Europska unija

Osvrt BBC-a
Pandemija koronavirusa već mjesecima diktira Europljanima uvjete putovanja i druženja, ali pravi izazov za vlade je odluka treba li tijekom Božića pooštriti ili ublažiti ograničenja.

BBC donosi osvrte na četiri velike europske zemlje koje su već donijele okvir ograničenja za blagdane krajem godine.

Mnogi Talijani rado odlaze na skijanje tijekom božićnih blagdana, no premijer Giuseppe Conte upozorio je svoje sugrađane da bi bilo uputno preskočiti tu tradiciju. “Ne možemo si to priuštiti”, rekao je. Ako ga Talijani poslušaju to bi moglo popularna skijališta u Alpama i Dolomitima lišiti milijarda eura prihoda koje uobičajeno beru tijekom blagdana.

Francuska skijališta također će biti zatvorena, a čelnik njemačke savezne pokrajine Bavarske izjasnio se za privremeno zatvaranje, no austrijske turističke vlasti vjeruju da mogu ponuditi sigurne praznike kada ublaže ograničenja 7. prosinca pa se ne slažu s talijanskim planom.

Švicarska skijališta već su otvorena.  Nakon više tjedana nacionalnog zatvaranja predsjednik Emmanuel Macron najavio je postupno ublažavanje ograničenja nakon 28. studenoga. No većina strogih mjera vrijediti će do 15. prosinca. Trgovine, kazališne i kinodvorane ponovno će se otvoriti za Božić pod uvjetom da se broj novozaraženih dnevno zadrži na oko 5000, a broj oboljelih na intenzivnoj njezi između 2500 i 3000 dnevno. Obiteljski posjeti omogućit će se za blagdane. Važno je podsjetiti da je Francuska u drugom nacionalnom zatvaranju od 28. listopada i da će nakon ukidanja karantene 15. prosinca slijediti redarstveni sat u cijeloj zemlji od 21 do 7 ujutro osim 24. i 31. prosinca, kada će kretanje biti slobodno.

Mjesta bogoslužja otvaraju se u subotu, 28. studenoga za najviše 30 ljudi. Odluka da inače enormno popularna francuska skijališta ostanu zatvorena izazvala su golemo razočaranje, napose lokalnih vlasti koje se žale da su time u vjetar otišli mjeseci njihovih priprema. Macron je rekao da će se skijališta moći otvoriti u siječnju “ako uvjeti budu povoljni”, ali je ponovio riječi talijanskog premijera da će to ovisiti o europskom dogovoru.

Njemačka savezna i pokrajinske vlade dogovorile su u srijedu da će do kraja godine produljiti djelomično zatvaranje radi borbe protiv koronavirusa, s tim da će tijekom Božića neke mjere biti ublažene. Kancelarka Angela Merkel i premijeri saveznih pokrajina apelirali su na građane da se najmanje do 10. siječnja suzdrže odlaska na zimski odmor. Merkel je rekla kako razvoj situacije s cjepivom pruža tračak optimizma, ali da je sada nužno produljiti postojeće stroge mjere. Djelomični ‘lockdown’, uveden početkom studenog uključuje zabranu rada ugostiteljskih objekata s izuzetkom prodaje jela i pića za konzumaciju izvan tih objekata te zabranu ugošćavanja gostiju u hotelima, osim onih koji su na poslovnim putovanjima. Također je zabranjen rad kulturnim ustanovama, kinima i kazalištima, kao i teretanama i sportskim objektima poput javnih bazena. Merkel je objasnila da je uvođenje djelomičnog zatvaranja početkom studenog ostvarilo djelomičan uspjeh. Za sam doček Nove godine otkazani su vatrometi.

U Španjolskoj preporuke za proslave na terasama ugostiteljskih objekata Španjolski premijer Pedro Sanchez kazao je u srijedu da njegova vlada razmatra ograničenje okupljanja na proslavi Božića na šest ljudi, u nastojanju da smanji širenje pandemije koronavirusa. Preporučuje da se društvena okupljanja za Božić održavaju na terasama ugostiteljskih objekata te općenito na otvorenom. Španjolske obitelji tradicionalno blagdan Tri kralja obilježavaju paradom navečer 5. siječnja, a vlada će preporučiti da se ove godine takav običaj izostavi.

Katalonska vlada nada se da će omogućiti okupljanja do deset osoba za Božić. “Donijet ćemo vlastite odluke”, rekla je glasnogovornica te bogate sjeverne regije.

Viktor Orban
Stajalište Mađarske o vetu na proračun i fond za oporavak Europske unije “čvrsto je”, rekao je u petak premijer Viktor Orban, dodajući da ne želi tražiti kompromis u pitanju vladavine zakona.

Orban je govorio na državnom radiju dan nakon što su Mađarska i Poljska rekle da vladavina prava ne može biti uvjet za pristup novcu iz europskog proračuna i plana oporavka osim ako se ne promijeni temeljni dokument Europske unije.

Mađarska i Poljska uložile su prošli tjedan veto na višegodišnji proračun EU-a i plan oporavka zbog uvjetovanja isplate novca poštivanjem vladavine prava, a njihov veto mogao bi odgoditi isplatu fondova vrijednih ukupno 1,8 bilijuna eura, uključujući i milijarde eura namijenjene oporavku gospodarstva upravo u vrijeme kad se EU mora nositi s drugim pandemijskim valom covida-19 i dvostrukom recesijom.

Te dvije države su pod istragom EU-a zbog navodnog potkopavanja neovisnosti suda, medija i nevladinih organizacija. Orban je u petak rekao da su glasovi Mađarske i Poljske ključni za proračun i fond oporavak EU-a. Dodao je da povezivanje političkih rasprava s ekonomskim pitanjima nije pravno pitanje, već politička odluka nekolicine članova EU-a i Europskog parlamenta. “Naše je stajalište čvrsto, njihovo je samo politička volja”, rekao je Orban. “Njihovo se može promijeniti, naše ne može. Ne želim kompromis”, kazao je.

Viši diplomat EU-a rekao je u četvrtak da države članice EU-a i europski zastupnici više nemaju volje ponovno pregovarati o uvjetima koji povezuju novac s poštivanjem demokratskih načela. “Svojim izjavama Poljska i Mađarska tonu sve dublje u izolaciju”, rekao je diplomat.

Poljska i Mađarska su među članicama Unije koje primaju najviše europskog novca per capita i objema je novac prijeko potreban za gospodarstvo narušeno pandemijom koronavirusa. U desetljeću na vlasti, Orban je javnom potrošnjom izgradio odanu poslovnu elitu koja uključuje neke članove njegove obitelji i najbliže prijatelje, dijelom koristeći državne i EU fondove vrijedne milijarde eura.

Portugalski premijer
Koronarecesija izjeda proizvodne kapacitete u eurozoni i vlade se uz potporu Europske središnje banke (ECB) moraju povoljno zaduživati kako bi osigurale uvjete za izlazak iz krize, upozorio je portugalski guverner Fabio Panetta.

ECB mora zadržati troškove zaduživanja na superniskoj razini kako bi vlade potrošnjom mogle utrti put izlasku iz recesije koju je prouzročila pandemija koronavirusa, izjavio je za portugalski list Expresso guverner Panetta, član upravnog odbora ECB-a.

“Povoljni uvjeti financiranja stvaraju najbolje okruženje za efikasnu fiskalnu politiku koja pak stvara uvjete za privatni sektor, omogućujući mu da u potpunosti iskoristi povoljne uvjete financiranja, kreirane našim mjerama”, citira Expresso Panettine riječi.

ECB je već najavio da će na sjednici u prosincu dodatno ublažiti monetarnu politiku, naznačivši da će vjerojatno posegnuti za pojačanom kupnjom imovine i dodatnim instrumentima jačanja likvidnosti. “Možemo još puno toga napraviti kombinacijom naših programa kupnje imovine i našim mjerama potpore financiranju realnog gospodarstva kroz banke i tržišta obveznica”, ustvrdio je portugalski guverner.

Ne treba sumnjati da je ECB spreman poduzeti konkretne mjere, naglasio je.

Pravobraniteljica
Europska komisija nije primjereno razmotrila mogući sukob interesa, angažiravši američku investicijsku tvrtku BlackRock za savjetnika u razvoju novih, ‘zelenih’ europskih bankovnih propisa, utvrdila je pučka pravobraniteljica.

Emily O’Reilly pokrenula je istragu nakon što je Komisija u ožujku izabrala studiju Blackrockovog ogranka FMA kao osnovu za planiranu integraciju načela održivosti u bankovne propise o upravljanju rizikom. Zastupnici u Europskom parlamentu i nevladina organizacija Change Finance ustvrdili su da BlackRock ne može biti nepristran u pružanju savjetničkih usluga.

Fond upravlja imovinom ukupne vrijednosti 7.800 milijardi dolara, uključujući vlasničke udjele u kompanijama u sektoru fosilnih goriva i bankama koje će biti obuhvaćene novim propisima, podsjetili su.

Studija FMA izabrana je među ukupno devet pristiglih na natječaj, uz vrijednost posla od 280 tisuća eura, otprilike upola manju no što je posao procijenjen pri raspisivanju natječaja. “Iznimno niska cijena” mogla bi se protumačiti kao pokušaj da se ishodi utjecaj na propise, naglasila je europska pučka pravobraniteljica.

O’Reilly nije od Komisije zatražila da raskine ugovor s BlackRockom ali je upozorila Bruxelles da je trebao “znatno kritičnije propitati” ponudu BlackRocka. “Trebalo je postaviti pitanja o motivaciji, strategiji određivanja cijene i utvrditi jesu li interne mjere koje je kompanija poduzela kako bi spriječila sukobe interesa uistinu primjerene”, pojasnila je O’Reilly.

Nevladina organizacija Change Finance zatražila je pak raskid ugovora, upozorivši u izvješću, sastavljenom u suradnji s kolegama u Corporate Europe Observatoryju, da su BlackRock i udruge čiji je član lobirale za ublažavanje novih europskih bankovnih propisa.

Glasnogovornik ogranka američke investicijske tvrtke ukazao je pak na priopćenje Europske komisije u kojem se navodi da su angažirani zbog tehničke kvalitete studije. “FMA je odabrao opsežan i inkluzivan pristup, u koji je uključio institucije visokog obrazovanja, civilno društvo, banke, supervizore i tržišne aktere, i veseli se dovršetku posla i dostavljanju konačnog izvješća Komisiji”, istaknuo je.

Europska komisija izrazila je zadovoljstvo zaključkom pučke pravobraniteljice, koja po njihovim riječima nije pronašla dokaze o propustima u provedbi postupaka. Dodali su i da će detaljno proučiti preporuke. “(Zaključci) potvrđuju ono što smo tvrdili tokom cijelog postupka, naime da smo u potpunost i pošteno primjenjivali propise”, izjavio je glasnogovornik Komisije.

Iz BlackRocka su poručili da će voditi računa o “fizičkoj segregaciji” FMA kako informacije ne bi dospjele do drugih dijelova njegova poslovanja.

Analiza IFO instituta
Obzirom na snažan pad od 9,8% u drugom tromjesečju te prvu procjenu od 8,2% za treće tromjesečje, konačni podaci zabilježili su porast od rekordnih 8,5% u odnosu na prethodno tromjesečje.

Utorak je započeo objavama konačnih podataka BDP-a u Njemačkoj za treće ovogodišnje tromjesečje. Obzirom na snažan pad od 9,8% u drugom tromjesečju te prvu procjenu od 8,2% za treće tromjesečje, konačni podaci zabilježili su porast od rekordnih 8,5% u odnosu na prethodno tromjesečje.

Oporavak jači od očekivanog uglavnom je potaknut višom potrošnjom kućanstava i višim izvozom. Promatrano na godišnjoj razini, nakon pada od 11,3% u drugom tromjesečju, konačni podaci za treće tromjesečje zabilježili su pad od 4,0%.

Njemački IFO pokazatelj poslovne klime spustio se na 90,7 bodova za studeni, što je pad u odnosu na listopadskih 92,7. S druge strane, IFO pokazatelj očekivanja, koji ukazuje na projekcije za sljedećih šest mjeseci, zabilježio je 91,5 bodova za studeni, niže od očekivanih 93,5, ali i 95,0 zabilježenih prethodnog mjeseca.

Danas su na rasporedu objave tjednih podataka s tržišta rada u SAD-u, anualiziranog BDP-a u SAD-u za treće tromjesečje te U. of Michigan pokazatelji.

Njemački ministar
Zemlje Europske unije trebale bi proširiti sve intenzivniju suradnju na proizvodnji baterijskih ćelija za električne automobile na druge industrijske segmente, poput tehnologije vodika, izjavio je u utorak njemački ministar gospodarstva
.

“Želimo poduprijeti kreiranje kompletnog lanca vrijednosti za baterijske ćelije u Europi, od prerade sirovina preko proizvodnje baterijskih ćelija do recikliranja”, izjavio je Peter Altmaier na ekonomskoj konferenciji u Berlinu. Njemačka vlada izdvojila je tri milijarde eura za potporu domaćoj proizvodnji baterijskih ćelija kako bi smanjila njezinu ovisnost o dobavljačima iz Azije.

Njemački proizvođači automobila suočeni su sa žestokom konkurencijom kineskih i američkih kompanija na tržištu električnih vozila a EU je odobrio državnu potporu za proizvodnju baterijskih ćelija u sklopu programa pomoći projektima od zajedničkog europskog interesa (IPCEI).

Potporu su tako dobili njemački proizvođač baterija Varta, proizvođač luksuznih vozila BMW, kemijska grupa BASF, te francuska automobilska tvrtka Peugeot i njezina njemačka podružnica Opel. Njemačko ministarstvo gospodarstva očekuje da će inicijativa za proizvodnju baterijskih ćelija u sljedećih 10 godina kreirati više od 20 tisuća novih radnih mjesta i vjerojatno ublažiti gubitak radnih mjesta prouzročen slabijom potražnjom za dizelskim vozilima.

Najinovativnije, ‘najzelenije’ baterijske ćelije trebale bi u budućnosti stizati iz Europe, naglasio je njemački ministar gospodarstva. Pojačana suradnja na baterijskim ćelijama koju je omogućio europski program IPCEI trebala bi poslužiti kao model za druge europske industrijske projekte, primjerice za tehnologiju vodika, dodao je Altmaier.

Njemačka vlada usvojila je plan koji predviđa devet milijardi eura ulaganja u tehnologiju vodika u sklopu paketa poticaja za oporavak najvećeg europskog gospodarstva od koronakrize i njegov ubrzani prijelaz na zelene tehnologije. Vodik se elektrolizom izdvaja iz vode, pri čemu se koristi struja dobivena iz energije Sunca i vjetra, pa proces ne uključuje emisiju ugljika, dodaje Reuters.

Punjenje bicikla
Od početka listopada u Nizozemskoj je na svim željezničkim kolodvorima i postajama zabranjeno pušenje.

Ova zdravstveno orijentirana inicijativa nedugo po predstavljanju dobila je i ekološku notu, zahvaljujući ideji njihovog željezničkog prijevoznika ProRa. Oni su, naime, primijetili kako će zabrana pušenja učiniti brojne javne pepeljare nepotrebnima, i odlučili ih prenamijeniti u nešto što će putnicima ubuduće biti daleko korisnije. Stupove koji su do sada držali pepeljare preuredili su u javne punjače električnih bicikala, piše Bug.hr.

Prošloga mjeseca nizozemska kompanija Lightwell izradila je prototip ovog punjača. On je nastao preradom stupa pepeljare koji je u zadržao oblik i način montaže na tlo, ali od sada umjesto posude za opuške u sebi sadrži dvije utičnice za punjenje bicikala električnom energijom. Ideja je da putnici koji do željezničke postaje dođu biciklom, te putovanje nastavljaju vlakom, imaju mogućnost, dok čekaju na vlak, nadopuniti bateriju svojeg električnog bicikla. Takvih je u Nizozemskoj mnogo, jer je ipak riječ o zemlji u kojoj bicikli imaju kultni status i glavno su prijevozno sredstvo velikog broja ljudi.

Predmeti koji su do sada poticali nezdravo ponašanje od sada će koristiti pri zdravoj navici vožnje biciklom, poručuju autori ovog idejnog rješenja. Ističu i da je ovo odličan primjer korištenja nepotrebnih ili otpadnih materijala u “upcyclingu”, odnosno njegovoj ponovnoj upotrebi u nekom novom, ekološki održivom projektu.

ProRail će zamijeniti određeni broj pepeljara ovakvim punjačima, no za sada nije poznato koliko će starih stupova biti zamijenjeni na taj način. U kompaniji, naime, razmatraju i druge inovativne opcije za korištenje sada nepotrebnih stupova postavljenih na 400 postaja diljem zemlje.

Njemačka odgovara pandemiji
Njemački ministar financija Olaf Scholz za iduću godinu planira novo zaduženje od najmanje 160 milijardi eura, znatno veće no što je prvotno predviđeno, za potrebe ublažavanja posljedica pandemije covida-19, rekla su tri upućena izvora.

Prvotno je Olaf Scholz za iduću godinu predviđao novo zaduženje od 96 milijardi eura. Od iznosa dodatnog zaduženja, približno 39,5 milijardi eura bit će usmjereno u podršku kompanijama čije je poslovanje pogođeno koronakrizom, pokazuje nacrt prijedloga proračuna za iduću godinu u koji je Reuters imao uvid.

Oko 2,7 milijardi eura bit će namijenjeno nabavi cjepiva a iznos rezerviran za ublažavanje ukupnog utjecaja pandemije povećan je za 10 milijardi, na 15 milijardi eura, pokazuje nacrt prijedloga proračuna. Parlament je ove godine dopustio njemačkoj vladi neto novo zaduženje u iznosu do 218 milijardi eura za potrebe financiranja mjera spašavanja i poticaja, suspendiravši ustavnu odredbu koja ograničava zaduživanje.

Ukupan dozvoljeni iznos novog zaduženja vjerojatno ipak neće biti potreban, rekao je neimenovani izvor iz koalicijske vlade. Ministar Scholz rekao je da će od parlamentaraca iduće godine ponovno tražiti da obustave limite zaduženja. Iz ministarstva financija nisu bili dostupni za komentar. Ministar je u nedjelju novinarima izjavio da će ukupan novi dug u 2020. i 2021. godini biti nešto iznad 300 milijardi eura, ne iznoseći pojedinosti.

Njemačka je poduzela mjere bez presedana kako bi pomogla kompanijama i malom poduzetništvu da lakše prebrode koronakrizu, oslobodivši milijarde eura kako bi spriječila da se gospodarska aktivnost ponovno smanji, podsjeća Reuters. U vladi procjenjuju da će bruto domaći proizvod (BDP) u 2020. godini pasti za 5,5 posto, nakon čega bi se iduće godine trebao oporaviti, uz stopu rasta od 4,4 posto.

Do 2024. godine
Njemački industrijski div Siemens i Deutsche Bahn počeli su razvijati vlakove s gorivim ćelijama i punionicu, koji će biti testirani 2024. godine u sklopu plana zamjene dizelskih motora na njemačkoj željeznici.

Prototip će izgraditi Siemens, a temeljit će se na električnom vagonu Mireo Plus koji će biti opremljen gorivim ćelijama za pretvaranje vodika i kisika u električnu energiju i baterijom, priopćile su dvije tvrtke. Izvršni direktor tvrtke Siemens Mobility Michael Peter objasnio je da će vlakovi kombinirati mogućnost napajanja iz tri izvora u modularnom sustavu, baterije, gorive ćelije i postojećih nadzemnih vodova, ovisno o tome gdje će voziti.

Njemačko željezničko poduzeće Deutsche Bahn još nije elektrificiralo 40 posto mreže ukupne duljine 33.000 kilometara, na kojoj prometuje 1300 dizelskih lokomotiva.

Dekarbonizacija željezničkog prometa obaveza je utvrđena dugoročnim ciljevima Njemačke i Europske unije. “Naši vlakovi s vodikom moći će dugoročno zamijeniti vlakove s dizelskim gorivom”, izjavio je Peter.

Novi prototip punit će se 15 minuta, s razmakom do sljedećeg punjenja od 600 km i najvećom brzinom od 160 kilometara na sat. Lokomotive će se testirati na linijama između Tübingena, Horba i Pforzheima u saveznoj državi Baden Württemberg.

Glavno su ciljano tržište operatori regionalnih mreža, koji obično imaju između 10 i 50 vlakova, rekao je Peter. “Vidimo tržišni potencijal u Europi od 10.000 do 15.000 vlakova koje treba zamijeniti tijekom sljedećih 10-15 godina, od toga 3000 samo u Njemačkoj”, rekao je.

Svaki vlak stajat će između pet i 10 milijuna eura, pa bi ukupni tržišni potencijal iznosio od 50 do 150 milijardi eura. Njemačka vlada očekuje da će “zeleni” vodik dugoročno postati konkurentan fosilnim gorivima i igrati ključnu ulogu u dekarbonizaciji industrije, toplinarstva i prometa.

Službeni komentar
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak izjavio je kako treba pričekati završetak kliničkih ispitivanja i sve informacije o učinkovitosti cjepiva AstraZenece i oksfordskog sveučilišta, za koje je danas objavljeno da je učinkovito 70 posto.

Kazao je da je to preozbiljna informacija i da je AstraZeneca potom tražila demantij informacije i da se radi o 90%-noj učinkovitosti.

– Pričekao bih jer službeno nisu objavili rezultate završetka kliničkih ispitivanja, izjavio je Capak na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Rekao je i da se Hrvatska priključila svim zemljama EU-a koje su ušle u zajedničku nabavu, a tada nije bilo podataka o učinkovitosti tog cjepiva. U Hrvatsku bi trebalo stići 2,7 milijuna doza tijekom sedam mjeseci, nakon što počne distribucija.

Capak je najavio i da će se, s obzirom na nove znanstvene spoznaje, produljiti trajanje imuniteta na Covid-19 s tri na šest mjeseci.

– Kad smo donosili odluku o trajanju izolacije u literaturi je bilo da imunitet traje tri mjeseca. U ovom momentu imamo druge informacije. Naručili smo od stručnjaka epidemiološke struke da nam predoče znanstvena istraživanja koja se odnose na to. Na sljedećoj sjednici ekspertne skupine će se o tome raspravljati. Produžit će se trajanje imuniteta jer imamo podatke da traje šest mjeseci, dodao je.