OBNOVLJIVI IZVORI

Ovime je okončan prekršajni postupak protiv automobilske kompanije iz Ingolstadta, ali ne i kazneni postupak protiv nekoliko osoba umiješanih u aferu oko manipuliranja podacima o količini štetnih tvari u ispušnim plinovima.

Predmet istrage su bili motori na dizelski pogon koji je razvio Volkswagen i u koje je bio ugrađen softver koji je trebao prikazati nižu razinu štetnih tvari u ispušnim plinovima. Koncern Volkswagen je prošlog ljeta već platio milijardu eura kazne zbog slične manipulacije oko ispušnih plinova odnosno štetnih tvari u vozilima marke Volkswagen. Odmah nakon objavljivanje visine kazne Audi je, kako je priopćeno, „osjetno“ smanjio financijsku prognozu za tekuću godinu.

Pohvalio je napore za plinofikaciju, ali je rekao kako ona, bez modernizacije, rješava manji dio problema. Komentirajući kako riješiti prepreke nastale oko plinofikacije rekao je: „Sve što Putin hoće, Putin može riješiti“.

Izrazio je zadovoljstvo ministarstvom zaštite okoliša i energetike glede fiksiranja cijene plina za maloprodaju rekavši kako kompanije ne rade u zrakopranoznom prostoru, a profit nije sveta krava. Potrebno je energent prilagoditi standardu građana, rekao je Porges.

Naglasio je kako su udjeli države u cijeni naftnih derivata svuda u Europi, pa i u nas zadani, jer ne bismo imali proračunskog novca za zdravstvo, mirovine, ceste i željeznice da toga nema.

Smanjenje udjela države u cijeni naftnih derivata, kaže Porges, moralo bi biti sveobuhvatna ekonomska politika, teško jedno ministarstvo samo može nešto učiniti. Ipak, za poskupljenje je teško kriviti kompanije zato što cijena ovisi o trošarinama, nabavnoj cijeni nafte i porezu, a najmanje o maržama kompanija koje su neznatnog udjela u cijeni.

Kazao je kako očekuje povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnom udjelu energenata, međutim, ne očekuje kraj ugljikovodika zato što su se pojavili postupci dobivanja nafte i plina iz nekonvencionalnih izvora energije. Zaključio je kako bi trebalo pripaziti što činimo kao ljudski rod sa životnom okolinom kako se kasnije ne bismo čudili.

Tri desetljeća nakon najpoznatije nuklearne katastrofe u svjetskoj povijesti s radom je započela SE Černobil.

Elektrana se nalazi u neposrednoj blizini golemog sarkofaga koji prekriva uništeni reaktor nuklearne elektrane koji će zračiti još stoljećima. Smještena u radioaktivnom području, u kojem je pristup dopušten samo uz pratnju i uz nošenje mjerača radioaktivnosti, nova sunčana elektrana sastoji se od 3800 fotonaponskih modula koji proizvode električnu energiju kojom se mogu pokriti potrebe za oko 2000 ukrajinskih kućanstava.

Snaga elektrane iznosi 1 MW, a projekt u vrijednosti oko 1 mil. eura zajednički su ostvarili ukrajinska tvrtka Rodina i njemačka tvrtka Enerparc. Elektrana isporučuje električnu energiju u javnu elektroenergetsku mrežu na osnovi ‘feed in’ tarife, izvijestila je ukrajinska novinska agencija UNIAN.

U Mađarskoj se gradi jedna od najvećih sunčanih elektrana u zemlji.

Već je dostavljeno 21 modul s PERC tehnikom (Passivated Emitter and Rear Cell), za veću učinkovitost pretvorbe Sunčeve energije u električnu, u novi solarni park ‘MET Dunai Solar Park’. Elektrana će biti smješten na oko 23 km jugozapadno od Budimpešte i proizvodit će dovoljno električne energije za oko 9.000 kućanstava. Njezina dva pojedinačna podprojekta već imaju proizvodnju od 25,546 MWh godišnje. Solarni park je u vlasništvu europske energetske tvrtke MET Group, sa sjedištem u Švicarskoj, a na projektu su još uključene i tvrtke: GCL System Integration Technology Co., GCL-SI i Solarpro Holding AD, objavio je Budapest Business Journal.

Hidroenergija ostaje najveći izvor obnovljive energije te bi do 2023. trebala zadovoljavati 16 posto globalnih potreba za električnom energijom, a slijede je vjetroenergija (šest posto), solarna energija (četiri posto) i bioenergija (tri posto).

U izvješću se naglašava da je 2017. rekordna godina za obnovljivu energiju. Najviše su porasli kapaciteti solarne energije, 97 gigavata, a više od polovice tog broja odnosi se na Kinu. U međuvremenu se, već drugu godinu zaredom, smanjuje rast novih kapaciteta vjetroelektrana na kopnu, osobito u Kini i u SAD-u. Solarna tehnologija imat će najveći rast među izvorima obnovljive energije u sljedećih šest godina, a očekuje se da će tijekom tog razdoblja postati operativno 600 novih gigavata.

Uz to je tijekom 2017. Rimac iz fondova EU-a povukao dodatnih bespovratnih 52,2 milijuna kuna za pokriće troškova razvoja svog najnovijeg električnog sportskog automobila C_Two. Tu je važno naglasiti kako u sklopu razvoja samog automobila Rimac razvija velik broj novih sustava, komponenti i tehnologija (motor, baterijski sustav, mjenjački sustav i dr.), za koje se nada da će interes pokazati drugi proizvođači automobila.

Zbog usmjerenosti na razvoj vlastitih proizvoda u 2017. Rimac je gotovo udvostručio izdatke za razvoj, na 24,2 milijuna kuna. Osim toga, povećao je broj zaposlenih. Potkraj 2016. imao je 164 radnika, da bi prošlu godinu završio s njih 232. Njihova prosječna neto plaća lani je iznosila, vidljivo je iz izvješća, 8975,91 kunu.

Rast troškova razvoja i zaposlenih razlog je za to što je Rimac 2017. završio s gubitkom od 43,4 milijuna kuna, bez obzira na snažan rast poslovnih prihoda s 35,7 milijuna kuna na 57,2 milijuna kuna.

U njemu se naglašava i kako je tvrtka snažno financijski stabilna jer je ukupna aktiva lani udvostručena na 258 milijuna kuna, dok su kapital i rezerve učetverostručeni na 212 milijuna kuna. Ukupne obaveze lani su iznosile 38,7 milijuna kuna. Ove godine Rimac je još povećao broj zaposlenih te je u prvih šest mjeseci zaposlio čak 130 novih ljudi. Uz to je potpisao veliki ugovor s talijanskim automobilskim dizajnerskim studijem Pininfarinom, vrijedan čak 600 milijuna kuna.

Cilj Talijana je razviti novu električnu superjurilicu kroz projekt kodnog imena PF0. Rimac će im za to isporučiti baterije, ekspertizu u razvoju e-automobila, softver i hardver.

Sudskom tužbom, koju su Lešnik i Papeš podigli 2016. godine, traži se kolektivna parnica svih stranaca s radnom vizom B-1 zaposlenih u američkim tvornicama automobila. Sutkinja Koh napominje da se njezina presuda bazira na “pozornom čitanju mjestimice nerazumljive” tužbe, dodajući pritom da su optužbe na račun Tesle “neuobičajeno detaljne”. Odbila je pak zahtjev za odbacivanjem tužbi protiv Teslinih podizvođača Eisenmann Corpa i ISM Vuzema, uz obrazloženje da posluju u istom pogonu.

Odbila je i tvrdnje Tesle i Eisenmanna da ne snose odgovornost za navodno izrabljivanje radnika budući da ih je počinio Vuzem. Koh je takvu odluku objasnila tvrdnjom da stranke koje imaju financijske koristi od tuđeg kršenja propisa također snose pravnu odgovornost za njih.

Iz Tesle su priopćili da su istražili navode iz tužbi i prekinuli poslovne odnose s podizvočađem ISM Vuzemom, budući da nije ispunio njihova očekivanja. „Također smo u međuvremenu poboljšali naše ugovore s dobavljačima i mjere kako bismo uspješnije prekidali loše ponašanje”, istaknuli su u priopćenju.

U Eismannu i Vuzemu nisu odmah odgovorili na zahtjev Reutersa za komentarom. Tesla je tek jedan od nekoliko proizvođača automobila navedenih u tužbi ali je sutkinja prihvatila samo tužbu protiv te kompanije jer su tužitelji naveli da im se deportacijom prijetilo samo u Teslinim pogonima u Fremontu u Kaliforniji.

Radnici već dulje vrijeme prigovaraju na nisku razinu sigurnosti u Teslinim pogonima, što u kompaniji negiraju. Radnici također ističu da duge radne smjene i pritisak što brže isporuke uzimaju svoj danak, a neki su zatražili i osnivanje sindikata.

Prihvaćanje tužbe protiv Tesle vremenski se poklopilo s pritiskom na kompaniju da napokon počne ostvarivati dobit kao i s ostavkom Elona Muska na dužnost izvršnog direktora, motiviranom njegovom željom da otkloni tvrdnje regulatora da je naštetio investitorima.

Tim su rezultatima za nekoliko tisuća premašili procjenu analitičara s Wall Streeta koji su nagađali da bi se moglo raditi o brojci od oko 80 tisuća isporučenih vozila. Inače, prije samo tri mjeseca Tesla se mučila s dostizanjem zadanih proizvodnih planova od 5000 Modela 3 tjedno. Prema izvještaju iz Tesle, u srpnju su taj miljokaz dosegli pa čak i premašili proizvodeći 5300 automobila tjedno. Prema izračunima Bloomberga, Tesla je tako do sada ukupno proizvela gotovo 95 tisuća Modela 3.

Dobre su to vijesti za kompaniju ekscentričnog Muska koji je prošli mjesec iznebuha najavio micanje Tesle s burze preko Twittera. Američki regulator, Komisija za trgovinu vrijednosnim papirima (SEC) prošli je tjedan tužila Musk pod optužbom da je zavarao investitore “tvitom” da su sredstva za otkup Tesle osigurana. U subotu je šef Tesle napokon postigao dogovor sa SEC-om pristajući platiti globu od 20 milijuna dolara i napustiti stolicu predsjednika upravnog odbora Tesle. Funkciju direktora kompanije ipak je zadržao.

HGK navodi da je upravo emisija CO2 jedna od osnova za izračun oporezivanja vozila te da stoga i u Hrvatskoj prijeti osjetno povećanje cijena vozila. “Kako do toga ne bi došlo, Udruženje trgovine motornim vozilima i dijelovima HGK zalaže se za zadržavanje tzv. koreliranog modela mjerenja do 1. siječnja 2020. godine. Naime, korelirani ili model NEDC 2.0 predložen je na razini Unije kao prijelazno rješenje”, stoji u priopćenju.

Tajnik Udruženja Hrvoje Paver ističe da je to nužna mjera za ublažavanje pada prodaje vozila. “Čak i korelirana metoda NEDC2.0 povećava emisije CO2 u prosjeku za 10 posto, a prema konkretnom izračunu na primjeru Nizozemske to podiže cijenu automobila za 8,5 posto. No, to je i dalje prihvatljivije rješenje koje bi pomoglo da se ublaži udar novih standarda na tržište”, poručio je Paver koji se nada da će Carinska uprava i Ministarstvo financija uzeti u obzir njihov apel. Prema podacima agencije Promocija Plus, od početka godine do kraja kolovoza u Hrvatskoj je prodano 47.167 novih putničkih automobila, što je 21,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine kada ih je prodano 38.709, dok ih je samo u kolovozu prodano 3.200, uz rast od 31,5 posto na godišnjoj razini.

Prodaja vozila u Hrvatskoj raste usporedo s primjenom Uredbe o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila donesene u siječnju, prema kojoj se od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzimaju nova vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna, što predstavlja dvije trećine svih novih prodanih vozila. Uz to, od početka godine godišnji porez na cestovna motorna vozila plaća se prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled, a dotad se taj porez plaćao na temelju rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom.

Od 1. siječnja poduzetnicima u sustavu PDV-a omogućen je povrat 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz do vrijednosti od 400.000 kuna, a od toga dana kod prijenosa vlasništva rabljenih vozila ukinut je porez na stjecanje rabljenih vozila i zamijenjen plaćanjem upravne pristojbe bez potrebe ovjere ugovora kod javnog bilježnika.

Uključujući se u raspravu onih zabrinutih za konkurentnost industrije s jedne i zagovornika klimatskih ciljeva s druge strane, ACEA je objavila da bi stroža ograničenja mogla usporiti rast u sektoru koji prema vlastitim navodima zapošljava preko šest posto radnika u EU. “Puno je toga na kocki za cijeli sektor u glasovanju u srijedu”, upozorava Jonnaert. Dodao je da proizvođači ulažu u električna vozila, ali je prodaja i dalje niska, sugerirajući vladama da više ulažu u infrastrukturu, punionice i da subvencioniraju kupnju električnih automobila.

Aktivisti za zaštitu okoliša, međutim, smatraju da su ambiciozni ciljevi za transportni sektor, jedini u kojem se emisije stakleničkih plinova i dalje povećavaju, potrebni kako bi se ostvario klimatski cilj Europske unije o smanjenju zagađenja za 40 posto do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990. godine. “Vodit će se velika bitka za odluku o smanjenju granice za 45 posto”, izjavio je zastupnik Bas Eickhout iz EP-ove frakcije Zelenih, koja u Europskom parlamentu traži još ambicioznije ciljeve kada je u pitanju smanjenje zagađenja.