PLIN

Htjeli kupiti 50
Tvrtka Prvo plinarsko društvo (PPD), koja djeluje unutar grupacije Energia naturalis (ENNA), danas je KBC-u Zagreb donirala sedam respiratora koliko ih je u ovom trenutku bilo moguće pronaći na tržištu.

Namjera je Energia naturalis grupe pokušati kupiti i donirati ukupno 50 respiratora hrvatskim bolnicama te je uprava grupe svoje snage i sposobnosti usmjerila na njihovo pronalaženje i nabavku. Danas kupljeni respiratori trebali bi biti isporučeni KBC-u Zagreb do kraja tjedna.

Uz ranije poduzete mjere prevencije i zaštite vlastitih zaposlenika, ENNA grupa na ovaj se način aktivno bori protiv „korona krize“ u Hrvatskoj. U ovom trenutku nije jednostavno doći do respiratora ali je, uvjereni smo, moguće.

Sigurni smo i da brojni pojedinci i tvrtke čine najviše što mogu kako bi pomogli u situaciji u kojoj smo se svi našli te se na ovaj način, svojim znanjem i sposobnostima, pridružujemo njihovim nastojanjima

Portal Cijene goriva
Pad cijena goriva na benzinskim postajama u Hrvatskoj nastavljen je i ovog utorka. e

Tako je od ponoći puni spremnik od 50 litara benzina jeftiniji za oko 17,5 kuna, a dizela za 10,5 kuna, dok će vozače koji voze na autoplin spremnik koštati 11,5 kuna manje. Cijene su opet prilično različite ovisno o postaji, pa je primjerice litra Eurosupera 95 od danas najjeftinija na benzinskim pumpama Mitea te Plinskom centru Zagreb gdje iznosi 8,40 kuna, dok je najskuplja na Lukoilu 8,79.

Osjetna razlika vidljiva je i kod Eurodizela. Vozači će tako najbolje proći na benzinskim crpkama Mitea i Plinskom centru Zagreb gdje litra dizela iznosi 8,24 kune. S druge pak strane najskuplje će proći na benzinskim postajama Lukoila.

Što se tiče autoplina, litra ovog goriva najskuplja je na benzinskoj postaji AdriaOil gdje njegova cijena iznosi 3,66 kuna, a najjeftinija je u Plinskom centru Zagreb, 3,32 kune.

Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, jer je zbog širenja koronavirusa u svijetu smanjena potražnja, dok s druge strane Saudijska Arabija i Rusija najavljuju povećanje proizvodnje.

GPZ
Gradska plinara Zagreb (GPZ) u utorak je izdala upute što je sve potrebno poduzeti da bi se objekti u kojima je plin isključen zbog potresa mogli ponovno priključiti, upozorivši pritom građane da zbog svoje sigurnosti plin ne smiju sami puštati u sustav.

Za sigurno puštanje plina nužne su tri pretpostavke, a prva je pozitivan nalaz dimnjačara za sve dimnjake u zgradi, pri čemu je popis ovlaštenih dimnjačara objavljen na stranici Plinare (www.plinara-zagreb.hr).

Druga je pozitivan nalaz statičara ili stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo da objekt nije ugrožen potresom te da se plin može pustiti u siguran objekt, a treća da je kod puštanja plina u stambene zgrade obavezan pristup u sve stanove.

Tomu, pak, prethodi nekoliko koraka – za stambene zgrade korisnici se moraju javiti svojim upraviteljima, koji dostavljaju potrebnu dokumentaciju Odjelu prodaje GPZ-a. Odjel prodaje otvara radni nalog i prosljeđuje ga Odjelu mjerenja, koji kontaktira korisnika i dogovara ispitivanje instalacije i puštanje plina na uporabu.

Radni nalog u Odjelu prodaje se otvara bez avansne uplate, a račun se korisniku dostavlja nakon izvršenih poslova, pojašnjavaju iz Gradske plinare Zagreb. U slučaju potrebe za sanacijom plinske instalacije, popis ovlaštenih izvođača također se nalazi na web stranici GPZ-a, napominju iz Plinare, iz koje upozoravaju građane da zbog svoje sigurnosti plin ne smiju sami puštati u sustav.

Zagrebačka burza
 Ina će iz prošlogodišnje dobiti isplatiti 622,7 milijuna kuna za dividendu dioničarima, što je dividenda od 62,27 kuna po dionici, usuglasili su u petak Uprava i Nadzorni odbor Ine

Ina je putem Zagrebačke burze objavila da je Nadzorni odbor na današnjoj sjednici dao suglasnost na revidirane financijske izvještaje za prošlu godinu te izvješće o stanju društva Ina grupe za 2019. te nije imao primjedbi na dostavljeno izvješće. “Na toj sjednici Uprava i Nadzorni odbor usuglasili su prijedlog o isplati 622,7 milijuna kuna dobiti kao dividende (tj. 62,27 kuna po dionici)”, navodi se u objavi.

To je, inače, upola manja dividenda nego godinu prije, jer je lani dioničarima isplaćena dividenda od 125 kuna po dionici, ili ukupno 1,25 milijardi kuna. No, i Inina je dobit u prošloj godini bila manja nego u 2018. godini.

Naime, po podacima iz objavljenog revidiranog financijskog izvješća, matična kompanija, Ina d.d. je lani ostvarila neto dobit od 656 milijuna kuna, dok je u 2018. godini dobit iznosila 1,33 milijarde kuna.

S obzirom na najavu da će 622,7 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti biti isplaćeno za dividendu, proizlazi da će Ina gotovo 95 posto prošlogodišnje dobiti isplatiti za dividendu.

Neslužbeni izračun pokazuje da je, uz dividendu od 62,27 kuna po dionici, MOL-u, koji drži 49,1 posto dionica Ine, iz prošlogodišnje Inine dobiti isplaćena dividenda od 305,6 milijuna kuna, a Republici Hrvatskoj, koja u Ini ima 44,8 posto vlasništva, 279,2 milijun kuna.

Privatni i institucionalni investitori, koji imaju ukupno 6,1 posto dionica Ine, ukupno bi trebali dobiti oko 37,9 milijun kuna na ime dividende. O dividendi odlučuju dioničari na glavnoj skupštini, a za sada još nije poznato kada će biti skupština Ine. Uobičajeno je do sada skupština na kojoj se odlučivalo o dividendi bila u lipnju.

Priopćenje
Petrokemija za sada posluje u skladu s redovnim mjesečnim planovima poslovanja.

 Kako je ta kutinska tvrtka značajno i kontinuirano međunarodno umrežena, procijenjeno je da je zbog takvog organizacijsko-tehnološkog i prodajnog sustava izložena rizicima zbog pandemije koronavirusa te stoga slijedi sve upute nadležnih državnih institucija.

“Sukladno navedenoj procijeni rizika, Petrokemija je 18. ožujka prešla na planirani i utvrđeni sustav rada u kriznim okolnostima vodeći brigu o zaštiti radnika i kupaca te o urednom ispunjavanju svih preuzetih obveza. Tvrtka određene rizike očekuje u sustavu međunarodne logistike, ali situacija je za sada pod kontrolom i radi se na smanjenju tih rizika”, objavljeno je na stranicama Petrokemije.

Prema trenutno raspoloživim informacijama i procjenama, Uprava tvrtke vjeruje kako bi se poslovanje u sljedećem kratkoročnom razdoblju trebalo odvijati bez značajnijih proizvodnih, komercijalnih ili financijskih poremećaja.  Opskrba sirovinama dostatna je za planiranu proizvodnju u narednom razdoblju, sva postrojenja rade normalno, a sustav rada prilagodio se mjerama za poslovanje u uvjetima krize.

“Što se tiče otpreme gotovih proizvoda, sve potrebe za sezonu koja je u tijeku kompanija će uredno isporučiti te se procjenjuje kako će zaliha gotovih proizvoda i proizvodni proces koji je u tijeku osigurati podmirenje planiranih potreba u potpunostina prioritetnom domaćem i većini izvoznih tržišta uvažavajući navedene rizike”, ističe se u priopćenju.

Za 76.5 milijuna kuna
HEP Plin je s tvrtkom Energia Naturalis iz Vukovara sklopio ugovore o kupoprodaji poslovnih udjela u tvrtkama PPD-Distribucija plina i PPD-Opskrba kućanstva, ukupne vrijednosti 76,5 milijuna kuna. 

HEP Plin je na taj način stekao vlasništvo nad 702 kilometara plinske distribucijske mreže u Vukovarsko-srijemskoj županiji te preuzeo opskrbu novih 10.800 kupaca.

U HEP-u kažu da je njiova tvrtka HEP Plin ovim akvizicijama potvrdila položaj jednog od vodećeg distributera i opskrbljivača plinom. S ovim novim akvizicijama, opskrbljivat će ukupno 93.000 kupaca te će upravljati sa 3.880 kilometara plinske distribucijske mreže na području četiri susjedne županije u istočnoj Hrvatskoj: Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske.

– Preuzimanje ove dvije tvrtke nastavak je realizacije strategije HEP grupe, koja je usmjerena daljnjem razvoju plinskog poslovanja te aktivnom sudjelovanju u procesu okrupnjavanja na hrvatskom plinskom tržištu. Kao jedan od najznačajnijih subjekata na hrvatskom tržištu plina, a na temelju iskustva i polustoljetne tradicije plinskog poslovanja u ovom dijelu Hrvatske, građanima i tvrtkama u Vukovarskoj-srijemskoj županiji možemo jamčiti nastavak sigurne i stabilne usluge opskrbe plinom – izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.

PPD – Distribucija plina upravlja sa 702 kilometara distribucijske mreže na području grada Vukovara i 10 općina Vukovarsko-srijemske županije. PPD-Opskrba kućanstava opskrbljuje više od 10.000 obračunskih mjernih mjesta (kućanstava i stambenih kotlovnica) na području Vukovarsko-srijemske županije, od kojih se 60 posto nalazi na području grada Vukovara. U 2019. godini mreža je obuhvaćala oko 10.800 potrošača plina, od čega 10.240 potrošača iz kategorije kućanstava. U posljednje četiri godine potrošačima je godišnje isporučeno prosječno oko 130 milijuna kWh plina.

„Okrupnjavanje lokalnih distributera prirodnoga plina nužnost je u cijeloj Republici Hrvatskoj zbog osiguravanja bolje tržišne pozicije, optimiziranja troškova održavanja distribucijske mreže i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom. PPD grupa u preuzete je tvrtke godinama ulagala svoje znanje i rad kako bi svojim korisnicima pružila najbolju moguću uslugu. Izazovan proces preuzimanja trajao je nekoliko mjeseci. Nakon neobvezujućih ponuda zainteresiranih partnera obavljena je dubinska analiza tvrtki poslije koje su pristigle i obvezujuće ponude, a zatim je održano i nadmetanje na kojem je odabrana najbolja ponuda tvrtke HEP plin d.o.o. Osijek. U cijelom procesu posebno smo vodili računa o socijalnom aspektu preuzimanja. Novim vlasnicima i svim zaposlenicima želimo puno uspjeha i dalje! – izjavio je Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Energia naturalis grupe.

HEP će, kažu u toj tvrtki, preko HEP Plina nastaviti s aktivnostima na preuzimanju plinske mreže u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te akvizicijama drugih tvrtki koje se bave distribucijom i opskrbom plinom. Tako je 2018. godine preuzeta distribucijska mreža Općine Feričanci, a 2019. tvrtka za distribuciju i opskrbu plinom Plin Vtc iz Virovitice.

– Dugoročni planovi HEP Plina usmjereni su na izgradnju dodatne plinske mreže te uvođenje novih tehnologija, poput daljinskog očitanja i „pametnih“ plinomjera, čime se osiguravaju temelji za daljnje povećanje broja kupaca, količine distribuiranog plina i povećanje kvalitete usluge – poručuju iz HEP-a.

U Norveškoj
Tvrtka MOL Norge AS, koja je u 100-postotnom vlasništvu MOL Grupe, i njezini partneri otkrili su naftu i plin na odobalnom polju koje se nalazi oko 200 km zapadno od Stavangera u norveškom dijelu Sjevernog mora.

Istražna bušotina na koncesijskom području 820S izbušena je do maksimalne dubine od 2.652 metra ispod razine mora. Nafta i plin pronađeni su u većem broju formacija, a rezultati testiranja ukazuju na oko 3.463 barela ekvivalenta nafte dnevno. Potencijalni resursi otkriveni u glavnoj formaciji iznose između 12 i 71 milijun barela ekvivalenta nafte i plina.

Komercijalnost ovog otkrića bit će određena naknadno, nakon dodatnih tehničkih radova. Tvrtka MOL Norge AS, sa svojim 40-postotnim udjelom koji joj daje pravo na istraživanje i proizvodnju, operator je koncesije 820S u ime partnera Lundin Norway AS (40 %), Wintershall Dea Norge AS (10 %) i Pandion Energy AS (10 %).

MOL Grupa ušla je u Norvešku 2015. godine stjecanjem 100-postotnog udjela u tvrtki Ithaca Petroleum Norge. Aktivnosti bušenja započele su 2018. godine nakon što je operator dostigao razinu spremnosti u rekordno brzom roku bez ikakvih smetnji u izrazito reguliranom okruženju. MOL-ovu istraživačkim portfelju u Norveškoj cilj je podržati ostvarivanje organske zamjene rezervi MOL Grupe, stoji u priopćenju.

LNG
Vlada je na današnjoj sjednici predložila donošenje Odluke o visini naknade za korištenje prostora za potrebe plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku.

“Ovom Odlukom previđeno je da se u korist općine Omišalj isplaćuje oko milijun kuna godišnje za korištenje prostora, ovisno o godišnjem rastu indeksa cijena na malo koji objavljuje Državni ured za statistiku, upravo s ciljem veće izravne koristi i dobrobiti za jedinicu lokalne samouprave na čijem se području plutajući terminal za UPP nalazi. Slijedom svega navedenog, a polazeći od važnosti realizacije projekta plutajućeg terminala za UPP na otoku Krku s ciljem osiguranja sigurnosti opskrbe kućanstvima i industriji na području Hrvatske te s ciljem osiguranja izravnih koristi i dobrobiti jedinici lokalne samouprave odnosno općini Omišalj i njenim mještanima, a na čijem se području plutajući terminal za UPP nalazi, predlaže se donošenje ove Odluke”, obrazložila je Vlada.

U Zakonu o tržištu plina određeno je da visinu naknade za korištenje prostora, način njezine raspodjele te moguću namjenu takvih sredstava koju je operator UPP terminala dužan plaćati jedinicama lokalne samouprave na čijem području se nalazi terminal utvrđuje upravo Vlada.

Sa sjednice
Vlada je na ovotjednoj sjednici dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za sklapanje okvirnih sporazuma o financiranju s pet banaka – Erste&Steiermärkische bankom, Hrvatskom poštanskom bankom (HPB), OTP bankom, Privrednom bankom Zagreb (PBZ) i Raiffeisenbank Austria (RBA).

Ukupan iznos tih srednjoročnih višenamjenskih limita/okvira i okvirnih sporazuma o financiranju je milijardu kuna, tj. po 200 milijuna kuna sa svakom bankom. “HEP prakticira ugovaranje srednjoročnih okvirnih linija s domaćim bankama od 2013. godine, što je pokrenuto kao mjera radi sprečavanja pada kreditnog rejtinga kompanije, a što se godinama pokazalo kao dobra praksa i sa strane gledišta rejting agencija na HEP, kao i samo poslovanje HEP-a”, obrazložila je Vlada, dodajući kako ugovaranje srednjoročnog višenamjenskog limita/okvira nema utjecaj na državni proračun, s obzirom na to da on ne sadrži komponentu državnog jamstva, već se odobrava na temelju samostalne ocjene kreditnog profila/rizika HEP-a.

Također, napominje Vlada, radi se o neobvezujućem ugovornom dokumentu, čija će realizacija isključivo ovisiti o potrebama HEP-a i mogućnostima banke u datom trenutku.

Ispušni plinovi
Američka reality serija Diesel Brothers koja se od 2016. godine prikazuje na kanalu Discovery, o grupi prijatelja u državi Utah koji prepravljaju kamionete, sudski je kažnjena s 848.000 dolara zbog modificiranja, stavljanje u promet i prodaje vozila koja zagađuju i imaju instalirane uređaje za varanje pri kontroli isušnih plinova.

Na kraju sudskog procesa koji je trajao četiri godine, Okružni sud Salt Lake Cityja u državi Utah je ovoga tjedna, uz novčanu kaznu, izdao i trajnu zabranu aktivnosti kojima Diesel Brothers krše američki Zakon o čistom zraku.

U presudi je detaljno opisano gotovo 400 prekršaja kojima su osuđeni zaobišli sisteme dizajnirane da smanje emisiju čestica i azot-oksida iz vozila s dizel motorima. Presuda je pobjeda Udruženja Ljekari Utaha za zdravo okruženje, koje je tužilo Diesel Brothers pošto su na TV-kanalu Discovery vidjeli modificirane kamionete koji izbacuju crni dim.

Izrečena presuda znači da mora odgovarati svaki biznis koji ne samo što profitira od zagađenja koje stvara njegov ručni rad, već to i slavi.

Cole Cannon, odvjetnik Diesel Brothers, rekao je da je prerano da kaže li će se žaliti na presudu.

Ljekarska grupa tražila je više od milijun dolara kazne i tvrdila da zakon dozvoljava sankcije do 4,4 miliona dolara.

Ali, sudac je uvažio razne olakšavajuće faktore za Diesel Brothers, između ostalog što su zaradili samo 1.500 dolara po svakom od 50 kamioneta koje su prodali ili poklonili tokom petogodišnjeg perioda koji je pomenut u tužbi.

S druge strane, sud je procijenio da protagonisti serije Diesel Brothers mogu sebi da priušte plaćanje kazne, jer samo jedan od njih, nazvan u emisiji Heavy D, inače David Sparks, i njegove kompanije, imaju prosječno 300.000 dolara prihoda godišnje za posljednje tri godine, a samo od kanala Discovery 482.597 dolara.