Europska unija

Analiza Eurostata

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU stabilizirala se na početku godine, a u Hrvatskoj njezin rast bio je blago iznad prosjeka u zoni primjene zajedničke europske valute, pokazali su u srijedu podaci europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke valute porasla je u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima za 0,7 posto u odnosu na prosinac, kada je bila pala za revidiranih 1,3 posto, procijenio je Eurostat.

Proizvodnja energije pala je u eurozoni na mjesečnoj razini za 0,8 posto, a u EU je stagnirala.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u siječnju na mjesečnoj razini rasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 9,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima porasla za 0,9 posto u odnosu na prosinac kada je uvećana za 0,1 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Isti postotni rast bilježila je u siječnju i Grčka. Najveći pad proizvodnje bilježila je Danska, za 7,1 posto. Slijede Mađarska i Nizozemska s padom od pet odnosno 4,3 posto.

Na godišnjoj razini proizvodnja je u siječnju ponovo porasla i u eurozoni i u EU, otprilike za jedan posto, nakon pada u prosincu za dva odnosno za 0,6 posto.

Proizvodnja energije smanjila se pak na godišnjoj razini za 7,6 posto u eurozoni i za 7,1 posto u EU.

Među zemljama EU-a najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u siječnju Irska, za 19,5 posto. Slijede Danska i Malta s rastom od 14,2 odnosno 12,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 2,9 posto, nakon 2,3-postotnog smanjenja u prosincu, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Blizu je Francuska s padom proizvodnje za 2,5 posto. Najveći pad bilježila je Litva, za 12 posto. Slijede Latvija i Slovačka gdje se proizvodnja na godišnjoj razini smanjila za 9,8 odnosno za 8,6 posto.

Poručuje konzultantska kuća Prognos

Konzultantska tvrtka Prognos AG ne očekuje uska grla u njemačkoj opskrbi plinom iduće zime, iako nastojanja da se smanji potrošnja plina “u privatnim kućanstvima ili u industriji i trgovini” nisu bila vidljiva. Blagi vremenski uvjeti u Njemačkoj tijekom tekuće zime osigurali su nisku potrošnju plina, a njemačka skladišta plina su krajem siječnja još uvijek bila puna 79%, utvrdili su analitičari Prognosa.

Njihovo izvješće, koje je naručilo Bavarsko poslovno udruženje (VBW), također kaže da su uvoz prirodnog plina iz Norveške i količine ukapljenog prirodnog plina (LNG) sa svjetskog tržišta trenutno na visokoj razini.

Iako je Rusija potpuno obustavila transport cjevovodima u Njemačku, “isporuke LNG-a iz Rusije u EU ostaju na visokoj razini”. Dovršetkom tri LNG terminala i izgradnjom još tri povećava se sigurnost opskrbe.”

“Ukratko, vrlo je vjerojatno da se nestašica plina može spriječiti”, kaže se u izvješću. I dalje postoje rizici u pogledu nastojanja za uštedama, mogućih sabotaža cjevovoda, temperatura u nadolazećoj zimi i posljedica političke intervencije, zaključuje se u studiji.

Izvršni direktor VBW-a Bertram Brossardt izjavio je u utorak u Münchenu da smo “zahvaljujući sveobuhvatnim pripremama, blagom vremenu i uspjesima ušteda u sadašnjem razdoblju grijanja u boljoj poziciji od očekivane”.

No upozorio je da bi oštra zima mogla brzo postati test izdržljivosti i da bi se bez dosljedne uštede energije mogla pojaviti uska grla.

Analiza Politica

Najavljena zabrana prodaje automobila koji imaju motore s unutarnjim sagorijevanjem izazvala je diplomatski rat na relaciji između Njemačke i Francuske, piše Politico.

Njemačka i zemlje saveznice koje podržavaju automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem zaoštrile su retoriku oko europskog zakona koji bi te motore poslao na odlagališta otpada u sklopu povijesnih nastojanja da se smanji emisije stakleničkih emisija u prometu.

Nakon sastanka u Strasbourgu ključni ministri iz te skupine zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035., što je već prihvatio Europski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

„Ne postoji prijedlog (Europske komisije) koji je odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing nakon sastanka.

No Francuska se ne kani predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU-a da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Europi, svrstale uz skupinu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz osobnih vozila.

„Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila pogreška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska pogreška”, rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire.

S druge strane je je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se rupom u zakonu omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem.

Novi prijedlog

Europska komisija je u utorak predložila reformu tržišta električne energije čiji je cilj kroz dugoročne ugovore osigurati stabilnost cijena i potaknuti investicije u obnovljive izvore energije.

U svojem prijedlogu Komisija nije dirala u postojeći način funkcioniranja kratkoročnog tržišta električne energije i umjesto toga predlaže dugoročne ugovore o kupovini električne energije kako bi računi potrošača za struju bili manje izloženi kratkoročnim promjenama cijena fosilnih goriva.

Veleprodajne cijene na tržištu električne energije mijenjaju se iz sata u sat, ovisno o ponudi i potražnji. U vrijeme niske potražnje, primjerice noću, cijene su niže jer su za zadovoljavanje potražnje dovoljne količine iz obnovljivih izvora energije, čiji su troškovi proizvodnje vrlo niski, gotovo neznatni.

Kako raste potražnja tako se u proizvodnju uključuju i druge elektrane, primjerice nuklearke, termoelektrane na ugljen i u vrijeme najviše potražnje uključuju se plinske elektrane. Cijenu struje u svakom trenutku određuje zadnji proizvođač u lancu, u ovom slučaju elektrane na plin.

Cijene električne energije u posljednje dvije godine znatno su porasle, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu kada su cijene pline dosegnule rekordne razine.

Iako su neke države članice tražile da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji sustav, tvrdeći da će predložena reforma poticati postupno napuštanje fosilnih goriva i smanjiti njihov utjecaj na cijene električne energije.

Po novom prijedlogu, državne potpore za nova ulaganja u vjetroelektrane, solarnu energiju, hidroenergiju, geotermalnu i nuklearnu električnu energiju provode se kroz dvosmjerne ugovore za kompenzaciju razlike cijena.

Prema tim ugovorima, proizvođači na dulji rok prodaju struju po fiksnoj cijeni, neovisno o kratkoročnim kretanjima na tržištu.

Krajnji je cilj pružiti sigurne, stabilne uvjete za ulaganja u obnovljive izvore energije i energiju s niskim udjelom ugljika smanjenjem rizika i kapitalnih troškova, a istodobno izbjeći neočekivane profite u razdobljima visokih cijena.

Komisija ističe da će to biti ključni instrument za poticanje stabilnosti i predvidljivosti troškova energije diljem EU-a.

Prema prijedlogu, države članice će morati osigurati državna jamstva kako bi potaknuli sklapanje dugoročnih ugovora o kupnji električne energije. Ako cijene energije porastu do ekstremnih razina, državama članicama će biti dopušteno da privremeno reguliraju cijene za krajnje potrošače.

Komisija kaže da će ova reforma smanjiti utjecaj fosilnih goriva na račune potrošača i osigurati da se na tim računima osjete niže cijene energije iz obnovljivih izvora.

Jedan je od najvažnijih aspekata ovoga prijedloga jest širok izbor ugovora za potrošače i pružanje jasnijih informacija prije potpisivanja ugovora kako bi potrošači mogli ugovoriti sigurne i dugoročne cijene i tako izbjeći rizike i nestabilnost.

Ostavljena je mogućnost da se i dalje može imati ugovore s dinamičnim određivanjem cijena kako bi potrošači mogli koristiti električnu energiju u razdobljima kad je jeftinija (npr. za punjenje električnih automobila ili upotrebu dizalica topline) i tako iskoristiti varijabilnost cijena.

Predviđenom reformom države članice bit će obvezne uspostaviti opskrbljivače u krajnjoj nuždi za osiguravanje opskrbe svih potrošača električnom energijom.

Ranjivi potrošači koji kasne s plaćanjem računa bit će zaštićeni od isključenja električne energije.

U prijedlogu se mijenjaju i pravila o dijeljenju energije iz obnovljivih izvora. Potrošači će moći ulagati u vjetroelektrane ili solarne elektrane i višak solarne energije proizvedene na krovovima prodavati i susjedima, a ne samo svojem dobavljaču.

Prijedlog reforme treba potvrdu u Vijeću EU-a i Europskom parlamentu da bi stupio na snagu.

Europski parlament podržao je u utorak nacrt mjera za veću stopu energetske obnove i smanjenje emisija stakleničkih plinova prema kojemu bi sve nove zgrade trebale imati nulte emisije od 2028. godine, a stambene zgrade biti barem u energetskom razredu E do 2030.

Zgrade u Uniji uzrokuju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova, pokazuju podaci Europske komisije.

Eurozastupnici su podržali nacrt mjera s 343 glasa za, 216 protiv i 78 suzdržanih, a idući korak su pregovori s Vijećem o konačnoj verziji propisa.

Analiza Marka Lovrića

Zahvaljujući velikoj proizvodnji hidroelektrana, u veljači je Hrvatska bila izvoznik energije. U udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) očekuju da će zbog topljenja velike količine snijega koji je pao prošli mjesec, u ožujku i travnju rijeke primiti obilje vode te svi pokazatelji upućuju na uspješan nastavak proizvodnje hidroelektrana u naredna dva mjeseca.

Pema podacima iz analize koju je za OIEH napravio energetičar Marko Lovrić, u veljači su u ukupno raspoloživoj proizvodnji hidroelektrane sudjelovale sa 35,58%, vjetroelektrane sa 14,36%, nuklearna elektrana Krško sa 15,10 posto, a ostali obnovljivi izvori energije s 5,23%. Fosilni su energenti u ukupnoj energetskoj strukturi u Hrvatskoj u veljači sudjelovali s 29,75%.

”Velika je proizvodnja hidroelektrana u veljači ostvarena i zbog malog pražnjenja akumulacija. Istovremeno su i vjetroelektrane imale prosječno dobru proizvodnju, a nuklearna elektrana Krško radila je punom snagom, većom od nominalne. Zbog istovremeno velike proizvodnje hidro i vjetroelektrana te zbog toga manjka resursa fleksibilnosti u sustavu, bilo je potrebno povremeno izvoziti energiju. U veljači je tako ostvaren neto izvoz električne energije od 51 GWh”, navodi Lovrić.

Dodaje da je protekli mjesec bila vidljiva i velika promjenjivost dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog klimatskih uvjeta tijekom mjeseca.

Zbog niže temperature zraka za 0,25 °C u odnosu na normalnu, potrošnja električne energije bila je veća za 6 GWh u veljači u odnosu na mjesec ranije. Ostvaren je i veliki fizički tranzit električne energije preko visokonaponske mreže HOPS prema susjednim regulacijskim područjima, prosječno oko 452 MWh/h što je dovelo do povećanja gubitaka u prijenosnoj mreži Hrvatske.

Kada se promatra dnevna potrošnja i vršno opterećenje u veljači, maksimalna dnevna potrošnja iznosila je 61.663 MWh/h, a ostvarena je 8. veljače, dok je minimalna 19. veljače pak iznosila 44.612 MWh/h dana. Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u veljači iznosila je 223.288 MWh, a faktor korištenja snage bio je 33,4%.

Prosječna proizvodnja vjetroelektrana u veljači iznosila je 332,3 MWh/h, dok je maksimalna dosegla 793 MWh/h, a maksimalni faktor snage 80,8%. Prosječna satna cijena iznosila je 145,60 eura za MWh, što je pad od 25,4% u odnosu na veljaču prošle godine. Prosječna satna cijena za prva dva mjeseca ove godine iznosila je 146,08 eura za MWh i manja je za 27 posto.

U prva dva mjeseca 2023. Hrvatska je imala na raspolaganju 3335 GWh električne energije i nije ju trebala uvoziti. Hidrološke su prilike u prva dva mjeseca ove godine bile izvrsne te je hidroenergija sudjelovala s gotovo 40% u ukupno raspoloživoj energiji u Hrvatskoj, dok su vjetroelektrane sudjelovale s 14,48%.

Vjetroelektrane su u prva dva mjeseca proizvele gotovo istu količinu energije kao i nuklearna elektrana Krško. Prema dostupnim podacima obnovljivi su izvori energije u veljači činili 55% ukupno raspoložive energije u Hrvatskoj, a siječnju čak 61%, piše Poslovni dnevnik.

Poruka ureda za statistiku

Izvoz sirove nafte iz Rusije u Njemačku praktički je stao početkom ove godine, a njemački Savezni ured za statistiku objavio je u ponedjeljak da je u Njemačku u siječnju stigla samo zaostala količina od 3500 tona.
To je ulje već uvezeno u Europsku uniju prije početka godine.

U siječnju 2022., prije ruske invazije na Ukrajinu punog opsega, Njemačka je uvezla 2,8 milijuna tona ruske sirove nafte, reklo je tijelo. Aritmetički gledano, uvezena količina je tako pala za 99,9 posto.

Njemačka je u siječnju ove godine ukupno uvezla 6,2 milijuna tona sirove nafte u vrijednosti od 3,8 milijardi eura (4 milijarde dolara). Količinski je to 20,5 posto manje, a vrijednosno 9,6 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Ruski udio u ukupnom njemačkom uvozu nafte pao je sa 36,5% u siječnju 2022. na 0,1% u siječnju 2023., prema izračunima statističara.

To je nadoknađeno većim uvozom iz Norveške (porast od 44% na 987.000 tona), Britanije (porast od 42% na 959.000 tona) i Kazahstana (porast od 34,6% na 928.000 tona).

Njemačka je prekinula sav uvoz sirove nafte iz Rusije na prijelazu godine. EU zabrana uvoza ruske sirove nafte koja stiže tankerima već je na snazi od 5. prosinca.

Njemačka zabrana uvoza nafte iz naftovoda Družba uslijedila je 1. siječnja 2023. Naftni embargo ima za cilj otežati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu financiranje rata protiv Ukrajine.

Zbog MOL-ova preuzimanja OMV-a Slovenija

Mađarska MOL grupacija u Sloveniji odlučila je prodati 39 benzinskih stanica Shellu što predstavlja prodaju u okviru realizacije planiranog preuzimanja kompanije OMV Slovenija.

Prema pisanju medija u Sloveniji, MOL je objavio da je mađarska grupacija sklopila kupoprodajni ugovor kojim će se dio slovenskih benzinskih stanica prodati Shellu.

Podrazumijeva se da će MOL na ovaj način učiniti korak ka ispunjavanju uvjeta tržišne konkurentnosti koje je postavila Evropska komisija kako bi se završila kupovina 92,25 posto udjela u kompaniji OMV Slovenija.

Izvršni direktor Shella za regiju Gregor Omejc izjavio je kako će Shell pretvoriti MOL-ove pumpe u centre mobilnosti.

Javlja DPA

Propast američkog Silicon Valley Banka (SVB) ne predstavlja izravnu prijetnju europskom bankovnom sektoru, ali treba pratiti njezine neizravne posljedice, upozorio je u ponedjeljak povjerenik EU-a za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Europska središnja banka (ECB) pomno prati situaciju, a sve europske banke poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi otklonile rizik od sličnog scenarija, naglasio je povjerenik EU-a.

Utjecaj na vrijednost dionica europskog bankarskog sektora bio je očekivan, ali procjena rizika od domino-efekta druga je stvar, naglasio je.

Američka agencija za osiguranje depozita (FDIC) objavila je u petak da je preuzela SVB sa sjedištem u Silicijskoj dolini. Banka specijalizirana za financiranje startupova propala je zato hitnom dokapitalizacijom nije uspjela pribaviti novac izgubljen na obvezničkom portfelju.

Propast Silicon Valley Banka (SVB) izazvala je zebnju u Silicijskoj dolini, razotkrivši negativan utjecaj podignutih troškova kreditiranja na inovativne tehnološke tvrtke i njihove probleme s pronalaženjem pouzdanog izvora financiranja.

Ministri financija eurozone okupili su se u glavnom gradu Belgije na redovitom sastanku na kojem će analizirati stanje u gospodarstvu i raspravljati o proračunskoj politici, napominje agencija dpa.

Postignut dogovor

INA i MOL 2021. godine postigli su dogovor o preuzimanju OMV-ovog udjela od 92,25 % u društvu OMV Slovenija d.o.o. Budući da je transakciji potrebno odobrenje za spajanje, MOL Grupa sada prodaje 39 svojih benzinskih postaja u Sloveniji kako bi se preuzimanje moglo provesti.

MOL Grupa sklopila je 9. ožujka 2023. kupoprodajni ugovor sa Shellom za više benzinskih postaja u Sloveniji. Transakcija obuhvaća ukupno 39 benzinskih postaja – od kojih neke pripadaju kompaniji MOL-u Slovenija, a neke OMV-u Slovenija. To je jedna od ključnih stavki pri dobivanju pozitivne odluke Europske komisije za MOL-ovo predloženo preuzimanje OMV-a Slovenija, koje je ranije najavljeno. Tim korakom MOL Grupa potvrđuje svoju predanost ispunjavanju svih zahtjeva u pogledu tržišne konkurentnosti koje je postavila Europska komisija te izražava spremnost za dovršetak procesa preuzimanja u narednim mjesecima.

OMV Slovenija d.o.o. upravlja drugom po veličini maloprodajnom mrežom koja broji 120 benzinskih postaja u cijeloj Sloveniji i posluje pod četirima različitim robnim markama – OMV, Euro Truck i Avanti/DISKONT. U transakciju ulazi i veleprodajno poslovanje preuzete kompanije.

INA je već imala udio od 7,75 % u OMV-u Slovenija d.o.o., a sukladno ugovoru s MOL-om, INA će povećati svoj udio sa sadašnjih 7,75 posto na 33 posto. Tom transakcijom profitirat će Inini kupci koji će uživati u poznatim visokokvalitetnim gorivima i vrhunskoj usluzi na znatno više lokacija u susjednoj zemlji.

Preuzimanje poslovanja OMV-a Slovenija omogućit će Ini i MOL-u iskorištavanje cjelokupnih proizvodnih, logističkih i prerađivačkih kapaciteta u široj regiji srednje Europe u većoj mjeri nego danas.

Ovaj tjedan

Ovaj tjedan u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta, Europska komisija će iznimno imati dva sastanka na kojima će predložiti jako važne zakone za zelenu tranziciju i konkurentnost gospodarstva.

Europska komisija, koja se inače sastaje jednom tjedno, srijedom ujutro, sljedeći će tjedan imati dva sastanka. Komisija će u utorak u Strasbourgu, jer se tamo održava plenarna sjednica Europskog parlamenta, objaviti prijedloge dva zakonodavna akta, jedan o industriji s nultom neto emisijom stakleničkih plinova, a drugi o ključnim sirovinama, koje su potrebne Uniji da bi dostigla cilj o nultoj neto emisiji do 2050. godine.

U četvrtak na sastanku u Bruxellesu, Komisija će objaviti prijedlog reforme tržišta električne energije i dugoročnu strategiju za konkurentnost gospodarstva.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je Akt o ključnim sirovinama u svom govoru o stanju Unije u rujnu prošle godine. Tada je istaknula da će litij i rijetki metali biti uskoro važniji od nafte i plina.

“Naša potražnja za rijetkim zemnim metalima povećat će se pet puta do 2030. godine. Moramo izbjeći da ponovno postanemo ovisni, kao što smo napravili s naftom i plinom”, rekla je tada von der Leyen.

Europska unija je naročito ovisna o Kini, odakle uvozi 93 posto magnezija i 86 posto rijetkih zemnih metala.

Prema informacijama, koje su dosad iscurile, Komisija će u prijedlogu zakona navesti ciljeve za samodostatnost duž cijelog opskrbnog lanca.

Jedan od ciljeva je da se 10 posto potrošnje strateških sirovina osigura iz rudnika na teritoriju EU-a te da se 15 posto godišnje potrošnje dobije recikliranjem. Isto tako, predložit će cilj da 40 posto godišnje potrošnje strateških sirovina bude prerađeno u Europskoj uniji.

Jedan od ciljeva trebao biti i da Unija ne bude ovisna o samo jednoj trećoj zemlji za više od 70 posto uvoza bilo koje strateške sirovine do 2030.

U četvrtak će Komisija objaviti prijedlog za reformu tržišta električne energije. Cijene električne energije u EU snažno su porasle od sredine 2021. godine, u prvom redu zbog višestrukog povećanja cijene plina.

Veleprodajne cijene na tržištu električne energije mijenjaju se iz sata u sat, ovisno o ponudi i potražnji. Primjerice, noću u vrijeme niske potražnje cijene su niže jer su za zadovoljavanje potražnje dovoljne količine iz obnovljivih izvora energije, čiji su troškovi proizvodnje vrlo niski, gotovo neznatni. Kako raste potražnja tako se u proizvodnju uključuju i druge elektrane, primjerice nuklearke, termoelektrane na ugljen i u vrijeme najviše potražnje uključuje se plinske elektrane. Dakle, u razdobljima dana, kada proizvodnja iz obnovljivih izvora, iz ugljena i iz nuklearnih elektrana nije dovoljna da zadovolji potražnju uključuju se plinske elektrane i tom trenutku cijenu struje određuje elektrana na plin, energent koji se zadnji uključuje i koji je najskuplji.

Od takvog sustava određivanja cijena profitiraju proizvođači iz obnovljivih izvora jer skupo prodaju robu koju su proizveli po niskoj cijeni. To im omogućuje brzi povrat investicije i planiranje novih investicija, što je vrlo poticajna situacija za zelenu tranziciju. No, proizvodanja struje iz obnovljivih izvora je vrlo nestabilna jer ovisi o faktorima na koje ljudi ne mogu utjecati, suncu, vjetru, količini vode u vodenim tokovima. Stoga su i dalje potrebni proizvođači koji nude stabilnost proizvodnje poput nuklearnih ili elektrana na plin i druga fosilna goriva. Budući da je električna energija roba koja se ne može skladištiti, a i kada može to je u vrlo ograničenim količinama, potrebno je u svakom trenutku naći ravnotežu između prizvodnje i potrošnje, što je vrlo komplicirana zadaća. I tu zadaću obavlja tržište električne energije.

S obzirom na to da je visoka cijena plina dovela do povećanja cijene struje, u EU su rasli pritisci da se redizajnira veleprodajno tržište energije tako da se cijena plina razdvoji od cijene struje. To naročito zagovaraju Španjolska i Francuska, koje imaju vrlo malo plinskih elektrana, ali koje u vrijeme visoke potražnje uvoze struju proizvedenu iz plina. To znači da su maloprodajne cijene struje u tim zemljama osjetljive na volatilnost cijena plina, čak iako uopće ne koriste plin za proizvodnju struje.

Prema informacijama koje su iscurile, Komisija neće dirati u postojeći dizajn veleprodajnog tržišta, nego rješenje vidi u dugoročnim ugovorima koje zaključuju proizvođači i distributeri električne energije i u smanjenju potrošnje u vrijeme vršnih opterećenja.

Komisija za nestabilnost cijena rješenje vidi u dugoročnim ugovorima za kompenzaciju razlike cijena (CfD), koje bi potpisivala država s proizvođačima struje iz vjetra, sunca, vode, geotermalnih izvora i nuklearne energije.

Potrošači bi kroz te ugovore nabavljali struju po fiksnim cijenama. U razdoblju kada su cijene na tržištu više od fiksirane cijene, što znači da bi proizvođači bili na gubitku, razliku bi im plaćala bi država, a kada su niže, dio njihova profita išao bi državi, koja bi onda to preusmjeravala prema krajnjim potrošačima.

Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su u petak privremeni politički dogovor o smanjenju konačne potrošnje energije za 11,7 posto 2030. godine.

Konačna potrošnja energije je energija koju potroše krajnji potrošači, dok primarna potrošnja energije uključuje i energiju koja se koristi za proizvodnju energije.

Švedsko predsjedništvo Vijeća EU-a i pregovarači Europskog parlamenta postigli su nakon cjelonoćnih pregovora dogovor o promjenama direktive o energetskoj učinkovitosti. Taj dogovor još moraju potvrditi Vijeće i Parlament da bi postao zakon.

“Energetska učinkovitost je ključna za potpunu dekarbonizaciju gospodarstva EU-a i za neovisnost o ruskim fosilnim gorivima”, izjavila je povjerenica za energiju Kadri Simson.

Da bi ostvarile ciljeve zacrtane u ovom dogovoru, države članice morat će uložiti golema sredstva u renoviranje i toplinsku izolaciju milijuna zgrada.

Prema dogovoru, zemlje članice pridonosit će ostvarivanju zacrtanog cilja na razini EU-a, kroz svoje nacionalne i energetske planove, u kojima će zacrtati svoje vlastite ciljeve ušteda, koji neće biti obvezujući, ali će ih Komisija moći korigirati ako ne pridonose obveznom cilju od 11,7 posto na razini Unije.

Formula za izračun nacionalnih doprinosa cilju bit će indikativna, s mogućnošću odstupanja od nje za 2,5 posto, a Komisija će ocjenjivati pridonose li ti nacionalni doprinosi ispunjenju cilja uštede od 11,7 posto.

Formula za izračun temeljit će se između ostaloga, na potrošnji energije, BDP-u po glavi stanovnika, razvoju obnovljivih izvora energije i mogućnostima za štednju energije.

Države članice trebat će osigurati godišnje uštede u konačnoj potrošnji energije od 1,49 posto u prosjeku godišnje sa sadašnjih 0,8 posto u razdoblju od 2024. do 2030., a taj bi se postotak postupno trebao povećavati te bi uštede 31. prosinca 2030. trebale dosegnuti 1,9 posto.

Države EU-a morat će svake godine renovirati najmanje tri posto ukupne površine zgrada u javnom vlasništvu.