Energetika

Predviđanja JP Morgana

Cijene nafte imaju potencijal porasti do 100 dolara po barelu do kraja ljeta na sjevernoj hemisferi, ali postoji mnogo toga što bi moglo poremetiti tu prognozu. Analitičari u JPMorgan Chase & Co. iznijeli su scenarij prema kojem bi Brentova sirova nafta mogla doseći troznamenkasti iznos do rujna, što bi bilo prvi put u posljednje dvije godine.

Katalizator je odluka Moskve da dodatno smanji proizvodnju tijekom sljedećeg kvartala.

Ta odluka, objavljena kao dio koordiniranog produženja smanjenja proizvodnje od strane grupe članica OPEC+ ovog mjeseca, dovela bi kvotu Rusije ispod 9 milijuna barela dnevno do lipnja, što bi je dovelo u skladu s ciljem Saudijske Arabije.

Dobitak cijena nafte, tvrde analitičari, može se pojačati mogućnošću da proizvođači OPEC+ odluče produžiti smanjenje proizvodnje za ostatak godine kada se sastanu u lipnju. Oni vide produženje kao 50-50 okladu.

To bi bilo dovoljno da tržište dovede u deficit ponude za cijelu godinu, prema prognozi Međunarodne agencije za energetiku.

Ipak, čak i ako se smanjenja produžuju, rast cijena nije zajamčen. Cijene benzina u SAD-u rastu i mogu doseći 4 dolara po galonu do svibnja. To bi moglo biti dovoljno da se smanji rast potražnje ili pokrene još jedno oslobađanje nafte iz rezervi strateške naftne zalihe zemlje.

Još uvijek postoji mnogo nafte u spremnicima za takav potez.

Onda tu je potražnja. IEA je ovog mjeseca povećala svoju prognozu za 2024. godinu za 200.000 barela dnevno. Ali rast se još uvijek vidi na malo više od polovice onoga što je bio prošle godine. Visoki troškovi zaduživanja i snaga dolara mogli bi ipak uzrokovati ozbiljne prekide u globalnoj potrošnji.

Što se tiče same Rusije, Moskva nema najbolji dosje u ispunjavanju obećanja o proizvodnji. U siječnju je gotovo postigla cilj volontiranih smanjenja proizvodnje po prvi put od obećanja takvih ograničenja prošle godine. Ali proizvodnja se opet povećala prošlog mjeseca.

Troznamenkaste cijene nafte ponovno možda padaju na pamet analitičarima, ali put do njih još je uvijek prepun prepreka.

Posljedice udara na rafinerije

Rusija je u ožujku povećala uvoz benzina iz susjedne Bjelorusije kako bi se uhvatila u koštac s rizikom nestašica na domaćem tržištu zbog neplaniranih popravaka u ruskim rafinerijama nakon napada dronovima, izvijestio je Reuters pozivajući se na četiri industrijska i trgovačka izvora.

Rusija je već zabranila izvoz benzina od 1. ožujka kako bi pokušala osigurati dovoljno goriva za svoje domaće tržište nakon ponovljenih napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruske rafinerije od početka godine, objavila je agencija. Ove godine Rusija je ponovno povećala uvoz benzina iz Bjelorusije, koji je dosegao gotovo 3000 metričkih tona u prvoj polovici ožujka, rekli su izvori upoznati sa statistikom, prenosi Reuters.

Rusija je u veljači uvezla 590 tona, dok iz Bjelorusije u siječnju nije bilo isporuka. Dva izvora iz industrije, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni javno govoriti, rekli su da su u tijeku razgovori između vlada i naftnih kompanija o daljnjem uvozu. Jedan od njih rekao je da su pregovori bili teški jer je Bjelorusiji prioritet izvoz goriva na međunarodna tržišta. Koliko će Rusiji trebati ovisit će o vremenu popravka rafinerije, rekao je drugi izvor.

Ruske naftne kompanije mogle bi povećati isporuke nafte bjeloruskim rafinerijama u zamjenu za dodatne naftne derivate za isporuku Rusiji, rekli su izvori iz industrije. Bjelorusija svoje naftne derivate uglavnom izvozi preko ruskih baltičkih luka na međunarodna tržišta u skladu s dugoročnim tranzitnim sporazumima između zemalja.

Od utorka

Volvo Cars se oprostio od dizelskih automobila nakon što je SUV XC90 sišao s proizvodne trake u tvornici Torslanda u Švedskoj u utorak navečer kao posljednji dizelski model švedskog proizvođača. Ovo označava kraj dizelske ere za Volvo, koji do 2030. planira proizvoditi samo električna vozila.

“Prilično smo uvjereni da imamo vrlo dobre ponude za kupce čak i bez dizela”, rekao je Eric Severinson, Volvoov izvršni direktor za nove automobile i operativnu strategiju, izvijestio je Bloomberg.

Godine 2017. Volvo je postao prvi veliki proizvođač automobila koji se obvezao na postupno ukidanje vozila koja pokreću isključivo fosilna goriva, a od tada je predstavio nekoliko hibridnih i potpuno električnih modela.

U Europi, glavnom tržištu marke, dizelski su automobili dosegnuli vrhunac prije devet godina, čineći oko polovicu nove prodaje.

Lani su pale na 14 posto registracija.

Volvo će prikazati konačni XC90 na otvaranju Volvo muzeja sljedećeg mjeseca u Göteborgu, navodi Bloomberg.

Posljednji dizelski Volvo koji je sišao s proizvodne trake je plavi XC90 s dvolitrenim turbodizelašem, prenose automobilske stranice podsjećajući da Volvo dizele proizvodi već 45 godina.

CNN

Rušenje mosta u Baltimoreu moglo bi izazvati poremećaje u međunarodnoj trgovini jer je do daljnjega obustavljen promet lukom kroz koju je lani prošlo 52,3 milijuna tona tereta, vrijednog 80 milijardi dolara. Svaki mjesec u kojem je brodski promet kroz luku zatvoren, više od šest milijardi dolara tereta mora biti preusmjereno u druge luke.

Kontejnerski brod Dali udario je u potporni stup mosta Francis Scott Key u američkom Baltimoreu u ranim jutarnjim satima u utorak, uzrokujući njegovo urušavanje. Most se nalazi na ulazu u luku Baltimore, najveću američku luku za izvoz automobila i devetu po ukupnom prometu. U nesreći je nestalo šest ljudi, pretpostavlja se da su mrtvi. Dvije su osobe izvučene iz vode, od kojih je jedna u teškom stanju. Šest ljudi koji se vode kao nestali bili su dio noćne građevinske ekipe koja je popravljala oštećenja na mostu. Potraga za tijelima je obustavljena, a istraga se sada koncentrira na pitanje kako je došlo do nesreće, prenosi BBC.

Nema sumnje da će ovo imati velik i dugotrajan utjecaj na opskrbne lance, rekao je američki ministar prometa Pete Buttigieg. Kada bi luka mogla biti ponovno otvorena, ne može se niti nagađati jer je prerano za procjene koliko će vremena biti potrebno za čišćenje kanala. Američki predsjednik Joe Biden rekao je novinarima da će vlada “pomaknuti nebo i zemlju” kako bi ponovno otvorila luku i što prije obnovila most, ali to će ipak potrajati. Srušeni most premošćivao je relativno uski kanal rijeke Patapsco, dovoljno dubok da omogući prolazak velikim kontejnerskim brodovima i kruzerima.

CNN, pak, prenosi da je kroz baltimorsku luku lani prošlo rekordnih 850.000 vozila. Koristili su je najveći proizvođači automobila, od General Motorsa i Forda do Nissana, Fiata i Audija. Također, preko Baltimorea se izvozi znatna količina ukapljenog prirodnog plina (LNG) namijenjenog članicama Europske unije i Velikoj Britaniji. Oko pola milijuna tona LNG-ja izveze se mjesečno preko Baltimorea, rekao je ekspert Marco Forgione za BBC. Odustajući od jeftinijeg prirodnog plina iz Rusije, EU se počela sve više oslanjati na skuplji ukapljeni plin iz SAD-a.

U luci Baltimore radi 15.300 ljudi, a s njom je povezano još 139.180 radnih mjesta. Danski brodarski div Maersk priopćio je nakon nesreće da će izostaviti Baltimore iz svojih usluga u doglednoj budućnosti. Teret namijenjen Baltimoreu istovarit će u obližnjim lukama, upozoravajući klijente da bi to moglo značiti kašnjenja.

Luka Baltimore objavila je da je brodski promet obustavljen do daljnjega, ali kamioni se i dalje obrađuju, prenosi CNN. Do subote je u Baltimore trebalo stići sedam kontejnerskih brodova, kaže Judah Levine, voditelj istraživanja u logističkoj tvrtki Freightos. Volkswagen je objavio da su lani preko Baltimorea otpremili i primili oko 100.000 vozila. Sada očekuju moguća kašnjenja u isporuci jer će promet u tom dijelu SAD-a biti preusmjeren.

Za 7 posto

Ruski energetski div Gazprom u utorak je objavio da je neto dobit za 2023. prema ruskim računovodstvenim standardima, koji ne uključuju financijske rezultate podružnica, smanjena za oko 7% na 695,6 milijardi rubalja (7,51 milijardu dolara).

Također je rekao da su njegovi prihodi pali za gotovo 30% na 5,62 trilijuna rubalja, javio je Reuters. Nije iznenađenje da Gazprom ima niže prihode, komentirali su analitičari. Pad neto prihoda uglavnom proizlazi iz gubitka značajnog dijela europskog tržišta kao rezultat političke odluke o smanjenju izvoza plina u zemlje EU. U prvoj polovici 2023. godine kupcima u EU isporučeno je oko 12,6 milijardi kubnih metara plina (bcm), što je smanjenje od oko 75% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema procjenama koje uzimaju u obzir trenutnu razinu isporuka prema zapadu, ‘izgubljeni’ volumen 2023. mogao bi iznositi cca. 120 bcm u usporedbi s količinama transportiranim 2021. No, tvrtka je i dalje veliki izvoznik LNG-a u EU.

Na Gazpromovu financijsku situaciju također su negativno utjecala veća fiskalna opterećenja (uključujući dodatni porez na eksploataciju od 600 milijardi rubalja godišnje koji će se primjenjivati 2023.–2025.), provedba skupog programa za ulaganja u infrastrukturu (uključujući plinofikaciju ruskih regija), kao i niže cijene plina na svjetskom tržištu u 2023.. Osim toga, uvođenje obračuna u rubljama od strane ruske vlade za prodaju plina takozvanim ‘neprijateljskim’ zemljama smanjilo je Gazpromov pristup stranim valutama i pogoršalo njegovu financijsku situaciju. U promatranom razdoblju 1-6. mj. 2023. koeficijent slobodnog novčanog toka bio je negativan, što znači da je investicijski potencijal tvrtke smanjen.

Za usporedbu, 2022. ruska energetska kompanija izvijestila je o ogromnoj neto dobiti od gotovo 750 milijardi ruskih rubalja. Tijekom 2021., dobit Gazproma koja se može pripisati dioničarima dosegla je više od 2,6 trilijuna ruskih rubalja, što predstavlja snažan porast u odnosu na prethodnu godinu. Brojka u 2020. bila je najniža u desetljećima, jer je obilježena padom potrošnje i pandemijom.

Analiza Eurostata

U skladu s najnovijim izvješćem Europskog statističkog ureda Eurostat, vrijednost uvoza energenata u Europsku uniju u četvrtom tromjesečju 2023. godine zabilježila je izniman pad, dosegnuvši 111,3 milijarde eura ili ukupno 187,9 milijuna tona. Uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine, ova brojka označava smanjenje od impresivnih 34,2 posto, dok je količinski pad iznosio 11,7 posto.

Analiza Eurostata također pokazuje kontinuirani trend smanjenja vrijednosti i količine uvoza energenata kroz cijelu 2023. godinu. U usporedbi s prethodnom godinom, vrijednost uvoza je opala za 35 posto, dok je količinski pad iznosio 9,4 posto.

Najveći poticaj za promjenu vrijednosti uvoza energenata dolazi od značajnog smanjenja cijena tijekom protekle godine. U tom kontekstu, vrijednost uvoza prirodnog plina bilježi najveći pad, smanjujući se za 52,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je količinski pad iznosio 16,1 posto. Ovaj pad cijena prirodnog plina dolazi nakon izrazitog rasta u 2022. godini, kada je zabilježeno povećanje vrijednosti od 200,4 posto.

Nadalje, Eurostat ističe kako smanjenje uvoza energenata dolazi u kontekstu europskog plana za smanjenje potrošnje, koji zahtijeva smanjenje potrošnje plina za najmanje 15 posto. Ovaj plan prvotno je pokrivao razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023., no nedavno je produžen do 31. ožujka ove godine.

Kada je riječ o uvozu konkretnih vrsta energenata, Eurostat navodi kako je pad cijena naftnih derivata rezultirao smanjenjem njihove uvezene vrijednosti za 17,2 posto, dok je količinski pad iznosio 2,8 posto u 2023. godini. Nasuprot tome, naftna ulja doživljavaju rast cijena u 2022. godini, što je rezultiralo povećanjem vrijednosti uvezenih naftnih ulja za 71,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Izvješće dodaje da je većina uvezenih naftnih ulja u četvrtom tromjesečju prošle godine stigla iz Sjedinjenih Američkih Država, čineći 17 posto, dok su Norveška i Kazahstan slijedili s 13,1 i 9,2 posto.

U pogledu prirodnog plina, više od polovice uvoza dolazi iz Norveške (53,4 posto), s Alžirom (15,9 posto) i Rusijom (12,7 posto) kao značajnim dobavljačima.

Kada je riječ o ukapljenom prirodnom plinu (LNG), Sjedinjene Američke Države osiguravaju gotovo polovicu uvoza, čineći 49,4 posto, dok Rusija i Alžir slijede s 13 i 11,1 posto.

Financijska stabilnost

Nadzorni odbor INA-e na jučerašnjoj sjednici dao je suglasnost na revidirane financijske izvještaje za 2023. godinu i na izvještaj neovisnog revizora.

Na prijedlog Vlade, a zbog isteka mandata, NO je ponovno imenovao Miroslava Skalickog, Hrvoja Šimovića i Marina Zovka za članove Uprave na mandat od najdulje šest mjeseci, odnosno do imenovanja članova javnim natječajem.

Na prijedlog mađarske naftne i plinske skupine MOL, Károly Hazuga, direktor Upravljanja portfeljem projekata i investicijama djelatnosti Rafinerija i marketinga MOL-a, od 28. ožujka zamijenit će Krisztiána Pulayja na mjestu člana Uprave INA-e, s mandatom do 30. lipnja 2026. godine. Krisztián Pulay nastavit će obnašati poziciju starijeg potpredsjednika Proizvodnje i razvoja Rafinerija i marketinga MOL Grupe, priopćila je INA.

Također, NO je dao suglasnost na prijedlog Uprave da se iznos dobiti za 2023. godinu od oko 224 milijuna eura rasporedi u zakonske rezerve (u iznosu od 11,2 milijuna eura) te za isplatu dividende (u iznosu od 240 milijuna eura, tj. 24 eura po dionici).

Dividenda će biti isplaćena iz dijela neto dobiti iz 2023. godine u iznosu od 212,8 milijuna eura te iz zadržane dobiti iz 2022. godine u iznosu od gotovo 27,2 milijuna eura.

“Prijedlog Glavnoj skupštini za isplatu dividende svjedoči o uspješnosti i financijskoj stabilnosti INA-e te o uspješnom i učinkovitom upravljanju kompanijom. Istovremeno s donošenjem vrijednosti našim dioničarima isplatom dividende, kompanija nastavlja graditi dugoročno održivo poslovanje provedbom intenzivnog investicijskog ciklusa u svim djelatnostima, uključujući nove zelene projekte”, navodi se u priopćenju.

U opreznom trgovanju

Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi porasli, nadoknadivši gubitke od prethodna tri dana, no trgovalo se oprezno, na što ukazuje smanjeni obujam trgovanja.

Nakon tri dana pada, Dow Jones i S&P 500 indeks znatnije su porasli i dosegnuli nove rekordne razine.

No, trgovalo se oprezno, na što ukazuje smanjeni obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 10,6 milijardi dionica, dok je u posljednjih 20 dana prosjek iznosio 12,2 milijarde.

Ulagači su oprezni jer se ovoga tjedna radi skraćeno, s obzirom da se u petak zbog uskrsnih blagdana ne radi.

A toga će dana biti objavljeno izvješće o indeksu troškova osobne potrošnje. Te podatke pažljivo prate čelnici Feda i mogli bi utjecati na to kada će američka središnja banka početi smanjivati kamatne stope.

Na nedavnoj sjednici čelnici američke središnje banke ostali su pri procjenama da bi u ovoj godini mogli smanjiti kamatne stope u tri navrata.

To je ohrabrilo ulagače jer su se plašili da će Fed zbog jačanja inflacije u SAD-u u siječnju i veljači odgoditi smanjenje kamata.

Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno, a indeksi su blago porasli dok ulagači čekaju nove vijesti koje bi mogle usmjeriti tržište.

Na Zagrebačkoj se burzi i u četvrtak očekuje oprezno trgovanje, kao i prethodnih dana, pri čemu bi Crobex indeks, koji je na putu tjednog gubitka, mogao stagnirati.

Na većini azijskih burzi cijene su dionica u četvrtak porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta stabilna.

Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je na 86,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio na 81,85 dolara.

Prijedlog HGK

Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore (HGK) upozorava na zastoj investicija u postrojenja za proizvodnju zelene energije, te predlaže osnivanje radne skupine i poseban zakon koji bi ubrzao investicije, kao i donošenje zakona o geotermalnoj energiji.
Ti prijedlozi dio su novoga “Position papera” komorskog udruženja. Predstavljen je u srijedu, točno godinu dana nakon prethodnoga, koji je otkrio najveće probleme investitora u postrojenja u zelenu energiju. Verzija koja je predstavljena danas na konferenciji za novinare otkriva uska grla, odnosno prepreke koje koče dinamičniji i brži proces razvoja projekata obnovljivih izvora u Hrvatskoj.

Istaknuto je, naime, kako Hrvatska još uvijek ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi.

Ipak, navedeno je kako je zadnjih godinu dana, zahvaljujući između ostalog i zalaganju HGK-a, donesena Uredba za energetsko odobrenje kao i Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te Mrežna pravila. Donesena je i izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama koja ide u prilog sunčanim i agrosunčanim elektranama snage do 10 megavata (MW), a riješeni su i gotovo svi zahtjevi za energetsko odobrenje za projekte koji su ranije krenuli s razvojem i na koje se primjenjuje prijelazna regulativa.

No, mnogo toga nije riješeno.

“Zbog kašnjenja podzakonskih akata te sporih administrativnih procedura općenito, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj pada. Nije izgledno da ćemo ispuniti planove postavljene u NPOO-u, točnije cilj od 1.500 MW novih projekata obnovljivih izvora energije do kraja 2024. godine”, rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a Marija Šćulac.

Stoga iz HGK-a i Udruženja pozivaju na konkretne mjere u što kraćem roku. Ključnim potezima pritom smatraju osnivanje međuresorne radne skupine i lexa specialis (posebnog zakona) budući da bi takav zakon bilo moguće donijeti u puno kraćem roku nego da se krene usklađivati sve postojeće te donositi nove propise. Predlažu i donošenje zakona o geotermalnoj energiji.

U dopunjenom Position paperu stoji kako je nepremostiva prepreka razvoju OIE projekata trenutno nepoznati iznos jedinične cijene priključenja na elektroenergetsku mrežu, čime je cijeli postupak priključenja na prijenosnu mrežu praktički obustavljen.

Investitori koji su ishodili energetsko odobrenje po prijelaznim odredbama, zbog nepoznate cijene priključenja na mrežu ne mogu sklopiti ugovor o priključenju i nastaviti s daljnjim procedurama, a cijelo im vrijeme teče rok od pet godina za završetak projekta. Ujedno je blokiran i razvoj novih projekata jer je trošak priključenja osnovni parametar pri ocjenjivanju isplativosti ulaganja.

Najveće kašnjenje je, dakle, kod naknade za priključenje.

Paradoksalno je i da je zaštita okoliša pojedinačno najduža procedura u cjelokupnom postupku ishođenja dozvola za projekte OIE, uzimajući u obzir činjenicu da obnovljivi izvori energije ublažavaju prijetnje okolišu. Ti postupci traju četiri do šest puta duže nego što je to zakonski propisano, upozorava se u ažuriranom dokumentu, upozorava HGK.

Predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK Ivo Čović zabrinut je takvim stanjem te također naglašava probleme u regulativi.

“Nerijetko podzakonski akti nisu usklađeni. Primjerice, spremnike energije dio regulative definira dok u drugom uopće nisu spomenuti. Gotovo da nema područja gdje tumačenja odredbi raznih javnih tijela ne predstavljaju problem”, kaže Čović.

Budući da je potrebno sveobuhvatno usklađivanje propisa, HGK-ovo udruženje za obnovljive izvore kao sustavnu mjeru sugerira žurnu izradu posebnog zakona za provedbu realizacije OIE projekata.

Predsjednik radne skupine za geotermalnu energiju HGK Dragutin Domitrović ističe da je trenutno procijenjeni ukupni kapacitet za izgradnju geotermalnih elektrana 1.000 MW, dok je do sada izgrađena samo jedna elektrana priključne snage deset MW.

“Država je za geotermalne projekte programom državnih potpora ponudila kvotu od samo 20 MW. Natječaj na kraju nije ni objavljen. Trenutni pristup, koji geotermalnu energiju tretira i unutar okvira namijenjenih ugljikovodicima, stavlja je u daleko nepovoljniji položaj od ostalih obnovljivih izvora. Ti projekti zaslužuju specifičan pristup s obzirom na njihovu ekološku održivost, kapacitet za doprinos lokalnim zajednicama te potencijal za smanjenje ovisnosti o uvoznoj energiji”, kaže Domitrović.

Analiza dana

Cijene nafte zadržale su se u srijedu na međunarodnim tržištima na 86 dolara budući da je ulagače zatekao rast zaliha u SAD-u, a uteg su im bile i naznake da vodeći proizvođači ne planiraju dodatno smanjivati opskrbu.

Na londonskom je tržištu nakon podneva cijena iznosila je 86,02 dolara, a na američkom tržištu 81,49 dolara.

Trgovce je u srijedu iznenadio rast zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, za 3,2 milijuna barela. Očekivalo se da će podaci ministarstva energetike pokazati pad zaliha, za 1,3 milijuna barela.

U utorak izvori su rekli, pozivajući se na podatke udruge proizvođača API, da su porasle za čak 9,3 milijuna barela.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici vjerojatno neće značajnije mijenjati proizvodnju do sastanka ministara u lipnju, rekla su Reutersu tri izvora u grupi. Grupa je odvojeno objavila da je barel košarice nafte njezinih članica u utorak poskupio 49 centi, na 85,92 dolara.

Rastu nafte u prvom kvartalu također su pomogli udari ukrajinskih bespilotnih letjelica na rusku energetsku infrastrukturu, geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i rast potražnje u azijskim ekonomijama uključujući Indiju. Ipak, povećanje američkih zaliha nafte i benzina u podacima ove sedmice ublažilo je napetosti, pri čemu se opskrba naftom izvan OPEC+ nastavlja povećavati.

Pozitivan kontekst potaknuo je neke banke upozoriti kako postoji prostor za više cijene, ovisno o tome kako će se događaji odvijati. Iako ostaje pri postojećim prognozama, iz JP Morgan Chase & Co. rekli su da postoji način da Brent dosegne trocifrenu vrijednost do rujna ako se učinak smanjenja proizvodnje u Rusiji ne uravnoteži drugim protumjerama.