PLIN

Na pitanje hoće li cijene za pravne osobe i dalje rasti, kazao je da će se pratiti tržište odnosno da se cijena plina formira u odnosu na tržište nafte, zatim prema potražnji, to jest prema drugim energentima. Domaća proizvodnja po njegovim je riječima lani iznosila oko 1,6 milijardi prostornih metara, a ukupna potrošnja oko 2,7 milijardi kubika.

Kao jedan od najvećih izazova plinskog sektora istaknuo je povećanje potrošnje plina. Operativni direktor istraživanja i proizvodnje nafte i plina Ine Tvrtko Perković također je potvrdio punu pripravnost te kompanije za nastupajuću zimsku sezonu. “Definitivno smo spremni, svim našim kupcima podmirit ćemo obveze koje smo ugovorili”, rekao je Perković.

S druge strane, govoreći o Ininim zamjerkama zbog izostanka istraživanja dok istovremeno proizvodnja plina pada, naglasio je da je Ina spremna za istraživanje te da će se vrlo skoro, kad se otvore novi natječaji za koncesijska područja za ugljikovodike, natjecati za sve ono za što smatra da ima perspektive. “Istraživanja u Hrvatskoj su blokirana zadnjih sedam godina administrativnim rješenjima oduzimanjem koncesija Ine”, ocijenio je Perković.

Direktor HEP Opskrbe plinom Marko Blažević izjavio je da HEP ulazi u petu ogrjevnu sezonu kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina te da kao i dosad ne očekuje nikakve probleme. “Skladišni kapaciteti su zapunjeni, nabavljene su količine plina za vršnu potrošnju, te su svi preduvjeti za još jednu uspješnu ogrjevnu sezonu osigurani”, rekao je Blažević.

Dodao je da se eventualni problemi mogu odnositi na infrastrukturu – lani se naime dogodila eksplozija u čvorištu Baumgarten. Antonija Glavaš iz Prvog plinarskog društva (PPD) također je istaknula da s ogrjevnom sezonom neće biti problema, te da postoji dovoljno uvoznih kapaciteta za nastupajuću zimu.

Predstavnik Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Nikola Vištica govorio je o izazovima za budućnost s pozicije energetike. Izazovi su po njemu porast stanovništva u svijetu, porast potrošnje energenata, kao i aktualna potrošnja, s tim da bi se energija iz obnovljivih izvora trebala značajno povećati do 2040. godine.

“Plin ima rastući utjecaj za ostvarivanje energetskih izazova, do 2025. će imati sve značajniju ulogu, a LNG će biti najbrže rastući dobavni izvor plina u budućnosti u svijetu”, rekao je Vištica.

Izvješće također pokazuje da razvijena gospodarstva trenutno koriste do 20 puta veću količinu plastike i do deset puta više gnojiva po stanovniku od gospodarstva u razvoju. U kontekstu usporenog rasta potražnje za gorivom, i snažnog rasta kemijskih proizvoda i atraktivnih marži, naftne tvrtke se sve više usredotočuju na petrokemijska tržišta, naglašava se u studiji.

Analiza pokazuje da će imati veći utjecaj na budućnost potražnje za naftom od vozila i zrakoplovstva. Petrokemijski proizvodi se dobivaju od derivata nafte i plina koji se koriste u svim vrstama dnevnih proizvoda kao što su: plastika, gnojiva, ambalaža, odjeća, digitalni uređaji, medicinska oprema, deterdženti i gume.

Studija: https://www.iea.org/petrochemicals/

U policiji i Opelu potvrdili su preteragu ureda. “Potvrđujemo da se provode policijske mjere koje su u tijeku”, izjaviio je za novinsku agenciju AFP glasnogovornik policije u saveznoj zemlji Hessen.

Iz Opela su priopćili da “ured državnog tužitelja u Frankfurtu provodi istrage u sklopu predistražnog postupka vezano za ispušne plinove na lokacijama u Ruesselsheimu i Kaiserslauternu”. “U ovom trenutku ne možemo komentirati detalje istraga koje su u tijeku. Kompanija u potpunosti surađuje s vlastima. Opel potvrđuje da su njegova vozila u skladu s nadležnim propisima” , poručuju iz kompanije.

Njemački visokotiražni dnevnik Bild prvi je izvijestio o pretragama u Opelovim uredima, napominje Reuters. Opelovi modeli Insignia, Zafira i Cascada projektirani su još u vrijeme kada su Opel i sestrinski brend Vauxhall bili u vlasništvu General Motorsa (GM), koji je 2017. godine prodao Opel PSA Groupu.

U francuskoj kompaniji nisu željeli komentirati istragu. U Opelu su 2016. priznali da je u model Zafira ugrađen softver koji u određenim uvjetima isključuje sustave upravljanja emisijom štetnih plinova. Tada su tvrdili da samo koriste rupu u zakonu.

Manipuliranje sustavom upravljanja emisije štetnih plinova pod povećalom je od 2015. godine kada je Volkswagen priznao da je 11 milijuna njegovih automobila opremljeno softverom koji na regulatornim testovima prikazuje nižu emisiju štetnih plinova nego za vrijeme vožnje. Zbog toga su se suočili s kaznama u vrijednosti više milijardi dolara.

Na dnevnom redu skupštine koja se trebala danas održati pored ostalog su odluke o opozivu i izboru novih članova nadzornog odbora te o izmjenama i dopunama odluke o povećanju temeljnog kapitala, koja je donesena 9. srpnja. U priopćenju se ističe kako se sve aktivnosti uprave i nadzornog odbora vezane za proces dokapitalizacije odvijaju sukladno predviđenim procedurama, a trenutno se očekuju konačna mišljenja regulatornih tijela za područje tržišnog natjecanja Europske komisije i iz zemalja regije.

Dodaje se da su proizvodni pogoni Petrokemije u punom operativnom pogonu, čime se kontinuirano osigurava dovoljna količina mineralnih gnojiva za partnere u zemlji i u izvozu, poručili su iz te kutinske tvrtke. Dioničari Petrokemije su na glavnoj skupštini 9. srpnja donijeli odluke o pokriću lanjskog gubitka, kao i odluku o povećanju temeljnog kapitala do najviše 450 milijuna kuna uplatom u novcu i izdavanjem novih dionica.

Na glavnoj skupštini su donesene odluke o pokriću gubitka ostvarenog u 2017. godini, o povećanju temeljnog kapitala ulozima u novcu i izdavanju novih dionica te davanju odobrenja za stjecanje dionica bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje.

Prema odlukama skupštine, temeljni kapital Petrokemije će se najprije povećati ulozima u pravima, i to sa 42,9 na 492,9 milijuna kuna, odnosno za 450 milijuna kuna. To će se provesti izdanjem novih 45 milijuna dionica, nominale 10 kuna, a te će nove dionice upisati i uplatiti država putem Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP). Podloga za to je Vladina odluka iz svibnja o kupovini tražbina banaka prema Petrokemiji u iznosu od 450 milijuna kuna. Sukladno toj odluci, uprava Petrokemije potpisala je dodatke ugovora o kreditima od Erste&Steiermarkische banke, Hrvatske poštanske banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak s novim vjerovnikom – Republikom Hrvatskom, u ukupnom iznosu od 450 milijuna kuna.

Kako bi se pokrio lanjski gubitak Petrokemije u iznosu od 242,6 milijuna kuna, skupština je donijela i odluku o pojednostavljenim smanjenjem temeljnog kapitala spajanjem dionica i to s 492,9 milijuna kuna, na 100,3 milijuna kuna. Uz pokriće gubitka od 242,6 milijuna kuna, preostalih 150 milijuna kuna od smanjenja temeljnog kapitala bi se unio u rezerve kapitala.

Nakon toga bi se temeljni kapital sa 100,3 milijuna kuna povećao za iznos do najviše 450 milijuna kuna tj. na najviše 550,3 milijuna kuna. Ta bi se dokapitalizacija provela uplatom u novcu, izdavanjem najmanje 40 milijuna do najviše 45 milijuna novih redovnih dionica pojedinačne nominalne vrijednosti 10 kuna. Kako su tada poručili iz Petrokemije, svrha dokapitalizacije je prikupljanje sredstava za investicije koje osiguravaju i unaprjeđuju proizvodnju, restrukturiranje i financiranje tekućeg poslovanja.

U izmjenana i dopunama odluke od 9. srpnja, koje su danas trebale biti donesene, navodi se da, ako povećanje temeljnog kapitala ne bude upisano u sudski registar u roku od tri mjeseca od zadnjeg dana za upis i uplatu novih dionica ili ranije, ako uprava uz suglasnost nadzornog odbora utvrdi neuspješnost izdanja novih dionica, upisnica prestaje obvezivati upisnika, a izvršena uplata bit će vraćena ulagateljima bez odgađanja. U tom slučaju smatralo bi se da povećanje temeljnog kapitala i izdavanje dionica nije uspješno provedeno.

Inače, u svibnju je Ina izvijestila o namjeri sudjelovanja u dokapitalizaciji Petrokemije s iznosom od 150 milijuna kuna te najavila da će namjeru iskazati zajedno s Prvim plinarskim društvom (PPD). Krajem rujna, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dopustila je koncentraciju kojom bi Ina i PPD ulaganjem u dokapitalizaciju kutinske tvrtke, a putem društva posebne namjene Terra mineralna gnojiva (TMG), neizravno stekli zajedničku kontrolu nad kutinskom tvrtkom.

Saudijska Arabija izložena je pritisku od Kašogijeva nestanka 2. listopada. Kašogi često kritizira vladu u Rijadu a ima američko državljanstvo. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je “strogom kaznom” ako se utvrdi da je Kašogi ubijen u saudijskom konzulatu. Iz Rijada su poručili da će odgovoriti na mjere koje eventualno budu poduzete protiv njih vezano za slučaj nestanka novinara, izvijestila je u nedjelju državna novinska agencija SPA, pozivajući se na izvor u službenim krugovima. “To je potaknulo bojazni da bi Saudijci mogli upotrijebiti naftu kao instrument osvete u slučaju sankcija ili drugih mjera”, napominje Patterson.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak da je razgovarao s kraljem Salmanom o slučaju nestalog saudijskog novinara Jamala Khashoggija, te da šalje državnog tajnika Mike Pompea na hitne razgovore s kraljem.

Trump je rekao da mu je Salman zanijekao “da bilo što zna o tome što se možda dogodilo” Khashoggiju koji je nestao nakon ulaska u saudijski konzulat u Istanbulu prije dva tjedna. Također je rekao Trumpu da Saudijska Arabija usko surađuje s Turskom na tom slučaju. Salman je, kako javlja Reuters, naredio unutarnju istragu oko nerazjašnjenog nestanka tog novinara koji ima dozvolu boravka u SAD-u i piše za Washington Post.

Khashoggi, istaknuti kritičar Rijada, nestao je 2. listopada nakon što je ušao u konzulat. Turska vlada smatra da je Khashoggi ubijen unutar zgrade, a da je njegovo tijelo uklonjeno. Trump je stvorio tijesne veze sa Saudijskom Arabijom, a pod međunarodnim je i unutarnjim pritiskom da pomogne pri rješavanju ovog slučaja te da kazni Saudijsku Arabiju, ako istraga pokaže da je odgovorna za ubojstvo Khashoggija.

Slučaj je uzrokovao međunarodnu osudu, a Trump je zaprijetio i teškom kaznom ako se pokaže da je Khashoggi ubijen u konzulatu, dok europski saveznici traže “vjerodostojnu istragu”.

Analitičari pak drže da je teško zamisliti da bi Saudijska Arabija poduzela mjere koje bi uzdrmale opskrbu naftom. “Dosada je tržište nafte odolijevalo verbalnom ratu i iako su cijene blago porasle… još su uvijek dobrih pet dolara ispod najviših prošlotjednih razina”, isstiče Fiona Cincotta iz City Indexa.

Značajniji rast cijena zakočila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) ocjenom u mjesečnom izvješću o naftnim tržištima da je opskrba po svemu sudeći “zasada adekvatna” i sniženim prognozama rasta potražnje u ovoj i idućoj godini.

I glavni tajnik Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izjavio je prošlog tjedna da je tržište po njima dobro opskrbljeno i da vode računa o tome da ne kreiraju višak u idućoj godini.

Analitičari francuske banke Societe Generale povisili su pak prognozu cijene barela na londonskom tržištu u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju sa 78 na 82 dolara, upozoravajući na “visoku razinu rizika i neizvjesnosti na naftnim tržištima”. Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 79,36 dolara, što znači da je bila 78 centi niža nego prethodnog dana trgovanja.

Saudijski konzulat u Istanbulu pretražit će turske vlasti u ponedjeljak u okviru istrage o nestanku novinara Jamala Khashoggija otkad je onamo ušao 2. listopada, po diplomatskom izvoru.

Pretraga će se provesti rano navečer u okviru radne skupine koju su ustanovili Turska i Saudijska Arabija, ističe izvor. Pretraga je dopuštena prošlog tjedna ali do nje još nije došlo zbog neslaganja oko modaliteta, po turskim medijima. Saudijski novinar, kritičan spram vlasti u Rijadu, posjetio je saudijski konzulat 2. listopada zbog administrativnih radnji vezanih uz njegovo skorašnje vjenčanje s Turkinjom Hatice Cengiz.

Otad više nije viđen. Rijad tvrdi da je napustio diplomatsko predstavništvo, ali turske vlasti tvrde suprotno te neki dužnosnici optužuju saudijske vlasti da su dale ubiti novinara u konzulatu skupini agenata poslanih posebno u tu svrhu. Saudijsko izaslanstvo bilo je u Turskoj tijekom vikenda da bi razgovaralo s turskim dužnosnicima ali detalji njihova programa ili sadržaj njihovih razgovora nisu objavljeni.

“Ovdje smo jer smo analizirali podatke koji su već postojali u Crnoj Gori i vjerujemo da potencijal postoji, ali naša posljednja riječ će biti tek kada vidimo nove podatke. Do novih podataka doći će se seizmičkim istraživanjima koja počinju 1. studenog i trajat će 45 dana. Naime, brod koji će se kretati sporo brzinom između 4 i 6 čvorova za sobom će vući uređaj za emitiranje zvučnih impulsa. Zvuk će se odbijati od morskog dna, a brodska računala će obrađivati seizmičke podatke. Taj signal će analizirati super računalo i dobit ćemo bolju sliku što je ispod površine.

To će nam omogućiti da istražimo potencijalni resurs područja za koji smo dobili dozvolu. Nadamo se da ćemo dobiti dobre podatke”, istaknuo je Agostino Makanji, direktor tvrtke Eni. Antonios Nikolopulos, direktor grčke tvrtke Energean Oil & Gas, naglašava da će njegova tvrtka početi seizmička istraživanja, nakon odobrene procjene utjecaja na okoliš, krajem ove ili početkom iduće godine.”Vlada i Parlament su odlučili da samo 15% od tog eventualnog prihoda ide u državni budžet, a da 85% se ostavi generacijama koje dolaze, kao investicijski razvojni fond, koji će sam po sebi generirati neke prihode”, izjavio je Vladan Dubljević, direktora Uprave za ugljikovodike u Crnoj Gori, objavio je CDM.

“Sve to pratimo i analiziramo. Sukladno tome će Vlada i zauzeti svoj stav, odnosno vidjeti hoće li biti potrebe za nekakvom mjerom ili reakcijom”, rekao je ministar financija koji je na pitanja novinara odgovarao u Koprivnici gdje je sudjelovao na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” koju je organizirao Večernji list, a na kojoj se raspravljalo o najavljenoj poreznoj reformi.

Marić je podsjetio i da se prijedlogom zakonskih izmjena koje su u proceduri gospodarstvenicima koji se bave cestovnim i cargo prijevozom predlaže da se njima od iduće godine priznaje dio trošarine za njihovu djelatnost. To nije mali efekt, negdje je na razini od oko 250 milijuna kuna i to upravo onima koji se bave cestovnim cargo prijevozom, istaknuo je Marić.

Po ocjeni ministra financija, i to je jedna od mjera koju Hrvatsku diže u ljestvici konkurentnosti, a koju ima nekolicina zemalja u našem okruženju, odnosno diljem Europske unije. Na taj će se način, dodaje, i hrvatska konkurentnost dići te će se tako pomoći i svim autoprijevoznicima odnosno svim onim koji se bave cargo prijevozom.

Inače, po podacima Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, prosječna cijena benzinskih goriva u Hrvatskoj na današnji dan iznosi 10,79 kuna po litri, što je 11,9 lipa više nego dan ranije. Pritom se cijene eurosupera 95 kreću od 10,30 do 10,87 kuna po litri, a eurosupera 100 od 11,14 do 11,23 kune po litri. Prosječna cijena, pak, dizelskih goriva iznosi 10,48 kuna po litri, što je porast za 26,5 lipa. Tako se cijena eurosupera 100 danas kreće od 11,14 do 11,23 kune po litri.

Do kraja godine vjerojatno prijedlog blagog povećanja duhanskih trošarina

Na novinarski upit hoće li poduprijeti inicijativu ministra zdravstva Milana Kujundžića koji predlaže drastično poskupljenje alkohola i cigareta, ministar financija je odgovorio da će Vlada o tomu zauzeti stav kada za to dođe vrijeme. “Što se tiče oporezivanja i duhana i alkohola i ja osobno, bez obzira što nisam medicinski djelatnik niti sam kvalificiran nešto o tome govoriti, znam što znači prevencija i sigurno to ima pozitivne implikacije. Međutim, takvo jedno drastično povećanje i oporezivanje nedvojbeno bi imalo utjecaja i na samo tržište. Nemojmo zanemariti činjenicu da Hrvatska ima najdulju kopnenu granicu s nečlanicama EU, dakle govorimo o granici sa Srbijom, poglavito granici s BiH i onom s Crnom Gorom”, rekao je Marić, podsjetivši i na probleme koje smo znali imati s kontrolom tih granica.

Po pitanju oporezivanja duhana napominje i da su u stalnom dijalogu s duhanskom industrijom te najavio da će se do kraja godine izići s prijedlogom blagog povećanja trošarine na duhan i duhanske proizvode. “Hrvatska je ponovno došla na razinu da smo nešto ispod one propisane minimalne trošarine koju EU traži od nas, tako da ćemo do kraja godine najvjerojatnije doći s jednim prijedlogom koji će značiti blago povećanje, ali ne u ovom obujmu 50 ili 100 posto”, zaključio je Marić.

Ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je u utorak na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” kako je jedan od ciljeva porezne reforme učiniti porezni sustav prohodnijim, predvidivim i dosljednim te istaknuo da porezni sustav bez gospodarskog rasta ne može sam osigurati rast standarda.

“Namjera nam je učiniti porezni sustav prohodnijim, predvidivim i dosljednim”, rekao je Marić na toj konferenciji održanoj u Koprivnici u organizaciji Večernjeg lista. “Kamo sreće”, dodao je, “da se poreznom reformom mogu riješiti svi problemi u državi, ali nažalost to nije tako, odnosno bez rasta gospodarstava nema ni rasta standarda.”

Marić je istaknuo da Hrvatska nema najvišu stopu PDV-a u Europskoj uniji ni najveće porezno opterećenje. Ponovio je da se porezno rasterećenje građana i gospodarstva provodi treću godinu za redom te će njegovi ukupni efekti iznositi 6,3 milijarde kuna. “Nije bilo lako još 2016. predložiti porezna rasterećenja u visini 2,3 milijarde kuna”, rekao je Marić, dometnuvši da će porezno rasterećenje trećeg kruga iznositi 2,7 milijardi kuna.

Član Uprave Podravke Davor Doko predložio smanjenje stope poreza na dohodak s 24 na 14 posto. Zatražio je neoporezivanje dodatka za prehranu radnika, proširenje neoporezivanja naknade za smještaj preseljenih radnika i snižavanje poreznog opterećenja dodjele dionica zaposlenicima.

Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Hrvoje Šimović ukazao je uz ostalo na, po njemu, neprihvatljivu činjenicu da država zanemaruje imovinske poreze ili poreze na nekretnine. Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar kazao je da će Podravka u 2019. godini izdvojiti 30 milijuna kuna za poboljšanje standarda svojih radnika, odnosno da je postignut dogovor sa sindikatima o izmjenama kolektivnog ugovora.

Naime, u prvoj polovici svibnja LNG Hrvatska je objavio postupak nabave za FSRU, a rok za ponude je istekao u lipnju. “U prijašnjem postupku nabave LNG Hrvatska je do isteka roka za podnošenje ponuda zaprimio tri ponude, dok je jedna (četvrta) ponuda pristigla nakon roka. Nakon pregleda i evaluacije zaključeno je da ponude nisu u potpunosti sukladne formalnim zahtjevima sastavljanja ponuda na način kako je to propisano dokumentacijom za nadmetanje te se nisu mogle proglasiti valjanima. Nastavno na navedeno, postupak nabave se ponavlja”, naveli su tada iz tvrtke LNG Hrvatska.

Prvi se natječaj odnosio na FSRU s najmanjim kapacitetom spremnika od 160.000 prostornih metara, odnosno kapacitetom uplinjavanja od oko 6,5 milijardi kubika plina godišnje. No, taj je natječaj otkazan i novim se tražio manji kapacitet – kapacitet spremnika FSRU-a od najmanje 135.000 prostornih metara, koji bi zadovoljio isporuku od 2,6 milijardi prostornih metara plina godišnje, što je u skladu s mogućnostima hrvatskog plinskog transportnog sustava.

Inače, tvrtka LNG Hrvatska je 2. listopada objavila i poziv za sve zainteresirane gospodarske subjekte za dostavu ponude u postupku nabave “Projektiranje, nabava i izgradnja pristana s pomoćnim postrojenjima i visokotlačnim priključnim plinovodom za UPP terminal” s rokom za predaju ponuda do 5. studenog 2018. godine do 14 sati.

Pri tome je izrazio sumnju da će europskim zemljama biti isplativu kupovati plin iz nekih drugih zemalja, kao što je SAD, koji je i za 30% skuplji, jer bi to moglo smanjiti njihovu konkurentnost u svijetu. Uz to, predsjednik Putin je napomenuo kako je Sjeverni tok 2 također u interesu globalnog gospodarstva i pozdravio austrijsku predanost ostvarivanju projekta, a kao nelogičnost politike izdvojio je primjer Bugarske koja je, očito pod vanjskim pritiscima, odustala od sudjelovanja u također ruskom plinovodnom projektu Južni tok, no sada bi htjela kupovati ruski plin preko novog plinovoda Turski tok.

Očekuje se da bi Sjeverni tok 2 u pogon mogao biti pušten do kraja 2019. godine, objavila je ruska novinska agencija TASS.

Riječ je, zapravo, o već drugom takvom strateškom partnerstvu dviju tvrtki jer je prvo sklopljeno još 2013. godine, objavio je ruski portal ‘Sputnik News’.