PLIN

Iz analize Embera

Od pokretanja Inicijative triju mora 2015. godine, koja obuhvaća 13 zemalja, uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) u zemlje središnje i istočne Europe povećao se čak 12 puta, prema analizi energetskog think-tanka Ember. Iako je većina energetskih projekata podržanih inicijativom usmjerena na širenje plinske infrastrukture, promjene u energetskom krajoliku nameću potrebu za prilagodbom fokusa.

Emberovu analizu ističe planirani samit i poslovni forum Inicijative triju mora, koji će se održati u Vilniusu u travnju, kao ključan trenutak za određivanje smjera regije, s potencijalnim utjecajima na cijelu Europu. Dok se inicijativa prvotno usredotočila na infrastrukturne projekte vezane uz fosilna goriva, potreba za preusmjeravanjem postaje sve očitija s jačanjem obnovljivih izvora energije i potrebom za povezanijim elektroenergetskim sustavima.

Inicijativa triju mora, koja uključuje zemlje poput Hrvatske, Poljske, Češke i drugih, suočava se s rastućim kapacitetima za uvoz LNG-a koji bi uskoro mogli premašiti potražnju za plinom. Dok se fokus prvotno usmjeravao na infrastrukturne projekte za fosilna goriva, promjene u energetskom sektoru zahtijevaju prilagodbu strategije.

Ključni aspekti analize Embera naglašavaju potrebu za snažnijim naglaskom na obnovljive izvore energije te većom fleksibilnošću i povezanošću elektroenergetskih mreža. Također, predlažu se promjene u planovima za širenje kapaciteta LNG-a kako bi se uskladili s očekivanim budućim potrebama.

Inicijativa triju mora ima priliku postaviti temelje za energetsku tranziciju koja bi bila u skladu s europskim ciljevima o smanjenju emisija i povećanju udjela obnovljivih izvora energije. Važno je postići dogovor o ključnim ciljevima kako bi se osigurala održiva energetska budućnost regije i Europe, stoji među ostalim u analizi Embera.

Sa sjednice NO Petrola

Na 49. sjednici Nadzornog odbora društva Petrol d.d., Ljubljana, članovi su detaljno analizirali nerevidirane izvještaje o poslovanju Grupe Petrol i društva Petrol d.d., Ljubljana za 2023. godinu. U protekloj godini, Grupa Petrol je uspješno odgovorila na izazove energetske krize, istovremeno zadržavajući čvrstu posvećenost održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Unatoč inflaciji, regulaciji cijena energenata i geopolitičkim napetostima, Grupa je očuvala financijsku stabilnost te nastavila širenje i diverzifikaciju poslovanja, usklađujući se s dugoročnom strategijom za razdoblje 2021–2025. Nadzorni odbor ističe kako je Grupa Petrol uspješno upravljala promjenjivim poslovnim okruženjem tijekom 2023. godine zahvaljujući prilagodljivosti i otpornosti.

Reagirajući na regulaciju cijena energenata i globalne ekonomske trendove, Grupa Petrol se tijekom 2023. godine, suočila s dinamičnim izazovima na energetskom tržištu koji su započeli već u 2022. godini. I dalje visoke cijene energenata, regulacija cijena goriva, električne energije, zemnog plina i topline, zajedno s inflacijom, imale su značajan utjecaj na poslovanje Grupe Petrol. Unatoč padu cijena energenata krajem 2022. godine, vladine mjere i regulirane cijene ostale su prisutne tijekom cijele 2023. godine, što je značajno utjecalo na poslovne rezultate. S usporavanjem gospodarskog rasta, Grupa se suočila s novim izazovima, uključujući pad kupovne moći i pooštravanje financijskih uvjeta.

Unatoč dinamičnim promjenama u okruženju, Grupa Petrol je demonstrirala iznimnu prilagodljivost i kontinuirani rast, održavajući stabilnost. Grupa Petrol nastavlja svoj napredak kroz kompleksno i promjenjivo poslovno okruženje, u kojem je stalno prilagođavanje i inovativni pristup ključan za suočavanje s vanjskim izazovima.
Sašo Berger, predsjednik Uprave društva Petrol d.d., Ljubljana, istaknuo je pri objavi nerevidiranih rezultata poslovanja: “U 2023. godini, Grupa Petrol je pokazala svoju sposobnost ne samo prilagođavanja nestabilnim okolnostima, već i napretka u istima. Aktivno smo sudjelovali u oblikovanju uvjeta za budućnost, zadržavajući istovremeno financijsku stabilnost i predanost postizanju strateških ciljeva. Tako smo postavili čvrste temelje za izradu nove strategije Grupe Petrol za razdoblje 2025–2030.

U 2023. godini, Grupa Petrol bilježila je prihode od prodaje u iznosu od 7,0 milijardi eura, što je rezultiralo padom od 26% u usporedbi s prethodnom godinom, prije svega zbog smanjenih cijena goriva i drugih energenata. Prodaja goriva je iznosila 3,8 milijuna tona, što predstavlja pad od 8% u odnosu na prethodnu godinu, dok je prodaja trgovačke robe i usluga dosegnula iznos od 571,2 milijuna eura, bilježeći rast od 10% u odnosu na 2022. godinu. Prihodi od trgovačke robe i usluga povećani su na slovenskom, ali i na tržištima jugoistočne Europe. Također, prodano je 16,6 TWh zemnog plina, 12,8 TWh električne energije i 143,4 tisuće MWh topline.

Poslovanje u 2023. godini odvijalo se u značajno promijenjenim okolnostima u usporedbi s prethodnom godinom. Situacija se stabilizirala na energetskim tržištima, što je rezultiralo blažom regulacijom cijena nekih naftnih derivata u odnosu na 2022. godinu. Prilagođeni bruto poslovni dobitak u 2023. godini iznosio je 677,6 milijuna eura, što je porast od 72% u odnosu na prethodnu godinu. Troškovi poslovanja Grupe Petrol u istom razdoblju iznosili su 561,3 milijuna eura, što je povećanje od 20% u odnosu na 2022. godinu. Glavni razlog povećanja troškova proizlazi iz viših cijena materijala i povećanih troškova rada.

U 2023. godini, EBITDA je dosegnula 277,1 milijun eura, što predstavlja povećanje od 180,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Struktura EBITDA-e se normalizirala u usporedbi s 2022. godinom, kada su na energetskim tržištima prevladavale izvanredne okolnosti. Primjetan je porast udjela EBITDA-e proizvodne skupine Energija i rješenja, što je u skladu sa strateškim ciljevima prelaska s klasičnih energetskih izvora na čišće obnovljive izvore energije. Čista poslovna dobit ostvarena u 2023. godini iznosila je 136,6 milijuna eura, što je 139,2 milijuna eura više nego 2022. godine, kada je zabilježen gubitak.

U 2023. godini, Grupa Petrol je za neto ulaganja izdvojila 82,9 milijuna eura, što predstavlja značajno povećanje od 38,7% u odnosu na prethodnu godinu, kada su ograničena financijska sredstva omogućila ulaganja u iznosu od 59,8 milijuna EUR. Iako su se suočavali s izazovima kao što su energetska kriza, energetska tranzicija i regulatorni zahvati te neizvjesnost u vezi s nadoknadom štete iz naslova regulacije cijena, što je rezultiralo značajnim smanjenjem ulaganja u 2022. godini, Grupa Petrol je u 2023. godini uspješno nastavila provoditi ključne razvojne projekte.
Uspješno je nastavljena strategija upravljanja dugom, pri čemu je neto zaduženost smanjena ispod razine iz 2021. godine. Svi ključni pokazatelji, zadržani su na prihvatljivim razinama, što Petrolu omogućuje financijski čvrste temelje za buduće poslovanje. Bonitetna agencija S&P Global Ratings u prosincu 2023. godine potvrdila je društvu Petrol d.d., Ljubljana, dugoročnu kreditnu ocjenu »BBB-« i kratkoročnu »A-3« te ocjenu budućih izgleda kreditne ocjene »stabilno«.

„Unatoč tržišnim izazovima, skupina Petrol u 2023. godini održala je uravnoteženu financijsku strukturu i likvidnost, što nam omogućava da s optimizmom gledamo na buduće razdoblje. Učinkovito upravljanje rizicima, pažljivo upravljanje troškovima i odgovorno ulaganje osigurat će da Petrol bude spreman za provođenje daljnjih strateških planova, posebno u projekte koji podržavaju energetsku tranziciju i održivi razvoj“, istaknuo je Drago Kavšek, član uprave Petrol d.d., Ljubljana, zadužen za financijsko upravljanje, upravljanje rizicima i optimizaciju poslovanja.

Iako je energetska kriza predstavljala izazov, Grupa Petrol je u 2023. godini postigla stabilizaciju poslovanja, što je bilo presudno za očuvanje snažne financijske pozicije. Unatoč neprekidnom negativnom utjecaju regulacije cijena energenata od njezinog stupanja na snagu, Grupa Petrol i dalje čvrsto stoji iza održavanja visokih standarda, potvrđenih od strane renomirane bonitetne agencije S&P Global Ratings. Optimizacijom poslovnih procesa i upravljanjem troškovima, postavili smo čvrste temelje za budućnost. Unatoč trenutno važećem zakonodavstvu koje ograničava marže na određene naftne derivate i istovremeno usporava razvojni potencijal, Petrol će nastaviti slijediti strateške smjernice zelenog prijelaza.

„U 2024. godini planiramo pojačati ulaganja koja su zbog raznih vanjskih faktora bila usporena u 2022. i 2023. godini. S predanošću prema energetskoj tranziciji i naglaskom na pružanju izvanrednog korisničkog iskustva, Grupa Petrol će nastaviti raditi na osiguravanju stabilnosti i profitabilnosti za dioničare čak i u okviru promijenjenih energetskih i ekonomskih uvjeta“, izjavio je Sašo Berger, predsjednik Uprave društva Petrol d.d., Ljubljana.

Nadzorni odbor je ocijenio da se Grupa Petrol u 2023. godini uspješno suočila s izazovima koje je donijela energetska kriza i efikasno se prilagodila dinamičnim tržišnim uvjetima. Godina je označila i značajne promjene u upravljanju društvom. Obnovljena Uprava, koja sada djeluje u punom sastavu, već je započela s pripremom poslovne strategije za razdoblje 2025-2030. Prema ocjeni Nadzornog odbora, Uprava je pokazala kompetentno vođenje pod utjecajem regulatornih promjena i energetske tranzicije, pri čemu je naglasak na diverzifikaciji ponude i prilagodljivosti u poslovanju ublažio utjecaj nestabilnih tržišnih kretanja. Optimizacija nabavnih procesa osigurala je pouzdanu opskrbu energentima i podršku klijentima na visokoj razini.

Vlada RH

Vlada je u četvrtak usvojila šesti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, ukupne vrijednosti 503 milijuna eura, kojim osigurava nastavak stabilnosti cijena struje i plina, a nastavlja se i s pomoći umirovljenicima, braniteljima te socijalno ugroženim građanima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade rekao je da su dva osnovna cilja novog paketa – zadržavanje niske cijene energije i doprinos smanjenju inflacije. Za zadržavanje cijena energije u novom paketu izdvaja se 389 milijuna eura, a za borbu protiv inflacije 114 milijuna eura.

Tako, u sklopu novoga paketa mjera, od 1. travnja pa do 30. rujna 2024. cijena struje ostaje ista za građane, gospodarstvo te javni i neprofitni sektor, za što država izdvaja 231 milijun eura. Kućanstva će za polugodišnju potrošnju do 3000 kilovatsati (kWh), struju plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po megavatsatu (MWh), a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura.

“Vrlo jednostavna poruka – cijena struje ostaje ista, država i Vlada štite građane od rasta cijena struje”, istaknuo je Plenković. Mjera se odnosi na ukupno 2.214.236 mjernih mjesta, a ukupno je vrijedna 86 milijuna eura.

Jeftinija električna energija za javni i neprofitni sektor zadržava se na prosječnoj cijeni od 62 eura po megavatsatu, mjera je vrijedna 83 milijuna eura, obuhvaća 21,9 tisuća korisnika, a odnosi se na vrtiće, škole, fakultete, domove za umirovljenike, nevladine udruge, institute, vjerske zajednice, općine, gradove, državne institucije, komunalna poduzeća i druge.

Cijena električne energije za malo i srednje poduzetništvo za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kWh se također zadržava na 62 eura po megavatsatu, pri čemu je mjerom obuhvaćeno 93,2 tisuće korisnika, a vrijednost mjere doseže 62 milijuna eura.

Cijene plina također ostaju iste, ta mjera je vrijedna 50 milijuna eura.

Kako je napomenuo predsjednik Vlade, dat će se nadoknada Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za osiguranje zaliha plina, kako ne bi nastupili nepovoljni uvjeti za korisnike i porasla cijena plina. Time su također obuhvaćena kućanstva, javni i neprofitni sektor, toplinski sustavi, kao i distributeri plina, kada je riječ o mogućim gubicima, rekao je Plenković.

Kako stoji u Vladinoj odluci, kupcima u kategoriji kućanstava subvencionira se trošak tako da se na računu koji opskrbljivač plinom isporučuje kupcu, neto iznos cijene za potrošnju energije umanji odnosno da se nadoknadi razlika između cijene 27,7 eura po megavatsatu i cijene utvrđene metodologijom. Kako su se cijene na tržištu stabilizirale oko 27,7 Eura/MWh, očekuje se da će iznos razlike biti bitno manji u odnosu na odluke koje su stabilizirale cijene iz 2022. i 2023. godine. Ako cijena bude manja od 27,7 Eura/MWh, neće je biti potrebno subvencionirati, napomenuli su iz Vlade.

Cijena do 30. rujna ostaje ista i za toplinsku energiju za 159 tisuća korisnika centralnih sustava. Ukupna vrijednost mjere je 108 milijuna eura.

Vlada je u sklopu paketa mjera donijela i Uredbu o nadoknadi dijela troška dizelskog goriva koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom cestovnom prijevozu putnika za razdoblje od 1. travnja 2024. do 31. ožujka 2025. godine. Pravo na nadoknadu imaju osobe koje obavljaju komercijalni prijevoz putnika koje su na temelju odredbi Pravilnika o ostvarivanju prava na povrat dijela plaćene trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

Potpora iznosi 16 eurocenti po litri dizel goriva, mjera je vrijedna 11 milijuna eura, a koristi za prijevoznike su smanjenje troška obavljanja prijevoza do 3,7 posto prosječno, umanjenje gubitaka od povećanja cijene goriva i trenutne energetske krize, mogućnost ulaganja u nužnu modernizaciju voznog parka te zadržavanje vozača kao deficitarnog osoblja, kao i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija do pune uspostave javne usluge od strane županija, naveli su iz Vlade.

Plenković je apostrofirao i ulogu HEP-a, koji je u proteklih nekoliko godina podnio velik teret u provedbi mjera ograničenja cijena energenata te značajno doprinio stabiliziranju energetskog tržišta.

Lanjskog ožujka, podsjetio je Plenković, donesena je odluka o davanju dioničarskog zajma HEP-u i pokretanja postupka dokapitalizacije, što je predstavljao prvi korak pomoći toj kompaniji kako bi mogla normalno funkcionirati i ulagati.

Taj dioničarski zajam je dan u iznosu od 400 milijuna eura, bilo je predviđeno još dodatnih 500 milijuna eura. No, rekao je predsjednik Vlade, izmjenama pravnog okvira prošle jeseni predviđeno je da HEP, kao i ostali opskrbljivači na tržištu električne energije imaju pravo na kompenzacijske mjere, odnosno obeštećenje zbog cijena električne energije za razdoblje od ožujka 2023. i nadalje.

“Tako da je u odnosu na prvotno planiranu dokapitalizaciju HEP-a, Vlada odlučila na neselektivan način obeštetiti HEP i za one troškove koje je kompanija imala tijekom 2022. (…) Provedena je analiza točno utvrđenih troškova HEP-a (…) i obeštećenje će se u potpunosti izvršiti i to prijebojem s dioničarskim zajmom, najavom isplate oko 130 milijuna eura do kraja 2025. godine, kao i odricanjem isplata ostvarenih dobiti do iznosa od oko 200 milijuna eura. Sve s ciljem realizacije investicijskog ciklusa HEP-a u narednom razdoblju”, izvijestio je Plenković.

Dakle, kako je predsjednik Vlade zaključno poručio, dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna, a to društvo će i dalje ostati u 100-postotnom državnom vlasništvu.

HEP je u četvrtak pozdravio vladinu odluku o nadoknadi razlike cijene električne energije, ocjenjujući da će mu to omogućiti nastavak stabilnog poslovanja i planirane investicije.
“Pozdravljamo nastavak napora Vlade Republike Hrvatske u omogućavanju priuštive cijene električne energije hrvatskim građanima i poduzetništvu. Također, izražavamo zadovoljstvo Odlukom o nadoknadi razlike cijene električne energije društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. i provedbenim aktivnostima, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na današnjoj sjednici u sklopu šestog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena”, kaže se u HEP-ovom priopćenju.

Ocjenjuje se da je tom odlukom omogućen nastavak stabilnog poslovanja Hrvatske elektroprivrede, koja, kako se navodi “ostaje jamac sigurne opskrbe hrvatskih građana i industrije, kupaca električne energije, toplinske energije i plina te jedan od najvećih investitora u Republici Hrvatskoj”.

Najavljuje se da će fokus ulaganja, za koja su mjerama iz Vladine odluke osigurana sredstva za buduće razdoblje, biti na izgradnji obnovljivih izvora energije i jačanju elektroenergetske mreže radi jednakog pristupa električnoj energiji svim građanima RH, ali i prihvata novih obnovljivih izvora, čime će HEP doprinijeti ostvarenju planirane dekarbonizacije i energetske samodostatnosti Hrvatske.

Vlada je u četvrtak u sklopu 6. antiinflacijskog paketa odobrila nadoknadu razlike HEP-u za kupce kategorije poduzetništvo između ugovorene cijene i cijene obračunate kupcima za razdoblje 1. listopada 2022. – 31. ožujka 2023., u iznosu od 547,08 milijuna eura. Odobrenim iznosom izvršit će se prijeboj s dioničarskim zajmom od 400 milijuna eura.

Premijer Andrej Plenković rekao je da prvotno planirana dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna, te će i dalje ostati u 100-postotnom državnom vlasništvu.

Više od 400 milijuna

Nord Stream traži od svojih osiguravatelja više od 400 milijuna eura zbog eksplozija koje su teško oštetile plinovode u Baltičkom moru u 2022. godini i onemogućile isporuke ruskog plina u Njemačku, pokazuju sudski podnesci.

U tužbi podnesenoj u veljači Visokom sudu u Londonu Nord Stream AG imenovao je kao tuženike Lloyd’s Insurance Company i Arch Insurance, koji su servisirali projekt u podmorju.

Prema sudskim dokumentima, Sjeverni tok tužio je Lloyd’s u svoje ime ali i kao predstavnik drugih potpisnika police koje su izdali osiguravatelji, uključujući Munich Re.

Njemački reosiguravatelj odbio je komentirati tu informaciju.

Kompanija sa sjedištem u Švicarskoj potvrdila je u elektronskoj poruci ugovorni spor s osiguravateljima sustava cjevovoda na trgovačkim sudovima u Londonu.

“No, molimo za razumijevanje što ne možemo detaljno komentirati pravni postupak”, priopćio je komunikacijski tim Sjevernog toka.

Prema sudskim podnescima, kompanija trenutno preliminarno procjenjuje “troškove ispumpavanja vode i stabilizacije plinovoda, kompletnog popravka i zamjene izgubljenog plina” na 1.2 milijarde do 1.35 milijardi eura.

U tužbi navode i da jedan cjevovod na mjestu oštećenja izgleda “potpuno uništeno i deformirano”, ali i “glatko i prerezano” na drugom dijelu.

Lloyd’s je odbio komentirati tužbu. Arch nije odmah odgovorio na upit Reutersa da je za komentira.

Konzorcij Nordstream vlasnik je plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Sjeverni tok 1 sastojao se od dvije cijevi i isporučivao je ruski plin u Njemačku od 2011. odnosno 2012. godine, uz ukupan transportni kapacitet od 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje.

Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke i završen je pred kraj 2021. Njemačke vlasti u više su navrata odgađale izdavanje dozvola za početak rada, a projekt je stavljen na led nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu.

Sjedište je konzorcija Nordstream u Švicarskoj, a njegovi su članovi ruski proizvođač plina Gazprom, s udjelom od 51 posto, te njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie.

Nakon eksplozije u rujnu 2022. europske vlade posumnjale su u sabotažu iza koje stoji “državni akter”. Švedska, Danska i Njemačka pokrenule su istragu kako bi utvrdile krivca. U veljači Stockholm i Kopenhagen objavili su da je istraga zaključena i proslijedili zaključke Njemačkoj.

Njemačka odbija objaviti rezultate istrage, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.

Upis novih dionica

Upisnice će dioničari, koji imaju poziv za sudjelovanje, a to su većinski vlasnik Yildirim i četiri državna dioničara, predavati izravno u tvrtki ili preporučenom poštom, a zadnji rok je do kraja 21. travnja.

U Petrokemiji danas započinju primati Upisnice dionica za novo izdanje kojim će se značajno povećati temeljni kapital tvrtke.

Upisnice će dioničari, koji imaju poziv za sudjelovanje, a to su većinski vlasnik Yildirim i četiri državna dioničara, predavati izravno u tvrtki ili preporučenom poštom, a zadnji rok je do kraja 21. travnja.

Rok za uplate upisanih dionica je idućih sedam dana, dakle, najkasnije do kraja 28. travnja. Tada će napokon biti jasna i konačna dioničarska struktura kutinske tvrtke, u kojoj su svi dioničari izrazili namjeru sudjelovanja, ali je i dalje strogo čuvana tajna s koliko novca svaki od njih kani ući u dokapitalizaciju.

Izuzetak je Janaf, koji kotira na ZSE, te je objavio da će svojim dioničarima predložiti sudjelovanje s 2,838 milijuna eura.

Janaf u Petrokemiji trenutno ima pet milijuna dionica čija je pojedinačna cijena jedan euro. Ukupan temeljni kapital od 55 milijuna eura Uprava Petrokemije predlaže podići za najmanje 70 milijuna eura, a najviše za 140 milijuna.

Država, koja uz Janaf sudjeluje u vlasničkoj strukturi Petrokemije još preko Plinacroa, Fonda za financiranje razgradnje NEK i CERP-a, ukupno drži 45,17 posto dionica, a cilj joj je da nakon dokapitalizacije, u kojoj bi Yildirim donio više novca, zadrži kontrolni paket.

Pravilima o alokaciji svakom ulagatelju jamči se upis dionica do omjera kojega sada posjeduje, a upišu li veći iznos nego je predviđeno, Uprava Petrokemije odlučit će koji broj dionica će alocirati pojedinom ulagatelju, vodeći računa, među ostalim, o dugoročnim planovima investitora i budućem poslovanju, kao i veličini ulagatelja u industriji proizvodnje gnojiva. Drugim riječima, prednost će se u takvom slučaju davati Yildirimu, piše Poslovni dnevnik.

Luksuzni brod

Storylines i Brodosplit potpisali su ugovor za izgradnju privatnog rezidencijalnog broda. Cijene rezidencija na brodu MV Narrative kreću se od 1 do 8 milijuna dolara, s ograničenim mogućnostima suvlasništva koje počinju od 598.000 dolara.

Storylines, pionir u industriji rezidencijalnih brodova, obnovio je ugovor o gradnji broda s brodogradilištem Brodosplit, kako bi izgradili prvi privatni rezidencijalni brod koji je ekološki održiv. Potpisivanje ugovora o gradnji označava značajnu prekretnicu u području pomorskih inovacija.

Brod, nazvan MV Narrative, bit će simbol spoja luksuznog života i ekološke odgovornosti. Brod će biti dug 778 stopa (233 metra) i pružit će smještaj za 531 privatnu rezidenciju, koristeći pogon tekućim prirodnim plinom (LNG), što ga čini pionirskim u održivom pomorskom prijevozu.

“Ugovor o gradnji broda obnovljen je kao nužnost zbog ogromnih promjena u globalnim okolnostima, koje su utjecale na komercijalne i tehničke dobavne lance te financije projekta”, rekao je izvršni direktor Storylinesa Alister Punton.

Predsjednik uprave Brodosplita, Tomislav Debeljak, dodao je: “Od posljednjeg ugovora, puno je posla obavljeno na dizajnu broda u pripremi za gradnju. Tehnički timovi s obje strane intenzivno su surađivali s vanjskim stručnjacima iz područja hidrodinamike, buke i vibracija; također s ekspertima glavnih dobavljača opreme i društva za klasifikaciju Lloyd’s Register. Danas imamo brod s dizajnom koji implementira poboljšanja u vezi s održivošću, cyber sigurnošću, pogonom i pogonskim sustavima, itd. Imamo ekološki prihvatljiv brod optimalne performanse u skladu s primjenjivim pravilima i propisima.”

Za razliku od tradicionalnih cruisera, MV Narrative je namijenjen isključivo za život na moru, nudeći raznolik niz sadržaja i objekata. Od pošte i škole do solarnog hidroponskog vrta i obalne marine, brod potiče osjećaj zajednice i samodostatnosti. Posebno se ističe najveći wellness centar na moru, koji obuhvaća površinu od 10.000 četvornih metara posvećenu spa tretmanima, fitnessu i holističkim zdravstvenim uslugama.

Odgovornost prema održivosti proteže se izvan pogona, s inicijativama poput pretvaranja otpada u energiju, tržnice bez otpada i farme do stola koje prikazuju posvećenost ekološki svjesnom načinu života.

Cijene rezidencija na brodu MV Narrative kreću se od 1 do 8 milijuna dolara, s ograničenim mogućnostima suvlasništva koje počinju od 598.000 dolara.

U uzajamno korisnoj suradnji, Storylines i Brodosplit kreću na inovativno putovanje kako bi redefinirali luksuzni život na moru. Inženjering je već započeo, što potvrđuje predanost isporuci broda koji premašuje očekivanja kako u pogledu raskoši tako i ekološke odgovornosti.

Podcast Oslobođenja

Američki veleposlanik u Sarajevu Michael Murphy izjavio je kako SAD snažno podržava približavanje BiH Europskoj uniji i smatra kako je neka vrsta međunarodne prisutnosti u njoj i dalje nužna, a istodobno je snažno kritizirao Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojega je čak optužio da radi u interesu Rusije

Gostujući u podcastu sarajevskog “Oslobođenja” Murphy je kazao kako je BiH zabilježila značajan napredak na putu ka Europskoj uniji otkako je formirana sadašnja vlast nakon izbora 2022. pa stoga postoje veoma snažni geopolitički argumenti za Uniju da otvori pregovore s Bosnom i Hercegovinom.

Murphy je to izjavio prije nego što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak osobno potvrdila kako će Europskom vijeću preporučiti donošenje odluke o otvaranju pregovora s BiH.

Američki je veleposlanik podsjetio kako SAD o tome ne može odlučivati, ali snažno podržava otvaranje pristupnih pregovora.

Kritizirao je političare poput čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, koji tvrde kako je donošenje odluke o otvaranju pregovora bez konkretnog datuma beznačajno jer se cijeli proces može ponovo rastegnuti.

Lažnim je nazvao i Dodikove tvrdnje kako je europski put BiH nespojiv s postojanjem visokog predstavnika međunarodne zajednice koji ima ovlasti nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike.

Visoki predstavnik treba ostati u BiH sve dok se ne ispune ciljevi koji su jasno postavljeni još 2008., stajalište je SAD-a. Tada je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH definirao program od pet ciljeva i dva uvjeta kao preduvjete za zatvaranje OHR-a. Jedan od njih je procjena da se u zemlji u cijelosti poštuje Daytonski sporazum.

Murphy kaže kako je visoki predstavnik Christian Schmidt taj koji trenutačno osigurava napredak BiH na europskom putu. “Bez visokog predstavnika, i to je nedvojbeno, možda ne bi bilo ni izbora u listopadu 2022. Zamislite gdje bismo bili sad da nije bilo tih izbora”, kazao je Murphy.

Američki je veleposlanik potvrdio kako izgradnja Južne interkonekcije odnosno povezivanje plinske mreže BiH s Hrvatskom ostaje strateškim interesom Zapada kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu. Ponovo je kritizirao čelnika HDZ BiH Dragana Čovića, za koga je kazao kako je zapreka tom projektu.

Predbacio je Čoviću da kao političar koji tvrdi da je jedini legitimni predstavnik Hrvata u BiH “interes naroda stavlja na zadnje mjesto” pretpostavljajući mu svoj financijski i stranački interes što, kako tvrdi američki veleposlanik, istodobno pomaže jačanju ruskog utjecaja.

Izjava Olega Butkovića

Potpredsjednik Vlade Oleg Butković rekao je u ponedjeljak da će novi Vladin paket mjera pomoći stanovništvu i poduzetništvu, te da neće biti povećanja cijene struje i plina, a najvjerojatnije će ostati i jednokratne potpore umirovljenicima i drugim korisnicima.

Upitan da prokomentira novi paket mjera koji je najavljen za četvrtak, Butković je na obljetnici Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo rekao da se paket međuresorno priprema te da će se “nastaviti sa svim dobrim stvarima koje su bile i do sada”.

Tako, kako je rekao, neće biti povećanja cijene električne energije ni plina, kada je riječ o građanima i većem dijelu poduzetništva. Dodao je da će vjerojatno ostati i jednokratne potpore za umirovljenike i sve ostale korisnike tih naknada.

Na primjedbe oporbe da je novi paket mjera HDZ-ovo predizborno kupovanje birača, Butković je odgovorio da je oporba u predizbornoj kampanji već duže vrijeme, spomenuvši i nedavni zagrebački skup.

Analiza IEEFA

Japan, nekada najveći globalni uvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG), posljednjih je godina naglo smanjio potražnju za tom vrstom goriva, stoji u analizi Institute for Energy Economics and Financial Analytics (IEEFA)

Kao rezultat toga, japanski distributeri plina i električne energije suočavaju se s viškom ugovorenih obveza kupnje LNG-a te se sve više usredotočuju na marketing i prodaju tog goriva u inozemstvu.

Izvješće otkriva kako će najveći japanski distributeri, uključujući JERU, Tokyo Gas, Osaka Gas i Kansai Electric, vjerojatno imati prekomjerne količine od oko 11 milijuna tona godišnje za preostali dio desetljeća.

Zbog ograničenih mogućnosti rasta na domaćem tržištu plina, ovi distributeri razvijaju potražnju za LNG-om u inozemstvu ulaganjem u infrastrukturu plina na srednjem i nižem nivou, poput terminala za regasifikaciju i termoelektrana na LNG, posebno u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji. Vladine politike također su potaknule japanske tvrtke na transakcije s većim volumenima LNG-a s tržištima u nastajanju.

Na temelju podataka iz Japanske nacionalne korporacije za naftu, plin i metale (JOGMEC), prodaja LNG-a od strane japanskih tvrtki trećim zemljama skočila je s 14,97 milijuna tona u fiskalnoj godini 2018. na preko 38 milijuna tona u fiskalnoj godini 2021. Iako je domaća prodaja opale, ukupni volumen LNG-a transakcije japanskih tvrtki povećan je tijekom istog razdoblja.

Opadajuća domaća potražnja za LNG-om posljedica je rastuće proizvodnje nuklearne energije i obnovljivih izvora energije, dugoročnih energetskih i klimatskih ciljeva, te demografskih promjena. U međuvremenu, japanski postojeći distributeri izgubili su značajan udio na tržištu od 2017. godine zbog uvođenja maloprodajne konkurencije u sektoru plina i električne energije.

Vladini klimatski i energetski planovi očekuju da će se proizvodnja električne energije iz LNG-a prepoloviti do 2030. godine. Kao rezultat toga, IEEFA procjenjuje da bi potražnja za LNG-om u Japanu mogla pasti između 25,7 i 31,6 milijuna tona godišnje – ili otprilike trećinu razine iz 2019. godine – ako se postignu ciljevi proizvodnje električne energije. Uvoz LNG-a već je pao za 22 milijuna tona godišnje od 2014. godine.

Japansko Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije (METI) postavilo je cilj da tvrtke do 2030. godine obavljaju transakcije od 100 milijuna tona LNG-a. To je znatno više od trenutnih 79 milijuna tona koje kupci trenutno imaju ugovorene, ali u skladu je s nedavnim volumenima transakcija. U međuvremenu, inicijativa Azija nultih emisija (AZEC) Japana ima za cilj replikaciju njezine energetske mješavine u Aziji.

Ove politike, kao i korporativne strategije glavnih distributera, sugeriraju da će japanske tvrtke i dalje imati ključnu ulogu u transakcijama s LNG-om, unatoč opadajućoj domaćoj potražnji. Na primjer, izvršni direktori JERE izrazili su želju da tvrtku pretvore u glavnog globalnog igrača na tržištu LNG-a. Istovremeno, Tokyo Gas je rekao da je krajnji cilj formiranje lanca vrijednosti LNG-a u Jugoistočnoj Aziji.

Osim toga, japanski trgovci LNG-om mogli bi se suočiti s jedinstvenim nizom izazova usred nadolazeće globalne prekomjerne ponude. Većina japanskih obveza kupnje sadrži formule cijena indeksirane na cijene nafte, često po relativno visokim stopama koje mogu biti izvan novčanog tržišta u usporedbi s padajućim spot cijenama. Tijekom prošlih razdoblja globalne prekomjerne ponude LNG-a, neki japanski distributeri izgubili su novac na ponovnoj prodaji LNG-a u inozemstvu, što pokazuje financijski rizik uključen u trgovinu LNG-om.

Nema sankcija za ruski LNG

Posao s ruskim ukapljenim prirodnim plinom u EU-u cvjeta i stalno donosi novac u Putinovu ratnu blagajnu. To je posao koji ovisi o ograničenom broju specijaliziranih tankera. Međutim, sankcije još uvijek nisu na vidiku.

Luka Seebrügge u Belgiji, krajem veljače. Na LNG-terminalu pristaje “Christophe de Margerie”, natovaren ukapljenim prirodnim plinom (LNG) iz Rusije. Nije neuobičajen prizor. ARD-ov politički magazin „Monitor” ima podatke o kretanju ruskih tankera koji pokazuju put i učestalost kojom Rusija posjećuje europske luke, piše DW.

“Christophe de Margerie” redovito sidri u Seebrüggeu, kao i ukupno 15 drugih tankera tzv. Arc7 klase. To su tankeri koji probijaju led i koji po nalogu kompanije Novatek i tijekom zimskog razdoblja prevoze LNG s ruskog poluotoka Jamala na Arktičkom krugu do Europe.

Jedan od vlasnika je oligarh Genadij Timčenko, jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji, član ekskluzivnog kruga oko predsjednika Vladimira Putina. EU je već davno uveo sankcije protiv njega, a zaplijenio je i njegovu luksuznu jahtu. Međutim, LNG tankeri, koji rade za njega, i dalje neometano pristaju i odlaze iz luka EU-a. Svaka isporuka ima minimalnu vrijednost od 30 milijuna eura.

Iako je EU nedavno usvojio 13. paket sankcija protiv Rusije, isporuke plina su do sada izuzete od toga. Čak ni njemačka Savezna vlada ne zahtijeva sankcije za isporuke plina, i dalje argumentira s “napetom situacijom u opskrbi”. Službeno, Njemačka više ne dobiva ruski plin, ali ne može isključiti da manje količine dolaze preko europskih susjednih zemalja na zaobilazni način.

Države EU-a poput Mađarske već su sklopile nove ugovore s Moskvom o dodatnim isporukama plina. U Francuskoj energetska kompanija Total sudjeluje u poslovima s LNG-om na ruskom poluotoku Jamalu na sjeverozapadu Sibira. Iako je uvoz plina preko plinovoda znatno smanjen, poslovanje s LNG-om se neumorno nastavlja. Rezultat toga je da još uvijek oko 15 posto ukupne potrošnje plina u EU-u dolazi iz Rusije.

LNG je za Kremlj sada gotovo jednako važan kao i preostali prihodi od isporuka plina. Trenutno stručnjaci navode da se obujam LNG-a, koji se transportira u Europu i preko nje, godišnje procjenjuje na oko dvanaest milijardi eura. Međutim, Putin planira udvostručiti taj posao u idućim godinama. Cilj je, kako kaže ruski aktivist za zaštitu okoliša Vladimir Slivjak, ponovno dovesti Europu u ovisnost o ruskom plinu. Slivjak je 2021. godine dobio Alternativnu Nobelovu nagradu sa svojom organizacijom “Zaštita okoliša”, ali je morao napustiti Rusiju da izbjegne zatvor.

Na europskim LNG-terminalima, kao što su Montoir-de-Bretagne, Bilbao ili Seebrügge, ne stiže samo ukapljeni prirodni plin za EU. Njihove luke također služe kao glavni tranzitni centri za daljnji prijevoz ruskog LNG-a širom svijeta. Na primjer, u Seebrüggeu se ukapljeni plin ili skladišti u spremnicima i reeksportira ili odmah prebacuje na druge brodove. To se odnosi na najmanje petinu ukupnih količina plina koje se prevoze u Europu, izračunala je organizacija “Urgewald” na temelju podataka o brodovima od 2022. godine. Tako Europa ne samo da stvara dodatna opterećenja za klimu, već aktivno pomaže u financiranju ruskog ratnog napada na Ukrajinu, kritizira ova organizacija.

Bez pretovara u lukama EU-a trgovina LNG-om za Rusiju bi bila znatno teža i skuplja. Ako bi EU zabranio pretovar u lukama svojih članica za međunarodno tržište, brodovi bi morali putovati sve do Turske ili Egipta, kaže energetski stručnjak Angelos Koutsis iz belgijske ekološke organizacije “Bond Beter Leefmilieu”: “To ne samo da košta mnogo novca, već i traje puno duže. To dovodi do toga da Rusija može prodati puno manje LNG-a s Jamala, jer u Arktiku nema alternativnih načina transporta.”

Georg Zachmann, stručnjak za energiju iz trusta mozgova Bruegel, uvjeren je da bi Europa u međuvremenu mogla odustati od uvoza ruskog LNG-a. U Belgiji ruski ukapljeni plin trenutno čini jedanaest posto ukupne potrošnje, u Francuskoj trinaest posto, a u Španjolskoj dvadeset pet posto. “Na svjetskom tržištu trenutno postoji dobra ponuda LNG-a”, kaže Zachmann. “Cijene su znatno pale i ako Europa više ne bi kupovala ruski LNG, luke bi mogle uvesti drugi LNG koristeći istu infrastrukturu za uvoz.”

U međuvremenu i Europski parlament zahtijeva strože sankcije i potpuno zaustavljanje uvoza ruskog LNG-a. Njemačko Ministarstvo gospodarstva, odgovarajući na upit Monitora, izjavilo je da EU trenutno radi na uredbi koja bi omogućila članicama da privremeno ograniče uvoz. Međutim, EU planira konačno okončati poslovanje s ruskim plinom tek 2027, donosi DW.

Za ekonomisticu Ulrike Malmendier to dolazi prekasno. Ona zahtijeva: “EU treba dogovoriti zaustavljanje uvoza ruskog plina. Pokušajmo to sada i pokušajmo to zajedno kao Europska unija. Upravo za to je i stvoren EU.”