OBNOVLJIVI IZVORI

Najviše, čak 23 električna automobila, u promatranom razdoblju u Hrvatskoj je prodao južnokorejski proizvođač automobila Hyundai. Zatim, slijede Škoda (17), Tesla (12), Renault (sedam), Jaguar (pet) i Porsche (četiri), dok su Audi, BMW, Mini i Volkswagen prodali svaki po tri ‘električara’.

K tomu, Nissan i Smart su od početka godine do 31. svibnja u nas prodali po dva električna vozila. U Hrvatskoj je u ovoj godini novoregistrirana i jedna električna Kia. Zanimljivo je istaknuti kako je u odnosu na prošli mjesec udjel električnih automobila na hrvatskom tržištu blago umanjen za 0,1 postotni bod i sada iznosi 0,6 posto.

Tvrdi to Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma koji je prije tjedan dana priveden u aferi vjetroelektrane, koji je za Jutarnji list iznio svoju istinu o cijelom slučaju i pritiscima bivše državne tajnice Josipe Rimac.

”Cijeli život živim sa šumama, šume su moj život, a tvrtka Hrvatske šume druga obitelj. U njoj sam proveo cijeli radni vijek, 39 godina dosad, prošao sva radna mjesta, od početničkog na terenu pa do pozicije predsjednika Uprave. Tu sam se posebno trudio voditi tvrtku pažnjom dobroga gospodara. Upravo snažnim zalaganjem mene i mojih bliskih suradnica i suradnika u Upravi, Podružnici Split i stručnim službama uspjeli smo naplatiti ovaj sporni dug CEMP-a koji se vukao godinama i na taj način zaštitili smo interes RH – rekao je Jakupčić za Jutarnji list.

Ističe kako Hrvatske šume odbijaju navode predstavnika CEMP-a o bilo kakvom ‘reketu’ i kočenju investicije. Tvrdi da investitor prilikom izgradnje nije poštivao navedene uvjete te je počinio šumsku štetu.

Investitor je, nastavlja Jakupčić, temeljem Odluke Ministarstva državne imovine bio dužan platiti naknadu za služnost na šumskom zemljištu u vlasništvu RH i to u iznosu od šest milijuna kuna Hrvatske šume izradile su obračun naknade i dostavile ga investitoru i nadležnom ministarstvu u lipnju 2019.

“Investitor je to odbijao platiti i punih šest mjeseci vršio pritisak kako bi izbjegao plaćanje naknade, no na kraju je u prosincu 2019. ipak uplatio traženo i sklopio Ugovor o služnosti s Ministarstvom poljoprivrede. Napominjemo kako je Uprava HŠ na čelu s predsjednikom Uprave g. Jakupčićem naplatila dug od CEMP-a koji potječe iz 2015. godine, odnosno od bivše Uprave HŠ d.o.o. Nakon što je uplaćen navedeni iznos, Uprava šuma Podružnica Split izdala je suglasnost na tehnički pregled vjetroelektrane Krš-Pađene”, zaključuje se u dopisu šefa Hrvatskih šuma kojeg je objavio Jutarnji list.

“Bavim se privatnim biznisom i poslujem više od trideset godina. Moja tvrtka Lager izrasla je u jednu od najvećih u Europi u svojoj branši. Počeo sam od prodaje rezervnih dijelova i viličara da bih kroz godine ulaganja i rada stvorio tvrtku koja zastupa najveće svjetske korporacije”, objasnio je Bašić porijeklo svog bogatstva.

Dodao je kako se ne volim isticati, hvaliti i javno eksponirati, te da je obiteljski čovjek koji većinu vremena provodi na poslu u svojoj kompaniji. “Kroz svoj dugogodišnji rad, uspješno poslovanje, ali i odricanje stekao sam određenu imovinu koju sam u dobroj vjeri i namjeri uložio u projekt vjetroparka. Moja osobna ulaganja, naravno, nisu dovoljna za realizaciju ovako velikog projekta, stoga je bila nužna i podrška banaka koje su kreditirale moje tvrtke, ali i banaka koje su se uključile u projektno financiranje vjetroelektrane”, rekao je za Večernji list.

Na pitanje novinara kako je u relativno kratkom roku uspio dobiti bitku s birokracijom u vezi projekta Krš-Pađene Bašić je rekao kako se ne bi složio da je šest godina kratak rok. “To je, nažalost, puno previše izgubljenih godina u kojima smo se susreli s brojnim preprekama, ucjenama, čestim i raznim izmjenama zakona i pravilnika te dovođeni u slijepu ulicu. Umjesto da počnemo graditi 2012., to nam je pošlo za rukom tek 2018. Podsjetio bih i kako sam kupnjom C.E.M.P.-a od Austrijanaca preuzeo i kupio četiri aktivna projekta. Nažalost, samo sam jedan uspio dovesti do kraja, dok su preostali propali kao i sve uloženo u njih”, pojasnio je.

Rekao je i kako poznaje Josipu Rimac još od kada je bila gradonačelnica Knina u kojem se naša investicija razvijala. “S njom smo surađivali, kao i s načelnicima ostalih općina u kojima se nalazi naš vjetropark, jer su te općine bile vrlo zainteresirane da se investicija uspješno realizira zbog toga što se od svakog proizvedenog kilovatsata lokalnoj zajednici uplaćuje 1 lipa. To znači da će Grad Knin i Općina Ervenik od C.E.M.P.-a godišnje imati oko 4,6 milijuna kuna prihoda”, rekao je Bašić.

Objasnio je i kako Hrvatske šume nikada nisu ispunile svoju obavezu iz ugovora, a s kojima je potpisao ugovor od 4. travnja 2017. (koji je potpisao g. Jakupčić), vezano uz projekt izgradnje vjetroelektrane Krš – Pađene. Po tom ugovoru CEMP je trebao smo izgraditi šumske putove poštujući sve propisane uvjete Hrvatskih šuma u roku od 12 mjeseci, što smo i ispunili i u izgradnju uložili 29 milijuna kuna.

“Preuzele ceste i napravile obračun i prijeboj međusobnih potraživanje nego su nas, znajući za naše rokove i nemogućnost čekanja sudskih procesa, ucijenile da platimo dodatnih 6,1 milijun kuna služnosti na te iste ceste koje smo im predali te dodatno i za plaćanje šumske štete iako nam na ime tih izgrađenih cesta po tom ugovoru duguju značajno veći iznos. Dakle, zaključak je kako Hrvatske šume nikako u ovome nisu oštećene, već smo mi ucjenom opljačkani samo zato što im nismo pristali platiti reket u iznosu od 1,5 milijuna kuna”, reko je Bašić.

Optužio je tada Mostovog ministra Slavena Dobrovića da je od njega tražio 8 milijuna eura, a kasnije i 5 milijuna eura pozajmice za osnivanje njihove Etične banke. “Zauzvrat oni ne bi blokirali izmjenu našeg projekta, a u protivnom, natjerali bi nas da instaliramo 71 agregat stare tehnologije snage 142 MW umjesto 48 agregata nove tehnologije snage 142 MW. Most je to blokirao samo zato što nismo pristali dati novac za Etičnu banku. Jasno je o čemu se tu radilo i sve to prijavili smo DORH-u. Što se tiče Ćorića, on je samo ispravio grešku Mostova ministra Dobrovića te omogućio da se radi s novom tehnologijom koja ima bitno manji utjecaj na okoliš”, piše Večernji naslov.

Posljednjih dana medijima hara nova afera u kojoj su glavni akteri bivša državna tajnica Josipa Rimac, vlasnik grupe Lager Milenko Bašić te šef Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić.

Naime, kada su krenula uhićenja u aferi “Vjetroelektrane”, status drugoosumnjičenika dobio je upravo Bašić koji se trenutno nalazi u Bosni i Hercegovini te je nedostupan hrvatskim istražiteljima.

No, oglasio o svom odnosu s Josipom Rimac, projektu Krš – Pađene i načinu na koji su ga čelni ljudi Hrvatskih šuma reketarili. U velikom intevjuu koji je dao za Večernji list, Bašić je optužio Slavena Dobrovića, tadašnjeg Mostovog ministra, da je od njih tražio mito.

“Već sam ranije spominjao da je predstavnik Mosta, opcije koja je tada bila na čelu Ministarstva okoliša i energetike, tražio od nas najprije 8 milijuna eura, a kasnije 5 milijuna eura pozajmice za osnivanje njihove Etične banke”, rekao je.

“Zauzvrat oni ne bi blokirali izmjenu našeg projekta, a u protivnom, natjerali bi nas da instaliramo 71 agregat stare tehnologije snage 142 MW umjesto 48 agregata nove tehnologije snage 142 MW. Most je to blokirao samo zato što nismo pristali dati novac za Etičnu banku. Jasno je o čemu se tu radilo i sve to prijavili smo DORH-u”, objasnio je za Večernji list.

Portal Otvoreno kontaktirao je Dobrovića za kratak komentar vezan uz ove optužbe.

“Ono što mogu reći je da su to potpune neistine”, rekao je i dodao kako on nije izdavao nikakav nalog za vjetropark Krš-Pađen. “Potpune neistine”, rekao je Dobrović.

Poticaji za kupce osobnih automobila, uključujući smanjenje PDV-a s 19 na 16 posto, uključeni su u stimulativni paket od 130 milijardi eura kojem je cilj ubrzati oporavak Njemačke od posljedica pandemije koronavirusa.

Osim povećanja visokog poreza na vozila koja emitiraju velike količine ugljičnog dioksida (CO2), što utječe na sportska terenska vozila, Njemačka je odobrila poticaj od 6.000 eura za električne automobile s akumulatorima čija je cijena manja od 40.000 eura.

To podiže poticaje za električne automobile na 9.000 eura, nakon što se uključi i subvencija proizvođača od 3.000 eura. Volkswagen donosi revoluciju: Umjesto da vi tražite mjesto punjenja vašeg električnog ljubimca, punjač traži vaš automobil! Ipak, prag od 40.000 eura znači da proizvođači luksuznih automobila poput BMW-a, Mercedesa, pa čak i Tesle, ne ispunjavaju uvjete za puni iznos.

U Njemačkoj su prošle godine električni automobili činili 1,8 posto registracija novih osobnih automobila, a dizelski i benzinski automobili 32 odnosno 59,2 posto. Hibridni automobili činili su 6,6 posto novih registracija.

Njemačka je priopćila kako će njen porez na motorna vozila biti izmijenjen. Od siječnja 2021. godine vlasnici automobili s emisijama višima od 95 grama CO2 po kilometru suočit će se s velikim porezima. Prosječne emisije novih automobila u prošloj godini u Njemačkoj su bile oko 150,9 grama C02 po kilometru.

Investitorima su ponuđeni istražni prostori Ernestinovo, Lunjkovec-Kutnjak, Legrad-1 te Merhatovec, ukupne površine od 207 četvornih kilometara, ističu iz Agencije koja je natječaje za te nove geotermalne projekte u Slavoniji, Podravini i Međimurju objavila na svojim internet stranicama. “Potencijal istražnih prostora identificiran je u ranijim bušotinama nastalim za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i plina, što sad uvelike smanjuje rizik i troškove budućim investitorima”, naglašavaju iz Agencije.

Pritom ističu kako temperatura na svim lokacijama prelaze 100 stupnjeva Celzijevih, što je minimalna temperatura potrebna za proizvodnju električne energije, dok je ukupni potencijal svih lokacija oko 50 megavata (MW) električne energije.

Uz električnu energiju, geotermalna energija ima veliki potencijal i u toplinarstvu, gdje se budućim investitorima, u suradnji s lokalnom zajednicom, otvara prilika ostvariti kaskadnu proizvodnju – od električne energije, toplinarstva do poljoprivrede u kojoj geotermalne vode služe za grijanje staklenika, navodi se u priopćenju.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan ističe kako geotermalna energija predstavlja i simboličku tranziciju iz fosilnih prema obnovljivim izvorima energije jer prilikom istraživanja koristi znanje i iskustvo prikupljeno u eksploataciji ugljikovodika. “Hrvatska ima dovoljno domaćeg znanja i iskustva, ali i prirodnih potencijala koje moramo usmjeriti u obnovljive izvore od kojih će naše gospodarstvo i zajednica imati najviše koristi. Geotermalna energija je u ovom trenutku izazov, ali i potencijal kojem pristupaju velike zemlje i velike kompanije. Vjerujem da ćemo privući nove domaće i strane investitore, pokrenuti projekte te doprinijeti razvoju Slavonije, Podravine i Međimurja”, kaže Krpan u priopćenju.

Iz Agencije navode da Hrvatska ima visoki geotermalni gradijent koji je u prosjeku gotovo dvostruko veći od ostatka europskog kontinenta. Proizvodnja električne energije iz geotermalnih izvora je čista i obnovljiva, ali i stabilna jer geotermalne elektrane ne ovise o vremenskim uvjetima, rade od 0-24 sata, s faktorom kapaciteta i do 95 posto. Uz proizvodnju električne energije, najveći potencijal geotermi je u toplinarskim projektima, za koje interes pokazuju i hrvatski gradovi i županije, zaključuje se u priopćenju.

„Od samih početaka Zajednica OIE HGK je okupljala i hrvatske proizvođače opreme, a Komora je uvijek snažno poticala uključenje hrvatskog gospodarstva u što većem obujmu. Predstavnici tvrtki članica stremili su što većem lokalnom zapošljavanju i ugradnji hrvatskih proizvoda i materijala kada god je to bilo moguće. Svi oni su ponosni na ono što su izgradili, ali u tom ponosu ih smetaju novinski napisi puni neistina. Ako su postojale nepravilnosti neka se to jasno kaže, a ne da se stigmatizira cijela branša“, istaknuo je Bojan Reščec, voditelj Grupacije za energiju vjetra HGK, koja djeluje u sklopu Zajednice za OIE HGK, komentirajući događanja oko vjetroelektrana koja su trenutno u središtu pozornosti hrvatske javnosti. Ističe da Zajednica OIE nikada nije odobravala različit tretman investitora niti je ikada kroz svoj rad gurala interese pojedinog investitora ili projekta.

„Jedan od glavnih ciljeva udruživanja tvrtki je bilo uklanjanje predugih i kompliciranih procedura ishođenja dozvola i suglasnosti, no Zajednica je uvijek zastupala stajalište da svi moraju poštivati Zakone i propise RH i da svima mora biti data jednaka šansa za realizacijom projekata. Uvijek smo se stavljali na raspolaganje donosiocima odluka za svaku pomoć kod kreiranja pravnog okvira, osmišljanja strategija ili dostave podataka, jer želimo jednake uvjete za sve“, kazao je Tonći Panza, jedan od osnivača Zajednice OIE u HGK prije gotovo 15 godina, danas zamjenik predsjednika Zajednice OIE, dodavši kako je upravo zato nepravedno prema članicama što su neki investitori uspjeli ishoditi dozvole u znatno kraćem vremenu od drugih i time došli u situaciju da im projekti budu uvršteni u raspoložive kvote umjesto ili ispred drugih.

„Tako su direktno ostvarili znatnu financijsku korist, a istovremeno nanijeli veliku štetu drugima. To osuđujemo i želimo poslati jasnu poruku da se takva prednost i korist ni u kojem slučaju nije stekla kroz aktivnosti Zajednice ili njezinu potporu. Stoga je pogrešno zbog takvih pojedinaca rušiti ugled cijele branše“, izjavio je Reščec i još jednom pozvao da se provjere sve okolnosti i izdane dozvole za vjetroelektrane.

Čović je poručio da su danas izgrađene vjetroelektrane rezultat znatnih ulaganja tvrtki u razdoblju od 2000. do 2013. godine, uz nejasne procedure, česte promjene pravilnika i uz veliki rizik za investitore. „Hrvatska je do 2016. izgradila prvih 400 MW vjetroelektrana i time postala lider u regiji, na što bi morala biti ponosna. Svim tvrtkama, i stranim i domaćim, koje nisu odustajale od svog cilja i koje su ulagale i predugo i previše treba odati priznanje jer su iznijele taj važan prvi investicijski ciklus“, tvrdi Ivo Čović, predsjednik Zajednice OIE i zaključuje da su upravo investitori, bili domaći ili strani, zaslužni što je Hrvatska izgradila vjetroelektrane koje svojim radom smanjuju potrebu za skupim uvozom električne energije, u sebi sadrže značajan dio hrvatskog znanja, rada i materijala, zapošljavaju domaću radnu snagu te pridonose razvoju lokalnih zajednica i važnom putu Hrvatske prema energetskoj neovisnosti.

Čović naglašava da se Zajednica zalaže da se utvrde svi propusti i nepravilnosti te da se odgovarajuće prema njima postupi, kako se ne bi nepravedno stigmatizirale sve one druge tvrtke, koje predstavljaju većinu, a koje odgovorno rade svoj posao.

“Nakon što su uslijed posebnih mjera zbog pandemije koronavirusa naši programi bili na čekanju, Fond tijekom lipnja i službeno nastavlja sa svim planiranim aktivnostima”, rekao je direktor Fonda Siniša Kukić.

Najavio je da se novi nacionalni javni pozivi uglavnom odnose na programe energetske učinkovitosti, ali Fond je dio planiranih aktivnosti prilagodio i trenutnoj situaciji pa je tako jedan od prioriteta sanacija štete od potresa. Konkretno, građanima Zagreba te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije će se s do 8000 kuna sufinancirati kupnja kondenzacijskih bojlera u kućama i stanovima uništenima u potresu. Za sufinanciranje će biti dostupna online prijava preko stranica Fonda, a javni poziv se planira objaviti sredinom sljedećeg tjedna.

Očekuje se i nastavak sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća, nakon što je Vlada RH donijela izmjene i dopune tog programa. Javni pozivi sa svim uvjetima sufinanciranja biti će objavljeni krajem lipnja, a građani će za prikupljanje i izradu potrebne dokumentacije imati vremena tijekom ljeta jer će službeno zaprimanje ponuda putem online aplikacije početi početkom rujna.

Postotak sufinanciranja će za sve građane biti 60 posto, dok će ranjivim skupinama građana Fond obnovu u potpunosti financirati. Pritom će listu prioritetnih kuća za pojedina područja izraditi i predložiti lokalni Centri za socijalnu skrb. Posebni javni pozivi bit će objavljeni za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima i javnim ustanovama, ali i za obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Koncem lipnja i u prvoj polovici srpnja, Fond nastavlja i sa sufinanciranjem kupnje električnih vozila. Osigurano je po 22 milijuna kuna za građane i isto toliko za pravne osobe, dok će dodatnih 10 milijuna kuna biti uloženo u sufinanciranje punionica za električna vozila. Procedura prijave bit će vrlo slična kao u prethodnih godina, a subvencije za kupnju električnih automobila iznosit će do 70 tisuća kuna.

Kako bi se poticao daljnji razvoj održive mobilnosti, Fond u rujnu planira objaviti i javni poziv za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila na alternativna goriva za gradski prijevoz vrijedan 100 milijuna kuna te onaj za promicanje projekata integriranog i inteligentnog prometa i razvoja infrastrukture za alternativna goriva na lokalnoj i područnoj razini u vrijednosti od 30 milijuna kuna.

Fond također nastavlja s aktivnostima u sektoru zaštite okoliša pa će osim komunalne infrastrukture na otocima biti sufinanciran i prijevoz otpada na kopno. Također, kao nacionalni nositelj projekta nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada koji se sufinancira iz strukturnih fondova, Fond nastavlja i s nabavom te isporukom više od milijun spremnika za odvojeno sakupljanje otpada različitih veličina i zapremina hrvatskim gradovima i općinama.

U Planu detaljne regulacije, kojeg je odjel za urbanizam Općine Kovačica stavio na rani javni uvid, navodi se da je cilj izrade plana stvaranje planskog temelja za izgradnju vjetrogeneratorskog postrojenja, kao i drugih energetskih postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora.

Kako piše portal eKapija, predviđeno je da novi vjetropark ima 31 vjetroturbinu, svaku pojedinačne snage oko 7 megavata i trafostanicu adekvatnog napona i snage. Najveća visina vjetroturbine s lopaticom u gornjem položaju iznosi oko 230 metara, dok će ukupna snaga vjetroparka biti do 220 megavata.

Kako se navodi, prostor na kojem je predviđena gradnja vjetroparka nalazi se izvan građevinskog područja naselja i čini ga poljoprivredno zemljište s mrežom kanala za navodnjavanje njiva i mrežom seoskih cesta. U obuhvatu Plana je i zemljište javnih namjena – mreža javnih cesta i vodoprivredne površine, kanalska mreža za melioraciju s pojasom za održavanje kanala, kao i linijski infrastrukturni objekti.

Planom će se predvidjeti prometni pristup, preko postojećih seoskih i pristupnih cesti. Definirat će se trase i kapaciteti mreže infrastrukture nužne za neometani rad energetskog kompleksa. Kako se navodi, planirane su minimalne intervencije u prostoru u smislu dalje degradacije, kao i zaštita i primjena ekoloških načela u projektiranju i izgradnji.

Tehnološke cjeline u sklopu kompleksa vjetroparka su lokacije vjetrogeneratora, prostor kompleksa trafostanice, kabelska mreža, seoske i pristupne ceste, mjesto i način mogućeg priključenja dijela vjetroparka na srednjenaponski elektrodistribucijski sustav. U sklopu kompleksa vjetroparka predviđa se mogućnost postavljanja anemometarskih stupova, koji mogu biti privremeni ili trajni, a koji će služiti za mjerenje trenutnih karakteristika vjetra na području vjetroparka.

Kompanija New Energy Solutions je za potrebe izgradnje i rada Vjetroelektrane Kovačica, koja je u rujnu 2019. godine, nakon gotovo tri desetljeća postala prva potpuno nova elektrana priključena na električnu mrežu Srbije, izgradila i obnovila više od 40 kilometara cesta. Ukupna vrijednost ulaganja u Vjetropark Kovačica bila je 189 milijuna eura.

Taj vjetropark ima 38 instaliranih vjetroturbina, ukupne snage 104,5 megavata i proizvodi energiju za više od 68.000 kućanstava, čime utječe na smanjenje emisije CO2 za oko 250.000 tona godišnje. Izraelska kompanija New Energy Solutions, kako je za portal ranije istaknuo Maayan Sarig, menadžer za globalne projekte i razvoj, želi dugoročno biti prisutna u balkanskoj regiji. Plan detaljne regulacije novog vjetroparka, kojeg je pripremila tvrtka Untermolo iz Novog Sada, nalazi se na javnom uvidu od 28. svibnja do 11. lipnja ove godine, piše Poslovni dnevnik.

U Europskom zelenom planu se, uz poticanje kružnog gospodarstva, poboljšanje zdravlja i zaštitu prirode, do 2050. planira postići da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent, a hrvatske ambicije, smatraju u DOOR-u, nisu na takvoj razini. Iz DOOR-a podsjećaju da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 2. svibnja u javnu raspravu uputilo Nacrt prijedloga strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., čiji bi cilj trebao biti usmjeriti Hrvatsku prema održivom, konkurentnom i niskougljičnom gospodarstvu.

Budući da je EU još krajem prethodne godine donijela Europski zeleni plan, za očekivati je, kažu u DOOR-u, da je isti uvažen u dokumentima koje Hrvatska donosi šest mjeseci kasnije. Dodatno, 27. svibnja je Europska komisija objavila plan za oporavak od Covid-19 gospodarske krize, koji postavlja temelj smjeru razvoja u skladu s načelima Zelenoga plana.

Dok na razini EU postoje inicijative koje ukazuju na nedovoljnu ambicioznost Europskog zelenog plana, u Hrvatskoj već sada, kako kažu u DOOR-u, pokazujemo nespremnost da ostvarimo ciljeve koje nam taj plan donosi. ‘Nacrt Niskougljične strategije sadrži dva scenarija razvoja, a predlaže razvoj ‘srednjom putanjom’, time čineći upitnima proračune obaju scenarija, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da ni ‘ambiciozni’ scenarij nije dovoljno ambiciozan, a scenarij nulte emisije se uopće ni ne razmatra’, smatraju u DOOR-u.

Čini se, kažu, da se Niskougljičnom strategijom ne želi smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, pa tako ona podrazumijeva istraživanje nalazišta nafte i plina, razvoj transportne naftne mreže, povećanje distribucije plina te potpuno neambiciozne promjene u sektoru prometa.

Nejasno je, napominju, kako i zašto daljnja ulaganja u fosilna goriva doprinose niskougljičnom razvoju. ‘U trenutku kada na EU razini postoje jasne smjernice te vidljivi napori pojedinih zemalja članica da nadiđu ciljeve zadane Zelenim planom, bila bi ogromna šteta za hrvatsko društvo u cjelini da se te smjernice ne uvaže i da se ne iskoriste prilike za razvoj gospodarstva. U uvjetima gospodarske krize, neprocjenjiva je šteta da se ne prepozna prilika za zeleni oporavak i da se nejasnim i nedorečenim strateškim odlukama onemogući iskorištavanje EU sredstava’, poručuju iz DOOR-a.

Napominju i kako se u nacrtu Niskougljične strategije navodi da će se odabrati najpovoljniji razvojni put za društvo. ‘Za društvo je najpovoljnije živjeti u strateški promišljenim okolnostima, koje uključuju brigu za gospodarstvo, okoliš i građane, misleći pritom na buduće generacije, u skladu s Europskom unijom, čijim Vijećem Hrvatska trenutno predsjeda’, zaključuju u DOOR-u.