Europska unija

Zdravko Marić

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je danas da je uvođenje eura velika promjena koja se tiče svakog hrvatskog građanina, a da nakon formalne odluke o uvođenju eura, koja se očekuje za dva tjedna, predstoji još jako puno operativno-tehničkog posla.

Marić je to rekao na konferenciji Zagrebačke županije “Pripreme općina, gradova, županija i njihovih korisnika za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, ustvrdivši da je strateški dio oko uvođenja eura “de facto” odrađen i još 12. srpnja predstoji formalna odluka Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) o ulasku Hrvatske u eurozonu s 1. siječnjem iduće godine.

Međutim, nakon toga predstoji obaviti jako puno operativno-tehničkog posla, poručio je Marić, dodavši da je dobro da se na razini centralne države, ali isto tako i na lokalnoj, o toj temi govori te prolazi kroz sve detalje prilagodbe za uvođenje eura. “Želimo da taj cijeli proces i tranzicija prođe što je moguće bezbolnije i uspješnije, izjavio je Marić novinarima.

Po pitanju te prilagodbe, moguće je da će na razini središnje i lokalne države negdje doći i do dodatnih troškova, no nastojalo se sve unaprijed izračunati, odgovorio je Marić na novinarski upit, istaknuvši da su građani tu zaštićeni i da im samo uvođenje eura praktički neće donijeti nikakav trošak.

Iznova je apostrofirao da kod građana postoji bojazan da će kod zamjene valuta doći do zaokruživanja cijena na više, no i napomenuo da trenutni inflatorni pritisci nemaju ikakve veze s procesom uvođenja eura.

Zadaća je prevenirati sve dodatne potencijalne inflatorne pritiske koje bi taj proces mogao donijeti, pa je zato i Zakonom o euru predviđen cijeli niz mjera, poput dvojnog iskazivanja cijena, kao i angažmana udruga civilnog društva, a kako ne bi došlo do neopravdanog podizanja cijena, rekao je Marić.

Izjavio je da kod jedne tako velike promjene nitko ne može sa sigurnošću reći da neće biti nekih dodatnih i nepredviđenih poteškoća, a kao jedan od osigurača za lakšu prilagodbu građana i gospodarstva na uvođenje eura, Marić je izdvojio i mogućnost gotovinskog plaćanja kunama i dva tjedna nakon što euro u Hrvatskoj i službeno bude uveden kao valuta.

Također, napomenuo je da će po formalnoj odluci o ulasku u eurozonu krenuti i službena kampanja oko uvođenja eura, pri čemu je pohvalio takva događanja, jer cilj je doprijeti do svakog građanina. Ponovio je i brojne dugoročne koristi od uvođenja eura, pri čemu Hrvatska postaje 20. članica druge najveće monetarne unije u svijetu.

RBA analize

Pokazatelj poslovnog raspoloženja skliznuo je snažnije od očekivanja, na 92,3 indeksnih bodova u lipnju (s 93,0 bodova u svibnju), potaknut prvenstveno padom u očekivanjima (85,8 indeksnih bodova u odnosu na 86,9 bodova u svibnju). Također, i pokazatelj trenutne situacije skliznuo je za 0,6 bodova na razinu od 99,0 indeksnih bodova. Rezultati pokazatelja u skladu su s posljednjim rezultatima PMI pokazatelja uslijed povećane zabrinutosti oko zaliha energije, dok se poduzeća suočavaju s ustrajnom inflacijom (+7,9% u svibnju) i nedostatkom komponenti u proizvodnji. Rast cijena energije i potencijalna nestašica plina jačaju pesimizam u poslovanju njemačkih poduzeća, što se i odrazilo na poslovnim očekivanjima IFO indeksa. Njemačko gospodarstvo raste najsporijim tempom u europodručju, a usporavanje industrijske proizvodnje i potencijalno daljnje smanjenje opskrbe ruskim plinom, pojačalo bi bojazan o recesiji u najvećem europskom gospodarstvu.

Ovaj tjedan, od važnijih ekonomskih pokazatelja, očekuju nas objave potrošačkih cijena u europodručju, pokazatelji gospodarskog raspoloženja Europske komisije te objava ISM pokazatelja prerađivačkih aktivnosti u SAD-u. Prošlotjedni rezultati PMI pokazatelja mogu se smatrati lošim predznakom za objave podataka u tijeku ovog tjedna.

U lipnju će se vjerojatno nastaviti pogoršanje pokazatelja sentimenta Europske komisije i trend ubrzanja inflacije. Na godišnjoj razini, očekujemo ubrzanje stope inflacije na 8,4% (u odnosu na 8,1% u svibnju). Cijene energije i hrane vjerojatno će biti i dalje glavni pokretači ovog daljnjeg povećanja, budući da bi temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) mogla zabilježiti tek skromno ubrzanje na 3,9% na godišnjoj razini (s 3,8% u svibnju). S druge strane Atlantika, očekujemo da će rezultati ISM anketnog pokazatelja, kao i PMI pokazatelj prerađivačkog sektora, potvrditi usporavanje prerađivačkih aktivnosti u SAD-u.

Čelnici energetskih kompanija

Čelnici velikih francuskih energetskih kompanija pozvali su u nedjelju građane i poduzeća da odmah ograniče potrošnju energije kako bi se pripremili za energetsku krizu.

„Moramo zajednički raditi na smanjenju naše potrošnje kako bismo osigurali manevarski prostor”, rekli su izvršni direktori Engiea, EDF-a i Totala.

U pismu koji su potpisali Catherine MacGregor iz Engiea, Jean-Bernard Levy iz EDF-a i Patrick Pouyanne iz TotalEnergiesa, poziv na štednju obrazlaže se naglim padom isporuka ruskog plina i ograničenom proizvodnjom struje zbog problema s održavanjem.

Francuska namjerava napuniti skladišta plina do rane jeseni, priopćila je prošli četvrtak premijerka Elisabeth Borne. Skladišta plina trenutačno su popunjena 59 posto.

Ruski rat u Ukrajini jasno je pokazao europsku ovisnost o ruskom plinu i potaknuo potragu za alternativnim izvorima nabave.

Francuski mediji izvijestili su u ožujku da vlada pregovara s TotalEnergiesom o povećanju kapaciteta za prihvat ukapljenog plina nakon što je SAD poručio da je spreman povećati isporuke u Europu.

„Ako poduzmemo mjere već ovo ljeto, bit ćemo spremniji na početku zime u prvom redu za očuvanje naših rezervi plina”, poručili su čelnici energetskih kompanija u pismu, dodavši da bi se potrošnja trebala ograničiti “uskoro, kolektivno i u velikoj mjeri”.

Naglasili su da, sa svoje strane, pokušavaju naći nove izvore nabave i izgraditi plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Le Havreu.

Francuska je nedavno izvijestila da će zamrznuti cijene plina do kraja godine, produljivši za šest mjeseci mjeru koja je uvedena kako bi se ublažio utjecaj snažnog rasta cijena energije na kupovnu moć građana.

Komentar Jensa Thuraua za DW

Rjeđe se tuširati, tek mlaki radijatori… Zbog smanjenja isporuke ruskog plina Njemačkoj prijeti teška jesen i zima. Kraj atomskoj energiji nakon Fukušime 2011., dosta s ugljenom nakon 2030., masovno proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije za očuvanje klime. Njemačka pod ovom vladom ima (a imala je i za vrijeme prethodne) velike planove korjenito promijeniti opskrbu energijom. Gotovo stidljivo se i kod toga stalno ukazivao na prirodni plin kao “tehnologiju u prijelaznom razdoblju”. Drugim riječima: Njemačka još uvijek treba plin, za grijanje, za industriju, za termoelektrane. Ali to neće biti dugo, barem to je bio plan.

No sve to potječe iz drugih, prohujalih vremena. Iz doba u kojem se slijepo vjerovalo u Rusiju kao glavnog isporučitelja plina. Tek sad je postalo sasvim jasno kako su prije svega važni dijelovi industrije ovisni o mnogo plina. Svugdje gdje je u proizvodnji potrebna visoka temperatura, ona se najčešće stvara plinom. I iz poduzeća se sve češće čuje kako vjeruju da je vodik energent budućnosti, ali mnogo u tome je upravo to: neka lijepa budućnost. Ekološki je vodik samo ako se i proizvodi održivom električnom energijom vjetra ili sunca.

Dakle sve ovisi o brzom i opsežnom proširenju kapaciteta obnovljivih izvora. Ali baš to se u proteklim godinama vuklo. Mnogo toga u energetskoj reformi je krenulo krivim putem, ali sve to nam malo pomaže u sadašnjem stanju.

U skladu je agresivne logike ruskog predsjednika Putina obustaviti isporuku temeljem tankih izlika. Ipak, niti nova njemačka vlada dugo nije htjela shvatiti ono što je sad činjenica: prijeti nestašica plina. Ministar gospodarstva i očuvanja okoliša Robert Habeck je već i prije toga mnoga načela bacio preko palube, tako je i u Kataru dogovarao isporuke ukapljenog plina. Sad vlada planira i termoelektrane na ugljen izvući iz rezerve. One bi trebale proizvoditi dodatnu električnu energiju kako bi ušteđeni plin na neki način ostao za zimu. To već prilično zvuči kao izvanredno stanje i ono to jest. A zaštita klime dospijeva u pozadinu. Ali u ovoj situaciji je ovaj korak ipak ispravan.

Istovremeno je planula rasprava u vladajućoj koaliciji – prije svega između Zelenih i Liberala – o još tri aktivne atomske elektrane u Njemačkoj. One isporučuju oko 5% električne energije ove zemlje i zapravo bi koncem ove godine trebale biti konačno isključene. Tehnički je moguće da one nastave s radom, ali je to povezano s velikim naporima – prije svega financijskim. A tri nuklearke trebaju nove gorive elemente koje se ne mogu samo tako nabaviti na brzinu. Čak i energetski koncerni koji su vlasnici tih nuklearki su skeptični i kažu kako je to rasprava koja se vodi o prošlom vremenu. Ali je ispravno da se barem u prijelaznom razdoblju baš sve opcije stave na stol.

Ali za stranačke trzavice i obračun je stanje previše ozbiljno. Bilo bi ispravno ljudima jasno reći o čemu se radi i pozvati ih na štednju energije i pripremiti ih za teška vremena. Donekle se to već događa, ali ne bi bilo loše čuti jasne riječi kancelara građanima. Ništa ne pomaže. A na srednje i duže razdoblje je jedini put sad doista ozbiljno krenuti s obnovljivom energijom. Njemačka jedva da ima fosilnih goriva, a s drvenim ugljenom kojeg ima je dugoročno uzaludan svaki trud u zaštiti klime.

Prilično se toga nakupilo u kratko vrijeme. Prvo pandemija, onda rat s inflacijom i drastično povećanje cijena energenata, sad i prijetnja nestašice plina. Ali Njemačka kao zemlja visoke tehnologije još dobro stoji u usporedbi s mnogim zemljama kojima prijeti i glad. A sad, konačno, mora početi promjena u energetici. Postoji samo taj put, postati neovisni. I od fosilnih goriva, od klimatskih promjena, od Rusije, donosi DW.

A tko bi to mogao uspjeti ako neće Njemačka?

Poruka iz Kremlja

Kremlj je u četvrtak priopćio da za veliko smanjenje isporuke plina Njemačkoj nije kriva Moskva te je ponovo odbacio optužbe da je smanjenje isporuke energenta putem plinovoda Sjeverni tok 1 politički motivirano i za situaciju u Njemačkoj okrivio sankcije.

“Ruska Federacija ispunjava svoje obveze”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov čije riječi prenosi agencija Interfax.

Peskov je okrivio sankcije za kašnjenja u radovima obnove te pojasnio da nije isporučena Siemensova turbina za plinovod.

Turbine se nalazi na remontu u Kanadi, a kanadska vlada je zbog sankcija odbija isporučiti državnoj ruskoj energetskoj kompaniji Gazprom

Njemačka vlada je zbog smanjenja pritoka ruskog plina danas aktivirala drugi od tri stupnja plana za opskrbu plinom u izvanrednim situacijama.

“Opskrba je trenutno sigurna, ali je situacija i dalje napeta”, priopćilo je ministarstvo gospodarstva.

Prema definiciji, drugi, tzv. alarmantni stupanj u sklopu plana za opskrbu plinom u izvanrednim situacijama, se aktivira u slučaju smetnje u opskrbi plinom ili pojačane potražnje. U tom drugom stupnju država još ne intervenira nego prepušta tržištu da regulira situaciju.

Njemački ministar gospodarstva Robart Habeck je rekao kako će cijene plina dodatno rasti što će osjetiti industrija i privatni korisnici.

Kod trećeg stupnja država kontrolira distribuciju plina i smanjuje protok pri čemu su kućanstva kao i objekti od posebnog značaja poput bolnica, posebno zaštićeni od redukcija.

Objavila EK

Opskrba plinom u Europskoj uniji je “trenutno zajamčena”, ali aktualna situacija se “mora shvatiti ozbiljno”, objavila je danas Europska komisija.
“Prema onom što smo iskomunicirali s vlastima zemalja članica, opskrba plinom u Njemačkoj, baš kao i ostatku EU, trenutno je zajamčena. Smanjenja isporuka ruskog plina se zasad mogu kompenzirati”, rekao je glasnogovornik Europske komisije za CNN. “No, ova situacija mora se shvatiti ozbiljno”, dodao je.

“Svjesni smo da bi se situacija mogla pogoršati. Devet zemalja članica aktiviralo je plan ranih upozorenja na situaciju s plinom jer Rusija koristi svoje zalihe plina kao oružje ucjene”, rekao je glasnogovornik.

“Prijetnja potpunim prekidom isporuke plina sad je stvarnija nego ikad ranije”, rekao je potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

Europska komisija

Europska komisija pokrenula je detaljnu istragu o poslu kojim bi mađarska energetska grupa MOL preuzimanjem OMV Slovenije preuzela mrežu benzinskih postaja drugog najvećeg dobavljača motornih goriva u Sloveniji.
U Bruxellesu su zabrinuti da bi preuzimanje značajno umanjilo konkurenciju u maloprodaji motornih goriva.

MOL je u lipnju prošle godine potpisao ugovor o kupnji 92,25 posto udjela u OMV Sloveniji, u kojem već ima 7,75 posto. Ugovorena kupoprodajna cijena cijelog udjela je 301 milijun eura, čime bi Mađari došli do mreže od 120 benzinskih postaja u zemlji, koja je druga najveća u zemlji. MOL je, pak, treći najveći pružatelj usluga u Sloveniji s 53 benzinske postaje. Daleko najveći dobavljač je Petrol sa 318 prodajnih jedinica.

Posao je Europska komisija zaprimila na provjeru 13. svibnja ove godine, a u preliminarnoj istrazi utvrđeno je da bi transakcija mogla značajno smanjiti konkurenciju na maloprodajnom tržištu motornih goriva u Sloveniji.

Prema objašnjenjima komisije, MOL i OMV izravni su konkurenti na mnogim mjestima u Sloveniji, a preuzimanjem bi se tako uklonili konkurentski pritisci. S obzirom na strukturu i transparentnost tržišta, nakon preuzimanja, kada bi u Sloveniji postojala samo dva velika ponuđača, Mol i Petrol, njima bi, po mišljenju Komisije, bilo još lakše uskladiti cjenovnu politiku.

U Bruxellesu ističu da su u Sloveniji troškovne, administrativne i lokacijske prepreke za ulazak novih ponuđača relativno visoke, pa se ulazak novih igrača na tržište u kratkom i srednjem roku čini malo vjerojatnim. Svi ostali sadašnji manji ponuđači u zemlji, međutim, imaju zanemarive tržišne udjele.

Kako Mol tijekom prethodne istrage nije želio preuzimati nikakve obveze, sada će se u Bruxellesu provesti dubinska istraga. Za odluku imaju 90 radnih dana, dakle do 28. listopada.

S&P Global

Gospodarstvo eurozone usporilo je u lipnju, odražavajući posustajanje potražnje pod pritiskom visoke inflacije i troškova života koji građane prisiljavaju na štednju, pokazalo je u četvrtak istraživanje S&P Globala.

Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u lipnju za 2,9 bodova u odnosu na svibanj, spustivši se na 51,9 bodova, najnižu razinu od veljače 2021., izračunao je S&P Global.

Potražnja je gotovo stagnirala u lipnju, prvi puta unatrag nešto više od godinu dana, odražavajući pad novih narudžbi u industriji, drugi mjesec zaredom, i znatno slabiju potražnju za uslugama.

Aktivnost u uslužnom sektoru naglo je posustala, nakon rekordnog rasta u segmentu turizma i rekreacije u travnju i svibnju, a kompanije su slabašan rast pripisale višim troškovima života i slabljenju postpandemijske potražnje.

Industriju i dalje ograničavaju problemi u nabavi, u brojnim slučajevima povezani s ratom u Ukrajini i lockdownom u Kini, iako su kašnjenja donekle ublažena, primjećuju u S&P Globalu.

Prosječne prodajne cijene usluga i robe ponovo su snažno porasle, iako nešto slabije nego u svibnju, a blago je popustio i rast cijena ulaznih troškova. Kompanije su ponovo ukazale na pritisak viših cijena energije, transporta, sirovina i dijelova, ali i plaća.

Analiza Horvatha

U Europskoj uniji će do 2030. godine na cestama biti više od 60 milijuna osobnih električnih vozila, više nego u Kini ili SAD-u, pokazalo je istraživanje nezavisne konzultantske kuće Horváth.

Sve skuplje gorivo ubrzat će elektrifikaciju voznog parka osobnih vozila u Europskoj uniji, pa će prodaja električnih automobila već do 2030. godine činiti više od pola ukupne prodaje automobila u EU-u, kažu u Horváthu.

Horváth procjenjuje da će 2030. godine trećinu voznog parka osobnih vozila u EU-u činiti električna vozila, čime će EU biti globalni lider, s više električnih vozila od SAD-a i Kine. Procjenjuje se da će do 2030. u SAD-u biti oko 20 milijuna električnih vozila koja čine 10-tak posto voznog parka, a u Kini oko 40 milijuna odnosno 15-tak posto.

S tako velikim porastom broja električnih vozila raste i potreba za električnom energijom i raznom ponudom usluga za njihovo punjenje. Za pokretanje 60 milijuna električnih vozila 2030. godine trebat će osigurati više od 180 teravatsati električne energije, procjenjuje Horváth.

Vrijednost tržišta punjenja električnih vozila u EU-u će do 2030. godine premašiti 45 milijardi eura, a do 2040. godine 100 milijardi eura, kažu u toj konzultantskoj kući.

Drže da će se punjenje razvijati u tri smjera, ovisno o mjestu i očekivanom vremenu: 75 posto tržišta odnosi se na usluge punjenja vozila kod kuće i na radnom mjestu gdje je očekivano vrijeme punjenja preko 150 minuta, 15 posto čine usluge usputnog punjenja (prilikom obavljanja drugih poslova poput šopinga, posjete restoranima i sl.) gdje je očekivano vrijeme punjenja između 30 i 150 minuta te usluge punjenja na putovanjima koje čine 10 posto tržišta i gdje je ključno da je vrijeme punjenja ispod 30 minuta.

Daljnji razvoj tržišta ide u smjeru razvoja mobilnosti kao usluge, a u Horváthu smatraju da je već sada tržište spremno s obzirom da je već 20 posto vlasnika vozila spremno na ustupanje svojih vozila u komercijalne svrhe. Zbog toga u Horváthu procjenjuju da će već do 2035. godine tržište mobilnosti kao usluga u EU-u dosegnuti 200 milijardi eura.

“Automobilska industrija je usred velike transformacije jer s jedne strane imamo pad potražnje za komponentama i vozilima pogonjenim motorima s unutarnjim izgaranjem, dok proizvođači komponenti za električne baterije i električna vozila bilježe sve veći rast potražnje. Najveće prilike u trenutnoj fazi razvoja tržišta vidimo u razvoju tržišta punjenja električnih vozila, a u drugoj fazi i u razvoju različitih usluga mobilnosti”, izjavila je Maria Boldor iz Horvátha.

Istraživanje

Očekivanja potrošača u EU i eurozoni pogoršana su lipnju, spustivši se blizu razine s početka pandemije covida 19, pokazali su podaci Europske komisije.

Indeks koji mjeri očekivanja potrošača u EU pao je u lipnju za 1,8 bodova u odnosu na svibanj, kliznuvši na minus 24 boda, izračunala je Komisija u izvješću objavljenom u srijedu.

U eurozoni indeks je pao za 2,4 boda, na minus 23,6 bodova.

Oba pokazatelja znatno su ispod dugoročnog prosjeka, koji u eurozoni iznosi minus 11 bodova, a u EU minus 10,6 bodova, i blizu su razini iz travnja 2020. kada su vlade uvele stroge mjere kako bi suzbile širenje covida 19, objavila je Europska komisija.

Istraživanje je provedeno od 1. do 21. lipnja. U svibnju inflacija je na oba područja dosegnula najvišu razinu otkada je Eurostat počeo objavljivati izvješća, dosegnuvši 8,8 posto u EU i 8,1 posto u eurozoni, potaknuta skokom cijena hrane i energenata, smanjujući kupovnu moć građana.

Konačni podaci o povjerenju potrošača trebali bi biti objavljeni za tjedan dana, u izvješću o raspoloženju u gospodarstvu u cjelini.