Geopolitika

WTO
Njemačka je najveći izvoznik medicinskih proizvoda u svijetu, Kina i Singapur predvode u izvozu maski i respiratora, a najviše se u vrijeme pandemije Covida 19 carini – sapun, pokazuje izvješće Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Ukupni je izvoz lijekova, medicinske opreme, proizvoda za osobnu zaštitu i potrošnog medicinskog materijala u 2019. dosegnuo 996 milijardi dolara, što je šest posto više nego u godini ranije. Njemačka je najveći izvoznik, s vrijednošću izvoza u 2019. od 136,2 milijarde dolara i 14 posto udjela u svjetskom tržištu. Na drugom je mjestu SAD sa 116,6 milijardi dolara i udjelom od 12 posto. Treća je Švicarska s 90 milijardi dolara izvoza i devet posto udjela u globalnom tržištu.

Te tri zemlje čine nešto više od trećine svjetskog izvoza medicinskih proizvoda, utvrdio je WTO. Vrijednost uvoza porasla je prošle godine pet posto, premašivši 1.000 milijardi dolara. Time je ukupna vrijednost globalne razmjene medicinskih proizvoda u 2019. dosegnula oko 2.000 milijardi dolara, što odgovara oko pet posto vrijednosti ukupne globalne robne razmjene.

Kina je sedmi izvoznik cijele skupine medicinskih proizvoda ali je najveći izvoznik zaštitnih maski i drži gotovo četvrtinu globalnog tržišta. Zajedno s Njemačkom i SAD-om proizvodi gotovo svaku drugu masku, prema podacima WTO-a.

Singapur pak predvodi malobrojnu skupinu izvoznika respiratora i ventilatora u koju su se još svrstali SAD, Nizozemska i Kina. Zajedno proizvode više od polovine tih uređaja za medicinsku podršku disanju.

Zbog pandemije koronavirusa bolnice širom svijeta pokušavaju ih nabaviti a u posljednje vrijeme i same organiziraju proizvodnju pojedinih dijelova 3D printanjem, uz podršku kompanija iz drugih sektora ali i organiziranih inicijativa građana.

WTO je posebno objavio podatke za proizvode kojih nema dovoljno za borbu protiv Covida 19, prema čestim upozorenima vlada, međunarodnih organizacija i medija. Riječ je o deinficijensima i sredstvima za sterilizaciju, zaštitnim maskama, rukavicama, sapunima i sanitarnim tekućinama, monitorima za praćenje stanja pacijenata, uređajima za mjerenje pulsa, zaštitnim naočalama i vizirima, sterilizatorima, toplomjerima, ultrazvučnim i rentgen aparatima, respiratorima, maskama za kisk i uređajima poput onih za kompjutorsku tomografiju.

Ukupno je prošle godine izvezeno i uvezeno tih proizvoda u vrijednosti 597 milijardi dolara, što odgovara 1,7 posto globalne robne razmjene, navodi WTO.

WTO ukazuje i na velike razlike u carinama na različite skupine proizvoda važnih za prevenciju i liječenje Covida 19. Raspon se kreće od 2,1 posto u prosjeku za lijekove preko 3,4 posto za opremu poput respiratora, mikroskopa i skenera do 11,5 posto za proizvode za osobnu zaštitu, poput maski, rukavica i naočala. U nekim zemljama ta se stopa penje i na 27 posto.

U WTO-u izdvajaju prosječnu carinu na uvoz sapuna od 17 posto, dodajući da u nekim zemljama članicama premašuje i 50 posto. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje redovno temeljito pranje ruku sapunom i vodom kako bi se spriječila zaraza a kao alternativu sugerira upotrebu dezinficijensa.

Švicarska vlada proširila je u petak ovlasti kako bi mogla naložiti tvrtkama da povećaju proizvodnju ključnih medicinskih potrepština poput lijekova i zaštitne opreme u slučaju veće potražnje zbog pandemije koronavirusa. Švicarska vlada proširila je u petak ovlasti kako bi mogla naložiti tvrtkama da povećaju proizvodnju ključnih medicinskih potrepština poput lijekova i zaštitne opreme u slučaju veće potražnje zbog pandemije koronavirusa.

Državna agencija
Sjeverna Koreja je u ponedjeljak zaprijetila prekidom dijaloga sa SAD-om nakon što je američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo kazao da jedva čeka da pregovori ponovo počnu.

“Slušajući komične izjave Mikea Pompea, došlo nam je da odbacimo svaku nadu za obnovu dijaloga”, kazao je sjevernokorejski dužnosnik zadužen za pregovore.

“Ucrtati ćemo sami svoj put”, dodao je neimenovani dužnosnik za državnu novinsku agenciju KCNA. Prošli tjedan, šef američke diplomacije je pozvao međunarodnu zajednice da ostane odlučna u primjeni diplomatskih i gospodarskih sankcija zbog sjevernokorejskog programa balističkih projektila, a istovremeno je zazivao i povratak pregovorima.

Pjongjang je u ponedjeljak testirao takozvani “super veliki” višecijevni raketni bacač, a dan ranije je je ispalilo dva balistička projektila kratkog dometa u Japansko more. To je bilo četvrto testiranje Pjongjanga ovog mjeseca nakon tromjesečne pauze.

Pregovori između Sjeverne Koreje i SAD-a o nuklearnom pitanju zašli su u slijepu ulicu. Washington je ipak toj zemlji ponudio pomoć u suzbijanju novog koronavirusa. Analitičari tvrde da Pjongjang, usprkos osudama i sankcijama međunarodne zajednice, malo po malo popunjava svoje vojne kapacitete

Sjevernokorejski dužnosnik je Pompea optužio da “vrijeđa zemlju s kojom njegov predsjednik, Donald Trump,  želi imati dobre odnose”, aludirajući na Trumpovo pismo Kim Jong Unu u kojem nudi suradnju u borbi protiv Covida-19.

Pompeo je za južnokorejsku agenciju Yonhap rekao da je njegova izjava i dalje u skladu sa smjernicama predsjednika Trumpa, pojašnjavajući da američka stranka marljivo radi na obnovi pregovora, ali da će se sankcije,  ne američke sankcije već rezolucije Vijeća sigurnosti, nastaviti primjenjivati.

Novo strateško oružje
Sjeverna Koreja u ponedjeljak je izvela posljednje testiranje takozvanog “super velikog” višecijevnog raketnog bacača.

Sustav, koji je uspješno testiran, uskoro će se isporučiti vojnim jedinicama u zemlji, objavila je državna novinska agencija KCNA.

Cilj ovog testiranja bila je provjera tehnoloških i taktičkih specifikacija sustava, piše KCNA. Sjeverna Koreja u nedjelju je ispalila dva balistička projektila kratkog dometa u Japansko more, objavila je Južna Koreja. To je bilo četvrto testiranje Pjongjanga ovog mjeseca nakon tromjesečne pauze.

Dva projektila lansirana su iz grada Wonsana sa istočne obale Sjeverne Koreje. Projektili su letjeli oko 230 kilometara i dosegli visinu od oko 30 kilometara, navelo je vojno zapovjedništvo Japanski dužnosnici rekli su da su projektili letjeli oko 250 kilometara prije nego što su pali u more, objavila je novinska agencija Kyodo.

Nuklearnoj sili je rezolucijom UN-a zabranjeno testiranje balističkih projektila i nametnute su joj stroge međunarodne sankcije kako bi je odvratili od razvoja raketa s nuklearnim bojnim glavama. Globalna zabrinutost zbog Sjeverne Koreje porasla je krajem 2019. kada je Pjongjang nametnuo rok od jedne godine SAD-u da ih oslobodi sankcija i zaprijetio mu “božićnim poklonom”, što je uglavnom protumačeno kao testiranje oružja ako im se ne ispune zahtjevi.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un rekao je 1. siječnja da će svijet vidjeti “novo strateško oružje” u bliskoj budućnosti.

Oxford analiza
Sveučilišta Oxford predstavilo je istraživanje OxCGRT – Oxford Covid-19 vladino praćenje odgovora. Riječ je o restrikcijama koje zemlje donose kao odgovor na pandemiju koronavirusa.

Sveučilište Oxford objavilo je mjerač državnih mjera koji pokazuje kako pojedine zemlje odgovaraju na krizu izazvanu koronavirusom – rangirajući zemlje prema restrikcijama koje donose, stavljajući ih u korelaciju s brojem zaraženih.

Ističu kako istraživanje služi samo u komparativne svrhe. U obzir su uzeli jedanaest kriterija – među kojima su zatvaranje škola, otkazivanje javnih događanja te restrikcije u prometu i poslovanju – koje potom uspoređuju s brojem zaraženih u zemlji.

Hrvatska se našla na samom vrhu po uvedenim restrikcijama prema broju zaraženih koronavirusom. Osim što su zatvorene osnovne i srednje škole, kafići, restorani i trgovine koje prodaju sve što je, kako kažu, neophodno za život, u Hrvatskoj je uvedena zabrana napuštanja mjesta prebivališta, trgovine i ljekarne rade skraćeno do 18 sati, pola otoka Murtera je pod karantenom, a najavljuju se i još strože mjere ako se ustanovi da građani ne poštuju postojeće.

Jedna od mjera koja trenutačno izaziva brojne reakcije je prijedlog zakona prema kojem bi se mogli pratiti mobiteli građana, kako bi se, kažu vladajući, pratilo one koji krše samoizolaciju. Takav zakon danas je usvojila Slovačka.

Nakon eskalacije situacije u Italiji, Hrvatska je veoma brzo reagirala i poduzela brojne mjere kako bi se spriječio talijanski scenarij. U četvrtak je zabilježen manji porast zaraženih u odnosu na prethodni dan. Iza Hrvatske, prema podacima Oxforda, nalaze se Srbija i Sirija. Informacije će redovito ažurirati, piše N1.

Upozorio
Američki državni tajnik Mike Pompeo u utorak je oštrije kritizirao kinesko postupanje sa širenjem zaraze koronavirusa, rekavši kako njihova vladajuća Komunistička partija još uvijek niječe podatke potrebne za sprečavanje daljnjih slučajeva.

U intervjuu za radijsku postaju Washington Watch, Pompeo je ponovio prijašnje optužbe da je kinesko kašnjenje u informiranju o virusu ugrozilo ljude dijem svijeta i rekao da je to “doista dovelo u opasnost tisuće života”. “Zabrinut sam da tim prikrivanjem, tim dezinformacijama kineska Komunistička partija i dalje uskraćuje svijetu potrebne informacije kako bismo spriječili da se daljnji slučajevi ili nešto slično ponovno ponove”, dodao je.

Pompeo je također optužio Iran i Rusiju za kampanje širenja dezinformacija o virusu. “Kampanja dezinformacija Rusije i Irana, kao i Kine nastavljaju se”, rekao je. “Govore o tome da je to stiglo od američke vojske i kažu da je možda počelo u Italiji, kako bi odvratili odgovornost.”

Unatoč oštrim kritikama upućenim Kini, Pompeo se suzdržavao virus nazvati “kineskim virusom” ili “virusom Wuhan”, etiketama koje su naljutile Peking i koje je on više puta koristio. “Doći će vrijeme optuživanja”, rekao je, ali dodao je da je važno da svijet sada zna o čemu je zapravo riječ.

Korona
U srijedu je u Indiju stupila na snagu naredba da 1,3 milijarde stanovnike u iduća tri tjedna ne izlazi iz svojih domova, što znači da je u izolaciji zbog koronavirusa trećina čovječanstva.

Nakon odluke indijskog premijera Narendre Modija da stanovnici najmnogoljudnije zemlje na svijetu nakon Kine ostanu kod kuće na tri tjedna, broj ljudi u izolaciji u svijetu popeo se na 2,6 milijardi. “Spasiti Indiju, spasiti svakog građanina, vas, vašu obitelj (…) svaku ulicu i svaku četvrt znači biti u izolaciji”, poručio je Modi sinoć u televizijskom obraćanju naciji.

Kina je, međutim, u srijedu ukinula drastična ograničenja uvedena prije nekoliko mjeseci u pokrajini Hubeiju, žarištu pandemije koronavirusa koja je od prosinca odnijela više od 18.000 života u svijetu. Peking je u utorak obznanio da ukida karantenu za više od 50 milijuna ljudi u Hubeiju uvedenu u siječnju, pa sada mogu putovati ako su zdravi. Neke zračne luke i kolodvori opet rade. No škole su u ovoj fazi još zatvorene, a stanovnici Wuhana, od kuda je zaraza krenula, morat će pričekati do 8. travnja kako bi mogli otputovati iz grada.

U zadnja 24 sata u zemlji nije otkriven nijedan slučaj lokalne zaraze, ali je u tom razdoblju zabilježeno 47 slučajeva koji su došli iz inozemstva, izvijestile su kineske zdravstvene vlasti. Diljem planeta broj žrtava od virusa Covid-19 i dalje raste. Virus je odnio živote više od 18.200 ljudi, a 405.000 je zaraženo, od kojih polovica u Europi. Stanje u Europi je još uvijek kritično, a iz najpogođenije zemlje – Italije, stižu i loše i dobre vijesti.

U toj je zemlji broj mrtvih u jednom danu porastao na 743 nakon što je prethodna dva dana zabilježena silazna putanja i to nakon rekordna 793 smrtna ishoda u subotu. Međutim, novi slučajevi zaraze narasli su drugi dan za redom za samo osam posto, što je najmanje od početka krize u Italiji. U međuvremena je Irska donijela odluku o zatvaranju tvrtki koje nisu neophodne za funkcioniranje zemlje, Velika Britanija planira podizanje bolnice s 4000 kreveta, a Španjolska je u pomoć pozvala i NATO.

Afričke zemlje, sa često slabašnim zdravstvenim sustavima, pojačavaju mjere borbe protiv koronavirusa jer broj zaraženih i umrlih raste. Skoro 130 milijuna Amerikanaca, 40 posto stanovništva, u nekoj je vrsti izolacije, ili će to uskoro biti. Ta mjera obuhvaća i najveću saveznu državu, Kaliforniju.

Predsjednik Donald Trump je izrazio nadu da će se do sredine travnja SAD “pokrenuti”, no taj optimizam jedva da dijele svjetski čelnici koji uvode ograničavanje kretanja u nastojanju da obuzdaju širenje bolesti. Iako Sjedinjenim Državama prijeti eksponencijalno širenje virusa i unatoč tome što mnoge vlade slušaju stručnjake koji tvrde da je jedini način usporavanja pandemije “socijalna distanca”, američki predsjednik Donald Trump smatra da ta mjera nije vrijedna visoke cijene koju bi platilo gospodarstvo.

Trump, na čuđenje mnogih, razmatra ponovno pokretanje gospodarstva u travnju. “Naša zemlja nije izgrađena da bi se zatvorila. Na taj način možete zemlju uništiti”, rekao je Trump za Fox News, a prenosi N1..

Guterres
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u ponedjeljak je pozvao na primirje u svim dijelovima svijeta i fokus na borbu protiv pandemije koronavirusa.

Dosad je više od 351.000 ljudi zaražena a preko 15.330 je umrlo od Covida-19, podaci su koje navodi agencija Reuters. Širenje visoko zaraznog koronavirusa dovelo je do uspoređivanja ovog vremena s Drugim svjetskim ratom, španjolskom gripom ili financijskom krizom prije desetak godina, piše ta agencija.

Virus ne mari za državljanstvo ili etničku pripadnost, frakciju ili vjeru. On napada sve, nemilosrdno. U međuvremenu, bjesne oružani sukobi u svijetu”, rekao je Guterres .

– Najosjetljiviji, žene i djeca, ljudi s posebnim potrebama, marginalizirani i raseljeni – plaćaju najvišu cijenu, naglasio je, a prenosi HRT.

UN pokušava posredovati kako bi se zaustavili sukobi u Siriji, Jemenu i Libiji, istovremeno dajući humanitarnu pomoć milijunima civila.

Guterres je upozorio da su u zemljama opustošenima ratom zdravstveni sustavi u kolapsu i da te zemlje imaju mali broj zdravstvenih djelatnika.

– Zaustavimo bolest rata i borimo se protiv bolesti koja uništava naš svijet, zatražio je.

– To počinje zaustavljanjem borbi svuda. Sada. To je ono što treba naša ljudska obitelj, sada više nego ikad, istaknuo je šef UN-a.

Potvrdili
Pentagon je u četvrtak potvrdio da su Sjedinjene Države gađale pet ciljeva proiranske milicije u Iraku, dan nakon napada u kojem su poginula dva američka vojnika.

Pogođena su skladišta oružja šijitske milicije Kataib Hezbollah diljem Iraka, navodi Pentagon, dodajući kako su “napadi bili proporcionalni” i uništeno je oružje kojim su gađani Amerikanci i njihovi saveznici. U srijedu je 18 raketa ‘kaćuša’ pogodilo bazu Tadži pored iračkoga glavnoga grada Bagdada, gdje su koalicijske snage te ubile trojicu njihovih pripadnika.

Sa sastanka
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zatražio je u ponedjeljak u Bruxellesu veću potporu od NATO-a i Europske unije u vezi s ratom u Siriji i izbjeglicama koje je Turska primila iz te zemlje, dok je EU obećao analizu provedbe sporazuma s Ankarom o migrantima.

“Očekujemo konkretnu potporu od svih naših saveznika u borbi koju Turska vodi sama. NATO se sada nalazi u kritičnoj fazi u kojoj mora pokazati potporu”, izjavio je Erdogan nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Erdogan je u ponedjeljak doputovao u Bruxelles nekoliko dana nakon što je izvršio pritisak na Europsku uniju otvaranjem granica za migrante prema Europi. Migranti su upućeni prema granici s Grčkom, a grčka vlada je, uz potporu svih članica EU-a, odlučila zatvoriti svoje granice, optužujući Tursku da migrante zloupotrebljava za svoje geopolitičke ciljeve.

Nakon sastanka sa Stoltenbergom, Erdogan se sastao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Turska, koja je primila oko 3,7 milijuna sirijskih izbjeglica, želi od Europske unije dobiti potporu za vojnu operaciju na sjeverozapadu Sirije. To je jedini preostali dio Sirije pod kontrolom pobunjenika, koje podupire Turska, a sirijski režim uz potporu Rusije nastoji vratiti pod svoju kontrolu. “Kriza u Siriji, sa svojim sigurnosnim i humanitarnim aspektom, prijetnja je za našu regiju i za cijelu Europu. Nijedna europska zemlja nema luksuz ostati ravnodušna”, rekao je Erdogan.

Europska unija želi pod svaku cijenu izbjeći ponavljanje situacije iz 2015. godine kada je preko milijun ljudi s Bliskog istoka stiglo u Europu preko Turske. EU je s Turskom 2016. zaključila sporazum po kojem se Turska obvezala da će zadržati izbjeglice na svom tlu, a zauzvrat je Unija obećala 6 milijardi eura za zbrinjavanje izbjeglica i migranata. Do sada je isplaćeno oko polovice toga iznosa, a za nastavak financijske potpore EU traži od Ankare da prestane poticati izbjeglice na ilegalne prelaske u Europu.

Predsjednik Europskog vijeća Michel rekao je nakon sastanka s Erdoganom da je dogovoreno da visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu sa svojim timovima analiziraju provedbu dogovora EU-Turska o migrantima iz 2016. godine i osiguraju da obje strane na isti način tumače taj sporazum.

Predsjednica Komisije Von der Leyen je rekla da između EU-a i Turske postoje razlike u pogledima na situaciju, ali da je razgovor bio otvoren i konstruktivan. “Migranti trebaju potporu, Grčka treba potporu i Turska treba potporu”, rekla je Von der Leyen, dodajući da sporazum iz 2016. i dalje vrijedi. “Danas smo razgovarali kako provesti ono što nije provedeno. Moramo doći do zajedničke definicije onoga što nedostaje, onoga što je provedeno i onda provesti elemente koji nedostaju. Jasno smo izrazili predsjedniku Erdoganu našu odlučnost da napredujemo po tim pitanjima, pod uvjetom da je to recipročno. Danas smo imali dobru početnu poziciju u procesu čiji je cilj prije svega perspektiva za migrante i stabilnost regije”, rekla je predsjednica Komisije.

Predsjednik Europskog vijeća Michel ocijenio je susret s Erdoganom “važnim korakom u pravom smjeru”, dodajući da je ostalo još dosta posla da bi se došlo do rješenja. Erdogan se nije pojavio na konferenciji za novinare nakon sastanka s Michelom i Von der Leyen, donosi N1.

Institut SIPRI
SAD je u proteklih pet godina isporučio više od trećine svjetskog oružja, zacementiravši poziciju vodećeg svjetskog prodavača, objavio je u ponedjeljak švedski institut SIPRI

Od 2015. do 2019. godine obujam globalnih transfera oružja porastao je 5,5 posto u odnosu na prethodnih pet godina, objavio je u najnovijem izvješću Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja.

Udio SAD-a u globalnim transferima iznosio je 36 posto a kupovalo ga je 96 zemalja. Polovina oružja isporučena je na Bliski Istok, bilježi SIPRI. Rusija, drugi izvoznik u svijetu, činila je otprilike petinu svjetskih pošiljki ali je prodaja pala 18 posto u odnosu na razdoblje od 2010. do 2014. zbog manjeg izvoza u Indiju i Venezuelu.

Francuska je na trećem mjestu ljestvice vodećih svjetskih izvoznika, s gotovo osam posto udjela i najvišom razinom izvoza od 1990. godine zahvaljujući velikim poslovima s Egiptom, Katarom i Indijom, priopćio je institut.

Njemačka i Kina zauzele su četvrto i peto mjesto. Najveći je uvoznik u promatranom razdoblju bila Saudijska Arabija, s 12-postotnim udjelom u svjetskom uvozu. Slijede Indija, Egipat, Australija i Kina.

SIPRI-jeva baza podataka o transferima oružja ne uključuje osobno naoružanje i temelji se na javnim izvorima, poput nacionalnih i regionalnih medija, specijaliziranih međunarodnih časopisa i izvješća vlada i sektora vojne opreme, donosi Tportal.