OBNOVLJIVI IZVORI

Danska
Danska kreće u provedbu plana izgradnje umjetnih otoka koji će se napajati strujom iz vjetroelektrana na moru ukupne snage do 10 gigavata (GW), više nego dovoljno za opskrbu svih kućanstava.

Danska je matična zemlja giganta u proizvodnji vjetroturbina Vestasa i najvećeg svjetskog proizvođača vjetroelektrana na moru Orsteda. Nedavno je usvojila zakon kojim cilja smanjiti emisije stakleničkih plinova za 70 posto do 2030. godine, podsjeća AFP.

Zemlja je prošle godine iz energije vjetra podmirivala 41 posto svojih potreba za strujom, najviše u Europi. Ministarstvo energetike sada traži lokaciju za izgradnju jednog ili više otoka okruženih vjetroelektranama ukupnog kapaciteta od najmanje 10 GW, što je ekvivalent potrošnji 10 milijuna europskih kućanstava..

Ambiciozni projekt ključan je za provedbu danskog zakona o klimi, koji je prošlog tjedna usvojen u parlamentu velikom većinom glasova i spada među najambicioznije u svijetu. Plan bi mogao stajati do čak 200-300 milijardi danskih kruna (26,7-40,1 milijardu eura) a veliku većinu iznosa osigurat će privatni investitori, navodi ministarstvo.

Danska je ujedno namijenila 65 milijuna kruna za istraživanje mogućnosti pohranjivanja odnosno pretvaranja proizvedene energije u obnovljivi vodik budući da je domaći kupci neće moći u cijelosti potrošiti. U Kopenhagenu se nadaju da će nova tehnologija omogućiti zamjenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima u sektorima kao što su promet i industrija.

Vodikovo je gorivo čisto ako se proizvodi iz obnovljiviih izvora, poput Sunčeve ili energije vjetra, a ne iz nafte i plina, dominantnih izvora u današnjoj proizvodnji. Njegovim izgaranjem nastaje voda a ne staklenički plin CO2.

Interes za obnovljivim vodikom jača, potaknut težnjom teške industrije, zrakoplovstva i brodara da smanje svoj ugljični otisak. Energetska tvrtka Orsted objavila je da namjerava investirati u pilot projekte koji će koristiti energiju vjetra i druge obnovljive izvore energije za proizvodnju vodikovog goriva.

Investicije
Radovan Višković, predsjednik vlade Republike Srpske, izjavio je da će s Kineskom nacionalnom aero-tehnološkom korporacijom za međunarodni inženjering (AVIC) potpisati sporazum o izgradnji tri hidroelektrane na rijeci Bistrici i tvornice metalnih cijevi u Foči.

Višković je nakon razgovora s menadžmentom AVIC-a u Pekingu objasnio da je vrijednost ugovora za izgradnju hidroelektrana 90 milijuna eura, a njihova instalirana snaga bit će 45 megavata, prenose BiH mediji. “U tom paketu je i tvornica metalnih cijevi velikog profila koja bi bila građena u Foči, a AVIC će biti 100-postotni vlasnik. Te cijevi se koriste za izgradnju hidroelektrana, a proizvodit će i opremu za građevinarstvo i druge proizvode”, dodao je Višković.

On kaže da su razmatrali i mogućnost proizvodnje metalnih cijevi za plinofikaciju u RS, ali da o tome predstoje dodatni razgovori. Predsjednik vlade RS istaknuo je da će nakon potpisivanja sporazuma o izgradnji hidroelektrana i tvornice cijevi razgovarati s predstavnicima kineske državne banke o financiranjem tih projekata. “Potpisat ćemo i memorandum s istom kompanijom o izradi studije opravdanosti za izgradnju aerodroma Trebinje.

Nakon izrade te studije imat ćemo jasnu sliku o cijeni, broju putnika i o tome postoji li ekonomska opravdanost za taj projekt. Ako se pokaže da je gradnja aerodroma ekonomski opravdana, onda ćemo s AVIC-om osnovati zajedničku kompaniju u kojem ćemo biti suvlasnici sa po 50 posto”, kaže Višković. On je naveo da su kineskim partnerima predstavili i informacije o nalazištu kvarcnog pijeska u blizini Bratunca i mogućnostima za izgradnju tvornice ravnog stakla u Podrinju.

“I u tom slučaju treba biti napravljena projektno-tehnička dokumentacija”, objasnio je Višković. Prema njegovim riječima, kineskim partnerima su predložili i suradnju s kompanijama u iz područja vojne industrije RS – Orao iz Bijeljine i Kosmos iz Banja Luke, izvještava RTRS. AVIC je među pet najvećih kompanija u Kini, zapošljava više od 550.000 radnika, samo u civilnom programu ima godišnji promet od 67 milijardi dolara i posluje u više od 200 zemalja. Najviše se bavi civilnom i vojnom zrakoplovnom industrijom, ali i proizvodnjom građevinskih materijala, poljoprivredom, elektronikom, autoindustrijom, energetikom i infrastrukturom.

Tomislav Ćorić
Hrvatska u potpunosti podržava dekarbonizaciju Europske unije, naglasio je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na sastanku Vijeća EU ministara za energetiku koji je održan sredinom tjedna u Bruxellesu.

Za ostvarivanje toga cilja, dodao je, treba intenzivno razvijanje novih tehnologija i usavršavanje postojećih. Uz sve to, nove tehnologije moraju biti i cjenovno prihvatljive pa je nužno da se one međusobno povežu i da ih se primjenjuje u više sektora, javlja Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

“Vodik je jako dobar primjer, s obzirom na to da je njegova uloga već prepoznata u mnogim sektorima. Vidljivi su njegovi potencijali u prometu, industrijskim procesima, ali i u energetici. Upravo je to ono čemu integracija sektora treba težiti. U tom smjeru idu i aktivnosti Europske komisije koja promovira primjenu vodika u širem smislu jer se jedino tako može postići potpuna dekarbonizacija Europe”, kazao je ministar.

CAAM
Kina bi trebala usvojiti plan prema kojem bi električna vozila u idućih šest godina trebala dosegnuti četvrtinu tržišta, objavilo je u utorak ministarstvo industrije, pojačavajući angažman na razvoju sektora koji se u proteklim mjesecima suočio sa slabijom potražnjom.

Kina je najveće svjetsko tržište za vozila koja kao pogonsko sredstvo koriste nove izvore energije. U posljednje vrijeme sektor bilježi pad potražnje, pa je tako u rujnu prodaja novih vozila potonula 34 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, prema podacima Kineske udruge proizvođača automobila (CAAM).

Time se pridružio trendovima u cijelom automobilskom sektoru, koji su se očitovali u prošlogodišnjem padu prodaje svih modela automobila, prvi puta od 1990-tih godina, zbog usporavanja gospodarstva, trgovinskih tenzija sa SAD-om i suzbijanja dvojbenih praksi kreditiranja.

Prema podacima CAAM-a, prodaja putničkih vozila u Kini pada već 15 mjeseci. U prethodnim godinama ta se zemlja prometnula u najveće automobilsko tržište u svijetu, zbog rasta primanja i vladinih poticaja za kupnju vozila.

Početkom ove godine vlada je ukinula subvencije za proizvođače automobila a ministarstvo industrije u utorak je objavilo nacrt razvojnog plana za sektor “vozila s pogonom na nove izvore energije”, uključujući hibridna i električna vozila.

Prema tom bi nacrtu Kina trebala poduzeti mjere kako bi do 2025. godine hibridna i električna vozila činila četvrtinu ukupnog broja prodanih automobila. Time bi se omogućilo ostvarenje zacrtanih ciljeva u borbi protiv zagađenja i smanjila ovisnost o nafti iz uvoza.

Prema ciljevima iz 2017. godine električna bi vozila do 2020. trebala činiti petinu prodaje. Ministarstvo nije objavilo podatke koji bi pokazali napredak u ostvarivanju tog cilja.

Nacrt novog plana uključuje i daljnji razvoj tehnologije za proizvodnju baterija za električna vozila i poboljšanje infrastrukture za visokoautomatizirana i vozila na vodik. Vlada također namjerava propisati minimalni udio vozila s pogonom na nove izvore energije u asortimanu proizvođača u Kini.

Nacrt prijedloga uključuje i smjernice za razvoj novog sektora u razdoblju od 2021. do 2035. godine. Dokument je otvoren za javnu raspravu koja će biti zaključena 9. prosinca.

Dnevne novine
Izgradnja vjetroelektrane na Brajićima počeće u junu-julu iduće godine, kazao je u razgovoru za Dnevne novine Golub Senić, izvršni direktor firme Vjetroelektrana Budva, koja sa njemačkom kompanijom WPD čini konzorcijum zadužen za izgradnju novog energetskog objekta između Bara i Budve.

Konzorcijum WPD Brajići je, kako je utvrdila Tenderska komisija, jedini dostavio formalno ispravnu i tehnički prihvatljivu ponudu i za izgradnju vjetroparka ponudio 101,3 miliona eura. Senić očekuje da Vlada ove nedjelje donese odluku o potpisivanju ugovora sa Ministarstvom ekonomije.

“Očekujemo na narednoj sjednici Vlade, 5. decembra, odluku o potpisivanju ugovora sa Ministarstvom ekonomije i da u naredne dvije nedjelje zvanično potpišemo ugovor o zakupu zemljišta u trajanju od 30 godina. Očekujem da u junu-julu naredne godine krenemo sa građevinskim radovima”, rekao je Senić.

Rok za završetak vjetroelektrane na Brajićima i početak proizvodnje struje je, kako je dodao, tri godine od dana potpisivanja ugovora sa Vladom.

“Nećemo čekati tri godine, već ćemo se truditi da projekat završimo što prije. Spremni smo da sjutra počnemo radove, ali moramo završiti zakonsku regulativu koja podrazumijeva dobijanje građevinske dozvole i ostalih saglasnosti koje su neophodne da bi mogli da krenemo sa građevinskim radovima”, istakao je Senić.

Izvršni direktor podgoričke kompanije navodi da je idejni projekat u izradi, nakon čijeg završetka će konzorcijum objaviti tender za izvođača radova. Projektom izgradnje elektrane je predviđeno i 22 miliona eura učešća domaćih kompanija.

Konzorcijum je za izgradnju vjetroelektrane ponudio 235.462 kvadrata, od čega je, kako Senić navodi, oko 20.000 kvadrata u privatnom vlasništvu. On navodi da danom potpisivanja ugovora sa Ministarstvom, moraju da riješe imovinski odnos sa privatnicima.

“Nadam se da ćemo se dogovoriti sa vlasnicima. Nakon toga, slijedi konsultacija oko ugovora o zakupu zemljišta. Ukoliko se sa njima ne dogovorimo, to mora da riješi država. Riječ je o zemljištu koje se ne koristi, koje je zapušteno”, rekao je Senić, dodajući da će prije postavljanja turbina uslijediti radovi na prilaznom putu i temeljima.

On je naveo da će u projekat biti uključeno više od 200 ljudi, te da će konzorcijum državi uplatiti 16,5 miliona eura za 30 godina zakupa zemljišta, odnosno oko 550.000 na godišnjem nivou.

Senić tvrdi da se izgradnja nove elektrane neće odraziti na račune za električnu energiju, te da će vjetropark raditi po tržišnim principima.

“Cijena električne energije je berzanska. Nemamo subvencija, niti bilo kakvu pomoć ili kredit. Sav rizik jena investitoru. Mi dajemo garancije državi za izvođenje, održavanje, da vodimo računa o zaštiti životne sredine. Ne postoje negativne posljedice za građane i okolinu”, naveo je Senić.

On je rekao da će najprije razgovarati sa Elektroprivredom (EPCG) o sklapanju ugovora o otkupu struje, ali i da postoje drugi ponuđači.

“Imamo više ponuđača koji su željni da sa nama sklope ugovor o otkupu energije. Javljaju se i strane firme koje su zainteresovane da otkupe struju putem podmorskog kabla za Italiju”, istakao je Senić ne navodeći imena kompanija.

Prema njegovim riječima, budućnost proizvodnje struje je u čistoj energiji i Crna Gora ima kapaciteta da zadovolji svoje potrebe, pišu crnogorski mediji.

VDR
Njemački brodari planiraju prijeći na goriva s niskim udjelom sumpora kako bi ispoštovali nove standarde zaštite okoliša, pokazalo je u četvrtak istraživanje udruge VDR.

Prema rezultatima istraživanja za koje u VDR-u napominju da nije reprezentativno, 80 posto članica udruge planira prijeći na goriva s niskim udjelom sumpora do početka iduće godine i stupanja na snagu novih ekoloških standarda Međunarodne organizacije za pomorstvo (IMO).

Prema novim IMO-vim standardima udio sumpora u gorivu neće smjeti prelaziti razinu od 0,5 posto. Trenutno je limit sedam puta veći. Brodarima preostaje da biraju između goriva s niskim udjelom sumpora, instaliranja pročistača za uklanjanje sumpornih spojeva iz ispuha odnosno prijelaza na ukapljeni prirodni plin (LNG).

Pročistači stoje nekoliko milijuna dolara i trenutno ih koristi više od 11 posto kompanija obuhvaćih istraživanjem. Daljnjih šest posto koristi dizel s udjelom sumpora od 0,1 posto, zbog propisa koji su na snazi za brodove u Sjevernom moru i na Baltiku, te u lukama. Udio onih koji koriste LNG vrlo je mali.

Brodari okupljeni u VDR-u pribojavaju se da neće moći u cijelosti prenijeti troškove tranzicije na klijente, navodi dpa.

Priopćenje
Talijanska banka UniCredit najavila je prekid svih oblika kreditiranja projekata vezanih uz ugljen za termoelektrane do 2023. godine, pridružujući se sve većem broju financijskih tvrtki koje nastoje poboljšati svoj ekološki imidž.

Financiranje naftnih, plinskih i projekata s ugljenom našlo se pod posebnim povećalom uslijed učestalih poziva aktivista da se globalno gospodarstvo manje oslanja na fosilna goriva kako bi se izbjeglo katastrofalno globalno zagrijavanje.

Predstavljajući svoje ciljeve održivosti, talijanski je bankovni div tjedan dana uoči objave novog četverogodišnjeg plana objavio da će do 2023. povećati izloženost sektoru obnovljive energije za četvrtinu, na više od devet milijardi eura.

UniCredit, najveća talijanka banka po imovini, tada nije bila u toj skupini no sada bi joj se mogla pridužiti. Namjeravaju zabraniti financiranje novih projekata u segmentu vađenja ugljena za termoelektrane i za proizvodnju struje u elektranama na ugljen i odrediti stroge obaveze klijentima u korporativnom sektoru, usmjerene na smanjeno oslanjane na ugljen.

Nova UniCreditova politika u segmentu nafte i plina zabranjuje također financiranje novih projekata u segmentu nafte i plina na području Arktika, proizvodnje nafte i plina iz škriljca, kao i projekte povezane s hidrauličkim frakturiranjem, proizvodnjom nafte iz katranskog pijeska te vađenjem nafte i plina na otvorenom moru.

U planu je i ograničavanje financiranja klijenata aktivnih u tim područjima, stoji u priopćenju.

Ne imenujući izravno najveću talijansku naftnu i plinsku grupu, čelnik UniCredita signalizirao je da s Enijem pregovaraju o opcijama vezanim uz tu tranziciju, rekavši da bi banka mogla, primjerice, poduprijeti projekte za proizvodnju energije iz otpada.

Vjetroelektrana
Ponuda konzorcijuma WPD Brajići jedina je formalno ispravna, tehnički i finansijski prihvatljiva za izgradnju vjetroelektrane na Brajićima, lokalitetu između Bara i Budve, navodi se u Odluci o utvrđivanju rang liste ponuđača.

U dokumentu Ministarstva ekonomije ističe se da je konzorcijum, koji čine njemačka kompanija WPD AG iz Bremena i njena ćerka firma Vjetroelektrana Budva iz Podgorice, jedini blagovremeno dostavio ponudu na tender i za izgradnju vjetroelektrane ponudio 101,3 miliona eura. “Tenderska komisija je, uvidom u dostavljenu ponudu, konstatovala da je ponuđena visina zakupnine od 2,5 EUR po kvadratu, finansijska sposobnost od oko 366,64 miliona EUR, tehnička sposobnost od 4,4 hiljade megavati, instalisana snaga elektrane od 100,8 megavati”, navodi se u Odluci.

Konzorcijum je ponudio i 21,6 miliona eura učešća domaćih kompanija i izgradnju nove vjetroelektrane na površini od oko 235,46 hiljada kvadrata. Kompanije i konzorcijumi zainteresovani za izgradnju energetskog objekta u Budvi i Baru dostavljali su ponude do 11. oktobra.

Njemačka kompanija WPD saopštila je početkom godine da je zainteresovana za gradnju vjetroelektrane na Brajićima u koju bi uložila od 100 do 110 miliona eura. Direktor WPD-a za Evropu Andreas Šole sastao se u februaru sa premijerom Duškom Markovićem i tom prilikom kazao da žele investiciju u Crnoj Gori, te da imaju znanja i mogućnosti s obzirom da su u cijeloj Evropi instalirali oko 4,5 hiljada megavata vjetrogeneratora.

U Crnoj Gori u pogonu je dvije godine vjetroelektrana Krnovo, dok je Možura komercijalnu proizvodnju struje počela prošle sedmice. U najavi je i izgradnja vjetroelektrane Gvozd, piše Investitor.me.

U susjedstvu najvećeg zagađivača
Poljska planira graditi solarnu elektranu na površini od gotovo 100 hektara, a za lokaciju je odabrala Belchatow, što znači da će niknuti u susjedstvu najveće termoelektrane i najvećeg pojedinačnog zagađivača ugljičnim dioksidom u Europi.

Solarna elektrana bit će među najvećima u Europi i opskrbljivat će strujom 100 tisuća domaćinstava, rekla je glasnogovornica državnog proizvođača energije PGE-a Sandra Apanasionek, prema izvješću poljske novinske agencije PAP. PGE planira i nova ulaganja u solarnu energiju, zacrtavši povećanje proizvodnih kapaciteta u tom segmentu na 2,5 gigavata do 2030. godine. Poljska trenutno proizvodi gotovo 80 posto struje iz ugljena. Domaći i međunarodni kritičari smatraju da je tranzicija na čišće izvore energije prespora.

Novi poljski premijer Mateusz Morawiecki obećao je u utorak u parlamentu da će razvijati obnovljive izvore energije. Upozorio je ipak da u procesu tranzicije na čišće izvore valja paralelno jamčiti sigurnost opskrbe. Europska unija ne može diskriminirati Poljsku u klimatskoj politici i mora uzeti u obzir ovisnost poljskog sustava o ugljenu, naslijeđenu iz komunističkih vremena, poručio Morawiecki.

Konferencija
U Tvornici kulture u organizaciji Poslovnog dnevnika održana je peta konferencija Pametni gradovi – gradovi budućnosti 2019., na kojoj se nagrađuju najbolji gradovi i rješenja koja pomažu i olakšavaju život građanima.

Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, u uvodnom obraćanju istaknuo je kako projekt već pet godina uspješno potiče gradove i lokalne zajednice na ulaganje u pametna rješenja.

˝Imamo niz gradova koji na tome rade i koji su svijetli primjer. Nastavit ćemo poticati gradove na to da građani još bolje žive˝, poručuje Nišević. Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, navodi kako EU Strategija 2050. ima jasnu viziju koja će dovesti do poboljšanja ekonomije i klimatskih promjena. 1 / 26 Direktorica prodaje medijskih rješenja Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika Jasna Bibić, član uprave Večernjeg lista Renato Ivanuš, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba Sanja Jerković i predsjednica uprave Večernjeg lista Andrea Borošić

˝Gradovi tu imaju ključnu ulogu. Prema prijedlozima Komisije, očekujemo investicije u polju energetike, osigurali smo 85 milijuna eura za projekte koji će pomoći s gorućim problemima. Targetirano ćemo pomagati regijama i time utjecati na klimatske promjene, a krajnji nam je cilj osnažiti gradove i potaknuti ih na promjene za bolje sutra. Svi segmenti koji su dio te strategije dovest će do rezultata i urbana inovativnost postat će stvarnost. Naš je cilj poticati gradove da sudjeluju i nameću teme poput pametne elektromobilnosti, ulaganja u tehnološka rješenja, pametnu opskrbu energijom˝, objašnjava Katainen.

 Kako tvrdi, jedna od misija Europske komisije jest da gradovi kroz tehnologije i rješenja pomažu ostvarenju tih ciljeva kako bi stvorili održiv prostor za život u gradovima. EU podupire projekte, velik udio investicija upravo ide za tim kako bi bili pametniji. U Hrvatskoj je riječ o 1,1 bilijun eura za investicije, od digitalizacije do ulaganja u pametne projekte i rješenja. Postizanje toga zahtijeva suradnju svih dionika kako bi gradovi EU bili privlačniji za život, građane i posjetitelje. Želim zahvaliti svim gradovima koji to rade i reći im da nastave s tim radom i u budućnosti˝, poručuje Katainen.

Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Zagreba, napominje kako je Zagreb donio svoju strategiju smart city do 2030. te pri donošenju strategije naišao na niz primjera dobre prakse. ˝Neki stavljaju naglasak na participaciju građana, pametnu upravu, elektromobilnost, a mi smo se odlučili objediniti sve to u jedno. Pametna rješenja su tu za naše građane, a pametan grad je sretan grad. Mi smo, prateći sklad čovjeka i tehnologije, osmislili strategiju s velikim naglaskom na participaciju građana. Implementiramo nove usluge, pojednostavnjujemo usluge i širimo njihovu dostupnost, učinkoviti poslovni modeli tu su za naše građane. Jutros smo predstavili novu aplikaciju za parkiranje, nalazimo što bolja rješenja za mobilnost.

Želimo biti pametan grad, ali želimo i više od toga, želimo biti sugrađanima na usluzi kako bismo im poboljšali kvalitetu života u gradu. Kako će se tehnologija još razvijati, ne znamo, ali ljudi su ti koji odgovaraju na tehnološka rješenja i za njih ih radimo˝, zaključuje Majić, a prenosi Večernji list