PLIN

Udruženja u sastavu Međunarodne grupe P&I Clubs, uključujući Klub brodovlasnika i londonski P&I klub, izvijestila je u okružnici da neće pružati pokriće „ni za koju aktivnose koja uključuju gradnju projekata Sjeverni tok 2 i Turkstream ili je s njima povezana”.

Pozvali su članove da “procijene i ublaže rizike koje donosi sklapanje ugovora o građevinskim projektima Sjeverni tok 2 ili TurkStream te da provode što temeljitije analize kako bi izbjegli sankcije odnosno policijske mjere”.

Svi su klubovi objavili slične okružnice u vezi sa Sjevernim tokom 2 i Turkstreamom, stoji u obavijesti koju prenijeli članovi grupe. Međunarodna grupa P&I klubova predstavlja 13 vodećih svjetskih brodarskih osiguravatelja i pokriva gotovo 90 posto svjetske tonaže na moru.

Projekt plinovoda Sjeverni tok 2 vrijedan je 11 milijardi dolara a gradi ga skupina kompanija na čelu s ruskim Gazpromom. Trebao bi udvostručiti kapacitete postojećeg plinovoda Sjeverni tok 1, gotovo je završen a prve isporuke najavljene su za iduću godinu.

Projekt vrijedan 21 milijardu dolara dobio je konačnu dozvolu prije godinu dana, trebao bi biti pokrenut 2023. i dosegnuti puni kapacitet od gotovo 20 milijuna tona godišnje 2026. godine.

Iako se prirodni plin smatra čišćom alternativom ugljenu i sirovoj nafti, izvor je emisije štetnih ugljikovih spojeva i kritičari smatraju da će se LNG projekti teško uskladiti s prijelazom na gospodarstvo s niskim emisijama ugljikovih spojeva predviđenim Pariškim klimatskim sporazumom i europskim Green Dealom. Arctic LNG razvija ruska tvrtka Novatek koja nije u državnom vlasništvu. Interes međunarodnih institucija poticaj je projektu, a i Moskva planira povećavati svoj udio u globalnom tržištu ukapljenog plina.

Novatekov projekt na Arktiku financirat će Francuska državna investicijska banka i kreditna agencija Bpifrance, sa 700 milijuna dolara kredita, Kineska razvojna banka, koja bi trebala osigurati pet milijardi dolara, i njemački Euler Hermes, s 300 milijuna dolara, prema dokumentu. Bpifranceova preporuka uključuje i više upozorenja i vlada bi je mogla odbiti, ali ističe važnost koju projekt ima za jednu od vodećih francuskih banaka, napominje Reuters. Među kreditorima je i niz drugih institucija koje imaju državnu potporu, uključujući Kinesku razvojnu banku, koja bi trebala ponuditi pet milijardi dolara, te Japanska banka za međunarodnu suradnju, s očekivanih 2,5 milijardi dolara, i talijanska agencija za kreditiranje izvoza SACE, s osiguranom kreditnom linijom od milijardu dolara.

Ruski zajmodavac Sberbank već je ranije rekao da je spreman osigurati više od 2,7 milijardi eura za projekt čiji je cilj prerada plina na poluotoku Gidan u Karskom moru i isporuka 80 posto LNG-a u Aziju. Budu li potvrđeni, krediti navedeni u dokumentu u potpunosti bi pokrili potrebu za vanjskim financiranjem, koje je Novatek procijenio na devet do 11 milijardi dolara.

Kao dionički partneri, u projektu sudjeluju francuski Total, kineski China National Petroleum i CNOOC i konzorcij japanskog Arctic LNG kojeg čine Mitsui & Co i državni Japan Oil, Gas and Metals National Corp. Bpifrance i Total nisu željeli komentirati informaciju o financiranju projekta, a Novatek nije odmah bio dostupan za komentar. SACE je također odbio komentirati, CDB nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom, a Euler Hermes proslijedio je pitanje njemačkom ministarstvu gospodarstva i energetike koje je priopćilo da “nije ovlašteno trećim stranama davati informacije o toj temi”.

Glasnogovornica JBIC-a, koji je već najavio zajam u iznosu do 125 milijuna eura Mitsui&Co-u i Japanskoj nacionalnoj korporaciji za naftu, plin i metale za potrebe kupnje vlasničkog udjela u projektu odbila je komentirati dokument jer nije mogla potvrditi podatke.

Njemački ministar Olaf Scholz iznio je takav prijedlog u pismu od 7. kolovoza, prije nego je Washington uveo sankcije kompanijama uključenim u gradnju tog plinovoda ispod Baltičkog mora. Time je njegova gradnja de facto zamrznuta, piše njemački tjednik.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva financija rekao je da ne može komentirati pojedinačna medijska izvješća. Sjedinjene Države i mnoge europske zemlje oštro se protive plinovodu, tvrdeći da će povećati ovisnost Europe o ruskom plinu i lišiti tranzitne zemlje poput Poljske i Ukrajine utjecaja na golemog istočnog susjeda.

SAD je pak bogat energentima, zahvaljujući snažno rastućoj proizvodnji plina iz škriljca, i želi povećati njihov izvoz, uključujući i u Njemačku, čija moćna industrija uvelike ovisi o uvozu, poglavito iz Rusije. Njemački ministri, uključujući Scholza, rekli su da je upravo to motiv motiv američkog protivljenja gradnji plinovoda.

U pismu američkom ministru financija Stevenu Mnuchinu, u koji je Die Zeit imao uvid, Scholz je obećao da će osigurati milijardu eura proračunskog novca za gradnju LNG terminala, ako Washington odustane od sankcija kompanijama. Terminali su se trebali graditi na dvije lokacije na obali Sjevernog mora.

Plenković je Ahmetović kazao da ga podsjeća na bivšeg SDP-ovog zastupnika Gordana Marasa, koji je u Saboru često otvarao zagrebačke teme. “Ne znam zašto vi, koji dolazite s otoka Krka, otvarate temu koja nema veze s tom izbornom jedinicom”, rekao je Plenković uputivši Ahmetović da pitanja o Zagrebu postavlja u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

“Vaše aluzije o političkoj zaštiti razotkrivaju kako vi na to gledate”, dodao je i predložio joj temu o, primjerice, LNG-u.

O LNG-u smo mogli razgovarati kad se to dogodilo, a tada niste htjeli razgovarati. Nikada niste stupili sa mnom u kontakt, odvratila mu je Ahmetović. “Izgubili ste moralni kompas. Ničija nije gorila do zore, pa neće ni vaša, jednom ćete morati stati pred građane i odgovarati za sve koruptivne radnje koje se dešavaju pod vašim patronatom. Neodoljivo me podsjećate na ratnog profitera Ivu Sanadera, pazite da ne završite kao on”, poručila je Ahmetović.

Plenković je tijekom “aktualnog prijepodneva” poručio kako želi da se tema oko vjetroelektrana potpuno rasvijetli, odgovarajući Ivani Posavec Krivec (SDP) na upit o dogovoru povlaštenih cijena za vjetroelektrane u kabinetu ministra Tomislava Ćorića . “Što se tiče borbe protiv korupcije, najbolja borba je da DORH, USKOK, PNUSKOK i policija rade svoj posao u potpunosti samostalno i profesionalno i da njihov rad donosi rezultate”, istaknuo je Plenković.

U vezi moguće odgovornosti Ćorića kaže kako želi da se tema vjetroelektrana rasvijetli i razmota klupko od 2003., kada je projekt krenuo. “‘Ajmo staviti sve na stol pa vidjeti tko je i kakve odluke donosio”, kazao je Plenković braneći Ćorića za kojeg kaže da se više puta o tome očitovao i da, koliko razumije, nije imao ništa s tim.

Podsjetio je da aktualni tranzitni ugovor između Naftogaza i Gazproma predviđa načelo “preuzmi ili plati”, koji podrazumijeva plaćanje za rezervirane ukrajinske tranzitne kapacitete, bez obzira na količine plina, pa čak i slučaj da tranzit potpuno izostane. Šef Naftogaza upozorio je na rizik potpunog prestanka tranzita kroz Ukrajinu, koji bi se mogao dogoditi u slučaju završetka i puštanja druge cijevi plinovoda Sjeverni tok.

Koboljev ne vjeruje da će Njemačka napustiti projekt Sjeverni tok 2. Prema Koboljevu, situacija s Aleksejem Navaljnim iskoristit će se za utjecaj na sudbinu projekta, ali unatoč tome Kijev očekuje da samo američke sankcije mogu blokirati završetak plinovoda.

Ukrajina i Rusija potpisale su 30. prosinca 2019. paketni ugovor o tranzitu plina za razdoblje 2020. – 2024. godine, s mogućnošću produljenja za još deset godina. Ugovor predviđa povlačenje svih međusobnih arbitražnih i pravnih zahtjeva.

Natječaj je namijenjen svim organizacijama civilnog društva, javnim obrazovnim ustanovama, parkovima prirode i dobrovoljnim vatrogasnim društvima u Hrvatskoj koji svoje ideje i projekte mogu prijaviti do 16. listopada u ponoć.

Kroz proteklih šest godina realizirano je više od 100 projekta koje je INA sufinancirala s više od dva milijuna kuna. U sklopu Zelenog pojasa posađeno je više od 8000 sadnica i zazelenjen je prostor od 65.424 m2. Posebnu pažnju Zeleni će pojas ove godine posvetiti klimatskim promjenama i podržavanju projekata koji provode aktivnosti na ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.

Odluku o odabiru projekata u sklopu Zelenog pojasa 2020. donijet će stručna komisija koju čine gđa Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, g. Stipe Božić iz Hrvatske gorske službe spašavanja, prof. dr. sc. Maja Fredotović, dekanica Ekonomskog fakulteta u Splitu, prof. dr. sc. Vlasta Ćosović, redovita profesorica na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu i predstavnici INA-e. Kao i prošlih godina, jedan projekt će odabrati fanovi INA-e na Facebooku.

Kao najbolje realizrani projekt iz 2018. odabran je projekt uređenja šetnice uz Dunav Europskog doma Vukovar. “Kroz projekt INA-e Zelenog pojasa, Europski dom Vukovar dobio je podršku i priznanje. Program potiče međusobnu suradnju i komunikaciju i omogućava djelovanje svih skupinama građana na izgradnji kvalitetnijeg društva. Pozivamo sve zainteresirane da se ove godine uključe u Zeleni pojas i na taj način angažiraju na razvoju svoje lokalne zajednice“, rekla je Dijana Antunović Lazić, izvršna direktorica Europskog doma Vukovar.

Program Zeleni pojas je kao primjer dobre prakse uvršten u Globalno izvješće o održivom razvoju za 2018. godinu. Prepoznat je kao program koji direktno pridonosi očuvanju života na Zemlji, jednom od 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

U prvom redu tu je sukob Grčke i Turske oko plinskih nalazišta na Sredozemlju. Ta se nalazišta nalaze tik uz nešto ranije otkriveno ENI-evo na sjeveru Egipta te odmah do njega izraelsko plinsko polje, što čini polje u okolici Cipra vrlo privlačnim. Paralelno s time Erdogan je priopćio kako su turske tvrtke našle veliko nalazište plina u Crnom moru. Jučer je turski istraživački brod napustio sporno područje u okolici Cipra, pa se ne moramo brinuti zbog skore vojne eskalacije, no to je za neku drugu analizu.

U isto vrijeme, eskalirao je diplomatski pritisak na Njemačku, uslijed situacije dokazanog trovanja ruskog oporbenog političara Navalnog bojnim otrovom ruske proizvodnje, oko zaustavljanja projekta drugog profila plinovoda Sjeverni tok. Javili su se i analitičari koji tvrde kako je taj plinovod neophodan i kako se može zamijeniti poljskim projektom novog plinovoda koji bi morem povezao Poljsku i Norvešku. Kao da se plinovodi ne rade preko noći i kao da se ne rade s ekonomskom računicom amortizacije od nekoliko desetljeća. Uostalom, kao da u projektu Sjeverni tok 2, usprkos američkim sankcijama ne sudjeluju i moćne zapadne tvrtke. No i to je za neku drugu analizu.

U ovoj analizi, pozabavit ćemo se činjenicom kako fosilna goriva postaju sve manje privlačna za bogatije države, premda još uvijek vlada svijest da je plin gorivo tranzicije prema čistoj energiji, dok nafta postaje sve sličnija ugljenu, barem u energetskom smislu, te gubi bitku s novim tehnologijama. Za sada fiskalno i proračunski poticanima, no pitanje je vremena kada će izazovi poput tržišnosti i adekvatnog skladištenja energije postati bespredmetni. Iako, naftu, u smislu dobivanja proizvoda od kojih se rade obnovljive elektrane, još je teško zamisliti kako će se nadomjestiti.

U jeku razvoja obnovljivih izvora energije, mnogi se ulagači plaše lose reputacije ukoliko budu ulagali u fosilnu energiju. Štoviše, pojedini fondovi već su dobili upute svojih ulagača riješiti se dionica tvrtki koje ne ulažu obnovljivu i klimatski prihvatljivu energiju. Primjerice, u SAD-u je otkazano prikupljanje oko 8 milijardi dolara za cjevovod uz atlantsku obalu, iako on uživa punu političku podršku Bijele kuće.

Čini se kako u razvijenim, fiskalno bogatim, zemljama svijeta fosilni projekti gube utrku s klimatskim PR-om, nošenim na krilima dobro umreženih klimatskih aktivista s međunarodnim političkim establishmentom. U toj utrci bi plinski projekti mogli postati kolateralna šteta, premda omogućavaju ekonomsku tranziciju prema novim tehnologijama potrebnim za potpunu ekonomsku prihvatljivost obnovljive energije.

S druge strane, u zemljama u razvoju potpuno je druga slika. Nagli razvoj gospodarstva u pojedinim zemljama i brza urbanizacija povećavaju potražnju za ugljenom, naftom i prirodnim plinom. Prepoznala je to Rusija, puštajući u promet plinovod Snaga Sibira, a zna to i Saudijska Arabija kada uvodi diskont za isporuke u Kinu, Indiju i Vijetnam.

U velikim kompanijama, kao što je Royal Dutch Shell očekuju zbog toga porast trgovine plinom te pad njegove cijene. Tim više što zemlje poput Vijetnama, Indije i Brazila planiraju povećati korištenje, eksploataciju i uvoz plina ne bi li postigle zacrtane pariške kriterije, odričući se ugljena.

Stoga analitičari IEA (Međunarodne agencije za energiju) očekuju rast potražnje za fosilnom energijom, posebice plinom, u Aziji, Africi, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku.

U Europi pak očekujemo dodatni aktivistički angažman establishementa, koji planira potrošiti oko tisuću milijardi eura, u svrhu Unijine intervencije u spas od posljedica korona virusa, baš u povećanje korištenja zelene energije. U tom smislu ohrabruju fondove kapitala rješavati se “nečistih” dionica ne bi li se ulagalo u “zelene” dionice.

Dok se većina fosilnih kompanija prilagođuje, poput INA-e i njenog vlasnika MOL-a, pa u svojim srednjoročnim i dugoročnim strategijama imaju predviđena značajnija ulaganja u obnovljivu energiju, to je loša vijest, osim za spomenute u uvodu, još za neke infrastrukturne projekte, poput sustava LNG terminala, koji su još do ne tako davno bili dio Unijina strateškog plana smanjivanja energetske ovisnosti o Rusiji.

Iako se za hrvatski LNG, zbog ugovorenog zakupa na šest godina, ne treba srednjoročno bojati, četrnaestogodišnji projekt irskog LNG terminala, čini se kako je jedna od prvih žrtava toga dijela industrije. S druge strane, u Švedskoj je sud zabranio da se LNG terminal poveže s mrežom.

Reakcije protiv fosila, čini se, ne rastu jedino u Australiji, koja je jedan od najvećih izvoznika ukapljenog plina. Njihova je vlada prije nekoliko dana odlučila uvesti poticaje za očuvanje naftnih i rafinerijskih postrojenja.

Postojeća koncesija za iskorištavanje bušotina kod Petišovaca, na sjeveru zemlje, koju imaju britanska kompanija, sa sjedištem u Londonu, i njen slovenski partner Geoenergo, istječe kroz dvije godine i tvrtke namjeravaju tražiti njeno produženje.

No upravni je sud nedavno odbio njihov zahtjev da se poništi odluka državnog regulatora, Agencije za okoliš (ARSO), prema kojoj je za fracking tehnologiju stimulacije starih bušotina potrebno prethodno izvesti studiju utjecaja na okoliš i podzemne vode, dok bi korištenje bušotina klasičnim načinom bilo neisplativo.

Budući da Slovenija definitivnu odluku o dopuštenosti frackinga nakon niza godina još nije donijela, što investitori drže nerazumnim i smatraju otezanjem na njihovu štetu, oni su se odlučili na tužbu protiv države pred ad-hoc arbitražom ako ne dođe do sporazumnog dogovora u roku od tri mjeseca, navodi RTV Slovenija, javni rtv-servis. Očekuju odštetu od 50 milijuna eura.

Arbitraža je u investicijskim sporovima dug i vrlo skup postupak u kojemu bi Slovenija mogla izgubiti spor, kako se to dogodilo u slučaju spora oko neisporučene struje iz nuklearke Krško koji je svojevremeno bila pokrenula Hrvatska, pred sudom za investicijske sporove u Washingtonu, kad je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) temeljem odluke tog suda bilo isplaćeno 42 milijuna eura, navodi RTV Slovenija.

Investitori navode da se je plin iz starih bušotina, kojih je u Prekmurju preko stotinu, počeo eksploatirati još 1943. godine, da od tada nije bilo nikakvih značajnijih negativnih posljedica na okoliš, te da ih neće biti niti zbog frackinga. Slovenske udruge za zaštitu okoliša, poput udruge “Prijatelji Zemlje”, traže pak potpunu zabranu fracking tehnologije i nasuprot tome tvrde da bi posljedice mogle biti značajne, prenose slovenski mediji.

Odluka o obveznoj studiji utjecaja na okoliš prije frackinga donesena je u vrijeme bivše vlade Mire Cerara, dok se sadašnja vlada Janeza Janše zalaže za smanjivanje utjecaja nevladinih organizacija kao stranaka u postupku, za deregulaciju pri odobravanju licenci i poticanje stranih investicija, kako bi se ublažile posljedice koronakrize, navodi slovenska Energetika

Postrojenja u El Kamouru zatvorena su još u srpnju, kada je izbio prosvjed sa zahtjevima za veći razvoj i zapošljavanje na tom području.   OMV razmatra i povlačenje osoblja s plinskog polja Nawara. Riječ je o strateškom infrastrukturnom projektu za Tunis, a za OMV je taj projekt s tuniskom naftnom i plinskom tvrtkom Etap važan dio strategije rasta u Tunisu.

Zbog toga postoji rizik od otpuštanja čak 2000 radnika OMV-a i pomoćnih tvrtki na području pokrajine Tataouine. Tako su plaće već smanjene za 40%, što bi se još moglo povećati, izvijestila je talijanska novinska agencija ANSAmed.

Izgradnjom te prve velike sunčane elektrane na hrvatskim otocima, Vis je dobio vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone, istaknuto je na prigodnoj svečanosti na kojoj su sunčanu elektranu (SE) Vis u rad pustili državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

SE Vis prva je od sedam sunčanih elektrana koje će HEP pustiti u rad tijekom 2020. godine u sklopu 750 milijuna kuna vrijednog ciklusa izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. godine.

Barbarić je istaknuo da je SE Vis, uz niz drugih projekata u izgradnji, dokaz da u HEP-u danas “više ne govore samo o planovima i obećanjima, već o projektima koji su stvarni i koji se realiziraju”.

“Provedbom ukupnih investicijskih projekata, a samo ove godine očekujemo rekordnu realizaciju u iznosu većem od četiri milijarde kuna, pogotovo projekata s velikim udjelom domaće komponente, snažno doprinosimo razvoju i stabilnosti hrvatskog gospodarstva. Fokus nam je na projektima koji su u funkciji povećanja kvalitete života na otocima”, rekao je Barbarić.

Milatić je istaknuo da je puštanje u rad najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj početak onoga što će se u Hrvatskoj događati u idućih 10 godina.

Podsjetio je da je Vlada još 2017. snažno krenula u realizaciju nove energetske politike Hrvatske i Europske unije, koje su usmjerene ulaganjima u zelenu energiju. “Ova elektrana je najbolji primjer takvog ulaganja i u ime Vlade čestitam HEP-u i Končaru na ostvarenju ove vrijedne investicije za hrvatsku energetiku i gospodarstvo”, rekao je.

Radove na izgradnji SE Vis izveo je Končar – Inženjering za energetiku i transport, a vođenje gradnje i nadzor obavila je splitska tvrtka Fractal. U elektrani je instalirano 11.200 fotonaponskih modula snage 340 Wp te pet frekvencijskih pretvarača nazivne snage 720 kW, koje je, kao jedan od ključnih elemenata elektrane, razvio i proizveo Končar, u kojem je razvijen i proizveden i sustav upravljanja i nadzora rada elektrane.

“Rezultat zajedničkih napora HEP-a i Končara na putu ka energetskoj autonomiji i samodostatnosti hrvatskih otoka izgradnja je suvremenih projekata poput prve neintegrirane sunčane elektrane ovdje na Visu”, rekao je predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Gordan Kolak, ističući i kako je Končar, zahvaljujući razvoju KonSol pretvarača, osigurao direktno spajanje elektrane na distribucijsku mrežu te na taj način smanjio gubitke u transformaciji energije.

SE Vis je izgrađena na zemljištu površine 5,5 hektara, na brdu Griževa glavica u blizini Žene Glave. Elektrana snage 3,5 MW godišnje će proizvoditi, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, oko pet milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1.600 kućanstava, ističu iz HEP-a.

Najavljuju kako će uz SE Vis biti instaliran baterijski spremnik snage 1 MW i kapaciteta 1,44 MWh, prvi takve veličine u Hrvatskoj, a koji će se koristiti za pružanje usluga uravnoteženja elektroenergetskog sustava te u svrhu očuvanja stabilnosti mreže na otoku.

HEP godišnje u poboljšanje elektroenergetske infrastrukture otoka Visa ulaže prosječno milijun kuna, a u iduće tri godine uložit će gotovo 30 milijuna kuna u niz projekata, pri čemu iz te tvrtke izdvajaju polaganje podmorskih kabela Hvar-Pakleni otoci-Vis te Vis-Biševo, kao i polaganje 20-kilovoltnih kabelskih vodova Ravno Stupišće i Smokova, postavljanje prve ELEN punionice za električne automobile na otoku, u gradu Visu, a potom i punionice u Komiži. “SE Vis će zajedno s ostalim projektima sunčanih elektrana u izgradnji, poput SE Vrlika, i onih u razvoju, kao što su elektrana Bogomolje na Hvaru i drugi, Splitsko-dalmatinska županija će ostati predvodnica u obnovljivim izvorima u Hrvatskoj”, istaknuo je župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.

Iz HEP-a najavljuju da će od 2030. godine izgraditi novih 1.500 MW proizvodnih kapaciteta, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, što odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško.

Barbarić je na upite novinara potvrdio da su on i članovi Uprave HEP-a stavili mandate na raspolaganje ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, a sukladno Zakonu o primopredaji vlasti. “Svi članovi Uprave HEP-a dali su svoje mandate na raspolaganje u naznačenom roku sukladno Zakonu. To je uobičajena praksa u svemu, prema tome kod primopredaje vlasti to je sasvim logično za očekivati”, rekao je Barbarić.

Poručuje i da to ne utječe na rad i poslovanje HEP-a. “Apsolutno ne, davanje mandat na raspolaganje ne znači opoziv. Mi nastavljamo najnormalnije sa svojim redovnim poslovanjem i tvrtka jako dobro napreduj, ulaže i investira”, odgovorio je na upit da li stavljanje mandata na raspolaganje utječe na poslovanje te tvrtke u državnom vlasništvu.

Jutarnji list jučer je objavio da je premijer Andrej Plenković u nedavnom pismu ministrima sugerirao da daju naputak članovima nadzornih odbora državnih tvrtki da stave mandate na raspolaganje, dok je za predsjednike i članove uprava tvrtki dao preporuku da naprave isto, ali nisu to bili obvezni.

Prema pisanju tog lista, svi članovi nadzornih odbora državnih tvrtki dali su svoje mandate na raspolaganje, što su bili dužni i prema Zakonu o primopredaji vlasti, no nisu svi ministri poslušali preporuku premijera da to isto zatraže i od uprava tvrtki. Tako je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić dao naputak vodećim ljudima državnih tvrtki u svom resoru da daju mandate na raspolaganje, i svi su ga, među njima i čelnici HEP-a, poslušali, naveo je list.