OBNOVLJIVI IZVORI

Velike štete

Male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini koje su proteklih godina izgradili strani investitori posluju s milijunskim gubicima ili s vrlo skromnom dobiti. Zaštitnici okoliša smatraju kako je plaćena velika cijena za projekte od kojih nema velike koristi, piše portal Capital.

Na objektima koji su nepovratno promjenili izgled rijeka zaposleno je tek nekoliko radnika zbog procesa koji je automatiziran. Korist za državu je također mala jer je porez na dobit skroman ili ga uopće nema.

Kompanija EHE iz Banja Luke u vlasništvu je austrijske kompanije Kelag i upravlja s dvije hidroelektrane u RS na rijeci Ugar u Kneževu. Svake godine od osnivanja posluje negativno.

Iako je prošle godine kompanija imala rekordne prihode od 5,9 milijuna maraka (oko 3 mil. eura) prijavljen je gubitak od 689.576 maraka. Gubitak kompanije od osnivanja iznosi 23,8 milijuna maraka.

Direktor Slobodan Lončar kaže kako rezultat ne pokazuje stvarno stanje.

Kelag je većinski vlasnik i tvrtke LSB Elektrane, pod čijim okriljem radi postrojenje Medna, izgrađeno pokraj izvora rijeke Sane. Prihodi su lani bili rekordnih 2,6 milijuna KM, ali dobiti nije bilo. Zaposlen je bio samo jedan radnik.

Ostvaren je gubitak od gotovo 960.000 maraka čime je nastavljen negativan trend iz prethodnih godina, tako da akumulirani gubitak iznosi gotvo pet milijuna maraka.

U Federaciji BiH Kelag ima pet HE kojima upravlja kompanija Interenergo. Godinu 2021. završili su s plusom od 10.727 maraka, nakon gubitka od gotovo 250.000 KM iz 2020. godine.

Velike gubitke bilježe i četiri HE tvrtke Intrade iz Sarajeva u vlasništvu slovenskog Petrola. Od osnivanja njihov minus je 12,5 milijuna KM (6,3 mil. eura).

Niti 2012, nije bila izuzetak jer je napravljen minus od gotovo 400.000 KM.

Tvrtka EBH iz Sarajeva iza kojeg stoji austrijska kompanija Energy Eastern Europe Hydro Power na području Zeničko-dobojskog kantona ima četiri male HE.

Posljednje četiri godine posluju negativno s ukupnim gubitkom od gotovo 1,2 milijuna maraka.

Austrijanci imaju svoju kompaniju u RS, ERS male hidroelektrane, a preko nje upravljaju s dvije HE u Općini Rudo.

One su nakon dvije godine u minusu konačno ostvarile dobit od gotovo 170.000 maraka.

Robert Oroz, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka u BiH, podsjeća kako u BiH radi 120 malih HE, a da je barem još 353 u raznim fazama planiranja, pripreme i izgradnje.

Prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) sve male hidreoelektrane prošle godine proizvele su samo 2,54 posto od ukupno proizvedene električne energije u zemlji.

Odluka

Vijeće EU je jučer usvojilo opći pristup o dva zakonska prijedloga koji se bave energetskim aspektima klimatske tranzicije EU-a u okviru paketa „Fit for 55”: Direktivi o obnovljivim izvorima energije i Direktivi o energetskoj učinkovitosti. Ovaj sporazum otvara put Vijeću za početak pregovora s Europskim parlamentom.

Suglasnost država članica o ova dva prijedloga označava veliki korak u borbi protiv globalnog zatopljenja. Dekarbonizacija energetskih sustava kroz masovnu primjenu obnovljivih izvora energije i značajne napore u uštedi energije ključna je za postizanje klimatskih ciljeva. Također će pomoći u smanjivanju našu energetsku ovisnosti o Rusiji, u kontekstu rata u Ukrajini.

Proizvodnja i korištenje energije čine 75% emisija EU-a, a dogovoreni ambiciozniji ciljevi bit će značajan doprinos ostvarenju ukupnog cilja EU-a smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Vijeće je pristalo postaviti obvezujući cilj na razini EU-a od 40% energije iz obnovljivih izvora u ukupnom energetskom miksu do 2030. S obzirom na to da trenutni cilj na razini EU-a iznosi 32%, države članice morat će povećati svoje nacionalne doprinose utvrđene u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) koji će se ažurirati 2023. i 2024. kako bi zajednički postigle novi cilj.

Osim toga, kako bi se unaprijedila integracija obnovljivih izvora energije u sektorima u kojima je ona bila sporija, Vijeće se složilo i u pogledu sektorskih ambicioznijih ciljeva i mjera.


Vijeće je postavilo obvezujući podcilj za napredna biogoriva u udjelu obnovljivih izvora energije koji se isporučuju u prometnom sektoru na 0,2 % u 2022., 1 % u 2025. i 4,4 % u 2030. godine. Što se tiče obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u prometu (uglavnom obnovljivi vodik i sintetička goriva na bazi vodika), dogovoren je indikativni podcilj od 2,6%, što odgovara 5,2%. Dodana je gornja granica količine konačne potrošnje energije u pomorskom sektoru koja će se uključiti u izračun njihovih specifičnih prometnih ciljeva

Vijeće je odlučilo o postupnom povećanju obnovljivih ciljeva za grijanje i hlađenje, uz obvezujuće povećanje od 0,8% godišnje na nacionalnoj razini do 2026. i 1,1% od 2026. do 2030. Minimalna godišnja prosječna stopa primjenjiva na sve države članice dopunjena je dodatna indikativna povećanja izračunata posebno za svaku državu članicu.

Vijeće je postavilo indikativni cilj od 1,1% t godišnje prosječnog povećanja korištenja obnovljive energije u industriji. Također se složilo da bi 35% vodika koji se koristi u industriji trebalo dolaziti iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla do 2030. i 50% do 2035. godine. Postavljen je i indikativni cilj od najmanje 49% udjela obnovljive energije u zgradama 2030. godine. Ojačalo je kriterije održivosti za biomasu kako bi se smanjio rizik neodržive proizvodnje bioenergije. Također je dodalo mjere za ograničavanje prijevare u pogledu trajnosti biogoriva.

Vijeće je pristalo smanjiti potrošnju energije na razini EU-a za 36 % za finalnu potrošnju energije i 39 % za potrošnju primarne energije do 2030. Ključni cilj smanjenja finalne potrošnje energije od 36 % na razini EU-a bio bi obvezujući. Ciljevi koriste novu osnovnu vrijednost i odgovaraju cilju smanjenja od 9% u odnosu na 2020. Finalna potrošnja energije predstavlja energiju koju troše krajnji korisnici, dok potrošnja primarne energije također uključuje ono što se koristi za proizvodnju i opskrbu energijom.

Dogovoreno je da će sve države članice doprinijeti postizanju ukupnog cilja EU-a kroz indikativne nacionalne doprinose koje su države članice postavile u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) koji će se ažurirati 2023. i 2024. Formula definirana za izračun ovih doprinosa bila bi indikativna, s mogućnošću odstupanja od 2,5%. Komisija bi izračunala iznose li svi doprinosi cilj od 9% i, ako ne, izdala bi ispravke nacionalnih doprinosa koji su niži od onoga što bi oni koristili formulom. Formula se temelji, između ostalog, na energetskom intenzitetu, BDP-u po stanovniku, razvoju obnovljivih izvora i potencijalu za uštedu energije.

Vijeće je također dogovorilo postupno povećanje ciljanih ušteda energije za krajnju potrošnju energije. Države članice osigurale bi uštede od 1,1 % godišnje konačne potrošnje energije od 1. siječnja 2024.; 1,3 % od 1. siječnja 2026.; i 1,5 % od 1. siječnja 2028. do 31. prosinca 2030. s mogućnošću prijenosa maksimalno 10 % viška štednje u sljedeće razdoblje. Vijeće je u izračun prema cilju uključilo mogućnost računanja ušteda energije ostvarene tehnologijom izgaranja fosilnih goriva u industrijskom sektoru samo u opravdanim slučajevima, potvrđenim energetskim pregledima.

Vijeće se složilo s posebnom obvezom javnog sektora da postigne smanjenje godišnje potrošnje energije od 1,7%, ili alternativno za najmanje 1,9% svake godine, ako ne uključuje javni prijevoz ili oružane snage, koja bi bila obvezujuća četiri godine nakon stupanja na snagu uredbe, počevši postupno s većim općinama. Osim toga, dogovoreno je da će zemlje članice biti dužne svake godine obnavljati najmanje 3% ukupne površine zgrada u vlasništvu javnih tijela. Dogovoreno je da će proporcionalni udio uštede energije u državama članicama biti usmjeren na ranjive potrošače.

Dodana je odredba o transparentnosti potrošnje energije podatkovnih centara. Podatkovni centri bi morali objavljivati ​​informacije o svojoj potrošnji energije svake godine od 2024. Komisija bi izradila javnu bazu podataka EU-a, prikupljajući informacije o potrošnji energije podatkovnih centara.

Vijeće je u dogovor o novim ciljevima uključilo i ubrzane postupke izdavanja dozvola za projekte obnovljive energije u skladu s prioritetima plana RepowerEU koji je predložila Komisija u svibnju 2022. Svrha je ubrzati primjenu obnovljivih izvora energije u kontekstu plana EU-a da postane neovisno od ruskih fosilnih goriva, nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Vijeće i Parlament sada će ući u međuinstitucionalne pregovore kako bi se dogovorili oko konačnog teksta dviju direktiva.

Gotovo 600 milijardi dolara

G7 pokreće globalni investicijski program za infrastrukturu s obimom od skoro 600 milijardi dolara do 2027. Na samitu u Njemačkoj, kancelar Olaf Scholz, aktuelni predsjedavajući G7, najavio je da bi program „Partnerstvo za globalnu infrastrukturu” trebao omogućiti ulaganja za zaštitu klime, u energetski sektor i u zdravstveni sektor.

Tijekom zajedničkog predstavljanja inicijative Scholz je reako da je predsednik SAD-a Joseph Biden pokrenuo tu inicijativu i istakao: „Ovo pokazuje jedinstvo G7.”

I nisu samo ovi planovi ti koji pokazuju jedinstvo, smatra Scholz. On naglašava da su G7, Europska unija i NATO, kada je u pitanju podrška Ukrajini protiv brutalnog napada Rusije, od početka tijesno surađivali. „Može se sa sigurnošću reći da Putin to nije očekivao i da ga to i dalje boli”, dodao je kancelar.

Američki predsjednik Joe Biden je rekao: „Ponosan sam što mogu objaviti da će SAD u narednih pet godina mobilizirati 200 milijardi dolara javnog i privatnog kapitala za ovo partnerstvo”. Između ostalog, planirana su ulaganja u digitalnu infrastrukturu.

Ambicije su velike: spriječiti klimatsku krizu, boriti se protiv gladi u svijetu i zaustaviti rat u Ukrajini. No, je li to uopće u moći šefova država i vlada skupine G7? Neki to poriču, drugi pozivaju na više akcije.

On je naglasio da se ne radi o dobrotvornoj akciji: „To je investicija koja će se isplatiti svima, uključujući američki narod i narode svih naših zemalja, i koja će potaći sve naše ekonomije.”

Predsjednik SAD-a je naglasio da bi program trebao koristi svim ljudima širom svijeta, posebno u zemljama u razvoju. Kao primjer, naveo je nove projekte solarne energije u Angoli koji bi pomogli u zaštiti klime i otvaranju radnih mjesta, kako u toj zemlji, tako i u Sjedinjenim Državama.

Projekti bi bili vezani za visoke standarde kako bi se osiguralo da su ove investicije vođene ekonomski i komercijalno i da ne rezultiraju dužničkim zamkama.

Udruženim snagama

Predsjednica Komisije EU-a, Ursula von der Leyen, je najavila da će „tim Europa” osigurati 300 milijardi eura kao doprinos investicijskoj inicijativi G7. Projekti bi se razvijali zajedno: „Kao demokracije, moramo udružiti snage”, rekla je ona. Inicijativa treba pokazati da „demokracije omogućavaju najbolji put za razvoj”. Investicije bi trebale biti zasnovane na „demokratskim vrijednostima: transparentnost, inkluzivnost, održivost”.

Prema rečima premijera Fumia Kishide, Japan će osigurati 65 milijardi dolara državnog i privatnog novca. Na ovaj način Japan će pomagati pri izgradnji aerodroma, luka i željezničkih veza u Indo-Pacifiku.

Talijanski premijer Mario Draghi se izjasnio za ulaganje zapadnih zemalja u plinsku infrastrukturu u Africi, ali i u širenje obnovljivih izvora energije. Važno je da se plinska infrastruktura može kasnije koristiti i za transport vodika. Kanadski premijer Justin Trudeau obećao je 5,4 milijardi dolara.

Ovaj projekat najavljen prošle godine trebao bi biti i alternativa projektu „Novi put svile” koji je Kina pokrenula 2013. Njime ova autoritarna država odavno otvara nove trgovinske puteve k Europi, Africi, Latinskoj Americi i Aziji.

Zapad već duže vrijeme predbacuje Kini da je tom inicijativom dovela do toga da se uključene zemlje zadužuju i da investicijama Kina više stvara prednosti za sebe nego za druge – kao što je osiguranje trgovinskih puteva i pristup sirovinama.

Prošlog mjeseca, američki državni sekretar Antony Blinken označio je Kinu kao najveći izazov međunarodnom poretku – uprkos akutnoj krizi izazvanoj ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine

Iz Fonda

Natječaj za dodjelu poticaja za kupnju električnih automobila Fonda za zaštitu okoliše i energetsku učinkovitost otvoren je danas u osam sati ujutro, a već do 08.30 sati je bilo popunjeno 99% rezervacija od ukupno 103,3 milijuna kuna. Od 08.50 sati prijavljivanje za poticaje više nije bilo moguće.

“Način prijave za građane i tvrtke bit će istovjetan prošlogodišnjem. Krajem svibnja objavili smo javni poziv za iskaz interesa prema distributerima automobila, a u krajem lipnja i javni poziv za sufinanciranje kupnje električnih vozila za građane i tvrtke. Iznosi poticaja po vozilu ove se godinu neće mijenjati te će iznositi 20 do 70 tisuća kuna, ovisno o kategoriji vozila i vrsti pogona”, naveli su u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

To znači da će se i ove godine provedba dodjele bespovratnih sredstava za kupnju ekoloških vozila provoditi po proceduri koja je uvedena lani, a pokazala se kao efikasnija od dotadašnje prakse, piše Poslovni dnevnik.

VEZANA VIJEST

Električna vozila nisu jedino rješenje za niže emisije CO2
AUTO

  1. lip. 2022
    0
    Naime, prošle je godine uveden nov, izmijenjeni proceduralni način, prema kojem se izbjegao famozni “najbrži prst”, odnosno model prema kojem su poticaje dobivali oni koji su se uspjeli prvi prijaviti. Osim što su takav sustav kritizirali i građani i pravne osobe, on je bio i neuspješan jer je na kraju samo 50 posto građana kojima je poticaj odobren, taj poticaj i iskoristilo.

Novim sustavom građani i pravne osobe na javni poziv više se ne prijavljuju neposredno, već putem ovlaštenih trgovaca motornih vozila u Republici Hrvatskoj. Tako će i ove godine Fond prvo raspisati javni poziv na koji će se moći javiti trgovci koji će putem aplikacije Fonda prijaviti prodajna mjesta i dostupne modele vozila. Na njihovim prodajnim mjestima građani i pravne osobe dobit će ponudu za vozilo i trgovci će za njih obaviti prijavu za poticaje.

Dakle, oni koji žele poticaje i dalje će morati biti brzi, odnosno pripremiti se prije objave javnog poziva, što znači proučiti ponudu vozila za koja mogu aplicirati za potpore i koja se nude na našem tržištu, a takvih je svakim danom sve više. Prema informacijama iz Fonda, iskorištenost sredstava s prošlogodišnjeg javnog poziva je puno bolja nego je to bilo prethodnih godina, no točnu analitiku još nemaju.

Razlog je i to što se rok za kupnju vozila, odnosno iskorištavanje rezerviranih sredstava prolongirao zbog produženih rokova isporuke automobila na globalnoj razini. Procedura nakon uspješne rezervacije poticaja je, dakle, poput lanjske.

Kupac će biti dužan uplatiti minimalni predujam od 7% traženih sredstava Fonda, primjerice ako se traži poticaj od 70.000 kuna, trgovcu će morati uplatiti 4900 kuna. Rok isporuke i korištenja poticaja bit će devet mjeseci od odobrenja sufinanciranja. Daleko najtraženija vozila za sufinanciranje prošle godine bili su električni automobili, za koje se će se i ove godine moći dobiti 70.000 kuna.

Primjerice, lani su sredstva rezervirana za 1943 vozila, od čega je 1785 električnih, 157 plug-in hibridnih te jedno vozilo na ukapljeni prirodni plin.Za plug-in hibride (priključni punjivi hibridi) će se i dalje moći dobiti 40.000 kuna, a za električna vozila L1-L7 kategorije (mopedi, motocikli, laki četverocikli) 20.000 kuna.

Obnavljaju HE koju su izgradili

Za zagrebački Končar još je 2021., u kojoj je obilježio i svoj 100. rođendan, bila upisana kao godina s povijesno najboljim rezultatima poslovanja, a u startu je sve upućivalo da će se snažan rast nastaviti i u 2022., u koju je ušao s rastom novih narudžbi. Ni nestabilnost koju je potaknula ruska agresija nije poljuljala pozitivna kretanja u Končaru.

No, vijest da se nakon 35 godina realizacije jednog od najvećih projekata koji mu je dao referencu Končar na velika vrata vraća u Irak, dodatan je plus za tekuće poslovanje, a još i više dobiva na težini u novim uvjetima u kojima raste glad za energetskim postrojenjima i potražnja za proizvođačima s iskustvom.

Iz objave Končara da je s Ministarstvom elektroenergetike Iraka u Bagdadu zaključio 65 milijuna eura vrijedan ugovor o obnovi postrojenja hidroelektrane Haditha sa šest turbina instalirane snage 128 megavata, doznaje se da će biti uključeno više tvrtki iz grupacije, na čelu s Končar – Inženjeringom.

Angažman predviđa djelomičnu revitalizaciju proizvodnih jedinica, zamjenu dijela srednjenaponske i visokonaponske opreme, kompletnih sustava upravljanja elektranom, sustava uzbude i električkih zaštita, kao i obnovu strojarskih podsustava i hidromehaničke opreme elektrane. Ovaj vrijedan posao realizirat će se u partnerstvu s iračkom tvrtkom Al Rashak pod ingerencijom Ministarstva trgovine.

Energetsko postrojenje Haditha na rijeci Eufrat inače je jedan od velikih projekata koji je isplaniran još kasnih 60-ih, a gradnja je započela 1977. i trajala deset godina.

Realizacija projekta, kako je tada bila praksa, odvijala se u kooperaciji više tvrtki tadašnje Jugoslavije, a Končar je bio zadužen za generatore i transformatore, sklop koji s aspekta elektrostrojarske struke predstavlja srce elektrane.

Gradnja ove hidroelektrane stajala je oko 830 milijuna američkih dolara, što bi, preračunato u današnje vrijednosti, bilo deset puta više.

Hidroelektrane predstavljaju, inače, jedan od najsloženijih elektroenergetskih objekata, a za Končar je Haditha po instaliranoj snazi bila najveća hidroelektrana koju je izgradio po načelu “ključ u ruke” u svojoj povijesti.

Ali Ahmad Hassan, generalni direktor GEEP-a i Ivan Tomšić, član Uprave Končar – Inženjeringa/Končar

Taj je zagrebački elektroindustrijski div ujedno i jedan od posljednjih preostalih proizvođača na europskom tlu koji još proizvodi generatore, a s druge strane, revitalizacija postojećih kapaciteta postaje sve vrednija niša, na koju očito i u Končaru računaju.

O poslu za obnovu Hadithe, prema informacijama iz Končara, prvi su pregovori startali prije deset godina, ali su zbog pojave ISIL-a i ratnog stanja bili zaustavljeni. Obnovljeni su na poziv Iračana prije godinu i pol.

Rok za obnove Hadithe je 1230 dana, odnosno tri godine i četiri mjeseca, a jamstveni rok godinu dana od puštanja u pogon svake etape. Iako je u proteklim godinama uspješno realizirao više manjih ugovora, uglavnom isporuke opreme i rezervnih dijelova, upravo zaključeni posao u Končaru označavaju povijesnim za njihovo daljnje globalno pozicioniranje.

“Potpisivanjem ovog ugovora ostvareni su preduvjeti za ugovaranje novih poslova u Iraku, kako na samoj HE Haditha, tako i na ostatku iračkog tržišta”, podvukao je prvi čovjek Končara Gordan Kolak.

Revitalizacija je uvijek zahtjevnija od izgradnje novog postrojenja, a u Končaru računaju i da će se tijekom realizacije ovog posla pojaviti potreba za revitalizacijom i ostatka postrojenja, te da je, s obzirom na njegovu veličinu, realno očekivati dugotrajno prisustvo u realizaciji novih poslova i proširenjem djelatnosti na ostala područja u kojima je Končar etabliran.

Iz sadašnje perspektive, kada se i sve više ruše stare paradigme i preferira domaću proizvodnju na europskom tržištu, te se otvara prostor na Bliskom istoku i azijskom tržištu, za Končar nema zime, piše Poslovni dnevnik

Požalio se Elon Musk

Tesline nove tvornice u Njemačkoj i Teksasu gube “milijarde dolara”, rekao je izvršni direktor američkog proizvođača električnih automobila Elon Musk, istaknuvši visoke troškove, skromnu proizvodnju i probleme u nabavnom lancu.

Teslina gigatvornica u Gruenheideu u blizini Berlina prvi je njegov pogon u Europi, a tvornica u Austinu otvorena je u travnju ove godine.

Ti pogoni “trenutno gutaju puno novca”, rekao je Musk u intervjuu za klub obožavatelja Teslinih automobila u Silicijskoj dolini ukazavši na visoke troškove, skromnu proizvodnju i probleme u nabavnim lancima automobilske industrije.

Trenutno sam fokusiran na održavanje poslovanja kako bi se radnicima isplaćivale plaće i kako kompanija ne bi bankrotirala, rekao je Musk.

Visoki troškovi pokretanja proizvodnje u novim tvornicama uobičajena su pojava, ali Tesla ima problema i u pogonu u Šangaju, zbog lockdowna koji je po Musku izazvao ogromne teškoće u proizvodnji.

Šef Tesle nedavno je najavio ukidanje radnih mjesta, upozorivši u više navrata i da očekuje pad aktivnosti u svjetskom gospodarstvu.

Tesla će u idućim mjesecima ukinuti tri do 3,5 posto radnih mjesta, potvrdio je Musk u ponedjeljak dodavši da će ukinuti desetinu radnih mjesta u odjelima projektiranja i razvoja. Kompanija je na početku godine zapošljavala nešto manje od 100 tisuća radnika.

Finska i Švedska

Potražnja za rijetkim metalima raste. Geopolitička stvarnost i problemi u lancu opskrbe povećavaju pritisak na zemlje EU-a da nastave s vlastitom eksploatacijom ovih metala kako bi dekarbonizirali svoje ekonomije.

Europska unija želi smanjiti svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i ubrzati svoje napore u dekarbonizaciji energetskog sektora. Sirovine i rijetki metali imaju u tome ključnu ulogu. Minerali, posebno litij, najpotrebniji su za tzv. čiste tehnologije. Važna nalazišta za vađenje ovih metala koncentrirana su u Aziji, Južnoj Americi i Oceaniji (Australija, Novi Zeland i nekoliko otočnih skupina u Tihom oceanu).

Finska i Švedska, dvije europske zemlje koje trenutno apliciraju za članstvo u NATO-u, imaju dugu rudarsku tradiciju i mogle bi pomoći u rješavanju deficita u EU, ali tu je još mnogo otvorenih pitanja.

“Mi smo najvažnije rudarske zemlje u Uniji. Švedska sama proizvodi više 90% kompletne željezne rude koja se vadi u EU-u”, kaže za DW Maria Suner, izvršna direktorica Švedskog udruženja za rudarstvo, rijetke metale i mineralne sirovine (Svemin) i dodaje: „No to je tek nešto više od četvrtine potreba, što znači da EU još uvijek mora uvoziti 70 posto svoje željezne rude.” Finska i Švedska također dijele mineralima bogat skandinavski rudni bazen. Prema riječima Marie Suner, stijena ispod Skandinavskog poluotoka i poluotoka Kola ima potencijal pružiti sve što se nalazi na listi rijetkih sirovina potrebnih EU-u.

Europska komisija sastavila je popis rijetkih sirovina (CRM) 2011. Ekonomska vrijednost i rizici u snabdijevanju dva su kriterija koja se koriste za određivanje važnosti materijala. Lista je sve duža.

Ruska invazija na Ukrajinu glavni je razlog što Finska i Švedska podnose zahtjev za članstvo u NATO-u, a vjerojatno i što srednjoročno nastoje ojačati rudarstvo. Izvršna direktorica Svemina kaže da se fokus na rudarstvo povećao zbog pandemije COVID-a uslijed koje je došlo do prekida opskrbnog lanca, ali posebno nakon što je Rusija napala Ukrajinu. To je doprinijelo povećanju potražnje i podizanju cijena sirovina koje su dostigle novi rekord.

Kina je najveći proizvođač grafita i rijetkih sirovina. Prema podacima Međunarodne energetske agencije, Kina prerađuje 87% rijetkih metala, 65% kobalta, 58% litija i 35% nikla. Rusija je druga po važnosti zemlja u svijetu za vađenje nikla i treća po vađenju kobalta.

“Ako postoji veća podrška rudarskim aktivnostima u Europi, ne vidim to kao rezultat ruskih neprijateljskih aktivnosti. Tu se više radi o pitanju je li se Europa probudila kada je riječ o činjenici da joj nedostaju metali”, kaže za DW izvršni direktor Finskog rudarskog udruženja (FinnMin) Pekka Suomela.

Povećanju eksploatacije ruda protive se mnogi ekolozi navodeći potrebu za zaštitom biološke raznolikosti. U ožujku, kada je švedska vlada dopustila eksploataciju najvećeg neiskorištenog nalazišta željezne rude u Skandinaviji, švedska aktivistica za zaštitu klime Greta Thunberg i pokret Fridays for Future rekli su da Švedska “vodi rat protiv prirode”.

Finska, Norveška i Švedska imaju najmanju gustoću naseljenosti u Europi, što bi teoretski moglo biti plus za kopanje ruda. Ipak, mnoga slabo naseljena područja su zaštićena. “Gotovo polovica švedskog teritorija je područje uzgoja sobova, čime se bave pripadnici Samija, jedinog autohtonog naroda u Europi”, rekla je Suner. “Ali područje potrebno za kopanje rijetkih metala je vrlo limitirano i mi znamo kako smanjiti negativan utjecaj na prirodu.”

U Europskoj uniji može proći i do 25 godina da bi se od faze istraživanja prešlo na komercijalnu eksploataciju metala. Iz udruženja Svemin s tim u vezi predlažu 27 reformi, uključujući skraćivanje postupaka za izdavanje dozvola. Brige oko srednjoročnog utjecaja na okoliš često su u suprotnosti s dugoročnim naporima dekarbonizacije. Iako su zemlje članice EU-a odgovorne za zakone na tom području, Bruxelles se bavi aspektima koji se odnose na zdravlje, vodu i korištenje zemljišta.

Trenutna geopolitička situacija mogla bi povećati stupanj društvenog prihvaćanja eksploatacije sirovina i rijetkih metala, ali tu je potreban oprez. Prema riječima Pekka Suomele, Europska unija mora paziti da ne izvrši preveliki pritisak ni na jednu državu, kako bi izbjegla otpor koji bi lako mogao promijeniti javno mnijenje.

Druga moguća prepreka odnosi se na cijene energije. One su prilično fer i umjerene u sjevernoj Švedskoj i Finskoj i znatno su ispod razine cijena koje prevladavaju u srednjoj Europi. Ali povećanje eksploatacije rijetkih metala zahtijeva koherentna ulaganja u energetske projekte.

“Sektor eksploatacije rijetkih metala planira desetostruko povećanje potrošnje električne energije do 2050. godine”, komentirala je Maria Suner i dodala: “Osim toga, imamo i druge projekte za proizvodnju baterija i čelika iz nefosilnih materijala biološkog porijekla. Takvi projekti nisu pokriveni proizvodnjom električne energije kakvu danas imamo u Švedskoj.”

Estonija, još jedna zemlja koja graniči s Rusijom, aktivna je u lancu opskrbe čistom tehnologijom i u njoj se nalazi jedini komercijalni pogon za preradu rijetkih metala u Europi. Objekt je u vlasništvu tehnološke tvrtke Neo Performance Materials iz Toronta. Ova firma je 2020. pokrenula inicijativu za proširenje snabdijevanja rijetkim metalima njihovog pogona za preradu koji se nalazi u mjestu Sillamae u blizini Finskog zaljeva.

Constantine Karayannopoulos, predsjednik i izvršni direktor tvrtke Neo, kaže za DW da je rat u Ukrajini natjerao rafinerije da pomnije preispitaju svoje globalne lance snabdijevanja. “Neo nije iznimka”, objasnio je, podsjetivši da je njihov dobavljač s ruskog poluotoka Kole bio pouzdan isporučitelj više od 40 godina.

“Geopolitički razlozi uvijek su važan faktor, ali naš primarni pokretač je bila i ostala potražnja od strane kupaca”, ističe Karayannopoulos. Kako stvari sada stoje, potražnja će rasti. Prema podacima Europskog udruženja metalske industrije (Eurometaux), upotreba litija u čistim tehnologijama mogla bi se povećati za nevjerojatnih 2.109% do 2050. godine. Očekuje se i da će se potražnja za disprozijem, telurom i skandijem više nego udvostručiti tokom narednih 30 godina, piše DW.

CEE Bankwatch

Energetska postrojenja na ugljen na Zapadnom Balkanu lani emitirala su lani pet puta više sumporovog dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dopušteno.

U 2021. godini termoelektrane na ugljen na Zapadnom Balkanu ponovno su kršile legislativu o onečišćenju zraka četvrtu godinu zaredom, emitirajući pet puta više sumporovog dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dopušteno, navodi se u izvještaju koji je objavila mreža CEE Bankwatch, a podržao Regulatorni institut za obnovljivu energiju i okoliš (RERI).

Bez uporabne dozvole
Stupanje na snagu novih zakonskih standarda 1. siječnja 2018. trebalo je donijeti smanjenje smrtonosnog onečišćenja zraka, piše Danas.

Ali novi izvještaj – Uskladiti ili zatvoriti – pokazuje da su emisije prašine iz postrojenja na ugljen uključenih u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije porasle u 2021. godini u odnosu na prethodne godine, dok su samo emisije sumporovog dioksida blago smanjene.

Termoelektrana Kostolac B konačno je počela smanjivati emisije sumporovog dioksida 2021. godine, ali Elektroprivreda Srbije (EPS) još uvijek nije pribavila uporabnu dozvolu za postrojenje za odsumporavanje, osam mjeseci nakon podnošenja zahtjeva za njeno izdavanje.

Kostolac B je tijekom 2021. godine emitirao 26.015 tona sumporovog dioksida – što je značajno smanjenje u odnosu na 95.097 tona u 2020. – ali i dalje 1,6 puta više od dopuštenog.

Termoelektrana Kostolac A2 je u 2021. bila najveći onečišćivač kada je riječ o prekoračenju pojedinačne granice onečišćenja, emitirajući 13 puta više sumporovog dioksida od dopuštene granice.

Regionalni lider u onečišćenju u 2021. i dalje je Bosna i Hercegovina. TE Ugljevik je 2021. ponovno emitirala najviše sumporovog dioksida u regiji – 86.774 tone – iako je instalirana oprema za odsumporavanje koja je plaćena 85 milijuna eura.

Najveći emiter prašine u 2021. bila je termoelektrana Gacko u Bosni i Hercegovini, čije su emisije više nego utrostručene prošle godina – na 4960 tona ili 16 puta više nego što je dopušteno NERP-om, ali razlozi za ovo veliko povećanje nisu objavljeni.

U 2020. godini ukupne emisije sumporovog dioksida iz 18 termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu bile su 2,5 puta veće od emisija 221 termoelektrane u zemljama Europske unije.

“Elektroenergetski sustav Srbije, koji se temelji na ugljenu, pokazao je sve svoje slabosti tijekom prethodne zime, a praksa je dokazala da ugljen nije jamstvo stabilnosti energetskog sustava. S druge strane, Republika Srbija ne primjenjuje ključni instrument za smanjenje onečišćenja zraka iz termoelektrana i dopušta da termoelektrane Elektroprivrede Srbije neometano prekoračuju dopuštene vrijednosti.

Za četiri godine od početka primjene Nacionalnog plana za smanjenje emisija i dalje nismo niti blizu usklađivanja. Emisije sumporovog dioksida iz termoelektrana prošle godine bile su čak četiri i pol puta veće od dopuštenih”, izjavio je Mirko Popović, programski direktor RERI-a.

Pippa Gallop iz Mreže CEE Bankwatch navela je da je u 2021. Tajništvo Energetske zajednice otvorilo predmete za rješavanje sporova protiv Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, ali da to nije bilo dovoljno da ih potakne na akciju.

“Europska komisija mora udvostručiti napore za uvođenje kazni odvraćanja u Ugovor o energetskoj zajednici – kakve se primjenjuju u Europskoj uniji – ako želi da vlade Zapadnog Balkana ozbiljno shvate zakonodavstvo EU i zdravlje ljudi”, dodala je Gallop, a prenosi Poslovni dnevnik.

RWE i Commerzbank

Njemačka energetska kompanija RWE i Commerzbank udružuju se u projektu izgradnje vjetroelektrane na moru kapaciteta približno jednog gigavata, objavile su kompanije u ponedjeljak.

Tvrtke planiraju stvoriti ‘zeleni’ fond kako bi srednje velikim industrijskim tvrtkama u Njemačkoj omogućili pristup zelenoj električnoj energiji koju proizvode vjetroelektrane na pučini.

Novi fond će dvjema kompanijama dati priliku da osiguraju zelenu električnu energiju kroz dugoročne ugovore o kupnji struje.

Tvrtke mogu u planiranoj vjetroelektrani na pučini izravno sudjelovati vlasničkim kapitalom ili dugoročno osigurati zelenu električnu energiju putem kupoprodajnog ugovora – ili pak mogu učiniti oboje.

Očekuje se da će se aukcije za područje morskog dna održati tijekom 2023. godine.

Priopćenje HROTE-a

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) izvijestio je u utorak da je raspisao javni natječaj za dodjelu tržišne premije u svrhu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) i visokoučinkovitih kogeneracija, a predviđena ukupna kvota za nove projekte iznosi 648 megavata (MW).

HROTE je taj javni natječaj raspisao krajem prošlog tjedna (17. lipnja), a otvoren je do 4. srpnja.

Taj natječaj uslijedio je nakon završetka javnog poziva za prikupljanje ponuda s uvjetima za sudjelovanje na javnom natječaju, koji je bio raspisan 20. ožujka.

Natječaj je objavljen na temelju Programa državnih potpora za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija tržišnom premijom 2021.-2023., kojega je u prosincu 2021. godine odobrila Europska komisija.

“Tržišna premija je sustav poticanja u kojem HROTE isplaćuje proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora energije tržišnu premiju kao razliku između ugovorene referentne vrijednosti postignute na natječaju i tržišne cijene električne energije”, objašnjavaju iz HROTE-a.

Po podacima koje iznose, na ovom je javnom natječaju predviđena ukupna kvota (priključna snaga) za nove projekte u iznosu od 648 megavata, a nositelji projekta natjecat će se po tehnologijama u granicama propisanih kvota.

Natječajem su najveće kvote, po 300 megavata, predviđene za dvije grupe proizvodnih postrojenja – sunčane elektrane instalirane snage veće od 500 kilovata (kW) te vjetroelektrane instalirane snage veće od tri megavata.

Za hidroelektane instalirane snage veće od 500 kilovata do uključivo 10 megavata kvota natječaja je četiri megavata, za elektrane na biomasu instalirane snage veće od 500 kilovata do uključivo pet megavata kvota je osam megavata, a za elektrane na bioplin snage veće od 500 kilovata do uključivo dva megavata kvota natječaja je 16 megavata.

Za geotermalne elektrane instalirane snage veće od 500 kilovata natječajem je predviđena kvota od 10 megavata, a isto toliko (10 megavata) je planirano i za inovativne tehnologije.

Javni natječaj otvoren je do 4. srpnja, a nakon toga slijedi otvaranje ponuda, njihova evaluacija i donošenje odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja “koja će se temeljiti na najpovoljnijoj ponuđenoj referentnoj vrijednosti”, objašnavaju iz HROTE-a.

“S nositeljima projekata čije će ponude biti ocjenjene dobitnim, HROTE sklapa ugovor o tržišnoj premiji u trajanju od 12 godina koje se računa od dana stjecanja prava na isplatu tržišne premije. Nositelji projekta imaju obavezu u roku od četiri godine od dana sklapanja ugovora o tržišnoj premiji izgraditi postrojenje”, ističu iz HROTE-a.

S obzirom da ukupna kvota iz odobrenog Programa iznosi 2010 MW, HROTE planira tijekom 2022. i 2023. objaviti više javnih natječaja za dodjelu tržišne premije u svrhu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije kako bi se ugovorila cjelokupna kvota, zaključuje se u priopćenju.