Europska unija

Epidemija je u prvom redu ljudska tragedija, naglasila je Kristalina Georgieva u priopćenju objavljenom povodom sastanka 20 vodećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju G20 u Rijadu, izražavajući solidarnost s građanima Kine i ostalih zemalja pogođenih širenjem virusa COVID-19.

Bolest paralelno utječe i na gospodarstvo, dodala je Georgijeva.

“Izvijestila sam G20 da će gospodarstvo u Kini i ostatku svijeta trpjeti posljedice čak i ako virus bude zaustavljen u vrlo kratkom roku”, kazala je u priopćenju objavljenom prošlog vikenda.

Kineske vlasti nastoje ublažiti posljedice kriznim mjerama, jačanjem likvidnosti, fiskalnim poticajima i financijskom podrškom i te bi mjere prema MMF-ovom baznom scenariju trebale utrti put normalizaciji gospodarskih aktivnosti u drugom tromjesečju. Procjena rasta svjetskog gospodarstva snižena je za 0,1 postotni bod, na 3,1 posto.

Sjedinjene Države u utorak su pozvale iranske vlasti da “kažu istinu” o novom koronavirusu u Iranu, nastavljajući niz optužaba po kojima Teheran skriva razmjere epidemije u zemlji.

U 2019. skupina od 882 kompanije izdvojila je 124 milijarde eura za kapitalna ulaganja, istraživanja i razvoj, odnosno 12 posto ukupnih ulaganja, utvrdile su neprofitna organizacija CDP i konzultantska tvrtka Oliver Wyman.

Da bi do 2050. postale klimatski neutralne, taj udio mora poskočiti na 25 posto, upozorio je izvršni direktor CDP Europe Steven Tebbe.

Najviše se ulagalo u tehnologiju električnih vozila, ukupno 43 milijarde eura. Slijede obnovljivi izvori energije s oko 16 milijardi eura, te infrastruktura energetskih mreža, s 15 milijardi eura, stoji u izvješću. „Neke europske tvrtke odvažno su se odlučile za nisko-ugljična ulaganja, uvodeći obnovljive izvore energije, gradeći zeleniju infrastrukturu, kupujući električna vozila i poboljšavajući energetsku učinkovitost proizvodnog procesa”, rekao je Tebbe.

“Ukazuje se ipak ogromna prilika da se učini još više i moramo svjedočiti dodatnim nastojanjima na svim područjima.” Iako je udvostručenje kapitalnih ulaganja “krupan zahtjev”, pasivnost će biti još skuplja, upozorava direktor CPD Europe. Kompanije obuhvaćene istraživanjem proizvode oko 75 posto emisija u EU a imaju i identičan udio u tržišnoj kapitalizaciji.

“Da bi se popunio taj manjak u ulaganjima, političari i ulagači moraju pomoći kompanijama u financiranju tehnologija budućnosti”, napominje.

U sklopu “europskog zelenog sporazuma” vrijednog 1.000 milijardi eura, EU namjerava do 2030. smanjiti emisije štetnih plinova za 50 do 55 posto u odnosu na razine u 90-im godinama prošlog stoljeća i dosegnuti klimatsku neutralnost do 2050. godine, stoji u izvješću

Naime, prema podacima statističkog ureda Eurostata, njihov udjel u ukupnim poreznim prihodima u Hrvatskoj u 2018. je iznosio 9,3 posto, dok je EU prosjek bio šest posto. Veći udio prihoda od ekoloških poreza u ukupnim poreznim prihodima od Hrvatske imale su samo četiri članice – Latvija (10,9 posto), Bugarska (9,8 posto), Grčka (9,5 posto) i Slovenija (9,4 posto).

S druge pak strane, najmanji udio je zabilježen u Luksemburgu (4,4 posto), Njemačkoj (4,5 posto) i Švedskoj (4,8 posto). Valja naglasiti kako je Europska unija u 2018. od ekoloških poreza uprihodila 324,6 milijardi eura, što je nominalno povećanje od tri posto u odnosu na 2017. i čak 49 posto u odnosu na 2002. godinu.

Najveći dio tih poreza koji su u BDP-u Europske unije sudjelovali s 2,4 posto činili su oni na energiju (77,7 posto), a slijede porezi na promet (19,1 posto) te oni na onečišćenje i resurse (3,3 posto).

Iva Tomić iz Ekonomskog instituta strahuje da bi moglo doći do gašenja dijela radnih mjesta u trgovini.

– Moglo bi doći do gašenja dijela radnih mjesta u tom sektoru. I sada puno radnika ima ugovore na određeno vrijeme pa bi tu moglo doći do racionalizacije. U trgovačkim centrima u Zagrebu mnogi zaposlenici sada imaju slobodne druge dane u tjednu jer vikendom ostvaruju najveći promet – napominje Tomić.

Dodaje kako bi, kada se podvuče crta, zaposleni u trgovini, ako Vlada ograniči rad trgovina nedjeljom, mogli dobiti slobodnu nedjelju, ali dio bi ih mogao ostati bez posla, odnosno imati slobodne sve dane u tjednu. Zbog toga, kaže sugovornica Jutarnjeg lista, nije sigurna da će učinci za trgovinu na kraju biti pozitivni.

No, treba napomenuti kako zbog pravila DZS-a da ne objavljuje najveću plaću, jer je to “individualni podatak”, ne postoje podaci o rasponu najvećih deset posto plaća, pa je onda nemoguće pratiti povećanje tog razreda plaća. Sukladno usporedivim podacima DZS-a, prosječna mjesečna plaća je u periodu od siječnja 2016. do prosinca 2019. narasla s 5646 kuna na 6559 kuna, odnosno za 913 kuna ili 16,1 posto (bez uračunate inflacije). U tom periodu je median plaća narasla s 4945 kuna na 5664 kune, odnosno za 719 kuna ili za 14,5 posto. Median plaća znači da 50 posto zaposlenih prima taj ili manji iznos, a 50 posto prima taj ili veći iznos kao mjesečnu plaću.

Nadalje, podaci DZS-a pokazuju kako je u prošloj godini zabilježeno blago usporavanje rasta plaća u odnosu na rast ostvaren u 2018., za oko jedan postotni bod kod nominalne neto i bruto plaće. Iva Tomić, znanstvena suradnica Ekonomskog instituta u Zagrebu, tim povodom napominje kako je “zanimljivo da ekonomska teorija uz nedostatak radne snage na tržištu rada – o kojem se u kontekstu hrvatskog tržišta rada naveliko diskutira već jedno dulje vrijeme – vezuje znatno izraženiji rast plaća od onoga kojem svjedočimo”.

“Ipak, ovo usporavanje rasta plaća u 2019. je u skladu s općom dinamikom kretanja na tržištu rada, odnosno usporavanjem potražnje za radom i općenito stanjem ekonomskog ciklusa. Naime, bruto plaće su u nominalnom iznosu u 2019. rasle po prosječnoj međugodišnjoj stopi od 3,8 posto. Uz prosječnu stopu inflacije od 0,8 posto u istom razdoblju, proizlazi da je rast plaća u realnim iznosima bio usklađen s rastom ukupne gospodarske aktivnosti”, govori Tomić.

Prema njenim riječima, u 2020. se očekuje nastavak rasta plaća, vjerojatno izraženiji nego u 2019., i to najvećim dijelom zbog povećanja plaća u javnom sektoru. Ali, i privatni sektor će morati dodatno povećati plaće ako misli zadržati postojeće radnike ili zaposliti nove. Posljednje porezne izmjene će također utjecati na rast neto plaća, međutim, ne očekuje se njihov značajniji učinak na povećanje zaposlenosti”, smatra Tomić.

Kada je rast zaposlenosti u pitanju, prema podacima DZS-a, koji nisu konačni, u 2019. u odnosu na 2018. prosječan godišnji broj zaposlenih porastao je za 14.989 osoba (u 2018. u odnosu na 2017. za 40.748) ili za znatno nižih jedan posto u odnosu na 2,8 posto rasta u 2018. Prema podacima HZMO-a, međutim, prosječni broj osiguranika se povećao u 2019. za 36.785 ili za 2,4 posto u odnosu na godinu prije, što je brže od godišnje dinamike iz 2018.

Analitičari HGK pritom tvrde kako se može očekivati da će i nakon korekcije broja zaposlenih, prema DZS-u broj zaposlenih rasti manjom stopom nego 2018. U DZS-u su nam kazali kako nisu oni odgovorni za to što novi podaci o broju zaposlenih temeljenim na podacima Porezne uprave nisu konačni, ali nije odgovorna ni Porezna uprava. Naime, ističu, pravila dozvoljavaju poslodavcima da naknadno mijenjaju te podatke i stoga se sukladno tim naknadnim izmjenama mijenjaju i konačni podaci.

Iva Tomić pritom podsjeća kako DZS svake godine u ožujku revidira podatke o broju zaposlenih za prethodnu godinu, te da se ta razlika zna penjati i do 20.000 ljudi na mjesečnoj razini. “U rujnu prošle godine DZS je u potpunosti revidirao podatke o broju zaposlenih, što je povećalo ukupnu brojku zaposlenih za preko 100.000 osoba tako da je sad gotovo nemoguće predvidjeti za koliko će se ta brojka promijeniti nakon revizije”, ističe Tomić, dodajući kako se radi o velikom problemu službene statistike.

“Stoga nije ni čudo da se razni analitičari, mediji, ali i druga zainteresirana javnost često oslanjaju na druge izvore podataka, kao što su oni HZMO-a, o broju osiguranika. Ipak, ono što je vidljivo i iz nekih drugih pokazatelja upućuje na usporavanje dinamike na tržištu rada u Hrvatskoj tijekom 2019.”, tvrdi znanstvena suradnica EIZ-a.

Primjerice, navodi, prema podacima Ankete o radnoj snazi u prva tri tromjesečja 2019., broj zaposlenih je porastao tek za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2018., dok je dinamika kretanja broja zaposlenih u istom razdoblju 2018. (u odnosu na 2017.) bila na razini 2,3 posto.

“Nadalje, potražnja za radom je tijekom 2019., i prema indeksu online oglasa slobodnih radnih mjesta (OVI indeksu EIZ-a) i prema podacima HZZ-a, osjetno pala u odnosu na 2018. Ovakva vidljiva dinamika usporavanja je potencijalno signal da je nakon izlaska iz recesije tržište rada na određeni način dosegnulo svoj vrhunac. U 2020. se očekuje nastavak trendova započetih tijekom 2019., odnosno usporeni rast novog zapošljavanja. Pitanje je samo koliko je u takvoj situaciji realno očekivati značajniji rast gospodarstva”, naglašava Iva Tomić, a prenosi Novac.hr

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je krajem prošloga tjedna (14. veljače) zaključio konzultacije s Hrvatskom u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, a u srijedu je priopćenje i opširno izvješće Misije MMF-a objavilo na svojim internet stranicama.

Misija MMF-a je od 3. do 16. prosinca prošle godine boravila u Hrvatskoj u okviru godišnjih konzultacija sa zemljama članicama, te je na kraju tog posjeta objavila zaključnu izjavu. Nakon povratka u sjedište MMF-a, Misija je pripremila izvješće koje je temelj za raspravu Izvršnog odbora MMF-a, koji je ovaj put razmotrio i usvojio mišljenje Misije bez sazivanja sastanka (u okviru tzv. LOT postupka kada se složi da se prijedlog može razmotriti bez sazivanja formalnih rasprava).

U danas objavljenom priopćenju Izvršni odbor ističe kako je u 2019. Hrvatska petu godinu za redom ostvarila solidan gospodarski rast, ponovno u velikoj mjeri temeljen na privatnoj potrošnji i turizmu. Očekuje se da će gospodarski rast blago usporiti, a u MMF-u očekuju i nastavak smanjenja javnog i inozemnog duga.

“Tempo fiskalne konsolidacije nastavio se usporavati u 2019., pri čemu se ocjenjuje da će proračun biti blizu ravnoteže. Očekuje se da će nedavno ugovoreno povećanje plaća u javnom sektoru dovesti do porasta tekuće potrošnje u 2020. Iako će gospodarska aktivnost nastaviti generirati izdašne proračunske prihode, očekuje se da će se u 2020. ostvariti blagi manjak proračuna, djelomično uslijed dodatnih smanjenja poreza”, navodi se u priopćenju, uz napomenu da bi potencijalne obveze također mogle u narednim godinama stvarati pritisak na saldo proračuna.

Hrvatska trenutno planira ulazak u tečajni mehanizam ERM II sredinom 2020.godine, te u konačnici ulazak u europodručje, podsjećaju iz MMF-a.

Izvršni odbor u svojim ocjenama ističe da je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo dobre rezultate, no potrebno je ubrzati konvergenciju s EU-om.

“Hrvatsko je gospodarstvo ojačalo u proteklih pet godina. Tome je u velikoj mjeri pridonijelo čvrsto upravljanje proračunom i vješta politika središnje banke. Posljedično, smanjen je javni dug kao i kamatne stope, čime se stvorio prostor za snažnu ekspanziju privatnog sektora temeljenu na potrošnji”, navode pritom iz MMF-a.

Dodaju kako se nezaposlenost smanjila, plaće rastu, a inflacija je i nadalje prigušena. “No, u posljednjem desetljeću Hrvatska je tek neznatno smanjila odstupanje od prosjeka EU-a u pogledu dohotka po stanovniku, a emigracija mladih i nadalje je problem”, naglašavaju iz MMF-a.

Izvršni odbor ocjenjuje i da su “teško stečeni fiskalni rezultati krhki i treba ih pažljivo čuvati”.

“Dok se omjer javnog duga i BDP-a nastavlja smanjivati zbog snažne gospodarske aktivnosti, fiskalni su rezultati u posljednje vrijeme opterećeni nizom zahtjeva za povećanjem državne potrošnje”, navodi MMF, dodajući kako stoga članovi Misije MMF-a podržavaju odluku hrvatskih vlasti da ne smanji ukupnu stopu PDV-a te preporučuju da se u ovoj fazi ne smanjuju ni bilo koji drugi porezi.

Izvršni odbor MMF-a ocjenjuje i da je “dinamičnija država ključna za buduće gospodarske izglede”.

“Trenutačno je proračun previše rigidan i gubi sposobnost poticanja gospodarskog rasta”, ističu iz MMF-a, podsjećajući da članovi Misije preporučuju preusmjeravanje prioriteta potrošnje prema povećanju i poboljšanju javnih investicija.

“Bolja apsorpcija sredstava iz EU fondova mogla bi olakšati to preusmjeravanje prioriteta no ona ne može biti zamjena za obuhvatnije reforme troškovne strukture javne uprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava, te fiskalnih i teritorijalnih odnosa između različitih razina države”, naglašavaju iz MMF-a.

Ističu kako je potrebno jače modernizirati upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu te kako bi “ubrzavanje digitalizacije javne uprave i primjena tehnoloških unaprjeđenja u svrhu kvalitetnijeg ciljanja socijalnih davanja također pomogli u stvaranju dinamičnije države”.

Izvršni odbor ocjenjuje i kako će “obnavljanje kapitalnog fonda i poboljšanje poslovne klime potaknuti povećanje potencijalnog rasta”.

Navode pritom kako je za pozdraviti nedavno smanjenje administrativnog i fiskalnog opterećenja poslovnog sektora, ali i kako članovi Misije potiču daljnji napredak u području jačanja digitalnih javnih usluga i prilagodbe zakonodavstva radi lakše integracije Hrvatske u Jedinstveno digitalno tržište EU-a.

“Potrebno je eliminirati prepreke u reguliranim zanimanjima i preostale parafiskalne namete. No, poslovna aktivnost ne može napredovati bez obnove kapitalnog fonda. Hrvatska se treba usredotočiti na područja u kojima su potrebna poboljšanja fizičke infrastrukture (npr. željeznica za potrebe prijevoza tereta, zbrinjavanje krutog otpada i otpadnih voda), istovremeno vodeći računa o poboljšanju svoje tehnološke infrastrukture kako bi se uspjela dobro pozicionirati u sljedećoj generaciji europskih lanaca vrijednosti i proširiti svoju gospodarsku bazu u području informacijske i komunikacijske tehnologije i poslovnih usluga. Politike u primarnom, sekundarnom, tercijarnom i daljnjem obrazovanju trebaju pratiti te promjene”, ističu iz MMF-a.

Izvršni odbor ocjenjuje da treba kontinuirano preispitivati makrobonitetne aktivnosti kako bi se spriječilo prekomjerno kreditiranje.

“Bankovno kreditiranje privatnog sektora – u prvom redu stanovništva – snažno je. Cijene stambenih nekretnina u glavnom gradu i na obalnim područjima rastu. Iako trenutno nema mnogo razloga za zabrinutost, važno je spriječiti potencijalne probleme u budućnosti. Čini se da je nedavna HNB-ova preporuka bankama da pažljivije odobravaju dugoročne neosigurane potrošačke kredite polučile željene učinke. Dođe li do ubrzanja rasta cijena nekretnina ili prelaska na druge oblike kreditiranja stanovništva trebalo bi dobro razmotriti snažnije nadzorne reakcije”, smatraju u MMF-u.

Pritom navode kako je potrebno ponovno uspostaviti rad registra obveza po kreditima te kako bi trebalo razmotriti uključivanje svih dugova u prošireni omjer otplate duga i dohotka.

Poboljšanje učinkovitosti stečajnih postupaka (npr. putem izvansudskih nagodbi) pridonijelo bi daljnjem razduživanju privatnog sektora, zaključuje se u priopćenju Izvršnog odbora MMF-a koje je na hrvatskom objavljeno na internet stranicama Hrvatske narodne banke, donosi Glas Istre

Prošle je godine 78 tvrtki odlučilo otvoriti urede ili preseliti poslovanje u Nizozemsku. Od britanskog referenduma o članstvu u EU, provedenog 2016. godine, njihov je broj porastao na 140, priopćila je nizozemska Agencija za strana ulaganja (NFIA).

“Trend pokazuje da se u tom razdoblju broj kompanija koje su dolazile u Nizozemsku svake godine udvostručavao”, rekao je povjerenik NFIA-e Jeroen Nijland. Velika Britanija je u siječnju ove godine napustila Europsku uniju. Time je započelo razdoblje tranzicije u kojem do kraja godine mora sklopiti novi trgovinski sporazum s preostalih 27 članica bloka.

“Neizvjesnost je i dalje prisutna jer nitko ne zna kako će izgledati sporazum koji će utanačiti pregovorima. Zato su kompanije prisiljene razmotriti druge mogućnosti”, istaknuo je čelnik državne agencije, napominjući kako trend rasta broja novih poduzeća nije usporio.

U NFIA-i navode da trenutno razgovaraju sa 425 tvrtki koje žele preseliti u Nizozemsku ili proširiti poslovanje u toj zemlji. U 2018. godini bilo ih je 175. Očekuje se da će 140 tvrtki u narednim godinama donijeti više od 4.200 radnih mjesta i 375 milijuna eura ulaganja, priopćila je NFIA.

Tvrtke koje dolaze u Nizozemsku uglavnom se bave financijama, informacijskom tehnologijom, medijima, oglašavanjem, biološkim znanostima i zdravstvenim uslugama, navode u NFIA-i. Nizozemska je ipak kao otvoreno gospodarstvo s razmjerno visokom razinom trgovinske razmjene u skupini zemalja EU-a najizloženijih negativnim posljedicama brexita, donosi Euronews

Velika Britanija će uložiti 90 milijuna funti u mjere smanjenja emisija ugljičnog dioksida iz kućanstava i industrije, uključujući gradnju postrojenja za dobivanje vodika, priopćila je britanska Vlada.

Od toga tri četvrtine otpada na vjetar na kopnu (onshore) – 11,8 GW, a vjetar na moru (offshore) 3,6 GW. Europa sada ima 205 GW energije vjetra koja je činila 15 posto potrošnje električne energije u Europi u 2019., pokazuje najnovija statistika energije vjetra u 2019. (‘Wind energy in Europe 2019: Key trends and statistics’.) koju je objavilo udruženje WindEurope. No, kako upozoravaju, stopa instalacija treba se udvostručiti kako bi se postigli ciljevi iz Europskog zelenog dogovora.

Podaci za 2019. pokazuju da je Ujedinjeno Kraljevstvo instaliralo najviše novih vjetroelektrana (2,4 GW na kopnu i moru), slijedi Španjolska (2,3 GW, sve na kopnu), zatim Njemačka (2,2 GW na kopnu i moru), zatim Švedska (1,6 GW, sve na kopnu) i Francuska (1,3 GW, sve na kopnu).

Njemačka, koja je dugo bila motor industrije vjetra u Europi, prošle godine je instalirala samo 1,1 GW offshore vjetra – najniže od 2000. godine. Najavili su i vrlo malo novih investicija, što ukazuje da sljedeća godina neće biti puno bolja.

No slabiju instalaciju novih kapaciteta u Njemačkoj dijelom su nadoknadile druge zemlje. Španjolska je nakon niza godina s nižim instalacijama dosegla najvišu stopu instaliranja od 2009. Švedska je, također, dosegla rekordan broj instalacija prošle godine. Širom Europe najavljeno je 19 milijardi novih investicija u vjetroelektrane (11,8 GW kapaciteta), a 15 GW novog kapaciteta dodijeljeno je na državnim dražbama i natječajima.

“Vjetar je iznosio 15 posto električne energije u Europi, no ne gradi se dovoljno novih vjetroelektrana da bi se postigli ciljevi EU-a do 2050. Klimatska neutralnost i Zeleni dogovor zahtijevaju od Europe da instalira dvostruko više nove energije vjetra svake godine, nego što je uspjela u 2019. A rast mora doći iz offshroe i onshore vjetroelektrana. To zahtijeva novi pristup planiranju i izdavanju dozvola te kontinuirano ulaganje u elektroenergetske mreže, a u tome su ključni NECP-ov koji moraju biti ambiciozni i koji se moraju strogo provoditi”, poručuje Giles Dickson, izvršni direktor WindEurop, a prenosi OIE.hr.

Ni osam mjeseci nakon propisanog roka, Hrvatska EK-u nije podnijela godišnje izvješće o povećanju energetske učinkovitosti.

Bez tog izvješća »EK ne može procijeniti napredak pojedinih država članica, odnosno država članica u cjelini u ostvarivanju ciljeva povećanja energetske učinkovitosti u EU-u za 2020.«

U MZOE-u taj su propust jučer objasnili ukidanjem nadležnog tijela, »nefunkcionalnom računalnom bazom«, i »velikim brojem projekata«.

No, iz odgovora MZOE-a čini se da podaci nisu dostavljeni čak ni za – 2018. godinu.

»Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije (CEI) je do ukidanja 2018.godine bio nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost i imao je obvezu praćenja, verifikacije i izvješćivanja o energetskim uštedama te samim time i nositelj Godišnjeg izvješća o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti.

Njegovim ukidanjem 2018. godine, MZOE preuzelo je poslove Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost, te postalo i nositelj godišnjeg izvješća.

Ministarstvo je od CEI-ja naslijedio nefunkcionalnu računalnu bazu podataka, a značajan broj djelatnika koji su obavljali te poslove nisu ostali zaposlenici ministarstva«, stoji u odgovoru MZOE na pitanje našeg lista.

Zato je »2019. godine raspisan natječaj za ponovnu uspostavu rada računalnog sustava te je isti s radom započeo sredinom godine.

Međutim, zbog velikog broja projekata isti nisu u cijelosti bili upisani od strane obveznika upisa. O svemu navedenom je informirana i Europska komisija. MZOE će u vrlo kratkom roku izaći s provjerenim i kvalitetnim podacima za godišnje izvješće za 2018. godinu, a nakon toga i za 2019.«, odgovorili su iz ministarstva Novom listu.

Najveće tržište na “starom kontinentu”, Euronext, sudjeluje s čak 45 posto u tome iznosu, a slijede ga Londonska burza (LSE) i njemačka Deutsche Börse.

Kao najveći europski burzovni operater, Euronext obuhvaća burze u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Irskoj, Norveškoj, Portugalu i Velikoj Britaniji. Krajem prošle godine tri tržišna segmenta – Euronext, Euronext Growth i Euronext Access – brojala su 1220 uvrštenih kompanija, a samo prošle godine kroz početne ponude dionica (IPO) uvršteno je 40 kompanija.

Međutim, podaci Statiste pokazuju da je broj IPO-a manji za čak 40 posto u posljednjih pet godina, s obzirom da je rekordne 2015. zabilježeno 77 izlistavanja na tom tržištu. U tržišnoj kapitalizaciji od 4,70 bilijuna dolara najveći udjel ima američka tehnološka kompanija IBM koja je krajem prošle godine na burzi vrijedila 244 milijarde eura.

Slijedi je francuska kompanija iz sektora luksuzne robe, LVMH, s kapitalizacijom od 209 milijardi eura. Ambicije Euronexta dobro oslikava lanjska akvizicija burze u Oslu za koju je plaćeno gotovo 800 milijuna eura. S kapitalizacijom od 4,1 bilijun dolara Londonska je burza druga najveća u Europi, a na globalnoj je ljestvici na sedmom mjestu.

Međutim, prošla je godina bila najlošija za tu burzu što se tiče prikupljanja kapitala u više od 10 godina. Prema službenim podacima, samo se 36 kompanija lani izlistalo u Londonu, čak 60 posto manje nego godinu ranije.

Najveći IPO bio je Airtel ASfrica, vrijedan 2,7 milijardi funti. Opreznost kompanija za listanje u Londonu uzrokovao je niz razloga. Uz nesigurnost kako će izgledati Brexit, preko slabog ekonomskog rasta u eurozoni do trgovinskih tenzija između Amerike i Kine.

Osim toga, smanjen je i broj ranije uvrštenih kompanija, i to dramatično. U siječnju 2015. zabilježen je povijesno najviši broj uvrštenih kompanija na LSE-u, njih 2429. U siječnju ove godine bilo ih je 2024, pokazuju podaci Statiste. Između 2018. i 2019. broj kompanija koje su podnijele zahtjev za povlačenje dionica skočio je za 40 posto.

K tome, 28 uvrštenih kompanija preuzele su privatne investicijske kompanije, a vrijednost takvih preuzimanja lani je skočila za 113 posto, na 21,1 milijardu funti. Međutim, 2020. bi mogla biti značajno bolja za poslovanje LSE-a s obzirom na predloženo preuzimanje tvrtke za financijske podatke Refinitiv.

Ako bude odobren, akvizicija vrijedna 27 milijardi dolara utrostručit će prihode Londonske burze na 7 milijardi funti i pretvoriti ju u globalnog diva za analitiku i tržišne podatke. Isti razlozi koji su srezali broj početnih ponuda u Londonu odrazili su se i na Frankfurt, odnosno Deutsche Börse.

Kapitalizacija tog tržišta prošle je godine došla nadomak 2 bilijuna dolara. Međutim, prošla je godina bila uvjerljivo najlošija što se tiče prikupljanja kapitala na njemačkom tržištu još od globalne financijske krize.

Prikupljeno je svega 3,6 milijardi eura, čak 70 posto manje nego 2018. kada je 16 kompanija u IPO-ima došlo do 11,6 milijardi eura. Samo tri kompanije – TeamViewer, Traton i Global Fashion Group – usudile su se lani uvrstiti dionice u najvišoj kotaciji, Prime Standard. Doduše, TeamViewer je s vrednovanjem od 5,25 milijardi eura bio i najveći IPO prošle godine u cijeloj Europi, piše Poslovni dnevnik.