OBNOVLJIVI IZVORI

Plenković posjetio gradilište
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković danas je obišao gradilište Vjetrolektrane Korlat u blizini Benkovca. Priključna snaga vjetroelektrane iznosi 58 MW, što je više od snage trenutno najveće vjetroelektrane u pogonu u Hrvatskoj.

Očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, koja čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi više od 500 milijuna kuna.

“Ovo je signal da HEP, kao najsnažnija i najvažnija energetska kompanija, dobro razumije kontekst nove strategije energetskog razvoja koja je u pripremi. Zbog toga su otvaranje radova na Vjetroelektrani Korlat i priprema projekta Sunčane elektrane Korlat važni za opskrbu električnom energijom 50.000 kućanstava, ali i za praćenje globalnih i ekoloških trendova u energetskom razvoju”, izjavio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

VE Korlat gradi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, koja se prostire na području triju katastarskih općina – Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Vjetroelektrana će imati 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Stupovi vjetroagregata visoki su 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra.

Vjetroagregate će isporučiti, izgraditi i pustiti u pogon njemačka tvrtka Nordex. Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE Korlat te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvode hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal. Puštanje elektrane u redovni pogon planira se u kolovozu 2020.

VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača, odnosno nema ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). To će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni. To znači da HEP neće za VE Korlat dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Isplativost investicije za HEP utvrđena je prema tržišnim cijenama električne energije.

U pripremi imamo i više drugih projekata vjetroelektrana, koje razvijamo u sklopu obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine. U tom razdoblju povećat ćemo ukupne proizvodne kapacitete za 1.500 MW, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

HEP do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se izgradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. Projektirana priključna snaga SE Korlat je oko 75 MW. Time bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, bio jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Procijenjena vrijednost investicije je oko 480 milijuna kuna.

Od aktualnih HEP-ovih projekata sunčanih elektrana, u izgradnji je SE Vis, a uskoro počinje izgradnja SE Cres i SE Vrlika Jug. Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje.

Analiza Poslovnog dnevnika
Rastuća svijest o klimatskim promjenama čije je globalno “zaštitno lice” postala švedska tinejdžerka Greta Thunberg prepolovit će rast broja putnika u zračnom prijevozu idućih godina, a time će se negativno odraziti i na prodaju zrakoplova, procjenjuju analitičari.

Prema istraživanju koje je tijekom srpnja i kolovoza provedeno na 6000 ispitanika na Zapadu, svaki peti putnik iz SAD-a, Francuske, Velike Britanije i Njemačke otkazao je barem jedan let zrakoplovom u posljednjih godinu dana zbog zabrinutosti utjecajem zračnog prijevoza na emisije ugljičnog dioksida.

Istraživanje je također pokazalo da je udjel ispitanika koji razmišljaju o izbjegavanju zračnog prijevoza zbog tog razloga porastao na 27 posto. Još u svibnju udjel je iznosio 20 posto. Komercijalni letovi odgovorni su za dva posto globalnih emisija ugljičnog dioksida te za 12 posto unutar prometnog sektora, pokazuju podaci Akcijske skupine zračnog prijevoza koje prenosi Reuters.

Da “Gretin efekt” ima utjecaja među mladima svjedoči i primjer 25-godišnje Emme Kemp, zaposlenice britanske zaklade za borbu protiv klimatskih promjena 10:10. Kako je izjavila Reutersu, prošloga ljeta odlučila je da na odmor u Italiju i Hrvatsku neće ići zrakoplovom, već je odabrala prijevoz autobusom, vlakom i trajektom. Ako se ovakvi trendovi nastave, zrakoplovne kompanije i proizvođači zrakoplova imaju razloga za brigu, iščitava se iz analize švicarske banke UBS objavljene ovoga tjedna.

UBS očekuje da će broj letova u Europskoj uniji rasti svega 1,5 posto godišnje što je upola manje nego što predviđa Airbus. Smanjenje broja putnika koji se počinju okretati željezničkom i brodskom prijevozu moglo bi predstavljati snažan udar na proizvođače zrakoplova. Nakon što je Greta Thunberg na zasjedanje UN-a u New Yorku otputovala jedrilicom preko Atlantika čime je – kako je rekla – smanjila svoj ugljični otisak, u njezinoj domovini skovana je riječ “flygskam” koja u slobodnom prijevodu znači “sram zbog letenja”.

Skandinavska zrakoplovna kompanija SAS ove godine bilježi pad putničkog prometa od dva posto dok operateri zračnih luka u Švedskoj tvrde da je broj putnika na domaćim letovima smanjen za devet posto. Za takve rezultate odgovoran je “flygskam”, smatraju u tim kompanijama. Inače, trend izbjegavanja prijevoza zrakoplovom u Švedskoj je začet još 2017., a pokrenuo ga je glazbenik Staffan Lindberg.

Trend sve više prepoznaje i tamošnji korporativni sektor. Primjerice, Klarna Bank odlučila je smanjiti broj letova u službene svrhe svojih zaposlenika, pa njezini zaposlenici za putovanja unutar Europe moraju potražiti druge vrste prijevoza. Trend izbjegavanja zračnog prijevoza širi se i izvan švedskih granica. Tako je njemačka vlada najavila da će s jedne strane porezno opteretiti aviokarte, a s druge će uvesti olakšice za putovanje vlakom kako bi željeznički prijevoz učinila priuštivijim, piše Poslovni dnevnik

Povratak
 U proizvodnji električne energije obnovljivi izvori u nas čine oko 20%, a njihov potencijal još ni izbliza nije dovoljno iskorišten. To se posebno odnosi na geotermalne izvore.

Za sada je na samo jednome od njih, u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara podignuta prva hrvatska geotermalna elektrana, a kako su izvori u panonskom bazenu znatno bogatiji, turski investitori već najavljuju gradnju nove.

Kada je Domagoj upisao studij Elektrotehnike i računarstva, geotermalna elektrana nije bila ni u izgradnji. Danas je jedan od desetorice zaposlenih na mjestu gdje se za proizvodnju struje iskorištava jedan od najtoplijih izvora u regiji s vodom od gotovo 170 stupnjeva. No, to je samo dio mogućnosti.

– Ova se voda može iskoristiti, voda je na izlasku iz procesa na 80 stupnjeva tako da se može koristiti za grijanje staklenika itd, objašnjava Domagoj Gojević, upravitelj Geotermalne elektrane V. Ciglena.

Elektrana snage 10 megawata za sada HEP-u po povlaštenoj cijeni isporučuje samo električnu energiju, dostatnu za potrebe polovine Bjelovara. I dok u iskorištavanju drugih obnovljivih izvora kaskamo za susjedima, na geotermalnom oni uče od nas.

– Uglavnom se njome koristimo za grijanje i u toplicama; imamo samo jednu, ali vrlo malu elektranu, koja je počela s radom prije dvije godine. Riječ je još uvijek o pilot-projektu, objašnjava Anamaria Nador, Mađarski geološki institut.

– Baš zato smo tu da kažemo i našim ministarstvam i potencijalnim investitorima kako da se radi, i kako to izgleda kad imaš slični izvor kao kod nas, kaže Nina Arman, Geološki zavod Slovenije.

A izvori su, kažu stručnjaci, u kontinentalnoj Hrvatskoj takvi da bi se moglo izgraditi i pedeset ovakvih geotermalnih elektrana. Investitor iz Turske u svojoj zemlji već ih ima pet, a za novu koju će graditi u Legradu projekti su u izradi.

– Elektrana u Legradu očekujemo da bi mogla imati do 20 mW snage i računamo da ćemo je izgraditi u nekakvom roku od 4-5 godina, ističe Dragutin Domitrović, voditelj projekta tvrtke GEOEN.

U ovaj su projekt uložili oko 45 milijuna eura, a povrat investicije očekuju u roku od 10 godina, javlja HRT.

EnergyPress TV
Gost prve emisije EnergyPress, u novoj sezoni, na N1 televiziji bio je naftni stručnjak Miro Skalicki. Govorio je o cijeni naftnih derivata, mogućnostima smanjenja trošarina te energetskom miksu Republike Hrvatske.

Smatra kako do nekoj velikog potresa u Homuruškom klancu ne bi trebalo doći, jer je to malo kome u interesu, naime, kroz taj tjesnac prolazi oko četvrtine svjetske nafte. Zbog toga ne vjeruje u neke velike potrese na naftnom tržištu. Uostalom, saudijska se proizvodnja oporavlja nakon potresa uzrokovanih napadom na naftno postrojenje Saudi Aramca.

Istaknuo je kako Saudi Aramco vrijedi više nego li je zatraženo od banaka u možebitnoj inicijalnoj javnoj ponudi.

Hrvatska je, kao i Europska unija, iznimno ovisna o uvozu energenata, smatra Skalicki, te je pohvalio nastojanja za diverzifikacijom dobavnih pravaca, posebice izgradnju LNG terminala na otoku Krku, ali i seriju dodjeljivanja koncesija u istraživanju hrvatskih rezerva nafte. U posao upstreama ulaze posve neočekivani igrači poput Croduxa, što je iznimno pohvalno, rekao je Skalicki. Dodao je kako Hrvatska mora znati što još ima od ugljikovodika. U tom je smislu pohvalio remont i nove investicije INA-e u Rafineriju Rijeka.

Što se tiče poskupljenja naftnih derivate u Hrvatskoj, Skalicki smatra kako moramo prestati nastupati prema toj temi senzacionalistički. Naime, poskupljenje je normalno u zimi, ali i kad se dogode potresi na naftnom tržištu. Obzirom je nafta tržišna roba, smatra apsurdnim emocionalne ucjene javnosti sa psihološkim granicama. Spremnik benzina poskupio je 10 do 15 kuna, što je jedna kava, koja je za razliku od energenta luksuz.

Trošarine na naftne derivate u Hrvatskoj su među najvišima u Europi i tu ima prostora za smanjenje u kriznim uvjetima stoga što kompanije s vrlo malim iznosima sudjeluju u cijeni naftnih derivate, međutim, to je sustavno pitanje, rekao je Skalicki, jer infrastrukturu i državne gubitaše netko mora financirati.

Ne vjeruje u skori kraj ere ugljikovodika, naime, Hrvatska mora biti pametna i koristiti energetski miks. Primjerice, kako se osloniti na obnovljive izvore kada nema daška vjetra ili kada nema sunca, upitao se.

Pogledajte video: 

Kompanija Vestas
Danski proizvođač vjetroagregata Vestas najavio je u petak da će ukinuti 590 radnih mjesta u tvornicama u Njemačkoj i Danskoj kako bi srezao troškove i ublažio posljedice smanjenih državnih subvencija.

Broj radnih mjesta u tvornici u njemačkom Lauchhammeru bit će prepolovljen, na 500, a u danskom Lemu bit će otpušteno oko 90 radnika koje Vestas plaća po satu.

U četvrtak je i njemačka Siemens Gamesa, Vestasov glavni konkurent, najavila otpuštanje do 600 radnika u Danskoj zbog pada cijena dijelova za vjetroturbine. Iz Vestasa najavljuju ulaganja u druge vrste lopatica za vjetroturbine s obzirom na potražnju za njihovom novom platformom EnVentus, projektiranom na modularnom principu kako bi se omogućila proizvodnja lopatica prema specifičnim potrebama kupaca i paralelno spriječilo povećanje broja dijelova.

Danska kompanija nastoji biti fleksibilnija u proizvodnji kako bi sačuvala profitabilnost u uvjetima pada cijena turbina i povećanja troškova uslijed trgovinskog rata SAD-a i Kine. Dodatni im problem predstavlja činjenica da vlade od Europe do Latinske Amerike smanjuju subvencije za nabavu struje proizvedene u vjetroelektranama.

Kompanija se sprema za pojačani priljev narudžbi s obzirom na rast potražnje za energijom iz obnovljivih izvora, potaknut pojačanom sviješću o potrebi borbe protiv klimatskih promjena. Vestas ima pogone u Danskoj, Njemačkoj, SAD-u, Brazilu, Indiji i Kini i zapošljava više od 24.500 radnika.

Reakcije
Ministar zaštite okoliša i energetike iz Bruxellesa je poručio da očekuje ostavku direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravka Ponoša.

Dubravko Ponoš je prijepodne na konferenciji za novinare audio snimku prijetnji koje je prije godinu dana izgovorio bivšem predsjedniku Radničkog vijeća u Fondu Mislavu Kotarcu, ustvrdivši kako ga tim tajno snimljenim razgovorom Kotarac ucjenjuje.

“Snimka je stara otprilike godinu dana i na njoj se može čuti kako je Kotarac pokušao trgovati svojim koeficijentom u zamjenu za kooperativnost vezano na pritiske koje je radio preko Radničkog vijeća”, rekao je Ponoš.

Kako prenosi HRT,  ministar Ćorić iz Bruxellesa je poručio da očekuje ostavku Ponoša. “Vidio sam tu snimku, odnosno čuo sam je. Složit ću se s tezom da je takvo ponašanje neprihvatljivo. Očekujem od Ponoša da Upravnom vijeću Fonda stavi svoj mandat na raspolaganje”, poručio je ministar.

“Što se tiče međusobnih odnosa u Fondu, to doista ne mogu komentirati. Međutim jednostavno: način, ton, svo ono što je tom snimkom evidentirano, ne spada u uobičajan odnos koji trebaju suradnici imati”, rekao je Ćorić.

Dubravko Ponoš (HNS) je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od rujna 2017. godine.

Sporna snimka
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš održao je u utorak press konferenciju na početku koje je pustio audio snimku prijetnji i uvreda koje izgovara upravo on.

Snimku je objavio, kaže, jer je predmet ucjena kojima je podvrgnut od strane njegovog kolege Mislava Kotarca, bivšeg predsjednika Radničkog vijeća u Fondu. “Nikakvog opravdanja nema za korištenje izraza koje sam koristio bez obzira što je razgovor tajno snimljen”, rekao je Dubravko Ponoš.

“Kolega Mislav Kotarac je zatražio razgovor na temu svog koeficijenta”, kazao je Ponoš, dodavši kako je taj razgovor zapravo bio ucjena na koju on nije pristao.

“Snimka je predmet ucjena koje traju godinu dana na razne načine i zato sam je odlučio podijeliti s javnošću”, rekao je šef Fonda.

“Kotarac je na bolovanju više od godinu dana”, dodao je Ponoš.

“Još uvijek je u stanju šoka i ne može se oporaviti od šoka, samo kad koristi godišnji se oporavi od šoka, ali zadnjeg dana godišnjeg opet padne u stanje šoka pa opet otvori bolovanje”, nastavlja Ponoš.

Rekao je da se Kotarac ružno izrazio o premijeru i ministrima, što nije na snimci, nakon čega je Ponoš, kaže, izgubio živce. ‘Čitav problem je nastao kada smo u Fondu pokušali naći reda i donijeti novi statut fonda’, dodao je.

‘Na samom donošenju Statuta sam upozoren da će mi život zagorčati, a kada je Statut otišao u vladu počeli su članci po novinama’, rekao je Ponoš.

“Kad radite posao u Fondu, nemate se vremena baviti ovakim stvarima. No onda se umorite, poželite razrješiti taj čvor i izađete s ovim. Nakon što smo izvršili reviziju bolovanja i angažirali detektive za provjeru tog bolovanja dobio sam prijetnje da ako ću nastaviti s provjerama, da će snimka postati viralna.”

“Onda su uslijedile opomene po tužbi za mobbing. Kada je kolegica skupila tri opomene, kolegica je reaktivirala porodiljni. Ne smijete osobu koja je na porodiljnom dopustu ni na koji način opomenuti”, žali se Ponoš.

S resornim ministrom na tu temu, kaže Ponoš, nije razgovarao.

Komentar Ivana Brodića
Serija petkovnih prosvjeda kulminirala je tijekom jučerašnjeg dana dramatičnim govorom Grete Thunberg svjetskim liderima prvoga dana Opće skupštine UN-a, koja fokus ima na terorizmu i klimi, te pronalasku rješenja za te probleme.

Nakon što je na američki Kontinent putovala u jedrenjaku, odbila se susresti s Bolsonarom, za požare, koji se događaju svake godine, čak intenzivnije nego li sada, optužila, za nju i njene neistomišljenike nepoćudnu, politiku, Greta Thunberg optužila je svjetske lidere kako su joj ukrali snove. Jer, znanost I nevladine organizacije već trideset godina upozoravaju na čovjekov utjecaj na okoliš, međutim, malo toga se događa. U njenom stavu podržao ju je papa Franjo, rekavši kako se ne čini dovoljno, te japanski ministar okoliša Shinjiro Koizumi rekavši kako borba protiv klimatskih promjena mora postati seksi.

Ako je vjerovati jednom od vodećih klimatologa današnjice Michaelu Mannu sa znanstvenog centra Pennsylvania State University I hrvatskom stručnjaku Branku Grisogonu s geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta čovjek je u posljednja dva stoljeća svojim ponašanjem značajno utjecao na prirodu te se to mora promijeniti. Pitanje je samo kako?

Zbog toga je potpisan Pariški sporazum o smanjenju globalne temperature koji nisu potpisale brojne zemlje u gospodarskom uzletu, koje koriste tehnologiju prošle generacije, nije ga potpisao niti Donald Trump, koji je jučer pokazao što mili o borbi protiv klimatskih promjena ignorirajući summit, a posjetivši summit o vjerskim slobodama. Kada se ipak pojavio u New Yorku, snimka ignoriranja Grete Thunberg postala je viralna. Pariški sporazum nije potpisala niti Kina, a Rusija mu se priključila tek jučer.

Radikalne poruke koje godinama komuniciraju nevladine udruge tijekom zadnjih nekoliko dana artikulirala je Greta Thunberg, djevojka koja je napustila školu zbog borbe protiv klimatskih promjena i čiji entuzijazam na rubu morala iskorištavaju njeni istomišljenici, sakrivajući se iza njenog poremećaja. No, ako se, pak, primaknemo suštini, uvidjet ćemo što ovi revolucionari, koji mogu biti seksi samo nestabilnim likovima nepomirenima s okolinom, predlažu i zagovaraju.

Jedni zagovaraju gašenje planete, drugačije ne možemo nazvati ovaj prijedlog. Ideja je, naime, prestanak proizvodnje fosilnih goriva, rudarenja kriptovaluta, rudarenja ugljena, prestanak putovanja zrakoplovima i svih drugih tehnoloških dobrobiti modernog i postmodernog doba. Drugi će nam reći kako je žurno potrebno prijeći na nuklearnu energiju, a treći će nam reći kako netko mora platiti to što čovjek koristi prirodu kao resurs.

Kome? Pa njima…… Kao što piše Erich Fromm u Anatomiji ljudske destruktivnosti, ne postoji revolucija koja ne želi stvoriti pustinju i novi poredak, kako bi što duže revolucionari nakon provedene revolucije vladali. Ovaj, po osobne slobode opasan pokušaj nije zapravo ništa novo. i Marx je težio ukidanju nacionalne države i stvaranju jedne svjetske ili barem europske vlade. Jer, trošenje resursa se i sada plaća, svaka nacionalna država naplaćuje koncesije na prirodne resurse, naplaćuje doprinose za zrak, vodu, u nekim zemljama i porez na veću dostupnost suncu.

To se vrši prema društvenom ugovoru. A za razliku od socijalističkog kolektivističkog morala, elementarni je postulat morala okrenutog osobnim slobodama trošiti novac najbliže moguće mjestu na kojem se stvara, parafrazirajmo Hayekovu obranu nacionalne države iz kapitalnog djela Put u ropstvo.

No, klima(vcima) to nije dovoljno, zato je nastala pobuna protiv Merkeličinog poreza za klimu, kojim je Njemačka, suprotno svojem dosadašnjem dominantno ordoliberalnom uređenju, dodatno opteretila kompanije. Premalo je, kažu. Treba uvesti svjetski ili barem europski porez. Dolazi kriza, što bi uopće novim opterećenjem realnog posla moglo poći krivo? Kao da ih je Slavko Linić učio fiskalnom poslu. Prema onoj, mi se zadužujemo jer vi ne radite dovoljno na punjenju proračuna.

Dakako, ovi pokušaji ne bi pomogli puno klimi, ili ako bi, svijet bi odveli u ekstremno siromaštvo, svakoga osim dakako kastu klima(vaca) koji su zacrtali nakon revolucije vladati svijetom. Oni će imati sve privilegije, privilegije niže kaste, nama neklima(vacima) bit će nametnuta naddržavna krivnja jer istom tom tehnologijom ugrožavamo prirodu….

Šalu na stranu, nejasno je kako ovakve ideje misle ne unazaditi svijet, kada nove energije nije moguće proizvesti bez visokog udjela fosilnih goriva u njihovoj proizvodnji? Kako dovesti do mogućnosti kvalitetnije akumulacije čiste energije bez razvoja tehnologije? Motor ekonomije je energija, a nafta će još neko vrijeme biti važan energent, dok će plin to biti još barem dva desetljeća. Uostalom, kako stvoriti akumulaciju čiste energije bez rudarenja litija, koje unesrećuje okoliš snažnije nego li naftna bušotina? Kako, pak, razviti nuklearnu tehnologiju nove generacije, koja neće proizvoditi jednu kataklizmu svakih deset godina? To košta, a ekonomija kojoj je namijenjena eutanazija to plaća.

Kako to obično biva, po osobne slobode opasne revolucije nikada ne izaberu održiva o ispravna rješenja jer su ona puno izazovnija o teža nego li stvaranje histerije koja će uroditi prisilom i otimanjem tuđeg novca.

Ma koliko ugledni manageri željeli kupiti svoje mjesto u klima(vačkom) novom poretku, kako pišu u pismu Financial Timesu prije koji tjedan, neće promijeniti paradigmu prema kojoj je svrha poslovanja kompanija donositi što veću dobit svojim vlasnicima. Možda će tek ubiti tržišnu ekonomiju. A kako izgleda ubijanje tržišne ekonomije i kakve to može imati rezultate vidjeli smo na nekoliko primjera u prošlom stoljeću, a vidimo i danas u Venezueli, primjerice.

Postavlja se pitanje, zašto bi ljudi neiskvarenih motiva činili istovjetne stvari, a očekivali drugačije rezultate?!

Jer, samo iz dobiti moguće je financirati čišću energiju, njenu kvalitetnu akumulaciju i razvoj nuklearne energije. Samo novi privatni interes može spasiti svijet od navodne štetnosti fosilnih goriva i svih ostalih prijetnji za klimu, koje su, barem u energetskom smislu također nastale zbog interesa.  Samo reinvestirana dobit može postići globalno smanjenje temperature. Posao je države paternalistički i fiskalno usmjeriti investicije u tom smjeru, a posao je međunarodnih organizacija donositi smjernice, a ne biti dadilje koje otimaju. Interes se ne mijenja otimanjem, nego paternalizmom i tržišnom potražnjom.

I na kraju, samo tržišna ekonomija klimu spašava, znam izazovnije je to rješenje, jednostavnije je prestati jesti meso, jer krave piju vodu i, ne biste vjerovali, prde!

Prikupljanje ulaganja
Tvrtka Greyp Bikes, nastala 2013. izdvajanjem iz tvrtke Rimac Automobili, pokreće prodaju digitalnih dioničkih tokena (equity token offering – ETO).

U kampanji će zainteresirani ulagači za minimalni ulog od 100 eura moći kupiti tokene te tako postati dioničari, čime stječu pravo glasa u upravljanju tvrtkom i pravo na isplatu dividende.

Kampanja, odnosno predbilježbe za kupnju tokena, kreće u ponedjeljak, 23. rujna u 12 sati, a vodit će se preko platforme Neufund koja je nedavno dobila odobrenje za rad od nadležne regulatorne agencije u Lihtenštajnu. Greyp Bikes bit će prva tvrtka koja će pokrenuti ETO na ovoj platformi.

Berlinski startup Neufund pokrenut je 2016. s ciljem da “omogući financiranje svima”. Da bi to postigao, tvrtka tokenizira kapital koristeći blockchain tehnologiju i tako omogućava startapima te malim i srednjim poduzećima da dobiju pristup izvorima financiranja uz niže troškove u usporedbi s tradicionalnim modelima financiranja.

Sam model ETO nije novina, ali Neufund je prvi razvio platformu za maloprodaju digitalnih dioničkih tokena utemeljenu na blockchainu koja omogućuje da vrijednost ulaganja iznosi samo 10 eura, što je čini dostupnom širokom krugu ulagača.

Platforma je pod jurisdikcijom njemačkog i lihtenštajnskog regulatora, ali mogu je koristiti tvrtke iz cijelog svijeta. Uz Greyp Bikes, navode iz tvrtke Neufund, za pokretanje kampanja prijavile su tvrtke iz Belgije, Njemačke i Indije.

Procedura predviđa da se potencijalni ulagači prvo prijave na platformu i tako iskažu interes za kupnju tokena bez obveze. Nakon predbilježbe (whitelisting) kreće (pret)prodaja prijavljenim ulagačima uz popust od 10 posto. Ako se svi tokeni ne prodaju, kreće javna ponuda, odnosno drugi krug u kojem tokene mogu kupovati svi.

Cilj – pet milijuna eura
Greyp Bikes kroz kampanju planira prikupiti pet milijuna eura. Jedan token vrijedi 0,16187 eura, a milijun tokena predstavlja jednu dionicu. To znači da je raspoloživo 30 dionica po cijeni od 161.870 eura, a minimalno ulaganje iznosi 100 eura.

>>Porsche povećao udjel u Rimac automobilima s 10 na 15,5 posto

Osim u eurima, ulagači će moći tokene plaćati i u kriptovaluti ether, u kojoj će se isplaćivati i dividenda. Drugim riječima, vrijednost ulaganja i prinos (dividenda) ovisit će i o visoko volatilnoj kriptovaluti.

Tvrtka Greyp Bikes je visoko tehnološka kompanija za razvoj mobilnih rješenja. Proizvodi električne bicikle, ima 68 zaposlenih, glavni izvršni direktor je Mate Rimac, a među dosadašnjim ulagačima su Porsche Engineering Group i Camel Group. Partneri tvrtke su T-Mobile i Energy Web Foundation.

Najava Neufundove prve ETO kampanje dobra je vijest za ulagače u digitalnu imovinu s obzirom na to da dosadašnji slični modeli nisu ispunjavali zahtjeve ulagača.

ICO-i (Initial Coin Offering) su omogućili svima u svijetu da ulažu u digitalne tokene novih startupa. Međutim, zaštita ulagača bila je nedostatna pa je to odbijalo potencijalne investitore. Novi, bolje regulirani model ICO-a – Equity Token Offering – mogao bi ponovo demokratizirati prikupljanje svježeg kapitala na profesionalniji i za ulagača prihvatljiviji način u odnosu na prethodni disruptivni, ali falični model.

Ako više regulatora prihvati novi model, tržište tokena bi moglo ponovo oživjeti. To bi moglo koristiti i startupima i ulagačima. Ako pak model ne bude široko prihvaćen od strane regulatora, mala europska kneževina mogla bi postati glavno središte za trgovanje digitalnim tokenima, navode analitiačari.

U teritorijalnim vodama UK
Norveškom Equinoru i britanskom SSE Renewablesu povjeren je posao izgradnje najveće svjetske vjetroelektrane na moru u teritorijalnim vodama Velike Britanije, što je investicija vrijedna 10,2 milijarde eura, objavio je u petak Equinor.

Dvjema energetskim grupama dodijeljeni su ugovori za razvoj tri velika priobalna projekta vjetroelektrana na području Dogger Banka u Sjevernom moru kapaciteta 3,6 gigavata, za koje se očekuje da će proizvesti dovoljno energije za opskrbu ekvivalenta 4,5 milijuna britanskih domaćinstava, stoji u priopćenju Equinora.

Vjetropark će se sastojati od tri projekta, Creyke Beck A, Creyke Beck B i Teesside A, s kapacitetima proizvodnje od po 1,2 gigavata struje. Investicija obuhvaća razdoblje od 2020. do 2026. godine, pri čemu bi konačna odluka o prvom projektu trebala biti donesena tokom iduće godine. Početak proizvodnje električne energije planiran je za 2023. godinu.

Trenutna je veleprodajna cijena megavata struje oko 45 eura. SSE, čije je sjedište u Škotskoj a dionice su mu izlistane na Londonskoj burzi, bit će nadležna za izgradnju vjetroelektrane, a Equinor će biti operator.