Europska unija

Iz analize Embera

Od pokretanja Inicijative triju mora 2015. godine, koja obuhvaća 13 zemalja, uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) u zemlje središnje i istočne Europe povećao se čak 12 puta, prema analizi energetskog think-tanka Ember. Iako je većina energetskih projekata podržanih inicijativom usmjerena na širenje plinske infrastrukture, promjene u energetskom krajoliku nameću potrebu za prilagodbom fokusa.

Emberovu analizu ističe planirani samit i poslovni forum Inicijative triju mora, koji će se održati u Vilniusu u travnju, kao ključan trenutak za određivanje smjera regije, s potencijalnim utjecajima na cijelu Europu. Dok se inicijativa prvotno usredotočila na infrastrukturne projekte vezane uz fosilna goriva, potreba za preusmjeravanjem postaje sve očitija s jačanjem obnovljivih izvora energije i potrebom za povezanijim elektroenergetskim sustavima.

Inicijativa triju mora, koja uključuje zemlje poput Hrvatske, Poljske, Češke i drugih, suočava se s rastućim kapacitetima za uvoz LNG-a koji bi uskoro mogli premašiti potražnju za plinom. Dok se fokus prvotno usmjeravao na infrastrukturne projekte za fosilna goriva, promjene u energetskom sektoru zahtijevaju prilagodbu strategije.

Ključni aspekti analize Embera naglašavaju potrebu za snažnijim naglaskom na obnovljive izvore energije te većom fleksibilnošću i povezanošću elektroenergetskih mreža. Također, predlažu se promjene u planovima za širenje kapaciteta LNG-a kako bi se uskladili s očekivanim budućim potrebama.

Inicijativa triju mora ima priliku postaviti temelje za energetsku tranziciju koja bi bila u skladu s europskim ciljevima o smanjenju emisija i povećanju udjela obnovljivih izvora energije. Važno je postići dogovor o ključnim ciljevima kako bi se osigurala održiva energetska budućnost regije i Europe, stoji među ostalim u analizi Embera.

Sa sjednice NO Petrola

Na 49. sjednici Nadzornog odbora društva Petrol d.d., Ljubljana, članovi su detaljno analizirali nerevidirane izvještaje o poslovanju Grupe Petrol i društva Petrol d.d., Ljubljana za 2023. godinu. U protekloj godini, Grupa Petrol je uspješno odgovorila na izazove energetske krize, istovremeno zadržavajući čvrstu posvećenost održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Unatoč inflaciji, regulaciji cijena energenata i geopolitičkim napetostima, Grupa je očuvala financijsku stabilnost te nastavila širenje i diverzifikaciju poslovanja, usklađujući se s dugoročnom strategijom za razdoblje 2021–2025. Nadzorni odbor ističe kako je Grupa Petrol uspješno upravljala promjenjivim poslovnim okruženjem tijekom 2023. godine zahvaljujući prilagodljivosti i otpornosti.

Reagirajući na regulaciju cijena energenata i globalne ekonomske trendove, Grupa Petrol se tijekom 2023. godine, suočila s dinamičnim izazovima na energetskom tržištu koji su započeli već u 2022. godini. I dalje visoke cijene energenata, regulacija cijena goriva, električne energije, zemnog plina i topline, zajedno s inflacijom, imale su značajan utjecaj na poslovanje Grupe Petrol. Unatoč padu cijena energenata krajem 2022. godine, vladine mjere i regulirane cijene ostale su prisutne tijekom cijele 2023. godine, što je značajno utjecalo na poslovne rezultate. S usporavanjem gospodarskog rasta, Grupa se suočila s novim izazovima, uključujući pad kupovne moći i pooštravanje financijskih uvjeta.

Unatoč dinamičnim promjenama u okruženju, Grupa Petrol je demonstrirala iznimnu prilagodljivost i kontinuirani rast, održavajući stabilnost. Grupa Petrol nastavlja svoj napredak kroz kompleksno i promjenjivo poslovno okruženje, u kojem je stalno prilagođavanje i inovativni pristup ključan za suočavanje s vanjskim izazovima.
Sašo Berger, predsjednik Uprave društva Petrol d.d., Ljubljana, istaknuo je pri objavi nerevidiranih rezultata poslovanja: “U 2023. godini, Grupa Petrol je pokazala svoju sposobnost ne samo prilagođavanja nestabilnim okolnostima, već i napretka u istima. Aktivno smo sudjelovali u oblikovanju uvjeta za budućnost, zadržavajući istovremeno financijsku stabilnost i predanost postizanju strateških ciljeva. Tako smo postavili čvrste temelje za izradu nove strategije Grupe Petrol za razdoblje 2025–2030.

U 2023. godini, Grupa Petrol bilježila je prihode od prodaje u iznosu od 7,0 milijardi eura, što je rezultiralo padom od 26% u usporedbi s prethodnom godinom, prije svega zbog smanjenih cijena goriva i drugih energenata. Prodaja goriva je iznosila 3,8 milijuna tona, što predstavlja pad od 8% u odnosu na prethodnu godinu, dok je prodaja trgovačke robe i usluga dosegnula iznos od 571,2 milijuna eura, bilježeći rast od 10% u odnosu na 2022. godinu. Prihodi od trgovačke robe i usluga povećani su na slovenskom, ali i na tržištima jugoistočne Europe. Također, prodano je 16,6 TWh zemnog plina, 12,8 TWh električne energije i 143,4 tisuće MWh topline.

Poslovanje u 2023. godini odvijalo se u značajno promijenjenim okolnostima u usporedbi s prethodnom godinom. Situacija se stabilizirala na energetskim tržištima, što je rezultiralo blažom regulacijom cijena nekih naftnih derivata u odnosu na 2022. godinu. Prilagođeni bruto poslovni dobitak u 2023. godini iznosio je 677,6 milijuna eura, što je porast od 72% u odnosu na prethodnu godinu. Troškovi poslovanja Grupe Petrol u istom razdoblju iznosili su 561,3 milijuna eura, što je povećanje od 20% u odnosu na 2022. godinu. Glavni razlog povećanja troškova proizlazi iz viših cijena materijala i povećanih troškova rada.

U 2023. godini, EBITDA je dosegnula 277,1 milijun eura, što predstavlja povećanje od 180,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Struktura EBITDA-e se normalizirala u usporedbi s 2022. godinom, kada su na energetskim tržištima prevladavale izvanredne okolnosti. Primjetan je porast udjela EBITDA-e proizvodne skupine Energija i rješenja, što je u skladu sa strateškim ciljevima prelaska s klasičnih energetskih izvora na čišće obnovljive izvore energije. Čista poslovna dobit ostvarena u 2023. godini iznosila je 136,6 milijuna eura, što je 139,2 milijuna eura više nego 2022. godine, kada je zabilježen gubitak.

U 2023. godini, Grupa Petrol je za neto ulaganja izdvojila 82,9 milijuna eura, što predstavlja značajno povećanje od 38,7% u odnosu na prethodnu godinu, kada su ograničena financijska sredstva omogućila ulaganja u iznosu od 59,8 milijuna EUR. Iako su se suočavali s izazovima kao što su energetska kriza, energetska tranzicija i regulatorni zahvati te neizvjesnost u vezi s nadoknadom štete iz naslova regulacije cijena, što je rezultiralo značajnim smanjenjem ulaganja u 2022. godini, Grupa Petrol je u 2023. godini uspješno nastavila provoditi ključne razvojne projekte.
Uspješno je nastavljena strategija upravljanja dugom, pri čemu je neto zaduženost smanjena ispod razine iz 2021. godine. Svi ključni pokazatelji, zadržani su na prihvatljivim razinama, što Petrolu omogućuje financijski čvrste temelje za buduće poslovanje. Bonitetna agencija S&P Global Ratings u prosincu 2023. godine potvrdila je društvu Petrol d.d., Ljubljana, dugoročnu kreditnu ocjenu »BBB-« i kratkoročnu »A-3« te ocjenu budućih izgleda kreditne ocjene »stabilno«.

„Unatoč tržišnim izazovima, skupina Petrol u 2023. godini održala je uravnoteženu financijsku strukturu i likvidnost, što nam omogućava da s optimizmom gledamo na buduće razdoblje. Učinkovito upravljanje rizicima, pažljivo upravljanje troškovima i odgovorno ulaganje osigurat će da Petrol bude spreman za provođenje daljnjih strateških planova, posebno u projekte koji podržavaju energetsku tranziciju i održivi razvoj“, istaknuo je Drago Kavšek, član uprave Petrol d.d., Ljubljana, zadužen za financijsko upravljanje, upravljanje rizicima i optimizaciju poslovanja.

Iako je energetska kriza predstavljala izazov, Grupa Petrol je u 2023. godini postigla stabilizaciju poslovanja, što je bilo presudno za očuvanje snažne financijske pozicije. Unatoč neprekidnom negativnom utjecaju regulacije cijena energenata od njezinog stupanja na snagu, Grupa Petrol i dalje čvrsto stoji iza održavanja visokih standarda, potvrđenih od strane renomirane bonitetne agencije S&P Global Ratings. Optimizacijom poslovnih procesa i upravljanjem troškovima, postavili smo čvrste temelje za budućnost. Unatoč trenutno važećem zakonodavstvu koje ograničava marže na određene naftne derivate i istovremeno usporava razvojni potencijal, Petrol će nastaviti slijediti strateške smjernice zelenog prijelaza.

„U 2024. godini planiramo pojačati ulaganja koja su zbog raznih vanjskih faktora bila usporena u 2022. i 2023. godini. S predanošću prema energetskoj tranziciji i naglaskom na pružanju izvanrednog korisničkog iskustva, Grupa Petrol će nastaviti raditi na osiguravanju stabilnosti i profitabilnosti za dioničare čak i u okviru promijenjenih energetskih i ekonomskih uvjeta“, izjavio je Sašo Berger, predsjednik Uprave društva Petrol d.d., Ljubljana.

Nadzorni odbor je ocijenio da se Grupa Petrol u 2023. godini uspješno suočila s izazovima koje je donijela energetska kriza i efikasno se prilagodila dinamičnim tržišnim uvjetima. Godina je označila i značajne promjene u upravljanju društvom. Obnovljena Uprava, koja sada djeluje u punom sastavu, već je započela s pripremom poslovne strategije za razdoblje 2025-2030. Prema ocjeni Nadzornog odbora, Uprava je pokazala kompetentno vođenje pod utjecajem regulatornih promjena i energetske tranzicije, pri čemu je naglasak na diverzifikaciji ponude i prilagodljivosti u poslovanju ublažio utjecaj nestabilnih tržišnih kretanja. Optimizacija nabavnih procesa osigurala je pouzdanu opskrbu energentima i podršku klijentima na visokoj razini.

U Adria regiji

MOL Grupa ažurirala je svoju dugoročnu strategiju SHAPE TOMORROW: cilj kompanije je učiniti regiju zelenijom, konkurentnijom i samodostatnom. Ažurirana strategija stavlja veći naglasak na obnovljiva goriva, zeleni vodik, biometan i geotermalnu energiju. Do 2030. godine zelena ulaganja nadmašit će iznos od četiri milijarde dolara s ciljem postizanja ugljične neutralnosti do 2050.

Prioritet ažurirane dugoročne strategije jest osigurati sigurnost opskrbe energijom i omogućiti stabilnu zelenu tranziciju. Kompanija stoga dodatno jača svoj portfelj tradicionalne imovine, dok će do 2030. za zelena ulaganja izdvojiti više od četiri milijarde dolara.

Djelatnost Rafinerija i marketinga nastavlja jačati svoje pozicije u preradi nafte u Europi, istovremeno se dinamično prilagođavajući promijenjenim potrebama mobilnosti i gospodarstva. Obnovljiva goriva otvaraju nove dimenzije u održivoj mobilnosti: ažurirana strategija usmjerena je na proizvodnju biometana i zelenog vodika, dok kružno gospodarstvo povećava doprinos biokomponenti i otpada u proizvodnji.

S ciljem diversifikacije i odmaka od fosilnih goriva, MOL Grupa do 2030. planira uložiti milijardu dolara u integraciju otpada, recikliranje i projekte srednje razine u kemijskoj industriji. Kompanija će svoju preradu nafte učiniti fleksibilnijom kako bi zadovoljila zahtjeve gospodarskog i regulatornog okruženja i dodatno ojačala sigurnost opskrbe u regiji.

Do 2030. MOL planira uložiti više od milijardu dolara u projekte koji omogućuju energetsku učinkovitost, povećanje udjela održivih goriva u svom portfelju i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina ima ključnu ulogu u financiranju transformacije na razini Grupe, a usporavanje prirodnog pada proizvodnje i dalje je prioritet. MOL Grupa će tijekom narednih pet godina zadržati proizvodnju na prosječnoj dnevnoj razini od najmanje 90.000 barela ekvivalenta nafte.

Analiza

Najveće europsko gospodarstvo trenutno stagnira. A postoji i jedan problem koji nad njim visi kao Damoklov mač: Njemačka sve više ovisi o uvozu važnih sirovina.

U važne sirovine koje Njemačka uvozi spadaju bakar, litij i takozvani rijetki zemni metali – skandij, cerij, prometij, terbij i tulij, kao i dvanaest drugih elemenata. Ti rijetki metali uopće nisu toliko rijetki (najrjeđi tulij je češći od zlata), ali se rijetko nalaze u količinama koje rudarstvo čine ekonomski isplativim, piše DW.

Studija koju su nedavno objavili konzultantska kuća IW Consult i institut Fraunhofer ISI u ime KfW Research (podružnice banke KfW u vlasništvu njemačke države) bavi se tim uvozom i ispituje njegov značaj za stvaranje vrijednosti i zaposlenost u Njemačkoj. Studija detaljno analizira bakar, litij i rijetke metale, jer su odlučujući za ključne i buduće tehnologije.

Prema toj studiji skoro trećina bruto dodane vrijednosti u proizvodnom sektoru ovisi o proizvodnji robe koja sadrži bakar. Desetina dodane vrijednosti dolazi od proizvodnje robe koja sadrži litij, a 22 posto od robe koja sadrži rijetke metale. Posebno su ovisni proizvođači automobila i njihovi dobavljači, kao i proizvođači električnih, elektronskih i optičkih proizvoda.

Uz ovisnost o uvozu tu je i činjenica da tržištem sirovina dominira samo nekoliko izvoznika koji imaju veliku tržišnu moć. Najveća nalazišta rijetkih zemnih metala nalaze se u Kini. Nalazišta na Grenlandu, u Kanadi i Švedskoj još uvijek nisu dovoljno istražena i zato se ne mogu kvantificirati.

Gotovo trećina njemačkog uvoza litija i 19 posto bakra i rijetkih metala smatra se rizičnima. Kada su u pitanju litij i rijetki metali, tri najveća isporučitelja imaju tržišni udio od preko 80 posto. Posebno važni za njemačko tržište su: Rusija za bakar i Čile za litijev karbonat, jer 72 posto dolazi odatle. Kada je riječ o uvozu rijetkih metala, Njemačka pokriva 84 posto svojih potreba uvozom iz Kine i taj visok stupanj ovisnosti će još dugo potrajati.

Matthias Wachter iz Saveza njemačke industrije (BDI) za DW kaže: „Ovisnost o mnogim sirovinama iz Kine je već sada veća nego što je bila ovisnost o plinu iz Rusije.” On ističe da je uvoz rudarskih, rafinerijskih i trgovačkih proizvoda povezan s „najvećom razinom rizika“. Ono što je rizično je, kako kaže, „ne toliko fizička dostupnost sirovina, koliko njihova koncentracija u eksploataciji, a posebno u daljnjoj preradi u Kini. To čini ranjivim i otvorenim za ucjene. Kontrolom izvoza nekih rijetkih metala Kina je već pokazala da može zatvoriti slavinu tamo gdje joj odgovara.”

Cornelius Bähr, viši konzultant na Institutu za njemačko gospodarstvo u Kölnu (čija je podružnica IW Consult jedan od autora studije), ukazuje za DW na sirovine za kojima će potražnja vjerojatno biti sve veća: „Na primjer, litij za proizvodnju baterija.” On također potvrđuje strahovanja Matthiasa Wachtera: „Još jedan faktor rizika je visoka koncentracija na pojedine zemlje ako one istovremeno prijete strateškim trgovinskim ograničenjima – na primjer kada se radi o galiju, germaniju ili grafitu, koji se uglavnom uvoze iz Kine.”

Prema Wachteru, prekidi isporuka „još nisu na kritičnoj razini”, ali „nema govora” o pouzdanim lancima snabdijevanja. Trenutno Huti pobunjenici „pokazuju svijetu koliko je krhka globalna trgovina”.

Cornelius Bähr također ukazuje na političke rizike. Na primjer, „trgovinski sporovi između Kine i SAD-a, ali i Kine i Europske unije. Oni dovode do međusobnih ograničenja izvoza ili barem prijetnji takvim ograničenjima.”

„Sigurnost snabdijevanja sirovinama zahtijeva razmatranje čitavog lanca – od rudarstva, do uvezenog poluproizvoda.” To je zaključak do kojeg je došla Fritzi Köhler-Geib, glavna ekonomistica KfW-a, banke koja je naručila studiju. „Održivo snabdijevanje sirovinama sada isprva stvara troškove, ali je preduvjet za oblikovanje zelene i digitalne transformacije.”

„Ne trebamo se zavaravati: smanjenje ovisnosti i izgradnja veće otpornosti se ne događa preko noći“, kaže Wachter. Ono što je prema njegovom mišljenju ključno je „diverzifikacija i razvoj novih kapaciteta”. „Jačanje domaće proizvodnje je dio rješenja. Suprotno široko rasprostranjenom mišljenju, Njemačka je vrlo bogata mnogim sirovinama”, ističe Wachter.

Cornelius Bähr pak upozorava da Njemačka mora poduzeti mjere „diverzifikacijom zemalja iz kojih uvozi, zamjenom kritičnih sirovina, proširenjem vlastitih resursa i jačanjem reciklaže. Preduvjet za to su pogodni lokacijski uvjeti (npr. troškovi energije) i prihvaćenost među stanovništvom.”

Matthias Wechter poziva na šire pozicioniranje njemačke privrede: „Loša diverzifikacija lanaca snabdijevanja sirovinama ugrožava Njemačku. Mada se moguće ekonomske posljedice najgoreg scenarija ne mogu ozbiljno izmjeriti, može se reći da bi Njemačka kao industrijska lokacija, a samim tim i njeno blagostanje, bili masivno ugroženi. Jer, bez sirovina industrijska poduzeća ne mogu raditi i nećemo ostvariti svoje klimatske ciljeve.”

„Bez pristupa sirovinama postoji rizik da u Njemačkoj neće biti moguća odgovarajuća industrijska proizvodnja”, kaže Cornelius Bähr i daje konkretan primjer: „Bez pristupa litiju nema proizvodnje baterija. Baterije bi se morale uvoziti. Ako se ne mogu uvoziti, ne mogu se proizvoditi električni automobili. A to bi značilo gubitak u industriji, kako stvaranja vrijednosti tako i radnih mjesta.”, donosi DW.

Dedović Handanović za RTS

Ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Budimpešti s ministrom vanjskih poslova i vanjske trgovine Mađarske Peterom Szijjartom o zajedničkim projektima u energetskom sektoru i suradnji dviju zemalja u području plina, nafte i električne energije, te najavila da bi već iduće godine trebala započeti izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska.

“Regionalna suradnja ključ je za postizanje energetske sigurnosti, a to dokazuje i suradnja Srbije i Mađarske na više područja, posebice u energetskom sektoru. Osim suradnje u području opskrbe plinom, namjeravamo se bolje povezati u opskrbi nafte, kao i u prijenosu električne energije.

Opskrba energijom je stabilna i uz domaće rezerve trenutno imamo zalihe od 163 milijuna kubika u skladištu u Mađarskoj. Razgovarali smo o dinamici korištenja postojećih zaliha i pod pod kojim uvjetima možemo osigurati dodatne količine plina s kojima ćemo imati dodatnu sigurnost i iduće zime”, rekla je Đedović Handanović nakon sastanka s mađarskim ministrom u Budimpešti.

Naftovod Srbija-Mađarska označen je kao jedan od prioritetnih projekata za obje zemlje u energetskom sektoru. O ovom projektu ovih dana su u Budimpešti razgovarali članovi radne skupine “Transnafte” i mađarskog MOL-a. Prije početka dvodnevnog “Balkanskog foruma”, Đedović je navela da se očekuje da će cjevovod biti završen do 2027. godine, te da je prikupljena sva tehnička i projektna dokumentacija.

Prema riječima ministrice rudarstva i energetike, Mađarska se dosta oslanja na nuklearnu energiju, o čemu bi trebala razmišljati i Srbija.

“Moramo razmišljati kako do 2040. godine osigurati izvore osnovne energije, poput nuklearne energije. Danas imate manje reaktore koji se brže grade i koštaju manje, a mi se i dalje primarno oslanjamo na ugljen. Tendencija u svijetu je prelazak na plin što nije ulaganje u budućnost već je potrebno pronaći obnovljive izvore energije”, rekla je za RTS.

Analiza

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU oštro je pala u siječnju, a u Hrvatskoj se stabilizirala, zadržavši se na razini kraja 2023. godine, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata. Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima, za 3,2 odnosno za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U prosincu bila je na oba područja porasla za 1,6 posto, pokazuju revidirani podaci. Daleko je najviše u siječnju na oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 14,5 posto u eurozoni i za 12,8 posto u EU.

Izrazitije se u zoni primjene zajedničke europske valute smanjila i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,2 posto, dok je u EU gotovo stagnirala.

Najviše je pak i u eurozoni i u EU porasla proizvodnja intermedijranih proizvoda, za 2,6 odnosno za 2,9 posto u EU.

Rast je bilježio i energetski sektor, za 0,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,6 posto u Uniji.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u siječnju na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Irskoj, za 29 posto. Sa znatnim odmakom slijede Malta i Estonija gdje se smanjila za 9,4 odnosno za 6,6 posto.

Najviše je pak porasla proizvodnja u poljskoj industriji, za 13,3 posto u odnosu na prosinac. Slijede Slovenija i Litva s rastom od 10,6 odnosno 7,2 posto.

U Hrvatskoj se industrijska proizvodnja u siječnju zadržala na razini prethodnog mjeseca kada se prema revidiranom podatku bila smanjila za 4,0 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku i Italiju.

Lošiji početak godine

I usporedba s početkom prošle godine pokazuje oštar pad europske industrijske proizvodnje, za 6,7 posto u eurozoni i za 5,7 posto u EU, izračunali su statističari.

U prosincu gotovo je stagnirala u eurozoni dok je u EU uvećana za skromnih 0,6 posto, prema revidiranim podacima.

Najsnažnije je na oba područja na početku godine pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 12,1 posto u eurozoni i za 10,1 posto u EU.

Značajniji pad bilježio je i sektor trajnih dobara za široku potrošnju, za nešto više od osam posto.

Neznatno je uvećana samo proizvodnja u energetskom sektoru, za 0,3 posto u eurozoni i za 0,6 posto u EU u odnosu na prošlogodišnji siječanj.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao Irska je zabilježila daleko najsnažniji pad proizvodnje i na godišnjoj razini, za 34,1 posto.

S ogromnim odmakom slijede Estonija i Bugarska gdje je smanjena za 8,6 odnosno za 7,6 posto u odnosu na siječanj 2023. godine.

I hrvatska industrija bilježila je u siječnju pad proizvodnje na godišnjoj razini, za 1,3 posto. U prosincu bila se smanjila za 1,0 posto.

Blizu je Hrvatskoj na početku godine bio Portugal s padom proizvodnje za 1,5 posto.

Najsnažnije je pak u siječnju porasla proizvodnja u Sloveniji, za 12,2 posto. Dvoznamenkasti rast bilježila je i Grčka, za 10,5 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Europski parlament

Eurozastupnici su u utorak usvojili mjere za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgrada, prethodno dogovorene s Vijećem, izvijestio je Europski parlament.

Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se do 2030. znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Drugi su ciljevi obnova energetski najneučinkovitijih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.

Zgrade kojima se koriste javna tijela ili koje su u njihovu vlasništvu trebale bi biti s nultim emisijama do 2028., a od 2030. to bi se trebalo primijeniti na sve nove zgrade. Države članice moći će uzeti u obzir potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa zgrada što obuhvaća proizvodnju i odlaganje građevinskih proizvoda korištenih za njihovu izgradnju.

Kad je riječ o stambenim zgradama, države članice morat će uvesti mjere kojima će osigurati da se do 2030. u najmanje 16 % zgrada smanji prosječna upotreba primarne energije, a da do 2035. to bude ostvareno u najmanje 20 – 22 % zgrada.

U skladu s novom direktivom i minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava, države članice morat će do 2030. obnoviti 16 % energetski najneučinkovitijih zgrada, a 26 % njih do 2033.

Ako je to tehnički i gospodarski moguće, države članice trebale bi do 2030. postupno uvesti solarne uređaje u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini, te u sve nove stambene zgrade.

Države članice moraju donijeti mjere za dekarbonizaciju sustava za grijanje i za postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva u sustavima za grijanje i hlađenje kako bi se oni do 2040. potpuno ukinuli. Od 2025. bit će zabranjeno subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva. Međutim, financijski poticaji i dalje će biti mogući za hibridne sustave grijanja, poput onih koji kombiniraju kotao sa solarnim termalnim uređajem ili dizalicom topline.

vila moguće je izuzeti gospodarske objekte i arhitektonsku baštinu. Osim toga, države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte.

Direktiva je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu donesena s 370 glasova za, 199 protiv i 46 suzdržanih. Kako bi direktiva stupila na snagu, treba je službeno odobriti i Vijeće ministara, navodi se u priopćenju Parlamenta.

Prema podacima Europske komisije, zgrade u Uniji uzrokuju 40 % potrošnje energije i 36 % emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa „Spremni za 55 %”. Zahvaljujući novom Europskom zakonu o klimi iz srpnja 2021. ciljevi za 2030. i 2050. postali su dio obvezujućeg europskog zakonodavstva.

Analiza

Srebro postaje sve privlačnije kao ulaganje zbog svoje pristupačnosti u usporedbi s zlatom te ključne uloge u modernoj industriji, posebno u tehnologijama za zelenu tranziciju. Očekuje se daljnji rast cijene srebra u 2024. godini, potaknut boljim makroekonomskim izgledima i povećanom potražnjom iz različitih industrijskih sektora.

Tijekom prošle godine primijećena je neobična pojava – dok je zlato pokazalo tendenciju pada nakon što je dosegnulo preko dvije tisuće dolara po unci, srebro je postalo atraktivnije i njegova cijena je porasla. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe kako je teško definirati što je točno potaknulo taj rast.

Srebro se koristi kao sredstvo čuvanja vrijednosti već stoljećima te se koristilo kao oblik razmjene i valute u raznim civilizacijama. Budući da je jeftinije od zlata, proizvodi od srebra su dostupniji. Osim toga, srebro se koristi u mnogim industrijama zbog svojih karakteristika poput električne i toplinske provodljivosti te sposobnosti refleksije svjetlosti. Moderne industrije, posebno one koje se bave zelenom tranzicijom, sve više zahtijevaju srebro.

Marina Petrov Savić, analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala, naglašava da je srebro također industrijski metal te da je globalno usporavanje negativno utjecalo na njegovu cijenu.

Cijena srebra bilježi značajne oscilacije, a neki ulagači smatraju da je srebro trenutno sigurnije ulaganje. S obzirom na široku upotrebu u tehnološkim i industrijskim sektorima, analitičari očekuju rast cijene srebra u 2024. godini, posebno zbog veće potražnje u tehnologijama koje podržavaju zelenu tranziciju. Međutim, trenutna situacija u Europi, s krizom koja se polako razvija, dodatno komplicira predviđanja kretanja cijene srebra, donosi Bloomberg Adria.

Savezni ured za energetiku

Prošle godine ugljen više nije bio glavni izvor energije za proizvodnju električne energije – na prvo mjesto je došla energija vjetra. Njemačka gotovo trećinu električne energije, 31 posto, dobiva iz vjetra, objavio je u četvrtak Savezni ured za statistiku.

Proizvodnja električne energije iz vjetra oborila je novi rekord, sa 139,3 milijarde kilovatsati. Osim toga, u 2023. prvi put u gotovo svih 12 mjeseci proizvedeno je više električne energije iz obnovljivih izvora, poput vjetra, vode i sunca, nego iz konvencionalnih.

Zeleni izvori proizveli su 251,8 milijardi kWh ili 56 posto ukupne proizvodnje električne energije. Njemačka je proizvela ukupno 449,8 milijardi kWh.

Ugljen je i 2022. bio najvažniji izvor električne energije s udjelom od 33,2 posto, dok je energija vjetra pokrivala znatno manjih 24 posto. Ugljen je s udjelom od 26,1 posto lani ostao na drugom mjestu.

Obnovljivi izvori i dalje su zaostajali u 2022. godini s udjelom od 46,3 posto.

Statističari su objasnili da je energija vjetra prošle godine toliko porasla jer je bilo više vjetra i jer su kapaciteti prošireni.

Na udjele različitih izvora utjecala je i činjenica da je smanjena ukupna količina proizvedene električne energije – za 11,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Razlozi su to što je potražnja u energetski intenzivnim industrijama bila manja zbog slabog gospodarstva te što je znatno porastao uvoz električne energije, za 40,6 posto.

Prioritet je inflacija

Europska središnja banka (ECB) potvrdila je u četvrtak kamatne stope u eurozoni na važećoj razini, istaknuvši popuštanje inflacije, ali i “slabo” gospodarstvo u uvjetima “restriktivnih” uvjeta financiranja koji su zakočili potrošnju građana i kompanija. Potvrdili su kamatnu stopu za refinanciranje banaka od 4,5 posto i kamatnu stopu na prekonoćne depozite banaka od 4,0 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 4,75 posto.

Ponovili su i da će u budućim odlukama voditi računa da kamatne stope budu “dovoljno restriktivne”, i to “sve dok bude potrebno”.

Banka drži kamatne stope na istoj razini od rujna prošle godine, uz obrazloženje da inflacija slabi. U ciklusu zaoštravanja monetarne politike od srpnja 2022. do rujna 2023. podigli su ih za 4,5 postotnih bodova.

U veljači rast cijena u eurozoni usporio je na 2,8 posto, s 2,6 posto na početku godine, pokazali su izračuni europskog statističkog ureda.

Inflacija je dodatno oslabila od siječanjske sjednice, konstatiraju u ECB-u, snizivši procjenu inflacije u eurozoni u ovoj godini za 0,4 postotnih bodova, na 2,3 posto, zbog pada cijena energije.

U 2025. trebala bi se spustiti na ciljanih 2,0 posto, pokazuju novi izračuni ECB-a, i dodatno oslabiti u 2026., na 1,9 posto.

Kada se isključe energija i hrana, temeljna stopa inflacije trebala bi u ovoj godini iznositi 2,6 posto i kliznuti na 2,1 posto u 2025. U 2026. ponovo će blago oslabiti, na 2,0 posto, prognoziraju u ECB-u, neznatno snizivši procjene s kraja prošle godine.

Uvjeti financiranja restriktivni su i podignute kamatne stope i dalje koče potražnju, konstatiraju, snizivši procjenu gospodarskog rasta eurozone u ovoj godini s 0,8 na 0,6 posto, uz napomenu da će “ekonomska aktivnost biti prigušena i u kratkoročnoj perspektivi.

U 2025. tempo rasta trebao bi potom ubrzati na 1,5 posto, potvrdio je ECB procjenu iz prosinca, i zadržati se blizu te razine u 2026., uz prognoziranu stopu rasta od 1,6 posto, neznatno višu no što su bili očekivali na kraju prošle godine.

“Gospodarstvo je i dalje slabo”, zaključuju u ECB-u, ukazujući na kontinuirano “suzdržanu” osobnu potrošnju i slabija ulaganja. Kompanije manje izvoze, što odražava usporavanje vanjske potražnje i oslabljenu konkurentnost, objašnjavaju.

Iako istraživanja signaliziraju postupni oporavak u ovoj godini, i dalje preteže rizik da bi aktivnost mogla porasti još slabije no što se trenutno očekuje “ako utjecaj monetarne politike bude snažniji no što se očekivalo”, zaključuje ECB.