OBNOVLJIVI IZVORI

Analiza
Procjenjujemo da će odgoda proizvodnje u lancu opskrbe vjetroagregata rezultirati smanjenjem od 10 do 50 posto u instalacijama vjetroelektranama u Kini 2020. u usporedbi s četvrtim kvartalom 2019. koji je bio na 28 GW, upozorava grupacija Wood Mackenzie.

“U najboljem scenariju epidemija je zaustavljena i proizvodnja se nastavlja od kraja ožujka. U crnom scenariju epidemija bi mogla nastaviti utjecati na lanac opskrbe do sredine godine”, ističu.

Dodaju da je koronavirus posljednjih nekoliko tjedana zaustavio veliki dio kineske proizvodnje vjetroturbina, a mjere karantene i ograničenja putovanja utjecat će na opskrbu ključnih komponenti. To bi mogle biti loše vijesti za tržišta vjetra poput Kine i SAD-a, gdje developeri žure dovršiti projekte do kraja godine kako bi ostali prihvatljivi za državne subvencije.

Za druga tržišta, koja nisu vezana za Kinu, utjecaj epidemije je minimalan. Ta će se tržišta vjetra, kaže Wood Mackenzie, morati oslanjati na svoje domaće lance opskrbe ili uvoz iz drugih jeftinih regija poput Indije, Vijetnama i južne Europe, prenosi OIE

Global Wind Pover
Francuska energetska grupa Total objavila je u petak da je dogovorila kupnju Global Wind Power Francea, povećavajući ulaganja u sektor obnovljivih izvora.

Global Wind Power France ima portfelj vjeroelektrana na kopnu kapaciteta 1.000 megawata (MW), uključujući i 250 megawata koji bi trebali biti priključeni na mrežu do 2025. godine, navode u Totalu.

Dogovor “potvrđuje Totalovu ambiciju da bude jedan od glavnih igrača na francuskom tržištu obnovljivih izvora energije”, ustvrdio je u priopćenju čelnik Totalova poslovanja s plinom, obnovljivim izvorima i strujom Philippe Sauquet.

Akvizicijom će podružnica Total Quadrana postojećem portfelju dodati gotovo 1.000 megawata instalirane i operativne snage, uključujući i više od 500 MW u vjetroelektranama na kopnu, izvijestio je Sauquet.

Total je tako u protekla dva dana kupio dvije vjetroelektrane – jučer je postigao dogovor s kompanijom Simply Blue Energy o kupnji 80 posto projekta plutajućih vjetroelektrana Erebus u Keltskom moru.

Francuska kompanija namjerava ulagati oko dvije milijarde dolara godišnje u energije s niskom razinom ugljika i povećati proizvodne kapacitete sa sadašnja tri na oko 25 gigavata (GW) u 2025. godini, podsjeća Reuters.

Analiza
Snaga offshore)vjetroelektrana u svijetu lani je uvećana za rekordnih 6,1 GW.

To je čak za 35,5 posto više u odnosu na 2018. godinu kada je snaga pučinskih vjetroelektrana uvećana za 4,5 GW, objavilo je Globalno vijeće za energiju vjetra (GWEC).

Prema preliminarnim prognozama, snaga pučinskih vjetroelektrana će se uvećati za dodatnih 50 GW do 2024., što znači da bi njihova ukupna snaga mogla dosegnuti oko 80 GW u sljedećih pet godina. A to je povećanje za gotovo 172 posto u odnosu na trenutačnu snagu.

Ben Backwell, izvršni direktor GWEC-a, istaknuo je kako je u 2019. godini nastavljen trend snažnog rasta pučinskih vjetroelektrana, koje sada čine 10 posto ukupnih instalacija vjetroelektrana.

“Iako su zrela europska tržišta i dalje odgovorna za razvoj većine takvih postrojenja, Azija i Pacifik sve više pridonose tom rastu, uz Kinu kao globalnog predvodnika u novim offshore kapacitetima”, napomenuo je, među ostalim, Backwell.

Forbes
Tržišta nafte i plina obilježena su padom cijena, ali i globalnom pandemijom, što ukazuje na potrebu reagiranja na klimatske promjene.

Dobra vijest u svemu tome jest da tvrtke žele diverzificirati svoje portfelje i sve je više ulaganja u obnovljive izvore energije. Konkretno, u vjetroelektrane na moru (offshore). Novo izvješće Wood MacKenziea ističe da će 211 milijardi dolara biti uloženo u offshore vjetar u narednih pet godina, piše Forbes.

Tako, primjerice, norveški Equinor planira prepoloviti intenzitet emisija ugljičnog dioksida do 2050. godine, a dio njegove strategije je proširiti svoja ulaganja u obnovljive izvore energije, posebno na offshore vjetroelektrane: čak 6.000 MW u šest godina i 16.000 MW u 15 godina.

Naftne i plinske tvrtke potrošile su 1,3 posto svog budžeta za 2018. godinu na projekte vjetroelektrana, solarnih elektrana i skladištenja. Europski Equinor, Total, Shell i Eni plasirali su se među lidere tranzicije prema niskom udjelu ugljika, dok kineski CNOOC, ruski Rosneft i američka Maraton Oil zaostaju. Sve u svemu, naftne i plinske kompanije su od 2016. godine uložile 22 milijarde dolara u alternativne energije.

Gledajući globalna tržišta, Amerika možda nije idealna za offshore vjetroelektrane, kinesko tržište, Japan, Koreja i Tajvan su u ranoj fazi razvoja, Indija se, također, bavi istraživanjima… Europa, pak, je međunarodni uzor, s više od 18.000 MW offshore kapaciteta.

Glavna prepreka za jači razvoj i ulaganja su logistika i visoki troškovi. U nekim je slučajevima, naime, cijena vjetroelektrane na moru dva do tri puta veća od energije vjetra na kopnu. Industrija, međutim, radi na uvođenju većih vjetroturbina kako bi postigla bolju vrijednost. Osim toga, ulagači u naftu i plin često očekuju dvoznamenkasti povrat, a ulagači za obnovljive izvore energije, pak, očekuju nešto skromnije rezultate. No, kako pokazuje trenutni scenarij, zbog svoje ranjivosti na koronavirus, nafta i plin povlače na dno svjetsku ekonomiju, a projekti ‘zelene’ energije nisu tako volatilni s obzirom na to da developeri mogu prodati svoju proizvodnju na osnovu dugoročnih ugovora o kupnji električne energije (PPA), a prenosi OIE.

Nova uredba
Vlada Srbije usvojila je Uredbu o uvjetima i načinu provođenja subvencionirane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon, kao i hibridna vozila.

Time je i Srbija kao jedna od posljednjih europskih zemalja uvela olakšice za nabavu ekoloških vozila. Budući da je upravo promet prepoznat kao značajan izvor onečišćenja, a posebno vozila sa zastarjelim modelimaa Euro 3 motora koji kao energetski pogon koriste dizel, donesena je ova konkretna mjera s ciljem rješavanja pitanja onečišćenja zraka, priopćio je vladin Ured za suradnju s medijima.

“Odmah nakon stupanja na snagu uredbe bit će objavljen javni poziv, te će biti osigurano onoliko subvencija koliko bude sredstava”, rekao je za Večernje novosti Goran Trivan, ministar za zaštitu okoliša. Prema njegovim riječima, za kupovinu električnih vozila subvencija je 5000 eura, dok je za hibridna vozila 3500 i 2500 eura, ovisno o tome pune li se sama.

Poticaji se odnose i na kupovinu motorkotača koja će biti pomognuta sa 250 do 500 eura, ovisno o kategoriji, snazi i drugih parametrima. Za tu svrhu država je izdvojila 120 milijuna dinara (oko milijun eura), a uredba stupa na snagu za osam dana. Taksisti neće moći koristiti ovu subvenciju, ako već koriste ranije odobrene pogodnosti od 8000 eura po vozilu.

Analiza WindEurope
Europska industrija vjetra globalni je lider na tržištu vjetroturbina, s projektima u više od 80 zemalja svijeta, i tvrtke se oslanjaju na europske i svjetske lance opskrbe sirovinama i komponentama.

Koronavirus, odnosno COVID-19, ometa međunarodnu trgovinu, stvarajući nesigurnosti za različite industrijske sektore. Kako broj zaraza raste, vjerovatno će virus utjecati i europsku industriju vjetroelektrana, priopćilo je udruženje WindEurope.

Prve analize sugeriraju da će COVID-19 imati umjerene učinke na međunarodne opskrbne lance za energiju vjetra. S izbijanjem virusa, koji je još uvijek u relativno ranoj fazi u Europi i drugim zemljama, prerano je suditi o njegovom utjecaju na proizvodnju i prihode u sektoru. Međutim, već se mogu primijetiti prva kašnjenja u lancu opskrbe. “Usporavanje proizvodnje u Kini već je vidljivo u ostalim zemljama. Industrija vjetra, naravno, nije jedina industrija koja osjeća poteškoće od karantene, ograničenja putovanja i zatvorenih tvornica. Proizvođači vozila i plovila, proizvođači solarnih panela ploča i baterija, također, osjećaju posljedice. Trebat ćemo poduzeti strateški pristup kako bismo osigurali da se utjecaj virusa minimalizira”, napominje direktor udruženja WindEurope Giles Dickson.

Dodaje da će vjerojatno doći do odgode u razvoju novih projekata vjetroelektrana, što bi moglo dovesti do toga da developeri propuste rokove postavljene u aukcijskim sustavima zemalja i suoče se s novčanim kaznama. “Vlade bi trebale biti fleksibilne u načinu primjene svojih pravila. Ako developeri ne mogu na vrijeme podnijeti ponudu u aktualnim aukcijama, vlade bi trebale dodijeliti ono što mogu i naknadno objaviti dražbu za nedodijeljen volumen”, poručuje Dickson, a prenosi OIE.

Procjenjujemo da će odgoda proizvodnje u lancu opskrbe vjetroagregata rezultirati smanjenjem od 10 do 50 posto u instalacijama vjetroelektranama u Kini 2020. u usporedbi s četvrtim kvartalom 2019. koji je bio na 28 GW, upozorava grupacija Wood Mackenzie.

Nove potpore
Europska komisija je ovaj tjedan predstavila novu strategiju potpore europskoj industriji u njezinoj dvostrukoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti i digitalnom vodstvu.

Cilj strategije je povećati konkurentnost Europe i njezinu stratešku autonomiju u kontekstu temeljitih geopolitičkih promjena i sve veće konkurencije na svjetskoj razini, priopćeno je iz EK.

Paket mjera industrijske politike obuhvaća nekoliko inicijativa među kojima je i nova industrijska strategija u kojoj se utvrđuju ključni pokretači europske industrijske preobrazbe i predlaže sveobuhvatan skup budućih mjera.

Tako se, među ostalim, predlažu mjere za modernizaciju i dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrija, podupiranje industrije održive i pametne mobilnosti, promicanje energetske učinkovitosti i osiguravanje dostatne i stalne opskrbe energijom s niskim udjelom ugljika po konkurentnim cijenama.

Također, predlaže se osnivanje saveza za čisti vodik zbog brže dekarbonizacije industrije i zadržavanja vodećeg položaja u industriji, a zatim saveza za industrije s niskim emisijama ugljika, industrijske oblake i platforme te sirovine.

Ispušni plinovi
Američka reality serija Diesel Brothers koja se od 2016. godine prikazuje na kanalu Discovery, o grupi prijatelja u državi Utah koji prepravljaju kamionete, sudski je kažnjena s 848.000 dolara zbog modificiranja, stavljanje u promet i prodaje vozila koja zagađuju i imaju instalirane uređaje za varanje pri kontroli isušnih plinova.

Na kraju sudskog procesa koji je trajao četiri godine, Okružni sud Salt Lake Cityja u državi Utah je ovoga tjedna, uz novčanu kaznu, izdao i trajnu zabranu aktivnosti kojima Diesel Brothers krše američki Zakon o čistom zraku.

U presudi je detaljno opisano gotovo 400 prekršaja kojima su osuđeni zaobišli sisteme dizajnirane da smanje emisiju čestica i azot-oksida iz vozila s dizel motorima. Presuda je pobjeda Udruženja Ljekari Utaha za zdravo okruženje, koje je tužilo Diesel Brothers pošto su na TV-kanalu Discovery vidjeli modificirane kamionete koji izbacuju crni dim.

Izrečena presuda znači da mora odgovarati svaki biznis koji ne samo što profitira od zagađenja koje stvara njegov ručni rad, već to i slavi.

Cole Cannon, odvjetnik Diesel Brothers, rekao je da je prerano da kaže li će se žaliti na presudu.

Ljekarska grupa tražila je više od milijun dolara kazne i tvrdila da zakon dozvoljava sankcije do 4,4 miliona dolara.

Ali, sudac je uvažio razne olakšavajuće faktore za Diesel Brothers, između ostalog što su zaradili samo 1.500 dolara po svakom od 50 kamioneta koje su prodali ili poklonili tokom petogodišnjeg perioda koji je pomenut u tužbi.

S druge strane, sud je procijenio da protagonisti serije Diesel Brothers mogu sebi da priušte plaćanje kazne, jer samo jedan od njih, nazvan u emisiji Heavy D, inače David Sparks, i njegove kompanije, imaju prosječno 300.000 dolara prihoda godišnje za posljednje tri godine, a samo od kanala Discovery 482.597 dolara.

U projekt će biti uključeno više od 200 ljudi.
Potpisivanje ugovora o zakupu zemljišta za potrebe izgradnje vjetroelektrane na Brajićima očekuje se ovog mjeseca, priopćeno je iz crnogorskog Ministarstva ekonomije.

Budući energetski objekt gradit će konzorcij njemačke kompanije WPD i crnogorske tvrtke Vjetroelektrana Budva koji je, kako je utvrdilo Natječajno povjerenstvo, jedini dostavio formalno ispravnu i tehnički prihvatljivu ponudu, te za izgradnju vjetroparka ponudio 101,3 milijuna eura.

“Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomije da osnuje Povjerenstvo za pregovore po Nacrtu ugovora o zakupu zemljišta u vlasništvu države za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Brajići, u općinama Budva i Bar, s prvorangiranim ponuđačem konzorcijem WPD Brajići”, rekli su iz Ministarstva Dnevnim novinama. Prema zaključku vlade, Ministarstvo je osnovalo Povjerenstvo i počelo postupak pregovora. Pregovori o usaglašavanju teksta su pri kraju i veći dio ugovora je usaglašen, te se potpisivanje očekuje u ožujku. Konzorcij WPD Brajići zakupit će zemljište na 30 godina i za to vrijeme platiti državi, kako je to kazao izvršni direktor Vjetroelektrane Budva Golub Senić, 16,5 milijuna eura, odnosno oko 550.000 eura godišnje.

On je ranije Dnevnim novinama rekao da se početak izgradnje očekuje u lipnju ili srpnju. Rok za završetak vjetroelektrane i početak proizvodnje struje je, kako je dodao, tri godine od potpisivanja ugovora. “Nećemo čekati tri godine, već ćemo se potruditi da projekt završimo što prije”, rekao je ranije Senić, a donosi Poslovni dnevnik.

PV Tech
Grčka skraćuje dugotrajnost postupaka licenciranja za projekte obnovljivih izvora energije, kako bi oslobodila projekte koji čekaju i do osam godina.

Postojeći sustav, naime, traži da podnositelji zahtjeva čekaju 3-4 godine (PV) i 6-8 godina (vjetar) za dozvole. Samo prvi od 29 koraka – dozvola za proizvodnju – može potrajati 18-24 mjeseci, piše PV Tech.

Prijedlog Ministarstva je da ovu dozvolu zamijeni novom potvrdom koju će Grčka odobriti u okviru posebnog registra koji je otvoren i za nove i za prijavu u postupku. Kako bi smanjila vrijeme čekanja, platforma će uspostaviti vezu s vladinim tijelima i pokušati automatizirati dijelove procesa.

Novi će certifikat biti uveden zajedno s izmjenama okolišnih dozvola, koje će također predložiti novi prijedlog zakona. Od strožih rokova za regulatore do spajanja određenih koraka, sve te mjere trebaju olakšati postupak koji zna biti ‘bolan’.

Vlada Grčke vjeruje da njen pritisak na smanjenje birokracije ima ogroman potencijal za deblokiranje rasta zelene energije. Sustav se trenutno suočava s velikim zaostatkom – na čekanju je 29 GW projekata, donosi OIE.hr