Europska unija

Procjene Total Energiesa

Potražnja za LNG-om raste zahvaljujući povratku Kine na tržište, ali još nije na razini 2021. godine, rekao je viši Totalov potpredsjednik za azijsko-pacifička istraživanja i proizvodnju Thomas Maurisse na konferenciji te industrije. “Uz Europu, to je novo i veliko tržište, te će potražnja i dalje rasti”, dodao je.

Prošlog su tjedna azijske cijene na fizičkim tržištu LNG-a pale na najniže razine u posljednje gotovo tri godine, budući da je slaba potražnja u Aziji i Europi opteretila tržište.

Pad cijena potaknuo je uvoznike LNG-a poput Kine i Indije da povećaju kupnje na fizičkom tržištu

Aktivnosti trgovanja su se zbog niskih cijena povećale, rekao je potpredsjednik Petronasa Shamsairi M. Ibrahim, dodajući da će se veće mogućnosti kupnje otvoriti za kupce u Aziji, koji su osjetljivi na cijene.

ESI

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago su pogoršana u veljači, prvi puta u šest mjeseci, odražavajući val pesimizma u industriji i građevinarstvu, uz procjene poslovnih čelnika da će znatno manje zapošljavati, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj spustio se tako u veljači za pola boda u odnosu na revidiranu vrijednost u siječnju, na 109,6 bodova. Najveći pesimizam u mjesecu na izmaku iskazali su građevinski poduzetnici i menadžeri u industriji, što se očituje u padu indeksa za 8,5 odnosno za 4,1 bod u odnosu na siječanj.

U građevinskom sektoru pogoršana situacija u knjigama narudžbi potisnula je u drugi plan pozitivan trend aktivnosti i bolje cijene, pokazuje stražvanje. Raspoloženje među potrošačima blago je poboljšano u veljači, iskazano u padu indeksa za 0,4 boda.

Optimističniji su bili poslovni čelnici u sektoru usluga i maloprodaje, sudeći prema rastu indeksa za gotovo četiri odnosno za 3,3 boda. Poslovni čelnici u Hrvatskoj očekuju da će znatno manje zapošljavati u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za gotovo sedam bodova. Procjenjuju i da je neizvjesnost u poslovanju osjetno izraženija nego na početku godine, uz pad indeksa dublje u negativno područje, i to za 2,7 bodova.

I ekonomska klima u eurozoni blago je pogoršana u veljači u odnosu na početak godine kada nije bilježila veće promjene, pokazuje mjesečno istraživanje EK. Indeks ESI u 20-članom gospodarstvu pao je tako za 0,7 bodova u odnosu na siječanj, na 95,4 boda.

Raspoloženje menadžera u industriji potonulo je na najnižu razinu u posljednjih šest mjeseci, prema padu indeksa na minus 9,5 bodova, koliko je iznosio i u kolovozu lani. Pogoršanje bilježe i sektor maloprodaje i građevinarstvo, što se očituje u padu indeksa za približno jedan bod, na minus 6,7 odnosno minus 5,4 boda.

U sektoru usluga raspoloženje je zamjetno oslabilo, prema padu indeksa za 2,4 boda, ali se njegova vrijednost zadržala u pozitivnom teritoriju. Iznimka su tek potrošači čiji se indeks blago poboljšao, na minus 15,5 bodova.

Poslovni čelnici u 20-članom gospodarstvu očekuju gotovo isti tempo zapošljavanja u idućim mjesecima, prema rastu indeksa EEI za mršavih 0,2 boda. Procjenjuju i da je neizvjesnost u poslovanju blaža nego početkom godine, što se očitovalo u padu indeksa EUI za 1,2 boda.

Očekivanja

Ostalo je nešto više od 100 dana do europskih izbora na kojima će, kako očekuju i hrvatski eurozastupnici, uz sigurnosne teme dominirati pitanja standarda Europljana i rasta životnih troškova.

Građani EU-a birat će novi saziv Europskog parlamenta na izborima od 6. do 9. lipnja. U jeku ratova u Ukrajini i Gazi i strahova od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, izbornom kampanjom dominirat će pitanje sigurnosti, rekli su hrvatski eurozastupnici novinarima proteklog tjedna u Bruxellesu.

Ruska invazija na Ukrajinu poremetila je trgovinske tokove i lance opskrbe, uzrokovala energetsku krizu i veće životne troškove diljem EU-a pa će građane zanimati kako će se poboljšati njihov životni standard.

Novi saziv Europskog parlamenta imat će 720 zastupnika, 15 više nego u aktualnom sazivu. Malta, Luksemburg i Cipar ostaju na minimalnom broju zastupnika (6), a najviše će ih i dalje imati Njemačka (96).

Nizozemska bi 6. lipnja trebala prva izaći na birališta, idući dan će to učiniti Irska, ali u većini zemalja, uključujući u Hrvatskoj, izbori bi se trebali održati u nedjelju, 9. lipnja.

U Hrvatskoj se eurozastupnici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Hrvatske. Birači mogu glasati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.

Pravo predlaganja stranačkih lista za europske izbore imaju sve registrirane političke stranke u Hrvatskoj, samostalno ili kao zajedničku listu više stranaka.

Hrvati će birati 12 zastupnika, a stranke se tek trebaju dogovoriti kako će izgledati stranačke liste.

Analiza Eurostata

Inflacija u Europskoj uniji zamjetno je usporila na početku godine, izvijestio je Eurostat, potvrdivši procjenu o blagom usporavanju rasta potrošačkih cijena u eurozoni.

Na razini EU-a godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji omogućuje usporedbu među zemljama-članicama, smanjena je u siječnju na 3,1%, s 3,4% u prethodnom mjesecu, i time se izjednačila s razinom iz studenog.

Na mjesečnoj razini cijene su kliznule za 0,2%, nakon što su u prosincu bile uvećane 0,1%, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.

U eurozoni je u siječnju godišnja stopa inflacije mjerena HICP-om iznosila 2,8%, u skladu s procjenom Eurostata objavljenom početkom veljače. U prosincu iznosila je 2,9%.

Najviše je na početku godine u zoni primjene eura pojeftinila energija, za 6,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, blaže nego u prosincu.

Svježa hrana poskupjela je pak za 6,9% u odnosu na prošlogodišnji siječanj, gotovo isto kao i u prethodnom mjesecu.

Na mjesečnoj razini cijene su u siječnju u 20-članom gospodarstvu pale za 0,4%, nakon što su u prosincu bile porasle za 0,2%.

U siječnju 2023. godine godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je 8,6%, a na razini EU-a dosezala je 10%.

Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU početkom 2024., od 7,3%, imala je Rumunjska, koja nije u eurozoni.

Nakon Rumunjske, među zemljama koje nisu u sastavu eurozone, najizrazitije su porasle cijene Poljskoj i Bugarskoj, od 4,5% odnosno 4%.

Među zemljama koje koriste zajedničku valutu euro najviše su pak porasle cijene u Estoniji, za pet posto u odnosu na siječanj lani.

U stopu ju prati Hrvatska sa cijenama prema HICP-u višim za 4,8% nego u siječnju 2023., kad je godišnja stopa inflacije dosezala 12,5%. U prosincu lani cijene su bile više za 5,4% u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u Hrvatskoj u siječnju 2024. bile 0,3 posto niže nego u prosincu, kada su bilježile isti postotni pad.

Daleko su pak najblaže ponovno porasle potrošačke cijene u Danskoj, koja nije članica eurozone, i to za 0,9% u odnosu na siječanj prošle godine, pokazuje izvješće Eurostata.

Isti postotni rast, najblaži među članicama eurozone, bilježila je Italija, a slijede Latvija, Litva i Finska, gdje su potrošačke cijene početkom godine bile više za 1,1% nego godinu dana ranije, izvijestio je statistički ured.

Piše Večernji list

Ulaganja koja kroz niz projekata provodi ili planira Lučka uprava Rijeka kroz nekoliko će godinu potpuno promijeniti vizuru grada s morske strane, ali i Rijeku pretvoriti u lučko središte za kontejnerski prijevoz robe u Jadranu, što su sada Kopar i Trst, piše u petak Večernji list.

Gradnjom nove infrastrukture, od nedavno otvorene nove, najskuplje ceste u Hrvatskoj vrijedne više od 60 milijuna eura, D403 koja obilazi grad i s autoceste dolazi do rive, preko gradnje pruge na lučkom prostoru, uz proširenje kapaciteta prihvata kontejnerskog tereta, u Rijeku će moći pristajati najveći teretni brodovi koji plove svjetskim morima.

Jedan od velikih strateških državnih projekata koji se provodi na terenu je projekt Rijeka Gateway, zajednica ponuditelja koja je dio grupacije svjetski poznate kompanije Maersk koja diktiraju svjetske trendove u shipingu i kontejnerskom prijevozu. Oni će investirati u riječku luku preko 400 milijuna eura, kazao je direktor Lučke uprave, i kroz koncesiju u sklopu koje će urediti novo pristanište, zaposlit će čak 300 ljudi.

Projekt novog kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea najveći je kapitalni projekt Lučke uprave Rijeka koji se gradi u dvije faze. Završetak radova na novom kontejnerskom terminalu na Zagrebačkom pristaništu, predstavlja ujedno i završetak sveobuhvatnog projekta obnove riječkog prometnog pravca, pod nazivom Rijeka Gateway projekt.

– Taj će novi terminal biti završen sredinom iduće godine i podići će promet luke već u prvoj godini rada, dakle u 2025. godini, za 500.000 kontejnerskih jedinica na pristaništvu, što je pet milijuna tona novog tereta. Sadašnji je promet luke 14 milijuna tona, dakle rastemo za još pet milijuna. Sada se taj teret isporučuje po lukama na sjeveru Jadrana, u Kopru i Trstu, kaže Denis Vukorepa, direktor Lučke uprave Rijeka, piše novinarka Večernjeg lista Snježana Bičak.

Rezultati za 2023. godinu

Europska središnja banka (ECB) izvijestila je u četvrtak da je u 2023. godini poslovala s najvećim gubitkom otkada je osnovana i upozorila da bi zbog troškova kamata mogla nanizati minuse i u idućim godinama.
ECB-ov gubitak iznosio je lani 7,9 milijardi eura. Kada se uračunaju rezervacije za financijske rizike, gubitak je iznosio 1,3 milijarde eura.

U 2022. banka je poslovala s gubitkom od 1,6 milijardi eura. Kada se uračunaju rezervacije, rezultat je bila pozitivna nula.

Banka je još uvijek dobro kapitalizirana i može učinkovito poslovati, naglasili su.

ECB-ovi neto troškovi kamata iznosili su lani 7,2 milijarde eura, u usporedbi s neto kamatnim prihodom od 900 milijuna eura u 2022., što u banci objašnjavaju podizanjem kamatnih stopa.

ECB je od srpnja 2022. do rujna 2023. podigao ključne kamatne stope za 4,5 postotnih bodova. Do srpnja 2022. tiskali su novac za kupnju dužničkih papira u nadi da će obilna likvidnost i jeftini krediti potaknuti gospodarski rast i inflaciju.

Podignute kamatne stope rezultirale su većim kamatnim troškovima po ECB-ovim obavezama s kratkim rokovima dospijeća i promjenjivim kamatnim stopama. Kamatni prihod na ECB-ovu imovinu nije rastao istim tempom budući da ona nosi fiksne kamatne stope i dugi rok dospijeća, tumače.

Raskorak u kamatnim stopama na imovinu i na obaveze vjerojatno će ECB-u donijeti gubitak i u idućim godinama, upozorili su.

Analiza Bloomberga

Europska unija (EU) reagira na veliku energetsku krizu ubrzavajući proces odobravanja vjetroelektrana na kopnu kako bi smanjila birokratske prepreke koje su dosad usporavale razvoj ovih projekata. Proglašavanje tih projekata nacionalnim interesom pomoglo je skratiti vrijeme potrebno za dobivanje potrebnih odobrenja u nekim članicama EU-a.

To se pokazalo u Njemačkoj, gdje su projekti vjetroelektrana dobili odobrenje za kapacitet od 7,5 gigavata, što predstavlja rast od 80 posto u odnosu na prethodnu godinu. Slično je ubrzanje vidljivo i u Španjolskoj.

Unatoč ovom napretku, na najvećim europskim tržištima još uvijek čeka odobrenje projekata vjetroelektrana kapaciteta oko 55 gigavata. Ovo je gotovo sedam puta više od novih kapaciteta dodanih prošle godine, što naglašava potrebu za daljnjim ubrzanjem procesa odobravanja, kako piše Bloomberg Adria.

U Hrvatskoj, iako projekti nisu izrijekom proglašeni nacionalnim interesom, primjetan je porast izdanih energetskih odobrenja za nove vjetroelektrane. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo je sedam energetskih odobrenja tijekom 2023. godine, ukupne instalirane snage 493 MW, što ukazuje na pozitivan pomak.

Ipak, postupak odobravanja vjetroelektrana može biti dugotrajan, često traje pet godina ili više, što je dvostruko duže od limita koje je postavila Europska komisija. Osim birokratskih prepreka, problemi se mogu pojaviti i zbog zaostajanja u digitalizaciji procesa.

Unatoč izazovima, investiranje u nove vjetroelektrane ključno je za ostvarenje ciljeva energetske tranzicije EU-a prema čistoj energiji.

Analiza HRT-a

Iza nas je drugi dan upisa trezorskih zapisa za građane. Prema posljednjim podacima trezorske zapise upisalo je 9120 građana, a uplaćeno je 118,5 milijuna eura, piše HRT.

“Smatram da je izvrsna ideja da se država zadužuje kod građana na ovakav način”, rekao je financijski analitičar Niko Maričić i naveo pozitivne primjere iz regije gdje se neke države već čitavo desetljeće zadužuju kod građana na ovakav način, ali i istaknuo aspekt edukacije građana kojima se omogućuje sudjelovanje na tržištima kapitala te mogućnost viših prinosa, nego što ih trenutačno ostvaruju u proizvodima slične kreditne kvalitete.

“Građanima se sugerira da se trezorski zapis drži do dospijeća, međutim moguće je i na sekundarnom tržištu prodati ga, međutim u tom trenutku država ne može garantirati cijenu te prinos koji je najavljen od 3,65% posto za tromjesečno razdoblje, odnosno 3,75% za jednogodišnji je doveden u pitanje”, navodi Maričić.

“Prošle godine imali smo izdanje narodnih obveznica u ožujku i trezorskih zapisa studenom, u ta dva instrumenta bio je investirano otprilike 2,3 mlrd.”, istaknuo je.

Maričić ne smatra da se radi o odljevu koji bi mogao zabrinuti banke, jer banke imaju višak likvidnosti koji doseže čak i 37 mlrd. eura, tako da se ne dovodi u pitanje manjak likvidnosti u bankama.

Smatra da i prema najavama Europske središnje banke sljedeći potez ide prema spuštanju kamatnih stopa tako da ne očekuje rast kamatnih stopa.

Očekuje promjenjivu inflaciju koja bi se u ovoj i idućoj godini trebala kretati između 2 i 3 posto.

Ukupni depoziti građana potkraj 2023. iznosili su 37,8 mlrd. eura, dok je iznos svih kredita 21,8 mlrd. eura. Zanimljivo je da su tijekom zadnjeg tromjesečja znatno porasli oročeni depoziti građana, i to za 1,4 mlrd. eura pa su na kraju prosinca iznosili oko 10 mlrd.

Upravo je rast oročenja depozita građana posljedica izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa. To je natjeralo banke da napokon podignu kamatne stope na štednju građana koja trenutačno iznosi 2,2 posto. Bude li se trend rasta oročenja štednje nastavio i ove godine, profitabilnost banaka mogla bi biti znatno smanjena.

Izdanje narodnih obveznica u ožujku prošle godine podignulo je kamate na štednju građana na 1,5 posto. Nakon kratkog pada, jesensko izdanje trezorskih zapisa, pohvalio se ministar financija, podignulo je kamatne stope u bankama na razinu iznad dva posto.

“Najavom narodnih trezorskih zapisa već u ljeto i njihovim izdavanjem u studenom ta kamatna stopa ponovno značajno raste, dakle govorimo o kamatnim stopama na nove poslove odnosno nova oročenja i u skladu s tim počinju ponovno rasti i oročeni depoziti. Mislim da je ovo važna poruka i važan uspjeh ovih izdanja”, izjavio je ministar financija Marko Primorac.

A među bankama predvodnik trenda rasta kamatnih stopa na depozite bio je HPB.

“Kroz taj jedinstveni proizvod koji je trajao od listopada prošle godine do kraja 2023. prikupljena j 1,1 milijarda novih oročenih depozita građana, od čega su za nas 700 milijuna eura potpuno novi priljevi”, rekao je predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina.

Zbog novih oročenja i navale štediša, u HPB-u se udjel oročenih u ukupnim depozitima popeo s 22 na 37 posto. Čak i uz rast kamatnih troškova, poslovnim rezultatima, kaže Badurina, banke mogu biti zadovoljne.

“Unatoč porastu kamatnih troškova u prošloj godini, prošla je godina za bankarski sustav bila iznimno dobra zahvaljujući monetarnoj politici Europske središnje banke”, navodi Badurina.

Prije 10 godina u hrvatskim je bankama udjel oročene u ukupnoj štednji bio čak 80 posto. Zbog dugotrajne politike niskih kamatnih stopa, taj je udjel pao na samo 23 posto, da bi u rujnu prošle godine, s rastom kamatnih stopa, i oročena štednja ponovno počela rasti, kažu u HNB-u.

“Na kraju prošle godine udio oročenih depozita kućanstava u ukupnim depozitima bio je na razini od 27 posto”, potvrđuje Mate Rosan, viši savjetnik u Direkciji za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a

Izračunali su HNB-ovi analitičari i koliko bi mogla pasti buduća dobit banaka nastavi li se trend rasta oročenih depozita i kamatnih stopa na oko 3 posto.

“Pretpostavljamo da bi taj utjecaj na bankovnu profitabilnost mogao biti umjeren, dakle oko 20 do 40 posto, jer ipak ne smatramo da će tako lako i tako brzo doseći maksimalne razine koje su bile u 2014.”, ističe Bono Beriša, stručni suradnik u Direkciji za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a.

A hoće li banke nastaviti podizati kamatne stope, i tako povećavati svoje troškove te smanjiti profitabilnost, ovisit će ponajprije o daljnjoj politici Europske središnje banke. No ovisit će, nema sumnje, i o odazivu građana na upis narodnih trezoraca, uskoro i novih narodnih obveznica za koje država i dalje nudi znatno višu kamatnu stopu od one koju građani mogu dobiti u bankama, donosi HRT.

Ublažavanje ciljeva

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena namjerava ublažiti predložene godišnje ciljeve sveobuhvatnog plana za agresivno smanjenje emisija iz automobila i povećanje prodaje električnih vozila do 2030. godine, doznaje Reuters iz dva neimenovana izvora.

Proizvođači automobila i sindikat United Auto Workers (UAW) pozvali su Bidenovu administraciju da uspori predloženo povećanje prodaje električnih vozila. Kažu da je tehnologija električnih vozila još uvijek preskupa za mnoge glavne kupce vozila u SAD-u i da treba više vremena kako bi se razvila infrastruktura za njihovo punjenje.

Agencija za zaštitu okoliša (EPA) predložila je u travnju 2023. da do 2032. udio električnih vozila u novoproizvedenim vozilima bude 56 posto. Prema početnom prijedlogu EPA-e koji pokriva razdoblje od 2027. do 2032. godine, očekivalo se od proizvođača automobila da ostvare 60-postotni udio električnih vozila u proizvodnji novih vozila do 2030. i 67-postotni udio do 2032. godine.

Prema revidiranoj konačnoj uredbi koja će biti objavljena sljedećeg mjeseca, EPA će ublažiti tempo svojih predloženih godišnjih zahtjeva za emisije do 2030. godine. Očekuje se da će novim tempom električna vozila do 2030. činiti manje od 60 posto ukupno proizvedenih vozila, objavili su izvori.

UAW, koji je Bidena podupro u siječnju unatoč tvrdnjama republikanca Donald Trumpa da Bidenova pravila o vozilima ugrožavaju radna mjesta u autoindustriji, priopćio je da bi EPA-in prijedlog trebalo revidirati kako bi prijelaz bio ‘postupniji‘ i tijekom ‘duljeg vremenskog razdoblja‘.

Alliance for Automotive Innovation (trgovačka grupa koja predstavlja General Motors), Ford Motor, Stellantis, Toyota, Volkswagen i druge kompanije, prošlogodišnji su početni prijedlog EPA-e nazvali ‘nerazumnim i neostvarivim‘ i zatražili ‘usvajanje zahtjeva između 40 do 50 posto do 2030.‘. Električna vozila činila su u 2023. tek oko osam posto prodaje.

Izvršni direktor AAI-ja John Bozzella rekao je u nedjelju da će sljedećih nekoliko godina biti kritično za tržište električnih vozila.

CEIZ indeks

Kretanje CEIZ indeksa sugerira da je hrvatsko gospodarstvo u četvrtom lanjskom kvartalu poraslo za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, procjene su Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), iz kojeg ističu da bi ukupna godišnja stopa rasta BDP-a u cijeloj 2023. godini mogla iznositi 2,6 posto.

U prosincu 2023. CEIZ indeks je porastao za 1,34 indeksna boda u odnosu na isti mjesec 2022. godine, dok se istovremeno, u odnosu na studeni 2023., vrijednost indeksa smanjila za 0,16 bodova.

Ako se promatra ponašanje pojedinih komponenti indeksa, navode iz EIZ-a, veću vrijednost u prosincu 2023. u odnosu na isti mjesec prethodne godine su zabilježile tri komponente indeksa – broj dolazaka turista, prihod državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost i promet u trgovini na malo, dok je indeks obujma industrijske proizvodnje zabilježio smanjenje vrijednosti.

Istovremeno, u odnosu na studeni 2023. desezonirana vrijednost komponenti indeksa se u prosincu smanjila kod indeksa obujma industrijske proizvodnje i prihoda državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost, dok su preostale dvije komponente zabilježile povećanje mjesečne desezonirane vrijednosti.

Opisano kretanje indeksa sugerira da se BDP u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isto tromjesečje 2022. povećao za 3,2 posto, što je najviša godišnja stopa rasta BDP-a zabilježena u nekom od tromjesečja 2023. godine. Ukupna godišnja stopa rasta BDP-a u čitavoj 2023. godini bi prema ovim procjenama iznosila 2,6 posto, izvijestili su EIZ-ovi analitičari.

Ako se promatraju desezonirani podatci, dodali su, vrijednost BDP-a u četvrtom tromjesečju 2023. je prema procjenama temeljenima na kretanju CEIZ indeksa stagnirala u odnosu na prethodno tromjesečje. Iz EIZ-a napominju da je mjesečna procjena stope rasta BDP-a na temelju vrijednosti CEIZ indeksa indikativna i da ju treba koristiti prvenstveno kao informaciju o tekućem stanju i smjeru kretanja poslovnog ciklusa u RH.

Državni zavod za statistiku objavit će podatke o kretanju BDP-a za zadnje lanjsko tromjesečje i cijelu 2023. godinu krajem veljače.

Inače, CEIZ indeks je koincidentni ekonomski indikator, odnosno mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na EIZ-u, a svrha mu je pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa.

Taj je indeks jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija, a za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja.