PLIN

Usprkos lobiju LNG brodara

Europska unija nastoji smanjiti uvoz plina iz Rusije pa ponovo razmatra gradnju istočnomediteranskog plinovoda (EastMed) kojim bi plin iz podmorja Izraela i Cipra išao plinovodima preko Grčke i Italije do ostalih zemalja EU-a.

Profesor naftne geologije Avraam Zelilidis sa Sveučilišta u Patrasu godinama zagovara taj projekt. Plinovod bi Grke spasio jer nastavi li se sadašnji porast cijena energenata mnogi će pasti u ekstremno siromaštvo, kazao je Zelilidis za Hinu. Uvjeren je da se velike zalihe nafte i plina nalaze pod grčkim morem, a ne samo pod ciparskim i izraelskim. Pokažu li se njegove procjene točnima, Grčka bi imala jeftinije energente ne samo zato što bi njome prolazio plinovod nego zato što bi ih i sama crpila

Grčka vlada se, međutim, držala rezervirano prema potencijalnom plinovodu dugom 1900 kilometara putem kojeg bi EU zadovoljavala 10 posto svojih potreba za prirodnim plinom u početnoj fazi. Kao razlog suzdržanosti navodi se snažan lobi grčkih brodara koji sada uvoze naftu, a plinovodom bi izgubili posao. Osim toga, tu je i strah da bi crpljenje nafte i plina u vodama u kojima se Grčka i Turska spore oko suvereniteta dovelo do sukoba između Atene i Ankare.

Neki, pak, tvrde da je problem okoliš jer se Europska unija odmiče od fosilnih goriva u skladu sa svojim Zelenim planom prema kojem do 2050. godine želi potpuno prekinuti ispuštanje stakleničkih plinova, te tako zaustaviti klimatske promjene. Mi zahtjev za financiranjem tog projekta nismo dobili, no naša politika je da se ne ulaže u projekte iskorištavanja prirodnog plina, kaže Ioannis Kaltsas, voditelj odjela EIB-a nadležnog za Grčku i Cipar.

Xenia Loizidou, direktorica tvrtke za istraživanje okoliša Isotech sa sjedištem u Nikoziji, kaže da je svaki plinovod štetan za morski okoliš, no napominje: Ovdje nije riječ o ekološkom problemu, nego političkom. Profesor Zelilidis, koji smatra da bi u kasnijoj fazi EU zadovoljavala oko 40 posto svojih potreba putem ovog plinovoda, dodaje da bi cijevima išao prirodni plin a kasnije vodik što je u skladu s inicijativom Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, o čistoj energiji.

Ideju o gradnji EastMeda podržala je i sama Europska komisija prije devet godina, a 2019. su Grčka, Cipar i Izrael potpisali međuvladin ugovor u Tel Avivu u nazočnosti američkog državnog tajnika Mikea Pompea. Godinu dana kasnije Italija je potvrdila interes jer bi jedan krak išao prema njoj.

No u siječnju ove godine Sjedinjene Države su povukle podršku navodeći kao razlog ekonomsku neodrživost projekta i brigu za okoliš. Neki smatraju da je razlog u izbjegavanju mogućeg sukoba između Grčke i Turske, dviju članica NATO saveza, među kojima zadnjih tjedana vladaju tenzije. Turska se protivila projektu tvrdeći da je namjerno isključena iz njega.

Sve se, međutim, promijenilo nakon što je Rusija pokrenula 24. veljače invaziju na Ukrajinu. EU je Moskvi uveo sankcije a ona uzvratila djelomičnom obustavom isporuka plina što je povećalo cijene kućanstvima i industriji diljem bloka od 27 zemalja. Europska unija, koja je prošle godine 40 posto potreba za prirodnim plinom zadovoljavala uvozom iz Rusije, do 2027. godine želi biti potpuno neovisna o ruskom plinu.

U svibnju se grčki premijer Kiriakos Micotakis susreo u Washingtonu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, nakon čega su obje zemlje promijenile stav prema projekt EastMed. Mi taj projekt razmatramo, moramo vidjeti koliko bi koštao i kolika mu je isplativost, rekao je jedan grčki ministar za Hinu u Patrasu tijekom konferencije posvećene regionalnom rastu. Partneri u projektu su grčka plinska kompanija DEPA i talijanska energetska kompanija Edison, a prema ranijim planovima plinovod bi bio izgrađen u razdoblju od 2025. do 2027. godine.

Aristofanis Stefatos, izvršni direktor Grčke uprave za upravljanje izvorima ugljikovodika, koja kontrolia DEPA-u, nije htio razgovarati o tom projektu već je samo poručio da se razmatra. Europska povjerenica za energetiku Kadri Simson ovaj je mjesec boravila u Kairu gdje je potpisan sporazum s Izraelom i Egiptom. Ondje je bio i grčki ministar.

Ove godine ćemo primiti dodatnu količini plina iz Izraela putem postojećeg plinovoda prema Egiptu. Oni će ga pretvoriti u ukapljeni plin i poslati preko LNG terminala u Europu, rekla je Simson u Rigi gdje je prošli tjedan sudjelovala na samitu 3 mora. Napominje da bi inicijalni projekt EastMeda mogao biti promijenjen. Postoji mogućnost da polje Afrodita (u podmorju Cipra), jednom kada se počne ondje crpiti plin, bude također povezano s Egiptom pa da se ukapljeni plin brodovima prevozi u Europu.

Ciparski zastupnik u Europskom parlamentu Costas Mavrides nije odgovorio na upit.

U Grčkoj se, pak, za godinu dana održavaju parlamentarni izbori a najveća oporbena stranka, lijeva Siriza, podržava gradnju plinovoda preko grčkog teritorija bude li u skladu sa “zelenom tranzicijom” prema obnovljivim izborima.

Oko njega se vodi velika rasprava. To je važan projekt za jugoistočnu Europu i Mediteran”, kaže Sirizin zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Aleksis Čaricis. “Trenutno svjedočimo energetskoj krizi pa je potrebno iskoristiti što više domaćih izvora energije kako bi smo ju nadvladali, dodaje, a donosi HRT

RBA analize

Pokazatelj poslovnog raspoloženja skliznuo je snažnije od očekivanja, na 92,3 indeksnih bodova u lipnju (s 93,0 bodova u svibnju), potaknut prvenstveno padom u očekivanjima (85,8 indeksnih bodova u odnosu na 86,9 bodova u svibnju). Također, i pokazatelj trenutne situacije skliznuo je za 0,6 bodova na razinu od 99,0 indeksnih bodova. Rezultati pokazatelja u skladu su s posljednjim rezultatima PMI pokazatelja uslijed povećane zabrinutosti oko zaliha energije, dok se poduzeća suočavaju s ustrajnom inflacijom (+7,9% u svibnju) i nedostatkom komponenti u proizvodnji. Rast cijena energije i potencijalna nestašica plina jačaju pesimizam u poslovanju njemačkih poduzeća, što se i odrazilo na poslovnim očekivanjima IFO indeksa. Njemačko gospodarstvo raste najsporijim tempom u europodručju, a usporavanje industrijske proizvodnje i potencijalno daljnje smanjenje opskrbe ruskim plinom, pojačalo bi bojazan o recesiji u najvećem europskom gospodarstvu.

Ovaj tjedan, od važnijih ekonomskih pokazatelja, očekuju nas objave potrošačkih cijena u europodručju, pokazatelji gospodarskog raspoloženja Europske komisije te objava ISM pokazatelja prerađivačkih aktivnosti u SAD-u. Prošlotjedni rezultati PMI pokazatelja mogu se smatrati lošim predznakom za objave podataka u tijeku ovog tjedna.

U lipnju će se vjerojatno nastaviti pogoršanje pokazatelja sentimenta Europske komisije i trend ubrzanja inflacije. Na godišnjoj razini, očekujemo ubrzanje stope inflacije na 8,4% (u odnosu na 8,1% u svibnju). Cijene energije i hrane vjerojatno će biti i dalje glavni pokretači ovog daljnjeg povećanja, budući da bi temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) mogla zabilježiti tek skromno ubrzanje na 3,9% na godišnjoj razini (s 3,8% u svibnju). S druge strane Atlantika, očekujemo da će rezultati ISM anketnog pokazatelja, kao i PMI pokazatelj prerađivačkog sektora, potvrditi usporavanje prerađivačkih aktivnosti u SAD-u.

Gotovo 600 milijardi dolara

G7 pokreće globalni investicijski program za infrastrukturu s obimom od skoro 600 milijardi dolara do 2027. Na samitu u Njemačkoj, kancelar Olaf Scholz, aktuelni predsjedavajući G7, najavio je da bi program „Partnerstvo za globalnu infrastrukturu” trebao omogućiti ulaganja za zaštitu klime, u energetski sektor i u zdravstveni sektor.

Tijekom zajedničkog predstavljanja inicijative Scholz je reako da je predsednik SAD-a Joseph Biden pokrenuo tu inicijativu i istakao: „Ovo pokazuje jedinstvo G7.”

I nisu samo ovi planovi ti koji pokazuju jedinstvo, smatra Scholz. On naglašava da su G7, Europska unija i NATO, kada je u pitanju podrška Ukrajini protiv brutalnog napada Rusije, od početka tijesno surađivali. „Može se sa sigurnošću reći da Putin to nije očekivao i da ga to i dalje boli”, dodao je kancelar.

Američki predsjednik Joe Biden je rekao: „Ponosan sam što mogu objaviti da će SAD u narednih pet godina mobilizirati 200 milijardi dolara javnog i privatnog kapitala za ovo partnerstvo”. Između ostalog, planirana su ulaganja u digitalnu infrastrukturu.

Ambicije su velike: spriječiti klimatsku krizu, boriti se protiv gladi u svijetu i zaustaviti rat u Ukrajini. No, je li to uopće u moći šefova država i vlada skupine G7? Neki to poriču, drugi pozivaju na više akcije.

On je naglasio da se ne radi o dobrotvornoj akciji: „To je investicija koja će se isplatiti svima, uključujući američki narod i narode svih naših zemalja, i koja će potaći sve naše ekonomije.”

Predsjednik SAD-a je naglasio da bi program trebao koristi svim ljudima širom svijeta, posebno u zemljama u razvoju. Kao primjer, naveo je nove projekte solarne energije u Angoli koji bi pomogli u zaštiti klime i otvaranju radnih mjesta, kako u toj zemlji, tako i u Sjedinjenim Državama.

Projekti bi bili vezani za visoke standarde kako bi se osiguralo da su ove investicije vođene ekonomski i komercijalno i da ne rezultiraju dužničkim zamkama.

Udruženim snagama

Predsjednica Komisije EU-a, Ursula von der Leyen, je najavila da će „tim Europa” osigurati 300 milijardi eura kao doprinos investicijskoj inicijativi G7. Projekti bi se razvijali zajedno: „Kao demokracije, moramo udružiti snage”, rekla je ona. Inicijativa treba pokazati da „demokracije omogućavaju najbolji put za razvoj”. Investicije bi trebale biti zasnovane na „demokratskim vrijednostima: transparentnost, inkluzivnost, održivost”.

Prema rečima premijera Fumia Kishide, Japan će osigurati 65 milijardi dolara državnog i privatnog novca. Na ovaj način Japan će pomagati pri izgradnji aerodroma, luka i željezničkih veza u Indo-Pacifiku.

Talijanski premijer Mario Draghi se izjasnio za ulaganje zapadnih zemalja u plinsku infrastrukturu u Africi, ali i u širenje obnovljivih izvora energije. Važno je da se plinska infrastruktura može kasnije koristiti i za transport vodika. Kanadski premijer Justin Trudeau obećao je 5,4 milijardi dolara.

Ovaj projekat najavljen prošle godine trebao bi biti i alternativa projektu „Novi put svile” koji je Kina pokrenula 2013. Njime ova autoritarna država odavno otvara nove trgovinske puteve k Europi, Africi, Latinskoj Americi i Aziji.

Zapad već duže vrijeme predbacuje Kini da je tom inicijativom dovela do toga da se uključene zemlje zadužuju i da investicijama Kina više stvara prednosti za sebe nego za druge – kao što je osiguranje trgovinskih puteva i pristup sirovinama.

Prošlog mjeseca, američki državni sekretar Antony Blinken označio je Kinu kao najveći izazov međunarodnom poretku – uprkos akutnoj krizi izazvanoj ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine

PSP Okoli pun manje od trećine

Popunjenost podzemnog skladišta plina (PSP) u Okoliju je 23. lipnja bila tek 27 posto, što u okolnostima mogućeg pada ili potpunog prekida isporuke plina iz Rusije otvara pitanje hoće li Hrvatska uspjeti napuniti skladište uoči zime i početka sezone grijanja, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Prema preporukama Europske komisije, ali i odluci hrvatske Vlade, skladište do 1. studenoga mora dosegnuti 90 posto popunjenosti.

Iako je popunjenost skladišta 23. lipnja bila oko milijardu kilovatsati slabija od popunjenosti u istome razdoblju prošle godine, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja tvrde kako nema razloga za bojazan oko punjenja skladišta i osiguranja dostatnih količina plina za predstojeću sezonu grijanja.

Skladište se zasad puni prema planu i navedenoj dinamici tako da 1. kolovoza 2022. popunjenost bude 63 posto kapaciteta, 1. rujna 68 posto, 1. listopada 74 posto, te 1. studenoga 90 posto kapaciteta.

I iz PSP-a Okoli uvjeravaju kako punjenje skladišta ide uobičajenom dinamikom, uz podsjećanje da “PSP nije zadužen za nabavu, već samo za osiguravanje tehničkih uvjeta za skladištenje plina”.

Prema javno dostupnim podacima o stanju popunjenosti plinskog skladišta koje PSP redovno objavljuje na svojim stranicama, vidljivo je kako se tempo punjenja skladišta nakon višemjesečne hibernacije od 15. lipnja znatno ubrzao, te kako se sada odvija blizu maksimalnih dnevnih tehničkih kapaciteta utiskivanja.

Iako iz PSP-a ne objavljuju informacije o tome koji korisnik utiskuje plin, posve je izvjesno kako se radi o Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Vlada je početkom lipnja naložila HEP-u da nabavi 270,8 milijuna metara kubnih prirodnog plina i uskladišti ga u PSP Okoli, kako bi se na domaćem tržištu omogućila nesmetana opskrba.

Inače, punjenje hrvatskog podzemnog skladišta plina odvija se tako da je kapacitet podijeljen u 86 tzv. SBU jedinica, od kojih svaka sadrži 50 gigavatsati plina. Korisnici pune i prazne skladište tako da nominiraju SBU jedinice, a trenutačno od njih 86, čak 62 drži HEP. Od toga su 52 namijenjene strateškoj rezervi plina, dok preostalih 10 HEP koristi za vlastito operativno poslovanje.

Ostala 24 SBU podijeljeno je između niza domaćih i stranih trgovca plinom, kao što su Ina, PPD, E.On, MET, Geoplin, Međimurjeplin…

Prema važećoj regulativi, obveza je i tih tvrtki da i svoj dio skladišta do 1. studenoga napune do razine od 90 posto.

Limit za novu sezonu grijanja

Francuska vlada objavila je da će zamrznuti cijene plina za kućanstva do kraja godine, protegnuvši limit na novu sezonu grijanja. Vlada je zamrznula cijene u listopadu prošle godine.

Potrošači mogu i dalje računati na stabilnu cijenu plina jer će država pokrivati razliku do tržišne cijene do kraja 2022. godine, izjavila je u četvrtak premijerka Elisabeth Borne.

Vlada je ograničila i rast cijena električne energije u ovoj godini na četiri posto, što će proračun stajati milijarde eura.

Francuska je manje ovisna o ruskom prirodnom plinu od ostalih europskih zemalja, rekla je Borne. Skladišta bi do jeseni trebala biti gotovo puna, naglasila je premijerka.

Iduće godine vlada planira izgraditi novi plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG).

Već tjedan dana plin ne stiže u Francusku plinovodom iz Njemačke, rekao je prošlog petka mrežni operater GRTgaz. No, uvoz je ionako od početka godine pao za 60 posto.

Javlja Der Spiegel

Njemačko ministarstvo gospodarstva razmatra eksproprijaciju dijela plinovoda Sjeverni tok 2 u većinskom ruskom vlasništvu za potrebe transporta plina iz terminala na Baltičkom moru, izvijestio je u petak časopis Der Spiegel.

Ministarstvo razmatra mogućnost eksproprijacije dijela plinovodnog sustava koji se nalazi na njemačkom teritoriju i njegovog odvajanja od ostatka plinovoda, prenosi Der Spiegel.

Ekspropriranim dijelom plinovoda transportirao bi se plin koji će stizati u LNG terminal na Baltičkom moru, piše njemački tjednik.

Moskva je u petak priopćila da ne može komentirati izvješće Der Spiegela.

No, ako Njemačka povuče konkretne poteze, to bi prije svega bio slučaj za odvjetnike, rekao je u razgovoru s novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuku ruskog plina u Njemačku, na 110 milijardi prostornih metara. Ruski Gazprom, njemački Wintershall Dea i Uniper, austrijski OMV, francuski Engie i britanski Shell potpisali su sporazum o gradnji sredinom 2015. godine.

Gazprom je vlasnik 51 posto udjela.

Njihovi planovi izazvali su kritike u Ukrajini, koja je strahovala od gubitka tranzicijskih naknada. Washington je pak upozoravao da bi Rusija mogla koristiti plinovod kao polugu za politički utjecaj na Europu.

Plinovod je dovršen prošle godine, ali nije počeo s radom zbog pravnih problema. Njemačka je suspendirala izdavanje dozvole, tražeći od konzorcija sa sjedištem u Švicarskoj da osnuje podružnicu, a ove godine obustavila je projekt zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Ruski Gazprom povukao se u međuvremenu iz vlasništva nad njemačkom podružnicom Gazprom Germania koja upravlja važnim skladištima plina, a bavi se i trgovinom. Njemačka ju je nacionalizirala, uz obrazloženje da želi osigurati opskrbu plinom.

Komentar Jensa Thuraua za DW

Rjeđe se tuširati, tek mlaki radijatori… Zbog smanjenja isporuke ruskog plina Njemačkoj prijeti teška jesen i zima. Kraj atomskoj energiji nakon Fukušime 2011., dosta s ugljenom nakon 2030., masovno proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije za očuvanje klime. Njemačka pod ovom vladom ima (a imala je i za vrijeme prethodne) velike planove korjenito promijeniti opskrbu energijom. Gotovo stidljivo se i kod toga stalno ukazivao na prirodni plin kao “tehnologiju u prijelaznom razdoblju”. Drugim riječima: Njemačka još uvijek treba plin, za grijanje, za industriju, za termoelektrane. Ali to neće biti dugo, barem to je bio plan.

No sve to potječe iz drugih, prohujalih vremena. Iz doba u kojem se slijepo vjerovalo u Rusiju kao glavnog isporučitelja plina. Tek sad je postalo sasvim jasno kako su prije svega važni dijelovi industrije ovisni o mnogo plina. Svugdje gdje je u proizvodnji potrebna visoka temperatura, ona se najčešće stvara plinom. I iz poduzeća se sve češće čuje kako vjeruju da je vodik energent budućnosti, ali mnogo u tome je upravo to: neka lijepa budućnost. Ekološki je vodik samo ako se i proizvodi održivom električnom energijom vjetra ili sunca.

Dakle sve ovisi o brzom i opsežnom proširenju kapaciteta obnovljivih izvora. Ali baš to se u proteklim godinama vuklo. Mnogo toga u energetskoj reformi je krenulo krivim putem, ali sve to nam malo pomaže u sadašnjem stanju.

U skladu je agresivne logike ruskog predsjednika Putina obustaviti isporuku temeljem tankih izlika. Ipak, niti nova njemačka vlada dugo nije htjela shvatiti ono što je sad činjenica: prijeti nestašica plina. Ministar gospodarstva i očuvanja okoliša Robert Habeck je već i prije toga mnoga načela bacio preko palube, tako je i u Kataru dogovarao isporuke ukapljenog plina. Sad vlada planira i termoelektrane na ugljen izvući iz rezerve. One bi trebale proizvoditi dodatnu električnu energiju kako bi ušteđeni plin na neki način ostao za zimu. To već prilično zvuči kao izvanredno stanje i ono to jest. A zaštita klime dospijeva u pozadinu. Ali u ovoj situaciji je ovaj korak ipak ispravan.

Istovremeno je planula rasprava u vladajućoj koaliciji – prije svega između Zelenih i Liberala – o još tri aktivne atomske elektrane u Njemačkoj. One isporučuju oko 5% električne energije ove zemlje i zapravo bi koncem ove godine trebale biti konačno isključene. Tehnički je moguće da one nastave s radom, ali je to povezano s velikim naporima – prije svega financijskim. A tri nuklearke trebaju nove gorive elemente koje se ne mogu samo tako nabaviti na brzinu. Čak i energetski koncerni koji su vlasnici tih nuklearki su skeptični i kažu kako je to rasprava koja se vodi o prošlom vremenu. Ali je ispravno da se barem u prijelaznom razdoblju baš sve opcije stave na stol.

Ali za stranačke trzavice i obračun je stanje previše ozbiljno. Bilo bi ispravno ljudima jasno reći o čemu se radi i pozvati ih na štednju energije i pripremiti ih za teška vremena. Donekle se to već događa, ali ne bi bilo loše čuti jasne riječi kancelara građanima. Ništa ne pomaže. A na srednje i duže razdoblje je jedini put sad doista ozbiljno krenuti s obnovljivom energijom. Njemačka jedva da ima fosilnih goriva, a s drvenim ugljenom kojeg ima je dugoročno uzaludan svaki trud u zaštiti klime.

Prilično se toga nakupilo u kratko vrijeme. Prvo pandemija, onda rat s inflacijom i drastično povećanje cijena energenata, sad i prijetnja nestašice plina. Ali Njemačka kao zemlja visoke tehnologije još dobro stoji u usporedbi s mnogim zemljama kojima prijeti i glad. A sad, konačno, mora početi promjena u energetici. Postoji samo taj put, postati neovisni. I od fosilnih goriva, od klimatskih promjena, od Rusije, donosi DW.

A tko bi to mogao uspjeti ako neće Njemačka?

Poruka iz Kremlja

Kremlj je u četvrtak priopćio da za veliko smanjenje isporuke plina Njemačkoj nije kriva Moskva te je ponovo odbacio optužbe da je smanjenje isporuke energenta putem plinovoda Sjeverni tok 1 politički motivirano i za situaciju u Njemačkoj okrivio sankcije.

“Ruska Federacija ispunjava svoje obveze”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov čije riječi prenosi agencija Interfax.

Peskov je okrivio sankcije za kašnjenja u radovima obnove te pojasnio da nije isporučena Siemensova turbina za plinovod.

Turbine se nalazi na remontu u Kanadi, a kanadska vlada je zbog sankcija odbija isporučiti državnoj ruskoj energetskoj kompaniji Gazprom

Njemačka vlada je zbog smanjenja pritoka ruskog plina danas aktivirala drugi od tri stupnja plana za opskrbu plinom u izvanrednim situacijama.

“Opskrba je trenutno sigurna, ali je situacija i dalje napeta”, priopćilo je ministarstvo gospodarstva.

Prema definiciji, drugi, tzv. alarmantni stupanj u sklopu plana za opskrbu plinom u izvanrednim situacijama, se aktivira u slučaju smetnje u opskrbi plinom ili pojačane potražnje. U tom drugom stupnju država još ne intervenira nego prepušta tržištu da regulira situaciju.

Njemački ministar gospodarstva Robart Habeck je rekao kako će cijene plina dodatno rasti što će osjetiti industrija i privatni korisnici.

Kod trećeg stupnja država kontrolira distribuciju plina i smanjuje protok pri čemu su kućanstva kao i objekti od posebnog značaja poput bolnica, posebno zaštićeni od redukcija.

Europa se priprema

Europska unija dogovorila je u četvrtak s Norveškom, najvećim zapadnoeuropskim proizvođačem plina, povećanje isporuka kako bi norveški plin nadomjestio manjak članicama Unije kojih je polovica suočena s prekidom isporuka iz Rusije.

Bruxelles je rekao u četvrtak da je 12 zemalja članica suočeno s nestašicama pošto je Rusija smanjila dotok preko plinovoda Sjeverni tok 1, pozivajući se na tehničke poteškoće, preciznije da joj nije iporučena Siemensova turbina za plinovod.

Moskva je ranije prestala dobavljati plin za Poljsku i Nizozemsku te još neke zemlje koje su odbile plaćati u rubljima prema novoj platnoj formuli Moskve.

Norveška i Europska komisija “pojačat će suradnju kako bi osigurale dodatne” količine iz Norveške navodi se u priopćenju pošto su se u Bruxellesu sastali povjerenik EK-a za klimu Frans Timmermans i norveški ministar energetike Terje Aasland.

Norveška je povećala proizvodnju plina kako bi odgovorila na europske nestašice i očekuje rast prodaje za 8 posto na 122 milijarde kubičnih metara na godinu.

To bi bilo dodatnih 100 TWh i sva dodatna proizvodnja vjerojatno bi išla EU.

Europska unija pokriva petinu svojih potreba za plinom iz Norveške, što je malo u usporedbi s 40 posto koliko je uvozila iz Rusije prije ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače.

U izjavi se ističe da će Norveška ostati “veliki dobavljač” za Europu i nakon 2030. Obećaje se suradnja u korištenju obnovljivih izvora i zelenim tehnologijama.

Ulaganja u nova plinska polja bude strahovanja da će rat u Ukrajini označiti povratak na staro unatoč obećanjima brojnih država o postupnom napuštanju fosilnih goriva i prelasku na obnovljive izvore kako bi se spašavao planet.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je prošli tjedan da su nova ulaganja u fosilna goriva “razočaravajuća” s obzirom na učinak na klimu.

EU očekuje da će njegova ukupna potreba za plinom pasti 30 posto do 2030. kako bi ispunio zacrtane klimatske ciljeve te poziva članica da prijeđu na obnovljive izvore i štede energiju kako bi nadomjestile ruski plin.

Objavila EK

Opskrba plinom u Europskoj uniji je “trenutno zajamčena”, ali aktualna situacija se “mora shvatiti ozbiljno”, objavila je danas Europska komisija.
“Prema onom što smo iskomunicirali s vlastima zemalja članica, opskrba plinom u Njemačkoj, baš kao i ostatku EU, trenutno je zajamčena. Smanjenja isporuka ruskog plina se zasad mogu kompenzirati”, rekao je glasnogovornik Europske komisije za CNN. “No, ova situacija mora se shvatiti ozbiljno”, dodao je.

“Svjesni smo da bi se situacija mogla pogoršati. Devet zemalja članica aktiviralo je plan ranih upozorenja na situaciju s plinom jer Rusija koristi svoje zalihe plina kao oružje ucjene”, rekao je glasnogovornik.

“Prijetnja potpunim prekidom isporuke plina sad je stvarnija nego ikad ranije”, rekao je potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.