Europska unija

Usporavaju
Njemačko je gospodarstvo prema dostupnim podacima vjerojatno slabašno raslo u drugom kvartalu, nakon neočekivano snažnog povećanja aktivnosti u prva tri ovogodišnja mjeseca, objavilo je u ponedjeljak ministarstvo gospodarstva.

U prva tri ovogodišnja mjeseca njemačko je gospodarstvo poraslo 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, snažnije nego što se očekivalo. U 2018. za dlaku je izbjeglo recesiju, koja se definira kao dva uzastopna kvartala pada aktivnosti. U ministarstvu predviđaju “slabi gospodarski trend” u razdoblju od travnja do lipnja.

Signali iz uslužnog sektora pokazuju posustajanje snažnog rasta, upozoravaju u ministarstvu, dodajući kako očekuju i nastavak prigušene aktivnosti u sektoru industrije. Tržište rada i dalje pruža podršku gospodarstvu, iako u nešto manjoj mjeri, i to kroz veća primanja kućanstava a pozitivan su faktor i poticajne fiskalne mjere, istaknuli su u ministarstvu.

Upozoravaju ujedno na značajne rizike koji prijete pogoršanjem izgleda, uključujući trgovinske sukobe, brexit i geopolitičke napetosti koji redom pritišću globalno gospodarstvo. Njemačka vlada i analitičari posljednjih su mjeseci smanjili projekcije gospodarskog rasta. Vlada je tako proljetos predvidjela rast gospodarstva od 0,5 posto u 2019., podsjeća dpa.

Akvizicija odobrena
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je odobrila koncentraciju slovenskog Petrola nad dijelom poslovanja tvrtke Crodux Plin koji se odnosi na ukapljeni naftni plin, objavila je u ponedjeljak Agencija na svojim mrežnim stranicama.

Agencija je, kako se navodi, 9. srpnja ocijenila dopuštenom namjeru provedbe koncentracije koja nastaje stjecanjem kontrole Petrola nad dijelom poslovanja Crodux Plina koji se odnosi na ukapljeni naftni plin (UNP).

Provedbom koncentracije Petrol preuzima dio poslovanja Crodux Plina vezan uz UNP, uključujući i poduzetnika Adria-Plin, koji djelatnost trgovine na malo UNP-om obavlja regionalno, na jednom prodajom mjestu, na području Splitsko-dalmatinske županije, ističe se.

Također se dodaje kako Crodux Derivati Dva, povezano društvo Crodux Plina koje obavlja djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima, uključujući i UNP-om, nije predmetom transakcije. Iz AZTN-a ističu kako im je fokus u analizi mjerodavnog tržišta i učinaka provedbe predmetne koncentracije bio primarno usmjeren na trgovinu na veliko i trgovinu na malo UNP-om.

Navode i da u ukupnoj domaćoj potrošnji UNP-a, Ina sudjeluje sa 70 posto, dok se 30 posto UNP-a dobavlja iz uvoza. Od 2013. godine bilježi se snažan rast uvoza UNP-a u Hrvatsku, koji u odnosu na 2012. iznosi gotovo 200 posto. U uvozu UNP-a sudjeluju i Petrol i Crodux Plin, koji putem uvezenih količina u ukupnoj potrošnji UNP-a na hrvatskom tržištu sudjeluju svaki s oko 10 posto, navode iz Agencije.

Najveći udjel u ukupnoj potrošnji UNP-a u Hrvatskoj u 2017. ima sektor prometa s udjelom autoplina od 50 posto. Slijedi građanstvo (UNP u bocama i malim spremnicima) s udjelom od 30 posto, a sektor industrije i uslužni sektor u ukupnoj potrošnji sudjeluju svaki sa po 10 posto. Agencija navodi i da Ina raspolaže s gotovo 60 posto ukupnih skladišnih kapaciteta za UNP u Hrvatskoj, dok će Petrol nakon provedbe koncentracije raspolagati s manje od 20 posto ukupnih kapaciteta.

Tržišni udjel Petrola na hrvatskom tržištu trgovine na malo UNP-om će nakon provedbe koncentracije biti manji od 20 posto, ističu iz Agencije napominjući kako treba imati na umu da je hrvatsko tržište UNP-a otvoreno i liberalizirano te da će i nakon provedbe koncentracije Petrol/Crodux Plin, Ina i dalje zadržati poziciju vodećeg tržišnog takmaca.

Iz AZTN-a podsjećaju i da su već ranije, djelomičnim rješenjem od 13. svibnja, ocijenili dopuštenom dio transakcije koji se odnosio na stjecanje kontrole Petrola nad dijelom poslovanja Crodux Plina, vezanog uz električnu energiju.

Inače, Crodux Plin, koji je u vlasništvu Ivana Čermaka, u ožujku je objavio da je prodao svoje poslovanje s prirodnim plinom, ukapljenim naftnim plinom i električnom energijom slovenskom Petrolu i njegovoj tvrtki-kćeri Geoplin.

MMF poručio
Zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) u slijedećih 30 godina mogle bi se suočiti sa snažnim smanjenjem radne snage, upozorio je u ponedjeljak zamjenik glavne direktorice MMF-a Tao Zhang, koji, osim mjera za povećanje njenog broja i učinkovitosti, apostrofira i prednosti tehnološkog razvoja.

Zhang, koji sudjeluje na međunarodnoj konferenciji “Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi”, koju Međunarodni monetarni fond (MMF) zajednički organizira s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), iznio je podatke iz novog MMF-ovog istraživanja koje pokazuje da će se populacija u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe, isključujući Tursku, uslijed starenja i migracija do 2050. suočiti s 12-postotnim padom broja stanovnika.

Smanjenje broja radne snage u slijedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više no dvostruko veći broj starijih osoba no što to trenutno čini.

“Ti demografski izazovi mogli bi značajno usporiti gospodarski rast. Smanjenje ponude rada i niža produktivnost starijih radnika, zajedno s većim pritiskom na javne financije, mogli bi zemlje stajati oko jedan posto BDP-a godišnje”, upozorava Zhang.

Također, mogli bi i usporiti konvergenciju. Iz MMF-a tako procjenjuju da bi, bez demografskih pritisaka, BDP po stanovniku u regiji mogao do 2050. dosegnuti 74 posto razine zapadne Europe, u usporedbi s 52 posto 2020. godine, dok bi uz demografske izazove ta razina iznosila samo 60 posto.

Zhang kaže da se zemlje regije suočavaju s demografskim izazovima u ranijem stupnju razvijenosti u odnosu na bogate zapadne zemlje, čime im prijeti da prije ostare no što postanu bogate.

Povećanje broja i učinkovitosti radne snage

Kao jedno od rješenja za ublažavanje tih pritisaka ističe povećanje broja i učinkovitosti radne snage. Napominje da u regiji CESEE na pogoršanje demografskih trendova najviše utječe odlazak mladih i obrazovanih ljudi, a kako je od 1995. do 2017., isključujući Rusiju i Tursku, regija izgubila oko sedam posto radne snage.

Osim mjera za zaustavljanje migracija, kao i povratka onih koji su otišli, Zhang napominje da su se neke zemlje za ublažavanje nedostatka radne snage odlučile na uvoz stranih radnih radnika, pritom napominjući kako je imigracija politički izbor koji stavlja veći teret na neke druge politike. Načini povećanja ponude radne snage su također i ohrabrivanje žena za ulazak na tržište rada, kao i starijih radnika. Zheng napominje da je prosječna participacija žena na tržištu rada 10 postotnih bodova manja od one u zapadnoj Europi. Između ostalih, kao jedna od mjera za razmatranje je i podizanje dobi za umirovljenje.

Korištenje tehnološkog napretka

Zhang apostrofira i tehnološki napredak te učinkovitu upotreba tehnologije, za koju kaže da je realnost u ovoj regiji u kojoj su mnoge tvrtke uvele automatizaciju.

Navodi da Međunarodna federacija za robotiku u regiji predviđa godišnju stopu rasta isporuka robota za 21 posto do kraja ovog desetljeća, što znači da će uskoro regija imati dvostruko više robota od prosjeka europske ekonomije. U pozadini sve veće automatizacije, Zhang kaže da su mnogi zaposlenici zabrinuti da će ih roboti istisnuti, no u regiji CESEE povećanje automatizacije poklopilo se s porastom zaposlenosti.

Ističe da CESEE prednjači u automatizaciji među zemljama srednjeg dohotka, no kako bi se osiguralo da ta potencijalno razorna sila i dalje koristi radnicima, tehnologija također mora biti popraćena odgovarajućim politikama. Pritom ističe nužnost politika koje ulažu u ljudski kapital i povećavaju blagostanje. Stoga apostrofira nužnost sveobuhvatne reforme obrazovnih sustava te značajnih ulaganja u programe cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije. Te bi mjere trebalo kombinirati s politikama koje sprječavaju stalni odljev mozgova iz regije, a kako bi se osiguralo da se koristi tehnologije široko dijele, valjalo bi unaprijediti i sigurnosne mreže, preporučuje.

Zhang ističe i nužnost politika koje unaprjeđuju upravljanje, nadogradnju infrastrukture i modernizaciju propisa, kojima bi se ponovno privukli oni koji su napustili zemlju, osnažilo poslovno okruženje, promicale inovacije i veće dijeljenje prednosti tehnologije.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak da je demografski izazov ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda, istaknuvši kako su Vladine mjere polučile prve rezultate, pa je tako u 2018. bilo 400 novorođene djece više no godinu ranije. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poručio je u ponedjeljak da je nedostatak kvalificirane radne snage postao glavna prepreka rastu u mnogim zemljama, pa je tako nužno stvarati okruženje koje će poticati ostanak talentiranih pojedinaca, što između ostalog uključuje i podizanje plaća.

 

Švedski div ABB
Končar grupa je dobila u petak akreditaciju za svoj Laboratorijski centar od osam laboratorija s ukupno više od 500 metoda ispitivanja. Akreditacija je uručena Končaru -Institutu za elektrotehniku, a čime je potvrđena njihova neovisnost i stručnost u pružanju laboratorijskih i terenskih ispitivanja.

Akreditaciju je predsjedniku Uprave Končar-Instituta za elektrotehniku Siniši Marijanu uručio v.d. ravnatelja Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) Tihomir Babić. Končarev Laboratorijski centar, osim za potrebe samih članica grupe, usluge će nuditi na tržištu u područjima visokonaponske i niskonaponske energetske opreme, svojstava materijala, utjecaja okoliša, elektromagnetske kompatibilnosti, električne sigurnosti, radijske opreme, plinskih uređaja, akustika, ispitivanja fizikalno-kemijskih svojstava materijala itd.

Kako je istaknu Marijan, ovo će im dati zamah na globalnom tržištu, jer danas onaj tko nije konkurentan na globalnom tržištu ne može više biti konkurentan ni u Hrvatskoj. Marijan je rekao i kako Institut ima i edukativnu ulogu – zajedno sa HGK i ministarstvima osvijestiti činjenicu da bez ispitivanja i certificiranja nema globalnog tržišta.

Istaknuto je i kako Laboratorijski centar, koji se prostire na 13 tisuća četvornih metara i ima 170 zaposlenika, ima dvostruki značaj – osigurava potporu gospodarstvu u razvoju novih proizvoda, a tržište osigurava u smislu kvalitete i sigurnosti proizvoda koji se na njega plasiraju. Jedan od najvjernijih korisnika Končareva laboratorija, koji je prve certifikate dobio 1999., je švedski energetski div ABB koji u Zagrebu atestira veliki broj svojih novih proizvoda.

Analiza HGK
Nerealno visoke stope rasta turizma su stvar prošlosti, a slijedi borba za svakog gosta s mediteranskom konkurencijom, ocijenjeno je u petak na sjednici Turističkog poslovnog vijeća (TPV) Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Predsjednik TPV-a Franco Palma rekao je da nakon nekoliko godina rasta po “nerealno visokim stopama” uzrokovanog vanjskim faktorima, dolazi do blage stagnacije, a vjerojatno i pada koji će se najviše osjetiti u privatnom smještaju, iako podaci HTZ-a za prvih šest mjeseci pokazuju suprotno. “Moramo se dobro pripremiti na nove okolnosti i biti spremni na borbu za svakog gosta“, rekao je Palma, a prenosi se u HGK-ovom priopćenju.

Potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević dodao je kako brojke Hrvatske turističke zajednice kažu da je Hrvatska u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila 6,8 milijuna dolazaka ili šest posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, te 26,2 milijuna noćenja uz međugodišnji rast od tri posto. “To je odličan rezultat s obzirom na izazovnu turističku godinu i oporavak nama konkurentnih tržišta i upućuje na jačanje turističke ponude u razdobljima predsezone“, smatra Kovačević.

Voditelj Službe za strategiju tržišta HTZ-a Igor Borojević napomenuo je da te brojke predstavljaju tek trećinu dolazaka, odnosno četvrtinu noćenja, a za ocjenu kompletne sezone bit će presudni srpanj i kolovoz u kojima se ostvaruje polovica godišnjih pokazatelja.

Borojević upozorava da je broj krevet porastao za četiri posto, prvenstveno u privatnom smještaju, a stope popunjenosti su relativno niske. “U zadnje tri godine dobili smo 165.000 novih kreveta, a od toga je 154.000 privatnih, dok smo u hotelskom smještaju rasli vrlo skromno. Unatoč tome hoteli su nositelji turističkog prometa u prvoj polovici godine s 50 posto ostvarenih dolazaka i 39 posto noćenja“, rekao je Borojević, uz napomenu da su rasle brojke s dvije trećine glavnih emitivnih tržišta.

Visoke stope rasta su ostvarene i s dalekih tržišta poput SAD-a (13,7 posto), Kine (41 posto) i Tajvana (53 posto). Daleka tržišta zbirno u prvoj polovici godine imaju udjel od 20 posto u ukupnim dolascima i 10 posto u noćenjima, a tome je doprinijelo i preko 80 novih avionskih linija. Istra, Kvarner i Splitsko-dalmatinska županija su vodeće destinacije, dok su Dubrovnik, Rovinj i Zagreb najposjećeniji gradovi, rečeno je na sjednici.

Članovi vijeća kažu da se, uz privatni smještaj, pad najviše osjeti u charteru koji u zadnja tri mjeseca nudi velike popuste kako bi rasprodao plovila. Procjenjuje se i da bi hoteli, posebno oni više kategorije, trebali nastaviti blago rasti, iako su cijene od 10 do 30 posto više nego u Španjolskoj ili Grčkoj. Ugostitelji, pak, kako je rečeno, osjećaju pad broja gostiju i prometa pa vape za smanjenjem PDV-a, a najmanje oscilacija trebali bi imati kampovi kojima povratak Turske i Grčke ne predstavlja direktnu konkurenciju.

Glavna savjetnica ministra turizma Barbara Mesić, predstavila je projekt posebnih pogodnosti “Tjedan odmora vrijedan” Ministarstva turizma i HTZ-a koji je namijenjen domaćim turistima. Nudi im najpovoljnije cijene na sve turističke ponude u razdoblju od 18. do 27. listopada ove godine, a u akciju se mogu uključiti svi turistički subjekti.

Preuređenje
Francuski energetski div Total objavio je u srijedu da je započeo s proizvodnjom biogoriva u preuređenoj rafineriji na jugu Francuske u koju su uložili gotovo 280 milijuna eura.

Total je u taj projekt uložio 275 milijuna eura a planiraju zaposliti ukupno 250 radnika. Proizvodnja je trebala početi prošle godine ali je rok pomaknut iz „tehničkih razloga”, povezanih s prenamjenom.

Godišnje će moći proizvoditi 500.000 tona biodizela, uključujući gorivo za zrakoplovnu industriju, navode u Totalu. Biogorivo se proizvodi izravno ili neizravno iz biljnih materijala kao što su biljno i palmino ulje a ekološki aktivisti smatraju njegovu proizvodnju glavnim uzrokom krčenja šuma, uglavnom u jugoistočnoj Aziji.

Biorafinerija u La Medeu projektirana je za proizvodnju biogoriva iz raznih vrsta ulja, od čega će 60 do 70 posto činiti sirova biljna ulja uljane repice, suncokreta, soje, kukuruza te palmino i ulje novih biljaka kao što je carinata

Totalu najavljuju da planiraju uvoziti do 300.000 tona palminog ulja godišnje, što je razljutilo francuske uzgajivače uljane repice i suncokreta. U Totalu su obećali da će od ukupno 650 tisuća tona biljnih materijala koliko će ih se godišnje moći prerađivati u biorafineriji u La Medeu najmanje 50.000 tona činiti uljana repica uzgojena u Francuskoj.

ERM II
Vlada će u četvrtak dati ovlaštenje ministru financija da s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Borisom Vujčićem potpiše i pošalje pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam dva (ERM II), a do kraja tjedna očekuje se slanje tog pisma, izjavio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice Nacionalnoga vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj,

“U pismu izražavamo našu namjeru ulaska u tečajni mehanizam, ali u isto vrijeme stavljamo na papir kao obvezu ono što ćemo provesti u idućih godinu dana”, kazao je Marić novinarima nakon sjednice Nacionalnog vijeća, kojim je predsjedao premijer Andrej Plenković.

Riječ je o 19 mjera u šest različitih područja, rekao je Marić te izdvojio najvažnije segmente – jačanje kapaciteta i kvalitete rada Državnog zavoda za statistiku (DZS), sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, unapređenje poslovne klime, odnosno pospješivanje uvjeta poslovanja u Hrvatskoj kroz daljnje smanjenje parafiskalnih nameta te područje državne imovine.

“Do kraja tjedna očekujemo slanje tog pisma, a početkom idućeg tjedna na redovnom sastanku euro grupe, u ponedjeljak, to bi trebala biti jedna od točaka”, kazao je Marić. Nakon toga, u vremenskom horizontu od otprilike 12 mjeseci očekuje se da se mjere koje su definirane u pismu isporuče. Marić je istaknuo i da je ulazak u ERM II korak prema samom uvođenju eura, a Hrvatska će u tom tečajnom mehanizmu biti otprilike dvije godine, tijekom kojih će se testirati njezino ispunjavanje maastrichtskih kriterija.

ERM II je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu u kojoj svaka zemlja kandidatkinja treba provesti najmanje dvije godine. O ulasku neke zemlje u ERM II odlučuju članice eurozone i Europska središnja banka. Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća Vlada je donijela 0. svibnja 2018. godine, uz Strategiju za uvođenje eura kao službene valute.

WPD Europa
Tvrtke wpd europe GmbH iz Bremena i riječki Tekol Teri d.o.o. osnovale su zajedničko društvo VE Krmpote za razvoj projekta vjetroelektrane na lokaciji Ruševo – Krmpotsko iznad Novog Vinodolskog.

VE Krmpote je poslovanje započela danas potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju s Gradom Novim Vinodolskim u kojem je istaknuta namjera investitora da pri realizaciji projekta vodi računa o interesima i potrebama zajednice te doprinosi gospodarskom razvoju, dok će Grad pružiti podršku ostvarenju investicije koja se procjenjuje na više od 120 milijuna Eura.

Ugovor o osnivanju VE Krmpote su potpisali Andreas Chollet, prokurist wpd europe i Mato Markanović, savjetnik za razvoj Tekol Terija. Memorandum o razumijevanju su potpisali gradonačelnik Novog Vinodolskog Velimir Piškulić i predsjednik uprave VE Krmpote Zoran Obradović, koji je ujedno direktor wpd Adria, regionalne podružnice njemačkog developera i svjetskog lidera u razvoju vjetroelektrana. wpd u Hrvatskoj ima četiri uspješne vjetroelektrane, a ukupno više od 4,500 MW instalirane snage u dvadeset država.

Gradonačelnik Piškulić je u svom obraćanju istaknuo zadovoljstvo dolaskom wpd-a kao strateškog partnera te naglasio kako će Grad podržavati razvoj ove vjetroelektrane. Andreas Chollet, koji je u aktivnosti wpd-a u Hrvatskoj uključen gotovo dva desetljeća, je također govorio na hrvatskom te naglasio kako je wpd-ovo iskustvo ovdje pozitivno, a projekt u Novom Vinodolskom vidi kao odličan početak novog razvojnog ciklusa. Direktor wpd Adria Zoran Obradović je predstavio ostale aktivnosti tvrtke u regiji, među kojima se ističe projektni sustav Livno – Grahovo – Knin s više od 1000 MW predviđene instalirane snage.

O dosadašnjem tijeku razvoja projekta je govorio njegov voditelj Milorad Milošević. Posebno značajno je bilo uvrštenje lokacije u prostorne planove Grada i Županije te postavljanje mjernog stupa visine čak 100 metara za potrebe procjene vjetro-potencijala. Mato Markanović je zaključio kako je pronalazak strateškog partnera bio logičan korak prema realizaciji projekta, a činjenica da je to wpd je potvrdila ugled i značaj njegove tvrtke koja ima bogato međunarodno iskustvo i uspijeva odoljeti izazovima vremena.

VE Krmpote će imati do 90 MW instalirane snage na širem obuhvatu od 27 kilometara kvadratnih. Očekivana godišnja proizvodnja je oko 250,000 MWh čiste energije što će značajno doprinijeti smanjenju emisija štetnih plinova, ovisnosti o uvozu električne energije i tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu – ova proizvodnja je dovoljna za podmirenje godišnjih potreba za električnom energijom više od 50,000 hrvatskih kućanstava.

Markit
Gospodarske aktivnosti u eurozoni blago su ubrzale u lipnju zahvaljujući uslužnom sektoru koji je nadoknadio pad aktivnosti u industriji, ali poslovne čelnike i dalje zabrinjava trgovina, pokazalo je u srijedu mjesečno izvješće londonske tvrtke Markit

Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u lipnju za 0,4 boda u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši 52,2 boda, izvijestila je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka, blago povisivši početnu procjenu njegove vrijednosti.

Rast je ponovo generirao uslužni sektor, pokazujući “začuđujuću otpornost” na pad aktivnosti u proizvodnom sektoru, ističe glavni poslovni ekonomist Markita Chris Williamson. Solidan rast gospodarstva eurozone podupro je i pojačani priljev novih narudžbi, koji je također bio ograničen na uslužni sektor.

Među vodećim gospodarstvima eurozone Francuska je u lipnju bilježila najsnažniji rast aktivnosti u sedam mjeseci dok je u Njemačkoj i Španjolskoj one porasle istim tempom kao i u prethodnom mjesecu. Blagi je rast bilježila i Italija, nakon dva slaba mjeseca, primjećuju u Markitu.

Poslovni čelnici u eurozoni i dalje su suzdržani u procjenama poslovanja u predstojećem razdoblju.

Europljani zabrinuti
Europski potpisnici nuklearnog sporazuma s Iranom poručili su u utorak da su “izrazito zabrinuti” zbog narušavanja sporazuma iz 2015., dok Izrael tvrdi da se priprema za moguće sudjelovanje u bilo kakvom sukobu između Irana i SAD-a.

Iran je objavio da će povećati zalihe obogaćenog uranija više nego što je dopušteno u okviru nuklearnog sporazuma, potez nakon kojeg je američki predsjednik Donald Trump poručio da se Iran “igra s vatrom”.

Napetosti između Teherana i Washingtona porasle su nakon što je Trump povukao Washington iz sporazuma prošle godine i usmjerio se zabrani međunarodne prodaje iranske nafte. Washington također optužuje Iran za napade na dva naftna tankera u Omanskom zaljevu, što Teheran odbacuje.

Europski potpisnici sporazuma nastojali su izbjeći izravno sučeljavanje dva dugogodišnja neprijatelja strahujući da bi to moglo dovesti do rata. Izrael je potaknuo administraciju Trumpa da nastavi sa sankcijama protiv glavnog neprijatelja Irana, predviđajući kako bi Teheran mogao ponovno pregovarati o većim ograničenjima unutar nuklearnog sporazuma.

Međutim, izraelski ministar vanjskih poslova Izrael Katz izjavio je na međunarodnom sigurnosnom forumu da bi Iran mogao slučajno naići na ono što je nazvao “sivom zonom” u sukobu. Izrael je dugo prijetio poduzimanjem preventivne vojne akcije kako bi se Iranu onemogućila izrada nuklearnog oružja. Teheran kaže da to ne čini. Jedan od njegovih važnih zastupnika upozorio je u ponedjeljak kako će Izrael biti uništen u roku od “samo pola sata” ako SAD napadne Iran.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif poriče da Iran krši nuklearni sporazum povećanjem zalihe obogaćenog uranija i poručio kako Iran ima pravo reagirati nakon povlačenja SAD-a iz sporazuma.

Prekoračenjem dozvoljenog ograničenja, Teheran bi mogao potaknuti povratak svih međunarodnih sankcija Iranu. Europski diplomat je na upit hoće li Europa pokrenuti mehanizam rješavanja spora sadržan u sporazumu, poručio da “zasad neće”. “Želimo ublažiti krizu”, dodao je.

Iran će od nedjelje početi povećavati razinu obogaćivanja uranija, najavio je predsjednik Hasan Rohani, što će sigurno izazvati osude međunarodne zajednice. Predsjednikove primjedbe u skladu su sa strategijom koju je Teheran istaknuo prošli mjesec, kad je rekao da će početi kršiti uvjete dogovora u dva dijela – osim ako druge potpisnice sporazuma ne ublaže posljedice sankcija.

Prvi je dio ostvaren u ponedjeljak kad su iranski mediji i međunarodni nuklearni inspektori objavili da su zalihe premašile limit od 300 kilograma, određen sporazumom. Drugi dio, kako je Rohani ponovio u srijedu, jest povećati razinu obogaćivanja uranija iznad 3, 67 posto. SAD se povukao iz iranskog nuklearnog sporazuma prošle godine i nametnuo naftne i novčane sankcije. Nastavio je s pritiskom na Islamsku Republiku, uključujući premještanje vojne opreme u regiju.

Pentagon je u utorak poručio kako je nedavno kinesko testiranje raketa u spornom Južnom kineskom moru “uznemirujuće” i protivno kineskim obećanjima da neće militarizirati taj važni morski put.

Južno kinesko more jedno je u nizu sve većeg broja sporova u odnosu Washingtona i Pekinga koji uključuju trgovinski rat, američke sankcije i Tajvan. SAD optužuje Kinu da pokušava militarizirati to more izgradnjom vojnih postrojenja i umjetnih otoka.