Europska unija

Boris Johnson je bio kod frizera i smršavio je. Tako se pred javnošću pokazao takoreći u novom formatu, ne samo izgledom već i taktikom. Posljednjih kriznih mjeseci suzdržavao se od medijskih „detonacija”. Je li tom apstinencijom htio povećati napetost?

Ali na pozornici u Londonu, odakle je najavio kandidaturu za šefa stranke i premijera, Johnson je bio onaj stari Boris – veseli, bezgranični optimist s malo političke supstance. Nudeći sebe kao proizvod, Johnson se najviše hvalio vremenom koje je proveo na funkciji gradonačelnika britanske metropole. Naravno, tvrdio je da je bio veličanstven gradonačelnik koji je rješavao probleme, pa još organizirao savršene Olimpijske igre. Kritičari to vide drukčije – kažu da je bio ljenčina bez dostignuća, ali s preskupim prestižnim pothvatima. Johnson pak nije ni riječ rekao o neuspješnom mandatu na mjestu šefa diplomacije.

Naravno se da u toj dvorani u Londonu nisu bili kritičari već samo fanovi. U najveći delirij su pali kada je kandidat Johnson najavio da će, što god da se dogodi, on 31. listopada izvesti Veliku Britaniju iz Europske unije. Rekao je da mu cilj nije Brexit bez dogovora s Bruxellesom, ali i da želi „nešto bolje od sadašnjeg dogovora o izlasku”.

Kako će to postići? Kaže da njegov tim odmah počinje s radom, da će razgovarati s predstavnicima EU-a na „najprijateljskiji mogući način”. Nije ponovio prijetnju da Britanija neće platiti ceh, odnosno dogovoreni novac koji duguje Bruxellesu. O tome ništa nije rekao.

Kalendar bi mogao omesti Johnsonove ambicije. Izbori za šefa torijevaca, nakon povlačenja gospođe Maj, odigrat će se tek 22. srpnja, onda ide ljetna pauza, pa bi ozbiljni pregovori u Bruxellesu mogli početi tek u rujnu. Osim toga, predstavnici ostatka EU-a su već puno puta izričito rekli da se pregovori neće nanovo otvarati, bez obzira tko god postane premijer Velike Britanije. Ali za Johnsona su to trivijalnosti, on se na pozornicu popeo s ciljem da probudi optimizam. Tim nastupom Johnson ipak nije htio otjerati zloduha zvanog „tvrdi Brexit”. On razvod bez dogovora smatra svojim adutom – na koncu konca, ni Bruxelles to ne želi.

Nažalost, novinari nisu imali priliku kandidata Johnsona pitati o jednom dokumentu britanskog kabineta koji je objavio Financial Times, a u kojem se procjenjuje da se Velika Britanija ne može baš ekspresno spremiti za no-deal scenarij. U tom dokumentu piše da farmaceutskoj industriji za pripremu na novi granični i carinski režim treba između šest i osam mjeseci, a trgovcima četiri do pet mjeseci.

Johnson se našao u problemima samo kada je bio upitan o tome hoće li podnijeti ostavku ako ne uspije u svom naumu. Neće biti lako, rekao je, ali na kraju nije jasno vezao svoju eventualnu premijersku sudbinu za Brexit koji je obećao – za kraj listopada. Nema sumnje da su to primijetili i njegovi stranački prijatelji iz tabora tvrdih Brexitaša.

Boris Johnson je neka vrsta bijelog platna na koje svako krilo konzervativne stranke projektira ono što mu se sviđa. Tvrdolinijaši se pozivaju na Johnsonove oštre opaske u kojima zahtijeva Brexit, umjerene on podsjeća na tradicionalnog konzervativca, starijima je već obećao porezne poklone, a kao predstavnik Londona ima crtu privlačnu kozmopolitima. Njima je obećao novo „konzervativno europejstvo”, što god to značilo.

Najveći adut ovog čovjeka je to što s njim na vrhu torijevci mogu dobiti sljedeće parlamentarne izbore. Već ima podršku 70 zastupnika, u utrci s protukandidatima je jedini sa stvarnim šansama da naslijedi Theresu May.

Kampanje obožava, uostalom 2016. je bio jedan od najglasnijih zagovornika Brexita prodajući prazna obećanja poput onog da će London smjesta prestati plaćati 350 milijuna funti tjedno u europsku blagajnu i taj novac uložiti u zdravstveni sustav.

Može li itko zaustaviti Johnsona? Pitanje o tome je li ima ikakvih mladalačkih grijehova i je li konzumirao kokain ga je samo blago uzdrmalo. Savjetnici izgleda paze da se Johnson ne poklizne – na predstavljanju u Londonu je bilo dozvoljeno samo šest novinarskih pitanja. Ne trebaju mu sada kiksevi poput onog kada je muslimanske žene s maramama koje prekrivaju njihova lica nazvao „poštanskim sandučićima”. Kasnije se ispričao – na svoj način, piše DW.

Jedan od komentara u britanskom tisku odlično je sažeo prvi Johnsonov nastup u trci za Downing Street 10: „Nastup je bio izvanredno dosadan, neobičan za Johnsona – njegovi obožavatelji bit će oduševljeni.”

Njemački će zajmodavac u ‘lošu’ banku izdvojiti odnosno pripremiti za prodaju imovinu ukupne vrijednosti do 50 milijardi eura nakon prilagodbe za rizik. Posrijedi će najvećim dijelom biti financijske izvedenice dulje ročnosti.

Osnivanje ‘loše’ banke sastavni je dio opsežnog restrukturiranja odjela investicijskog bankarstva, glavnog izvora prihoda najveće njemačke banke koji još od financijske krize 2008. godine bilježi slabe poslovne rezultate.

U sklopu restrukturiranja velike probleme Deutsche Banku zadaju i optužbe za pranje novca i loš rezultat na provjeri otpornosti na moguće nepovoljne uvjete poslovanja. Planirane mjere izmjena u strukturi poslovanja, o kojima je prvi izvijestio londonski The Financial Times, obuhvatit će i smanjenje obujma poslovanja ili čak ukidanje odjela za trgovanje dionicama i terminskim kamatnim ugovorima izvan Europe.

Najava se nadovezuje na planirano odmicanje Deutsche Banka od poslovanja u segmentu investicijskog bankarstva prema stabilnijim generatorima prihoda, poput transakcijskog bankarstva. Reagirajući na izvješće londonskog lista iz njemačke su banke priopćili da rade na “mjerama kojima bi se ubrzala transformacija poslovanja radi poboljšanja održive profitabilnosti. O svemu ćemo izvijestiti sve zainteresirane strane ako i kada to bude potrebno”, poručili su.

U svibnju izvršni direktor Christian Sewing obećao je dioničarima “teške rezove” u investicijskoj banci. Očekuje se da će nove mjere najaviti u srpnju. Izvješće o poslovnim rezultatima u drugom tromjesečju bit će objavljeno 24. srpnja.

Ukupno je prošle godine uvedeno 45 novih trgovinskih prepreka, uključujući visoke američke carine na čelik i aluminij, izvijestila je Komisija Osim SAD-a, najveći su utjecaj na europski izvoz imale mjere koje su uveli Kina, Indija i Alžir.

Primjeri tih prepreka uključuju kineske mjere za kibernetičku sigurnost i novi zahtjev Indije o veterinarskim potvrdama za proizvode od kože, navodi europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstrom. Alžir je pak zabranio uvoz skoro 900 različitih proizvoda. “Nema sumnje da protekcionizam jača“, zaključuje Malstrom, upozoravajući na “turbulentno vrijeme za trgovinu“.

Objava godišnjeg izvješća Europske komisije o globalnim trgovinskim preprekama vremenski se poklopila sa zaoštravanjem međunarodnih tenzija, dijelom i zbog protekcionističke politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.

EU nastoji poduprijeti međunarodne trgovinske zakone na koje se oslanjaju brojni europski izvoznici. U prošloj je godini Komisija tako uspjela ishoditi ukidanje 35 trgovinskih prepreka koje su uvele zemlje poput Kine, Japana, Indije i Rusije, pokazali su objavljeni podaci.

To uključuje kineska ograničenja uvoza govedine, ruske protudampinške mjere na uvoz kombija, kao i mjere koje utječu na prodaju vina i žestokih pića u Japan. Od 2014. godine i početka mandata Komisije na odlasku uklonjene su ukupno 123 prepreke, što je omogućilo šest milijardi eura izvoza u 2018. godini, poručuju iz Bruxellesa.

Vujčić, koji sudjeluje na 25. Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji u organizaciji HNB-a, napomenuo je kako je u tijeku tehnički dio dogovora s Europskom središnjom bankom (ESB) oko provođenja Provjere. “Potrebno je odrediti koje će banke proći Provjeru i očekujem da ćemo do kraja lipnja znati broj imena tih banaka. Potom slijedi obavijest tim bankama koje podatke trebaju pripremiti, a Europska središnja banka treba provesti javni natječaj za provedbu Provjere. Na koncu slijedi i sama Provjera kvalitete aktive”, objasnio je Vujčić.

Istaknuo je kako je pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam ERM II u završnoj fazi dovršavanja, a bit će poslano nakon dogovora s europskim partnerima. Pritom nije htio špekulirati s datumima, već je rekao da će se to dogoditi “vrlo brzo”.

HNB je 27. svibnja objavila da je Republika Hrvatska ESB-u uputila zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje između ESB-a i HNB-a u obavljanju poslova supervizije kreditnih institucija u okviru Jedinstvenoga nadzornog mehanizma.

„Riječ je o koraku koji je sastavni dio procedure za ulazak Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), a potom i europodručje. Namjera je Republike Hrvatske istodobno ući u mehanizam bliske suradnje s ESB-om i u tečajni mehanizam ERM II“, objavila je HNB.

JNM prvi je stup bankovne unije, a čine ga ESB i nacionalna nadležna tijela država članica koje sudjeluju u mehanizmu. Sudjelovanje je automatsko za države članice europodručja, a dobrovoljno za države članice izvan europodručja te se uspostavlja bliskom suradnjom s ESB-om.

Glavni su ciljevi JNM-a osiguravanje sigurnosti i pouzdanosti europskoga bankovnog sustava te doprinos financijskoj integraciji i stabilnosti u Europskoj uniji. Ulazak u blisku suradnju preduvjet je za sudjelovanje u JNM-u, u kojemu ESB obavlja poslove supervizije nad kreditnim institucijama u europodručju.

Ministar zdravstva Matt Hancock, koji je ispao iz utrke u petak pošto je osvojio samo 20 glasova u prvom glasanju konzervativnih zastupnika, rekao je da je Johnson najbolji kandidat da vodi stranku. “Boris je vodio discipliniranu kampanju i gotovo sigurno će biti naš novi premijer”, napisao je Hancock u tekstu za list The Times.

“Ljudi radi više svrhe moraju ostaviti postrani svoje razlike u stavovima. Držim da trebamo nastupati zajedno, i to bolje početi ranije nego kasnije”, istaknuo je. Kriza oko brexita mogla bi se još produbiti jer je Johnson, lice službene kampanje za brexit na referendumu 2016., obećao izvesti Veliku Britaniju iz Europske unije, s dogovorom ili bez njega.

Johnson, favorit za nasljednika May na premijerskoj dužnosti, osvojio je potporu 114 konzervativnih zastupnika u prvom krugu glasanja za vodstvo u kojemu je glasalo 313 zastupnika. Najbliži suparnici bili su mu: Jeremy Hunt, ministar vanjskih poslova, koji je dobio 34 glasa, Michael Gove, ministar okoliša, s 37 glasova i Dominic Raab, bivši ministar za brexit, s 27 glasova.

Drugi krug glasanja bit će u utorak, a rezultati objavljeni oko 17 sati po lokalnom vremenu.Svaki kandidat s 32 glasa ili manje bit će eliminiran. Budu li svi kandidati imali više od 32 glasa, onaj s najmanje bit će eliminiran.

Na razini 28-članog EU-a industrijska je proizvodnja u travnju prema sezonski prilagođenim podacima smanjena za 0,7 posto, nakon blago revidiranog 0,2-postotnog pada u ožujku. U Hrvatskoj je kalendarski i sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena u travnju za 0,2 posto u usporedbi s ožujkom, kada je skliznula 0,1 posto, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u travnju smanjena za 0,5 posto na mjesečnoj razini, nakon blago revidiranog 0,4-postotnog pada u mjesecu ranije, pokazuju podaci europskog statističkog ureda Najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježile su Velika Britanija, za 2,7 posto, Njemačka, za 2,3 posto, i Latvija za dva posto.S druge strane, najveći rast proizvodnje zabilježen je u Irskoj, za 3,6 posto, Portugalu, za 2,9 posto, Finskoj, za 2,2 posto i Luksemburgu za 2,1 posto.

Pad proizvodnje u EU i eurozoni na godišnjoj razini

Na razini EU-a industrijska je proizvodnja prema kalendarski prilagođenim podacima u travnju na godišnjoj razini skliznula 0,1 posto, nakon što je u ožujku porasla za 0,4 posto.

U Hrvatskoj je porasla za tri posto u odnosu na travanj prošle godine, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Eurostata. U istom je postotku bila uvećana i u ožujku prema istom razdoblju godine ranije. Najviše je pala na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u Njemačkoj, za 3,4 posto. Slijedi Nizozemska s padom od 2,7 posto, te Latvija i Velika Britanija, s padom za po 2,4 posto.

Najveći rast proizvodnje imala je Litva, od 13,8 posto. Slijede Irska i Poljska, s rastom proizvodnje za 6,9 odnosno 6,6 posto. U u eurozoni je na godišnjoj razini pad industrijske proizvodnje iznosio 0,4 posto, nakon blago revidiranog pada za 0,7 posto u mjesecu ranije.

Bruto domaći proizvod (BDP) pao je u travnju na mjesečnoj razini 0,4 posto, nakon što je u mjesecu ranije oslabio 0,1 posto. Očekivalo se da će i u travnju biti smanjen za 0,1 posto. U travnju je industrijska proizvodnja na mjesečnoj razini pala po prvi put u ovoj godini zbog naglog posustajanja aktivnosti u britanskim tvornicama. Industrijska proizvodnja je pala za 2,7 posto u odnosu na ožujak kad je ostvarila 0,7-postotni rast. Analitičari su očekivali 1-postotni pad.

Proizvodne aktivnosti potonule su na mjesečnoj razini za 3,9 posto, nakon 0,9-postotnog rasta u ožujku. To je najveći pad od lipnja 2002. i iznad procjena da će se smanjiti 1,4 posto. Proizvodnja automobila u travnju je na mjesečnoj razini potonula čak 24 posto, što je njezin najveći pad od 1995. kada su se počeli prikupljati ti podaci. “Rast BDP-a je pokazao određeno posustajanje u zadnja tri mjeseca, budući da su gospodarske aktivnosti pale u travnju, ponajprije zbog dramatičnog pada proizvodnje automobila, uz neizvjesnost pred prvotno postavljeni datum izlaska Velike Britanije iz Europske unije, koja je dovela do ‘privremenih’ obustava proizvodnje“, rekao je statističar Rob Kent-Smith iz ONS-a.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja pala jedan posto, nakon rasta za 1,3 posto u prethodnom mjesecu. Slično tome su aktivnosti u tvornicama oslabjele 0,8 posto, nakon rasta za 2,6 posto u prethodnom mjesecu. Rast britanskog BDP-a u tri mjeseca zaključno s travnjem usporio je na 0,3 posto, nakon 0,5-postotnog rasta u prvom tromjesečju.

Prema tim podacima, prosječna cijena za 100 kilovatsati električne energije u Hrvatskoj je u drugoj polovici prošle godine iznosila 98 kuna ili 13,2 eura. Istu cijenu električne energije u EU plaćala su i rumunjska kućanstva, dok su jeftiniju struju imala samo kućanstva na Malti te u Mađarskoj i Litvi, kao i u Bugarskoj, u kojoj je 100 kilovatsati električne energije koštalo 10,1 eura. U Sloveniji, pokazuju podaci Eurostata, kućanstva su istu količinu struje plaćala 16,4 eura, dok je prosjek na razini Unije iznosio 21,1 eura.

Ipak, Hrvatska spada u gornji dio kluba EU kada je riječ o poskupljenju struje u drugoj polovici prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2017. Naime, cijena električne energije za kućanstva u Hrvatskoj je u tom razdoblju porasla šest posto, dok je na razini EU rast cijena iznosio 3,5 posto.

I dok je struja u Hrvatskoj poskupila, plin je u istom razdoblju pojeftinio. Štoviše, s padom cijene plina za kućanstva u drugoj polovici prošle godine od 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2017., Hrvatska je, pokazuju podaci Eurostata, imala najveći pad u EU. Istodobno, prosječan rast cijena plina za kućanstva u EU iznosio je 5,7 posto.

Prosječna cijena 100 kilovatsati plina za kućanstva u Hrvatskoj je u drugoj polovici prošle godine iznosila 26,7 kuna ili 3,6 eura, dok je prosjek u EU iznosio 6,7 eura. Nižu cijenu plina od one u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, imala su jedino kućanstva u Rumunjskoj i Mađarskoj, u kojima je cijena plina iznosila 3,5 eura. S druge strane, slovenska su plin plaćala 5,8 eura.

Radi se o Priscili Dubocage koja će na toj poziciji zamijeniti dosadašnju regionalnu direktoricu Totala Almiru Acan Kahvecioglu. Na prigodnoj svečanosti, u četvrtak u Veleposlanstvu Francuske u Srbiji, Dubocage se predstavila poslovnim partnerima i novinarima. Dubocage stiže u Total HUB Balkans, kako se formalno zove Totalov ured sa sjedištem u Beogradu, iz ureda tvrtke Total u Keniji gdje je na poziciji mrežnog menadžera vodila portfelji od 200 benzinskih pumpi širom zemlje.

Prije toga, od 2014. do 2017., bila je na poziciji regionalnog menadžera prodaje u Francuskoj. Prilikom preuzimanja dužnosti najavila je još više investicija kada je u pitanju osiguravanje originalnog proizvoda visoke kvalitete, dok će se u isto vrijeme fokusirati na projekte društvene odgovornosti u cilju osnaživanja spomenutih odnosa i održavanja pozicije koju Total ima u regiji.

Dosadašnja šefica regionalnog Totala, Almila Acan Kahvecioglu, koja je na ovoj funkciji provela pet godina i sada odlazi na novu funkciju unutar kompanije (neslužbeno doznajemo kao šefica Totalova ureda u Ujedinjenom Kraljevstvu) pohvalila se da se tijekom njezina mandata implementiralo više projekata koji su omogućili Totalu osnaživanje svojeg položaja u regiji Balkana. “Pored onih koji su fokusirani na naše bliske partnere i kupce, kao što je Rubia karavan namijenjen profesionalnim vozačima tijekom kojega smo posjetili Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i BiH s našim specijaliziranim Rubia kamionom i naše rastuće Total Quartz mreže auto servisa u čitavoj regiji, jako smo puno investirali i u društveno odgovorne projekte”, kazala je Acan Kahvecioglu.

Pierre Duhot, potpredsjednik tvrtke Total za Jugoistočnu Europu za kraj je istaknuo da je ukupni promet Total grupe u 2018. od 50 milijuna dolara u regiji Balkana, gdje je Srbija pridonijela s 13 mil. dolara, Hrvatska sa 6 milijuna i Slovenija s 28 milijuna dolara.

Conteove opaske u intervjuu objavljenom u ponedjeljak u novinama Corriere della Sera namijenjene su najmoćnijem čovjeku njegove administracije, njegovom zamjeniku i vođi krajnje desne stranke Lige, Matteu Salviniju. “Ako ne bude kao u prosincu kada smo uspjeli izbjeći kazne nakon usuglašenja s Europskom komisijom oko proračuna za 2019., riskiramo svi odlaskom kući. Ja zasigurno prvi”, rekao je premijer.

“Prekomjeran dug se mora izbjeći, inače će se Italija suočiti sa smanjenjem kreditnog rejtinga i nestabilnostima na financijskom tržištu”, upozorio je Conte. “Ne mogu i ne želim preuzeti odgovornost izlagajući zemlju ovakvom besmislenom riziku”, dodao je.

Pozvao je Salvinija i drugog zamjenika premijera Luigija Di Maia da dopuste njemu i ministru gospodarstva Giovanniju Triju da pregovaraju s Bruxellesom.  Salvini želi prekoračiti proračunska ograničenja deficita EU-a kako bi nadoknadio radikalno smanjenje poreza. Ohrabren je i pobjedom na izborima za Europski parlament održanim prošli mjesec te je njegova stranka ostvarila daljnje uspjehe i na regionalnim izborima u nedjelju.  Liga je primjerice pobijedila u gradu Ferrari i time prekinula 70-godišnju vladavinu lokalne ljevice.