Europska unija

Analiza Eurostata

Europski robni izvoz i uvoz snažno su pali u pandemijskoj 2020. godini, a Kina je bila najveći trgovinski partner, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Prošle je godine izvoz robe iz EU-a pao 9,4 posto, na 1.931,6 milijardi eura. Uvoz je smanjen 11,6 posto, na 1.741,3 milijarde eura. EU je time prošlu godinu zaključio s viškom u robnoj razmjeni sa svijetom od 217,3 milijarde eura. U 2019. godini iznosio je 191,5 milijardi eura.

Vrijednost robne razmjene unutar EU-a pala je 7,5 posto, na 2.841,7 milijardi eura.

Izvoz robe iz eurozone smanjen je prošle godne 9,2 posto, na 2.131,4 milijarde eura. Uvoz je potonuo 10,8 posto, na 1.897 milijardi eura.

Time je zona primjene zajedničke europske valute u 2020. bilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 234,5 milijardi eura. U godini ranije iznosio je 221 milijardu eura.

Vrijednost robne razmjene unutar eurozone smanjena je 8,9 posto, na 1.797 milijardi eura.

Kina je prošle godine zauzela poziciju najvećeg trgovinskog partnera EU-a, konstatira Eurostat, ukazujući na rast robnog izvoza iz EU-a u Kinu za 2,2 posto. Uvoz robe iz Kine porastao je 5,6 posto.

EU je time prošle godine bilježio manjak u robnoj razmjeni s azijskim divom od 181 milijardu eura. U godini ranije manjak je iznosio 164,7 milijardi eura.

Ekonomska aktivnost u azijskom divu pala je u prvom prošlom tromjesečju zbog širenja covida 19, ali se tokom godine oporavila, potaknuvši potražnju za robom iz EU-a, posebno automobilima i luksuznom robom.

EU je pak iz Kine najviše uvozio medicinsku opremu i elektroniku.

U robnoj razmjeni sa SAD-om EU je pak prošle godine bilježio značajan pad izvoza i uvoza, za 8,2 odnosno 13,2 posto.

Višak EU-a u bilanci robne razmjene sa SAD-om blago je pao, na 150,9 milijardi eura. U 2019. godini iznosio je 151,8 milijardi eura.

Transatlantsku trgovinu pogodio je niz sporova, koji su rezultirali američkim carinama na uvoz europskog čelika, ali i na široku lepezu poljoprivrednih proizvoda. EU je uzvratio istom mjerom, obuhvativši carinama proizvode poput motocikala Harley-Davidson.

Na kraju prošle godine ponovo su u većini bile zemlje EU-a koje su na godišnjoj razini bilježile rast robnog izvoza u zemlje izvan Unije, prvi puta od veljače i izbijanja pandemije, primjećuje Eurostat.

Ukupno je 18 članica EU-a u prosincu povećalo robni izvoz u zemlje izvan Unije na godišnjoj razini, a najveći skok bilježila je Finska, za 42,5 posto.

Slijede Slovačka i Estonija s povećanjem robnog izvoza izvan EU-a u prosincu za 35,7 odnosno 35,6 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije.

Devet zemalja EU-a bilježilo je u prosincu pad robnog izvoza izvan Unije, a najviše je potonuo na Malti za 31,9 posto.

Uvoz robe iz zemalja izvan EU-a povećalo je u prosincu prošle godine 12 članica Unije, a najviše je poskočio u Hrvatskoj, za 59,1 posto u odnosu na prosinac 2019. godine, bilježi Eurostat.

Slijede Malta i Mađarska s povećanjem robnog uvoza u prosincu prošle godine za po 20,5 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije.

Analiza

Istražujući trendove automobilske industrije kojima se uvelike radujemo u 2021. godini otkrili smo informacijski usmjerene tehnologije koje bi trebali igrati središnju ulogu u budućnosti industrije…

Uz tehnologije poput umjetne inteligencije koje postoje već neko vrijeme, novije tehnologije poput Interneta stvari (Internet of things) također pronalaze brojne primjene u automobilskoj industriji. Dotaknimo se top 5 trendova koji će biti aktualni u auto-moto industriji u tekućoj godini.

Autonomna ili samovozna vozila imaju za cilj minimalizirati potrebu za ljudskim vozačima i trebala bi transformirati svakodnevni prijevoz. Ona bi prvenstveno trebala povećati brzinu isporuka, smanjiti zastoje i učiniti javni prijevoz relativno sigurnijim. Najbolji primjer bilo bi smanjenje prometnih nezgoda uzrokovanih umorom i nemarnošću vozača. Vozila bi bila opremljena s naprednim tehnologijama prepoznavanja, poput računalnog vida s poboljšanom inteligencijom koje prepoznaje prepreke na putu.

U automobilskoj industriji Internet stvari omogućuje sigurnu komunikaciju između dva ili više vozila, kao i vozila s različitim komponentama infrastrukture. Ova tehnologija poboljšava sigurnost na cestama, rješava prometne gužve te smanjuje zagađenje i potrošnju energije boljim upravljanjem vozilima. Startupi i tvrtke razvijaju napredne senzorske tehnologije kako bi prikupili više podataka o vozilu, ali i omogućili vozilu da razumije okolinu. Tehnologija Interneta stvari također automatizira i neke detalje kao što su plaćanje goriva i cestarine.

Ljudi žele biti povezani što je to više moguće. Primjerice, na svojim mobitelima možemo jednostavno razgovarati s drugima, čitati vijesti, pratiti događanja, dobivati obavijesti o događanjima, reklame, i pravovremeno iskorištavati različite ponude kao što su popusti, prilike za iskoristiti bet365 bonus, akcije i slično. U današnje vrijeme i vozila dolaze sa svojim jedinstvenim digitalnim identitetom koji je zaštićen, a koji ih ujedno razlikuje od ostalih vozila u mreži. To omogućuje pojednostavljeno nadgledanje podataka o vozilu kao što su osiguranje, sigurnost vozača, održavanje i upravljanje vozilom. Dijeljenje podataka o vozilima pomaže ne samo pojedinačnom vozaču, već i cijelom ekosustavu mobilnosti.

Iscrpljivanje zaliha fosilnog goriva i šteta za okoliš uzrokovana njihovom uporabom pozivaju na promicanje uporabe električnih vozila. Ona još uvijek nisu zaživjela do razine koja bi bila zadovoljavajuća i kojoj se nadamo, ali to bi se moglo u bliskoj budućnosti drastično promijeniti. Kako bi ovi tipovi vozila postali popularniji i pristupačniji svakodnevnim vozačima, njihovi se proizvođači trebaju pozabaviti problemima kao što su visoka cijena, loša baterija, neodgovarajuća infrastruktura za punjenje, kao i napajanje mreža za punjenje koristeći isključivo obnovljive izvore energije.

Budući da živimo u vremenu u kojem informacije i podaci imaju jako velik značaj, napredno analiziranje podataka moglo bi donijeti i razne odluke tijekom životnog ciklusa vozila. Podaci prikupljeni iz vozila omogućuju jednostavnije i lakše održavanje, informiraju vlasnike vozila o njihovom automobilu i upozoravaju nadležne vlasti u slučaju nesreća i sličnih situacija. Također, podaci prikupljeni u određenom vremenskom periodu mogu pomoći i samim proizvođačima prilikom unaprjeđivanja tehnologija jer će znatno lakše moći detektirati što je bitno poboljšati, a što radi baš onako kako je i osmišljeno da bi trebalo. Kada smo kod analiziranja podataka, analizirajući ove trendove za koje možemo očekivati da će biti od velikog značaja u ovoj i idućim godinama, možemo reći da je pred nama uzbudljivo razdoblje u auto-moto industriji, stoji u analizi.

Donosi Večernji list

Na ljeto stiže prvih šest milijardi kuna iz Fonda za oporavak, piše u četvrtak Večernji list, navodeći da je Hrvatska Europskoj komisiji poslala ključni dokument za korištenje novca iz fonda.

Hrvatska se nalazi među 18 članica koje su Europskoj komisiji i njezinim tijelima već dostavile Nacrt nacionalnog plana za oporavak i otpornost, ključni dokument na osnovi kojega će se koristiti novac iz fonda Next Generation “teškog” 750 milijardi eura.

Prema dogovoru, Hrvatska iz tog fonda može računati na 6,3 milijarde eura bespovratno (12 posto hrvatskog BDP-a iz 2019.) te dodatnih 3,37 milijardi eura povoljnih zajmova.

Bude li sve teklo prema planu, prvih 13 posto novca – što je za Hrvatsku 819 milijuna eura (6,1 milijarda kuna) – moglo bi stići tijekom kolovoza ili rujna.

“Europska komisija u stalnim je konzultacijama sa zemljama članicama kako bi izradile dobre planove. Bitno je da plan sadrži optimalan balans reformi i ulaganja”, kazao je sugovornik iz Europske komisije u razgovoru s hrvatskim novinarima.

Kod svih je zemalja uočeno da je “puno lakše razmišljati kako potrošiti novac, nego kako provoditi reforme”.

Kad je riječ o Hrvatskoj, kao startna pozicija uzimaju se preporuke Europske komisije iz 2019. i 2020. godine u kojima se, na primjer, traži smanjenje teritorijalne rascjepkanosti javne uprave, reforma sustava obrazovanja, novi okvir za plaće u javnoj upravi, bolje upravljanje državnim poduzećima i njihova privatizacija, sankcioniranje korupcije, kraće trajanje sudskih postupaka i slično, donosi Večernji list.

BBC o Mati Rimcu

Britanski BBC je jučer objavio veliki članak o Mati Rimcu pod naslovom “Proizvođač superautomobila kojem je rečeno da odustane od svog sna”. U tekstu opisuju kako je počela njegova ljubav prema automobilima.

Rimac je razgovarao s novinarima BBC-ja opisavši kako je počeo uspon njegove tvrtke.

Mate Rimac vodi kompaniju koja se bavi proizvodnjom električkih automobila i prodaje neke od najegzotičnijih modela na svijetu, ali sve je započelo neuzbudljivim starim strojem. Koristeći dijelove viličara, pretvorio je stari BMW E30, nazvan Green Monster, u pokusni poligon za električnu tehnologiju koju je razvijao. Preinačeni BMW potom se natjecao u utrkama i pobjeđivao protiv konvencionalnih motora. Jedno vrijeme bio je najbrže električno vozilo na svijetu.

Dvije godine kasnije, 2009. godine, pokrenuo je vlastitu kompaniju. “Želio sam napraviti automobil, to je sve što sam želio”, kaže Rimac.

Pošteno je reći da Rimac nije obični direktor u automobilskoj industriji. Bradati i elegantno odjeveni 33-godišnjak dobro bi se uklopio u društvo iz Silicijske doline. Zapravo, često ga uspoređuju s Elonom Muskom iz Tesle.

Međutim, okrenuo je leđa Kaliforniji i ostao u rodnoj Hrvatskoj. Njegova kompanija Rimac Automobili ima sjedište u Svetoj Nedelji, gradiću u blizini glavnog grada Zagreba. Ipak, tehnologija i know-how koji se tamo razvijaju brzo su privukli etablirane proizvođače. Rimac Automobili najpoznatiji su po proizvodnji ultra ekskluzivnih električnih superauta.

Concept One, koji je prvi put predstavljen 2011. godine, imao je najveću brzinu od 354 km/h. Proizvedeno je samo osam primjeraka, a jedan je slavno uništen kad je televizijski voditelj Richard Hammond sletio s ceste tijekom jurnjave u Švicarskoj.

Njegov nasljednik C_Two još je ekstremniji s najvećom brzinom od 415 km/h i ubrzanjem 0-100 km/h za 1.85 sekundi. Trebao bi ove godine biti pušten u prodaju, a očekuje se da će mu cijena biti dva milijuna eura. Automobili su izvanredni prema svakom mjerilu, ali oni su samo jedan dio Rimčeva poslovnog modela. Kompanija se sve više pozicionira kao dobavljač tehnologije za druge proizvođače, pomažući im u izgradnji vlastitih električnih automobila visokih performansi. “Budući da nismo imali investitore, morali smo zarađivati od prvog dana. Tada smo shvatili da ljudi ne žele investirati u boutique kompaniju za superaute, nego u održivo poslovanje”, objasnio je Rimac.

Opskrbljujući druge proizvođače tehnologijom i stručnošću, Rimac je uspio stvoriti izvor financiranja koji mu je omogućio opstanak i razvoj. Ono što Mate Rimac ima zajedničko s mnogim poduzetnicima iz Silicijske doline je to što je započeo raditi u svojoj garaži.

U njegovu slučaju, umjesto razvoja web stranice, stvorio je električni Green Monster. Sljedeći korak bio je dizajn potpuno novog automobila, ali pokretanje automobilskog biznisa u Hrvatskoj pokazao se velikim izazovom.

“Nisam mogao zaposliti nikoga tko je imao iskustva s automobilima. Otišao sam na Sveučilište u Zagreb i rekao im da želim napraviti auto. Rekli su mi da u Hrvatskoj nije moguće napraviti auto i da što prije odustanem, to će manje ljudi propasti zajedno sa mnom”, govori Rimac.

Nije uspio pristupiti ni financijskim mrežama Silicijske doline. “Samo jednom sam otišao u Silicijsku dolinu kako bih tražio novac. Razgovarao sam s investitorima, ali bili su totalno nezainteresirani. Bilo je to prije osam godina i električni auti još nisu bili vruća tema. Investitore su zanimale samo društvene mreže, nisu se htjeli baviti električnim autima. Danas je sasvim obrnuto. Na temelju uspjeha Tesle, svi ulažu ogromne novce u električne aute”, rekao je Rimac.

Ipak je pronašao snažnu potporu. Početkom 2018. godine, njemački proizvođač sportskih automobila Porsche kupio je 10 posto dionica, a kasnije je to povećao na 15.5 posto. To se dogodilo u vrijeme kad je Porscheova matična kompanija, Volkswagen Group, već bila započela ulagati desetke milijardi eura u vlastitu tehnologiju električnih vozila. Porsche razvija i vlastiti električki sportski auto, ali je želio iskoristiti Rimčevu stručnost u dizajniranju baterija i pogonskih sustava visokih performansi.

“Počeo je razvijao električna vozila godinama prije nas. Naša se investicija pokazala opravdanom. Vrijednost kompanije višestruko se povećala otkako smo se priključiti. Osim toga, kompanija se jako dobro razvila u tehnološkom smislu”, rekao je Porscheov zamjenik predsjednika i financijski direktor Lutz Meschke.

Pridružile su se još dvije automobilske kompanije. U svibnju 2019. godine korejski Hyundai i njegova sestrinska kompanija Kia zajedno su investirali 80 milijuna eura. Zauzvrat su dobili nespecificirani udio u Rimac Automobilima, kao i tehničko partnerstvo. Danas Rimac surađuje s obje kompanije i pomaže im razviti nova električna vozila.

Velika prilika za hrvatsku kompaniju
Prema neovisnom analitičaru Matthiasu Schmidtu, način na koji nacionalne vlade pokušavaju ukinuti konvencionalne benzinske i dizelske motore predstavlja veliku priliku za hrvatsku kompaniju.

“Automobilske kompanije zapravo su prisiljene razvijati električne aute. Giganti poput Volkswagena i Stellantisa to mogu, ali tvrtke srednje veličine jednostavno nemaju novca da to same naprave, pa im ne preostaje drugo nego kupiti tehnologiju drugdje”, ističe Schmidt.

David Bailey, profesor industrijske strategije sa Sveučilišta u Birminghamu, vjeruje da bi se i dalje moglo zarađivati prodajom automobila.

“Matu Rimca doživljavaju kao smetnju. Njegova kompanija pojavila se niotkuda, njegovi su proizvodi uzbudljivi i razvili su brend oko hiperautomobila”, kaže Bailey.

“On vjeruje da se brend može iskoristiti za prodaju električnih superautomobila, strojeva koji se mogu prodavati za stotine tisuća dolara, prije nego za milijune. Tehnologija se brzo razvija, mislim da će Rimac imati veliku ulogu u tome. Mislim da bi se to moglo pokazati prilično unosnim”, zaključio je Bailey, donosi Index.hr

Analiza ZEW instituta

Pokazatelj očekivanja za njemačko gospodarstvo (odnosi se na sljedećih šest mjeseci) porastao je za 9,4 boda u odnosu na siječanj, na 71,2 boda, zabilježeno je u mjesečnom izvješću ZEW instituta.

Utorak je započeo objavama ZEW pokazatelja u Njemačkoj i europodručju za veljaču. Pokazatelj očekivanja za njemačko gospodarstvo (odnosi se na sljedećih šest mjeseci) porastao je za 9,4 boda u odnosu na siječanj, na 71,2 boda, zabilježeno je u mjesečnom izvješću ZEW instituta.

S druge strane, podaci europodručja zabilježili su porast od 11 bodova, popevši se s 58,3 na 69,9 bodova te snažno nadmašivši očekivanja od 57 bodova. Gospodarska kontrakcija europodručja tijekom posljednja tri mjeseca 2020. zabilježila je kretanja blago iznad očekivanja, objavljeno je u utorak. Bruto domaći proizvod u europodručju pao je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 0,6% u odnosu na treće, blago iznad 0,7-postotne prve procjene.

Na godišnjoj razini gospodarstvo se u četvrtom tromjesečju smanjilo za 5,0%, objavio je Eurostat. Prema tržišnom konsenzusu, očekivao se godišnji pad od 5,1%. U 2020. godini gospodarstvo europodručja zabilježilo je pad od 6,8%. Eurostat navodi da je broj zaposlenih u četvrtom tromjesečju porastao za 0,3% u odnosu na tromjesečje ranije, nakon 1,0-postotnog povećanja u trećem tromjesečju. U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, zaposlenost se smanjila za 2,0 % u europodručju.

Njemačka industrija treba detaljan plan i praktične kriterije za sigurno otvaranje gospodarstva nakon višemjesečne blokade, poručila je udruga BDI vladi u Berlinu, pozivajući na europsku koordinaciju u ograničenjima na granicama.

Kometar Ivana Brodića

Tijekom cijele ove godine, ne samo oko inauguracije novog američkog predsjednika, za kojega se očekuje kako će ublažiti neke politike svoga prethodnika, ponovno se gužva na velikoj šahovskoj ploči.

Nalazimo se u nekoliko paralelnih utrka i latentnih sukoba. A sve, kako je Mike Pence, sredinom prošle godine, priznao, počinje nalikovati na novi hladni rat – Hladni rat 2.0. Tako se nalazimo u trgovinskom ratu,informacijskom sukobu, digitalnom i tehnološkom prijeporu, klimatskim previranjima, utrci u isporuci i proizvodnji cjepiva, ali i permanentnom i latentnom energetskom ratu.

Kada sve to pogledamo, čini se kako se nalazimo u razdoblju vrlo sličnome onome, koji je u knjizi The Sleepwalkers, opisao Christopher Clark. U razdoblju kraja jednoga dijela povijesti, sutonu jednog svjetskog poretka. U takvom su stanju pojedine strateške ekonomske grane instrument koji zamjenjuje oružanu silu u težnji za širenjem utjecaja na geopolitičkoj ploči Rizika. Baš kao što je to lijepo opisao Edward Luttwak, poznati geopolitički konzultant, poznat i pod nadimkom Machiavelli iz Marylanda.

U energetskom smislu na ruku takvim događanjima ide asimetrija dobavnih pravaca energenata u Europu, prvenstveno u vidu ovisnosti članica NATO saveza, i onih pod zaštitom NATO saveza, o ruskim energentima. U prvome redu se radi o plinu, kao ključnom energentu sljedećih nekoliko desetljeća, u borbi za niskougljično društvo i tranziciji prema čistoj, obnovljivoj energiji.

Još od početka projekata Sjeverni i Turski tok, nakon političke krize u Ukrajini i nemogućnosti tj oslabljenoj mogućnosti, isporuke plina kroz tu zemlju, kao i visoke korupcije u operatoru plinskog sustava kroz tu zemlju, koja se očitovala u velikim gubicima zbog neodržavanja infrastrukture, kao i zbog ucjena ukrajinskih dužnosnika glede cijene transporta plina, puno je kritika na račun tih projekata.

Te su kritike, u vrijeme Donalda Trumpa, i njegove borbe za većom participacijom članica NATO-a u financiranju toga saveza, eskalirale u vidu sankcija za izvođače projekta Sjeverni tok 2, ali i snažnim lobiranjem za izgradnju sustava LNG terminala, za prihvat ukapljenog plina, u Europi, kao da je moguće imati, u uvjetima objektivno više cijene ukapljenog plina od kopnenoga, zbog tehnologije ukapljivanja i transporta, stabilnu opskrbu plinom bez kopnenoga plina, no to je neka druga tema, kao i to što gotovo niti jedan terminal za ukapljeni plin ne radi većim kapacitetom nego polovičnim.

Barem ne u Europi. Izuzev našeg hrvatskog, prve tri godine, ali i on ima svoje izazove zbog rasta cijene plina na azijskom tržištu. Naime, isporuke kasne zato što trgovci isporučuju plin tamo gdje će ga isplativije prodati.

Posebna je, pak, tema ulazak u LNG posao opskrbljivača kopnenim plinom, ali i jakih ruskih tvrtki poput Gazproma i Novateka…

Cijeloj situaciji nije pomogla afera s trovanjem ruskog oporbenog aktivista Alekseja Navaljnog i različito vrijednosno shvaćanje demokracije i demokratskih procesa, što zagovornicima putinovskog antidespotizma na Zapadu, ali i među analitičarskom elitom, ne smeta kada treba zagovarati kineski model poslovanja, koji je najčešće pod čvrstim stiskom komunističke partije. Sudbina Jacka Ma to dokazuje. No, o tome nekom drugom prilikom, također.

Kritike se nastavljaju i danas, pa je tako prošloga petka, „problem“ Sjevernog toka 2 na sastanku G7 apostrofiramo i novi američki predsjednik Joe Biden, odbacivši mogućnost povlačenja sankcija izvođačima to ga projekta, koji je gotov 95 posto, ali glavni akteri i dioničari projekta ne pokazuju naznake zaustavljanja.

Pod utiskom lobiranja moćnog njemačko ruskog lobista, trenutno nastanjenog u Moskvi, gospodina Matthiasa Warniga, utjecajnog bivšeg pripadnika istočnonjemačkih službi, bivšeg bankara i lobista ruskih energetskih interesa, ili pod pritiskom ekonomske logike slično je rekao i nasljednik Angele Merkel na čelu CDU-a Armin Laschet.
Pruska tehnologija i ruski resursi, stara je krilatica o savezu kojega se svi boje….

Zdravorazumski, ne postoji nitko tko bi strmoglavio svoju ekonomiju za nekoliko desetaka postotnih bodova BDP-a, u uvjetima kada je plin ključni energent tranzicije prema niskougljičnom društvu i kao takav pogonsko gorivo za sve razvijene ekonomije sljedećih desetljeće do dva, pa tako i lokomotive EU, Njemačke. Sjeverni tok 2 i Turski tok (te njegov nastavak Balkanski tok) upravo tome služe. Kako bi europske ekonomije dobile stabilnu opskrbu plinom, u uvjetima ukrajinskih nestabilnosti i neulaganja u infrastrukturu (sjetimo se samo europske zime u jeku ukrajinske krize). Zato oni kapacitetom, zbrojno, približno odgovaraju ranijem kapacitetu Ukrajinskog toka.

Uostalom, ozbiljni se ljudi, usprkos geopolitičkim ucjenama, drže svojih dogovora i ugovora, a infrastrukturni se projekti ne dogovaraju na razdoblje amortizacije kraće od dvadeset do trideset godina, pa tako neće niti Sjeverni tok. Ne bi niti jedina izgledna alternativa, ona poljska, koja bi trebala dovesti norveški plin u Europu, ona, naime, još nije niti prošla iz faze ideje u fazu nacrta, a kamo li realizacije.

Vrlo je malo zemalja koje ne trguju sa susjedstvom i dalje energentima, trguje čak i Sjeverna Koreja s Kinom i Rusijom, trgovala je jedna od najzatvorenijih zemalja u povijesti Hoxina Albanija, a trgovalo se čak i u vrijeme Hladnoga rata. Dovoljno se prisjetiti priča (noveliziranih ili ne) o moćnom traderu Marcu Richu.

S druge strane, velike kompanije, EU, ali i njemačka i ruska nacionalna strategija, postaju sve svjesnije mogućnosti vodika, koji je također niskougljični energent, a za razliku od ostalih obnovljivih izvora nema izazove skladištenja. Pitanje je vremena kada će se stvarati i prenamjenjivati infrastruktura za njegov transport.

A posao na kraju pobijedi svaki sukob i svaku ucjenu. Pobijedit će i ovo geopolitičko preslagivanje pred nama….

Analiza Eurostata

Oporavak europskog gospodarstva zakočio je u četvrtom tromjesečju 2020. novi val pandemije koronavirusa i mjere njegova zaustavljanja, pokazuju nove procjene Eurostata, iako je pad bio nešto blaži no što je početno procijenjeno.

Gospodarstvo EU-a palo je u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu prema sezonski prilagođenim podacima 0,4 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada je aktivnost poskočila 11,5 posto, najsnažnije otkada je Eurostat počeo objavljivati izvješća 1995. godine.

Europski statistički ured preliminarno je pad procijenio na 0,5 posto.

U eurozoni aktivnost je u zadnjem tromjesečju 2020. smanjena 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je poskočila 12,4 posto, također najsnažnije od početka objavljivanja Eurostatovih podataka.

Nova procjena također je za 0,1 postotni bod blaža od one objavljene početkom mjeseca.

Oporavak gospodarstva zakočio je na kraju godine novi val pandemije, koji je prisilio vlade da ponovo uvedu mjere kako bi suzbile širenje virusa.

Eurostat je raspolagao podacima 21 zemlje-članice, koji pokazuju da je u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca najsnažnije palo gospodarstvo Austrije, za 4,3 posto.

Slijedi Italija s padom aktivnosti od dva posto, te Francuska gdje su smanjenje za 1,3 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Daleko najsnažniji rast bilježila je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca Rumunjska, za 5,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su aktivnosti poskočile 6,1 posto. Slijedi Bugarska s rastom aktivnosti za 2,1 posto.Njemačko gospodarstvo palo je 3,9 posto. Podaci za Hrvatsku nisu bili dostupni.

U odnosu na posljednje tromjesečje 2019. BDP EU-a pao je na kraju prošle godine prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima 4,8 posto, potvrdio je Eurostat procjenu s početka mjeseca. U trećem tromjesečju smanjen je 4,2 posto.

Aktivnosti u eurozoni pala je pet posto, procijenio je europski statistički ured, ublaživši preliminarnu procjenu pada za 0,1 postotni bod. U razdoblju od srpnja do rujna smanjen je 4,3 posto.

U cijeloj 2020. godini BDP EU-a pao je prema sezonski i kalendarski prilagođenim kvartalnim podacima 6,4 posto, a BDP eurozone 6,8 posto, procijenio je preliminarno Eurostat.

Sve su zemlje EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježile pad aktivnosti na godišnjoj razini, pokazuje izvješće.Najveći je bio u Španjolskoj, gdje su potonule 9,1 posto, gotovo kao i u prethodnom tromjesečju.

Slijedi Austrija s padom aktivnosti od 7,8 posto, znatno dubljim nego u prethodna tri mjeseca kada su smanjene 4,2 posto.Najblaži pad aktivnosti bilježile su Norveška i Litva, za 1,1 odnosno 1,3 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Rast broja zaposlenih u EU i eurozoni naglo je usporio u posljednjem tromjesečju 2020., uz stopu rasta od samo 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuju prve procjene Eurostata.

U trećem tromjesečju poskočio je jedan posto u EU, te 0,9 posto u eurozoni, označivši oporavak tržišta rada nakon pada u prvoj polovini godine.

U odnosu na četvrti kvartal 2019. broj zaposlenih smanjio se u razdoblju od listopada do prosinca 2020. za 1,7 posto u EU, te za dva posto u eurozoni.U trećem tromjesečju pao je na godišnjoj razini 2,1 posto u EU, te 2,3 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.

Priopćili iz Gazprom

Ruski plinski div Gazprom planira Njemačkoj preko Ukrajine isporučivati više plina zbog niskih temperatura koje su stanjile njezine zalihe, izvijestili su ruski mediji.

Njemačke rezerve plina potonule su na 34 posto zbog vala hladnoće u srednjoj Europi i veće potražnje za grijanjem nego prošle godine. Niska razina zaliha nije neuobičajena, ističe njemačka novinska agencija dpa, podsjećajući da su u veljači 2018. pale na 14 posto.

Ukrajina je pak izvijestila o rekordnim zalihama plina, od 19,6 milijardi prostornih metara, što znači da su porasle za 3,2 milijarde u odnosu na prošlu godinu.

Gazprom će Njemačkoj u ožujku isporučivati 124,2 milijuna prostornih metara plina dnevno, u odnosu na planiranih 110 milijuna, izvijestila je u ponedjeljak ruska novinska agencija Interfax.

To znači da će se isporuke zadržati na razini veljače, ali i da će biti manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, sukladno želji Rusije da smanji isporuke plina Njemačkoj tom trasom.

Godine 2019. dvije su strane sklopile novi ugovor, prema kojem bi minimalni obujam isporuka ruskog plina preko Ukrajine ove godine trebao biti više nego prepolovljen u odnosu na 2019. godinu, na 40 milijardi prostornih metara.

Smanjene isporuke preko Ukrajine povezane su s gradnjom plinovoda Sjeverni tok 2 kojim bi se ruski plin trebao izravno dopremati u Njemačku preko Baltičkog mora.

Kijev se protivi tom projektu, optužujući Moskvu da koristi plin kao polugu u geopolitičkoj igri moći. Ukrajinsku poziciju podupiru i Sjedinjene Države i neke europske zemlje, ponajprije Poljska.

Dodatni su motiv za Ukrajinu u sporu oko plinovoda naknade koje ubire za tranzit ruskog plina.

Aljoša Pleić za HRT

Kako lokalne zajednice u Hrvatskoj mogu kreirati i provoditi svoje politike razvoja? Mogu li manje sredine zadržati stanovništvo da u potrazi za boljim životom i za poslom ne odlazi u veće? Ima li načina da i male lokalne zajednice osiguraju dobre uvjete života i rada? Ako ima resursa – ima i načina. Neki će priliku vidjeti u turizmu, drugi u poljoprivredi, ali što je s trećima koji naizgled nemaju nikakvih resursa – osim neiskorištenog prostora u svojim prostornim planovima? Takvima su možda prilika projekti obnovljivih izvora energije.

Na tu je temu govorio Aljoša Pleić, direktor Acciona energije i predsjednik NO OIEH gostujući na HTV 4 u emisiji Studio 4.

Pleić je istaknuo važnu ulogu lokalnih zajednica u OIE projektima te pojasnio kako se od samog početka planiranja razvoja nekog OIE projekta kreće u komunikaciju s lokalnom zajednicom. Lokalne zajednice su partneri u projektu, istaknuo je Pleić, i u zadnjih 15 godina razvoja OIE projekata u Hrvatskoj svjedočimo njihovoj želji da imaju takve projekte u svojim sredinama. To im donosi i brojne prednosti.

“Lokalne zajednice od OIE projekata imaju višestruke benefite. Nije im samo cilj naplatiti komunalnu naknadu, ona je čak i manji dio pozitivnog efekta iako su OIE projekti na račun komunalne naknade uplaćivali od nekoliko stotina tisuća kuna pa do više od milijun kuna. Imaju još nekoliko direktnih benefita kao što su energetska renta koju plaća svaki projekt te nova radna mjesta. Uz to, svaki OIE projekt lokalnoj zajednici u kojoj se razvija pomaže kroz sponzorstva i donacije, što rade i svi naši članovi”, istaknuo je Pleić te naglasio ekonomski, društveni, ali i ekološki utjecaj OIE te značaj domaće komponente u projektima OIE – usluga i opreme. Taj udio domaće komponente varira od 30-40 posto pa do više od 60 posto, kao što je, primjerice, u slučaju prve geotermalne elektrane u Hrvatskoj i u najnovijim projektima vjetroelektrana.

Dio EU sredstava namijenjen je i bržoj integraciji OIE u elektroenergetski sustav. Govoreći o postojećoj elektroenergetskoj mreža i prihvatu brojnih OIE projekte, naročito u malim lokalnim zajednicama, Pleić je naglasio da mreža može, mora i hoće podržati jaču integraciju OIE.

“Trenutačno u Hrvatskoj, ali i globalno, imamo elektroenergetsku mrežu staru više od 50-ak godina. U vrijeme kad je građena, proizvodnja i izvori energije bili su drugačiji nego danas. No, danas je sve drugačije, čak su se i navike potrošača promijenile. Sada su se otvorile i velike mogućnosti da se kroz Green Deal i EU fondove alocira što više sredstava upravo u tu svrhu”, istaknuo je Pleić, a prenosi portal OIE.

Francuski ministar financija

Europska unija mora ove godine usvojiti plan koji će smanjiti njezinu ovisnost o azijskim dobavljačima elektroničkih komponenti, poručio je u ponedjeljak francuski ministar financija Bruno Le Maire.

Ta je ovisnost neprhvatljiva i EU je zbog nje ranjiv, posebno u sektorima poput automobilske industrije, kojoj manjkaju neki dijelovi iz Azije, naglasio je Le Maire.

Na konferenciji za novinare koju je održao s povjerenikom EU-a za unutarnje tržište Thierryjem Bretonom, francuski ministar također je izrazio zabrinutost zbog planova stranih kompanija da preuzmu europske tvrtke u elektroničkom sektoru.