PLIN

24sata neslužbeno

Ministarstvo gospodarstva i turski investitor Yilidrim su postigli dogovor oko Petrokemije nakon što je zadnjih mjesec dana bilo napeto oko uvjeta preuzimanja.

Kako neslužbeno doznaju 24sata, u ministarstvu koje vodi Davor Filipović su zadovoljni jer je Yilidrim dostavio svoj plan ulaganja u Petrokemiju i Hrvatsku, a postignut je dogovor i oko ugovora koji koji je dosad vrijedio, dok su većinski vlasnici Petrokemije bili Ina i PPD.

Potrebne suglasnosti oko ugovora bi trebale biti do kraja usuglašene sljedeći tjedan, a usvojit će ih i Vlada. Država je preko svojih tvrtki i agencija suvlasnik više od 40 posto Petrokemije, a turski investitor je zainteresiran preuzeti i te udjele o čemu će se voditi novi pregovori. Državne tvrtke Janaf, Plinacro i Fond za razgradnju Krškog imaju manjinske udjele i oni su ih navodno spremni prodati po istoj cijeni po kojoj su prodali PPD i Ina. Koja je to cijena, nije službeno objavljeno jer Petrokemija više nije na burzi.

Poruka iz Gazproma

Gazprom povećava isporuke plina Kini i očekuje da će uskoro dostići maksimalnu planiranu razinu kroz sibirski plinovod, izjavio je danas direktor upravnog odbora tvrtke Viktor Zubkov. Istaknuo je važnost Kine kao najvećeg izvoznog tržišta svoje zemlje, koja je suočena sa zapadnim sankcijama zbog invazije na Ukrajinu.

Gazprom pregovara s Kinom o mogućem projektu dodatne opskrbe preko Mongolije, rekao je Zubkov na gospodarskom forumu Boao.

Tvrtka je, rekao je, otvorena za izvoz na druga azijska tržišta.

Vlasti u Pekingu vide Moskvu kao diplomatskog partnera u suprotstavljanju američkoj dominaciji u globalnim poslovima i stoga odbijaju osuditi invaziju na Ukrajinu.

Peking je pozvao na prekid vatre i pregovore, ali ne i na povlačenje Rusije.

Kineski uvoz iz Rusije, uglavnom nafte i plina, u jednoj je godini porastao za 31,3 posto.

To pomaže ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da nadoknadi izgubljeni prihod nakon što su SAD, Europa i Japan blokirali ili ograničili uvoz, piše AP.

TANAP

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je tijekom posjete mađarske kolegice Katalin Novak u Ankari izrazio spremnost Turske da pomogne Mađarskoj u isporuci prirodnog plina kroz Transanatolijski plinovod (TANAP).

Erdogan je rekao da je Turska, zajedno s Azerbajdžanom, spremna pružiti svu potporu u isporuci prirodnog plina Mađarskoj preko TANAP-a. Osim toga, na dnevnom redu sastanka bili su i trgovinski, vojni, gospodarski i kulturni odnosi, a dvije zemlje su potvrdile obostranu volju za daljnjim jačanjem veza temeljenih na pojačanom strateškom partnerstvu.

Erdogan i Novak također su istaknuli važnost razvoja suradnje između dva NATO saveznika u obrambenoj industriji, a Erdogan je naglasio i da Turska očekuje od Mađarske da nastavi svoju potporu za postizanje napretka u pozitivnom programu u odnosima Turske i EU.

Sabina Škrtić za N1

Hrvatska energetska regulatorna agencija (Hera) privodi kraju javno savjetovanje o Prijedlogu Izmjena i dopuna Metodologije za izračun cijena plina kojim žele smanjiti cijenu plina, a N1 je doznao da im je stiglo žestoko protivljenje PPD-a. O tome je u Newsnightu govorila desna ruka Pavla Vujnovca, Sabina Škrtić, članica Uprave ENNA grupe.

Škrtić upozorava da će opskrbljivači koji su u obvezi javne uprave biti u velikim problemima ako se metodologija izmijeni. “Oni će biti suočeni s ozbiljnim problemima, a neki vjerojatno i sa stečajevima.”

Ističe da nisu slali nikakav dopis nego su sudjelovali u javnoj raspravi. “Svakodnevno sudjelujemo u nizu javnih rasprava, kad treba donijeti određene odredbe, zakone, uredbe… Kroz proces javne rasprave svaka strana ima pravo sudjelovati, dati svoje mišljenje, prijedlog. Tako smo mi u ovom slučaju, kad je HERA raspisala, sudjelovali u javnoj raspravi.”

“Ukazali smo na to da će se izmjenom metodologije dovesti u problem opskrbljivači u obvezi javne usluge. 2020. godine HERA je raspisala poziv da se jave svi zainteresirani opskrbljivači koji ispunjavaju uvjete da postanu opskrbljivači u obvezi javne usluge. Taj je natječaj bio javan, a jedan od uvjeta je bila i metodologija”, kazala je Škrtić i nastavila:

“Svi koji su postali opskrbljivači u obvezi javne usluge, preuzeli su obvezu da će od ožujka 2021. do rujna 2024. obavljati isporuku plina po reguliranim uvjetima. Osnova za te uvjete je bila ta metodologija. Sad HERA daje prijedlog izmjene te metodologije. To je kao da igrate utakmicu i Daliću prije kraja prvog poluvremena kažu da ne igra 11 već 7 igrača i da su tri gola, a ne dva. Usred igre se mijenjaju pravila.”

Škrtić navodi da u ovom slučaju nije bilo nikakvih prijetnji. “Ukazali smo na probleme koji će se otvoriti i predložili ono što su načela EK i EU-a, a to je jedinstven i ravnopravan odnos prema svim sudionicima na tržištu.”

“Na tržištu plina se mora kućanstvima omogućiti ona cijena koju oni mogu podnijeti, a s druge strane se opskrbljivačima omogućava neka naknada te razlike od tržišne cijene kako bi preživjeli. Opskrbljivači u obvezi javne usluge imaju male marže, njih ima puno i taj dio tržišta još nije riješen”, dodaje Škrtić.

Navodi da HERA ima uvid u ugovore opskrbljivača i dobavljača i može procijeniti razinu štete koja može nastati. “Ta šteta može biti ozbiljna, toliko ozbiljna da GPZO može imati ozbiljna probleme u poslovanju pa se može suočiti sa situacijom stečaja, a to bi posljedično moglo imati utjecaja i na nas.”

“Uvijek u ovoj krizi ima onih koji žele dodatno zaraditi i profitirati”, rekao je ministar Davor Filipović danas, a Škrtić navodi da se nisu prepoznali u tome.

“Nismo se prepoznali u tom. Što nam ima smetati (Filipović), imamo znanje i ljude, imamo preko 50% visokoobrazovanih, zašto bi nam itko smetao?!”, dodaje.

Slaže se s tim da kućanstva ne mogu održavati cijenu plina veću od 100 eura i navodi da podržava intervenciju Vlade, a objasnila je i na koji način. “Kao uredbom na tržište električne energije.”

Osvrnula se i na situaciju u Petrokemiji, navodeći da je vrijeme da se riješi to pitanje. “Vjerujemo da će ovo biti vrlo brzo dovršeno na zadovoljstvo svih, i države i investitora i nas.”

“Ako uđe turski investitor, obveze države će biti manje nego što su u ovom trenutku”, dodala je.

Škrtić navodi da ni INA ni PPD nisu stručni u ovom polju, odnosno da ne poznaju industriju umjetnih gnojiva te se nada da će turski investitor ući u Petrokemiju jer ima i znanje i stručnjake, a i interes da dođe u Europu, donosi N1.

Sa jučerašnje sjednice Vlade

Vlada je donijela Odluku o davanju dioničarskog kredita Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) od 400 milijuna eura i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije. Premijer Andrej Plenković rekao je kako je današnja vladina odluka prvi korak pomoći nacionalnoj energetskoj kompaniji koja će joj omogućiti normalno funkcioniranje, ali i investicije u kontekstu energetske tranzicije.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović dodao je da Vlada današnjim potezom omogućuje da građani i dalje imaju jednu od najnižih cijena struje u EU-u, gospodarstvu osigurava dobar input, a HEP-u normalno poslovanje.

HEP-u su potrebna financijska sredstva zbog pretrpljenih gubitaka proizašlih iz provođenja odredbi iz paketa mjera Vlade Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na primjenu Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, donesenih radi pomoći građanima i ostalim ugroženim kupcima energije, u procijenjenom iznosu do 900 milijuna eura.

Zbog toga je Vlada, s ciljem osiguranja nužne stabilizacije poslovanja, HEP-u odobrila dioničarski zajam od 400 milijuna eura, koji će mu dati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Zajam će se isplatiti u dvije tranše: iznos od 265 milijuna eura isplatit će se po potpisivanju ugovora, a iznos od 135 milijuna eura isplatit će se najkasnije u srpnju ove godine.

Zajam će se otplatiti jednokratno i dospijeva u cijelosti na naplatu 24 mjeseca od dana korištenja druge tranše. Može se otplatiti pretvorbom iznosa dospjele glavnice u temeljni kapital, ulogom u pravima.

HEP se obvezuje odmah po potpisivanju ugovora predati Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja instrumente osiguranja plaćanja: šest bianco akceptiranih vlastitih mjenica i jednu zadužnicu.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nakon davanja dioničarskog zajma o tome će obavijestiti Europsku komisiju.

Dodatno, kako je rečeno, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će poduzeti sve potrebne aktivnosti s namjerom dokapitalizacije tj. povećanja HEP-ova temeljnog kapitala u ukupnoj vrijednosti do 900 milijuna eura. U ukupnu vrijednost dokapitalizacije obuhvaćen je i iznos od 400 milijuna eura koji se daje dioničarskim zajmom.

Vlada je izmijenila i dvije odluke o državnih jamstvima za kredite HEP-u. Ministar Filipović podsjetio je da je Vlada prošle godine odobrila HEP-u uzimanje kredita od 400 milijuna eura kako bi se napunila podzemno skladište plina u Okoliju te kredit od 600 milijuna eura kako bi se osigurala opskrba energentima. Današnjim odlukama prolongira se vraćanje tih kredita za 24 mjeseca.

Donesena je i Odluka o osiguranju zaliha plina na području Republike Hrvatske kako bi se omogućilo produljenje skladištenja plina za potrebe sigurnosti opskrbe i za sljedeću ogrjevnu sezonu, te je smanjila trošarine na benzin, dizel i loživo ulje.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da se Odluka o osiguranju zaliha plina donosi kako bi se omogućilo produljenje skladištenja plina, radi sigurnosti opskrbe.

Lani je, kazao je, HEP napunio podzemno skladište plina kako bi ispoštovao odluke koje su donesene na razini EU-a, a to je da skladište plina moralo biti napunjeno 90 posto do 1. studenoga.

“Prošle godine nitko od opskrbljivača i trgovaca nije htio puniti podzemno skladište jer su cijene bile iznimno visoke, pa smo donijeli odluku o davanju odobrenja za zaduženje HEP-a, kako bi sigurnost opskrbe bila neupitna”, rekao je Filipović.

Dodao je da se u srijedu sastao krizni tim za sigurnost opskrbe i odlučio predložiti Vladi nastavak postojeće raspodjela skladišnih kapaciteta u skladištu plina Okoli, budući da je uredba na europskoj razini i dalje na snazi. Po toj uredbi Hrvatska mora do 1. studenoga 2023. imati zapunjeno skladište plina na 90 posto.

Zalihom plina nabavljenoj sukladno Vladinoj odluci, u količini od 270,83 milijuna prostornih metara, raspolaže HEP, za potrebe javne usluge kupaca kategorije kućanstvo, za kupce toplinske energije iz samostalnog toplinskog sustava te za ostale zaštićene kupce plina. Skladišni kapaciteti plina ostaju na raspolaganju HEP-u od 1. travnja ove, do 31.ožujka 2024. godine.

U proračunu će se osigurati sredstva HEP-u za pokrivanje razlike između nabavne i prodajne cijene plina te troškove skladištenja.

Korisnici sustava skladišta plina dužni su napuniti skladište plinom u količini od 63 posto od svog ukupno zakupljenoga skladišnog kapaciteta plina do 1. kolovoza 2023., odnosno dužni su napuniti skladište plinom u količini od 74 posto od svog ukupno zakupljenog skladišnoga kapaciteta do 1. listopada, te 90 posto do 1.studenoga 2023.

Vlada je izmijenila Uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju.

Snižena je trošarina za najprodavanije energente – bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo te za loživo ulje, za razdoblje od 1. travnja do 30. travnja 2023., i to za 106,31 eura na 1.000 litara bezolovnog motornog benzina, 53,13 eura na 1.000,00 litara dizelskog goriva i 35,14 eura na 1.000 litara loživog ulja.

Iznosi trošarina su 406 eura za tisuću litara benzinskog goriva, 353 eura za tisuću litara dizelskog goriva, te 21 euro za tisuću litara loživog ulja.

Donošenjem uredbe nastavlja se daljnja primjena mjere sniženja visine trošarine od 0,1063 eura (0,80 kuna) po litri bezolovnog motornog benzina, 0,0531 eura (0,40 kuna) po litri dizelskog goriva te 0,0351 eura (0,26 kuna) po litri loživog ulja.

Time se visine trošarina na bezolovni motorni benzin, dizelsko gorivo i loživo ulje i nadalje usklađene s minimalnim visinama propisanima europskom direktivom.

Jutarnji list

Dio trgovaca smatra da je nova nabavna cijena plina od 41 euro neodrživa i može dovesti do sloma tržišta, piše u četvrtak Jutarnji list.

Predložena cijena nabave plina od 41 eura za megavatsat od 1. travnja neodrživa je i mogla bi dovesti do sloma domaćeg tržišta plina, poručio je Jutarnjem listu čelnik jednog od najvećih domaćih trgovaca plina koji je zbog pozicije na tržištu zamolio da mu ne spominju funkciju i tvrtku iz koje dolazi.

Hrvatski potrošači plina moraju znati što se događa, a koliko vidimo, nitko od nadležnih ne želi im priopćiti istinu da će nova metodologija Hrvatske energetske regulatorne agencija za cijene plina (HERA) u javnoj usluzi opskrbe, ako se nešto ne promijeni u razdoblju do 1. travnja, staviti opskrbljivače plinom u neodrživ položaj jer su plin za sljedećoj sezonu nabavljali po znatno većoj cijeni od 41 euro za megavatsat – kaže sugovornik.

Na pitanje zašto se najveći opskrbljivači plinom, prije svega Gradska plinara Zagreb-Opskrba koja isporučuje plin najvećem broju kućanstava u državi, ne bune protiv predložene cijene nabave od 41 euro za megavatsat, izvor kaže da “službena odluka o cijeni plina još nije donesena”.

Formalna odluka o cijeni nabave plina u rukama je HERA-e, koja je 26. ožujka zaključila javnu raspravu o novoj metodologiji utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbu plinom i zajamčenu opskrbu u kojoj je predložena sporna cijena nabave plina od 41 euro za megavatsat ili četiri centa za kilovatsat.

Na pitanje ustraju li na predloženoj cijeni nabave plina, iz HERA-e smo upozoreni da ne mogu izlaziti s konačnim sadržajem metodologije sve dok ona nije službeno objavljena.

Ministar Filipović

Hrvatska je među državama članicama EU-a koje drže da nuklearna energija može biti važan čimbenik u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

“U raspravi o budućem tržištu vodika, Hrvatska je zauzela stajalište da se nuklearnoj energiji treba omogućiti da bude važan faktor u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine”, rekao je Filipović nakon sastanka ministara energetike država članica.

Države članice EU-a podijeljene su oko pitanja korištenja nuklearne energije za proizvodnju zelenog vodika. Hrvatska je u skupini 13 zemalja na čelu s Francuskom koje se zauzimaju za to da vodik proizveden iz obnovljivih izvora i vodik proizveden pomoću nuklearne energije imaju isti tretman.

Ministri su danas donijeli odluku da se nastavi s mjerama štednje plina. U srpnju prošle godine, nakon velikog skoka cijena plina zbog ruskog napada na Ukrajinu, Europska unije je uspostavila neobvezujući cilj štednje plina za 15 posto u razdoblju od kolovoza 2022. do ožujka 2023. u odnosu na prosjek u posljednjih pet godina.

Ministar Filipović je kazao da je Hrvatska smanjila potrošnju plina za više od 20 posto.

Danas su ministri prihvatili prijedlog Komisije da se nastavi sa smanjenjem potrošnje plina za 15 posto od travnja 2023. do kraja ožujka sljedeće godine. Riječ je o neobvezujućem cilj koji može postati obvezan u slučaju većeg poremećaja i nestašice plina.

Ministri su također konačno potvrdili odluku o zabrani prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, osim onih koji će biti pokretani sintetičkim gorivom, tzv. e-gorivom.

“Mi smo glasali za, idemo u smjeru klimatski neutralne Europe i učinit ćemo sve da pridonesemo ostvarenju tih ambicioznih ciljeva”, rekao je ministar Filipović.

U uredbi koja predviđa zabranu prodaje novih automobila na fosilna goriva predviđena je mogućnost revizije 2026. godine, kada će se razmotriti hoće li trebati još nešto mijenjati u propisima.

Ministri su raspravljali i prijedlogu reforme tržišta električne energije, koji je nedavno predstavila Europska komisija.

Hrvatska je među zemljama koje podržavaju da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije. S druge strane, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji dizajn veleprodajnog tržišta energije.

Umjesto toga je predložila da se problem nestabilnih cijena električne energije riješi dugoročnim ugovorima, među ostalim i kroz ugovore za kompenzaciju razlike u cijenama, koji bi potrošačima jamčili stabilnu cijenu, a proizvođačima bi država plaćala razliku ako prodaju struju ispod tržišne cijene.

Ministar Filipović je rekao da Hrvatska već koristi takve ugovore u posljednjem paketu mjera teških 1,7 milijardi eura kako bi se zaštitili građani od povećanja cijena.

A sada Vlada

Premijer Andrej Plenković u srijedu je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, za sutrašnju sjednicu Vlade najavio odluku o dokapitalizaciji Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Sutra na sjednici Vlade ide odluka o dokapitalizaciji tako što će se dati dioničarski zajam HEP-u i to najprije zajam od 400 milijuna eura, a potom još 500 milijuna, rekao je Plenković.

Vlada na taj način, dodao je, poručuje da će HEP kao strateška energetska kompanija ostati u stopostotnom državnom vlasništvu i da neće biti privatizirana.

Što se tiče poreznih rasterećenja, ustvrdio je da je vlada u dosadašnjim koracima porezne reforme rasteretila građane i gospodarstvo za 10 milijardi kuna, a da je tijekom krize zbog covida i rata u Ukrajini smanjena stopa PDV-a na brojne proizvode koji su potrošačima bitni.

Kada je riječ o registru kućanstava, ocijenio je da je to dobra inicijativa koja daje dobar uvid u realno stanje prihoda i imovinu. Kaže i da se trenutno ne razmatra uvođenje poreza na imovinu.

Najavio je da će Vlada i dalje pomagati građanima i gospodarstvu kod cijena plina i struje podsjetio da mjere za plin traju godinu dana, mjere za struju do 30. rujna, a nakon toga će se procijeniti situacija.

Kada je riječ o cijenama u trgovinama, smatra da jer vlada učinila sve što je mogla te upitao ima li prostora u lancu proizvođača i trgovina da se nešto učini u smislu društvene odgovornosti “da ne gledaju samo na vlastitu dobit”.

Direktorica

Unatoč neizvjesnostima u isporuci plina, uzrokovanih krizom u Ukrajini, nizozemska vlada ove godine želi zatvoriti najveće europsko plinsko polje pored Groeningena, izjavila je direktorica Shella za Nizozemsku u odlasku Marjan van Loon.

Izvesdivost poduhvata, prema stručnjacima, moguća je još ove godine, što je pomak u odnosu na prošlu godinu kada je zatvaranje bilo planirano zbog mikropotresa koje eksploatacija uzrokuje u kraju, a koji uzrokuju značajna oštećenja. Shell je pristao platiti štetu uzrokovanu potresima.

Ipak, iz nizozemske su vlade objavili kako će zatvaranje ovisiti o međunarodnoj energetskoj situaciji.

Ležištem upravlja kompanija NAM, koju su 1960. godine u jednakom udjelu osnovali Royal Dutch Shell i ExxonMobile. Polje se eksploatirao do 1963. godine, a posljednjih dvadeset godina uzrokuje jače mikropotrese, zbog čega se posljednjih godina koristi malo i incidentno.

Poruka predsjednika uprave

OMV, austrijski energetski koncern, kupuje ruski plin zbog ugovora koji ga obvezuje na kupnju, a zapadne sankcije Rusiji ne utječu na taj energent, izjavio je izvršni direktor Alfred Stern. “Ne možemo si priuštiti luksuz da odbijemo plin iz legitimnih izvora opskrbe, posebno kada imamo ugovore koji nas obvezuju na kupnju”, rekao je Stern u ponedjeljak, dodajući da plin trenutno nije pod sankcijama.

OMV planira uskoro povući se iz istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Maleziji i Novom Zelandu, a želio bi se riješiti i udjela u ruskom plinskom polju Južno-Ruskoje koje je gotovo u potpunosti otpisano. No, kako bi nešto prodali, moraju pronaći kupca koji želi i može kupiti te udjele, a od Rusije moraju pribaviti odgovarajuće dozvole koje je trenutno zbog pravne situacije izuzetno teško dobiti.

Prema Sternovim riječima, zahtjevi da OMV odmah napusti Rusiju su pojednostavljeni i ne razumiju pravnu situaciju. Stern je također napomenuo da će se više plina ubuduće možda dobivati iz Crnog mora, a odluka o ulaganju u plinsko polje Neptun, čija je vrijednost ulaganja oko 4 milijarde eura, trebala bi biti donesena do ljeta.

Plin iz Crnog mora bi mogao putovati preko Slovačke do Austrije, a OMV ima polovinu udjela u projektu preko rumunjske podružnice OMV Petrom. Stern je također upozorio da će cijene plina vjerojatno ostati visoke jer su troškovi ukapljenog plina viši od plina koji se transportira plinovodima.

Azijska potražnja za plinom bila je relativno niska prošle godine zbog kineskog lockdowna, ali se očekuje da će se tržišne cijene plina povećati kada se situacija normalizira. Cijene plina su pale u posljednje vrijeme, ali Stern naglašava da 40 eura po megavat satu još uvijek predstavlja dvostruko višu cijenu od one prije rata u Ukrajini.