Geopolitika

Britanski zastupnici iz oporbenih i vladajuće Konzervativne stranke kritizirali su u ponedjeljak premijerku Theresu May jer nije dopustila da parlament prije božićne stanke glasa o njezinu sporazumu o brexitu.
“Premijerka je cinično kupila vrijeme”, rekao je čelnik laburista Jeremy Corbyn optuživši May da vodi zemlju u “nacionalnu krizu”. May je ponedjeljak objavila da u trećem tjednu siječnja iduće godine namjerava britanskom parlamentu ponuditi na glasanje sporazum koji je o uvjetima izlaska Velike Britanije iz Europske unije dogovorila u Bruxellesu.

May je u ponedjeljak rekla zastupnicima da traga za načinom da ojača utjecaj britanskog parlamenta na tzv. backstop, rezervno rješenje za osiguranje otvorenosti granice Irske i Sjeverne Irske. Brexit se treba provesti 29. ožujka ali sporazum o razlazu zaključen u studenom s Bruxellesom nakon teških pregovora nije uvjerio zastupnike raznih političkih orijentacija, bilo da su pobornici brexita bez ustupaka ili su za zadržavanje u europskom klubu.

Nekoliko zastupnika optužilo ju je u ponedjeljak da pokušava ugušiti raspravu i “zastrašiti” parlament tako što postavlja izbor između prihvaćanja njezina sporazuma s Bruxellesom i napuštanja EU-a bez dogovora. “Odgovorna premijerka stavila bi sporazum na glasanje ovaj tjedan”, rekao je Corbyn dok su je zastupnici obiju strana pozivali da se glasanje održi prije Božića.

Više ministara u vladi zatražilo je u ponedjeljak da se raspravi o mogućim alternativama premijerkinu dogovoru s Bruxellesom ako ga, kako se očekuje, parlament odbije. Parlament bi trebalo “pitati oko čega se može složiti” ako odbije sporazum, rekao je ministar gospodarstva Greg Clark BBC-u.

Ministrica rada i mirovinskog sustava Amber Rudd također je novinarima izjavila da podupire druge konzervativne zastupnike koji traže “indikativno glasanje” o drugim opcijama za brexit. “Moramo saznati što misli parlament, za što bi glasala većina zastupnika”, rekla je Rudd. “Moramo uzeti u obzir sve opcije”, dodala je.

Predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaci, sjedeći svaki na jednom kraju stola, ukopali su se u ponedjeljak u svoje pozicije na hitnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a održanoj nakon odluke Prištine da formira vlastitu vojsku.
“Moram reći da sam jako zabrinut čak pomalo i uplašen za budućnost ne samo mog naroda, naše zemlje Srbije, nego i za čitavu regiju”, kazao je predsjednik Srbije. Srbija koja je uz potporu Rusije sazvala sjednicu Vijeća pozvala je na pojačanu uključenost UN-a u pregovore koje od 2012. vode pod okriljem EU-a dvije strane.

“Vojska Kosova pridonijet će stabilnosti regije”, “nikad neće biti prijetnja”, rekao je predsjednik Kosova Hashim Thaci. “Spremni smo za dijalog”, rekao je poručiviši da će “ako ne iskoristimo taj povijesni trenutak sve strane trpjeti”.

Članice Vijeće sigurnosti UN-a u svojim su izlaganjima pokazale podijeljenost.

Osuđujući “vrlo ozbiljno kršenje rezolucije 1244” iz 1999. kojom je odobrena uspostava sigurnosnih snaga Kosova Rusija je kazala kako prijeti “stanje koje može eksplodirati u svakom trenutku”. “Ukoliko te snage uđu u srpska područja Beograd će ih braniti”, rekao je ruski veleposlanik Vasilij Nebenzja.

SAD je potvrdio potporu tranformaciji kosovskih snaga sigurnosti koje predstavljaju sve zajednice na Kosovu dok je Kina pozvala sve strane da se suzdrže od retorike koja potpiruje napetosti.

Predstavnici europskih zemalja u priopćenju objavljenom prije sjednice pozvali su na dijalog. Ključno je” da Srbija i Kosovo ostanu predane zajedničkom radu na “sveobuhvatnom i pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji” i stvore “uvjete za obnovu dijaloga uz pomoć visokog predstavnika Europske unije što je moguće prije”, navodi se u njihovu priopćenju.

Prema zakonu koji je usvojio u petak kosovski paralment kosovska će vojska biti odgovorna za “osiguranje teritorijalnog integriteta zemlje” i za “zaštitu imovine i interesa Republike Kosovo”. Snage koje danas broje 2500 pripadnika trebale bi se povećati na 5000 uz dodatnih 3000 rezervista. Kosovo je neovisnost proglasilo 2008. i tu zemlju danas priznaje 115 država.

Najmanje 80 novinara ubijeno je u svijetu u 2018. godini zbog svojeg posla, objavila je nevladina organizacija Reporteri bez granica u utorak.
Više od polovice ubijenih stradalo je u samo pet zemalja: Afganistanu, Siriji, Meksiku, Jemenu i Indiji, navodi se u godišnjem izvješću o medijskim slobodama u svijetu objavljenom u utorak u Berlinu.

Prema tim podacima 15 novinara ubijeno je u Afganistanu, 11 u Siriji, devet u Meksiku, osam u Jemenu te šest u Indiji. U izvješću također stoji kako je šest novinara stradalo u Sjedinjenim Državama, od kojih je četvero poginulo u napadu na novinu Capital Gazette u Marylandu.

Reporteri bez granica ističu da je 348 novinara u svijetu u zatvorima, najvećim dijelom u pet zemalja: Kini (60 novinara), Egiptu (38 novinara), Turskoj (33), Iranu (28) i Saudijskoj Arabiji (28).

U posljednjih deset godina, 702 novinara ubijena su u svijetu. Novinari koji prate oružane sukobe u svijetu bili su izloženi najvećem riziku, no isto toliko ih je ubijeno i izvan oružanih sukoba, a u tim slučajevima krivci često znaju da će se izvući nekažnjeno, stoji u izvješću.

Organizacija napominje kako u zemljama poput Kine, Egipta, Irana i Saudijske Arabije stalno smišljaju nove metode ugnjetavanja. Građansko novinarstvo najviše trpi zbog tih metoda koje uključuju kontrolu interneta kako bi se kontrolirali blogeri i novinari koji objavljuju tekstove na internetu ili društvenim mrežama.

U 2018. 60 novinara je bilo oteto u svijetu, šest više nego prošle godine. Ovaj oblik progona uobičajen je za Bliski istok, naglašavaju Reporteri. Osim jednog slučaja, sve otmice dogodile su se u Siriji, Jemenu ili Iraku. Organizacija je pozvala Ujedinjene narode da uspostave funkciju posebnog izaslanika za zaštitu novinara.

Britanska premijerka Theresa May objavila je u ponedjeljak da u trećem tjednu siječnja sljedeće godine namjerava britanskom parlamentu ponuditi na glasanje sporazum koji je o uvjetima izlaska Velike Britanije iz Europske unije dogovorila u Bruxellesu.
May je u ponedjeljak rekla zastupnicima da traga za načinom da ojača utjecaj britanskog parlamenta na tzv. backstop, rezervno rješenje za osiguranje otvorenosti granice Irske i Sjeverne Irske. Ona, prema priopćenju njezina ureda, namjerava u obraćanju parlamentu osuditi sve češće pozive u Ujedinjenom Kraljevstvu za drugi referendum o brexitu predstavljen kao moguće rješenje političke slijepe ulice nastale neprihvaćanjem sporazuma o razvodu zaključenom s Bruxellesom.

“Nemojmo iznevjeriti povjerenje britanskog naroda pokušavajući organizirati novi referendum o brexitu”, poruka je britanske premijerke zastupnicima Donjeg doma.

Novo glasanje bi “pokrenulo nepopravljive štete za cjelovitost našeg političkog života”. Taj drugi referendum nas vjerojatno ne bi više pokrenuo prema naprijed i dodatno bi podijelio našu zemlju u trenutku kada radimo na ujedinjenju”.

U lipnju 2016. se na referendumu 52 posto glasača izjasnilo za izlazak iz EU.

Brexit se treba provesti 29. ožujka ali sporazum o razlazu zaključen u studenom s Bruxellesom nakon teških pregovora nije uvjerio zastupnike raznih političkih orijentacija, bilo da su pobornici brexita bez ustupaka ili su za zadržavanje u europskom klubu.

Politički vrh Starog i Crnog kontinenta okupit će se u ponedjeljak i utorak na summitu EU-Afrika u Beču, u vrijeme dok zapadne zemlje sve više shvaćaju kako se valovi migracija trebaju zaustavljati poboljšanjem životnih uvjeta u polazišnim državama.
Forum EU-Afrika organiziraju austrijski kancelar Sebastian Kurz, koji u ovom polugodištu predsjeda Europskim vijećem, te ruandski predsjednik Paul Kagame, ovogodišnji predsjedavajući Afričkom unijom. Na skup sa sloganom “Širenje suradnje u digitalno doba“ stiže vrh Europske unije – predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Pridružit će im se i čelnici afričkih i europskih država, među njima i premijer Andrej Plenković, no, prema pisanju Politica neće biti francuskog čelnika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel. U Beč, između ostalih, stižu i premijeri svih zemalja Višegradske skupine, Slovenije, Rumunjske, Nizozemske, Finske, Estonije i Bugarske.

Vodstvo dvaju kontinenata će uz direktore vodećih svjetskih tvrtki razgovarati o jačanju odnosa u svim aspektima, ali s posebnim fokusom na suradnju u digitalnom dobu i osiguranju blagostanja i konkurentnosti.

Skup se odvija u vrijeme kada europske države na migracije sve više gledaju kao na dugotrajnu pojavu koja se ne može zaustaviti samo jačanjem vanjskih granica, nego i djelovanjem u zemljama iz koje migranti kreću. Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 50 posto rasta svjetskog stanovništva dogodit će se u Africi, kontinentu čija će se populacija prema projekcijama do 2050. udvostručiti.

Samo ih je Italija, najbliža destinacija iz Libije, polazišne točke za većinu migranata koji prelaze Mediteran, primila više od 650 tisuća od 2014. Iako se taj broj smanjio dolaskom protuimigrantske Lige na vlast i relativnom stabilizacijom situacije u Libiji, jačaju migracije na drugim rutama, poput Španjolske.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je godišnjem govoru o stanju Unije u rujnu poručio kako Bruxelles želi “izgraditi novo partnerstvo s Afrikom”.”U pet godina ćemo stvoriti do 10 milijuna radnih mjesta. Želimo stvoriti novi okvir koji će dovesti do investicija u Afriku”, kazao je tada Juncker.

Papa Franjo je u lipnju upozorio Europu da se, ako želi zaustaviti priljev migranata, mora usredotočiti na obrazovanje i investicije u Afriku, piše Reuters. “Moramo investirati u Afriku, ali na pravilan način, ne iskorištavati nego stvarati”, kazao je Franjo.

Afrička integracija

Afrička unija jačanjem svoje integracije sve više sliči na Europsku uniju. Taj je savez nasljednik Organizacije za afričko jedinstvo (OAU), osnovane 1963. i nastale na ideji ujedinjenja koje je prema BBC-ju izvorno zagovarao Kwame Nkrumah, prvi predsjednik Gane, za mnoge u Africi i dalje simbol antikolonijalizma i modernizacije afričkog društva.

OAU, stvorena da bi razvila Afriku nakon kolonijalizma i pomogla Južnoafričkoj Republici da se riješi bjelačke vlasti, kao savez nije bio uspješan. Sastojao se od skupine autokratskih vođa nesklonih ustupanju suvereniteta. BBC je stoga taj savez zvao “klubom diktatora”.

Organizacija 2002. prerasta u Afričku uniju, danas okuplja sve afričke države i zagovara “integriranu, bogatu i mirnu Afriku koju vode njezini građani, kao dinamičnu snagu u svjetskoj areni”.

AU, sa sjedištem u etiopskoj prijestolnici Addis Abebi, borbi protiv kolonijalističke ostavštine svoje prethodnice dodala je zagovaranje demokratskih principa i ljudskih prava, napretka zdravstva i sveopćeg ubrzanja političke i društveno-ekonomske integracije kontinenta.

Savez snažno potiče uvođenje zajedničke afričke valute, afra, a napušta i politiku neuplitanja u unutarnja pitanja svojih članica, što je bila osnova OAU-a.

Kad je gambijski predsjednik Yahya Jammeh 2017. odbio priznati rezultate izbora koje je izgubio, Afrička unija je objavila da ga neće priznati za predsjednika, a nakon poziva da odstupi na kraju je zbačen vojnom intervencijom Ecowasa, saveza zapadnoafričkih država, piše BBC.

Sam AU danas provodi mirovne misije u nizu država na kontinentu. Kritičari saveza misle kako je jači na riječima nego na djelima, navodeći primjer srozavanja demokracije i kršenja ljudskih prava u Burundiju, Demokratskoj Republici Kongu i Egiptu, oko čega je AU šutio, prenosi Al Jazeera.

AU se u Africi smatra organizacijom ograničene moći, posebice jer većina sredstava u njezin proračun stiže od donatora poput Europske unije i Ujedinjenih naroda, zbog čega je percipirana ovisnom o vanjskim silama.

Kagame, predsjedavatelj AU-a za 2018. koji će uz Kurza voditi summit u Beču, najavio je reformski paket kojim želi to promijeniti, tražeći od afričkih država da uvedu porez od najmanje 0,2 posto na određene uvozne proizvode kojima će se puniti proračun Unije, piše DW i dodaje kako taj prijedlog nije naišao na odobravanje svih članica.

Odluka o ustroju kosovske vojske je nepovratna, poručio je predsjednik Hashim Thaci prije sastanka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koji je tražila Srbija, bijesna zbog kosovske inicijative.
“Neovisno o temama o kojima će se razgovarati na sjednici Vijeća sigurnosti, vojska Kosova je dio nepovratnog procesa. Pravo institucija Kosova da ustroje vojsku je povijesno, pravedno i u skladu sa željom kosovskog naroda”, naglasio je Hashim Thaci novinarima uoči puta u New York.

Skupština Kosova usvojila je u petak zakone koji će omogućiti transformiranje sigurnosnih snaga Kosova u vojsku Kosova,  a tu mjeru su podržale Sjedinjene Države i nazvale je povijesnom. Beograd i njegov bliski saveznik Rusija su bijesni zbog te odluke. Na traženje Srbije Vijeće sigurnosti će u ponedjeljak razgovarati o tom pitanju.

To je druga sjednica u zadnja četiri dana koju je zatražila Srbija. Nova sjednica koja će biti otvorena za razliku od one u petak koja se održala iza zatvorenih vrata, zakazana je za 21,00 sat po srednjoeuropskom vremenu. Beograd smatra da se osnivanjem vojske Kosova krši rezolucija Ujedinjeni naroda kojim je okončan sukob 1998.-1999.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić je u nedjelju naglasio da je važno da se čuje glas Srbije i osuda postupaka Prištine.  Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je ranije ocijenio da je Priština osnivanjem vojske prešla sve granice i okomio se na Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje koje su podržale Prištinu. NATO i Europska unija su također upozorili na kosovsku inicijativu koju su nazvale prenagljenom i koju ne podržavaju kosovski Srbi, čiji su zastupnici bojkotirali glasanje u skupštini.

 Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u ponedjeljak za izraelsku televiziju da osobno pregovara s Amerikancima kako bi riješio zastoj u prodaji borbenih zrakoplova F-16 Hrvatskoj nadograđenih naprednim sustavom, a za što prethodno nije tražio odobrenje Washingtona. 
Netanyahu je to rekao nakon vijesti da je provedba ugovora zaustavljena na zahtjev američke administracije, prenijela je izraelska televizija Channel 10. “Postoje kontakti između dviju zemalja, osobno sam uključen”, rekao je premijer.

“Prerano je da bismo mogli jasno reći kako stvari stoje, ali radimo na tome”, dodao je Netanyahu. Prošli tjedna u telefonskom razgovoru Netanyahu je obavijestio hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović da SAD i Izrael još pregovaraju o tehničkim pojedinostima za transfer zrakoplova, piše Channel 10.

Predsjednica je rekla da neće prihvatiti nikakve izmjene prvotnog plana prema kojem su F-16 trebali biti isporučeni Hrvatskoj s ugrađenim izraelskim elektroničkim sustavima te neće pristati platiti drugu cijenu osim ugovorene, dodaje kanal.

Podsjeća da je predsjednica prije mjesec dana o blokadi prodaje razgovarala s Netanyahuom u Parizu na rubu svečanosti u povodu 100. godišnjice završetka Prvog svjetskog rata, a to pitanje postavila je i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji joj je rekao da je provedba stala zbog birokratskih teškoća.

Izraelska TV napominje i da je premijer Andrej Plenković obavijestio SAD i Izrael da će Zagreb cijeli posao poništiti i raspisati novi natječaj ako ne dobije ugovorene zrakoplove. Američki portal Axios je početkom prosinca objavio da SAD Izraelu blokira prodaju 12 zrakoplova F-16 Barak, starima tridesetak godina, proizvedenima u SAD-u, no koje je Izrael nadogradio i koji bi Hrvatsku kroz deset godina stajali 2,9 milijardi kuna.

SAD vojnu opremu koju proizvede prenosi partnerima putem sustava Inozemne prodaje oružja (FMS) u sklopu koje se kupac obvezuje da će tražiti pismeno odobrenje Washingtona prije promjene krajnje upotrebe, modificiranja ili daljnje prodaje, regulirane putem takozvanog sustava Transfera trećoj strani (TPT). Izrael je stare američke zrakoplove nadogradio naprednim sustavima koje je Izrael proizveo kako bi privolio Hrvate na kupnju, navodi Channel 10. Dodaje da su Amerikanci optužili Izrael za nepošteno postupanje i zarađivanje preko američkih leđa i da prema Washingtonu Izrael ne može prodavati trećoj strani bez američkog odobrenja.

Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan je u ponedjeljak rekao da je odlučan u protjerivanju kurdskih milicija na sjeveru Sirije ako ih Sjedinjene Države ne prisile da se povuku.
Ta nova Erdoganova prijetnja stiže tri dana nakon telefonskog razgovora s američkim kolegom Donaldom Trumpom tijekom kojeg su dvojica čelnika dogovorila učinkovitiju suradnju na sjeveru Sirije.

Oni su telefonski razgovarali u petak nakon što je u srijedu Erdogan rekao da će sljedećih dana biti pokrenuta nova operacija protiv kurdske milicije YPG na sjeveru Sirije i da će ciljati njihove položaje istočno od Eufrata.

Washington podupire YPG protiv džihadista skupine Islamske države (IS), ali Ankara smatra tu miliciju terorističkom organizacijom povezanom s Radničkom strankom Kurdistana (PKK) . “Razgovarao sam s Trumpom. Teroristi moraju napustiti položaje istočno od Eufrata. Ako ne odu mi ćemo ih se riješiti”, rekao je.

Čini se da je on ipak ostavio otvorena vrata za mogući kompromis sa Sjedinjenim Državama, saveznikom Turske u NATO-u. “Pošto smo strateški partneri, moramo učiniti potrebno”, rekao je i ponovio da bi eventualna turska ofenziva mogla početi u “svakom trenutku”. Turska je već 2016. vodila dvije ofenzive na sjeveru Sirije protiv YPF i džihadista IS.

Napetosti između Ankare i Washingtona su porasle posljednjih tjedana nakon što su Sjedinjene Države postavile promatračka mjesta na sirijskoj strani granice blizu turske granice kako bi spriječile sukobe turskih i kurdskih snaga. Ta mjera je razbijesnila Tursku koja u tom potezu vidi američki pokušaj zaštite YPG.

Bugarska neće pristupiti UN-ovu sporazumu o uređenju migracija diljem svijeta i neće sudjelovati na konferenciji u Maroku na kojoj idući tjedan dokument treba biti prihvaćen, objavila je u srijedu, a iz Belgije stiže vijest da bi upravo zbog tog pitanja mogla pasti vlada, prenose agencije.
Bugarska vlada desnog centra najavila je da će se suzdržati od glasanja na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda kada na red dođe Sporazum o migracijama. Ta članica EU-a leži na glavnoj migrantskoj ruti s Bliskog istoka prema zapadnoj Europi i već poduzima korake da spriječi ilegalnu migraciju i štiti vanjske granice Unije.

Proces izrade sporazuma zvanog još i Marakeški po gradu gdje treba biti prihvaćen 10. i 11. prosinca, počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle. “Na ovom stupnju, bugarska vlada vjeruje da odluka o nepristupanju Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama u najvišoj mjeri štiti interese zemlje i njezinih građana”, objavila je u srijedu vlada, prenosi agencija Reuters.

Među zemljama Europske unije Mađarska, Češka, Poljska i Slovačka već su objavile da neće pristupiti sporazumu, što je znak da europski blok sve više smanjuje otvorenost prema prihvaćanju izbjeglica i migranata nakon velikog vala 2015. godine.

Globalni kompakt napisan je zbog najvećeg priljeva migranata u Europi nakon Drugog svjetskog rata od kojih su mnogi u bijegu od ratova na Bliskom istoku. Migrantsko pitanje izazvalo je krizu u Belgiji gdje se flamanska nacionalistička stranka N-VA, članica vladajuće koalicije, protivi Marakeškom sporazumu, a premijer Charles Michel obvezao se potpisati ga.

Nakon neuspjeha da razriješe razmiricu u utorak Michel je najavio da će zatražiti mišljenje parlamenta, piše agencija dpa, ali je čelnik stranke N-Va Peter De Roover najavio: “Ova vlada neće u Marakeš potpisati sporazum” i on nije obvezujuć. Austrija je najavila da ga neće potpisati, a upitno je i pristupanje Italije jer se Kompaktu protivi potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini iz vlade desnog centra.

U Nizozemskoj je nedavna anketa pokazala da je 41 posto ispitanika protiv potpisivanja Globalnog kompakta, a 34 posto je ‘za’. I Švicarska, koja nije članica EU-a, najavila je da neće pristupiti Marakeškom sporazumu, a izvan Europe povukla se i Australija.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kritizirao je u srijedu namjeru Kosova da svoje sigurnosne snage transformira u vojsku, ističući da je to protivno savjetima mnogih zemalja saveznica.
“Razgovarali smo o namjeri Kosova da krene s transformacijom kosovskih snaga sigurnosti u vojsku. Takav korak dolazi u krivo vrijeme i protivan je savjetima mnogih saveznika u NATO-u i može imati ozbiljne posljedice po buduće euroatlantske integracije Kosova”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare nakon završetka dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a.

Stoltenberg je također kritizirao i odluku kosovske vlade u uvođenju carina na robu iz Srbije i BiH. “Nove carine koje je uvela Priština stvaraju nove podjele. Takvi koraci dodatno otežavaju dijalog Beograd-Priština uz posredovanje EU-a, što ostaje jedini put za trajni mir u regiji”, rekao je Stoltenberg. On je pozvao i Srbiju i Kosovo da pokažu suzdržanost i ne poduzimaju provokativne korake i ne izriču takve izjave.