OBNOVLJIVI IZVORI

U razdoblju od srpnja do rujna prihodi su mu poskočili 39 posto, na 8,77 milijardi dolara, “što je „postignuto uglavnom značajnim rastom broja isporučenih vozila, kao i rastom u ostalim dijelovima poslovanja“, stoji u poslovnom izvješću objavljenom u srijedu.

Neto dobit više je nego udvostručena, na 331 milijun dolara, unatoč padu aktivnosti u gospodarstvu zbog pandemije koronavirusa. Time je Tesla peto tromjesečje zaredom zaključio s dobiti. Kompanija je u trećem tromjesečju isporučila 139.593 vozila, što je 44 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Time su se približili zacrtanih pola milijuna isporuka u ovoj godini, ali upozoravaju da je dosezanje tog cilja “otežano” i ovisit će o većoj proizvodnji Modely Y i o intenziviranju proizvodnje u Šangaju u odnosu na prethodno tromjesečje.

Zahtijevat će također veću efikasnost u logistici i sustavu isporuke, uz veći obujam proizvodnje, dodaju. Prošlog mjeseca direktor Tesle Elon Musk najavio je novi plan kojim bi se cijena baterija po kilovat-satu prepolovila i vozila postala cjenovno pristupačnija, piše AutoPress.

CROBIOM već godinama nastoji dati aktivan doprinos poboljšanju energetskih politika na domaćoj i EU razini te se zauzima za jačanje pozicija OIE i biomase te proizvodnje energije iz drva. Posebni dio aktivnosti se u proteklom desetljeću odnosio na promociju veće upotrebe peleta na domaćem tržištu u svjetlu instaliranja novih kapaciteta ili kod zamjene opreme i kotlova na fosilna goriva. Poseban zamah ovim predanim ciljevima svakako će u budućnosti donijeti činjenica kako su od kraja prošle godine OIE i zelena tranzicija vrlo visoko na listi europskih prioriteta, i to od predstavljanja Zelenog plana Europske komisije.

Biomasa je na EU razini najrašireniji energetski alat u borbi protiv klimatskih promjena i značajan obnovljiv izvor energije koji osigurava solidan prihod za vlasnike zemljišta te sigurne poslove za lokalno stanovništvo. Pridobiva se na ruralnim područjima koja su presudna za razvoj mnogih država članica. Isto tako, drvo je još uvijek najbolji europski izvor ugljično neutralnih energenata koji su dostupni u zapaženim količinama i, osim energetske važnosti, osiguravaju i velik socijalni značaj.

Ipak, Hrvatska se, nažalost, i dalje velikim dijelom oslanja na fosilna goriva, dok se skoro 90 posto peleta proizvedenog u Hrvatskoj izvozi. Energetska tranzicija u Hrvatskoj se odvija relativno sporo. Budući da Hrvatska proizvodi 1,5 posto svjetske proizvodnje drvnog peleta (400.000 tona) potrebno je ovaj energetski resurs nedvosmisleno uključiti u domaću energetsku tranziciju, čime će se postići EU ciljevi, ali i smanjiti zagađenje uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva. Uzimajući u obzir postojeću fosilnu orijentaciju u proizvodnji glavnine energije te činjenicu kako je još uvijek ovisna o uvozu električne energije, RH treba jače apostrofirati biomasu u svome portfelju obnovljivih izvora energije.

Ako se u jednoj obiteljskoj kući zamijeni peć na naftu sustavom za pelete, emisija CO2 će se smanjiti za pet tona u godinu dana. Nadalje, peleti se proizvode jednostavnim i relativno jeftinim postupkom prešanja drvnog ostatka što zahtijeva malo energije u samoj proizvodnji. Tako je za proizvodnju peleta potrebno svega dva do tri posto energije koja je sadržana u peletima. Prednosti prelaska na obnovljive izvore energije su brojne. Time čuvamo šume, djelujemo ekološki, pomažemo razvoj gospodarstva i štedimo.

CROBIOM se zalaže za reviziju i pojednostavljenje pravila o državnim potporama kako bi se poduzetnicima i građanima u Hrvatskoj omogućio nastavak ulaganja u energetsku učinkovitost i ugradnju modernih peći i kotlova na pelet i drvnu biomasu. Poručuju da je potrebno stvoriti institucionalne pretpostavke za razvoj domaćeg tržišta peleta, umjesto enormnog izvoza peleta kojim se povećava energetska učinkovitost zemalja uvoznica, dok većina javnih objekata u RH (škole, vrtići, državne zgrade) i dalje koristi fosilna goriva, donosi portal OIE.

Bosna i Hercegovine prekršila je nekoliko odredbi Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) zbog davanja dozvole za hidroelektranu Ulog i mini hidroelektrana Gornja Neretva u Hercegovini. To tvrde organizacije za zaštitu okoliša koje su podnijele žalbu protiv BiH Tajništvu Bernske konvencije pri Vijeću Europe, piše Radio Slobodna Europa. Planirani projekti na tom području su hidroelektrana Ulog od 35 megavata i sustav od sedam manjih hidroelektrana Gornja Neretva. Dozvolu za gradnju hidroelektrana dalo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Iz tog ministarstva kažu da je sve urađeno kako je propisano Zakonom o zaštiti okoliša. Centar za životnu sredinu iz Banja Luke pokrenuo je upravni spor protiv tog ministarstva u svibnju ove godine, zbog odluke da za prvu fazu projekta Gornja Neretva nije potrebna procjena utjecaja na okoliš. “Ministarstvo će ispuniti obveze koje proisteknu iz postupaka pred međunarodnim subjektima“, kaže se u odgovoru iz ministarstva.

Kako navode predstavnici ekoloških organizacija, hidroelektrane će pretvoriti dio rijeke od oko 30 kilometara u niz brana. Vlada RS dodijelila je dozvolu za gradnju HE Ulog u općini Kalinovik, a koncesiju na 30 godina dobila je kompanija EFT, čiji je vlasnik Vuk Hamović, najveći trgovac električnom energijom u regiji, koji ima dvije kompanije u RS.

U žalbi organizacija – Centar za životnu sredinu, Aarhus centar Sarajevo, Riverwatch, Euronatur, ClientEarth i CEE Bankwatch mreža – navodi se da institucije BiH i RS-a nisu uspjele dobiti odgovarajuće informacije o projektima i provesti analizu na temelju svih prikupljenih informacija.

EFT-ova hidroelektrana Ulog, s branom visokom 53 metra i tunelom od 2,7 kilometra, trenutačno je u fazi pripremnih radova, a glavni dobavljač je kineski Sinohydro. Pripremni radovi počeli su u ljeto ove godine. Ugovor za projektiranje, isporuku i izgradnju hidroelektrane između EFT HE Ulog i Sinohydra stupio je na snagu 20. prosinca 2019. godine. “Planirano je da građevinski radovi započnu 2020., nakon dolaska izvođača na gradilište. Rok za završetak izgradnje HE Ulog je 42 mjeseca“, navode iz EFT-a. Radovi se financiraju iz vlastitih sredstava EFT grupe.

Za hidroelektranu Ulog u žalbi je navedeno da je projekt smješten u blizini mjesta koje je kandidat za tzv. emerald područje u gornjem dijelu Neretve, a da su planirane mini hidroelektrane smještene unutar tog područja. Emerald područja su ona mjesta koja su značajna za zaštitu i očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa.

Dok iz organizacija za zaštitu okoliša tvrde da će brojne biljne i životinjske vrste biti ugrožene gradnjom hidroelektrana, investitor EFT HE Ulog kaže da neki navodi iz žalbe nisu točni.“HE Ulog projektirana je uz poštovanje standarda i propisa EU, BiH i RS tako da mnogi navodi iz žalbe nisu točni. Jednoj od najsiromašnijih općina u BiH projekt HE Ulog donosi radna mjesta i dugoročne prihode za općinu“, objašnjavaju iz EFT-a, piše Poslovni dnevnik.

– Moramo promijeniti naš pristup – kazao je Suga, tvrdeći da će proaktivne i temeljite strukturalne promjene u industriji i poslovanju omogućiti snažan gospodarski rast.

Japan će nastojati uvelike razvijati vlastite obnovljive izvore energije, smanjiti ovisnost o ugljenu i, kada se radi o nuklearnim elektranama, staviti fokus na pitanje sigurnosti. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je na Twitteru obećanje japanskog premijera.

– Srdačno pozdravljam odluku Japana koje sve razvijene nacije trebaju donijeti kako bismo zaustavili klimatske promjene. Japan je dobar prijatelj i saveznik i radujemo se zajedničkom radu na smanjivanju emisija stakleničkih plinova do 2050. godine. Svijet se udružuje za klimu – napisala je.

Japan je potpisnik Pariškog sporazuma o klimi iz 2016. Nakon nuklearne katastrofa u Fukushimi 2011. Japan je obustavio rad nuklearki, a i danas mnoge ne rade, te je nedostatak električne energije nadomjestio golemim uvozom fosilnih goriva.

WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, uz potpisnice poput Zelene akcije, Udruge Sunce ili Zelenog Osijeka, traže preusmjeravanje javnih sredstava prema povećanju energetske učinkovitosti i smanjenju utjecaja proizvodnje iz drugih obnovljivih izvora energije poput sunca ili vjetra.

Inicijativa nevladinih organizacija diljem Europe dolazi nekoliko mjeseci nakon nove analize koja je pokazala kako je od 1970. godine nestalo 93% slatkovodnih migratornih riba u Europi. Posljedica je to, između ostalog, izgradnje i rada hidroelektrana. Iako 91% postojećih i planiranih hidroelektrana u Europi spada u kategoriju “malih” hidroelektrana (kapaciteta do 10 MW), njihov doprinos energetskoj proizvodnji je zanemariv, a utjecaj na prirodu ogroman. Ako se ovi planovi realiziraju, uništit ćemo posljednje europske rijeke slobodnog toka te ćemo dodatno degradirati već ranjive slatkovodne ekosustave. Podršku očuvanju rijeka slobodnog toka dalo je i više od 20.000 ljudi koji su potpisali WWF-ovu regionalnu peticiju za zaustavljanje malih hidroelektrana na Balkanu.

“Europska komisija i europske financijske institucije godinama kreditiraju štetne projekte izgradnje hidroelektrana. Ako nastave s lošim investicijama, direktno će potkopati ambicije postavljene u Strategiji EU o biološkoj raznolikosti i cilj o obnovi 25.000 kilometara riječnih tokova do 2030. godine. Potrebno je hitno ukloniti postojeće financijske modele i poticaje za nove projekte izgradnje hidroelektrana, kako malih tako i velikih, fokusirati se na ispunjavanje ciljeva Okvirne direktive o vodama i podržati Europski zeleni plan. Isto tako, vrijeme je da hidroenergetski sektor počne ulagati u ekološku obnovu postojećih kapaciteta i revitalizaciju rijeka koje su desetljećima trpile iznimne pritiske zbog proizvodnje energije”, izjavio je Zoran Mateljak, voditelj programa slatkih voda u WWF Adria.

Očito je da ovaj trend ukazuje na to da će u sljedećem desetljeću upravo čiste tehnologije imati veliki utjecaj na područje glavnih ulaganja i poslovanja, pokazuje izvješće konzultantske tvrtke PwC ‘The State of Climate Tech 2020’. Godišnja stopa rasta ulaganja u klimatske tehnologije od 2013. iznosila je 84 posto pa je samo u 2019. godini uloženo 16,3 milijarde dolara u odnosu na 418 milijuna dolara u 2013. godini.

Područja koje su privukla najviše ulaganja su mobilnost i promet – 37 milijardi dolara, odnosno 63 posto ukupnih investicija. Godišnja stopa rasta na ovom području bila je čak 151 posto. Promatrano po regijama svijeta, Sjeverna Amerika (SAD i Kanada) privukla je gotovo polovicu (oko 29 milijardi dolara) ukupnih ulaganja, slijedi Kina s 20 milijardi dolara, dok Europa zaostaje s ulaganjima od sedam milijardi dolara, donosi OIE.

Nova studija ‘Monitoring of bird collisions’ (na danskom jeziku) koju su za Vattenfall provele tri iskusne konzultantske tvrtke u suradnji s lokalnim ornitolozima, pokazuje da više od 99 posto kratkokljunih gusaka i ždralova koje lete u tom području izbjegavaju lopatice vjetroagregata. Studija je provedena na vjetroelektrani Klim i prirodnom rezervatu Natura 2000 Vejlerne, priopćio je Vattenfall.

Studija je provedena djelomično da bi se dokazalo da vjetroelektrana Klim udovoljava svojoj ekološkoj dozvoli koja predviđa da sudari ne smiju premašiti 75 posto trenutačne održive stope smrtnosti za populacije kratkokljunih gusaka i ždralova. Provodila se kroz dva razdoblja i do danas je najopsežnija danska studija o tome kako guske i ždralovi reagiraju na lopatice koje se vrte na vjetroelektrani. Fokus je bio izračunati koliko se ptica sudara s lopaticama, kao i koliko ptica leti u tom području.

Tijekom tri perioda u nešto više od mjesec dana, i u prvoj i u trećoj godini, područje oko 11 turbina provjeravalo se svaka tri dana kako bi se utvrdilo postoje li mrtve ptice, perje ili neki drugi tragovi ostataka ptica. Broj ptica u istraživanom području također je mapiran laserskim dvogledom, teleskopima i radarom, što je omogućilo sustavno mjerenje udaljenosti i visine leta te naknadno stvaranje 3D putanje svake ptice.

Rezultati istraživanja posebno su pozitivni u svjetlu rastuće potrebe za postavljanjem vjetroagregata kao dijela napora za suzbijanje klimatskih promjena jer ukazuju na potencijal za suživot prirode i vjetroagregata, ističe se u priopćenju. “Rezultati potvrđuju da ptice zapanjujuće dobro lete oko turbina ili iznad njih. To je pozitivno, ne samo zato što gotovo niti jedna ptica ne umire u sudaru, već i zato što to znači da postavljanje vjetroagregata ne mora biti izravno u sukobu s prirodnim područjima. Ovo novo znanje trebalo bi uzeti u obzir kada se planiraju nove vjetroelektrane”, poručio je Jesper Kyed Larsen, voditelj bioznanosti u Vattenfallu, donosi OIE

Radi se o elektrani snage 42 MW koja se nalazi pokraj mjesta Kavarna, u blizini bugarske obale Crnog mora. U pogonu je od 2010. godine, a izgradila ju je i do sada je njome upravljalja tvrtka Enel Green Power, podružnica za obnovljive izvore talijanske elektroenergetske skupine Enel.

Očekuje se da će sva potrebna odobrenja u tom postupku preuzimanja i spajanja biti gotova do kraja godine, izvijestila je austrijska odvjetnička kuća Schoenherr koja je MET-u savjetnik u tom poslu, piše Energetika-net.

Istraga je pokrenuta nakon pritužbe europske udruge proizvođača da im veliki broj i niske cijene uvezenih tornjeva nanosi štetu. Europska komisija, koordinator trgovinske politike 27-članog EU-a, zaključila je da postoji dovoljno dokaza o dampingu za pokretanje istražnog postupka.

Antidampinške istrage traju do 14 mjeseci, nakon čega EU može uvesti carine, obično na pet godina. Može uvesti i privremene carine sedam do osam mjeseci nakon pokretanja istrage. EU je do sada pokrenuo 48 istraga o uvozu proizvoda od čelika, od čega se njih 28 odnosi na proizvode iz Kine.

Iako se već neko vrijeme radi na tome, govori o tome i predstavlja konceptualna vozila, kao i ona konkretna, Wall Street je odjednom počeo toj tehnologiji pridavati istinsku pažnju i analize odjednom pokazuju da bi ona mogla vrijediti 11 bilijuna američkih dolara do 2050. Iako je to tri desetljeća udaljeno od danas, vrijedi razmisliti o “uskakanju na taj vlak”.

Zanimljivo je da investitorima savjete za ulaganja u ovom smjeru daje Bank of America (BAC), iz koje navode da bi vodik mogao biti ultimativno gorivo budućnosti. Ne samo gorivo, već izvor energije u svakom smislu. Za vozila, domove i borbu protiv klimatskih promjena. No, BAC je “gotivio” vodi i prije, još 2007. dao je njemu prednost pred pametnim telefonima i to znamo kako je završilo…

Ipak, kad se vidi da Morgan Stanley daje podosta snažne prognoze za Plug Power Inc. i podiže mu cijenu dionice na 14 dolara, to onda ima određenu težinu. Uostalom, Plug Power misli ozbiljno, cilj te kompanije je da se do 2024. 50 posto njegovih zaliha vodika generira iz obnovljivih izvora. Zatim prosljeđuje dalje…

Sve ovo dovoljno je za shvatiti poantu, nešto se iznimno događa s vodikom i očito će nastaviti u tom smjeru. Pa, kad bismo postavili električna vozila kraj onih na vodik, kako bi to izgledalo…

Za vodik bi plus bio što se napuni za tri do pet minuta i sa spremnikom može dosegnuti oko 750 kilometara, dok je Tesla na oko 650 kilometara. Nema potrebe za velikom, teškom, ali i skupom baterijom. Mana za vodik je što nije jeftino tehnološko rješenje, nije jeftino rješenje kao gorivo, a i manja je korisna nosivost vozila pogonjenog na vodik.

Samo, sve te mane su nešto što se očekuje s počecima neke tehnologije. Nisu ni električna vozila odmah bila bez greške, nisu ni sad. Zato, ne treba odmahivati rukom unaprijed, vodik bi mogao biti rješenje za budućnost, piše ICT business