OBNOVLJIVI IZVORI

Camel grupa
Liu Changlai, izvršni direktor Camel grupe, tvrtke koja je prošle godine s Rimac Automobilima u kineskom Xiangyangu započela izgradnju tvornice pogonskih sustava za električna vozila, izjavio je u petak da će u budućnosti intenzivirati suradnju s Rimcem te kako će do kraja godine zajednička tvornica dosegnuti kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogonskih sustava.

Liu Changlai je to izjavio Hini nakon sastanka u zagrebačkom gradskom poglavarstvu na kojem su gradovi Xiangyang i Zagreb potpisali memorandum o suradnji, a u ime Grada Zagreba potpisala ga je zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević. Changlai je bio dio visoke delegacije kineskog grada, a sastanku je nazočio i osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac.

Camel grupa je 2017. uložila u Rimac Automobile 30 milijuna eura, a lani su Camel i Rimac zajedničkim ulaganjem u Xiangyangu krenuli u izgradnju tvornice pogonskih sustava za električne automobile, uz ostalo motora i invertera. Changlai ističe snažnu podršku koju su od lokalne vlasti dobili za izgradnju tvornice, koja je iznosila 10 milijuna eura. Kineska tvrtka je pak uložila 20 milijuna eura, a Rimac Automobili pet milijuna eura.

Izvršni direktor Camela apostrofira da je ta tvrtka najveći proizvođač baterija za električne automobile u Aziji, a poručuje da će u budućnosti još intenzivirati ulaganje u Rimac Automobile. Najavljuje i kako će do kraja godine u zajedničkoj tvornici imati kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogona za automobile. Dio tvornice, odnosno linija za male serije, kapaciteta 25 tisuća godišnje, već je dovršena.

Changlai ističe da su električni automobili vrlo popularni u svijetu, Kina je među vodećim zemljama u svijetu po njihovom korištenju, a kinesko tržište je najbrže rastuće. Napominje da Camel grupa uglavnom radi baterije, najvažniji instrument u električnom automobilu, a ocjenjuje da Rimac ima najnapredniju tehnologiju kada su u pitanju baterije te smatra da će njihova suradnja dovesti do sjajnog rezultata.

Mate Rimac napominje za Hinu da zajedničko ulaganje ne podrazumijeva proizvodnju baterija, već ih Camel proizvodi zasebno. Napominje da u Xiangyangu živi šest milijuna ljudi, dok im BDP doseže 60 milijardi eura. Pojašnjava da iz Xiangyanga ne žele samo gospodarsku suradnju između dvije tvrtke već im je zanimljiva i direktna suradnja gradova, pri čemu su iz Rimca tu više kao podrška i primjer suradnje s obzirom da je investicija Camela prva privatna investicija iz Kine u Hrvatsku.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević kazala je da često primaju delegacije iz Kine, a kako će u budućem razdoblju pokušati katalogom potencijalnih investicija privući strane ulagače. Tu prvenstveno ističe izgradnju tračničke veze između Zračne luke i Kvaternikovog trga, izgradnju retencije na Savi koja bi trajno riješila problem poplava, zatim projekt spuštanja ili izdizanja željezničke pruge koja “nesretno” dijeli Zagreb na sjeverni i južni dio, kao i projekte poput izgradnje Jarunskog mosta.

Manifeatacija
Nacionalni energetsko-klimatski plan i uklanjanje regulatornih prepreka za nove poslovne modele ključni su za razvoj tržišta vjetroenergije

Konferencija koju uoči Svjetskog dana vjetra organizira gospodarsko udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) premašila je sva očekivanja. Okupila je 200 sudionika iz Hrvatske i svijeta kojima je zajednička tema budućnost energije vjetra, s posebnim fokusom na regiju Jugoistočne Europe. Konferencija se održava uz partnersku podršku WindEurope te pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Na početku samog događaja direktorica OIEH Maja Pokrovac zahvalila je svim sudionicima, sponzorima i pokroviteljima. U svom govoru naglasak je stavila na važnost premijskog modela koji se sprema te napredak Hrvatske kad je u pitanju energija vjetra. “Dugo godina smo bili na začelju, no prema globalnom indeksu koji mjeri napredak u primjeni vjetroenergije pomakli smo se sa zadnjeg mjesta na listi zemalja u Europi te u ovoj godini digli na sredinu rang liste. To je veliki uspjeh koji smo postigli zahvaljujući Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i kontinuiranim aktivnostimai”, istakla je direktorica OIEH. Posebno je napomenula da iskustvo koje smo stekli kroz poticajni sustav sada možemo koristiti kao osnovu za daljnji rad na novom premijskom modelu i na vrijeme se uključiti u razvoj novih projekata u regiji.

Vođeni dobrom praksom društveno odgovornog poslovanja i prepoznajući potrebu za podrškom, OIEH daje vjetar u leđa Međunarodnom dječjem festivalu Šibenik (MDF Šibenik) koji je ekologiju i čistu energiju uključio u sadržaj svojih radionica. Djeca s MDF-a zapjevala su sudionicima konferencije tijekom zajedničkom posjeta vjetroelektrani Danilo. ”Posljednje tri godine radimo na razvijanju ekološkog programa Festivala na djeci zanimljiv, blizak i kreativan način. To je smjer koji smo započeli i koji želimo i dalje nadograđivati. Preuzimamo inicijativu za izgradnju novog smjera razvoja Festivala s naglaskom na ekologiju i korištenje obnovljivih izvora energije.”, rekao je Jakov Bilić, ravnatelj MDF-a Šibenik.

Konferenciju je službeno otvorio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenivši je pozitivnim iskorakom u kontekstu organiziranog promišljanja razvoja sektora vjetra i promocije njegovih ciljeva. “Hrvatska je u 2019. godinu ušla s velikim ambicijama, a jedna od ključnih je bila izrada energetske strategije. Budućnost Hrvatske je, bez alternative, usmjerena na obnovljive izvore i činjenica je da se sektor proizvodnje energije iz vjetra najbolje snašao, što pokazuje brojem instalirnih MW i u konačnici projektima koji su trenutno u razvoju. U ministarstvu to svakako pozdravljamo”, rekao je ministar Ćorić.

Što će potaknuti investitore na nova ulaganja u projekte vjetroelektrana (VE)

Pregled trenutnog stanja sektora vjetroenergije u Europi, sustava poticaja i njihovih rezultata te izrada premijskog sustava, bile su glavne teme prvog dana konferencije. Direktor Fractala Ranko Goić i analitičar tržišta u WindEurope Ivan Komučanac dali su uvid u stanje u industriji vjetra po zemljama u regiji koja kaska za ostatkom Europe te time uveli u panel raspravu o perspektivama i strategijama vjetroenergije.

Voditeljica zagovaranja energije vjetra u WindEurope Viktoriya Kerelska na panelu je naglasak stavila na klimatske i energetske planove (NECP), a osvrnula se i na hrvatski. ”U Nacrtu klimatskog i energetskog plana Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. cilj od 36,4% udjela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji za 2030. jedan od najambicioznijih među državama članicama EU. To šalje jasan signal investitorima da zemlja želi u potpunosti iskoristiti potencijal energije vjetra. NECP će biti ključan za početak ulaganja u energiju vjetra, no u njemu mora biti jasno definirano kako se raspisuju natječaji za premijski sustav i koji su budžeti. Uklanjanje regulatornih prepreka za nove poslovne modele kao što su korporativni ugovori o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora energije bit će, također, važni za razvoj hrvatskog tržišta. Hrvatska može biti primjer i pozicionirati se kao lider u energetskoj tranziciji u regiji Jugoistočne Europe”, poručila je Kerelska.

Marko Ćosić, član Uprave HEP-a, podsjetio je da se HEP u svojoj razvojnoj strategiji opredijelio za obnovljiv scenarij razvoja koji se bazira na nekoliko segmenata. ”HEP do 2030. planira dobiti 1.500 MW nove energije, od čega se polovina odnosi na sunčane elektrane i vjetroelektrane. Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u našem proizvodnom portfelju za 50% te povećanjem proizvodnje sa 6 na 9 TWh godišnje u 2030.”, rekao je Ćosić te naglasio da za uspješu energetsku tranziciju moramo promijeniti viziju i mentalni sklop.

Kako pomiriti sve strože uvjete zaštite okoliša, nove tržišne okolnosti i investicije u VE

Drugi dan konferencije počeo je uvodom u trendove u sektoru kao što su korporativni ugovori o kupnji obnovljive energije (engl. CPPA) koji je su se prvo počeli primjenjivati u ICT-u, a danas su proizvođači aluminija lideri u CPPA-u. Fokus je stavljen i na utjecaj tržišnih potpora, financiranje vjetroelektrana u kontekstu promjena na tržištu te zaštitu okoliša.

Tony Iles, stručnjak za implementaciju mjera zaštite okoliša u projektima, primijetio je da postoje znatne regionalne varijacije u percepciji ekoloških i socijalnih utjecaja. ”U Velikoj Britaniji je vizualni i pejzažni utjecaj postao ključno pitanje pri dobivanju suglasnosti za donošene prostornih planova. Vrlo malo vjetroelektrana na kopnu je dobilo plansku suglasnost u posljednjih osam godina, ali je zato sada Velika Britanija svjetski lider u razvoju i izgradnji priobalnih vjetroelektrana. S druge strane, Hrvatska ima uspješnu turističku priču i vizualni utjecaj na krajolik mogao bi biti prioritet”, istaknuo je Iles te poručio: ”Dužnost vlada i regulatora je razviti okvir za VE i to financijski, regulatorni i prostorni. VE su izvrstan izvor obnovljive energije, ali se svaki utjecaj na okoliš mora pažljivo procijeniti. Dobra procjena utjecaja na okoliš mora pružiti kvalitetne preporuke koje pomažu i investitoru i regulatoru u donošenju odluka”.

Nije sve sjajno
Digitalna valuta Bitcoin odgovorna je za proizvodnju više ugljičnog dioksida (CO2) od cijelog Jordana na godišnjoj razini, pokazalo je u srijedu objavljeno istraživanje njemačkih znanstvenika.

Znanstvenici s Tehničkog sveučilišta u Münchenu izračunali su da su računala koja proizvode Bitcoin u studenome 2018. na godišnjoj razini trošila oko 45,8 milijardi watta po satu električne energije.

Prema istraživanju, to odgovara godišnjoj proizvodnji od 22 do 22,9 milijuna tona CO2, što je negdje između zagađenja koje proizvode zemlje Jordan i Šri Lanka, ili poput više milijunskog američkog grada Las Vegas. Znanstvenik Christian Stoll koji je sudjelovao u istraživanju rekao je da bi rezultati trebali potaknuti zakonodavce da razmotre reguliranje proizvodnje Bitcoina kako bi se pritom koristila uglavnom obnovljiva energija niskih razina CO2, prenio je The Associated Press.

Temelj za Bitcoin postavljen je prije 10 godina kada je anonimni kriptograf, pod pseudonimom „Satoshi Nakamoto”, objavio rad u kojem je izložio principe autonomnog digitalnog novca. Ideje koje je taj rad sadržavao bile su revolucionarne, uključujući nepostojanje kontrole središnjih banaka i nacionalnih granica. Umjesto toga, mehanizam koji se zove Blockchain osiguravao bi sigurnost i povjerenje u sustav. Najjednostavnije rečeno, Blockchain je javno vidljiva poslovna knjiga transakcija, svaka spremljena jedna iza druge.

U slučaju da netko pokuša kompromitirati taj lanac, odmah postaje uočljiv, jer postoji mnogo kopija tih poslovnih knjiga. Time se primjerice zaustavlja ponovno korištenje virtualnog novca više od jednog puta. Bitcoini su generirani – ili „rudareni” – računalima koja koriste složene matematičke procese. Postoji ograničena količina Bitcoina i što bliže „rudari” dolaze toj točci, proces „rudarenja” postaje teži.

Studija, objavljena u časopisu Joule, koristila je podatke proizvođača hardvera korištenih za izradu Bitcoin-a, objavljenih tijekom javne inicijalne ponude, kako bi se procijenila količina energije koja se koristila tijekom stvaranja Bitcoina.

Konferencija
U Poreču je završila međunarodna konferencija o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom u organizaciji Business Media Croatie, izdavača stručnog časopisa Tehnoeko na kojoj je sudjelovalo preko 250 sudionika iz zemlje i inozemstva.

Analizirajući postojeću legislativu i stanje na terenu sudionicu su zaključili da je potrebno izmijeniti dio Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koja na neki način penalizira sve one koji su već postigli ciljeve u odvojenom prikupljanju otpadom, ali i uvesti naknadu za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima koja će biti dodatna stimulativna mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Ne isključuju niti energetsku oporabu otpada, odnosno izgradnju energana u sklopu centara za gospodarenje otpadom u kojima bi se mogao zbrinuti ostatni otad koji se ne može reciklirati. Smatraju da to ne smije biti tabu-tema nego da o tome struka treba otvoreno raspravljati iznoseći argumentirane „za“ i „protiv“ stavove.

„Naš zakonodavni okvir kontinuirano treba usklađivati sa standardima propisanim u EU direktivama, međutim, na žalost, se događa da se i doneseni propisi u cijelosti ne provode. Od 2013. kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisano je uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima tzv. landfill tax koja do danas, nije uvedena, a bez koje će biti teško zaokružiti sustav gospodarenja otpadom“, rekao je Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Izbjegavanje primjene potencijalno nepopularnih mjera sigurno neće riješiti nagomilane probleme, nego će samo otežati uspostavu sustava, mišljenja je i Sonja Polonijo iz Udruge gradova. Kao primjer je istaknula sjevernu Italiju i njemačku pokrajinu Baden Württemberger koje su u kratko vrijeme povećali stupanj odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i za 40%. Polonijo kaže da su sustav uvodili dosljedno, otvoreno su komunicirali s građanima i niti na jednoj razini se nisu ustručavali donositi hrabre političke odluke kada su procijenili da treba. “S obzirom da Hrvatskoj vrijeme za postizanje onoga na što se prije desetak godina obvezala uskoro ističe, krajnje je vrijeme za promjenu pristupa ovoj problematici kako bi se kroz blisku i otvorenu komunikaciju i suradnju svih dionika sustava omogućilo daleko brže i kvalitetnije postizanje zacrtanih ciljeva.”, izjavila je Sonja Polinijo.l

Na konferenciji je sudjelovao i celjski gradonačelnik Bojan Šrot koji je prezentirao rad Toplarne Celje koja je konceptualno integrirana u Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCERO Celje). U njoj se već 11 godina termički obrađuje prethodno obrađeni komunalni otpad. Tijekom tog razdoblja, po navodima Šrota Toplarna je isporučila više od 270.000 MWh toplinske energije i oko 53.000 MWh električne energije. Pritom emisije u okoliš nisu niti jednom prelazile dozvoljene granične vrijednosti. „Iskorištavanje energije iz otpada predstavlja s jedne strane veliki izazov, posebno u komunikacijskom smislu, no s druge strane je izvor energije koji je djelomično obnovljiv s nekoliko pozitivnih učinaka, kao što je iskorištavanje vlastitih energetskih izvora i smanjenje ovisnosti o uvozu energije“, komentira Šrot. Dodaje da u Europi ima više od 500 postrojenja za spaljivanje otpada, koji se nalaze u nama primjernim gradovima Berlinu, Zürichu, Münchenu, Beču, Oslu, Kopenhagenu, Madridu i dr.

Sudionici su se složili da svaki sustav gospodarenja otpadom ima opravdane troškove te da nema održivosti sustava bez uvažavanja njegove ekonomske komponente. Zato je ciklus kružne ekonomije moguće efikasno zatvoriti samo u win-win kombinaciji javnog i privatnog sektora s tržištem kao krajnjim regulatorom.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš koji je ujedno i otvorio konferenciju ije izjavio je kako je važno poticati otvoreni i konstruktivni dijalog te detektirati izazove s kojima se susrećemo jer ćemo samo tako moći transformirati dosadašnje gospodarenje otpadom u održivi sustav.

BMW i Jaguar
Proizvođači automobila BMW i Jaguar Land Rover (JLR) najavili su zajednički razvoj električnih motora, elektronike za sustav prijenosa i električnog pogona, i time najavili formiranje još jednog partnerstva u autoindustriji s ciljem smanjenja troškova razvoja električnih automobila.

Oba proizvođača pod pritiskom su da na tržište lansiraju vozila s nultom emisijom štetnih plinova kako bi udovoljili strogim pravilima o zaštiti okoliša, no muče se s očuvanjem profitabilnosti s obzirom na rastuće troškove proizvodnje električnih, umreženih i autonomnih automobila. “Zajedno imamo priliku učinkovitije udovoljiti potrebama kupaca skraćivanjem vremena razvoja i bržim plasiranjem vozila i najnovijih tehnologija na tržište”, izjavio je u srijedu član odbora BMW-a Klaus Froehlich.

Iz BMW-a i Jaguar Land Rovera poručuju da će uštedjeti na troškovima kroz zajednički razvoj, planiranje proizvodnje i zajedničku kupnju dijelova za električne automobile. Obje kompanije proizvodit će električne sustave pogona u svojim proizvodnim postrojenjima, izjavili su iz BMW-a. Direktor u JLR-u Nick Rogers izjavio je da su već dokazali da mogu proizvoditi vrhunske električne automobile, no da sada moraju osnažiti tehnologiju kako bi poduprli novu generaciju proizvoda Jaguara i Land Rovera.

BMW je pregovarao s rivalom Daimlerom o razvoju dijelova za električne automobile, no odvojeno je razgovarao i s JLR-om, kompanijom koja je nekoć bila u njegovu vlasništvu, vezano za sklapanje saveza u segmentu transmisije. Jaguar Land Rover i dalje vode nekadašnji BMW-ovi menadžeri, uključujući Ralfa Spetha, izvršnog direktora tvrtke koji je proveo 20 godina u BMW-u prije nego se pridružio JLR-u, te Wolfganga Ziebarta, inženjera koji je nadgledao Jaguar-ov iPace program elektičnih automobila, a koji je bivši čelnik odjela istraživanja i razvoja u BMW-u.

BMW već ima sporazum o isporuci 8-cilindričnog motora JLR-u. Iz JLR-a su poručili da će udvostručiti napore na smanjenju troškova nakon što su ranije ove godine zabillježili gubitak od 4 milijarde dolara, pogođeni padom potražnje za SUV-ovima u Kini i strožim propisima o emisijama štetnih plinova iz dizelskih motora,

BMW je 1994. godine kupio britanski Rover Group, koji je obuhvaćao brendove Jaguara i Land Rovera, za 800 milijuna funta, da bi već u ožujku 2000. JLR prodao Fordu za 2,7 milijardi dolara. Indijski Tata Group 2008. je kupio Jaguara i Land Rovera od Forda za 2,3 milijarde dolara.

Australska analiza
Analizu zastrašujućih scenarija o tome kako ljudska civilizacija zbog klimatskih promjena može propasti u sljedećim desetljećima potvrdio je i bivši australski načelnik obrane i visoki zapovjednik kraljevske mornarice.

Analiza koju je objavio Breakthrough National Centre for Climate Restoration, think-tank iz Melbournea, opisuje klimatske promjene kao “kratkoročno do srednjoročno egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji” i postavlja vjerojatan scenarij gdje ćemo završiti u sljedećih 30 godina ako se ništa ne promijeni, piše portal Vice.

U analizi se tvrdi da su potencijalni “ekstremno ozbiljni ishodi” prijetnji vezanih za klimu često daleko vjerojatniji nego što se uobičajeno pretpostavlja, ali ih je gotovo nemoguće kvantificirati zato što su “izvan ljudskih iskustava u posljednjih tisuću godina”. U našoj trenutačnoj putanji, upozorava izvještaj, “planetarni i ljudski sustavi dosežu točku bez povratka do sredine stoljeća, u kojoj perspektiva uglavnom nenastanjive Zemlje dovodi do sloma nacija i međunarodnog poretka”.

Jedini način da se izbjegnu rizici od ovog scenarija je ono što izvještaj opisuje kao “nešto slično hitnoj mobilizaciji za Drugi svjetski rat”, ali ovaj put usredotočeno na ubrzano stvaranje industrijskog sustava s nultom emisijom i ponovno stvaranje sigurne klime.

Scenarij upozorava da će naše trenutačno kretanje vjerojatno prouzročiti najmanje tri stupnja Celzijeva globalnog zagrijavanja, što može pokrenuti povratne veze koje će još više pojačati zagrijavanje. To bi potaknulo ubrzani kolaps ključnih ekosustava, “uključujući sustav koraljnih grebena, amazonske prašume i Arktik”.

Posljedice bi bile strašne. Otprilike milijardu ljudi moralo bi se iseliti zbog nepodnošljivih životnih uvjeta, a još dvije milijarde suočile bi se s manjkom vode. Poljoprivreda bi propala u suptropskim područjima, a proizvodnja hrane dramatično bi bila poremećena u cijelom svijetu. Interna kohezija nacionalnih država poput Kine i SAD-a bila bi narušena. “Čak i uz zagrijavanje od dva stupnja Celzija, više od milijarde ljudi vjerojatno bi se morale preseliti, a u najgorim scenarijima razmjer razaranja prelazi našu sposobnost procjene. Velika je vjerojatnost da bi ljudska civilizacija došla do svoga kraja”, piše u izvještaju.

Autori izvještaja su David Spratt, Breakthroughov istraživački direktor, i Ian Dunlop, bivši viši direktor Royal Dutch Shella koji je prije toga predsjedavao Australskom asocijacijom za ugljen. U kratkom predgovoru umirovljeni admiral Chris Barrie, načelnik australskih obrambenih snaga od 1998. do 2002. i bivši zamjenik zapovjednika australske mornarice, hvali ovaj dokument zato što pruža “ogoljenu i nelakiranu istinu o situaciji u kojoj se nalazi naš planet i ljudi te daje uznemirujuću sliku o realnoj mogućnosti da je ljudski život na Zemlji na putu prema izumiranju, i to na najstrašniji način”. Barrie danas radi na Institutu za klimatske promjene pri Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri.

Spratt je za Vice rekao kako je ključni razlog zbog kojeg ne postoji razumijevanje rizika to što su “mnoge spoznaje koje su iznesene pred političare zapravo konzervativne. Budući da su rizici sada egzistencijalni, potreban je novi pristup procjeni klimatskih i sigurnosnih rizika uz pomoć analize scenarija.” U listopadu prošle godine Viceova je platforma Motherboard izvještavala o znanstvenim dokazima da je sažeti izvještaj Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama za vladine dužnosnike, čiji su nalazi umnogome prepoznati kao “uništavajući”, zapravo bio previše optimističan.

Iako Breakthroughov scenarij postavlja neke konačne mogućnosti rizika, često nije moguće smisleno kvantificirati njihovu vjerojatnost. Kao rezultat toga, autori naglašavaju da konvencionalni pristupi rizicima imaju tendenciju umanjivati najgore scenarije unatoč njihovoj vjerojatnosti.

Sprattov i Dunlopov scenarij za 2050. pokazuje kako je lako završiti u ubrzanom klimatskom scenariju koji bi doveo do toga da Zemlja u samo nekoliko desetljeća postane nepogodna za život. “Najgori scenarij za 2050. nudi nam svijet u društvenom slomu i posvemašnjem kaosu. No postoji i određena prilika za hitnu i globalnu mobilizaciju resursa, u kojoj će logistička i planska iskustva nacionalnih sigurnosnih sektora imati važnu ulogu”, zaključio je Spratt, a prenosi Index.hr.

Najava konferencije
U Poreču u hotelu Parentium će se od 5. do 8. lipnja održati Međunarodna konferencija o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom u organizaciji Business Media Croatia, izdavača stručnog časopisa Tehnoeko.

Svečano otvorenje je u srijedu u 16:30 sati na sam Dan zaštite okoliša. Na konferenciji se očekuje dolazak predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jedinica lokalne samouprave, komunalnih društava, domaćih i međunarodnih eksperata u zaštiti okoliša te brojnih tvrtki koje posluju u ovoj djelatnosti.

Prema riječima dr.sc. Zlatka Milanovića iz organizacijskog odbora konferencije gospodarenje otpadom se nametnulo kao najveći ekološki izazov u Hrvatskoj koji treba prioritetno riješiti. „Zato je ova konferencija odlična prilika da kroz panel rasprave i brojne prezentacije sublimira znanje i praksa koju možemo iskoristi u cilju uspostave održivog sustava gospodarenja otpadom. Konferencija je međunarodnog karaktera, a u njenom radu osim domaćih sudjeluju i stručnjaci i znanstvenici iz drugih europskih zemalja te će se njihova iskustva moći usporediti s rezultatima kružnog gospodarstva u Hrvatskoj.“, objašnjava dr.sc. Milanović.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš koji će biti jedan od sudionika konferencije izjavio je kako je važno poticati otvoreni i konstruktivni dijalog te detektirati izazove s kojima se susrećemo jer ćemo samo tako moći transformirati dosadašnje gospodarenje otpadom u održivi sustav. „Ciljeve koje smo postavili u gospodarenju otpadom nije moguće realizirati bez međusobne komunikacije svih dionika sustava.“, rekao je Ponoš.

Suradnja s WWF-om
Moratorij na izgradnju malih hidroelektrana (mHE) je nužnost u kojoj smo se kao društvo našli nakon njihove stihijske gradnje, društvenih i ekoloških posljedica čije razmjere samo naziremo, tvrde u crnogorskoj nevladinoj udrugi Green Home. prenose Vijesti.

“Svi ugovori o koncesijama zaključeni do 2016. godine mogu biti raskinuti zbog kršenja Zakona o koncesijama”, rekla je Nataša Kovačević, izvršna direktorica Green Homea, koja je Skupštini predala peticiju kojom se traži zaustavljanje davanja i obnavljanja energetskih dozvola na temelju već podnijetih zahtijeva, dok se ne provede Strateška procjene utjecaja na okoliš svih odobrenih projekata malih hidroelektrana.

Ta peticija s više od 6000 potpisa predana je Skupštini 15. svibnja. Dragica Sekulić, ministrica ekonomije, priopćila je da vlada više neće davati nove koncesije za gradnju malih elektrana s povlaštenim statusom otkupa struje, ali da će biti moguća davanja koncesija za gradnju malih elektrana čiji bi vlasnici prodavali struju po tržišnim cijenama, bez subvencija s računa potrošača. To praktički znači da će svi koji su do sada izgradili male elektrane, kao i oni čija je procedura pokrenuta, a to je ukupno više od 50 malih HE, zadržati privilegirani status i sigurnu cijenu prodaje struje uz subvencije od strane potrošača.

Ministrica je dodala da će biti preispitani svi postupci za gradnju malih elektrana. Međutim, ako su ulagači kršili zakon raskid je na njihovu štetu, ali ako su državne institucije pravile propuste, na što ukazuju i iz Green Homea, investitori bi u slučaju oduzimanja dozvola bili obeštećeni. Da vlada i dalje planira gradnju malih HE pokazuje to što je na istoj sjednici usvojila odluku o izradi studije lokacije za Štitaričku rijeku kod Mojkovca, uz smjernice da se vodotoci koriste za gradnju malih elektrana.

Green Home je 2015. godine u suradnji s WWF-om i Europskim fondom za balkanske investicije, pripremio strategiju “Koraci prema održivom razvoju malih elektrana u Crnoj Gori”. Zaključci su da tada nije postojao veliki broj zakonski obveznih dokumenta i procedura za izgradnju ekološki održivih i prihvatljivih malih elektrana.

“Od 2008. do 2016. potpisano je oko 50 ugovora o koncesiji za gradnju mHE bez općeg Plana davanja koncesija za korištenje vodotoka na temelju kojeg se izrađuje koncesijski akt, što predstavlja flagrantno kršenje Zakona o koncesijama, kao i prateće studije o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš”, kažu iz Green Homea, tražeći poništenje svih ugovora.

Greta efekt?
Uspon Zelenih, „Greta efekt”, nazvan po mladoj švedskoj klimatskoj aktivistici, i ulazak stranke francuskog predsjednika Emmannuela Macrona u Europski parlament vjerojatno će rezultirati defanzivnijom i pojačano klimatski orijentiranom trgovinskom politikom Europske unije, piše Reuters.

Na nedjeljnim izborima za Europski parlament tradicionalne konzervativne i socijalističke stranke koje su dugo dominirale u Strasbourgu izgubile na desetke zastupničkih mjesta. U novom sastavu EP-a više neće zajedno činiti većinu i bit će im potrebna podrška liberala i zelenih da usvoje željene zakone.

Liberalni blok sada je treća snaga u EP-u – osvojili su dodatnih 40 zastupničkih mjesta, predvođeni 21 zastupnikom nove stranke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona En Marche koja je obećala štititi kompanije iz EU-a i jamčiti poštivanje pariškog Sporazuma o zaštiti klime. Zeleni su povećali broj mjesta s 52 na 69. „Ako pogledate rezultate glasovanja, vidite želju Europljana da budu zaštićeni, želju da se klimatske promjene uzmu u obzir i Francuska će nastaviti agresivno zagovarati određene inicijative kako bi se prilagodila naša trgovinska politika”, rekao je pomoćnik francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Baptiste Lemoyne.

Osim okoliša, Francuska je i među najžešćim zagovornicama novih mjera kojima bi se Kinu prisililo na otvaranje javnih natječaja stranim tvrtkama. Zeleni također žele da EU bude čvrst u odnosu prema Kini. Trgovinski sporazumi postali su vruća politička tema proteklog petogodišnjeg mandata Europskog parlamenta, uključujući rasprave o pitanjima sigurnosti hrane pa sve do klimatskih promjena.

Od promjene zakona 2009. godine kojom je Europski parlament dobio ovlast odobravanja trgovinskih sporazuma, usvojen je niz mjera za promicanje održivog razvoja i izmijenjen je sustav rješavanja sporova između ulagača i država. Čak i uz takve promjene, Zeleni su glasovali protiv sporazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom, Japanom i Singapurom.

Zeleni protiv trgovinskih razgovora sa SAD-om

Na dnevnom redu EU-a mogli bi se naći trgovinski sporazumi s latinoameričkim blokom Mercosur te s Australijom, Novim Zelandom i Indonezijom. EU možda čeka i sporazum o trgovini s Velikom Britanijom nakon brexita i onaj koji predviđa određena ograničenja u razmjeni sa SAD-om.

Iz Komisije su poručili da pregovori s Washingtonom, koji nisu usmjereni na sklapanje kompletnog trgovinskog sporazuma, ne opravdavaju nametanje dodatnih obveza na područjima poput zaštite okoliša. Zeleni se baš i ne slažu s takvim stavom.

Švedska ministrica trgovine Ann Linde izjavila je kako su njezini socijaldemokrati bazirali predizbornu kampanju na obećanju da će se sporazumi o slobodnoj trgovini sklapati samo s partnerima koji su potpisali Pariški sporazum o klimi i koji se zalažu za ukidanje uvoznih carina na ekološke proizvode.

Linde se nada da će upravo zaštita okoliša biti ključna tema novog sastava Europskog parlamenta, djelomično inspiriranog 16-godišnjom švedskom klimatskom aktivisticom Gretom Thunberg. “Apsolutno se nadam da će se stvari razvijati u tom pravcu. U tome će nam pomoći ‘Greta efekt'”, zaključila je Linde.

Piše Ivan Brodić
Jeste li primijetili da svi zeleni pokreti imaju u sebi nešto armagedonsko?

Čudan sjaj u očima je tu, neizbježan smak svijeta samo što nije, sljedbenika ima, samo još nedostaju lojtre, pa da se poput radikalnijih pripadnika Jehovinih svjedoka pentraju na njih ne bi li bili bliže Bogu u trenutku njegova ponovnog dolaska.

Takve, kaže Biblija, Krist neće prepoznati kao svoje, no to je za neki teološki osvrt…

Tako nekako izgleda i nova zelena revolucija u Europi, čiji nas valovi zapljuskuju preko kulta Grete Thunberg, tj petkovnog srednjoškolskog štrajka za klimu, činjenice kako je većina mlađih od 30 godina u njemačkoj glasovala za Zelene i popularnosti Green New Deala Alexandrije Ocasio-Cortez u SAD-u.

Jer upravo se ovdje o tome radi. Naime o zauzimanju pozicija u nekoj novoj svjetskoj podjeli karata.

Kako inače protumačiti to što nam tumače kako krave puno prde, što je dakako najveći problem globalnog zagrijavanja, te pokušavaju uvesti veganstvo kao dominantnu prehrambenu kulturu, u kojoj će oni, dakako biti gurui koji će nam dopuštati što smijemo, a što ne bismo smjeli jesti? Kako objasniti njihovu borbu protiv putovanja zrakoplovima, a evo ovih dana je gospođica Greta Thumberg, u društvu Terminatora, Arnolda Schwarzeneggera, doletjela mlažnjakom u Beč, ne bi li zaprijetila skepticima, energetskim tvrtkama, zrakoplovnoj i autoindustriji kako će „ih dostići njihova (zelena) sudbina“?

Točno, što je dopušteno Jupiteru, nije volu! Pa oni lete mlažnjacima, odlučuju što ćemo jesti, koriste moderne mobilne tehnologije i okrenuti su kriptovalutama.

Ali, kako objasniti gospodi kako njihova okrenutost kriptovalutama unazađuje zaštitu okoliša više nego li stotinu stada krava, jer za rudarenje kriptovaluta potrebna je velika količina energije, mahom iz fosila?

Kako objasniti spomenutoj političkoj američkoj zvijezdi i njenim europskim sukultašima kako za njihove želje treba jako velika razina prisile? Čak je i prvi New Deal, onaj Rooseveltov, Vrhovni sud SAD-a desetljeće nakon njegova provođenja proglasio suprotnim ustavu, političkim i ekonomskim slobodama, a on, za razliku od Green New Deala nije bio usmjeren ka usporavanju gospodarstva.
Vjerojatno nikako, jer svaka revolucija se sastoji od visoke razine nekritične panike, protiv bankstera, Židova, kapitalista, kulaka ili nečeg drugoga, i još više razine prisile u hvatanju pozicija prilikom nove političke podjele karata.

U tome se vjerojatno krije poziv na eskalaciju „ekološkog hitnog slučaja“, upućen ovih dana iz Beča, kao i iz Njemačke nakon objave rezultata euroizbora.

Ekološki hitni slučaj zapravo se sastoji u znanstveno dokazanoj činjenici kako čovjek ubrzava ono što se sa Zemljom uvijek događalo, naime zatopljenja i hlađenja. Znanstvena činjenica našla je oživotvorenje u klimatskim I ugljičnim ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma, koji ima za cilj, pojednostavljeno, smanjiti temperaturu na Zemlji za dva stupnja Celzijusa.

Postavlja se pitanje kako to praktično eskalirati, a ne uvesti svijet u novi srednji vijek? Plan je, dakako, suspendirati konvencionalne izvore energije, jer, kažu, ako to ne učinimo, ako ne suspregnemo industriju, ova planeta nema šansu.

No, ne pripadnici cjelosvjetskom kulta ne odgovaraju hoće li onda obnovljiva energija uopće imati šansu. Obnovljiva energija nije samo sunce I vjetar, potrebni su nam alati, potrebna nam je tehnologija kako bi se, iz Bogom danog resursa, dobila energija.

Naime, za proizvesti obnovljivu energiju potrebne su elektrane, a za njihovu proizvodnju potrebna je velika količina ugljena, za instalaciju elektrana potrebna je velika količina fosilnih goriva. Još ih nismo u stanju proizvesti reciklažom dovoljno, bez bušenja. Kako ćemo to biti u mogućnosti bez stvaranja dodane vrijednosti, ako ugasimo konvencionalnu energiju?

Svaka nova tehnologija ovisi o umjetnoj potražnji, zrakoplov nikada ne bi postao komercijalan da su u igri bila braća Wright, da se nije pojavio Boeing I njegov kompromis s državnom vojnom industrijom. Tako je I sada, bez državne potražnje, pa i poticaja poreznih obveznika (priznajem sve manje!) ne bi bilo moguće potpuno tržišno proizvoditi obnovljivu energiju. Kako ćemo stvarati dodanu vrijednost za takvo društveno poduzimanje ako ugasimo konvencionalnu energiju?.

Posebna je priča to što sadašnja tehnologija nije u stanju akumulirati obnovljivu energiju tako da joj se kalorična vrijednost ne gubi prilikom transporta na velikim udaljenostima, a to je preduvjet da energetske I prometne tvrtke prijeđu na takvu vrstu energije. To, pak, što rudarenje, sada dostupnih, materijala za akumulaciju takve energije, poput litija, zagađuje okoliš na višoj razini nego li nekoliko bušotina nafte dodatno komplicira problem.

Odgovor bi, možda, mogla biti nuklearna energija, međutim današnja tehnologija, tu su zeleni djelomično u pravu, ne smanjuje rizik nuklearnih katastrofa kakvih smo svjedoci jednom u svakom od posljednjih desetljeća.

Ali, na trezvenom sagledavanju situacije, na stvaranju energetskog miksa I ravnoteže, na ekonomskoj slobodi s ciljem osiguravanja stvaranja nove vrijednosti, kako bi se industriji obnovljivaca I nuklearne energije pružila prilika za razvoj, nemoguće je stvarati sljedbeničku mrežu s ciljem pozicioniranja novih plemenitaša u projiciranom zelenom neosrednjovjkovlju.