Europska unija

Ruska državna plinska kompanija Gazprom tijekom 2018. godine izvezla je u Europu 200,1 milijardu prostornih metara prirodnog plina i to najviše u Njemačku, Bjelorusiju, Italiju i Tursku, izvijestio je Gazprom.
Gazpromov izvoz u zapadnu Europu iznosio je 162,4 milijarde kubika plina, pri čemu je najveći kupac bila Njemačka s 58,5 milijardi kubika, a slijede Turska (23,9), Italija (22,8) i Velika Britanija (14,3 milijarde prostornih metara). U Francusku je Gazprom lani izvezao 12,9 milijardi prostornih metara, Austriju 12,3 milijarde, a u Nizozemsku 7,9 milijardi kubika. Mređu srednjeeurospkim zemljama, najveći uvoznik količina ruskog plina 2018. godine bila je Poljska, koja je uvezla 9,9 milijardi kubika, a slijede Mađarska (7,4 milijarde), Češka (6,5 milijardi) i Slovačka (5,1 milijarda prostornih metara). U toj skupini je i Hrvatska s 2,04 milijarde kubnih metara.

Među zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, po uvozu ruskog plina prednjači Bjelorusija s 20,3 milijarde prostornih metara, a zatim Kazahstan (3,2 milijarde), Moldavija (2,9 milijardi) i Ukrajina (2,7 milijardi prostornih metara) itd. Potrošačima u Rusiji Gazprom je lani isporučio 271,6 milijardi prostornih metara prirodnog plina. U izvješću se ne donose usporedbe s količinskim izvozom iz ranijih godina.

Isporuka u Kinu od 1. prosinca

Kompanija je izvijestila i da će isporuka plina u Kinu plinovodom “Snaga Sibira” (Sila Sibiri) početi 1. prosinca ove godine, što je ranije nego što se planiralo. U Kinu će Gazprom, prema potpisanom ugovoru, tijekom tridesetogodišnjeg razdoblja isporučivati 38 milijardi prostornih metara godišnje.

U Gazpromu napominju da je Kina 2018. godine prvi put postala vodeći svjetski uvoznik plina, s uvozom od 125,7 milijardi kubika. Pritom je najveći rast ostvaren u uvozu ukapljenog prirodnog plina, budući da Kina trenutno ne može potpuno podmiriti rastuće potrebe kroz postojeće cjevovode.

Na Wall Streetu su u petak S&P 500 i Dow Jones indeks skočili više od 1 posto jer su ulagače ohrabrile poruke o napretku u trgovinskim pregovorima između SAD-a i Kine.
Dow Jones skočio je 443 boda ili 1,74 posto, na 25.883 boda, dok je S&P 500 porastao 1,09 posto, na 2.775 bodova, a Nasdaq indeks 0,61 posto, na 7.472 boda. U svih 11 najvažnijih sektora cijene su dionica jučer porasle, a među najvećim je dobitnicima bio industrijski sektor, koji je najviše osjetljiv na trgovinska pitanja.

Ulagače su ohrabrile poruke iz Washingtona i Pekinga da je u pregovorima u prethodna dva dana u Pekingu u načelu postignut konsenzus po nekim ključnim trgovinskim pitanjima i da će se pregovori nastaviti idućega tjedna u Washingtonu.

To je potaknulo nadu da bi se uskoro mogao postići trgovinski dogovor i okončati carinski rat koji su lani vodila ta dva najveća svjetska gospodarstva. Donedavno je predsjednik SAD-a Donald Trump poručivao da bi, ako dogovor ne bude postignut do 1. ožujka, odmah nakon toga mogao povećati carine s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan uvoz kineskih proizvoda.

No, ovih je dana kazao da je voljan produljiti rok za trgovinski dogovor s Kinom i nakon 1. ožujka ako vidi da pregovori dobro napreduju. „Očekujemo da će se dugoročno carine na uvoz iz Kine smanjivati, no to će biti postupan proces, a neke od dosad uvedenih carina mogle bi ostati na snazi do izbora 2020. godine”, pišu analitičari Goldman Sachs banke u osvrtu na situaciju.

Unatoč napretku u pregovorima, na tržištu nije vladala euforija, na što ukazuje ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 7,07 milijardi dionica, dok je u posljednjih 20 dana prosječni dnevni obujam iznosio 7,43 milijarde.

Zabrinjava mogući pad zarada kompanija

Suzdržanost ulagača posljedica je zabrinutosti da bi usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava moglo negativno utjecati na zarade kompanija. U tekućoj sezoni objava kvartalnih poslovnih rezultata izvješća je objavilo oko 80 posto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je 71 posto ostvarilo veću dobit nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

Stoga se sada procjenjuje da će prosječni rast dobiti na godišnjoj razini u proteklom tromjesečju iznositi 16,2 posto, dok se na početku sezone objava poslovnih rezultata očekivao rast od oko 14 posto. Međutim, mnoge su kompanije smanjile procjene rasta zarada zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva. Stoga sada analitičari očekuju da će u tekućem kvartalu zarade kompanija u prosjeku pasti za 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što bi bio njihov prvi pad od drugog tromjesečja 2016. godine.

U cijelom proteklom tjednu Dow Jones skočio je 3,1 posto, dok je S&P 500 porastao 2,5, a Nasdaq indeks 2,4 posto. Za Dow i Nasdaq to je bio već osmi tjedan rasta.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,55 posto, na 7.236 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 1,89 posto, na 11.299 bodova, a pariški CAC 1,79 posto, na 5.153 boda.  Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica znatno porasle, zahvaljujući nadi ulagača da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor, dok je dolar oslabio jer je ojačala sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u plusu 1 posto, nadoknadivši gubitke od petka. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio više od 1,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,3 i 1,7 posto.

Ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je u ponedjeljak u Bruxellesu razgovore s Europskom komisijom o Uljaniku, nakon kojih bi se trebalo više znati može li i koliko država intervenirati u rješavanju krize u toj brodograđevnoj industriji.
Ministar Horvat sudjeluje na sastanku Vijeća za konkurentnost, a istodobno njegov pomoćnik Zvonimir Novak predvodi izaslanstvo koje će u Komisiji razgovarati o Uljaniku. “Očekujem razgovore s Europskom komisijom o vjerodostojnosti premošćivanja od današnjeg dana do dana kada će se verificirati program restrukturiranja. Dakle, što država može i što smije”, rekao je Horvat prije početka ministarskog sastanka.

Ministar Horvat je kazao i da je u nedjelju održan sastanak s luksemburškom grupom JDN, naručiteljem broda samopogonjenog jaružala s kopačem, vrijednog 124 milijuna eura. Taj naručitelj je krajem siječnja raskinuo ugovor s Uljanikom zbog nemogućnosti isporuke u skladu sa sklopljenim ugovorom. Horvat je rekao da ima dobre vijesti. “Nakon jučerašnjeg sastanka, dobre vijesti. Brod ostaje u Puli i najvjerojatnije će se završiti u Puli”, rekao je.

Prema neslužbenim informacijama, koje prenose hrvatski mediji, Ministarstvo gospodarstva planira predložiti Komisiji da samostalno ili zajedno s grupom JDN financira završetak izgradnje toga broda, čime bi se izbjeglo plaćanje milijarde kuna jamstava.

U pulskom brodogradilištu još je nekoliko brodova koji su u početnoj fazi izgradnje, za koje je država također izdala jamstva, a vjerojatno će se pokušati dobiti odobrenje da se ti brodovi dovrše kako bi se izbjeglo aktiviranje tih jamstava.

Prema tim informacijama, hrvatsko izaslanstvo će pokušati dobiti odobrenje Komisije da se država može uključiti u deblokadu računa 3. maja i Uljanika, a također se očekuje da u deblokiranju sudjeluje i strateški partner.

Inače, Uprava i Nadzorni odbor Uljanika d.d. početkom veljače odabrali su Brodograđevnu industriju Split i talijanski Fincantieri za strateškog partnera. Ministar Horvat prošli utorak najavio je kako će se ovoga tjedna zajednički tim ministarstava gospodarstva i financija, Uprave Uljanika i izabranoga strateškog partnera ići u Bruxelles i s kolegama iz Europske komisije pokušati dogovoriti “jedno međufinanciranje za koje očekujem da se uključi strateški partner”.

Trgovački sud u Pazinu donio je rješenje kojim se pokreće prethodni postupak za utvrđivanje pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka nad Uljanik Proizvodnja opreme d.d. te je za 12. travnja zakazao ročište na kojem bi se zastupnici te tvrtke i Financijska agencija (Fina) kao podnositelj prijedloga trebali očitovati o pokretanju stečaja.

Sudsko rješenje uslijedilo je nakon što je Fina 13. veljače podnijela prijedlog za otvaranje stečaja u kojem je navedeno da je početkom ovog mjeseca Uljanik Proizvodnja opreme, kojoj je osnivač Uljanik – brodogradnja, imala evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana i u iznosu od nešto više od 6,2 milijuna kuna te da ima 67 zaposlenih.

Sud je za privremenu stečajnu upraviteljicu imenovao Milenu Veljović kojoj je naloženo da ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnog postupka te ima li dužnik imovine za pokriće troškova stečajnog postupka, o čemu treba izvijestiti sud najkasnije tjedan prije zakazanog ročišta. Uljanik Proizvodnja opreme d.d. tvrtka je sa sjedištem u Vodnjanu i s temeljnim kapitalom od 111,6 milijuna kuna. Kao tvrtka u sklopu Uljanik grupe specijalizirana je za izradu čeličnih konstrukcija i drugih materijala koje se ugrađuju u sve tipove brodova.

Posezanje u zlatne rezerve da bi se popunile rupe u proračunu moglo bi biti zanimljiva ideja, rekao je u ponedjeljak potpredsjednik talijanske vlade Matteo Salvini, odgovarajući na upit novinara da komentira napise u tisku o takvim razmišljanjima u vladi.
Talijanski list La Stampa objavio je da vlada razmišlja o tome da iskoristi dio državnih zlatnih rezervi, koje drži talijanska središnja banka, kako bi smanjila proračunski deficit u ovoj godini i izbjegla planirano povećanje poreza na dodanu vrijednost (VAT) u 2020. godini. “Premda to područje nije u mojoj nadležnosti, mogla bi to biti zanimljiva ideja”, rekao je Salvini, čelnik stranke Sjeverne lige, odgovarajući u Rimu na novinarsko pitanje o mogućnosti posezanja za zlatnim rezervama.

Prijašnje pokušaje talijanskih vlada da oporezuju zlatne rezerve ili da dio prodaju kako bi se pomoglo uravnotežiti državni proračun zaustavila je Europska komisija zato što bi se time potkopala neovisnost talijanske središnje banke, odnosno prekršila pravila o financiranju države.

Korištenje zlatnih rezervi kojima upravlja središnja banka počelo se spominjati kao opcija nakon što je vladajuća koalicija ekstremno desne Lige i Pokreta 5 zvjezdica proteklog vikenda obećala da će smijeniti vodeće dužnosnike talijanske središnje banke zato što po njihovim riječima nisu spriječili propast nekoliko banaka.

Ministar poljoprivrede Gian Marco Centinaio, član Lige, izjavio je pak danas kako nikad ni od kog u vladi nije čuo da spominje mogućnost korištenja zlatnih rezervi za popunjavanje proračunskih manjkova. “Nikad nisam na sjednicama vlade ni u bilo kojem drugom političkom okviru čuo razgovore o tome da posegnemo za zlatom središnje banke”, kazao je Centinaio u razgovoru za Radio Capital.

Italija je treća zemlja u svijetu po količini zlatnih rezervi, nakon SAD-a i Njemačke, s ukupno 2.451,8 tona zlata u prošloj godini, podaci su Svjetskog vijeća za zlato.

Suđenje bivšim dužnosnicima Katalonije, optuženima za pobunu protiv Španjolske, koje bi moglo trajati tri mjeseca te izazvati tenzije počinje u utorak u Madridu.
Sudski proces protiv dvanaestero Katalonaca koji su u listopadu 2017. organizirali referendum o nezavisnosti pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika, a zatim na temelju rezultata sudjelovali u izglasavanju uspostave samostalne republike Katalonije, najznačajnije je suđenje u Španjolskoj u zadnja četiri desetljeća.

Posljednji put se ondje sudilo za pobunu protiv države 1982. nakon neuspjelog pokušaja državnog udara. Pukovnik Antonio Tejero zapucao je iz pištolja u parlamentu u Madridu gdje je ušao u pratnji oko 200 pripadnika civilne garde dok su tenkovi bili spremni za izlazak na ulice. Taj pokušaj vojnog državnog udara je propao a Tejero je bio osuđen na maksimalnu zatvorsku kaznu od 30 godina.

U utorak, 36 godina kasnije, španjolsko državno odvjetništvo traži 25 godina zatvora za Oriola Junquerasa, bivšeg potpredsjednika vlade Katalonije. Među ostalim optuženima nalazi se osmero consellera (ministara) katalonske vlade, bivša predsjednica katalonskog parlamenta te dvojica lidera nevladinih organizacija. Njima prijete nešto niže zatvorske kazne također za pobunu, neposluh i korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio španjolski ustavni sud.

Većina ih se nalazi oko godinu dana u pritvoru te će ih ispitati sedmero sudaca u glavnoj sali suda u Madridu. Tijekom suđenja koje bi moglo trajati do kraja svibnja, a presuda biti donesena na ljeto ili jesen bit će ispitano oko 600 svjedoka. Među njima i bivši španjolski konzervativni premijer Mariano Rajoy, koji je bio na vlasti u vrijeme referenduma, predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent i gradonačelnica Barcelone Ada Colau.

U ponedjeljak popodne bile su pojačane mjere sigurnosti, uklonjeni koševi za smeće oko zgrade suda te su zabranjena okupljanja i prosvjedi u okolici. Katalonska vlada je 1. listopada 2017. organizirala referendum o nezavisnosti unatoč zabrani ustavnog suda i španjolske vlade. Prema ustavu donesenom 1978., nakon što je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju, Katalonija je dobila svoju vladu, parlament, policiju, škole i upotrebu vlastitog jezika kao službenog no ne i mogućnost referenduma o punoj samostalnosti. Prema tumačenju ustavnog suda zabranjeni su referendumi u 17 pokrajina, od kojih je jedna Katalonija.

Stanovnici su, međutim, izašli na birališta a slike policije koja pendrecima i gumenim mecima rastjeruje birače ispred ulaza te uzima biračke kutije obišle su svijet. Intervenirale su španjolska nacionalna policija i civilna garda nakon što katalonska policija nije spriječila glasovanje. Zagovornici ostanka pod Španjolskom uglavnom su bojkotirali referendum.

Na temelju rezultata je u parlamentu u Barceloni, gdje većinu mjesta drže zagovornici nezavisnosti, bila izglasana uspostava republike Katalonije. Ona međutim nije zaživjela na terenu budući da je vlada u Madridu posegnula za izvanrednom mjerom iz ustava te preuzela direktno upravljanje nad pokrajinom na obali Sredozemnog mora.

Pri tome je otpustila katalonsku vladu te sazvala izvanredne parlamentarne izbore u Kataloniji. Katalonska vlada nije pozvala stanovnike na pružanje otpora. Prije i nakon proglašenja pozivala je na mirne i nenasilne masovne prosvjede.

Na novim izborima održanima dva mjeseca kasnije opet su pobijedile stranke koje zagovaraju samostalnost Katalonije. Nekoliko bivših članova vlade predvođenih predsjednikom Carlesom Puigdemontom otišlo je u inozemstvo odmah nakon izglasavanja republike te su zajedno s onima koji su ostali u Barceloni optuženi za pobunu. Puigdemonta je Belgija odbila izručiti te on iz mjesta Waterloo kraj Bruxellesa vodi međunarodnu kampanju u korist nezavisnosti.

Oni koji su ostali pritvoreni su i sprovedeni na sud gdje će biti ispitani u nadolazećim danima. Zagovornici nezavisnosti tvrde kako su oni „politički zatvorenici“ nad kojima se provodi represija dok unitaristi i španjolska vlada ističu da je riječ o „zatvorenim političarima“ koji su prekršili zakon.

Aktualna katalonska vlada traži njihovo puštanje na slobodu a također i predsjednik parlamenta u Barceloni u kojem pobornici dogovornog i međunarodno priznatog referenduma imaju većinu mjesta. Tvrde da je optužba za pobunu neopravdana jer tijekom procesa prema izglasavanju nezavisnosti nisu koristili nasilje.

Španjolski premijer Pedro Sánchez, koji je uz potporu katalonskih stranaka u lipnju izabran za premijera, pokušao je ublažiti tu kvalifikaciju. Odvjetnici vlade optužili su ih samo za neposluh i nezakonito korištenje javnog novca no državno odvjetništvo je ostalo pri optužbi za pobunu.

Suđenje počinje dan prije glasovanja o proračunu u španjolskom parlamentu gdje je Sánchezovoj manjinskoj vladi ponovo potrebna podrška katalonskih stranaka. Kako bi ih pridobio prošli tjedan im je ponudio dijalog preko posrednika, a oni su zatražili da to bude međunarodno nepristrana osoba. Dio Sánchezovih socijalista se međutim pobunio protiv premijera, bojeći se da bi na regionalnim i lokalnim izborima u svibnju mogli izgubiti pozicije zbog takve odluke prema Kataloniji, dok je španjolska oporbena desnica organizirala u nedjelju masovne prosvjede u Madridu optuživši Sáncheza za izdaju. Smatraju da bi time izjednačio status Španjolske i Katalonije.

Tisuće španjolskih zastava zavijorile su se na prosvjedu na Trgu Kolumba, u središtu Madrida, udaljenom stotinjak metara od suda. To je mjesto jedno od najupečatljivih simbola monarhije budući da se ondje nalazi divovska zastava Španjolske te spomenik Kristofora Kolumba. Deseci tisuća prosvjednika tražili su jedinstvo Španjolske i ostavku Sáncheza, a prosvjed je bio ujedinio tri stranke centra i desnice koje su sazvale najmasovnije okupljanje od kada su socijalisti došli na vlast.

Socijalisti su odgovorili kako nikada nisu namjeravali učiniti ikakav ustupak koji bi povrijedio ustav i cjelovitost Španjolske. Sánchez je zatim prekinuo dijalog s katalonskom vladom te će sasvim izgledno u srijedu propasti njegov prijedlog proračuna nakon čega bi trebao sazvati prijevremene izbore za proljeće.

Katalonska vlada je pak poručila da neće odustati od prava na samoodređenje naroda a još ranije je pozvala Katalonce na generalni štrajk i masovne prosvjede budu li bivši dužnosnici osuđeni. Tijekom idućih tjedana očekuju se prosvjedi i Katalonaca i zagovornika cjelovitosti Španjolske. Suđenje bi moglo završiti pred početak ljetne sezone kada na pješčane plaže Katalonije dolaze tisuće stranih turista. Katalonija je turistički i gospodarski motor Španjolske gdje nastane 19 posto svih proizvoda i usluga.

Suđenje koje će početi u 10 sati u utorak pratit će i deseci inozemnih novinara. Katalonska vlada se bila obratila brojnim međunarodnim institucijama uključujući i Ujedinjene narodne tvrdeći da se vodi nepošteno suđenje protiv ljudi koji su svom narodu pružili mogućnost da izrazi svoje mišljenje na biralištima. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, odgovorila je kako je Španjolska demokratska zemlja u kojoj će imati pravedno suđenje te da je potrebno poštivati njen ustav.

Suđenje će sa zanimanjem pratiti i neki dijelovi Europe poput Škotske, Farskih Otoka i Korzike sa sličnim težnjama o samostalnosti. U Madridu su na brojnim zgradama istaknute španjolske zastave dok u Kataloniji mnogi stanovnici nose žute vrpce, simbol zahtjeva za puštanjem na slobodu optuženih dužnosnika.

Francuska vlada previše je optimistična u prognozama javnih financija u ovoj godini, upozorili su u srijedu revizori, izdvajajući pretjerano visoke procjene gospodarskog rasta i proračunskih ušteda.
Add content here
Vlada francuskog predsjednika Emmanuela Macrona povisila je u prosincu zacrtani proračunski deficit za 2019. godinu na 3,2 posto, premašivši time najvišu dopuštenu razinu u Europskoj uniji, od 3,0 posto BDP-a. Zacrtana je razina deficita podignuta nakon što je Macron najavio 11 milijardi eura ‘teške’ ustupke prosvjednicima iz pokreta ‘žutih prsluka’ koji iz vikenda u vikend izražavaju nezadovoljstvo politikom francuskog predsjednika, žaleći se na visoke životne troškove i predsjednikovu sklonost poslovnim krugovima.

“Zabrinjavajući scenarij za javne financije zapravo je rezultat više slabih točaka”, upozoravaju pak revizori. Ističu tako da je zacrtani deficit zasnovan na zastarjelim prognozama gospodarskog rasta od 1,7 posto, napominjući da vlada nije uzela u obzir slabe ekonomske podatke, objavljene u posljednje vrijeme. Prognoza rasta ne odražava ni utjecaj povećanih ušteda za koje se vlada nada da će nadoknaditi troškove paketa ustupaka, poručuju revizori. Stoga pozivaju vladu da “što prije” izmijeni procjene rasta, upozoravajući da treba intenzivirati smanjenje potrošnje kako bi se provelo planirano smanjenje poreza.

Francuska i Njemačka će u srijedu najaviti 65 milijuna eura vrijedan ugovor koji je prvi korak zajedničkog programa za razvoj borbenog zrakoplova iduće generacije, otkrili su izvor iz francuske vojske i dva druga izvora upoznata s tim pitanjem.

Dassault Aviation i Airbus, tvrtke koje će izraditi zrakoplov kao očekivanu zamjenu za Dassaultov Rafale i njemački Eurofighter do 2024., počet će raditi na konceptu i ustroju projekta, otkrio je izvor. Očekuje se da će francuska i njemačka vlada potpisati dodatne ugovore s tim tvrtkama za razvoj naprednih tehnologija i radu na idejnom rješenju zrakoplova na ljeto.

Francuski čelnik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel svoj su plan o budućem sustavu zračnih borbi (FCAS) najavili u srpnju 2017. Sustav će uključivati borbene zrakoplove i niz pratećih oružja poput dronova. Nakon gotovo dva desetljeća pripremnog rada tvrtki, sporazumi i ugovori u srijedu otvorit će put za konačno pokretanje programa.

Ugovori potpisani u srijedu trajati će dvije godine i jednako će ga financirati Berlin i Pariz, otkrili su izvori. Airbus i Dassault čekaju da se potpišu inicijalni ugovori kako bi mogli početi s radom. Očekuje se kako će na razvoju motora za avion raditi francuska kompanija Safran i njemački MTU Aero Engines, a sudjelovat će i francuska elektronička tvrtka Thales i europski proizvođač raketa MBDA.

Njemačka je prošli tjedan uklonila ključnu prepreku projektu kad je popustila francuskim zahtjevima i isključila američke Lockheed Martinove avione F-35 iz nekoliko milijardi eura vrijedne nabave kojom je htjela zamijeniti ostarjele zrakoplove Tornado koji mogu prevoziti američke nuklearne glave. Pariz je upozorio Berlin kako bi kupovina F-35 mogla ugroziti planove o razvoju francusko-njemačkog zrakoplova do 2040. jer bi predstavljala konkurenciju projektu.

Ovog ljeta projektu bi se trebala pridružiti i Španjolska, otkrili su izvori za Reuters u prosincu, a izvor iz francuske vojske naglašava kako su Njemačka i Francuska spremne prihvatiti još europskih partnera.

Njemačke industrijske narudžbe pale su u prosincu, pokazali su u srijedu objavljeni službeni podaci, signalizirajući posustajanje potražnje za proizvodima najvećeg europskog gospodarstva.
Narudžbe su se na mjesečnoj razini smanjile za 1,6 posto, objavio je savezni ured za statistiku Destatis na temelju sezonski i kalendarski prilagođenih podataka. Najviše su smanjene narudžbe kapitalnih dobara, za 2,5 posto. Slijedi sektor intermedijarnih proizvoda s padom potražnje za 1,2 posto. Iznimka su proizvodi za široku potrošnju sa skokom potražnje za 4,2 posto. Inozemna potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima pala je u prosincu 2,3 posto, pri čemu je pad potražnje iz trećih zemalja zasjenio oporavak u eurozoni.

Domaće narudžbe smanjene su blagih 0,6 posto. “Pad narudžbi u prosincu upućuje na zaključak da se – kako stvari sada stoje – razdoblje suše u industriji nastavlja”, konstatiraju u ministarstvu gospodarstva i energetike. “I najnoviji pokazatelji raspoloženja signaliziraju prigušene aktivnosti u industriji na početku godine”, dodaju. U cijelom četvrtom tromjesečju 2018. industrijske su narudžbe gotovo stagnirale.

Promet u maloprodaji na razini Europske unije i eurozone osjetno se smanjio u prosincu na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini njegov pad blago usporio, pokazuju procjene europskog ureda za statistiku.

Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji Europske unije smanjio se u prosincu za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema revidiranim podacima Eurostata porastao jedan posto.

Najviše je pao promet u maloprodaji neprehrambenih proizvoda, za 2,6 posto, a pad je zabilježen i u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda, za 0,4 posto. Porastao je samo promet na benzinskim postajama, za 0,7 posto.ž U eurozoni se obujam prometa u maloprodaji u prosincu smanjio za 1,6 posto u odnosu na studeni, kada je prema revidiranim podacima Eurostata uvećan 0,8 posto.

Među zemljama članicama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći pad obujma prometa u maloprodaji u prosincu je na mjesečnoj razini zabilježen u Njemačkoj, za 4,3 posto, u Švedskoj, za 2,5 posto, te u Estoniji, za dva posto.

Rast prometa u maloprodaji na mjesečnoj razini bilježile su samo Austrija, za 0,7 posto, Portugal, za 0,6 posto, te Irska, za 0,5 posto.

Slabiji rast prometa na godišnjoj razini u EU

Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođen obujam prometa u maloprodaji 28-člane EU porastao u prosincu za 1,2 posto, nakon revidiranog 2,5-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, pokazuju izračuni europskog statističkog ureda. Najviše je porastao promet u kategoriji motornih goriva, za 3,3 posto, potom u kategoriji neprehrambenih proizvoda, za 1,2 posto. U eurozoni je u prosincu na godišnjoj razini zabilježen rast prometa u maloprodaji za 0,8 posto, nakon revidiranog 1,8-postotnog povećanja tijekom studenog.

Najviše je porastao promet u maloprodaji motornih goriva, za 2,5 posto. Najmanji rast zabilježen je u kategoriji neprehrambenih proizvoda, za 0,5 posto. Među zemljama članicama EU-a, najveći rast obujma prometa u maloprodaji u prosincu na godišnjoj razini zabilježen je u Sloveniji, za 11,2 posto, Irskoj, za 7,5 posto, te u Poljskoj, za 4,9 posto. Najveći pad zabilježen je pak u Njemačkoj, za 2,2 posto, na Malti, za 1,9 posto, te u Švedskoj, za 1,6 posto.

Gospodarske aktivnosti u eurozoni porasle su siječnju najsporijim tempom u pet i pol godina, zrcaleći pad potražnje pod utjecajem političke neizvjesnosti na globalnoj i regionalnoj razini, pokazalo je u utorak mjesečno izvješće londonske tvrtke Markit.
Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone bio je u siječnju gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 51 bod, što je njegova najniža vrijednost od srpnja 2013. godine. “Stanje u eurozoni na početku 2019. godine bilo je gotovo nepromijenjeno u odnosu na kraj prošle godine, uz tempo rasta na rubu stagnacije u kontekstu pada potražnje za robom i uslugama”, konstatira glavni ekonomist londonske tvrtke za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka Chris Williamson.

Glavni je izvor slabosti bio proizvodni sektor u kojem je aktivnosti podupirala tek realizacija nezavršenih poslova, primjećuju u Markitu. “Najgore pritom možda tek dolazi budući da industrija bilježi najveći pad narudžbi u gotovo šest godina dok u uslužnom sektoru one gotovo stagniraju”, upozorava Williamson.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone Francuska u siječnju zabilježila pad aktivnosti drugi mjesec zaredom dok je talijansko gospodarstvo bilježilo najveći pad u nešto više od pet godina, utvrdili su u Markitu.

Izvješće također pokazuje da su se očekivanja poslovnih čelnika u siječnju zadržala na najnižoj razini u četiri godine. “Istraživanje upućuje na zaključak da politička neizvjesnost na globalnoj i lokalnoj razini sve snažnije utječe na gospodarske aktivnosti, prigušujući potražnju i potpirujući nesklonost riziku”, konstatira glavni ekonomist Markita.

“Kada se tome dodaju sve izraženije globalne trgovinske napetosti, neizvjesnost u pogledu brexita, prosvjedi ‘žutih prsluka’ u Francuskoj i ‘štucanje’ automobilskog sektora, jasno je da je poslovno okruženje najizazovnije od vrhunca dužničke krize u regiji”, zaključuje Williamson.

Europska unija neće ponovno otvarati pregovore o sporazumu o Brexitu, što uključuje i kontroverzni ‘backstop’, poručio je u ponedjeljak pregovarač EU-a Michel Barnier, dodavši kako se nakon odlaska Velike Britanije iz saveza može raditi na alternativnom rješenju za granicu dviju Irska.
U objavi na Twitteru nakon susreta s nizozemskim premijerom Markom Rutteom u Den Haagu Barnier je napisao: “Postoji potpuna suglasnost da se sporazum o izlasku ne može ponovno otvarati. Backstop je danas jedino operativno rješenje za pitanje irske granice. EU je spremna raditi na alternativnim rješenjima tijekom prijelaznog razdoblja”.

Takozvani ‘backstop’ je zaštitni mehanizam kojim se želi izbjeći ponovna uspostava graničnih kontrola između Irske, članice EU-a, te Sjeverne Irske koja će u okviru Velike Britanije napustiti taj savez.

Britanci EU službeno napuštaju 29. ožujka, no britanski zastupnici odbijaju ratificirati sporazum koji je premijerka Theresa May postigla u pregovorima s Bruxellesom. Njime bi se Britaniji omogućilo da zadrži trenutne trgovinske odnose s Europom tijekom tranzicijskog perioda barem do kraja iduće, a potencijalno još dvije dodatne godine.

Njemačkoj do 2023. prijeti rupa u proračunu od oko 25 milijardi eura zbog usporavanja rasta gospodarstva zbog kojeg bi i prihodi od poreza mogli biti niži od predviđenog, pokazao je dokument ministarstva financija te države.
Napetosti na svjetskom tržištu i zabrinutost zbog Brexita već su primorale Njemačku da smanji svoja predviđanja rasta za ovu godinu s 1,8 na 1 posto. Dokument ministarstva, pripremljen za ministra financija Olafa Scholza za predstavljanje drugim ministrima, upozorava na godišnje deficite u proračunu od 5 milijardi eura do i uključujući 2022. “Ovo je poziv na buđenje kolegama da su vremena postavljanja zahtjeva bez pokrivenih računa gotova. Sad je vrijeme za proračunsku disciplinu”, poručila je zamjenica ministra Bettina Hagedorn.

Potencijalni proračunski deficiti predstavljaju dramatično pogoršanje financija najvećeg europskog gospodarstva koje je prošle godine zabilježilo suficit od oko 11 milijardi eura. U dokumentu se navode dodatni rizici za proračun, uključujući troškove vezane za napuštanje ugljena kao energenta. Kabinet kancelarke Angele Merkel bi o nacrtu proračuna za 2020. i planove za financiranje do 2023. trebao raspravljati 20. ožujka. Vladine porezne procjene trebale bi biti ažurirane 9. svibnja.

Njemački ministar financija Olaf Scholz iznio je sumnje oko toga da će Berlin ispuniti obećanje NATO-u da će do 2024. povećati izdvajanja za obranu na 1,5 posto BDP-a, otkriva u ponedjeljak dokument ministarstva.

Njemačka je pod pritiskom Sjedinjenih Država i drugih članica NATO-a da poveća izdvajanja za vojsku na 2 posto BDP-a, u skladu s ciljem koji su saveznici dogovorili 2014. i potvrdili u nadolazećim godinama. Čini se da će porezni prihodi rasti slabije nego što je očekivano u nadolazećim godinama zbog usporavanja rasta gospodarstva, što znači da su opcije dodatnog izdvajanja za obranu iscrpljene, stoji u 22 stranice dugom dokumentu.

Riječ je o tekstu pripremljenom za Scholza kako bi ga predstavio drugim ministrima, a u njemu piše kako je ministarstvo financija za vojsku i razvojnu pomoć predvidjelo dodatnih 7,3 milijardi eura do 2022. No za već smanjeni cilj od 1,5 posto za obranu do 2024., što je kancelarka Angela Merkel obećala saveznicima u NATO-u prošle godine, potrebno je mnogo više sredstava, stoji u odvojenoj grafici u dokumentu. Predviđa se da će izdvajanje za vojsku u Njemačkoj ove godine narasti na 1,3 BDP-a u odnosu na prošlu.