PLIN

Njemačka akvizicija
Koprivničanin i profesor na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu Drago Francišković primio je službenu potvrdu da je imao pravo što se nekoliko godina protivio načinu kako PDV na uslugu obračunava tvrtka Koprivnica plin d.o.o, a koja, smatra Francišković, sugrađanima naplaćuje previsoke račune.

Čini se da se s njegovim tvrdnjama sada složio i Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a koji je, krajem svibnja, donio presudu i tvrtki Koprivnica plin izrekao opomenu jer je Franciškoviću porez na dodanu vrijednost za struju na računu za ožujak 2018. godine obračunao po gotovo dvostruko većoj stopi PDV-a, piše Novac.hr.

A sve je službeno počelo u siječnju 2017. kad su donesene izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojima je stopa PDV-a na električnu energiju sa 25 posto najednom pala na 13. Francišković je očekivao da će se pad stope PDV-a odraziti i na račun za toplinsku energiju koji dobiva od tvrtke Koprivnica plin, i to zbog sljedećeg shvaćanja pružanja te usluge. Kako je to objasnio Francišković, tvrtka Koprivnica plin u ime i za račun kupaca na tržištu kupuje energente, među kojima i struju, a potom je isporučuje krajnjem korisniku, stanarima zgrade, među kojima je i Francišković.

Oni pak u sklopu objekta u kojemu žive imaju samostalnu toplinsku stanicu u kojoj se od preuzete električne energije proizvodi toplinska energija. Prema Franciškoviću – a sad isto potvrđuje i Sud časti HGK – s obzirom da tvrtka Koprivnica plin zapravo ne isporučuje toplinsku energiju nego isključivo energente na temelju kojih se toplinska energija zatim proizvodi, tvrtka im ne može obračunavati porez od 25 posto na uslugu isporuke toplinske energije – jer taj posao nisu ni napravili – nego im ga može obračunati na svaki od energenata zasebno (što onda podrazumijeva i naplatu 13 posto PDV-a na struju), a potom 25-postotni porez na dodanu vrijednost uključiti u naplatu naknade za uslugu koju obavljaju.

Koprivnička komunalna tvrtka, ipak, svoje je djelovanje shvatila nešto drukčije pa je, unatoč izmjenama koje su se dogodile u vezi sa Zakonom o PDV-u, na kompletnu uslugu nastavila obračunavati PDV od 25 posto, zbog čega im je Francišković još 2017. počeo slati primjedbe.

– Prigovarao sam na svaki račun i osporavao iznos koji se u mjesecima s najvećom potrošnjom znao penjati i na 35 kuna, odnosno 6,3 posto računa, no Koprivnica plin nije bio zainteresiran za ispravak načina obračuna, nego su nastavili s obračunom PDV-a na uslugu isporuke toplinske energije. Stoga sam se javio i tržišnoj inspekciji koja je sve proslijedila Poreznoj upravi, no kako je priča ovdje stala, u rujnu lani sam se obratio i Sudu časti HGK koji je sada Koprivnica plinu izrekao opomenu – rekao je Francišković kojemu je i Porezna uprave e-mailom potvrdila da je u pravu. Svjestan je da opomena Suda časti HGK tvrtku Koprivnica plin formalno-pravno ni na što ne obvezuje, ali očekuje da isprave način obračuna računa. Ako se to ne dogodi, pokrenut će sudski spor.

Jutarnji list tijekom vikenda je kontaktirao i tvrtku Koprivnica plin, koja od veljače 2018. posluje u sklopu RWE. Tamo su nam potvrdili da su upoznati sa slučajem nezadovoljnog potrošača, ali ne mogu ništa komentirati sve dok ne prime službeno rješenje Suda časti Hrvatske gospodarske komore. Zasad je stoga nejasno kakve će promjene na tržištu donijeti ta odluka Suda časti, kao i hoće li Koprivnica plin naplatu usluga uskladiti s rješenjem.

Agencija za ugljikovodike
Kanadska kompanija Vermilion započinje bušenja na lokaciji Cerić-1 na području Vukovarsko-srijemske županije, a uz tu lokaciju Vermilion uskoro kreće i u izradu bušotine Berak-1, dok bi se prvi rezultati o postojanju ugljikovodika mogli znati već za mjesec dana, izvijestili su u četvrtak iz Agencije za ugljikovodike.

Bušenja su rezultat dvogodišnjih istraživanja i snimanja, a obje bušotine dio su Vermilionovog radnog programa na koji se obvezao prije tri godine ugovorom o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika s hrvatskom vladom. Vermilion je tada dobio dozvole za istraživanje na četiri istražna polja te se između ostalog obvezao da će potencijalno neodrađene radove isplatiti Hrvatskoj u visini procijenjenih troškova.

“Dodjelom dozvola 2016. godine osigurana su nova ulaganja u istraživanje i eksploataciju. U slučaju novih otkrića, značajno će se zaustaviti trend pada plinskih rezervi koji mogu u budućnosti dovesti Hrvatsku do potpune ovisnosti o uvozu plina”, kaže se u priopćenju Agencije za ugljikovodike.

Pokažu li istražne bušotine pokažu komercijalnu isplativost, dio naknada od pridobivenih količina ići će lokalnoj zajednici kroz cijelo ugovorno razdoblje eksploatacije. Naime, lokalnoj samoupravi pripada naknada za zauzetost površine koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru zauzete površine.

Od potpisivanja ugovora u lipnju 2016. godine do danas, uključujući i naknadu za 2019. godinu lokalnim zajednicama uplaćeno nešto više od 17 milijuna kuna, kažu u Agenciji. Osim postojećih pet istražnih polja, u tijeku je natječaj za novih šest istražnih blokova na području Panonskog bazena koji se zatvara 28. lipnja.

Šef IEAE
Iran je ubrzao obogaćivanje uranija nakon što je najavio da će se povući iz dijelova nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama, izjavio je u ponedjeljak šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Yukiya Amano dok je njemački ministar vanjskih poslova tijekom posjeta toj zemlji istaknuo da europske države žele ispuniti svoje obaveze iz tog dogovora, prenose agencije u ponedjeljak.

“Tempo proizvodnje se ubrzava”, rekao je Amano novinarima nakon posljednjih mjerenja inspektora IAEA u Iranu, piše dpa. Još uvijek se ne zna hoće li iranska zaliha obogaćenog uranija prekoračiti ograničenje određeno nuklearnim sporazumom 2015. jer proizvodnja oscilira. Amano je izrazio zabrinutost zbog sve većih tenzija oko iranskog nuklearnog pitanja i izrazio nadu da će se “pronaći načini da se kroz dijalog umanje trenutne napetosti”, prenosi Reuters.

“Ključno je da Iran i dalje u potpunosti provodi obaveze preuzete sporazumom”, zaključio je. Iran je prošli mjesec poručio kako se i dalje drži dogovora no da će učetvorostručiti svoju proizvodnju obogaćenog uranija, čime bi mogao prekršiti maksimum dopuštene zalihe. Teheran je od europskih država, koje se i dalje drže dogovora nakon što se iz njega povukao SAD, zatražio da ga zaštite od sankcija, prenosi Reuters.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mass postao je najistaknutiji zapadni dužnosnik koji je posjetio Iran otkad je prošli mjesec eskalirao rat riječima i prijetnjama između Washingtona i Irana. “Situacija u regiji je veoma eksplozivna i jako ozbiljna”, rekao je u ponedjeljak Maas na konferenciji za novinare uz iranskog kolegu Mohamada Džavada Zarifa.

“Opasna eskalacija postojećih tenzija mogla bi dovesti i do vojne eskalacije”, dodao je, a piše Reuters. Zarif za rast napetosti optužuje SAD. “Smanjivanje tenzija moguće je samo zaustavljanjem američkog ekonomskog rata”, rekao je Iranac.

“Oni koji pokreću takve ratove ne mogu očekivati da će ostati sigurni”. Zarif je kazao kako su razgovori s Maasom bili “iskreni i ozbiljni” te je dodao da je će “Teheran surađivati s europskim potpisnicimma sporazuma kako bi ga spasili”. Maas je poručio kako europske države “žele ispuniti svoje obaveze”, kako “ne mogu postići čuda, no mogu raditi na izbjegavanju propasti” dogovora.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Abas Mosavi je kazao kako Teheran zasad nije vidio “praktične i opipljive korake Europljana” prema zaštiti iranskih interesa. Sporazum s Iranom 2015. su potpisale Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Sjedinjene Države, Kina i Rusija.

Eurostat
 Hrvatska kućanstva još uvijek plaćaju jednu od najnižih cijena struje i plina u EU, pokazuju novi podaci euro-statističara.

Prema tim podacima, prosječna cijena za 100 kilovatsati električne energije u Hrvatskoj je u drugoj polovici prošle godine iznosila 98 kuna ili 13,2 eura. Istu cijenu električne energije u EU plaćala su i rumunjska kućanstva, dok su jeftiniju struju imala samo kućanstva na Malti te u Mađarskoj i Litvi, kao i u Bugarskoj, u kojoj je 100 kilovatsati električne energije koštalo 10,1 eura. U Sloveniji, pokazuju podaci Eurostata, kućanstva su istu količinu struje plaćala 16,4 eura, dok je prosjek na razini Unije iznosio 21,1 eura.

Ipak, Hrvatska spada u gornji dio kluba EU kada je riječ o poskupljenju struje u drugoj polovici prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2017. Naime, cijena električne energije za kućanstva u Hrvatskoj je u tom razdoblju porasla šest posto, dok je na razini EU rast cijena iznosio 3,5 posto.

I dok je struja u Hrvatskoj poskupila, plin je u istom razdoblju pojeftinio. Štoviše, s padom cijene plina za kućanstva u drugoj polovici prošle godine od 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2017., Hrvatska je, pokazuju podaci Eurostata, imala najveći pad u EU. Istodobno, prosječan rast cijena plina za kućanstva u EU iznosio je 5,7 posto.

Prosječna cijena 100 kilovatsati plina za kućanstva u Hrvatskoj je u drugoj polovici prošle godine iznosila 26,7 kuna ili 3,6 eura, dok je prosjek u EU iznosio 6,7 eura. Nižu cijenu plina od one u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, imala su jedino kućanstva u Rumunjskoj i Mađarskoj, u kojima je cijena plina iznosila 3,5 eura. S druge strane, slovenska su plin plaćala 5,8 eura.

Konzultanti
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je prije nešto više od dva tjedna potpisala ugovor s konzultantskom kompanijom na području energetike IHS Global iz Londona.

Ta kompanija koja je izabrana na međunarodnom natječaju za stručnog konzultanta će pomoći bosanskohercegovačkim vlastima u pripremi natječaja za dodjelu koncesije na istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Federaciji BiH. Tako je zapravo počela prva faza utrke za crnim zlatom na području FBiH, javlja Dnevni avaz.

Ranija su istraživanja pokazala kako se najveća nalazišta kriju na području Dinarida i tuzlanskog bazena. Premda je odabir konzultanta trajao gotovo tri godine, federalni ministar energije i rudarstva Nermin Džindić rekao je za Avaz da se u FBiH prvi put ostvaruje projekt istraživanja nafte i plina putem koncesije, ali da su istraživanja ovih energenata vrlo složena, financijski zahtjevna i prilično rizična, posebice uzimajući u obzir stupanj istraženosti na ovim prostorima u odnosu na druge države, kako u okruženju tako i šire.

Namjera
Mađarska je potvrdila svoju namjeru za proširenje svog plinovodnog sustava za prihvat plina iz plinovoda „Turski tok“, izjavio je u četvrtak, 6. lipnja, ruski ministar energetike Aleksandar Novak na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu.

Mađarska će strana ispuniti svoje obveze iz protokola potpisanog između Gazproma i mađarskih partnera i do kraja godine provesti proceduru „open season“ koja se odnosi na protočnost od 6-10 milijardi m3 plina godišnje, kazao je Novak.

Denis Fyodorov, generalni direktor Gazprom Energoholdinga, i Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike Republike Srbije, na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu potpisali su Sporazum o namjeri izgradnje plinskih elektrana u Srbiji.

Tako je potvrđen obostrani interes za izgradnju postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije u Srbiji te otvorena mogućnost osnivanja zajedničke inženjerske tvrtke, priopćio je Gazprom. Glavni uvjeti osnivanja te zajedničke tvrtke će biti utvrđeni tijekom daljnjih pregovora.

Inače, kako je naglašeno, prioritet u sklopu ove suradnje je izgradnja elektrane u Kragujevcu.

Analiza IEA
Godina 2018. bila je ‘zlatna godina’ za prirodni plin, s obzirom na nagli skok potražnje diljem svijeta, objavila je u petak Međunarodna agencija za energiju (IEA), potaknuvši zabrinutost ekoloških udruga zbog mogućeg utjecaja novog preferiranog tipa goriva na klimu na Zemlji.

Potražnja za plinom lani je porasla 4,6 posto, najsnažnije od 2010., a na taj energent otpada i gotovo polovina ukupnog porasta svjetske energetske potrošnje, objavila je IEA u godišnjem izvješću o plinu.

Skok potražnje za prirodnim plinom – koji je čišći od ugljena ali je fosilno gorivo i njegovo izgaranje povećava emisije štetnih plinova – pripisuje se bujajućoj proizvodnji u SAD-u i nezasitnoj potražnji za zamjenom za ugljen u Kini. “U 2018. godini prirodni plin imao je značajnu ulogu u sjajnoj godini za energiju”, izjavio je izvršni direktor IEA Fatih Birol.

“Globalna energetska potrošnja porasla je (2018.) najbržim tempom u ovom desetljeću a prirodni je plan zaslužan za 45 posto toga povećanja, što je više od svih ostalih goriva”, istaknuo je Birol. Iz IEA poručuju da je plin pomogao smanjiti zagađenje zraka i ograničiti povećanje emisije stakleničkih plinova.

Analitičari u sektorima zaštite okolišla i energetike upozoravaju pak da bi procvat plina mogao imati štetne posljedice po klimu na Zemlji budući da su upozorenja iz znanstvenih krugova o nužnosti smanjenja korištenja fosilnih goriva sve ozbiljnija. “Kad se radi o plinu, IEA-in konj ima povez preko očiju i juri ravno ususret klimatskoj katastrofi”, rekao je Lorne Stockman, viši istraživački analitičar u Oil Change Internationalu.

“Plin nije čist, jeftin ni nužan”, istaknuo je. Prema prognozama, potrošnja plina rast će po prosječnoj stopi od 1,6 posto godišnje barem do 2024. godine, procjenjuju u IEA-i.

Izvor OVDJE

Istraživanje kopna
Vlada je u četvrtak Ini i Vermilion Zagreb Explorationu produžila istražno razdoblje istraživanja i eksploatacije na istražnim prostorima Drava 2 i Drava 4, a Vermilionu je dodatno odobrila drugu istražnu fazu istraživanja nafte i plina na poljima Sava 8, Sava 9 i Sava 10.

Vlada je u lipnju 2016. godine zaključila ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika s Inom za istražni prostor Drava 2 te s Vermilion Zagreb Explorationom za četiri istražna prostora: Drava 4 te Sava 8, Sava 9 i Sava 10.

Istraživanje se provodi kroz pet godina te se dijeli na dvije istražne faze pri čemu prva traje tri godine i počinje od datuma stupanja ugovora na snagu, dok druga istražna faza traje dvije godine, a započinje neposredno nakon prve istražne faze.

Današnjim Vladinim odlukama produljuje se prva istražna faza za istražne prostore Drava 2 i Drava 4 s obzirom da iz opravdanih razloga na tim istražnim prostorima ugovorne obaveze nisu ispunjene u zadanim rokovima, pri čemu će Ina i Vermilion produljiti će bankarske i korporativne garancije sukladno trajanju produljenja prve faze istraživanja.

Druga istražna faza odobrena je za prostore Sava 8, Sava 9 i Sava 10, s obzirom da je Vermilion na tim istražnim prostorima ispunio sve ugovorne obaveze prve faze, te tako stekao uvjete za ulazak u drugu.

Summit Triju mora
Novi izvori plina na jugoistoku Europe, poput potencijalne eksploatacije u rumunjskom dijelu Crnog mora, ne ugrožavaju isplativost izgradnje LNG terminala u Omišlju na Krku, jer će potražnja za tim energentom samo rasti, a cijena padati, istaknuo je u srijedu u Ljubljani američki ministar energetike Rick Perry.

Večernji list nedavno je pisao kako će eventualnim početkom eksploatacije plina iz rumunjskog dijela Crnog mora, u čemu vodeću ulogu ima američka kompanija ExxonMobil, ionako skromni budući kapaciteti LNG terminala u Omišlju na Krku postati irelevantni za širu europsku regiju.

Navodi se i kako je Viktor Orban, premijer Mađarske, države koja je dala ponudu za kupnju 25 posto udjela projekta na Krku, po povratku iz službenog posjeta Washingtonu kazao da je američki projekt u Rumunjskoj bio “prva i najvažnija tema” razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Kritičari izgradnje terminala na Krku ističu i kako dvadesetak LNG terminala koji danas već postoje u Europi trenutno rade s četvrtinom svog kapaciteta. “Mislim da ti argumenti nisu legitimni”, kazao je Perry koji je u Sloveniju stigao na summit Inicijative Triju mora.

“Trebat će vam puno više plina nego što ćemo vam moći isporučiti”, istaknuo je američki ministar i dodao kako u Europi postoji sve veći apetit za čišćim energentima.

“Ako Europa želi ekonomsku tranziciju, trebat će joj više energije”. Naveo je primjer Njemačke koja planira napustiti nuklearnu energiju.

“Ili će se svjetla ugasiti, ili će koristiti LNG. Nema treće opcije”, rekao je o toj državi i dodao kako Washington svakako podržava izgradnju terminala na Krku, “ne nužno zbog kupnje američkog plina”, nego jer je povećanje broja ruta i dobavljača “dobra formula za Europu” koja ne može biti slobodna i suverena ako će ovisiti samo o ruskom plinu.

Rusija danas taj energent prodaje po nižoj cijeni, no Perry ističe kako cijena američkog plina konstantno pada, da će se to nastaviti i da su “američke rezerve prirodnog plina masivne”. “Čak i ako će Rusija subvencionirati svoj plin, u nekom trenutku će joj ponestati”, tvrdi američki ministar koji se, kao i američka vlada, protivi izgradnji Sjevernog toka 2 prema Njemačkoj.

Perry, 14. američki ministar energetike koji je isti broj godina bio guverner Texasa, najvažnije savezne države po pitanju energetike, kazao je kako je ironično da se summit Triju mora održava dan prije obilježavanja Dana D kad se američka i saveznička vojska iskrcala u Normandiji.

Perryjevo ministarstvo krajem svibnja je u priopćenju govorilo o “plinu slobode”, a nedavno je novinarima u Bruxellesu poručio kako tim energentom “SAD ponovno na europski kontinent dovodi slobodu i prosperitet”, nakon što ju je prije 75 godina oslobodio od nacizma, piše EURACTIV. “Umjesto američkim vojnicima sada širimo slobodu prirodnim plinom”, prenio je NY Times nedavno njegove riječi.

Prema pisanju Financial Timesa u listopadu prošle godine, svijet je tek u ranoj fazi trgovine energentima putem LNG-a. Rast proizvodnje plina u SAD-u, vodećem i najbrže rastućem proizvođaču plina, posljedica je revolucije nastale novom metodom vađenja tog energenta iz škriljca, što znatno spušta njegovu cijenu, zaključuje FT. Međunarodna agencija za energiju (IEA) u studenom je objavila očekivanje da će do 2030. godine prirodni plin istisnuti ugljen s pozicije drugog izvora energije u svijetu, nakon nafte, s rastom od 1,6 posto godišnje, prenosi Reuters.

U isto vrijeme potražnja za tim energentom od 2015. konstantno raste, dijelom zbog ekonomskog oporavka kontinenta, te težnjom za prijelaz na čišće energente, piše Economist. Perry je u Ljubljani rekao i kako se borba protiv klimatskih promjena ne može voditi bez nuklearne energije koja nema štetnih emisija, pa je najavio da će se idući mjesec održati forum Europske komisije i njegovog ministarstva o malim modularnim nuklearnim reaktorima (SMR). “Vidim veliki potencijal u tome. To je budućnost”, zaključio je Teksašanin.

Diverzifikacija
Bugarska počinje s dobavom američkog LNG-a preko Grčke.

Obraćajući se medijima, bugarska ministrica energetike Temenuzhka Petkova izjavila je kako je jedan teret predviđen za isporuku u drugom tromjesečju, a drugi će ga pratiti tijekom trećeg kvartala, prenosi Reuters.

Petkova je dodala da je jedan teret kupljen od Chenierea, a drugi je kupljen od BP-a. Prvi brod već je isporučen na grčki terminal Revithoussa LNG. Bugarska je potpisala sporazum s grčkom državnom DEPA-om za dodatnu isporuku malog obima, jer zemlja želi smanjiti svoju ovisnost o ruskom prirodnom plinu.