Europska unija

Pritisak

Nakon što je Slovenija izdala energetsku dozvolu prvi korak prema postavljanju drugog bloka nuklearne elektrane Krško, austrijska ministrica zaštite okoliša Leonore Gewessler ponovila je “veliku zabrinutost Austrije” zbog tih planova. Na marginama neformalnog sastanka ministara zaštite okoliša na Brdu kod Kranja, pozvala je, među ostalim, slovenskog kolegu Andreja Vizjaka da preispita seizmičku opasnost tog područja od strane međunarodnih stručnjaka.

Nuklearna energija, prema riječima Gewessler, općenito je “nesigurna” i predstavlja “ogromne rizike”. Oni su još veći ako se nuklearne elektrane nalaze u područjima podložnim potresima. Nuklearna elektrana Krško smještena je na takvom području i stoga je “posebno rizično” nuklearno postrojenje u blizini austrijske granice, naglasio je austrijski ministar okoliša, navodi APA.

I produljenje vijeka trajanja postojeće jedinice nuklearne elektrane Krško, koja stoji oko 100 kilometara od granice s Austrijom, kao i planirani drugi blok, prema njezinom mišljenju, predstavljaju “rizik za stanovnike Austrije” .

“Čvrsto sam prenio ovu zabrinutost svom slovenskom kolegi i očekujem da će ih se ozbiljno shvatiti. Budućnost opskrbe energijom pripada obnovljivim izvorima energije – a u Austriji dokazujemo da je to moguće. Prava zaštita klime uspjet će samo bez zastarjelih visokih tehnologija rizika. “, rekla je.

Također su zabrinuti zbog socijaldemokrata SPÖ, koji su u utorak pozvali austrijsku vladu da “aktivno intervenira i zauzme jasan i odlučan stav protiv širenja nuklearne energije u Europi”. Očekuje da će ministar uložiti “intenzivne napore” na europskoj razini, piše SEEBiz

Analiza

Hrvatska bi do 2030. godine trebala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 16,7%, prema prijedlogu uredbe o raspodjeli tereta među državama članicama EU koji je prošlog tjedna objavila Europska komisija.

Komisija je predstavila veliki paket zakonodavnih prijedloga koji bi trebali osigurati smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. Zakonodavni paket pod nazivom “Fit for 55”, ključni je element Europskog zelenog plana, koji predviđa da EU do 2050. postane klimatski neutralna.

Da bi se taj cilj mogao ostvariti, procjenjuje se da će do 2030. godine trebati smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na 1990. godinu. Trenutačno je na snazi cilj smanjenja stakleničkih plinova za 40% u odnosu na 1990.

U vezi s tim, u svibnju 2018. godine donesena je uredba o raspodjeli tereta među državama članicama kojom je propisano koliko svaka članica mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova u području cestovnog prometa, grijanja zgrada, poljoprivrede, malih industrijskih pogona i upravljanja otpadom kako bi se emisije iz tih sektora na razini EU prosječno smanjile za 30% u odnosu na 2005. godinu.

Iz jednog od najznačajnijih europskih proizvođača građevinskog materijala – kamene vune, Rockwoola koji ima svoj pogon i u Hrvatskoj, ističu da je podrška EU kućanstvima i poduzećima ključna u dubinskim obnovama zgrada, a djelovanje mora biti lakše i jeftinije od neaktivnosti.

Naglašavaju da je EK donijela niz prijedloga kako bi se do 2030. cijelim nizom politika smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55% u usporedbi s razinama iz 1990. Želi li Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski Zeleni plan, to smanjenje moramo postići u sljedećem desetljeću.

Stoga su danas predstavljeni zakonodavni alati za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi, čime će se iz temelja preobraziti naše gospodarstvo i društvo, a Europa krenuti prema pravednoj, zelenoj i prosperitetnoj budućnosti.

Plan su komentirali i hrvatski zastupnici Europskog parlamenta iz kluba Europske pučke stranke. Oni, kao grupacija, ističu da nakon usvajanja Europskog propisa o klimi koji postavlja iznimno visoki cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za barem 55% u odnosu na razine iz 1990., Europska komisija sada predstavlja široki paket zakonodavnih prijedloga u području klime, prometa i energetike kojima to želi ostvariti.

Trošak zelene tranzicije se nikako ne smije prelomiti preko leđa obitelji s niskim i srednjim prihodima, vlasnika automobila, poljoprivrednika ili preko slabije razvijenih država članica.

Transformacija, o čijim konkretnim mjerama sada počinju pregovori, ne smije biti ishitrena već pravedna i promišljena, uz vođenje računa o njezinim posljedicama na obitelji s niskim i srednjim prihodima, osobito u ruralnim područjima”, stoji u komentaru koji potpisuju eurozastupnici Karlo Ressler, Sunčana Glavak, Željana Zovko te Tomislav Sokol. Prema novom prijedlogu uredbe, svim državama članicama povećan je cilj smanjenja emisija, pri čemu se vodilo računa o bogatstvu država članica.

Bogatije članice trebat će znatno više smanjiti svoje emisije u odnosu na siromašnije. Najmanje smanjenje propisano je Bugarskoj, koja po uredbi iz 2018. godine nije uopće trebala smanjivati emisiju, a sada se predlaže da treba smanjiti za 10%. Slijedi Rumunjska koja treba smanjiti emisije s prethodnih dva na 12,7%, zatim Hrvatska s prethodnih 7% na 16,7%. S druge strane, Švedskoj i Luksemburgu povećan je cilj smanjenja s prethodnih 40% na 50%.

Prijedlog uredbe predviđa postupno smanjenje emisija za svaku godinu do 2030. Budući da su cestovni promet i grijanje zgrada odgovorni za 55% emisija, predviđa se da ti sektori ubrzaju smanjivanje, koje je do sada bilo nedovoljno, a kod cestovnog prometa emisije su čak i povećane.

Prema prijedlogu uredbe, države članice će na raspolaganju imati fleksibilne mehanizme kako bi na troškovno učinkovit način postigle svoje ciljeve. Primjerice, ako neka država u jednoj godini smanji emisiju više nego što je propisano u sljedećoj će moći povećati emisiju za onoliko koliko je premašila cilj u prethodnoj godini.

Države članice također će moći međusobno kupovati i prodavati emisije, s čime se postiže dostizanje cilja na razini EU-a, a da pritom one države koje nisu dovoljno smanjile emisije plate onima koje su u tome bile bolje.

Na ovom tragu zelene tranzicije je i odluka hrvatske Vlade da nastavlja sufinancirati energetsku obnovu obiteljskih kuća, iako je program obnove završio prošle godine, dok je novi koji će obuhvatiti razdoblje os 2021. do 2030. tek u izradi.

Sredstva za energetsku obnovu obiteljskih kuća za 2021. i 2022. od 400 milijuna kuna osigurana su iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, raspodjelom sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Hrvatskoj tako da se 300 milijuna kuna namjenjuje sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, te 100 milijuna kuna sufinanciranju energetske obnove kuća oštećenih u potresu, piše Poslovni dnevnik.

Dnevnik.hr

Izbor hrvatskih simbola za buduće kovanice eura ušao je u samu završnicu. Ocjenjivanje je službeno zatvoreno i za nekoliko dana između pet simbola, koji su ušli u finale, odabrat će se tri koja će predstavljati Hrvatsku na kovanicama.

Simboli za kovanice eura odabrat će se između kune, zemljopisne karte Hrvatske, glagoljice, Dubrovnika i hrvatskog grba.

Gotovo 50 tisuća građana glasalo je za svoje favorite putem internetske stranice Hrvatske narodne banke. Neki bi glagoljicu jer je naše prvo pismo, neki kartu i šahovnicu jer su im najbliži, no neki su imali i nove, svoje prijedloge, piše Dnevnik.hr.

I dodatni prijedlozi će se uzeti u obzir, potvrdio je guverner HNB-a Boris Vujčić. “Definitivno onaj motiv koji je bio najčešće predložen će ući u obzir da dođe na kovanicu hrvatskoga eura“, zaključio je.

HNB-ova komisija će do kraja tjedna izabrati konačne simbole te one koji će biti na kojoj kovanici. Odmah će raspisati i natječaj za umjetnike koji trebaju osmisliti izgled samih kovanica s odabranim motivima.

Cijena klimatske borbe

Hrvatski građani koji se griju na plin plaćat će 25 posto skuplju cijenu plina najkasnije 2026., dokad bi se na plinsko grijanje trebala uvesti renta na stakleničke plinove, piše Jutarnji list.

Taj scenarij navodi se u sklopu nedavno objavljene energetske strategije Europske komisije “Fit for 55” ubrzanog izbacivanja fosilnih goriva iz prometa i gospodarstva, ali i iz zgradarstva koje je, što je manje poznato, jedan od najvećih “pošiljatelja” CO2 u atmosferu pa samim tim i zagađivača.

Ideja Europske unije je ukinuti sasvim grijanje na plin do 2050. i u tom smjeru ide prijedlog Europske komisije, a planiran se da će stupiti na snagu 2026. Veliki potrošači već plaćaju okolišnu rentu, a sada se ona planira uvesti i za kućanstva, cestovnu industriju i zgradarstvo.

Izračun Europske komisije o potrebi povećanja cijene prirodnog plina za 25 posto za hrvatske potrošače koji se griju na plin nalazi se u prijedlogu izmjena pravila trgovanja dozvolama za emisije ispuštanja štetnih plinova u atmosferu. Taj je prijedlog dio dokumenta “Fit for 55” i u njemu se, među ostalim, raščlanjuju cijene, izražene u eurima za zemlje eurozone i preračunate u eure za ostale članice, koje kućanstva članica Unije plaćaju za grijanje na plin.

Prema tome izvoru, hrvatski građani trenutačno plaćaju grijanje pet centa po kilovatsatu, a plaćat će gotovo devet centa kada se uvede renta na stakleničke plinove na plin.

Dozvole za emisije štetnih plinova (ETS) i trgovanje njima Europska unija uvela je 2003. kako bi, praktično, dodatno oporezivala tvrtke koje u proizvodnji koriste fosilna goriva. Temelj za izračun visine obveze je količina tona CO2 ispuštena u atmosferu. Hrvatska se u ETS model uključila 2009. obvezavši oko 80 tvrtki iz energetskog sektora kao i iz građevinske, farmaceutske i prehrambene industrije, na kupnju dozvola za ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu, s tim da se dio kvota iz dozvola tvrtkama dodjeljuje besplatno.

U Hrvatskoj, dodaje, nema drugog načina nego što prije postići da cijena energije bude transparentna i tržišna, a istovremeno, predlaže, osigurati da ranjive skupine po jednoznačnom i poštenom kriteriju imaju subvencioniranu cijenu energije.

Ako je neka utjeha za naše sugrađane koji se griju na plin, u čak četiri članice Unije poskupljenje iste usluge kad se uvede spomenuti namet na ispuštanje CO2 u atmosferu bio bi, prema izračunu EK, i više od 30 posto. Riječ je o Mađarskoj, Rumunjskoj, Litvi i Latviji, a veći udar na potrošače, od scenarija za Hrvatsku, sprema se i u Bugarskoj, gdje Komisija predviđa rast cijena grijanja na plin za 26 posto, piše Jutarnji list.

Građani EU svjesni su problema promjena klime i smatraju kako ulaganja u ekonomski oporavak trebaju ići u “zelenu ekonomiju” jer će to, pored ostalog, doprinijeti inovacijama i time unaprjeđenju konkurentnosti Unije, pokazalo je novo istraživanje Eurobarometar čiji su rezultati objavljeni 5. srpnja.

Devet od deset građana EU smatra klimatske promjene ozblijnim problemom, a osam od deset ispitanika misli da su vrlo ozbiljan problem, objavila je Europska komisija.

Na pitanje koji je pojedinačno najozbiljniji problem sa kojim se svijet suočava, 29% ispitanih izdvojilo je klimatske promjene, propadanje prirode ili zdravstvene probleme zbog zagađenja.

Posebno istraživanje Europske komisije pokazalo je i da se devet od deset Europljana slaže kako emisiju plinova treba svesti na minimum.

Predstavljajući rezultate istraživanje potpredsednik Europske komisije za Europski zeleni dogovor Frans Timermans istakao je kako je podrška klimatskim akcijama i dalje velika, uprkos pandemiji i ekonomskim teškoćama.

Istraživanje je pokazalo ikako većina (64%) građana EU već poduzima individualne akcije u borbi protiv klimatskih promena.

Građani EU slažu se kako borba protiv promjena klime znači mogućnosti i za njih, i za europsku ekonomiju, i 78% misli kako će ta borba voditi inovacijama zbog kojih će ekonomija EU biti konkurentnija.

Istraživanje je obuhvatilo više od 26.000 građana iz 27 članica EU

Planovi Austrije

Austrija je odlučila ulagati milijardu eura godišnje do 2030. godine kako bi povećala proizvodnju struje iz obnovljivih izvora i potpuno izbacila iz upotrebe fosilna goriva.

Vladajuća koalicija konzervativne Austrijske narodne stranke (OeVP) i Zelenih želi znatno povećati proizvodnju struje u fotonaponskim sustavima i vjetroelektranama, budući da je hidroenergija već sada zastupljena u velikoj mjeri.

Da bi nadoknadila smanjenu upotrebu fosilnih goriva i podmirila potrebe za energijom, proizvodnja zelene električne energije mora se povećati za 27 teravat sati.

Vlada smatra usuglašeni paket financiranja prvim korakom koji bi trebao potaknuti više od 30 milijardi eura ulaganja u zeleni sektor i predviđa da će potaknuti otvaranje do 100.000 radnih mjesta.

Ulaganja će se financirati povećanjem godišnje naknade za zelenu električnu energiju koju plaćaju kućanstva s oko 100 na 115 eura. Kućanstva s niskim primanjima plaćat će 75 eura.

Zakon su podržale sve stranke, osim ekstremno desne Slobodarske stranke Austrije (FPOe), čiji je glasnogovornik za energetiku Axel Kastegger u parlamentu prognozirao da će Austrija zimi i dalje morati uvoziti fosilna goriva, čak i ako u cijelosti realizira planirana ulaganja.

Upozorio je i da će fotonaponski sustavi prekriti poljoprivredno zemljište i time onemogućiti njegovu upotrebu.

Analiza Europske komisije

Europska komisija je u srijedu u ljetnim ekonomskim prognozama povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 5,4 posto za ovu godinu, dok je proljetna prognoza bila 5 posto, a za sljedeću godinu smanjila na 5,9 posto, u odnosu na prognozu iz svibnja od 6,1 posto.

“Hrvatski je BDP snažno porastao u prvom tromjesečju ove godine (za 5,8 posto u odnosu na prethodni kvartal), nastavljajući tako sa snažnim rezultatima iz druge polovice 2020. godine. Na godišnjoj osnovi predviđa se rast stvarnog BDP-a za 5,4 posto u 2021. i 5,9 posto 2022. Ovo je malo brži oporavak od predviđenog u proljeće, uglavnom zbog snažnih rezultata u prvom tromjesečju i zbog pozitivnih visokofrekventnih pokazatelja u pogledu potrošnje, građevinarstva, industrije turizma”, navodi Komisija u privremenim ljetnim prognozama.

Privremene ekonomske prognoze Komisije uključuju samo procjene rasta BDP-a i inflaciju i objavljuju se dva puta godišnje, na ljeto i u zimu. Puno opsežnije prognoze Komisija također objavljuje dva puta godišnje, na proljeće i jesen.

Od proljeća su dodatno smanjena ograničenja uvedena radi suzbijanja pandemije zbog poboljšane zdravstvene situacije, djelomično zahvaljujući i bržem cijepljenju. Indeks povjerenja potrošača i ostali visokofrekventni indikatori nastavili su se poboljšavati u svibnju, najavljujući nastavak snažnih gospodarskih rezultata u drugoj polovici godine. Preliminarni podaci pokazuju da raste broj zaposlenih u ugostiteljstvu, IT sektoru, građevinarstvu, što je u skladu sa snažnim rezultatima u pogledu investicija.

Predviđa se ubrzanje investicija u ovoj i sljedećoj godini, uz potporu plana za oporavak i otpornost. Očekuje se da će turistička sezona ostati znatno slabija nego 2019. ali osjetno bolja nego prošle godine. Stoga bi trebao snažno rasti izvoz usluga, navodi Komisija.

Također se očekuju i dobri rezultati u izvozu roba, zbog snažne potražnje u ključnim trgovinskim partnerima.

Nakon što su cijene prošle godine stagnirale, ove su godine počele rasti u velikoj mjeri zbog rasta cijene energije.

Godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u svibnju je dosegnula 2,4 posto, dok je temeljna inflacija ostala prigušena na 0,4 posto. Općenito, očekuje se godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, od 1,5 posto ove godine i 1,3 posto sljedeće godine, procjenjuje Komisija, donosi N1.

Analiza

Odlukom Ustavnog suda Njemačka će za 10 godina praktički postati ugljično neutralna, no za sada nitko ne zna hoće li “zeleni” izvori energije biti dovoljni za zadovoljavanje buduće potrošnje struje. Kako piše Deutsche Welle, nakon odluke Ustavnog suda u ožujku, vlada u Berlinu najavila je da će do 2030. emisije ugljičnog dioksida biti 65 posto niže u odnosu na razinu iz 1990. godine. To je značajno veće smanjenje s obzirom da je Njemačka ranije namjeravala emisije srezati za 55 posto.

Za ostvarenje tog cilja potrebni su dodatni kapaciteti obnovljivih izvora energije. No, to pak ovisi o procjeni koliko će Nijemci trošiti struje za 10 godina. Ministarstvo gospodarstva smatra da se u narednim godinama potrošnja struje neće značajno mijenjati i da će ostati na oko 580 TWh godišnje. Johannes Wagner iz Instituta za energetsku ekonomiju (EWI) sveučilišta u Kölnu potvrđuje da je potrošnja struje u Njemačkoj u posljednjih 20 godina relativno stabilna. “Dugi niz godina imali smo ukupnu potrošnju oko 600 TWh. Jedino je 2020. oštro pala uslijed efekta pandemije koronavirusa”, kaže Wagner.

No, to ne znači da će tako ostati i u budućnosti. Niz stručnjaka smatra da je vladina procjena preoprezna. Štoviše, i socijaldemokratski kandidat za kancelara Olaf Scholz nedavno je rekao kako “svatko tko tvrdi da će potrošnja struje ostati jednaka do 2030. laže sebi i zemlji”. Veronika Grimm, članica stručnog povjerenstva za praćenje energetske tranzicije, tvrdi kako to tijelo vjeruje da će potrošnja struje biti znatno viša. Njihove procjene, i to u donjem rasponu, “vrte” se oko 650 TWh godišnje. EWI procjenjuje da će biti potrebno 680 TWh, Njemačka federacija obnovljive energije smatra da će potrošnja doseći 745 TWh, a Fraunhofer institut za solarne energetske sustave granicu je postavio na 780 TWh.

Niže procjene od 650 TWh znače da bi godišnje Njemačka trebala pustiti u pogon 10 GW fotonaponskih kapaciteta, 1,7 GW u vjetroelektranama na kopnu te 4 do 5 GW na moru. Međutim, takav rast kapaciteta ugrubo je usporediv s godišnjim povećanjem u rekordnim godinama, upozorava Mara Kleiner iz Agora Energiewendea, think-tanka specijaliziranog za energetiku. Osim povećanja broja električnih vozila, na povećanu potrošnju struje utjecat će promjena u sustavima grijanja zgrada te proizvodnja vodika. Iako njemačka vlada namjerava povećati energetsku učinkovitost te potrošnju struje do 2050. smanjiti za četvrtinu u odnosu na razinu iz 2008., stručnjaci smatraju da to neće kompenzirati povećanu potražnju, piše Poslovni dnevnik..

MOL i Tatneft, jedna od najvećih naftnih i plinskih kompanija u Rusiji, svečano su pokrenuli zajednički projekt za izgradnju pogona za proizvodnju bitumena modificiranog gumenim granulatom u Republici Tatarstan.
Kompanije su se također dogovorile da će pokrenuti zajednički pothvat (joint venture) koji će, osim proizvodnje i prodaje bitumena, biti ovlašten i za stavljanje MOL-ove tehnološke licence na tržište u Zajednici nezavisnih država. Investicija se dijelom financira sredstvima iz natječaja mađarske Agencije za razvoj izvoza (HEPA).

Péter Szijjártó, mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine, Rustam Minhihanov, predsjednik Republike Tatarstan i predsjednik Uprave Tatnefta, te Nail Maganov, izvršni direktor Tatnefta i član Uprave Tatnefta, svečano su pokrenuli izgradnju zajedničkog MOL-ovog i Tatneftovog pogona za proizvodnju bitumena modificiranog gumenim granulatom. Investicija će se nalaziti u Tatneftovoj rafineriji TANECO, koja posluje u gradu Nizhnekamsk u Republici Tatarstan, oko 1.000 kilometara od Moskve. Tvornica proizvodnog kapaciteta od oko 20.000 tona godišnje bit će zajedničko postrojenje MOL-a i Tatnefta, ali to je samo prvi korak u suradnji dvaju kompanija. MOL i TANECO, podružnica koja upravlja rafinerijom Tatnefta, dogovorili su i zajednički pothvat (RMB-RUSS LLC) u kojem će MOL imati većinski udio od 51 %.

Svrha zajedničkog pothvata izgradnja je pogona koje će koristiti MOL-ovu tehnologiju za proizvodnju bitumena modificiranog gumenim granulatom, proizvodnja i prodaja bitumena te stavljanje MOL-ove tehnološke licence u promet u Zajednici nezavisnih država. Pogon u Tatarstanu, kao i buduće investicije u regiju, koristit će provjerenu tehnologiju za proizvodnju bitumena modificiranog gumenim granulatom, koja je prošla iscrpna testiranja u MOL-ovoj rafineriji u Zalaegerszegu, a MOL će pružiti znanje i stručnost za upravljanje tvornicom u obliku licence. Mljeveni sirovi bitumen i gumu osigurat će TANECO, dok će MOL isporučivati posebni modifikator koji proizvodi MOL LUB.
Investiciju će financirati partneri proporcionalno svojim udjelima u kompaniji. Projekt financira i mađarska Agencija za razvoj izvoza (HEPA), kojom upravlja Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine osiguravanjem oko 50 % investicijskih troškova.

Suradnja je u skladu s ažuriranom strategijom MOL Grupe 2030+ SHAPE TOMORROW, unutar koje kompanija budućnost vidi u pokretanju kružnog gospodarstva, a tehnologija bitumena modificiranog gumenim granulatom, razvijena u suradnji sa Sveučilištem u Panoniji, pruža sjajan primjer za produljenje životnog vijeka rabljenih proizvoda. Osim razmjene tehnologije, MOL Grupa podržat će novu tatarsku jedinicu stvarnim iskustvom stečenim u radu tvornice za proizvodnju bitumena u Zalaegerszegu koja posluje od 2012. godine.

„Uvijek sam ponosan kad vidim da znanje i uspjeh Karpatskog bazena podupiru i druge nacije. Tehnologija bitumena modificiranog gumenim granulatom koju su razvili istraživači MOL-a i Sveučilišta u Panoniji sada će pomoći i stanovnicima Zajednice nezavisnih država u jačanju kružnog gospodarstva na način da rabljene gume, koje su se prije smatrale otpadom, recikliranjem postanu sirovina. Što se tiče naših nadanja, u ovoj regiji postoje velike poslovne mogućnosti, ali naša suradnja, osim stvaranja dobiti, služi i ciljevima za postizanje održivosti. Iako smo udaljeni tisuće kilometara, na ekološke probleme moramo odgovoriti na isti način“ – ocijenio je suradnju Oszkár Világi, izvršni direktor za inovacije i član Uprave MOL Grupe.

Pogon za proizvodnju bitumena modificiranog gumenim granulatom u Nizhnekamsku prva je suradnja rafinerijskog poslovanja MOL Grupe (prerada i trgovanje ugljikovodicima) u Zajednici nezavisnih država. Mađarska kompanija prisutna je u regiji već nekoliko desetljeća, ali do sada je uglavnom lokalno obavljala aktivnosti istraživanja i proizvodnje ugljikovodika, donose na stranici MOL Grupe

Gotovo 50 milijardi kuna

Nakon sjednice vlade u četvrtak, oko 14 sati, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen službeno će u Zagrebu potvrditi da je prihvaćen hrvatski Plan za oporavak i otpornost težak 48,7 milijardi kuna, piše u utorak Večernji list.

Ursula von der Leyen nakon sjednice vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održat će sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem i članovima vlade, tamo će se obratiti javnosti i predati pozitivnu ocjenu hrvatskog plana.

Predsjednica EK odlazi u sve zemlje kako koji nacionalni plan biva prihvaćen te je uobičajeno da je tijekom boravka od nekoliko sati domaćini odvedu na neko od mjesta kako bi se upoznala s projektom iz Plana oporavka i otpornosti.

Večernji list doznaje da se za Ursulu von der Leyen priprema posjet tvrtki Rimac automobili, što je najveći i najizdašniji pojedinačni projekt našeg plana. No planira se još jedna, dodatna lokacija.

Kako su Hrvatsku lani pogodili razorni potresi, u kojima je stradao Zagreb, domaćini bi šeficu Komisije odveli do zagrebačke katedrale kao simbola stradanja, ali i obnove. Komisija je, naime, već prije odobrila zahtjev koji je Hrvatska podnijela Fondu solidarnosti za obnovu od potresa.

Plan s kojim je hrvatska vlada išla prema Komisiji težak je 48,7 milijardi kuna, što je za oko 1,2 milijarde kuna više od dodijeljenih 47,5 milijardi kuna. Inače, Hrvatska je kroz ovaj program zatražila financiranje 152 investicije, no isto tako obvezala se da će provesti 77 reformi.

Plan treba još odobriti Vijeće EU, a nakon toga Hrvatska će tražiti da joj se odmah isplati do 13 posto dodijeljenih sredstava. Ostatak će se isplaćivati dva puta godišnje, donosi Večernji list.