PLIN

Za borbu protiv COVID 19

Norveška bi ove godine trebala povući gotovo 50 milijardi dolara iz državnog stabilizacijskog fonda kako bi se uspješno nosila s posljedicama koronakrize, predložila je vlada u utorak. Ministar financija Jan Tore Sanner predlaže da se ove godine iz fonda u koji se slijevaju prihodi od prodaje nafte i ulažu u dionice, obveznice i nekretnine radi financiranja mirovina svih građana povuče 402,6 milijardi norveških kruna (48,66 milijardi dolara).

U studenome predložili su da se povuče 331,1 milijarda kruna. “Značajan dio tog povećanja otpadao bi na izvanredne mjere potpore gospodarstvu povezane s pandemijom”, objasnio je ministar financija.

Vladu konzervativne premijerke Erne Solberg sada čekaju pregovori s desničarskom Strankom napretka kako bi ishodila potporu prijedlogu proračuna. Najveći je iznos od osnivanja fonda povučen prošle godine, kada je vlada osigurala isplatu 369,3 milijarde kruna, pokazuju podaci proračuna ministarstva financija.

Proračun će ove godine bilježiti strukturni deficit, koji isključuje prihode od nafte, od 3,7 posto BDP-a, procjenjuje ministarstvo, povisivši procjenu iz studenoga za pola postotnog boda.

Time će drugu godinu zaredom premašiti dugoročne smjernice parlamenta prema kojoj ne bi trebao premašiti tri posto. Izuzetak su razdoblja gospodarske krize.

Norveški BDP trebao bi ove godine porasti 3,7 posto kada se isključi naftni sektor, čime je ministarstvo snizilo procjenu iz listopada za nešto više od pola postotnog boda. Prošle je godine pao 2,5 posto, najviše od Drugog svjetskog rata. “Niže stope zaraze i sve veći udio procijepljenih građana ulijevaju optimizam, iako je neizvjesnost i dalje velika”, rekao je Sanner o gospodarskim izgledima.

Državni fond trenutno upravlja imovinom vrijednosti 1.300 milijardi dolara i za svaku građanku i građanina osigurao oko 250.000 dolara mirovine, podsjeća Reuters.

Komentar Ivana Brodića

Slovenski list Finance objavio je kako su stigle konkretne ponude za preuzimanje dvadeset postotnog udjela na slovenskom tržištu, koji sada drži austrijski OMV, a koji je još početkom godine najavio prodati. U igri su, prema slovenskom listu PKN Orlen, Socar, MOL, ali i grčki Coral, koji je kupnjom Apiosa, ove godine, na hrvatsko tržište doveo brand moćne nizozemske kompanije Shell. Prema tom listu cijena preuzimanja trebala bi biti između 250 i 360 milijuna eura.

Početkom godine na stranicama ovog portala donijeli smo vijest, potvrđenu iz dva neovisna izvora, kako je najozbiljniji kandidat za preuzimanje OMV-ova slovenskog poslovanja mađarski MOL, koji u toj zemlji drži pedesetak benzinskih crpki. Prema nekim informacijama, već se obavljalo dubinsko snimanje.

Međutim, još prije nekoliko tjedana je jedan tjednik insinuirao kako bi se transakcija za kupnju OMV-ova poslovanja u Sloveniji trebala odigrati preko hrvatske naftne kompanije, u sastavu MOL grupe, INA-e. Ne samo radi toga što je INA-i obećano prilikom ulaska MOL-a u tu kompaniju kako će se njen brand razvijati na području bivše Jugoslavije, što u Sloveniji i Srbiji nije slučaj, nego i zbog drugih čimbenika.

Nekoliko portala u Hrvatskoj danas piše o tim činjenicama. Naime, povijest dobre suradnje INA-e i OMV-a daje nam naslutiti kako raniji ugovori, poglavito suvlasništvo u kompaniji OMV Istrabenz, našoj kompaniji daje pravo prvokupa OMV-ova poslovanja u Sloveniji.

“OMV je na slovensko tržište ušao 1992. godine, kada je osnovao tvrtku OMV Istrabenz, zajedno s Istrabenzom i INA-om, da bi 2004. preuzeo od INA-e preostalih 50% udjela u tvrtki. No, ono što je zanimljivo u tvrtki OMV Slovenija d.o.o. je da je hrvatska INA Industrija nafte d.o.o. udjeličar u tvrtki, i to sa 7,75% udjela, dok preostali dio drži OMV Downstream, koji sada prodaje 92,25% udjela. To se vidi i u sudskom registru tvrtke”, piše autor teksta na portalu energetika- net.

U telefonskom razgovoru s izvorom iz INA-e autor ovih redaka je pokušao provjeriti priču, ali iz kompanije poručuju kako ne žele komentirati tržišne glasine i kako niti do sada to nisu činili. Slično su iz OMV-a komentirali na upit portala Energetika-net. Bila to koincidencija ili ne, gdje ima dima ima i vatre.

A kako je tome tako potvrđuju Energypressu još nekoliko izvora. Neovisno o izvorima iz kompanije, nekoliko bivši decision makera, iz INA-e i hrvatskog energetskog sektora, spomenute informacije smatraju izglednima. Smatraju kako ugovori iz prošlosti INA-i daju mogućnost u ovom slučaju povećati svoj vlasnički udio i kako kompanija ima pravo prvokupa.

Kupila 120 crpki INA, koja sada u Sloveniji ima šest crpki, ili MOL- koji ih ima 53, akvizicija bi značila kako bi grupa povećala svoj udio na 30 posto. Uklapalo bi se to i u strategiju kompanija koja do kraja 2030. godine želi povećati broj svojih crpki u Europi s dvije tisuće za dodatnih tri stotine.

U prilog im ide i nalaz regulatora u Poljskoj koji je PKN Orlenu naložio prodati većinu crpki kompanije Lotus, zbog pretjerane koncentracije, a koje želi kupiti mađarska kompanija, potvrdili su Energypressu prije nekoliko mjeseci izvori iz MOL Grupe. Uostalom to se uklapa u njihovu strategiju povećanja novčanog tijeka i EBIDTDA-e tijekom sljedećih nekoliko godina.

Nije tajna kako je INA-ina strategija širenja pod pritiskom vlasničkih odnosa u kompaniji, ali transakcija kojom bi se INA prvi puta širila, nakon preuzimanja MOL-ovih udjela u Energopetrolu, imala bi smisla i u vidu investicije u rafineriju Rijeka. Budući Slovenija nema rafineriju, opskrba iz Rijeke, grupe koja bi potencijalno držala trećinu slovenskog tržišta, imala bi smisla. A možda i ubrzala investiciju.

Azijska razvojna banka

Azijska razvojna banka (ADB) sprema se obustaviti financiranje vađenja ugljena i proizvodnje nafte i prirodnog plina, signalizirajući okretanje obnovljivim izvorima energije.

ADB nije odredio vremenski okvir obustave ulaganja, preciziravši tek da će projekte fosilnih goriva ubuduće financirati samo ako ne postoji isplativa alternativna tehnologija, i to uz određene uvjete, prema nacrtu prijedloga objavljenom krajem prošlog tjedna.

Vijeće ADB-a raspravljat će o prijedlogu u listopadu, rekao je krajem prošlog tjedna čelnik bančinog odjela za energetiku Yongping Zhai.

Ekološki aktivisti pozvali su prošlog tjedna ADB da obustavi kreditiranje za cijeli sektor fosilnih goriva.

“Nacrt zabrane (financiranja) ugljena kasni jedno desetljeće, ali podupire ekonomske argumente koji bi vlade i ulagače trebali potaknuti na energetsku tranziciju”, rekao je savjetnik za politiku Instituta za klimu i održive gradove Pedro H. Maniego.

ADB će tom mjerom također spriječiti gomilanje imovine u sektoru ugljena, dodao je Maniego.

AKB je osnovan početkom 60-ih godina prošlog stoljeća kako bi podupro iskorjenjivanje siromaštva u Aziji. Sjedište je banke u Manili, a u energetski je sektor u razdoblju od 2009. do 2019. usmjerila 42,5 milijardi dolara, prema podacima na web stranici.

Sigurnost opskrbe

Situacija oko američkog protivljenja završetku plinovoda Sjeverni tok 2 i pojačane napetosti na istoku Ukrajine, kuda prolaze kontinentalni plinovodi iz Rusije za EU, su ponovno u fokus stavile sigurnost opskrbe Europe plinom.

LNG terminali su jedan od glavnih mehanizama diverzifikacije dobave plina, a tu je od ove godine prisutna i Hrvatska s LNG terminalom na Krku.

Iz tvrtke LNG Hrvatska ističu da je do kraja prošlog tjedna na terminal za ukapljeni prirodni plin (UPP) stiglo četiri broda za prijevoz UPP-a te je do sada u plinski transportni sustav Hrvatske predano 3,208 tWh, odnosno 322.625.829 m3 prirodnog plina.

“Svi dolasci brodova za prijevoz UPP-a odvijaju se prema usvojenom godišnjem planu dolaska brodova za plinsku godinu 2020./2021. koja završava 30. rujna.

U veljači nekoliko brodova za prijevoz UPP-a nije pristalo na terminal u Omišlju u zakazano vrijeme, no ne možemo komentirati razloge s obzirom na to da sve brodove angažiraju korisnici terminala, a ne LNG Hrvatska kao operator terminala za UPP.

Sami nedolazak brodova nije negativno utjecao na rad Terminala niti je imao negativne financijske posljedice za nas”, kažu nam iz LNG Hrvatska.

Pojašnjavaju da je ono što Europu izdvaja od ostalih glavnih regija koje uvoze UPP, poput Azije, jest konkurencija prirodnog plina transportiranog plinovodima, posebno iz Rusije, Norveške i Alžira.

UPP ima učinkovit monopol nad uvozom prirodnog plina u Aziju, prvenstveno zbog toga što nekoliko glavnih država uvoznica – Japan, Južna Koreja i Tajvan – nemaju razvijenu dobavnu plinovodnu infrastrukturu, dok Europa ima istovremeno vrlo dobro razvijenu infrastrukturu za ponovno uplinjavanje UPP-a kao i veliki uvozni kapacitet plinovoda, stvarajući konkurenciju između opskrbe UPP-om i prirodnim plinom iz plinovoda i dok i dalje uvoz prirodnog plina plinovodima iz Rusije i Norveške predstavlja najveće dobavne pravce, značajni su i uvoz UPP-a iz Katara, SAD-a, ali i iz Rusije koja također prepoznaje UPP kao važan novi izvozni pravac, piše Poslovni dnevnik.

Methane Nile Eagle

Danas u Hrvatsku stiže još jedan teret ukapljenog prirodnog plina (LNG) na krčki terminal, što ujedno označava i prvu isporuku LNG-a za tvrtku MET Croatia Energy Trade. Riječ je o LNG brodu naziva Methane Nile Eagle, ukupne nosivosti 145.000 kubnih metara, koji je teret ukrcao u luci Zeebrugge u Belgiji.

Ova najnovija isporuka peti je do sad uvezeni teret i prvi koji dolazi iz luke unutar Europske unije.

„Terminal je započeo s radom 1. siječnja 2021. i sam početak su obilježile turbulencije u poslovanju uzrokovane cjenovnim anomalijama i arbitražnim pozicijama na globalnoj razini te promjenama rasporeda dolaska brodova lokalno na terminalu. Međutim, od ožujka se dolazak brodova na terminal stabilizirao”, rekao je Mario Matković, izvršni direktor MET Croatia.

Hrvatski opskrbljivač plinom MET Croatia Energy Trade, dio švicarske energetske tvrtke MET Grupa, zakupio je kapacitet na LNG terminalu na razdoblje od sedam godina u ukupnom iznosu od 2,67 milijardi kubnih metara.

Ovo je prva MET-ova isporuka na Krk, no tvrtka je već u studenom 2020. u Saguntu (Španjolska) isporučila manji teret potreban za puštanje u rad plutajućeg broda za skladištenje i regasifikaciju LNG Croatia.

“Ponosni smo što možemo osigurati ovu isporuku na vrijeme”, dodao je Matković, misleći pritom na zagušenja u nekim većim europskim lukama nakon blokade Sueskog kanala.

Gospodin Matković ističe kako je planirano da MET Croatia isporuči dodatna dva LNG tereta na terminal do kraja listopada 2021. godine.
LNG terminal u Hrvatskoj ima mogućnost godišnje pustiti u transportni sustav količinu do 2,6 milijardi kubika prirodnog plina. Projekt LNG terminala iznosio je 233 milijuna eura, od čega je Europska unija osigurala 101 milijun eura.

Njemački ministar energetike

Njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmeier izjavio je u intervjuu koji je u nedjelju objavila medijska grupa Funke, kako smatra pogrešnim povezivati provedbu plinovodnog projekta Sjeverni tok 2 sa situacijom oko Alekseja Navaljnog i drugim pojedinačnim slučajevima.

Istaknuo je kako opskrba plinom nikada nije bila geopolitičko oružje u odnosima Istoka i Zapada, te da bi bilo vrlo neobično i opasno kada bi to potala.

Altmaier je podsjetio da je odluka o izgradnji Sjevernog toka 2 donesena davno, a vlasti raznih europskih država odobrile su taj projekt u zakonodavnim procedurama.

Istodobno je pozvao na osiguravanje poštivanja interesa Ukrajine nakon završetka plinovoda. Prema njegovim riječima, “tranzit plina kroz Ukrajinu nastavit će se nakon završetka Sjevernog toka 2.”

Govoreći o situaciji sa zatočenim ruskim opozicijskim liderom Aleksejem Navaljnim, pozvao je Rusiju “da se pridržava međunarodnih standarda ljudskih prava”.

Osvrćući se na mogućnost uvođenja novih sankcija protiv Rusije zbog situacije s Navaljnim, rekao je da “odluku o sankcijama treba donijeti na razini cijele EU”.

Potražuju osam milijuna eura

Petrol je jučer podigao tužbu tešku više od osam milijuna eura protiv bivše uprave, koju je vodio Tomaž Berločnik. Na jučerašnjoj skupštini Uprava Petrola, koju vodi Nada Drobne Popovič, također su dioničari izviješteni o aktivnostima vezanim uz nalaze posebne revizije poslovanja bivše Uprave.

Obuhvaćeno je trideset transakcija iz različitih područja i u osam su utvrđene nepravilnosti. Na temelju analize koju su stručnjaci proveli u prvim mjesecima ove godine, Petrol je zaključio da su pretpostavke odgovornosti za štetu ispunjene pri stjecanju i dokapitalizaciji mBulla i nekoliko manjih tvrtki. Prema sadašnjoj upravi šteta je iznosila više od osam milijuna eura, rekla je Nada Drobne Popovič, dodajući da je tužba podnesena danas.

Na Glavnoj skupštini dioničari su obaviješteni i o ostavci Branka Bračeka, člana uprave Uniora, koji je u prosincu prošle godine imenovan Petrolovim nadzornikom, a potom je dao ostavku prije nego što je započeo nadzornički mandat. Umjesto Bračeka, dioničari su danas većinom glasova za nadzornika potvrdili predsjednika Uprave Slovenskog državnog holdinga Janeza Žlaka.

Također su većinom glasova odobrili prijedlog o raspodjeli raspodjeljive dobiti tvrtke. Od prošlogodišnje ukupne raspodjeljive dobiti od 45,36 milijuna eura, Petrol će za dividende izdvojiti 45,22 milijuna eura, što iznosi 22 eura bruto po dionici.

Snaga Sibira

Kina je pokazala zanimanje za povećani uvoz plina iz Rusije jer očekuje da će u narednih 15 godina udvostručiti potrošnju prirodnog plina. To je istaknuo Viktor Zubkov, visoki dužnosnik ruske plinske tvrtke Gazprom, pri čemu je napomenuto da je tvrtka već sada spremna zadovoljiti te rastuće kineske potrebe.

Potrošnja plina u Kini povećava se svake dvije godine i to za količine koje su usporedive s cjelokupnim izvoznim kapacitetom plinovoda Snaga Sibira koja iznosi 38 mlrd. m3 godišnje, također je napomenuo Gazpromov dužnosnik. Kina je danas tako glavni uvoznik plina na svijetu i treći najveći potrošač (nakon SAD-a i Rusije).

Tako je u 2020. godini, unatoč pandemiji koronavirusa, kineska potrošnja plina nastavila rasti i povećala se za više od 20 mlrd. m3, objavila je ruska novinska agencija TASS, a prenosi Energetika-net.

Plinske elektrane na lignit

Plinske elektrane prestigle su elektrane na lignit i 2020. godine postale vodeći izvor emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji iz sektora elektroenergetike, pokazala je analiza sustava trgovanja stakleničkim emisijama u Europskoj uniji.

Prema analizi koju je proveo energetski think tank Ember, plinske elektrane u EU-u emitirale su prošle godine 231 milijun tona ugljičnog dioksida. Emisije iz postrojenja za ugljen u međuvremenu su pale, a emisije postrojenja na lignit manje su za 23 posto u usporedbi s 2019. godinom

Plin je sada, navodi se u analizi, vodeći u emisijama stakleničkih plinova u EU-u iz energetskog sektora, zahvaljujući sve jeftinijim obnovljivim izvorima i cijenama ugljika u trgovanju stakleničkim emisijama koje istiskuju ugljen s tržišta.

Ujedno se upozorava da države sa značajnim ulaganjima u plinsku infrastrukturu riskiraju gubitak, jer će cijena energije iz obnovljivih izvora poput vjetra i sunca nastaviti padati.

“Države koje donose kratkoročne odluke o zamjeni ugljena plinom ignoriraju mega-trend prelaska s fosilnih goriva na obnovljive izvore”, citira agencija AFP analizu te prenosi ocjenu da će ulaganja u nova velika plinska postrojenja s uobičajenim životnim vijekom od 25 godina već 2030-ih postati neisplativa.

Analiza je pokazala da su ukupne emisije iz elektroenergetskog sektora odgovorne za nešto više od 50 posto ukupnih emisija obuhvaćenih sustavom trgovanja emisijama, što je manje za jedan posto u odnosu na 2019. godinu.

U apsolutnom iznosu, emisije iz elektroenergetskog sektora pale su lani za 140 milijuna tona ili 17 posto u odnosu na 2019. godinu.

Analiza IEA

Potražnja za svim fosilnim gorivima je na putu rasta u 2021. godini, s time da bi i ugljen i plin trebali narasti iznad razina iz 2019. godine. Globalne emisije ugljikovog dioksida od energije ove godine bilježe povećanje od gotovo 5 posto, što je naznaka da ekonomski oporavak od covida-19 može biti “sve samo ne održiv” za klimu, objavila je u utorak Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Globalno energetsko izvješće IEA-e za 2021. godinu predvidjelo je da će se emisije karbonskog dioksida porasti na 33 milijarde tona ove godine, što je rast od 1,5 milijardi tona od razina iz 2020. godine, u najvećem pojedinačnom porastu u više od jednog desetljeća.

“Ovo je zastrašujuće upozorenje da je ekonomski oporavak od krize covida-19 trenutno sve samo ne održiv za našu klimu”, rekao je izvršni direktor IEA-e, Fatih Birol.

Ovogodišnji rast će vjerojatno biti potaknut ponovnim procvatom korištenja ugljena u sektoru elektroenergetike, dodao je Birol, za koji se predviđa da će se biti osobito snažan u Aziji.

Izvješće bi trebalo pritisnuti vlade da krenu djelovati po pitanju klimatskih promjena. Američki predsjednik Joe Biden održat će virtualni samit za desetke svjetskih vođa ovaj tjedan kako bi raspravili problematiku uoči globalnih razgovora u Škotskoj kasnije ove godine. Prošle godine, kad se potrošnja energije smanjila zbog pandemije covida-19, emisije CO2 povezane s korištenjem energije pale su 5,8 posto, na 31,5 milijardi tona, nakon što su u 2019. iznosile rekordnih 33,4 milijarde tona.

Godišnje izvješće IEA-e analiziralo je najnovije nacionalne podatke diljem svijeta, ekonomske trendove rasta i nove energetske projekte koji bi se trebali pojaviti online.

Globalna potražnja za energijom trebala bi u 2021. godini narasti za 4,6 posto, najviše zahvaljujući potrebama zemalja u razvoju, što bi moglo rezultirati razinom iznad one u 2019., rečeno je u izvješću.

Potražnja za svim fosilnim gorivima je na putu rasta u 2021. godini, s time da bi i ugljen i plin trebali narasti iznad razina iz 2019. godine.

Očekivani porast potrošnje ugljena premašuje korištenje obnovljivih izvora energije za gotovo 60 posto, unatoč ubrzanju potražnje za solarnom energijom, energijom vjetra i vode. Više od 80 predviđenog rasta u potražnji ugljena u 2021. očekuje se iz Azije, predvođe Kinom.

Potrošnja ugljena u SAD-u i Europskoj uniji je također na putu da poraste, no ostat će značajno ispod razina prije krize, rekla je IEA, a donosi Poslovni dnevnik.