Europska unija

Istiskuju rudare Bitcoina

Obilje obnovljive energije kojima raspolažu skandinavske države privlači kompanije kojima treba mnogo zelene energije, pa sve manje mjesta ima za tvrtke koje se bave “rudarenjem” bitcoina. Najpoznatija kriptovaluta golemi je potrošač električne energije. Ovisno o procjenama, godišnje se za dobivanje bitcoina globalno utroši između 67 i 121 terawatt-sati (TWh) struje. To je otprilike upola potrošnje svih podatkovnih centara u svijetu, cijelog globalnog financijskog sustava i svih ostalih kriptovaluta, piše Deutsche Welle. Za ilustraciju, Njemačka godišnje potroši oko 500 TWh struje.

Stoga mnogi upiru prstom u bitcoin zbog utjecaja na klimatske promjene. Posebice nakon što se otprilike 80 posto ukupne računalne snage za dobivanje i procesiranje bitcoina nalazi u azijskim državama. A nijedna od njih ne dobiva više od četvrtine električne energije iz obnovljivih izvora. Dodatno, 15 posto ukupne računalne snage locirano je u Rusiji i SAD-u, državama koje također nisu predvodnici u zelenoj energetici. No, “rudarenje” na europskom sjeveru mnogo je zelenije. To prije svega vrijedi za Island gdje je, prema podacima Islandske blockchain zaklade, dobiveno 8 posto svih bitcoina u optjecaju. Island u potpunosti dobiva električnu energiju iz obnovljivih izvora, hidro i geotermalnih elektrana. K tome, islandska struja je toliko jeftina da je prijašnjih godina postojala ideja izgradnje podmorskog kabela do Velike Britanije.

Prednosti svoje elektroprivrede svjesna je i islandska vlada, pa je donijela odluku o poticanju ulaganja energetski intenzivnih industrija, poput proizvođača aluminija i blockchain industrije. Jedna od prvih kompanija koje su još 2013. na Islandu izgradile “rudnik” bitcoina bio je Genesis Mining. “Tamo nema političkog ili geopolitičkog rizika, infrastruktura je vrlo pouzdana, a struja je iz održivih izvora i nevjerojatno jeftina”, kaže osnivač Genesisa Philip Salter. No, islandski kapaciteti za proizvodnju struje došli su do svojih granica zbog čega je dobar dio “rudnika” odselio. Danas islandski udjel u globalnom “rudarenju” bitcoina iznosi između 1 i 2 posto. Norveška je već nadmašila Island po ukupnoj računalnoj snazi, a Salter smatra da i Švedska ima svoje prednosti, posebno na sjeveru zemlje. Međutim, svih pet skandinavskih država trenutno sudjeluju s tek jedan posto u globalnoj računalnoj snazi. Olav Johan Botnen, energetski analitičar norveške tvrtke za istraživanje tržišta Volue Insight ističe kako će u narednim godinama skandinavske države imati višak električne energije od gotovo 30 TWh godišnje, uz pretpostavku prosječnih vremenskih uvjeta.

Te procjene privlače i druge industrije kojima treba mnogo energije, a spremaju se za zelenu tranziciju. To prije svega vrijedi za “zelene čeličane” koje željeznu rudaču prerađuju u čelik korištenjem struje iz obnovljivih izvora i “zelenog” vodika umjesto ugljena, odnosno koksa. Podsjetimo, “zeleni” vodik proizvodi se iz vode korištenjem struje iz obnovljivih izvora. Dva konzorcija već imaju velike planove na sjeveru Švedske. U gradiću Bodenu – gdje je i Genesisov “rudnik” – te obližnjem lučkom gradu Lulei do kraja desetljeća bit će izgrađene dvije goleme ekološke čeličane.

Švedska trenutno u hidroelektranama proizvede oko 65 TWh godišnje, a još 10 TWh će dobivati iz najveće vjetroelektrane na kopnu koja je u izgradnji. No, ni toliki kapaciteti u bliskoj budućnosti neće biti dovoljni da zadovolje rastuću potražnju. Olav Johan Botnen ističe kako se povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora na jednostavan i jeftin način u Skandinaviji može postići samo u sjevernoj Švedskoj i Finskoj. Druga je mogućnost izgradnja dodatnih podmorskih kabela, poput onih koji povezuju skandinavske države s Nizozemskom, Poljskom i Ujedinjenim Kraljevstvom.

Bez sumnje, Skandinavce u budućnosti očekuje skuplja struja. Analitičari prognoziraju da će tijekom ovog desetljeća cijene struje porasti za 50 posto, na 40 do 50 eura za MWh. Stoga će “rudarenje” još neko vrijeme ovisiti o fosilnim izvorima energije, piše Poslovni dnevnik.

Igranje s kineskom vatrom

Zašto Mađarska njeguje tako dobre političke odnose s Kinom? Kakvu korist Mađari od toga uopće imaju? Orbán i njegovo okruženje profitiraju doduše ekonomski, ali politički gledano, taj odnos je dvojben.

Mađarski premijer rado koketira s titulom “bivšeg antikomunističkog uličnog borca”. Viktor Orbán često naglašava kako se zdušno borio za pad diktature i slobodu svoje zemlje. I doista, on je kao student prije pada komunističkog režima demonstrirao često na ulicama glavnog grada Budimpešte. I da, znao se pritom sukobiti i s policajcima koji su htjeli hapsiti kritičare režima.

Ali davno je to bilo, prije više od tri desetljeća. U međuvremenu političar Orbán prezire liberalnu demokraciju i njeguje prijateljske odnose s autokratima i diktatorima. Ima vrlo dobar odnos s Vladimirom Putinom, baš kao i s Recepom Tayyipom Erdoğanom, a vrlo je rado viđen gost i kod dugovječnih vladara u republikama središnje Azije.

No, prije svega je mađarski premijer u proteklom desetljeću izgradio vrlo intenzivno strateško partnerstvo s Narodnom Republikom Kinom. Tako dobre odnose s Pekingom nema nijedna druga članica Europske unije. Mađarska je tako postala jedna od najvažnijih „vrata” za ulazak Kine, odnosno Komunističke partije, u Europsku uniju.

“Gotovo sve članice EU-a njeguju dobre gospodarske odnose s Kinom, ali ni u jednoj drugoj članici Unije politički utjecaj Pekinga nije tako velik kao u Mađarskoj”, kaže budimpeštanski politolog Péter Krekó za DW. “To se uklapa u sliku o sve očitijoj antizapadnoj retorici mađarske vlade.”

Najočitiji aktualni primjer za to je način na koji je Mađarska prošle srijede (5.5.) u Bruxellesu po drugi put u roku od tri tjedna spriječila usvajanje rezolucija o Kini. Konkretno se radilo o kritikama na račun izbornog zakona za Hong Kong. Već sredinom travnja Mađarska je blokirala usvajanje rezolucije EU-a o toj posebnoj upravnoj regiji.

Blokada nije presedan – već godinama se Mađarska redovito protivi usvajanju rezolucija protiv Pekinga. No, Mađarska je podržala sankcije protiv Kine usvojene u ožujku ove godine zbog kršenja ljudskih prava od strane komunističke diktature, ali treba dodati da je mađarski šef diplomacije Péter Szijjártó sankcije tada nazvao „besmislenima i štetnima”.

Cilj te politike nije primarno izražavanje Orbánovog eksplicitnog oduševljenja komunističkom Kinom, već je to pragmatizam. „Politika istočnog otvaranja”, tako mađarski premijer naziva približavanje Rusiji, zemljama središnje Azije i Kini. To je strategija koju je najavio već i prije stupanja na premijersku dužnost 2010.

Tom strategijom mađarski premijer želi proširiti ekonomske odnose Mađarske s drugim zemljama, cilj je privlačenje novih izvora financiranja i veći stupanj neovisnosti o Europskoj uniji i zapadnim financijskim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) – koji je mađarska vlada u ljeto 2010., usred pregovora o restrukturiranju dugova, doslovno potjerala iz zemlje.

Loša bilancaKako bi produbio veze s Kinom, Orbán je bio spreman na konkretne političke geste poput blokade rezolucija EU-a, ali i na neke retoričke „vratolomije” kako bi se dodvorio Kinezima. Često zna pohvaliti učinkovitost Kine, ili zna eksplicitno reći kako Mađarskoj ne pada na pamet da Kinu podučava po pitanju demokracije. „Zvijezda na istoku stoji visoko na nebu”, rekao je mađarski premijer 2017., kada je u Budimpešti ugostio susret na vrhu Kina-istočna Europa, u okviru suradnje poznatije kao inicijativa „16+1″.

Iz svega toga Mađarska do sada i nije imala neku pretjeranu korist. Baš kao ni većina drugih istočnoeuropskih zemalja iz te skupine koje su u međuvremenu shvatile da Peking puno toga obećava, ali mało ispunjava. Volumen trgovinske razmjene s regijom je trebao porasti na troznamenkasti iznos (u milijardama eura), ali to se još nije dogodilo. Kina za sada nije ispunila ni obećanja o milijardskim investicijama. Umjesto toga neke zemlje poput Crne Gore upale su u zloglasnu kinesku dužničku klopku.

U Mađarskoj je najveća dosadašnja kineska direktna investicija još uvijek kupovina kemijskog koncerna BorsodChem. Kinezi su 2011. za njega platili 1,2 milijardi eura. Značajnijih i većih investicija tog kalibra za sada nema – ali zato je tu cijeli niz politički opasnih projekata. „Važnost Kine na istoku i jugoistoku Europe raste. Peking šalje cjepivo, investira i posuđuje novac. Tako nastaje nova ovisnost“, upozorava u svom današnjem izdanju njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Kina, Srbija i Mađarska dogovorile su 2014. godine izgradnju najmodernije željezničke veze između Budimpešte i Beograda. Mađarska je uzela kineski kredit od dvije milijarde eura, čiji su detalji do danas tajni. Pritom postoje brojni stručnjaci koji sumnjaju u isplativost i svrsishodnost projekta. Osim toga postoje brojne sumnje u korupciju: jedan od ljudi uključenih u širenje željeznice je Orbánov prijatelj iz djetinjstva Lörinc Mészáros, koji se tijekom posljednjeg desetljeća od malog montera plina uzdigao do najbogatijeg čovjeka u Mađarskoj.

Prošli su tjedan Mađarska i Kina dogovorile osnivanje podružnice Šangajskog sveučilišta Fudan i izgradnju kampusa od 1,5 milijardi eura za do 8000 studenata u Budimpešti. Elitno sveučilište smatra se mjestom gdje se kale najpouzdaniji kadrovi Komunističke partije Kine i tajnih službi Narodne Republike.

Ovo potonje posebno zabrinjava. Investigativni novinar Szabolcs Panyi s portala Direkt36 objavio je u ožujku opširan izvještaj o kineskim špijunskim aktivnostima u Mađarskoj. On dolazi do zajključkas da je zemlja postala važna baza za rad pekinških tajnih službi u Europi.

Kineski studenti, kojih u Mađarskoj ima oko 2.800, sustavno se angažiraju kao špijuni, navodi se u izvješću. Također je uočljivo da je od oko 20.000 ljudi koji su kupili boravišnu dozvolu za Mađarsku u sklopu programa Zlatne vize od 2012. godine, 80 posto kineskih državljana. Stoga je Mađarska optužena da je trojanski konj u Europi zbog kineskog utjecaja, piše Panyi.

Postoji očigledno proturječje u mađarskoj politici prema Kini, kaže politolog Péter Krekó. “S jedne strane, mađarska vlada više puta naglašava suverenitet Mađarske u odnosu na EU i SAD, ali istodobno postaje ovisna o Kini i upada u dužničku klopku. To je puno opasnije od ovisnosti o Bruxellesu .

Mađarska vlada nije odgovorila na niz pitanja DW-a o svojoj kineskoj politici. Samo na pitanje blokiranja rezolucija EU kritičnih prema Kini, vladin glasnogovornik je pismeno rekao da je EU već puno puta komentirala Hong Kong. Stoga daljnja objašnjenja tu nisu potrebna, navodi on, a donosi DW.

Vidmarović za HRT

Na današnji dan prije 71 godinu tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio je deklaraciju kojom je predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik. Bio je to dokument koji je udario temelj Europske unije. O Europi danas i u godinama koje dolaze, u HTV-ovom Dnevniku je komentirao vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović.

Postoji odgovornost čelnih ljudi, što se tiče nesnalaženja i nejedinstva u pandemiji, ali ne može se doći do odgovornosti na osobnoj razini čelnih ljudi jer se radi o institucionaliziranom pristupu, pogotovo kod sklapanja ugovora s proizvođačima cjepiva, rekao je.

Dodao je kako će se tegobe kasnije utvrđivati i teško da ćemo sada moći uprijeti prstom u nekoga i reći da je on kriv.

Na pitanje koliko je pandemijsko nesnalaženje čelnika EU-a dodatno udaljilo dio građana od ideje same Unije, Vidmarović kaže da je iznenađujuće što istraživanja stavova građana Europe pokazuju da oni prepoznaju probleme poput manjka solidarnosti ili neučinkovite reakcije, ali ideju o EU-u smatraju dobrom i da ju treba nastaviti.

Počela je “Konferencija o budućnosti Europe” zamišljena kao forum za povezivanje europskih građana, civilnog društva i europskih institucija s ciljem da Europljani kažu kakvu Uniju žele i kako njome upravljati. Vidmarović je rekao da građani mogu on line participirati svojim idejama, odaziv je za sada malen, ali vjeruje da će se više građana odazvati.

Europske elite nisu spremne za to. Strahuju da bi prevelika participacija građana mogla narušiti postojeću strukturi i to bi odvelo ili prema populizmu ili federalizmu i narušilo bi postojeće stanje, dodao je.

Smatra da je to osluškivanje pulsa građana.

Konferencija će trajati godinu dana, na pitanje trebamo li očekivati neke ambiciozne i u konačnici provedive zaključke ili odluke, rekao je da je birokratski jezik Europe dosta suzdržan, prioritet su zelena ekonomija, zeleni razvoj, održivi razvoj, borba protiv pandemije, učvršćivanje općeg javnog zdravstva. Dodaje da će kasnije na red doći i migracije, pogotovo kada se uspostavi da je lošija situacija u manje razvijenim zemljama. Upozorava da trebamo računati i na Covidne migrantske valove, u potrazi za cjepivima.

Pitanje je i daljnja financijska budućnost Europe, dodao je.

Na kraju će nas sve čekati, rekao je Vidmarović, veći porezi jer će trebati sve pokriti.

Osvrnuo se i na osnaživanje EU-a na globalnom planu, rekao je da bi on oživio Helsinški proces iz 1985. i sazvao Helsinšku konferenciju 2, gdje bi pozvao Rusiju, SAD, zapadni svijet, ali i Kinu i zajednički definirao pravila ponašanja, postupanja, dodavši ovaj put kibernetičku sigurnost i zelenu agendu. Vjeruje da bi se tako Europa opet našla u vrlo pozitivnom, konstruktivnom fokusu kao sila koja pomaže definirati odnose budućnosti.

Što se tiče razine stabilnosti u jugoistočnoj Europi, Vidmarović kaže da je ona zadovoljavajuća.

Problemi su unutarnje prirode – politikantstvo, klijentelizam, korupcija, manjak transparentnosti, manjak vladavine prava. to su procesi koji će se morati izgladiti. Hrvatska u tom smislu mora biti konstruktivna, mora predlagati dobre prakse, upozoravati na ono što je loše i promovirati miroljubivo rješavanje graničnih sporova, zaključio je, a donosi HRT

Istraživanje revizora

Britanija je u pandemijskoj 2020. godini potvrdila čelnu poziciju po ulaganjima u inovativne tvrtke, unatoč brexitu, pokazao je istraživanje revizorske i savjetodavne tvrtke EY. Inovativne su tvrtke u Britaniji prošle godine privukle čak 13,9 milijardi eura ulaganja, četvrtinu više nego u godini ranije, uz udvostručeni broj ciklusa financiranja.

Porasla su i ulaganja u nove kompanije u Francuskoj, za 3,4 posto, na 5,2 milijarde eura. Njemačka je pak bilježila snažan pad ulaganja, za 15 posto, na oko 5,3 milijarde eura, pokazalo je istraživanje.

I ljestvica gradova pokazuje britansku dominaciju, pa je tako samo londonska start-up scena privukla 10,5 milijardi eura. Pariz je na drugom mjestu s 3,9 milijardi, a Berlin na trećem s nešto manje od tri milijarde eura.

U 2019. godini Berlin je bio ispred Pariza, a Muenchen se plasirao na šesto mjesto. Ni pandemija ni brexit nisu u prošloj godini zakočili početno financiranje novih kompanija u Europi u cjelini, zaključili su autori studije.

Zahvaljujući rekordnoj drugoj polovini godine ukupno je financiranje novoosnovanih poduzeća u 2020. poraslo 17 posto, na 26,5 milijardi eura,

Neočekivan pesimizam

Njemačke kompanije su u travnju neočekivano povećale pesimističan stav u pogledu ekonomskih izgleda kako se zemlja nastavlja boriti s tvrdoglavo visokom stopom zaraze korona virusom.

Njemačke kompanije su u travnju neočekivano povećale pesimističan stav u pogledu ekonomskih izgleda kako se zemlja nastavlja boriti s tvrdoglavo visokom stopom zaraze korona virusom, a ograničenja u opskrbi otežavaju oporavak. Prema podacima IfO instituta očekivanja poslovnih subjekata za sljedećih šest mjeseci pala su na 99,5 bodova u travnju s 100,3 iz ožujka. Međutim, istovremeno, procjena trenutnih uvjeta je poboljšana (sa 93 na 94.1 bodova).

Danas je na ekonomskom kalendaru objava Richmond Fed indeksa prerađivačkog sektora u SAD-u gdje očekujemo poboljšanje odnosno potvrdu ekonomskog oporavka.

Završetkom dvodnevnog zasjedanja FOMC-a, pažnja tržišnih dionika bit će usmjerena na ekonomske objave, prije svega na objavu stope rasta BDP-a u SAD-u u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Na tromjesečnoj razini očekuje se primjetno ubrzanje gospodarske aktivnosti u odnosu na posljednje prošlogodišnje tromjesečje. I s naše strane Atlantika, fokus tržišta bit će na objavama BDP-a za prvo ovogodišnje tromjesečje.

Izvor iz njemačke vlade

Njemačka vlada podigla je procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini s 3,0 na 3,5 posto zahvaljujući neočekivano dobrim rezultatima u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, objavio je u ponedjeljak neimenovani izvor. U 2022. godini gospodarstvo bi po procjeni vlade u Berlinu trebalo porasti 3,6 posto, navodi izvor.

Ministarstvo gospodarstva odbilo je komentirati tu informaciju. Vlada bi prognoze trebala predstaviti u utorak.Vodeći njemački ekonomski instituti procijenili su početkom mjeseca da će najveće europsko gospodarstvo ove godine porasti 3,7 posto, te 3,9 posto u 2022.

Očekivanja njemačkih poslovnih tek su neznatno poboljšana u travnju, prigušena trećim valom pandemije covida-19 i nestašicom poluvodiča u automobilskom sektoru, pokazalo je danas objavljeno istraživanje instituta ifo.

Izvozno orijentirana industrija trenutno bilježi dobre rezultate zahvaljujući pojačanoj potražnji iz Kine i SAD-a dok uslužni sektor, usmjeren na domaće tržište, koče postrožena ograničenja uvedena kako bi se suzbio treći val pandemije covida 19.

Pregovori s vodećim proizvođačima

Nestašica čipova zatekla je automobilsku i tehnološku industriju i EU želi povećati proizvodne kapacitete. Povjerenik EU-a Thierry Breton sprema se pregovarati s globalnim proizvođačima, ali glavnu riječ namijenio je Uniji.

Breton će se sljedećeg petka u Bruxellesu sastati s izvršnim direktorom američkog Intela Patom Gelsingerom, a istog će dana održati i video konferenciju s Marijom Marced, predsjednicom europskog ogranka tajvanskog diva TMSC-a.

“Jačanje naše autonomije ne podrazumijeva izolaciju u svijetu u kojem su i lanci opskrbe globalni. Paralelno istraživanju mogućnosti za povećanje europskih kapaciteta … nastavit ćemo graditi mostove s međunarodnim partnerima – ali mi ćemo imati glavnu riječ”, rekao je Breton.

Europski povjerenik želi po tvrdnjama izvora u Bruxellesu nagovoriti nekog od velikih proizvođača čipova da u EU izgradi tvornicu i time Europi osigura pristup najnaprednijoj proizvodnoj tehnologiji tijekom sljedećeg desetljeća

Čelnik Intela najavio je gradnju tvornice u Europi u sklopu promjene poslovne strategije koja predviđa povećanje kapaciteta za proizvodnju čipova.

Breton je ipak ‘bacio oko’ na tajvanski TSMC, budući da je na glasu kao neprikosnoveni lider u sektoru i bolje poznaje najnaprednije proizvodne procese, kažu izvori iz Bruxellesa.

Analitičari upozoravaju da bi se velika tvornica u Europi mogla pokazati strateškom pogreškom jer se na Starom kontinentu ne proizvode pametni telefoni ni ostala potrošačka elektronika koja zahtijeva najnaprednije procesore. To znači da ne postoji ni održivo tržište.

Europski proizvođači čipova poput Infineona, STM-a i NXP-a već su prije nekoliko godina odustali od ambicije da budu glavni u sektoru i fokusirali su se na određene segmente tržišta, poput čipova za automobilsku industriju.

Budući da Breton baš inzistira na velikom ulaganju, zakotrljale su se špekulacije o lokaciji eventualne buduće “eurotvornice”. Kuloari spominju Francusku, šire područje Dresdena u Njemačkoj i susjednu Poljsku, navodi Reuters.

Čelnik američkog Intela trebao bi pak pri obilasku Europe idućeg tjedna navratiti i u Njemačku, piše Politico, citirajući neimenovani izvor u američkoj kompaniji.

Glasnogovornica Intela sa sjedištem u Muenchenu nije potvrdila tu informaciju, a u njemačkom ministarstvu gospodarstva nisu je željeli komentirati, rekavši tek da načelno ne komentiraju sastanke, donosi 24 sata.

Njemački ministar energetike

Njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmeier izjavio je u intervjuu koji je u nedjelju objavila medijska grupa Funke, kako smatra pogrešnim povezivati provedbu plinovodnog projekta Sjeverni tok 2 sa situacijom oko Alekseja Navaljnog i drugim pojedinačnim slučajevima.

Istaknuo je kako opskrba plinom nikada nije bila geopolitičko oružje u odnosima Istoka i Zapada, te da bi bilo vrlo neobično i opasno kada bi to potala.

Altmaier je podsjetio da je odluka o izgradnji Sjevernog toka 2 donesena davno, a vlasti raznih europskih država odobrile su taj projekt u zakonodavnim procedurama.

Istodobno je pozvao na osiguravanje poštivanja interesa Ukrajine nakon završetka plinovoda. Prema njegovim riječima, “tranzit plina kroz Ukrajinu nastavit će se nakon završetka Sjevernog toka 2.”

Govoreći o situaciji sa zatočenim ruskim opozicijskim liderom Aleksejem Navaljnim, pozvao je Rusiju “da se pridržava međunarodnih standarda ljudskih prava”.

Osvrćući se na mogućnost uvođenja novih sankcija protiv Rusije zbog situacije s Navaljnim, rekao je da “odluku o sankcijama treba donijeti na razini cijele EU”.

Analiza Eurostata

Gotovo sve zemlje EU-a prekoračile su u 2020. godini granicu dopuštenog proračunskog manjka zbog mjera ublažavanja posljedica pandemije, izvijestio je Eurostat, izdvojivši Hrvatsku u skupinu zemalja s najvišim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u.

Na razini Europske unije proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u poskočio je u 2020. godini na 6,9 posto, s 0,5 posto u prethodnoj godini. U eurozoni porastao je na 7,2 posto, s 0,6 posto u 2019. godini, izračunao je europski statistički ured. Javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je na razini EU-a u 2020. godini na 90,7 posto, sa 77,6 posto u godini ranije.

U zoni primjene zajedničke europske valute gotovo se izjednačio s BDP-om, poskočivši na 98,0 posto. U 2019. godini iznosio je 84,0 posto.

EU je ove godine zbog pandemije suspendirao propise prema kojima proračunski manjak članica iskazan udjelom u BDP-u ne bi trebao prekoračiti 3,0 posto, a javni dug 60 posto.

Gotovo sve su zemlje EU-a u 2020. premašile gornju granicu dopuštenog manjka iskazanog udjelom u BDP-u od tri posto, uz iznimku Danske gdje je iznosio 1,1 posto. Blizu su granice Švedska i Bugarska, gdje je iznosio 3,1 odnosno 3,4 posto.

Najviši je manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježila Španjolska, od 11,0 posto. Slijede Malta, Grčka i Italija s 10,1 odnosno 9,7 i 9,5 posto. Blizu su i Belgija, s 9,4 posto, te Francuska i Rumunjska s 9,2 posto. U Austriji bio je nešto ispod 9,0 posto. U Sloveniji i Mađarskoj proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 8,4 odnosno 8,1 posto

Eurostat je u skupinu izdvojio i Hrvatsku s manjkom u proračunu konsolidirane opće države iskazanim udjelom u BDP-u od 7,4 posto, odnosno 27,5 milijardi kuna. Isti je manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježila i Litva, a blizu je i Poljska sa sedam posto.

U 2019. godini Hrvatska je bilježila višak u proračunu konsolidirane opće države iskazan udjelom u BDP-u od 0,3 posto, odnosno 1,2 milijarde kuna. Time je snižena procjena iz prošlogodišnjeg listopada, prema kojoj je višak u 2019. iznosio 0,4 posto odnosno 1,59 milijardi kuna.

Borba s posljedicama pandemije očitovala se i u povećanju javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u, koji je u 14 zemalja EU-a u 2020. premašio gornju dopuštenu granicu u EU od 60 posto.

Najviši je ponovo bio u Grčkoj, dvostruko veći od BDP-a. Slijede Italija s javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 155,8 posto, Portugal sa 133,6 posto i Španjolska sa 120 posto BDP-a.

Među zemljama s najvišim javnim dugom Eurostat je izdvojio i Cipar, gdje je dosegnuo 118,2 posto, te Francusku i Belgiju, čiji je javni dug iznosio 115,7 odnosno 114,1 posto BDP-a.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju 2020. godine dosegnuo 88,7 posto BDP-a, odnosno 329,7 milijardi kuna, . U 2019. godini iznosio je 292,9 milijardi kuna ili 72,8 posto BDP-a, čime je potvrđena procjena iz listopada prošle godine.

Najbliže su Hrvatskoj po javnom dugu iskazanom udjelom u BDP-u Austrija, s 83,9 posto, te Mađarska i Slovenija, s 80,4 odnosno 80,8 posto BDP-a.

U Njemačkoj je udio javnog duga u BDP-u premašio gornju propisanu granicu od 60 posto, dosegnuvši u 2020. godini 69,8 posto.

Najniži udio duga u BDP-u u 2020. imala je Estonija, od 18,2 posto. Najbliže su joj Luksemburg i Bugarska, s udjelima od 24,9 odnosno 25 posto.

U skupini zemalja s najnižim razinama duga iskazanim udjelom u BDP-u Eurostat je još izdvojio Češku i Švedsku, s udjelima od 38,1 odnosno 39,9 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Analiza

Nedavno smo svjedočili objavi podatka o inflaciji u SAD-u, koja je već bila iznad tržišnog konsenzusa, što ukazuje na snažnije pritiske na smanjenje cijena. Travanjska inflacija za SAD bit će poznata 12. svibnja; nauštrb prošlogodišnje deflacije i ovogodišnjeg snažnog oporavka u SAD-u, očekujemo vrlo visoku brojku. Istog dana, Njemačka će zabilježiti znatno nižu travanjsku inflaciju u odnosu na SAD.

Povijesni jaz između niže njemačke (europske) i veće američke inflacije uvelike će povećati valutni rizik za europske ulagače koji drže američke vrijednosne papire. Očekuje se da će dolar barem privremeno depresirati prema euru, barem privremeno. Istodobno, prinosi na državne obveznice duljeg dospijeća mogli bi se dodatno povećati.

Dok Njemačka zbog trećeg vala više ili manje ograničava javni život, SAD se otvara na krilima ubrzanog cijepljenja stanovništva, poticaja od 1,9 bilijuna dolara i očekivanih 2,2 bilijuna dolara ulaganja u američku infrastrukturu. Nedavno objavljeni makroekonomski podaci nadalje sugeriraju veću inflaciju za SAD. Američka maloprodaja u ožujku je skočila 10 posto, umjesto očekivanih šest posto. Indeks gotovih industrijskih proizvoda u ožujku skočio je dvostruko više od konsenzusa.

Cijene nekretnina u SAD-u povijesno su visoke. Pronađena su i desetljeća rekordnih cijena za ulazne proizvode u industriji, iz čega možemo zaključiti da će tvrtke morati odlučiti hoće li troškove prenijeti na kupce ili će imati niže marže. Na to će utjecati elastičnost potražnje, što znači da možemo očekivati brži rast cijena nužnje robe, prvo u SAD-u, a zatim u Europi, piše SEEbiz.