.

Biden je vratio SAD u WHO i ponovno se pridružio Pariškom sporazumu te je nagovijestio želju za suradnjom sa saveznicima u suočavanju s Kinom oko niza osjetljivih pitanja.

“Predsjednik Biden također će razgovarati o potrebi ulaganja za jačanje naše kolektivne konkurentnosti i važnosti ažuriranja globalnih pravila za rješavanje gospodarskih izazova, poput onih koje postavlja Kina”, poručila je Bijela kuća.

Trump je izazvao Kinu zbog njene trgovinske politike nametanjem kaznenih carina, instrumenta koji je također koristio i u sukobu s tradicionalnim saveznicima, što je izazvalo kritike jer nije zauzeo zajednički pristup s američkim prijateljima kako bi se suprotstavio Pekingu po nizu pitanja, poput krađe intelektualnog vlasništva i drugih ekonomskih praksi.

Bijela kuća je poručila da će Biden s kolegama iz G7 razgovarati i o njegovim gospodarskim planovima te njih i sve industrijske zemlje pozvati da zadrže potpore za oporavak gospodarstava.

Biden već dulje vrijeme pritišće Kongres da usvoji paket poticaja od 1.900 milijardi dolara kako bi se ubrzao oporavak američkog gospodarstva od koronakrize.

Ministrica financija SAD-a Janet Yellen razgovarala je prošloga tjedna s kolegama iz skupine G7 i pozvala ih da nastave s fiskalnim poticajima kako bi podržali oporavak gospodarstava.

Komentar dr.sc. Branimira Vidmarovića

Izjava ruskog ministra Lavrova o tome da Rusija može raskinuti odnose s Europskom Unijom snažno je odjeknula svijetom. Međutim, interpretacija nije sasvim korektna. Jer ono što je Lavrov rekao, kao i način na koji je to rekao u emisiji Solovjov Live se ne podudara sa službenim transkriptom na stranici ruskog MVP.

U studiju, novinar Solovjov pitao je Lavrova:

  • Idemo li prema raskidu odnosa?
  • S Europskom Unijom? – priupitao je Lavrov. I odmah počeo: – Znate, ja samo..
  • Ta s Amerikom smo sve raskinuli – ubacio se Solovjov.
  • Znate, polazimo s pozicije da smo spremni…eee…mi smo susjedi, oni su još uvijek naš najveći, ako gledamo kolektivno, naš najveći trgovinski partner, najveći investicijski partner. Brojne kompanije posluju ovdje, stotine, tisuće zajedničkih poduzeća. I…ako je biznis uzajamno koristan, nastavit ćemo.

Dalje je Lavrov krenuo objašnjavati što i kako: «u slučaju uvođenja sankcija u određenim osjetljivim granama koje mogu biti rizične za rusku ekonomiju..». No umjesto jasno strukturiranog odgovora na prvo pitanje Solovjova, Lavrov je poentirao:
«Ponavljam, ne želimo se izolirati od globalnog života, ali moramo na to biti spremni. Ako želiš mir, spremaj se za rat».

U službenom transkriptu Ministarstva vanjskih poslova sam početak odgovora Lavrova izdvojen je i zapisan kao zasebna rečenica: «Polazimo s pozicije da smo spremni». Točka.

Gdje je problem?

U tome što je bilo kojem pažljivom slušatelju jasno da je Lavrov htio reći nešto drugo pa u procesu izgovaranja fraze korigirao misli. Način na koji je izgovorio frazu jasno upućuje na to da je prije korekcije («eee») htio reći nešto sasvim drugo. Sudeći po svemu, hipotetska fraza trebala je zvučati «Polazimo s pozicije da smo spremni surađivati u obostrano korisnim područjima» ili tome slično. U protivnome sljedeći dio o suradnji i zajedničkim poduzećima nema smisao.

No, što je s krajem odgovora? Opet, odgovor Lavrova u cijelosti te fraza «moramo na to biti spremni» u kombinaciji s pomalo tragičnim tonom pokazuje da je raskid nažalost moguć ukoliko EU zaoštri sa sankcijama. Odnosno, to je obostrani proces destrukcije u kojemu je EU inicijator a Rusija odgovara.

Glasnogovornik Putina Dmitrij Peskov apsolutno je točno rekao da su riječi Lavrova izvrnute. Ministar vanjskih poslova nigdje nije izjavio, a pogotovo ne zaprijetio, da će Rusija prekinuti diplomatske, ekonomske ili bilo kakve druge odnose s EU. Valja uzeti u obzir da je novinarevo pitanje bilo ironično i figurativno. Solovjov (koji voli doskočice, ironiju i sarkazam) je podrazumijevao pogoršanje odnosa i odmak Rusije od politike stjecanja blagonaklonosti Amerike a ne punopravni prekid odnosa. U tom smislu ni odgovor Lavrova ne može se nadovezivati na nešto što se ne postoji.

Ali izjava je – uz pomoć nekog nepažljivog mladog copywritera u ministarstvu – šokirala EU i u podebljala europsku nelagodu zbog protjerivanja trojice europskih veleposlanika tijekom neuspješnog posjeta Borella Moskvi.

Istina je da je Moskva frustrirana s politikom Europske Unije i manjkom ikakvih perspektiva za resetiranje političkih odnosa. Zbog toga Moskva ulazi u stanje suverenističke indiferentnosti prema zapadnom susjedu: ako je sve loše a sankcije su neizbježne, onda ćemo preventivno pokazati zube i gard. No bitno je istaknuti da je Moskva frustrirana EU-om kao integracijom koja donosi odluke na temelju ukupnog mišljenja svih članica, neke od kojih imaju hipertrofiranu sliku ruske prijetnje. Rusija bi voljela politički i ekonomski surađivati s Njemačkom, Francuskom ili Italijom. No EU kao politička integracija po mišljenju Moskve stalno naginje u stranu vrijednosne retorike i moraliziranja umjesto konstruktivnih prijedloga. Zato je takav dijalog besmislen. U navedenom intervjuu Lavrov je dao do znanja da je Borell bespomoćan zarobljenik kolektivnog mehanizma.

Ruska demonstrativna strogost i suverenizacija nisu novi. Nekoć davno, 2007. godine Vladimir Putin je u Münchenu na konferenciji za sigurnost održao svoj čuveni govor u kojemu je kritizirao američki monopolarni poredak i najavio ruski odmak od Zapada. U tom kontekstu Borella i čitavu situaciju možemo sagledati kao nastavak te politike. No čak i takva politika se ne temelji na potpunom raskidu odnosa.

Bez obzira na daljnju sudbinu Navaljnog (koji je ovaj puta formalni okidač pogoršanja) – pravomoćna presuda ili povratak na uvjetno uslijed razmatranja žalbe – odnosi EU i Rusije nastavit će egzistirati u domeni političke bezidejnosti i nepovjerenja.

Dr.sc. Branimir Vidmarović je stručnjak za međunarodne odnose, rusku i azijske politike. Matična institucija mu je Sveučilište u Puli.  Povremeni je komentator EnergyPressa.

Xi upozorava Bidena

Američki predsjednik Joe Biden izrazio je zabrinutost u srijedu u telefonskom razgovoru s kineskim čelnikom zbog kršenja ljudskih prava u Xinjiangu i Hong Kongu, a Xi Jinping ga je upozorio da bi sukobljavanje Kine i SAD-a bilo katastrofa za obje zemlje.

Ovaj telefonski razgovor bio je prvi izravni kontakt dvojice čelnika otkad je Biden pobijedio na izborima u studenome i preuzeo dužnost prošli mjesec, priopćila je Bijela kuća.

Zadnji put je Xi Jinping razgovarao s američkim predsjednikom u ožujku, kada je na dužnosti još bio Donald Trump. Otad su odnosi SAD-a i Kine pali na najnižu razinu posljednjih desetljeća.

Biden je rekao Xiju da je prioritet SAD-a očuvanje slobodne i otvorene indo-pacifičke regije i istaknuo da je zabrinut zbog kineske represije u Hong Kongu, kršenja ljudskih prava u Xinjiangu i sve asertivnije politike prema Tajvanu, priopćila je Bijela kuća.

Xi je upozorio američkog predsjednika da bi sukobljavanje Kine i SAD-a bilo katastrofa za obje zemlje i rekao mu da dvije strane trebaju ponovno uspostaviti sredstva za izbjegavanje nesporazuma i krivih procjena.

Kineski čelnik također je rekao kako se nada da će SAD oprezno postupati vezano uz Tajvan, Hong Kong i Xinjiang jer je tu riječ o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kine, izvijestila je kineska televizija u četvrtak.

Biden i Xi također su razmijenili mišljenja o suzbijanju pandemije COVID-a, o zajedničkim izazovima klimatskih promjena i sprečavanju širenja oružja, donosi HRT.

U Komisiji
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu će se suočiti s kritikama zastupnika Europskog parlamenta oko europske strategije cijepljenja.

Članice EU-a kasne s cijepljenjem protiv koronavirusa u odnosu na druge države, a Europska komisija (EK) se brani od kritika svoje strategije i spora s farmaceutskim tvrtkama oko kašnjenja naručenih doza cjepiva.

Europski parlament podržao je zajednički nastup EU-a pod kojim je 27 članica kolektivno naručilo cjepiva, no kritičan je prema tajnosti ugovora postignutima s proizvođačima.

Nakon pritiska mnogih europskih zastupnika i spora AstraZenecom, EK je objavio ugovor s tom britansko-švedskom tvrtkom, no velik dio je ostao sakriven od očiju javnosti.

Von der Leyen će morati razjasniti i nedavni prijedlog registra izvoza cjepiva kojim bi proizvođači morali navesti točne količine i naziv zemlje izvan EU-a u koje žele izvoziti lijek.

Komisija je time dobila mogućnost zabrane izvoza cjepiva ako se pokaže da farmaceutska tvrtka slanjem u drugu državu ne poštuje dogovorenu isporuku EU-u, piše dpa. Nakon međunarodnih kritika ubrzo se odustalo od toga.

FAZ
Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je tekst o „kineskoj ofenzivi šarma“. Summit 17 plus 1 bi mogao popraviti raspoloženje sudionika zbog kontingenta cjepiva koje je u prtljagi kineske delegacije, piše FAZ.

Andreas Mihm iz Beča piše: „Konferencija se trebala održati prošlog travnja u Pekingu, ali je otkazana zbog pandemije. Činjenicu da u međuvremenu nije nađeno vremena za video-konferenciju ponetko je protumačio kao propast inicijative koja je u formatu 16 plus 1 pokrenuta u Varšavi 2012. – a Grčka je pristupila 2019. Sada bi ovu mrežu moglo spasti cjepivo.

Ne samo da su partneri nejednaki – na jednoj strani 17 uglavnom manjih država*, a na drugoj jedna velika, na jednoj strani zemlje koje su zbacile komunizam, a na drugoj jedina zemlja u svijetu kojom vlada komunistička partija. Odnosi u posljednje vrijeme nisu svugdje baš najbolji, kao što pokazuju primjeri iz prošlog tjedna. Kineski državni koncern CGN je u Češkoj isključen iz javnog natječaja za gradnju nuklearne elektrane iz sigurnosnih razloga, uz prosvjed Pekinga. U Hrvatskoj je već pokrenuti javni natječaj za koncesiju upravljanja jedinom lukom te zemlje koja može primati velike brodove poništen – izgleda pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije – jer je kineska firma upravo bila pred dobivanjem koncesije. U Rumunjskoj je nova vlada krajem siječnja odlučila više ne prihvaćati kineske tvrtke prilikom gradnje autocesta i željezničkih pruga. Osim toga, još je pod bivšim predsjednikom Trumpom Washington isposlovao to da od Baltika do Bugarske Huawei ne gradi 5G mrežu. Grzegorz Stec sa Merkatorovog instituta za kineske studije (Merics) kaže: „Čak i nekada najuvjereniji pobornik inicijative, češki predsjednik Miloš Zeman, u međuvremenu ima sumnje u ekonomsku isplativost.“

U tekstu se ipak napominje da to nije tako u svim zemljama koje su okupljene u Inicijativu: „Mađarska na čelu s premijerom Viktorom Orbanom je postala partner koji tijesno surađuje s Kinom. Kina u ovoj zemlji gradi svoje prvo sveučilište u Europskoj uniji, otvorila je institut za istraživanje politike, a Huawei gradi svoj tehnički institut. Kina gradi željezničku prugu koja će povezati Budimpeštu i Beograd. Srbija, koja je u čekaonici za prijem u EU, je drugi po veličini partner u jugoistočnoj Europi. To je postalo opipljivo za vrijeme pandemije kada je Kina poslala zaštitne maske u Srbiju, a predsjednik zemlje Aleksandar Vučić ih je pred kamerama osobno dočekao u zračnoj luci. Takva vjernost se isplati. Srbija je sredinom siječnja kao prva europska zemlja dobila kinesko cjepivo i sada velikodušno pomaže susjedima.

Mađarska je kao prva članica Europske unije kupila kinesko cjepivo koje još nije dobilo dopuštenje za EU, i to pet milijuna doza, jer je Unija prespora. U najmanju ruku politički isplativo cjepivo bi sada moglo postati glavna tema summita, pretpostavlja stručnjak za Kinu Stec. Kina odavno govori o „zdravstvenom putu svile“, napominje Jens Bastian, savjetnik grčke zaklade za vanjsku politiku Eliamep. Po njemu Kina svoju „diplomaciju s maskama“ nadopunjava „politikom cjepiva“, a EU joj pomaže jer svojim greškama u distribuciji cjepiva doslovce gura balkanske zemlje u kineski zagrljaj.

„Kina time ima adut, ona može ovu mrežu upotrijebiti u političkim pregovorima“, kaže Bastian i dodaje da bi tako Peking mogao oslabiti poziciju Bruxellesa ili Washingtona. U pripremi summita bilo je sporno hoće li na njemu sudjelovati i Bjelorusija, koja ima status promatrača. Peking je bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku, kojeg EU optužuje za izbornu krađu, htio ponuditi pozornicu, a Poljska i baltičke zemlje su to htjele spriječiti. Ovom inicijativom Kina kupuje naklonost, Mađarska i Srbija su se u stvarima kao što je politika Pekinga prema Hong Kongu postavile potpuno suprotno od očekivanja EU-a, ali toj zemlji istovremeno otvaraju pristup vjerojatno najatraktivnijem tržištu svijeta. Oko 10.000 firmi od Baltika do Crnog mora su navodno već kinesko vlasništvo.

Peking je dosta uložio u izgradnju produžetka svog „puta svile“ u Europi. Zakupili su na 35 godina grčku luku Pirej, koja će biti povezana sa srednjoeuropskom regijom brzim prometnicama. Martin Vladimirov iz Centra za proučavanje demokracije u Sofiji kaže da se kineski investitori koncentriraju na četiri područja – transport, energija, industrija i telekomunikacija. Od 2009. su prema njemu godišnje kineske investicije porasle dvadeset puta – na dvije milijarde dolara, ali faktički priljev sredstava je sedam puta veći i iznosi oko 14 milijardi dolara na osnovi subvencija, kredita, plaćanja koncesija i plaćanja kupljenog. Vladimirov kritizira ove investicije navodeći da je veći dio novca potencijalno štetan za okoliš, navodeći podatak da je čak četvrtina novca otišla u eksploataciju ugljena ili tešku industriju, a ostatak u izgradnju prometnica i infrastrukture. Vladimirov upozorava da bi takva struktura investicija mogla ugroziti ciljeve Bruxellesa u smanjenju emisije ugljikovog dioksida“.

Autor navodi mišljenje Vladimirova da su kineske investicije, iako veće od ruskih tek mali dio investicija Europske unije u toj regiji, ali navodi i primjer da se europski novac koristi da bi se posao dao kineskim tvrtkama, spominjući gradnju Pelješkog mosta. U tekstu se nadalje kaže:

„U manjim zemljama kao što su Bosna i Hercegovina i Crna Gora kineske investicije posebno upadaju u oči. Mada su u apsolutnim brojkama relativno male, te investicije čine onda šestinu ili sedminu bruto domaćeg proizvoda“, konstatira analitičar iz Sofije, dodajući da bi zaduživanje moglo biti opasno za neke zemlje. Analitičar Stec je oprezniji kada govori o tome: „S dužničkim argumentom se ponekad pretjeruje“, smatra on i dodaje da je veći problem za Kinu loš menadžment pa se mnogi projekti ne isplate.

Stec također smatra da su zapadnobalkanske zemlje atraktivne za Kinu između ostalog jer nisu obvezne tražiti ispunjavanje strogih uvjeta u pogledu transparentnosti, fer tržišnog nadmetanja i zaštite okoliša. Vladimirov dodaje da se negativne posljedice osobito vide u zemljama koje nisu članice EU-a jer nedostajući propisi EU-a ostavljaju mnogo prostora za manipulaciju. Često su kineske firme jedine na javnom natječaju, donosi DW

Doduše, Mađarska je članica EU-a, ali je također primjer za ovakvu praksu. Reprezentativni projekt „puta svile“, željeznička pruga od Budimpešte do Beograda, financira se s 3,1 milijardi dolara kredita Eksportno-importne banke Kine. Prugu grade također Kinezi, europski natječaj je formalno raspisan, a ugovor je okvalificiran kao državna tajna. Stec je napomenuo da se sve to može učiniti drukčije i naveo primjer Poljske. Na granici s Bjelorusijom, gdje se moraju mijenjati vlakovi zbog različitih širina pruge, Poljska namjerava uložiti milijardu eura kako bi broj vlakova na dnevnoj razini utrostručila na 44. I to će pomoći Kini koja sve više robu u Europu šalje željeznicom. Peking je naveo da je prošle godine tako u Europu stiglo 1,14 milijuna kontejnera – 50 posto više nego pretprošle godine“.

Njemački virolozi
Ako želite izbjeći dugotrajni lockdown, odmah morate uvesti još strože mjere, upozorava njemačka virologinja Melanie Brinkmann. Britanski soj brzo se širi, korona će nas mučiti i u 2022.

Brinkmann je članica savjetničkog tima Angele Merkel za borbu protiv pandemije, a sutra najveće europsko gospodarstvo odlučuje što će nakon 15. veljače, kad istječe važenje posljednje odluke o lockdownu. Mnogi su očekivali da će se ići u ukidanje lockdowna jer Njemačka ima sjajan pad broja novozaraženih. No virus ima drugu logiku, javlja Jutarnji list.

U Europi je na djelu britanski soj koronavirusa, puno zarazniji od starog. Još se ne zna je li britanski soj zarazniji 30 ili 50 posto, kaže njemačka virologinja. “Ali čak i sa samo 30 posto, imamo zapravo potpuno novu pandemiju. Nova pandemija takoreći se zagrijava u pozadini, a da je još nismo uspjeli jasno vidjeti. S njom se nećemo moći nositi mjerama koje su sada na snazi. Ponovno će brojke eksponencijalno rasti pa ćemo morati još rigoroznije sprečavati kontakte. Pitanje je samo hoćemo li to učiniti jednom, odlučno i dosljedno ili ćemo ući u kratko otvaranje, kao uvod u novo dugo zatvaranje”, tumači Melanie Brinkmann u intervjuu u posljednjem broju njemačkog Der Spiegela.

Drugim riječima, savjetnica Angele Merkel zalaže se za to da se odmah proglasi potpuna karantena, sveobuhvatna i kratka. Ako se to ne učini, ako se bude oklijevalo, britanski soj natjerat će nas u dugotrajni neželjeni lockdown. I to ne samo Njemačku jer se britanski soj (i drugi sojevi) širi Europom.

U pitanju je samo nekoliko tjedana prije nego što se visokozarazni soj proširi Njemačkom, upozorila je kancelarku i premijere pokrajina. “To sam jasno rekla: mutanti iz Velike Britanije i drugi će nas pregaziti, virus je dobio raketni pogon. Sad je pitanje možemo li dobiti na vremenu, možemo li zaustaviti trijumfalno napredovanje novih sojeva? (…) Objasnila sam da je svejedno imamo li sada 0,5 ili 1,5 posto: dogodit će se to kao u Engleskoj, sojevi će prevladati. To je zakon prirode”, ističe njemačka virologinja Melanie Brinkmann.

Krajnje je nevjerojatno da je koronavirus krenuo nakon incidenta u laboratoriju u Kini, poručili su istražitelji koji u Kini pokušavaju rasvijetliti porijeklo koronavirusa, javlja Sky News.

Istražitelju vjeruju da je najvjerojatniji uzrok prvotnog izbijanja zaraze virus koji je “skočio” s životinje na čovjeka. To znači da se buduće istrage neće fokusirati na laboratorijski incident kao mogući uzrok izbijanja zaraze koronavirusom. Međunarodni tim znanstvenika Svjetske zdravstvene organizacije, koji rade s kineskim stručnjacima, već neko vrijeme pokušavaju otkriti kako je krenula pandemija koronavirusa.

Tim istražitelja je posjetio ključne lokacije u Wuhanu, kineskom gradu u kojem su prijavljeni prvi slučajevi zaraze, gdje su razgovarali s pacijentima, zdravstvenim djelatnicima i kineskim znanstvenicima. Dokazi su dosad sugerirali da je koronavirus “skočio” sa životinja na ljude, a tim istražitelja danas je na press konferenciji poručio da još uvijek nisu sigurni o kojoj vrsti životinja se radilo i gdje se to točno dogodilo.

Znanstvenici su također otkrili da je koronavirus možda cirkulirao u regijama izvan Wuhana prije prvog prijavljenog slučaja zaraze, javlja Sky News.

Opasnosti koje koronavirus predstavlja za očekivani europski gospodarski oporavak još uvijek vrebaju, rekla je predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde u ponedjeljak u Europskom parlamentu.

Lagarde je istaknula da ponovni porast novih infekcija, mutacije virusa i stroge mjere suzbijanja nametnute kao odgovor na širenje zaraze predstavljaju “značajan negativni rizik gospodarskim aktivnostima”.

Početak kampanje cijepljenja bilo je “svjetlo na kraju tunela”, ali još uvijek je neizvjesno kako će se razvijati pandemija, dok proizvodnja ostaje ispod pretpandemijskih razina, kazala je Lagarde.

Očekuje se da će oporavak započeti kada se mjere zaključavanja ukinu. Tada će gospodarstvu pomoći povoljni uvjeti financiranja, fiskalna politika i oporavak potražnje, ustvrdila je.

Lagarde je parlamentarne zastupnike izvijestila da je inflacija i dalje niska unatoč siječanjskom rastu zbog slabe potražnje i pada na tržištu rada i proizvoda. Rast inflacije očekuje se u sljedećim mjesecima, ali slaba potražnja i aprecijacija eura ublažit će cjenovni pritisak, dodala je čelnica ECB-a.

Zbog toga je pružanje potpore kroz blagu monetarnu politiku i dalje potrebno, navela je čelnica središnje banke EU-a.

HRT
Nakon povratka iz Moskve Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, kazao je da je vrlo zabrinut zbog odbijanja ruskih vlasti da uspostave “konstruktivniji” dijalog s EU-om. Pozvao je europske čelnike da poduzmu “daljnje korake”, uključujući mogućnost sankcija.

Ministri vanjskih poslova EU-a trebaju se sastati 22. veljače kako bi odlučili što dalje nakon Borrellova posjeta Moskvi od 4. do 7. veljače i razgovora s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom tijekom kojega je Kremlj odbio zahtjev europskih čelnika za oslobađanje oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog iz pritvora i izgona trojice diplomata EU-a iz Rusije.

Odluka o uvođenju sankcija donosi se jednoglasno na prijedlog država članica. Čelnik europske diplomacije ne može ništa predlagati već samo dati preporuku, što je i učinio u svom izvješću o posjetu.

– Vratio sam se u Bruxelles veoma zabrinut za budućnost razvoja ruskog društva i za geostrateške odluke Rusije. Moj susret s ministrom Lavrovom i poruke koje su ruske vlasti poslale u prigodi tog posjeta potvrdile su da se Europa i Rusija udaljavaju. Čini se da se Rusija postupno odvaja od Europe i na demokratske vrijednosti gleda kao na egzistencijalnu prijetnju, istaknuo je Borrell.

Start
To je jedini preostali sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije. Novi START ograničava broj raketnih bacača na 800 i operativnih nuklearnih bojevih glava na 1550.

Sjedinjene Države produljile su u srijedu ugovor Novi START s Rusijom na pet godina, objavio je američki državni tajnik Antony Blinken. “Produljenje Novog START-a osigurava da imamo provjerljive limite za ruske interkontinentalne balističke projektile, balističke projektile lansirane s podmornica i teške bombardere do 5. veljače 2026.”, rekao je Blinken u priopćenju.

Nova američka administracija demokratskog predsjednika Joea Bidena kazala je prošli mjesec da će tražiti produljenje tog ugovora. Po ugovoru, SAD i Rusija smiju imati po 1550 strateških nuklearnih bojevih glava, za 30 posto manje u odnosu na plafon utvrđen 2002. Novi START ograničava broj lansera i teških bombardera na 800, što je sasvim dovoljno da se Zemlju razori nekoliko puta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je produljenje Novog START-a u petak. “Vladimir Putin potpisao je savezni zakon o produljenju sporazuma između Rusije i Sjedinjenih Država o mjerama za smanjenje i ograničenje ofenzivnog strateškog oružja”, priopćio je Kremlj.

Ugovor Novi START je posljednji bilateralni sporazum koji obvezuje dvije vodeće nuklearne sile i budi nadu u poboljšanje dijaloga između Washingtona i Moskve tjedan dana po dolasku Joea Bidena u Bijelu kuću, iako su obje države već upozorile da će čvrsto braniti svoje nacionalne interese.

Pregovori o produljenju bili su u zastoju za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trumpa u čijem je mandatu SAD napustio tri druga važna međunarodna sporazuma: iranski nuklearni sporazum, Sporazum o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa te sporazum Otvoreno nebo koji omogućuje provjeru vojnih kretanja.

NATO je u srijedu pozdravio dogovor Sjedinjenih Država i Rusije o produljenju sporazuma Novi START o kontroli nuklearnog naoružanja za sljedećih pet godina.“Saveznici u NATO-u vjeruju da sporazum Novi START pridonosi međunarodnoj stabilnosti. Saveznici ponovnu izražavaju svoju snažnu potporu za njegovu kontinuiranu provedbu te za rani i aktivni dijalog o načinima za poboljšanje strateške stabilnosti”, kaže se u priopćenju NATO-a.

NATO dodaje da produljenje sporazuma vidi kao početak, a ne kraj napora na rješavanju nuklearnih prijetnji i novih izazova koji se pojavljuju za stratešku stabilnost, a koje predstavlja ponašanje Rusije.“Dok Sjedinjene Države vode dijalog s Rusijom u službi naših zajedničkih interesa, NATO-u su potpuno jasni izazovi koje predstavlja Rusija. Surađivat ćemo uz tijesne konzultacije kako bismo se suočili s agresivnim akcijama Rusije, koje predstavljaju prijetnju za euroatlantsku sigurnost”, ističe se u priopćenju NATO-a.

Putinova pobjeda
Isprva dočekano s nepovjerenjem, rusko cjepivo protiv covida-19 pokazalo se učinkovito i danas je Sputnjik V prihvaćen u znanstvenim krugovima, ustvrdio je časopis Lancet i potvrda je znanstvenog i političkog uspjeha Rusije Vladimira Putina.

Već prvih tjedana pandemije, predsjednik Vladimir Putin naredio je znanstvenim, političkim i vojnim krugovima da se uključe u borbu kako bi Rusija bila prva koja će razviti cjepivo protiv covida-19. U u toj utakmici nije se oklijevalo ići prečacima.

U proljeće 2020., Aleksander Gincburg, ravnatelj Instituta Gamaleja, pohvalio se da su razvili dobar proizvod pa je sebi ubrizgao eksperimentalnu verziju cjepiva koje će dobiti ime Sputnjik V. Putin je 11. kolovoza obznanio da je baš u Rusiji odobreno prvo cjepiva protiv covida-19 svijetu, a znanstvenici u inozemstvu primili su to s dozom nepovjerenja jer je proizvod bio testiran tek na nekoliko desetaka vojnika. U stvarnosti je već i prije treće faze kliničkih ispitivanja ruska elita primila cjepivo, a među njima jedna od Putinovih kćeri. Masovno cijepljenje ruskog stanovništva počelo je u prosincu 2020., u trenutku kada su i u Europi i u Sjedinjenim Državama počela cijepljenja proizvodima koje su razvili Pfizer i Moderna.

Za Kremlj je Sputnjik V dokaz izvrsnosti ruske države koju Zapad i kori i sankcionira. Putin ga čak naziva “najboljim cjepivom na svijetu”. Izbor imena duboko je simboličan. Odabrano je u čast prvog satelita koji su u orbitu 1957. godine postavili sovjetski znanstvenici i tako pretekli povijesnog američkog konkurenta.

Uspješnim razvojem cjepiva protiv bolesti koja je zahvatila cijeli svijet ruski stručnjaci vraćaju se u svjetsku znanstvenu elitu, što je važno za taj sektor pogođen krizama i korupcijom nakon raspada Sovjetskog Saveza. Rusija je vrlo brzo dala do znanja da je voljna distribuirati svoje cjepivo u svijetu pokazujući da je sposobna izvoziti i druge artikle, a ne samo oružje i ugljikovodike.

Sputnjik V odobren je za sada u petnaestak zemalja – od bivših sovjetskih republika kao što su Bjelorusija i Armenija, preko svojih saveznika Venezuuele i Irana do Argentine, Alžira, Tunisa, Pakistana. Sputnjikom se cijepi i u Srbiji.

Zbog nedostatnih javnih znanstvenih podataka na rusko cjepivo dugo se gledalo s nepovjerenjem. Ruski suvereni fond koji je sudjelovao u razvoju Sputnjika V, objavio je 20. siječnja da je počeo postupak homologacije pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA). Mađarski premijer Viktor Orban požurio je odobriti Sputnjik za svoju zemlju, ne čekajući da to učini Bruxellesa u ime Europske unije čije strukture Orban smatra presporima. Njemačka kancelarka Angela Merkel predložila je njemačku pomoć kako bi se proveo europski postupak pa čak i za moguću “zajedničku proizvodnju”.

Rusija je objavila da je primila prednarudžbe za više od milijarde doza, ali nema kapaciteta udovoljiti takvoj potražnji. Nijedan službeni izvor nije jasno objavio koliko je doza do danas proizvedeno. U inozemstvo je Rusija isporučila često simbolične doze, primjerice 20.000 Boliviji ili u količinama koje nisu jasno navedene. Prva kašnjenja bilježi Argentina koja je naručila 19,4 milijuna doza i trebale su biti isporučene do kraja veljače.

Moskva je manje spremna izvoziti, a više proizvoditi cjepivo u partnerstvu s drugom tvrtkom. Tako do danas Kazahstan, Indija, Južna Koreja i Brazil proizvode Sputnjik V, ali ga svi još ne koriste.

Najmanje još tri cjepiva protiv covida-19 očekuju se idućih tjedana u Rusiji. Sputnjik V, cjepivo koje se daje u dvije injekcije, trebalo bi dobiti svoju lakšu verziju, Sputnjik “light” koje se daje u samo jednoj injekciji. U veljači treba početi masovna proizvodnja cjepiva EpiVacCorona koji je razvio je državni ruski laboratorij Vektor.

Očekuje se i odobrenje za treće cjepivo, objavila je ruska vlada, a riječ je o proizvodu nazvanom CoviVac koje je razvio Institut Čumakov. U međuvremenu, britansko-švedska AstraZeneca i znanstvenici koji su razvili Sputnjik V objavili su da rade na kombinaciji njihovih dvaju cjepiva, piše N1

HRT
U Europskoj uniji i dalje traje borba za cjepivo protiv koronavirusa. Naime, u mnogim državama, zbog nedostatka doza, cijepljenje ne teče onako brzo kako je zacrtano. I dok se Europska komisija prepucava s proizvođačima cjepiva, svoje je ponudila Rusija.

U Njemačkoj, državi s oko 83 milijuna stanovnika, prvu dozu cjepiva primilo je manje od 2 milijuna ljudi, a drugu malo više od pola milijuna. Cijepljenje se provodi presporo. Od takvih kritika kancelarka Merkel brani svoju vladu, od Nijemaca umornih od pandemije traži još strpljenja.

– U ovome trenutku mogu obećati samo da će do kraja ljeta, do 21. rujna, svim građanima biti ponuđeno da se cijepe, izjavila je Angela Merkel, njemačka kancelarka.

Nemaju dovoljno cjepiva, ali krivce za to Nijemci više ne pronalaze samo među proizvođačima, nego i u Europskoj uniji koja naručuje cjepiva, saveznoj vladi koja ih distribuira i pokrajinskim vlastima koje su zadužene za provedbu cijepljenja.

– Moramo iskreno reći da u prva tri mjeseca, nažalost, nećemo moći ispuniti 100% onoga što ljudi očekuju jer se proizvodnja ne može odjednom ubrzati ili povećati, objasnio je Michael Müller, gradonačelnik Berlina.

Do danas je cjepivo u Europskoj uniji primilo samo 2 cijela 84 posto stanovništva, u Velikoj Britaniji gotovo 14 i pol posto, u Izraelu je prvu dozu dobila trećina stanovništva. Zbog nestašice drugih cjepiva, Rusija je Uniji ponudila svoje, Sputnik V. Rezultati posljednje, treće kliničke faze testiranja pokazali su da je učinkovito gotovo 92 posto. Europska komisija koordinira nabavu cjepiva u ime svih zemalja članica, pa odgovara na kritike zbog nedostatnih količina.

– Do kraja iduće godine imat ćemo dvije milijarde i 300 milijuna doza cjepiva, ono neće biti problem. Problem će biti cijepljenje. Moramo naći način da ga ubrzamo, kaže Sandra Gallina, glavna pregovaračica EK za nabavu cjepiva.

Iako Velika Britanija masovno cijepi stanovništvo, ondje strahuju da će nove varijante koronavirusa potkopati njihove napore. Testirat će 80 tisuća ljudi na takozvani južnoafrički soj.

– Volonteri će ići od vrata do vrata, ljudima će dati pribor i zamoliti ih da sami naprave test, a zatim će se po njega vratiti, kaže Tim Oliver, čelnik Vijeća okruga Surrey.

Američka farmaceutska tvrtka Pfizer danas je objavila kako predviđa da će cjepivo, koje je razvila s njemačkim BioNTechom, ove godine prodati u vrijednosti od oko 15 milijardi dolara. Očekuju da će ukupni godišnji prihod tvrtke biti između 59 i 61 i pol milijardu dolara, donosi HRT.

Više od 100 zemalja tek treba početi cijepljenje svojeg stanovništva protiv covida-19, a razlozi za kašnjenje kreću se od cijene cjepiva do slabe organizacije, birokracije i raširenog nepovjerenja u cjepiva. Slijedi nekoliko različitih primjera

Japan

Relativno pošteđen pandemije s manje od 6000 umrlih na 126 milijuna stanovnika, Japan je sklopio ugovore s Pfizerom, Modernom i AstraZenecom kojima je pokriveno svo stanovništvo. Ali unatoč velikim ulozima – Tokio bi trebao u srpnju biti domaćin Olimpijskih igara koje su se trebale održati prošle godine – Japan je odlučio pričekati s cijepljenjem.

Ono će, po medijima, vjerojatno početi u svibnju, više od pet mjeseci nakon većine drugih bogatih zemalja. Zdravstvene vlasti, koje mogu biti odgovorne za bilo kakve nuspojave, žele se vlastitim kliničkim testiranjima uvjeriti da su cjepiva sigurna prije nego odobre njihovo korištenje.

Dijelom i zbog duboko ukorijenjenog nepovjerenja prema cjepivima, što je potvrdilo ispitivanje javnog mnijenja čiji su rezultati objavljeni u prosincu, koje je pokazalo da se samo 60 posto Japanaca želi cijepiti protiv covida-19.

Oprez vuče korijene iz 1970-ih kad je začarani krug tužbi i medijskih dezinformacija doveo do povlačenja nekoliko cjepiva. Premijer Yoshihide Suga nada se da će ublažiti sumnje time što će biti među prvima koji će se cijepiti zajedno s 10.000 zdravstvenih radnika, a nakon njih je na redu 50 milijuna Japanaca starijih od 65.

Libanon

Libanon, zemlja koja se teško nosi s najgorom gospodarskom krizom zadnjih desetljeća i sve većim siromaštvom praćenim čestim sukobima između prosvjednika i snaga sigurnosti, nestrpljivo čeka početak cijepljenja. Ali kao i još 92 relativno siromašne zemlje, država sa šest milijuna stanovnika jako ovisi o financijskoj pomoći Svjetske banke da bi nabavila cjepiva kroz inicijativu Covax, koju vode WHO i globalni Savez za cjepivo Gavi.

WHO je prošli mjesec objavio da je Covax potpisao ugovor o nabavi 40 milijuna doza cjepiva koje su razvili Pfizer i BioNTech i da očekuje gotovo 150 milijuna doza AstraZenecinog cjepiva razvijenog u suradnji s Oxfordom u prvom kvartalu ove godine. Ljudi su pohrlili prijaviti se za cijepljenje kada je u četvrtak počela s radom online platforma za registraciju. U manje od 24 sata prijavilo se više od 100.000 ljudi.

Prva cjepiva, koja će isporučiti Pfizer, očekuju se sredinom veljače. Ministarstvo zdravstva kazalo je da želi cijepiti 80 posto stanovnika do kraja godine, što Human Rights Watch i medicinski dužnosnici smatraju nerealnim. Souha Kanj, šefica odsjeka za zarazne bolesti pri Američkom sveučilištu u Bejrutu, kazala je da postoji nekoliko razloga za kašnjenje, uključujući papirologiju koju je potrebno ispuniti da bi se dobilo sredstva Svjetske banke.

Drugi je to što je za ugovor s Pfizerom potrebno donijeti poseban zakon za krizne situacije koji će uključivati formulacije koje će tog farmaceutskog diva osloboditi odgovornosti za bilo kakve nuspojave.

Južnoafrička Republika

Južnoafrička Republika, najteže pogođena zemlja u Africi s više od 44.000 umrlih po službenim podacima, također je djelomično ovisna o sustavu Covax i o Afričkoj uniji. Zemlja s gotovo 60 milijuna stanovnika izravno je naručila 1,5 milijuna doza AstraZenecina cjepiva iz tvornice u Indiji i planira početi cijepljenje sredinom veljače. Izložene kritikama zbog sporosti, južnoafričke vlasti objavile su potkraj prošlog mjeseca da su rezervirale još 20 milijuna doza Pfizerova cjepiva, odnosno ukupno 40 milijuna. Nadaju se da će cijepiti dvije trećine populacije do kraja godine, što stručnjaci sumnjaju.

Bosna i Hercegovina

Bosna je među rijetkima europskim zemljama koja tek treba započeti kampanju cijepljenja, unatoč tome što ima jednu od najviših stopa smrtnosti od covida-19 – 4650 žrtava na 3,5 milijuna stanovnika. Suočen s velikim kritikama, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je i da su on i još dvojica supredsjedatelja „doslovno prevareni da će biti opskrbljeni putem sustava Covax”.

Zemlja čeka 1,2 milijuna doza, a u ponedjeljak je doznala da će isporuka početi sredinom veljače. Sada očekuje 23.500 doza Pfizerova i BioNTechova cjepiva u prvoj pošiljci, a potom između 153.600 i 259.200 doza AstraZenecina cjepiva. Republika Srpska nada se da će početi cijepljenje „narednih dana” nakon što je u ponedjeljak dobila prvu pošiljku 2000 doza ruskog cjepiva Sputnjik V, a do kraja veljače naručeno je još 200.000 doza.