Europska unija

Analiza Eurostata
Nezaposlenost koju je u Europskoj uniji prouzročila pandemija koronavirusa bila je u prvom tromjesečju dvostruko viša no što signaliziraju dosadašnji podaci, pokazuje novo izvješće Eurostata, temeljeno na proširenoj metodologiji.

Zaposlenost i nezaposlenost definirane metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) nisu dovoljne da se iskažu trendovi na tržištu rada u koronakrizi, konstatiraju europski statističari. U prvoj fazi krize radnici su zbog mjera suzbijanja pandemije izostajali s posla a nisu dobivali otkaze pa nisu mogli tražiti posao niti su smjeli raditi pa se prema ILO-voj metodologiji ne smatraju nezaposlenima, objašnjava Eurostat.

Stoga je u srijedu objavio niz dodatnih sezonski prilagođenih tromjesečnih pokazatelja, uključujući podatak o neiskorištenoj radnoj snazi koju čine nezaposleni prema ILO-voj definiciji, oni blizu tog statusa i građani koji rade skraćeno i traže dodatni posao. Izvješće sadrži i razloge za izostanak s posla, te indeks ukupnih stvarnih sati rada na glavnom radnom mjestu.

Ukupno je u prvom tromjesečju u EU zaposleno bilo 190,9 milijuna građana, uz stopu zaposlenosti od 73,3 posto, koja se nije mijenjala u odnosu na posljednje prošlogodišnje tromjesečje, utvrdili su u Eurostatu. Bez posla je bilo 12,8 milijuna građana EU-a a sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti iznosila je u prvom tromjesečju 6,3 posto i smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje.

Kada se tome dodaju oni koji ne ispunjavaju sve kriterije za status nezaposlenosti i oni koji rade skraćeno i traže dodatni posao, broj nezaposlenih raste na 26,8 milijuna odnosno 12,7 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju ta je stopa iznosila 12,4 posto. To znači da je “nepodmirena potražnja za radom” porasla prvi puta od drugog tromjesečja 2013. godine kada je dosegnula najvišu razinu od 19,0 posto, navode u Eurostatu u danas objavljenom izvješću.

U prva tri ovogodišnja mjeseca ukupna je “nepodmirena potražnja za radom” porasla u 16 zemalja EU-a, pala je u njih devet a u Bugarskoj i Španjolskoj bila je nepromijenjena. Najvišu je ‘proširenu’ stopu nezaposlenosti u prvom tromjesečju bilježila Grčka, od 22,9 posto. Slijede Španjolska i Italija s 22,0 odnosno 21,0 posto.

Hrvatska je blizu prosjeka EU-a s prilagođenom stopom nezaposlenosti od 12,4 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju iznosila je 12,3 posto a u istom prošlogodišnjem razdoblju 14,6 posto, pokazuje izvješće Eurostata. U skupini su još Cipar i Finska s 13,1 posto, te Švedska s 11,8 posto. Najnižu je prilagođenu stopu nezaposlenosti u prvom tromjesečju bilježila Češka, od 2,7 posto. Slijede Malta i Poljska s 5,3 i 5,5 posto.

Ukupno je s posla u prvom ovogodišnjem tromjesečju u EU izostalo 22,9 milijuna radnika, 4,3 milijuna više nego u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. Najviše njih, ukupno 2,3 milijuna, izostalo je s posla zbog privremenih otkaza. Usporedbe radi, u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju s posla ih je iz tog razloga izostalo samo 300 tisuća. Najviše stope izostanka s posla zabilježene su u Francuskoj, Švedskoj i Austriji, u rasponu od 18,1 do 15,0 posto. Najniže su bile u Rumunjskoj, na Malti i u Bugarskoj gdje su iznosile od 2,5 do 4,4 posto.

U Hrvatskoj je stopa izostanka s posla porasla na 13,0 posto, s 10,8 posto u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. U prvom prošlogodišnjem razdoblju iznosila je 9,7 posto. Izostanak s posla zbog privremenog otkaza porastao je u svim zemljama EU-a za koje je Eurostat raspolagao podacima pri čemu je u Francuskoj, Španjolskoj i na Cipru više nego udeseterostručen, navodi se u izvješću.

Broj radnih sati naglo je pao u EU u odnosu na četvrto prošlogodišnje tromjesečje, iako se zadržao iznad razina zabilježenih u vrijeme dužničke krize. Žene su teže pogođene nego muškarci, što se očituje u padu indeksa broja radnih sati za šest bodova u odnosu na četvrto tromjesečje, na 108 bodova. Indeks broja radnih sati muškaraca pao je pet bodova, na 93 boda.

U odnosu na 2006. godinu žene pak imaju više a muškarci manje radnih sati, utvrdili su u Eurostatu. Broj radnih sati pao je u svim zemljama EU-a osim Finske, gdje je porastao skromnih 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Najviše je pao u Italiji, za 9,7 posto. Slijede Slovačka i Austrija s padom broja radnih sati za 7,9 posto. U Hrvatskoj je broj radnih sati u prvom tromjesečju pao 3,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje smanjen je 6,6 posto. Među zemljama s najmanjim padom broja radnih sati na tromjesečnoj razini svrstale su se Slovenija, Irska, Latvija, Nizozemska, Rumunjska i Poljska, gdje je smanjen u rasponu od 0,5 do 0,9 posto, donosi Glas Istre.

Wind Europe
Predstavnici poljske vlade i strukovnih vjetroenergetskih udruženja potpisali su početkom srpnja Pismo namjere o suradnji na razvoju pučinskih vjetroelektrana u Poljskoj.

Tako su utvrđeni temelji za razvoj pučinskih vjetroelektrana u Poljskoj, kao i budući koraci kako bi se u toj državi razvila snažna vjetroenergetska industrija, priopćeno je iz udruženja WindEurope.

“Danas obilježavamo rođenje pučinskih vjetroelektrana u Poljskoj. Pučinske vjetroelektrane pokazuju svoju pouzdanost i učinkovitost i u ostalim dijelovima Europe. Ovim zajedničkim pismom namjere, poljska vlada i industrija šalju snažnu poruku ulagačima i tržištima da i oni također žele puno projekata pučinskih vjetroelektrana uspostavljajući regulatorni okvir koji to podržava”, istaknuo je Giles Dickson, izvršni direktor udruženja WindEurope, dodajući kako je offshore potencijal Baltika ogroman te da je poljska vjetroenergetska industrija spremna krenuti s razvojem projekata pučinskih vjetroelektrana, prenosi Energetika-net.

Europska komisija
Pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica Europske unije, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu, stoji u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama koje je Komisija objavila u utorak.

Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje. Najveći pad BDP-a Komisija predviđa u Italiji, 11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj 10, 8 posto. Slijede Francuska s 10,6 posto pada i Grčka s 9 posto. Najmanji pad očekuje se u Poljskoj (4,6 posto), Danskoj (5,2 posto), Švedskoj (5,3 posto), te Rumunjskoj i Malti po 6 posto.

U najvećem gospodarstvu, Njemačkoj, očekuje se pad od 6,3 posto. “Udar na gospodarstvo EU-a simetričan je jer je pandemija pogodila sve države članice. Međutim, očekuje se znatna asimetričnost pada gospodarstva u 2020. i jačine oporavka u 2021. Prema sadašnjim predviđanjima, razlike u opsegu posljedica pandemije i snazi oporavka među državama članicama bit će još izraženije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi”, navodi Komisija.

Prosječno, gospodarstvo europodručja u 2020. smanjit će se za 8,7 posto, a u 2021. rasti 6,1 posto. Kad je riječ o gospodarstvu cijelog područja EU-a, predviđa se smanjenje za 8,3 posto u 2020. i rast za oko 5,8 posto 2021.

Prema sadašnjim predviđanjima, smanjenje u 2020. bit će znatno veće od 7,7 posto predviđenih za europodručje i 7,4 posto predviđenih za EU u cjelini u proljetnoj prognozi, od 6. svibnja.

Rast u 2021. također će biti nešto slabiji nego što se predviđalo u proljeće. “Ova prognoza pokazuje razorne gospodarske učinke pandemije. Zahvaljujući mjerama politike koje su poduzete diljem Europe udarac za naše građane donekle je ublažen, ali sve su veće razlike, nejednakosti i nesigurnost. Zbog toga je tako važno da brzo postignemo dogovor o planu oporavka koji je predložila Komisija. To će nam omogućiti da u ovom kritičnom trenutku vratimo povjerenje u naša gospodarstva i osiguramo im priljev novih sredstava”, izjavio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo Valdis Dombrovskis upozorava i na opasnost od drugog vala pandemije. “Gospodarske posljedice ograničenja kretanja teže su nego što smo prvotno očekivali. Situacija je i dalje teška i izloženi smo brojnim rizicima, primjerice mogućem novom velikom valu infekcija. Ova prognoza zorno pokazuje zašto je za oporavak gospodarstva nužno da postignemo dogovor o našem ambicioznom paketu za oporavak, Next Generation EU. Možemo očekivati da će nam ova i sljedeća godina donijeti oporavak, ali trebamo budno pratiti razlike u njegovu tempu. Moramo nastaviti štititi naše radnike i poduzeća i pomno koordinirati politike na razini EU-a kako bismo iz krize izišli snažniji i ujedinjeni”, kaže Dombrovskis.

Komisija navodi da se utjecaj pandemije na gospodarsku aktivnost znatno osjetio već u prvom tromjesečju 2020., iako je većina država članica počela uvoditi mjere ograničenja kretanja tek sredinom ožujka.

S obzirom na mnogo dulje razdoblje poremećaja i ograničenja kretanja u drugom tromjesečju 2020., očekuje se da će se gospodarstva smanjiti znatno više nego u prvom tromjesečju. S druge strane, rani podaci za svibanj i lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda prošlo. Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama članicama, dodaje Komisija.

Što se inflacije tiče, trenutačno se predviđa da će ona u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,3 posto u 2020. i 1,1 posto 2021. Predviđa se da će inflacija u EU27 iznositi 0,6 posto u 2020. i 1,3 posto u 2021.

S obzirom na nepovoljnu strukturu u kojoj dominira turizam, hrvatsko gospodarstvo bi se od posljedica koronakrize moglo oporavljati dulje i bolnije, pa tako ni najnovija prognoza Komisije, kojom je povećana procjena pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini na 10,8 posto, ne predstavlja ništa neočekivano, ocjenjuju za Hinu ekonomski analitičari.

Europska komisija (EK) u utorak je u privremenim ljetnim prognozama dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva u 2020. godini, na 10,8 posto, dok za sljedeću godinu predviđa djelomični oporavak i rast od 7,5 posto.

Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje, s obzirom da najveći pad BDP-a Komisija predviđa u Italiji, 11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj 10,8 posto. Kako se navodi u prognozi, pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica EU-a, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu. U proljetnim ekonomskim prognozama, prvima nakon izbijanja pandemije koronavirusa, objavljenim 6. svibnja, Komisija je procijenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine rasti za 7,5 posto.

Redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić kaže da najnovije prognoze nisu neočekivane, a ocjenjuje da će Hrvatska, s obzirom na strukturu gospodarstva i značajan udio uslužnog sektora, prije svega turizma i povezanih djelatnosti, imati dodatne poteškoće. “Vrijeme našeg oporavka moglo bi biti duže, problematičnije i bolnije”, ocjenjuje Brkić.

No, dodaje da je općenito, kada je o prognozama riječ, “puno pričanja napamet”, uz brojne pretpostavke, koje ostavljaju preveliki prostor za spekulacije, s obzirom da ne postoje “gole činjenice”, koje samo treba povezati i staviti u model.

Stoga mu je i vrlo teško reći što slijedi na jesen te koliko će rasti nezaposlenost. Puno je tih “ako”, kaže Brkić, u kontekstu i podbačaja turističke sezone, eventualnog dolaska tzv. drugog vala koronavirusa, a i uz činjenicu da Hrvatska nema fiskalni i monetarni kapacitet za ponovo “zatvaranje” gospodarstva. Bit će teško, neizvjesno i “grbavo”, no u kojoj mjeri i kako, to ćemo tek vidjeti, zaključuje Brkić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da će oporavak gospodarstava EU-a iduće godine sigurno uslijediti, no da se tu i bitno razlikuje situacija od zemlje do zemlje, pri čemu također apostrofira nepovoljnu gospodarsku strukturu Hrvatske, ovisnu o turističkim kretanjima. Turizam je dominantan u kreiranju hrvatskog BDP-a i radnih mjesta, kaže Novotny i ocjenjuje da će gospodarski pad ove godine sigurno biti iznad 10 posto, dok bi se u slijedećoj godini mogao ostvariti “dobar rast” no nikako ne na razini 2019. godine. “Trebati će nam nekoliko godina za oporavak”, smatra Novotny.

Podržava intervenciju Vlade u pogledu potpora za očuvanje radnih mjesta, međutim upozorava da je ona kratkoročna i ne može trajati dulje razdoblje. “Već na jesen ćemo imati problem s očuvanjem tih radnih mjesta, prije svega u turističkom sektoru i povezanim sektorima”, upozorava.

U odnosu na 2009. godinu, kada je Hrvatska izgubila oko 150 tisuća radnih mjesta, velika razlika je u tome što je Hrvatska sada članica EU-a, kaže Novotny i podsjeća da se na razini Unije priprema paket mjera za ubrzanje oporavka zemalja članica “EU sljedeće generacije”, kojim bi Hrvatskoj trebalo pripasti oko 10 milijardi eura.

Ipak, dodaje, poželjno je da Vlada provede i strukturne reforme, ustvrdivši da je to djelomično i uvjetovano paketom mjera. “Sad je pravo vrijeme da se provedu reforme, kako bi ekonomija iz ove krize izašla jača, a ne slabija, kako se to dogodilo 2009. godine”, rekao je Novotny, koji između ostalog zagovara restrukturiranje javnog sektora, u smislu smanjenja troškova i povećanja efikasnosti.

Ocjenjuje da je pred hrvatskom vladom veliki izazov, s obzirom da bi paralelno s očuvanjem ekonomske aktivnosti i likvidnosti privatnog sektora, po njemu, trebala pokrenuti novi investicijski ciklus koji bi imao dugoročne učinke na strukturu gospodarstva, kako bi došlo do diverzifikacije nacionalne ekonomije, u smislu da ona ne ovisi samo o turizmu.

Povrh članstva u EU-u, Novotny smatra da bi bilo jako dobro da je Hrvatska članica eurozone jer bi tada oporavak bio brži. “Tada bi protukrizni kišobran bio veći, izdašniji i širi, uz korištenje čitavog niza instrumenata koje mogu koristiti trenutne članice”, zaključuje Novotny.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak komentirajući ljetne ekonomske prognoze Europske komisije, kako one jasno pokazuju da neće biti oporavka po “V” modelu, po kojemu bi se gospodarstvo oporavilo brzo, po istim stopama po kojima je palo.

Do 2022. godine
Njemački parlament Bundestag donio je zakon o napuštanju ugljena kao goriva u energetici, prema kojemu bi se najkasnije do 2038. zaustavila sva postrojenja za proizvodnju energije iz ugljena i drugih fosilnih goriva, a nuklearne elektrane bi se trebale zatvoriti do 2022. godine.

Za podršku u prijelaznom razdoblju do uspostave energetike s niskom ili nultom razinom emisije ugljika, država će prema novom zakonu izglasanom krajem prošlog tjedna, do 2038. godine regije u kojima se vadi lignit, operatore elektrana i zaposlenike poduprijeti ukupnim iznosom do 14 milijardi eura. Savezna vlada se također obvezala poduzeti dodatne mjere u iznosu od 26 milijardi eura za stanovništvo u područjima čije se gospodarstvo zasniva na proizvodnji ugljena.

Njemački ministar ekonomije Peter Altmaier rekao je da je zakon o napuštanju ugljena povijestan te da se njime osiguravaju zaštita klime i održivosti. “Sve to znači da smanjujemo emisiju ugljičnog dioksida za trećinu i stvaramo nova radna mjesta za one koji su pogođeni napuštanjem ugljena”, rekao je Altmaier.

Što se pak tiče nuklearnih elekrana, novi zakon je operacionalizacija dogovora njemačke vladajuće koalicije s kraja svibnja, koja se usuglasila se da će Njemačka do 2022. godine ugasiti sve svoje nuklearne reaktore.

Njemačka je nuklearkama pokrivala 23 posto svojih potreba za električnom energijom i morat će do 2022. pronaći načina kako to nadoknaditi.

Odluka o zaustavljanju njihova rada do 2022. gotovo da je povratak na odluku socijaldemokratsko-zelene vlade iz 2000. godine o datumu prestanka rada nuklearki, koju je demokršćanska koalicija Angele Merkel revidirala, no nesreća u Fukushimi i veliko nezadovoljstvo javnosti prisilili su kancelarku da osnuje posebno povjerenstvo koje je ponovno odlučivalo o stavljanju ključa u bravu svim nuklearnim elektranama.

Zatvaranju nuklearki protive se četiri velike kompanije: RWE, E.ON, Vattenfall i EnBW, koje njima upravljaju. Smatraju da će se njihovo zatvaranje jako odraziti na njemačku industrijsku bazu.

Korištenje nuklearne energije već je godinama prijeporno pitanje u Njemačkoj, a odluku o zatvaranju nuklearki potaknula je i povijesna pobjeda Stranke zelenih na izborima u Baden-Wuerttembergu u ožujku, sve do tada neprikosnovenom uporištu CDU-a.

ECB
Ekonomska kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 “duboko će promijeniti” privredu svijeta, unijeti više ekologije, digitalizacije i novih načina rada, a Evropa je “u odličnom položaju”, ocijenila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde.

Ova kriza “ubrzat će preobražaje koji su već bili latentni u našim ekonomijama”, predvidjela je ona tokom video-konferencije sa francuskim zvaničnicima u Parizu, prenosi Beta. “U proizvodnji, radu, trgovini, ono što smo upravo doživjeli ubrzat će preobražaje i vjerovatno dovesti do evolucije ka održivijem i ‘zelenijem’ načinu života”, dodala je ona.

Ona je posebno pomenula “rad na daljinu” koji će “preobraziti način rada svih zaposlenih”, bar u razvijenim zemljama, uz “ubrzanje digitalizacije u uslugama i automatizaciju industrije”.

“Sada se procjenjuje da bi kriza trebalo da dovede do smanjenja lanaca snabdijevanja za gotovo 35 posto i povećanja robotizacije u industriji od 70 do 75 posto”, rekla je Lagarde.

Pored toga, zbog zabrane izlaska iz kuća koja je istovremeno pogodila većinu stanovnika svijeta, online trgovina znatno se razvila.

Taj razvoj bi trebalo da se još ubrza “na štetu tradicionalne trgovine”, dodala je ona. U takvim promjenama “Evropa je u izvrsnom položaju za takvu tranziciju”, rekla je ona jer je taj kontinent “već domaćin najvećem sektoru ‘cirkularne ekonomije’ i ekoloških inovacija u svijetu”, a uz to je euro glavna valuta za izdavanje “zelenih obveznica”.

Međutim, Lagarde je rekla da smatrala da to nije “dovoljno” i da treba uspostaviti “okvir ekonomske politike koji omogućava mobilizaciju finansiranja potrebnog za sve to”.

Markit
Gospodarstvo eurozone ponovo je palo u lipnju, iako osjetno blaže nego u prethodnom mjesecu zahvaljujući naznakama oporavka potražnje paralelno ublažavanju mjera suzbijanja pandemije koronavirusa, pokazalo je u utorak izvješće tvrtke Markit

Indeks menaždera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u lipnju za 15,6 bodova u odnosu na prošli mjesec, na 47,5 bodova, najvišu razinu u četiri mjeseca, izračunali su u londonskoj tvrtki za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.

Lipanjski skok najveći je otkada je Markit počeo objavljivati izvješća. Prva procjena PMI-ja naznačila je da je pad aktivnosti i u lipnju znatno usporio. Proizvodnja i potražnja još uvijek padaju ali pad više nije strmoglav, konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

Aktivnosti i dalje koči pad novih narudžbi, iako znatno blaži nego u prethodnim mjesecima, bilježe u londonskoj tvrtki. Potražnja se polako oporavlja zahvaljujući ublažavanju mjera suzbijanja pandemije a potrošači i kompanije i dalje su na oprezu. Najteže posljedice osjeća sektor turizma i ugostiteljstva i ostale tvrtke koje ne proizvode osnovne potrepštine i ne pružaju temeljne usluge.

Među zemljama obuhvaćenim istraživanjem Francuska je u lipnju bilježila blagi rast aktivnosti, prvi puta od veljače, zahvaljujući skoku industrijske proizvodnje. U Njemačkoj i ostatku eurozone pad je bio znatno blaži nego u svibnju.

Očekivanja poslovnih čelnika znatno su poboljšana, konstatiraju u londonskoj tvrtki, dodajući da su optimisti u anketi prvi puta u četiri mjeseca brojčano nadmašili pesimiste. Oporavak je ipak i dalje obavijen neizvjesnošću, upozorava glavni ekonomist Markita.

Njemačko gospodarstvo past će ove godine 6,5 posto zbog pandemije koronavirusa a razdoblje pada aktivnosti bit će dulje ako broj novozaraženih ponovo naglo poraste, upozorili su u utorak savjetnici vlade u Berlinu.

Analiza Eurostata
Članice Europske unije uvele su restriktivne mjere, poput ograničenja u međunarodnom zračnom prometu i preporuke za ostanak i rad od kuće, zbog spriječavanje širenja pandemije Covid 19.

To je utjecalo na uporabu naftnih derivata u prijvozu u prvih nekoliko mjeseci ove godine, objavio je prošloga tjedna Eurostat.  Prema preliminarnim podacima Eurostata, središnjeg statističkog ureda Europske unije, isporuke goriva pale su za oko 40 posto u odnosu na stanje od prije pandemije I lock downa.  U Hrvatskoj se prema rezultatima INA-e od prije mjesec dana, također vidi pad prometa naftnih derivata.

Ograničenja u zračnom prometu imala su veliki utjecaj na isporuke kerozina te se potražnja za ovim gorivom koje koriste zrakoplovi na mlazni pogon smanjila za 63 posto u odnosu na ožujak i za čak 75 posto u odnosu na prvi ovogodišnji mjesec.

Valja istaknuti kako je u travnju isporuka benzina pala u gotovo svim članicama EU-a. Najveća smanjenja izražena u postocima u odnosu na ožujak zabilježena su u Luksemburgu , Španjolskoj , Belgiji , Francuskoj i Italiji, stoji između ostaloga u analizi Eurostata

Večernji list
Pojedine analize najuglednijih europskih think-tank instituta, poput Bruegela, pokazuju da je Hrvatska, nakon Bugarske, a prije Grčke, najveća dobitnica prijedloga Europske komisije o “Europskoj uniji nove generacije” (Next Generation EU), fonda za oporavak od koronakrize “teškog” 750 milijardi eura.

Hrvatska bi u obliku bespovratnih sredstava dobila ekvivalent 15,4 posto svog bruto nacionalnog prihoda, Bugarska 16 posto svog BNP-a, Grčka 13,5 posto svog BNP-a, i to su jedini takvi dvoznamenkasti pokazatelji prema analizi Bruegela. Većina država članica iz središnje i južne Europe dobila bi između 6 i 10 posto svojih BNP-a, a najrazvijenije, zapadne države članice ispod 2 posto svojih BNP-a.

Guntram Wolff, njemački ekonomist i direktor istraživačkog centra Bruegel, za Die Welt je opisao kako bi Hrvatska, prema prijedlogu Komisije, dobila “enormnu pomoć, takvih dimenzija kakve su rijetke čak i kod programa pomoći Međunarodnog monetarnog fonda”. S tom razlikom što MMF dijeli zajmove, a ovdje bi EU prvi put dijelio bespovratna sredstva namaknuta zaduživanjem na razini čitave Unije, ne pojedinačno država članica. I s tom razlikom što pomoć MMF-a dolazi uz “memorandum” prepun uvjeta koje država treba ispuniti, dok Komisija zamišlja novi fond za oporavak bez puno stroge birokracije i nametanja uvjeta štednje, piše Večernji list.

No, prijedlog Komisije još je daleko od izglasavanja, što se pokazalo i nakon prve rasprave na najvišem nivou, između 27 premijera i predsjednika, na videokonferencijskom summitu u petak. Sada, kad su se dojmovi sa zatvorenog sastanka slegli, do javnosti dopiru novi detalji razilaženja država članica, a jedan od njih tiče se upravo računice po kojoj je Hrvatska tako dobro prošla u odnosu na ostale. Nizozemska i još neke države članice, i to ne samo one s bogatog zapada, nego i one iz kluba “prijatelja kohezije” poput Češke, protive se matematičkoj formuli koju je Europska komisija koristila u svom prijedlogu fonda za oporavak od koronakrize. I traže da se koristi drukčija računica.

– Kakve veze s koronakrizom ima stopa nezaposlenosti iz 2015. godine – pitaju se Nizozemci, citirani prema neimenovanom diplomatu u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.

Komisijin prijedlog, naime, temelji se na računici koja kao jedan od kriterija uzima u obzir kretanje stope nezaposlenosti u posljednjih pet godina. Nizozemska i druge zemlje ne žele takav kriterij u računici, nego žele kriterije koji mjere razmjere krize u 2020., odnosno mjere isključivo onu štetu nastalu u krizi zbog koronavirusa. Česi se, kako doznajemo, osjećaju zakinuti jer smatraju da im Komisijin prijedlog šalje poruku da se ne isplate strukturne reforme koje su provodili posljednjih godina s ciljem smanjenja pokazatelja kao što je stopa nezaposlenosti.

– Kriteriji su skrojeni za zemlje koje se nisu ponašale tako odgovorno kao mi, u smislu javnog duga, proračunske discipline i nezaposlenosti – požalio se češki premijer Andrej Babiš. Bruegel je izračunao da bi Komisijin prijedlog za Češku značio pomoć u visini 4,7 posto češkog BNP-a, znatno manje od 9 posto u slučaju Slovačke, i daleko manje od onih 15,4 posto u slučaju Hrvatske.

Za usporedbu, nama susjedne zemlje Slovenija i Mađarska dobile bi pomoć u visini 5,9, odnosno 6,7 posto svojih BNP-a, prema Bruegelovoj analizi Komisijina prijedloga.Skupi li se dovoljno država članica koje žele natjerati Komisiju na novi izračun alokacija po državama iz fonda za oporavak, Hrvatska bi mogla lošije proći nego u prvom i zasad još uvijek jedinom Komisijinu prijedlogu. Zbog toga se Hrvatska snažno bori da prijedlog prođe takav kakav jest.

Sljedeći summit, ovaj put u obliku fizičkog okupljanja u Bruxellesu, ne više videokonferencijskog okupljanja, očekuje se sredinom srpnja. Bude li pritisak država članica koje žele promjenu računice presnažan, jedna od mogućih opcija je ugradnja klauzule o reviziji, koja bi značila da se sve dogovori sada na temelju postojeće računice, ali da se s vremenom uzmu u obzir i novi podaci o gospodarskim kretanjima pa se alokacija po najpogođenijim državama preraspodijeli i korigira naknadno, sukladno tim naknadno pristiglim podacima. Komisija brani izračun: cilj je oporavak, ali i otpornost Neke države članice žele promijeniti matematičku formulu korištenu pri izračunu alokacija iz “Next Generation EU”, Hrvatska se bori da taj izračun ostane kakav jest, ali bori se i Komisija, odnosno njezina predsjednica Ursula von der Leyen.

Ona na pitanja kakve veze ima stopa nezaposlenosti iz 2015. s dubinom krize zbog koronavirusa 2020. odgovara kako novi fond “Next Generation EU” nema cilj samo pomoć državama u oporavku od štete nastale zbog novog koronavirusa, nego ima za cilj i jačanje otpornosti na buduće krize.

– Vidjet ćete da je šteta najvidljivija u zemljama koje nisu pokazale dovoljnu otpornost u svim svojim strukturama i nisu se mogle uhvatiti ukoštac sa šokom koji je proizvela ova kriza. Želimo stvoriti sponu između te dvije stvari: krize s jedne strane, ali i ranjivosti ekonomija s druge strane, odnosno nesposobnosti zemalja da apsorbiraju šok. A ovo drugo se dobro odražava u tom kriteriju kretanja nezaposlenosti u posljednjih pet godina – objasnila je Ursula von der Leyen.

IMD
Hrvatska je na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne na 60. mjestu od 63 analizirane ekonomije, te je zauzela istu poziciju kao lani, izvijestilo je u utorak Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK).

IMD-ova ljestvica konkurentnosti uključuje 255 kriterija od kojih se 163 odnose na statističke indikatore, a 92 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači, ožujku i travnju 2020. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2019. godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, koristeći pritom 20 indeksa, pet za svako područje.

Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove u području međunarodne trgovine, razine cijena, zdravlja i okoliša te obrazovanja (19. – 40. mjesto na ljestvici). Razmjerno dobra je konkurentnosti u području stranih ulaganja. Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u deset od 20 indeksa, pri čemu je samom začelju (63. mjesto na ljestvici) u tri područja: tržištu rada, poslovnom upravljanju te stavovima i vrijednostima.

S druge strane, u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme (porezna politika, institucionalni okvir i tehnološka infrastruktura) Hrvatska nije na samom začelju (52. – 55. mjesto na ljestvici).

Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike NVK izdvaja vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene i osnovne infrastrukture. “Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti nije se promijenila, znači da stagniramo. Ipak, događanja tijekom pandemije i globalna očekivanja u postpandemijskom vremenu, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna, pa vjerujem da kao društvo možemo preispitati postojeće i ubrzati implementaciju novih paradigmi”, izjavio je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić.

Kao izazovi za Hrvatsku u 2020. godini navedeni su reforma javne upravu i teritorijalnog ustroja države uz digitalizaciju javne uprave i njenih servisa; jačanje sektora važnih za samodostatnost u pogledu nacionalne sigurnosti, prvenstveno sektore hrane, lijekova i javnog zdravstva; jačanje investicija privatnog sektora kroz fondove rizičnog kapitala, poslovnih anđela i crowdfunding; reforma pravosuđa, te ostvarivanje “Tripe Helix” koncepta suradnje akademskog, poslovnog i vladinog sektora u jačanju inovativnosti i konkurentnosti.

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori hrvatske konkurentnosti izdvojeni su kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, troškovna konkurentnost, pristup financiranju, dok su najlošije ocjenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, stabilnost i predvidljivost politika, konkurentan porezni sustav te poslovno prijateljsko okruženje.

Ovogodišnji rezultati potvrđuju dominantan utjecaj pojedinih faktora na visoko rangiranje zemalja. To se posebno odnosi na međunarodnu trgovinu i ulaganja, zapošljavanje, otvorenost društva, mjere povezane s političkom stabilnosti te socijalnu i rodnu ravnopravnost. Osim toga, faktori učinkovitosti zdravstvenog i obrazovnog sustava, zajedno sa zaštitom okoliša imaju presudnu ulogu u pokretanju trendova konkurentnosti.

Singapur je i ove godine zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Danska, pa slijede Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države.U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, pozicije od prošle godine zadržale su i Češka (33.), Mađarska (47.) i Bugarska (48.), dok su Poljska (39.), Rumunjska (51.) i Slovačka (57.) pale na ljestvici u odnosu na prošlu godinu. Jedino je Slovenija (35.)poboljšala svoju poziciju za dva mjesta.

Samo ne Cavino
Iako u pravilu dužnost predsjedavajućeg neformalne skupine država koje koriste euro (Euroskupina) drži ministar financija jedne od članica, Španjolska na tu poziciju “gura” ministricu gospodarstva Nadiju Calvino.

Time je Madrid otvoreno bacio rukavicu u lice sjevernim članicama čuvenima po nesklonosti davanja veće financijske pomoći južnim članicama. Kako piše Financial Times, španjolski premijer Pedro Sánchez javno je iskazao potporu Calvi?o – koja je i zamjenica predsjednika vlade zadužena za gospodarstvo – za jednu od najvažnijih pozicija u Europskoj uniji.

Podsjetimo, Mario Centeno podnio je prošlog tjedna ostavku na dužnost portugalskog ministra financija, čime odlazi i s dužnosti predsjednika Eurogrupe koju je obnašao od prosinca 2017. godine. Predsjedanje Eurogrupom tradicionalno se povjerava nekom ministru financija. Euroskupina bira svog predsjednika na mandat od 2,5 godine, a na toj dužnosti Centeno je naslijedio Nizozemca Jeroena Dijsselbloema.

Centeno je ostavku objavio prošloga utorka, na dan kada se obvezao da će portugalska vlada donijeti rebalans proračuna za 2020. zbog epidemije koronavirusa koja je nanijela gubitak portugalskim javnim financijama.

Na dužnost predsjednika Euroskupine Centeno je došao kada je dokazao u svojoj vladi socijalista da je moguće pomiriti gospodarski rast i proračunsku disciplinu. Bivši njemački ministar financija Wolfgang Schäuble kazao je jednom za Centena da je “kao Cristiano Ronaldo za Ecofin”, Vijeće ministara gospodarstva i financija Europske unije. Analitičari smatraju kako je izbor novog čelnika (ili čelnice) Euroskupine došao u iznimno značajnom trenutku dok članice Europske unije pregovaraju o detaljima golemog paketa pomoći u oporavku od koronakrize.

Kao što se već ranije pisalo, Španjolska se nada da će biti jedna od najvećih korisnica tog paketa s obzirom na žrtvu koju je podnijela tijekom pandemije. Osim u ljudskim životima – do ponedjeljka broj umrlih dosegao je 27.136 osoba – Španjolska je podnijela i veliku ekonomsku žrtvu. Središnja banka upozorila je prošloga tjedna da bi se tamošnje gospodarstvo ove godine moglo smanjiti i za 15 posto. “Vlada Španjolske bit će logično vrlo zainteresirana za tu vrstu odgovornosti”, izjavio je premijer Sánchez na pitanje o šansama Nadije Calvi?o za vođenje Euroskupine.

Dodao je kako bi eventualni izbor potpredsjednice za gospodarstvo bilo veliko priznanje njezinom radu, a i vrlo dobra vijest za Španjolsku. Na to se nadovezao ministar socijalne skrbi Jose Luis Escriva izjavivši prošlog tjedna javnoj televiziji TVE da je “predsjedanje Euroskupinom vrlo relevantno”.

Valja istaknuti kako Španjolska već duže vrijeme priželjkuje “svog čovjeka” na čelu Euroskupine, a dosadašnja karijera Nadije Calvi?o s pravom joj daje status favoritkinje. Ta je ekonomistica bila i europska povjerenica za proračun od 2014. do 2018. godine. Međutim, iako je podržava premijer, Calvi?o još nije javno objavila svoju kandidaturu za čelnicu Euroskupine. Tek je prošlog tjedna izjavila da će premijer odlučiti treba li se natjecati, “uzimajući u obzir javni interes”.

Od ostalih kandidata s kojima bi španjolska dužnosnica mogla “uskrstiti koplja” tu su Pierre Gramegna i Paschal Donohoe, ministri financija Luksemburga i Irske. Ako Calvi?o bude izabrana, bit će prva žena na toj poziciji u povijesti Euroskupine.

Europski diplomati ističu kako pred Calvi?o nije nimalo lagan zadatak osvajanja pozicije predsjedavajućeg Euroskupine. Ona djeluje polarizirajuće na dio članica, a diplomatski izvori FT-a naglašavaju da će morati osvojiti simpatije kolega na sjeveru i istoku eurozone. Sánchezova socijalistička vlada – a unutar nje posebice Nadia Calvi?o – zalagali su se da najviše pogođene države Europske unije dobiju manje kredita, a više bespovratne pomoći.

Dio takvih ideja ugrađen je u prijedlog Europske komisije o paketu za oporavak vrijednom 750 milijardi eura, o kojem će se raspravljati na ovotjednom sastanku europskih čelnika. Debata o fondu za oporavak sada je oštro podijeljena između “sjevernog” i “južnog” tabora.

Međutim, valja naglasiti kako Njemačka poduprire ideju bespovratnih sredstava, a ministar financija Olaf Scholz saveznik je Nadije Calvino. Jedan europski diplomat otkriva kako nije nemoguće da će sjeverne članice pokušati oformiti savez pod egidom “bilo tko, samo ne Calvino”. U tom bi se slučaju ujedinili oko njezina rivala, neovisno da li će se raditi o Gramegni ili Donohoeu.

U diplomatskim se krugovima ističe i kako šanse španjolske ministrice gospodarstva umanjuje i činjenica da Španjolska trenutno drži dvije bitne pozicije u europskoj hijerarhiji. Naime, Josep Borrel, ministar vanjskih poslova u prethodnoj Sánchezovoj vladi na dužnosti je visokog predstavnika Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Osim toga, Luis de Guindos, ministar gospodarstva u bivšoj vladi desnog centra potpredsjednik je Europske središnje banke.

Ne treba zanemariti i da Madrid želi kandidirati ministricu vanjskih poslova Aranchu Gonzalez Laya za predsjednicu Svjetske trgovinske organizacije, pa će morati odlučiti na koju će poziciju usmjeriti lobiranje.

Tko će sve natjecati za novog šefa Euroskupine postat će jasno 25. lipnja, kada istječe rok za slanje kandidatura. Tajno glasovanje o kandidatima očekuje se na sastanku ministara financija eurozone zakazanog za idući mjesec, točnije 9. srpnja. Za osvajanje 2,5 godišnjeg mandata potrebno je osvojiti većinu od 19 glasova, donosi Poslovni dnevnik.