OBNOVLJIVI IZVORI

Ozbiljne sumnje u regularnost natječajnog postupka, favorizovanje državne kompanije koje je unaprijed otjeralo 8 od 11 prijavljenih ulagača, a nestandardnom ponudom ugušilo i devetog, te medijski rat koji je razotkrio interese poslovno-političkih klanova vrha režima, nisu zaustavili crnogorsku vladu u naumu da jednu od najvećih investicija u regiji dodijeli – sebi.
Stručnjaci, sugovornici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), smatraju da je natječajni postupak trebalo zaustaviti, poništiti i ponoviti, ali i da ima posla za tužitelja, pišu Vijesti. Naime, Dragica Sekulić, ministrica ekonomije, krajem prošle godine potpisala je ugovor prema kojem će na Briskoj gori kod Ulcinja najveću solarnu elektranu tog tipa u Europi (snage 200 megavata) graditi konzorcij Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), finske kompanije Fortum i indijske Sterling and Wilson. Konzorcij je dobio posao obvezujući se da će ulaganjem 178 milijuna eura otvoriti 226 novih radnih mjesta, što je devet puta više od drugoplasiranog i od standarda za tu vrstu elektrana.

Državi su ponudili i zakupninu od 33 centa po četvornom metru u sljedećih 30 godina, ili šest i pol puta skuplje od konkurencije i od osnovne cijene. Nakon što je 8 od 11 zainteresiranih ulagača koji su otkupili natječajnu dokumentaciju prethodno odustalo, vlada je, ne prihvaćajući valjanost jamstva diskvalificirala i konzorcij Montesolar, kojeg su činile domaće, francuske i američke tvrtke.

Tako je u trci ostao još samo konzorcij IREDL, kojeg čine tvrtke s Malte i iz Kine. One su ponudile 166 milijuna eura, za zakup zemljišta pet centi po kvadratu, uz otvaranje 25 radnih mjesta i učešće crnogorskih kompanija od 21 milijun eura, u odnosu na 20 milijuna koliko je ponudio pobjednički konzorcij. Razlika je bila prevelika i posao je dobila EPCG s partnerima.

“Taj ishod trebao je navesti vladino povjerenstvo da proglasi natječaj neuspješnim, ispravi nedostatke koji su potjerali veliki broj ulagača i doveli do ogromne razlike između dvije ponude, i da zatim ponovno raspiše natječaj”, kaže za CIN-CG ekonomski analitičar Dejan Mijović. On objašnjava da je to uobičajeni postupak kada se ne dobiju usporedive i konkurentne ponude, piše Poslovni dnevnik.

Australija  bi mogla pet godina prije roka ispuniti obveze iz Pariškog sporazuma o klimi, prema istraživanju Australian National University. 
Prema objavljenim rezultatima istraživanja, država uvodi obnovljive izvore energije po glavi stanovnika brže od bilo koje druge zemlje uključujući Kinu, Japan, SAD i Europsku uniju.

Taj bi trend mogao omogućiti Australiji da ispuni ciljeve o smanjenju emisije stakleničkih plinova umjesto do 2030. već u 2025.  “Instaliranje obnovljivih izvora energije u Australiji u protekloj godini ubrzalo se u odnosu na ta druga velika gospodarstva i očekujemo da će se taj trend nastaviti ove i sljedećih godina”, kaže profesor Andrew Blakers, voditelj istraživanja iz strojarskog fakulteta ANU-a.  “Australija je na putu da dosegne 50 posto struje iz obnovljivih izvora u 2024. i 100 do 2032.”

“Australsko iskustvo s obnovljivom energijom nudi pravu nadu za ubrzano smanjenje globalne emisije stakleničkih plinova radi zaštite planeta”, dodaje on.  Prema istraživanju Australija je ubrzano otvorila nekoliko velikih vjetroelektrana i solarnih elektrana u protekloj godini a ubrzano raste i postavljanje solarnih panela na krovovima.

Velika ulaganja, posljedice skandala s krivotvorenjem podatka o emisijama štetnih plinova i nepovoljni trgovinski trendovi srezali su neto dobit njemačkog automobilskog diva Daimlera u prošloj godini, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće.
Add content here
Neto dobit grupe pala je u 2018. za 29 posto, na 7,6 milijardi eura. Snažan pad zabilježen je i u stavci operativne dobiti, za 22 posto, na 11,1 milijardu eura. Daimler je prošle godine prodao ukupno 3,3 milijuna vozila, dva posto više nego u godini ranije. Gotovo identičan postotni rast zabilježili su i u stavci prihida koji su iznosili 167,4 milijarde eura. “Godina 2018. bila je godina nepovoljnih trendova – kontinuirane rasprave o dizelu, prijelaza na novi test (ispušnih plinova) WLTP i globalnih trgovinskih sporova”, konstatirao je izvršni direktor Dieter Zetsche.

Među utezima za poslovne rezultate u kompaniji izdvajaju i velika ulaganja u razvoj novih modela i u nove tehnologije električnih i samostalnih vozila, te veći troškovi sirovina i nepovoljni valutni tečajevi.

Nepovoljno je na neto dobit grupe utjecao i značajan pad operativne dobiti u odjelu luksuznih automobila Mercedes-Benz i u poslovanju s kombijima, za 18 odnosno 73 posto. U Daimleru objašnjavaju taj pad troškovima tekućih sudskih postupaka i “mjera za dizelska vozila”. Grupa je bila prisiljena opozvati 774.000 vozila radi ugradnje dodatne opreme nakon što su njemačke vlasti otkrile da su koristili softver koji je omogućio krivotvorenje podataka o emisija,a štetnih ispušnih plinova.

U odjelu kamiona dobit je povećana 16 posto, u velikoj mjeri zahvaljujući većoj potražnji u Sjevernoj Americi. U novoj godini u Daimleru očekuju „neznatno“ veći broj prodanih automobila, te nešto više prihode i operativnu dobit. Ulaganja bi se trebala zadržati na visokoj razini i premašiti 30 milijardi eura.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) pozvala je u srijedu na iskaz interesa zainteresirane partnere za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije (OIE) na području RH, što uključuje jedinice lokalne samouprave te fizičke i pravne osobe.e
U HEP-ovoj obavijesti navodi se kako HEP istražuje mogućnost razvoja i izgradnje projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te integracije već gotovih ili OIE projekata u visokom stupnju razvoja, u svoj proizvodni portfelj. “Uvažavajući zacrtane strateške ciljeve i potrebu za diverzifikacijom projekata OIE, HEP traži zainteresirane partnere za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske”, stoji u obavijesti.

To uključuje jedinice lokalne samouprave, odnosno gradove i općine zainteresirane za izgradnju sunčanih elektrana čiji će se doprinos u razvoju i izgradnji projekta očitovati kroz zajedničku pripremu prostorno-planske dokumentacije potrebne plohe za projekte sunčanih elektrana, površine veće od sto tisuća kvadratnih metara. “Prednost u odabiru imat će lokacije s većim brojem sunčanih sati i boljim mikrolokacijskim uvjetima. Modeli i načini suradnje, kao i poželjni uvjeti odabira plohe za izgradnju sunčane elektrane, bit će definirani naknadno sporazumima o suradnji s jedinicama lokalne samouprave”, stoji u obavijesti.

Kada je pak riječ o pravnim i fizičkim osobama, traže se zainteresirani za prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) sunčanih elektrana u razvoju, snage uključivo i veće od dva megavata, zatim za prodaju projekata vjetroelektrana u razvoju, kao i vjetroelektrana u pogonu, pri čemu će u dva potonja slučaja prednost pri odabiru, osim ishođene građevinske dozvole, imati lokacije s više od 2.500 sati rada godišnje.

Traže se i partneri za prodaju projekata hidroelektrana u razvoju, odnosno hidroelektrana u pogonu, u oba slučaja snage uključivo i veće od jednog megavata. HEP će iskaze interesa zainteresiranih partnera primati do zaključno 31. prosinca ove godine, a nakon primitka pisma namjere s osnovnim podacima i obavljene preliminarne evaluacije projekata, odabranim partnerima uputit će zahtjev za slanjem detaljnijih informacija.

Krajem lipnja, prilikom potpisivanja sporazuma za projekt sunčane elektrane na Cresu, predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić izjavio je da dugoročna strategija razvoja predviđa povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji HEP-a na 50 posto do 2030., odnosno 70 posto do 2050. godine, čime će, kako je ustvrdio, obnovljivi izvori odigrati “vodeću ulogu u energetskoj tranziciji Hrvatske”.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir ušla je u uži krug izbora za prestižnu nagradu MEP Award u kategoriji poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva.
MEP Award ili “EU Oskar“ hvalevrijedna je nagrada koju dodjeljuje The Parliament Magazine, a kojom se odaje priznanje zastupnicima koji su svojim parlamentarnim aktivnostima značajno pridonijeli zakonodavnoj, nadzornoj ili proračunskoj ulozi Europskog parlamenta te vrijednosti europskog projekta, priopćeno je iz njezina ureda. “Nominacije od strane Europskog udruženja državnih šuma (EUSTAFOR) na prijedlog Hrvatskog drvnog klastera te udruge Uzorne hrvatske seoske žene potvrda su aktivnog angažmana zastupnice Petir u području razvoja poljoprivrede.

Ovim nominacijama prepoznat je njezin rad na promicanju politika koje doprinose očuvanju ruralnog prostora i održivom gospodarskom korištenju šuma; kao i aktivan angažman u poboljšavanju položaja seoskih žena, njihova doprinosa gospodarstvu ruralnog prostora te priznavanju njihova nevidljivog rada. Prihvaćanje nominacija i ulazak u uži krug izbora priznanje je njezina sveukupna rada u području poljoprivrede i ruralnog razvoja”, stoji u priopćenju.

Kako podsjećaju, Marijana Petir izvjestiteljica je Europskog parlamenta za žene i njihovu ulogu u ruralnom prostoru, a u reformi Zajedničke poljoprivredne politike koja je u tijeku, se kao izvjestiteljica Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova za mišljenje o Uredbi o strateškim planovima zalaže za zadržavanje i nadopunu tematskih potprograma za žene u ruralnim područjima. Ispred Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj sudjelovala je u pregovaračkom procesu za Uredbu o obnovljivim izvorima energije te uspjela obraniti interese poljoprivrednika i šumarskog sektora u postizanju energetsko-klimatskih ciljeva.

Petir je ambasadorica natječaja za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika kroz koji podupire mlade poljoprivrednike i njihove inovativne, kreativne i održive projekte. U svom radu u Europskom parlamentu aktivno se zalaže za poboljšanje statusa mladih poljoprivrednika i generacijsku obnovu sela.

“Sretna sam i ponosna što je ovom nominacijom prepoznat moj rad i zalaganje unutar Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, ali i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. Ovo je uistinu kruna moga gotovo petogodišnjeg rada u Europskom parlamentu, ali i dodatan poticaj da na isti način nastavim i dalje.

Zahvaljujem svim vrijednim hrvatskim poljoprivrednicima i poljoprivrednicama, kao i poljoprivrednim udrugama na zajedničkoj suradnji kojom nastojimo riješiti ključne probleme u strateškim područjima podjednako bitnim kako za Hrvatsku tako i Europsku uniju, a posebice Udruzi Uzorne hrvatske seoske žene, Hrvatskom drvnom klasteru i Europskom udruženju državnih šuma koji su me nominirali za ovu prestižnu nagradu, te The Parliament Magazinu na prihvaćanju nominacije”, rekla je M. Petir čijim zalaganjem je omogućeno i sudjelovanje u programu korištenja subvencija Europske unije za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća u školama čime su djeca dobila zdrave obroke, a domaći lokalni proizvođači novo tržište za svoje proizvode.

Također, hrvatski proizvođači mandarina i jabuka pogođeni ruskim embargom dobili su zahvaljujući zalaganju zastupnice Petir prijeko potrebno obeštećenje s europske razine četiri godine zaredom zbog gubitka tržišta, a njihovi proizvodi donirani su najpotrebitijima, zaključuje se u priopćenju.

Djeca izostaju iz škola, a u bolnicama nema dovoljno kreveta dok nezdravi smog obavija i guši Skoplje, što je makedonskome glavnom gradu priskrbilo etiketu najzagađenije europske prijestolnice.
To više nije ljudski”, kaže Marina, majka koja je prisiljena na dvomjesečni neplaćeni dopust kako bi sa svojim šesnaestomjesečnim sinom Davidom vrijeme mogla provoditi u bolnici. “Rođen je zdrav. A sada će se vjerojatno mučiti s astmom do kraja života”. Sin joj hospitaliziran zbog teške astme pogoršane toksičnim zrakom. David je jedno od više od stotinu djece smještene u skopskoj klinici za respiratorne bolesti. Najmlađem pacijentu tek su dva mjeseca.

Djeca i stariji najranjiviji su kada je posrijedi onečišćenje zraka, prouzročeno kombinacijom dima ogrjeva, teškom industrijom i ispušnim plinovima automobila. Važan je faktor i geografija, pošto prsten planina oko Skoplja zadržava smog u kotlini u kojoj je grad smješten. Prošli je tjedan dva uzastopna dana koncentracija čestica PM10 (manje od 10 mikrometara) u zraku bila četiri puta viša od dnevne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Vlada je, reagirajući na takvu situaciju, na dva dana zatvorila škole. Ujedno su privremeno obustavljeni svi građevinski radovi i naplate gradskog prijevoza kako bi se stanovnici potaknuli da je koriste osobne automobile. No mnogi stanovnici misle da je to tek ‘kap u moru’ koja ne utječe na rješavanje korijenskih uzroka problema koji grad more već godinama. “Dva dana bez nastave u tri mjeseca iznimnog onečišćenja. U kojem se paralelnom svemiru to može smatrati ozbiljnom mjerom?”, pita Dragi Zmijanac iz skupine za prava djece Megjashi.

“Redovito komuniciramo s bolnicama, nastavnicima i školama, a ovo je problem broj jedan u Makedoniji”, naglasio je. U međuvremenu, bolnice nemaju dovoljno kreveta za sve pacijente koji se žale na respiratorne tegobe, kaže Dejan Dokić, šef pulomološke i alergološke klinike u Skoplju. “Situacija nije dobra. U klinici više nemamo raspoloživih kreveta”.

Ljudima probleme stvaraju i čestice PM2,5, najmanje i najopasnije među zagađivačima zraka jer mogu prodrijeti duboko u pluća, čak i u krvotok. Podaci WHO-a pokazuju da je u Skoplju godišnja razina PM2,5 četiri puta viša od dopuštene. Vlada najvećim krivcem za onečišćenje smatra grijanje na drva i ugljen. Kritičari tvrde da iza toga stoji posvemašnji izostanak urbanog planiranja i rašireno siromaštvo, pošto je centralno grijanje dostupno samo u bogatijim dijelovima grada.

Po podacima UN-ova Programa za razvoj (UNDP), više od trećine stanovnika u centru Skoplja grije se na drva, što je i najmanje učinkovit način grijanja i najviše zagađuje. “Pošto se grijemo na drva, ljudi misle da ne marimo za okoliš, da smo divljaci”, kaže Velko Trajčev, građevinski radnik iz predgrađa. “To nije istina. Jednostavno nemamo drugu opciju da preživimo”.

Trajčev je samohrani otac, udovac, koji sa 150 eura plaće brine o dvjema kćerima. “Ne mogu si priuštiti niti da zagrijem cijelu kuću, a kamoli nešto drugo. Usto ne mogu ulagati u nešto što bi bilo prihvatljivije za okoliš. Prisiljen sam koristiti drva”.

Zamjenik makedonskog ministra okoliša Jani Jani Makraduli za sve okrivljuje prethodne vlade. “Ova vlada je naslijedila problem. I u rješavanju krećemo od nule”, kazao je. Vlada ima plan kako prepoloviti onečišćenje u iduće dvije godine. Dio plana je uvođenje plinskog grijanja u kućanstva.

Aktivisti za zaštitu okoliša upozoravaju i na industriju. “Skoplje je grad koji ima tvornice teških metala i kemikalija doslovno u centru”, rekla je Tatjana Grozdanovska. “A tu je i stotinu malih pogona i radionica koje pale loživo ulje, gume… Ne vidimo da gradski inspektori čine bilo što po tom pitanju”.

Pomalo je ironično da uz razne druge interesne skupine developeri vjetroelektrana u Hrvatskoj povremeno moraju ukrstiti koplja i sa zelenim udrugama.

Piše: Ivan Szekeres/Linkedin 

Iako se zeleni nominalno ne protive izgradnji obnovljivih izvora energije, pojedine zelene udruge u Hrvatskoj dižu tužbe kojima direktno osporavaju ocjene utjecaja vjetroelektrana na okoliš i ekološku mrežu. Takve tužbe imaju direktne posljedice na investicijski ciklus čega predstavnici tih udruga očito nisu u potpunosti svjesni.

Sredinom ovog tjedna sudjelovao sam na predavanju udruge BIOM pod naslovom “Smetaju li zelenima vjetreoelektrane?”. Na njemu su se okupili predstavnici udruge, studenti biologije, predstavnici ovlaštenih izrađivača studija utjecaja na okoliš te developeri i predstavnici investitora u vjetroelektrane, uključujući i predstavnike udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske. Cilj predavanja bio je razjasniti postupak ocjene utjecaja izgradnje vjetroelektrana na okoliš i ekološku mrežu uz pojašnjenje razloga zašto udruga BIOM diže tužbe protiv nadležnog ministarstva kad su u pitanju vjetroelektrane. Predavanje je proteklo s mnogo upadica oko točnosti podataka koje je udruga iznosila, ali i stručnosti i uloge same udruge u čitavom tom procesu, no u konačnici su ipak prevadali pozivi na međusobni dijalog.

Predstavnici udruge nastojali su otkloniti sliku koja je stvorena u javnosti o tome da su oni protivnici izgradnje vjetroelektrana. Pri tome treba uzeti u obzir da se ipak protive gradnji vjetroelektrana na područjima gdje vjetroelektrane, po njihovu mišljenju mogu ugroziti opstanak ptica i šišmiša s posebnim naglaskom na staništa surog orla. Ta se obitavališta, međutim, u Hrvatskoj dobrim dijelom preklapaju s područjima koja su interesantna za izgradnju ili na kojima su već izgrađene vjetroelektrane. Zaključak udruge je da bi se boljim prostornim planiranjem u potpunosti riješio taj problem, no realno gledano do rješenja ne može doći bez otvorenog i iskrenog dijaloga dviju suprotstavljenih strana.

Jedna od zanimljivosti koju sam uočio na predavanju je činjenica da se predstavnici udruge nastoje postaviti kao da se njihove tužbe isključivo usredotočene protiv nadležnog ministarstva i nisu usmjerene protiv investicija u vjetroelektrane. Prema njihovim riječima, tužbe su isključivo način kojim nastoje ukazati na pogreške u procesu ocjene utjecaja na okoliš i ekološku mrežu. Treba razumijeti da svi proceduralni problemi uključujući i dizanje tužbi, odbijaju krajnje investitore, zbog čega developeri mogu imaju problema sa zatvaranjem financiranja za dovršetak investicijskog ciklusa. Osim toga, medijska pažnja koju izazivaju tužbe dodatno pogoršava već ionako narušenu sliku o vjetroelektranama koju pojedini mediji stvaraju u javnosti.

Realno gledano, takva neupućenost i uski pogledi na problematiku u smislu “nas zanimaju samo ptice” direktno udaljuju dvije strane i ne pridonose ostvarenju međusobnog dijaloga. Ipak, u neformalnoj komunikaciji s pojedinim članovima udruge nakon predavanja ustanovio sam da pojedini članovi doista razumiju širi kontekst i probleme koje uzrokoju te tužbe te su pokazali interes da se predloženi dijalog stvarno i pokrene.

Baš kao što ni svi zeleni nisu uniformni u svojim stavovima, pokazalo se da ni sami developeri i predstavnici investitora nisu uvijek otvoreni i spremni razumijeti drugu stranu. Dok su neki od predstavnika ušli u direktnu konfrontaciju ili indirektno propitivanje stručnosti udruge, drugi su pokazali iskren interes za motive i problematiku koja muči drugu stranu. Potrebno je razumijeti da zelenima ptice nisu “samo ptice” i da u situaciji kada na području Hrvatske živi tek dvoznamenkasti broj surih orlova svaka jedinka postaje važna. Naime, jednako kao što ne želite navući bijes ljubitelja pasa ili mačaka govoreći da je pas “samo pas” ili da je mačka “samo mačka”, tako morate razumijeti da stradavanje ptica nekome doista može predstavljati ozbiljan problem.

Druga stvar koja me pomalo razočarava jest da su neki od predstavnika obnovljivaca u međuveremenu zaboravili kako je to kada “stručna javnost” ne razumije tvoje argumente. Dok obnovljivi izvori energije nisu bili u žarištu interesa javnosti i oni su bili meta sveznajućih “energetskih stručnjaka” koji su ih nazivali “alternativnim izvorima” i uporno tvrdili da su skupi, neracionalni i nikada neće proizvoditi značajan udio energije. Petnaestak godina poslije, neki od nas na sličan način ne vide dalje od lopatica vjetroagregata i teško mogu prihvatiti da vjetroelektrane imaju oblike djelovanja na okoliš koji zabrinjavaju određene interesne skupine. Dok ne dođe do obostranog uvažavanja, obje će strane uporno vrtjeti svaka svoju priču, a te će priče i dalje ostati suprotstavljene.

Sudeći prema reakcijama nakon predavanja čini se da obje strane imaju volju stupiti u dijalog i naći način da barem djelomično pomire svoje razlike i djeluju zajednički prema nadležnom ministarstvu, kao i prema ovlaštenim izrađivačima studija utjecaja na okoliš i ekološku mrežu. Poznavajući situaciju u kojoj se nalazi naše sudstvo i trajanje procesa, posljedice koje podignute tužbe mogu imati na odlučnost investitora, kao i dosadašnji odnos broja dobivenih i izgubljenih tužbi, smatram da je dijalog između dviju strana više nego nužan i da bi za obje strane mogao biti koristan.

Preostaje nam jedino vidjeti hoće li do tog dijaloga doista i doći.

Izvor: https://www.linkedin.com/pulse/trn-u-oku-kako-su-se-zeleni-i-vjetroelektrane-na%C5%A1li-na-ivan-szekeres/

U nedjeljnoj emisiji EnergyPress na N1 televiziji gostovao je profesor na Rudarsko naftno geološkom fakultetu i bivši savjetnik predsjednika Stjepana Mesića Igor Dekanić. Govorio je o novoj energetskoj strategiji, LNG terminalu na otoku Krku i o novom zakonu o INA-i.
Objasnio je kako je hrvatska mala zemlja za veliko neprovođenje strategija, ali kako ovoga puta ohrabruje činjenica da moramo integrirati svoj energetski sustav u Europsku energetsku uniju. Stoga, smatra kako će se ovoga puta donijeti provedbeni akti nove energetske strategije. U ovaj ciklus ulazimo s dobrim niskougljičnim polazištima, no cijena toga bila je deindustrijalizacija zemlje, rekao je profesor Dekanić.

Iako je dio struke protivan istraživanju ugljikovodika, recentno na Dinaridima, Dekanić smatra kako moramo provesti istraživanja jer moramo raščistiti koliko nafte i plina još imamo. Na to nas prisiljavaju i europski energetski paketi, a kada bi i koliko nešto našli, to je dobra varijanta jer je ta energija dostupna i jeftina.

Hrvatska i inače proizvodi dio vlastite energije, a gotovo polovinu uvozi, no to je očekivano jer ne postoje energetski potpuno suverene zemlje, objasnio je Dekanić.

Što se plina tiče, Hrvatska uvozi polovinu svojih potreba, a drugu polovinu proizvodi, međutim proizvodnja iz godine u godinu opada pa postoji opasnost kako bismo bili ovisni o jednom izvoru plina. Zbog toga je važna odluka Vlada da se ide u realizaciju strateškog projekta LNG-a na Krku, kaže Dekanić. Dodaje kako će tada posve sigurno uslijediti zakupi terminala iz Mađarske, jer Mađarska vodi jednu od najmudrijih energetskih politika u Europi, diverzificira izvore, gradi skladišta i okreće se nuklearnoj energiji. Uostalom, nastavlja Dekanić, i Hrvatskoj je potrebna diverzifikacija, ali i sigurnost opskrbe. Naime, kapacitet terminala je prosječna godišnja potrošnja plina u Hrvatskoj.

Komentirao je i situaciju u INA-i rekavši kako je Hrvatska pogriješila forsirajući svađe i arbitraže među vlasnicima, čime je trpjela samo INA te je zapustila istraživanja i neka od polja na kojima ima koncesije. Ipak, MOL je uveo reda u kompaniju koja više nije financijski protočni bojler, ona je nisko zadužena i vrlo zdrava kompanija. Po svim financijskim pokazateljima najuspješnija kompanija u Hrvatskoj.

Na pitanje povratka u Siriju, kratko je zaključio kako će to biti moguće ako relativnom većinskom vlasniku to bude u interesu.

Pogledajte video

Gradnja solarnih elektrana sve je popularnija u BiH. Samo na mrežu Elektroprivrede HZ HB do sada je priključena 71 solarna elektrana.
Od toga priključeno je 30 mikropostrojenja, 39 minipostrojenja te dva mala postrojenja. Najveći broj solarnih elektrana priključenih na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB je na području općine Stolac. Prema podacima EP HZ HB, na području ove općine nalaze se čak 22 solarne elektrane.

Kako se navodi u nacrtu strategije općine Stolac, za razdoblje od 2015. do 2024. na području ove općine još 96 investitora u fazi je dobivanja potrebnih odobrenja za gradnju solarne elektrane. Nakon Stoca općina s najvećim brojem solarnih elektrana je Prozor-Rama gdje je do sada izgrađeno i na mrežu EP HZ HB priključeno 12 solarnih elektrana. U Čitluku je izgrađeno sedam solarnih elektrana, Mostaru pet i Čapljini četiri.

Ep HZHB na svoju mrežu ima priključene i minihidrocentrale, međutim, njihov broj je znatno manji. “Na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar do sada je priključeno pet hidroelektrana. Tri su na području općine Prozor-Rama i po jedna na području općina Široki Brijeg i Vitez. Ovdje se radi o proizvodnim objektima iz kategorije mala i srednja postrojenja”, naveli su iz EP HZ HB.

Dodaju kako se udio proizvedene električne energije drugih proizvođača iz obnovljivih izvora energije, priključenih na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar, u odnosu na proizvedenu električnu energiju iz proizvodnih objekata JP EP HZ HB d.d. Mostar za 2018., kreće oko 1,23 posto.

Iz ovoga javnog poduzeća napominju kako, prema izvještaju Operatora za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju od kraja oktobra 2018. još uvijek ima slobodnih dinamičkih kvota, oko 12.000 kW, za priključenje solarnih elektrana, prenosi Večernji list BiH.

Srbija bi mogla imati velike koristi od revolucije u autoindustriji, odnosno prelaska na električne automobile.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, poručio je prije nekoliko dana sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu da bi Kinezi mogli izgraditi tvornicu električnih vozila u zapadnoj Srbiji, na području od Prijepolja do Krupnja, gdje se nalazi ruda jadarit koja sadrži velike količine litija potrebnog za proizvodnju baterija za električne automobile.

Kada počne eksploatacija rude jadarit u Jadarskom bazenu, kod Loznice, što se očekuje za nekoliko godina, pretpostavlja se da će se moći dobiti litija koji će zadovoljile 10 posto svjetskih potreba, piše Politika.

Projekat Jadar razvija kompanija Rio Tinto, a prema Vučićevim riječima koji se u Davosu sastao s njenim čelnicima, taj velik rudarski koncern već razgovara s Kinezima o suradnji.

Prema njegovim riječima, ako Rio Tinto uspostavi partnerski odnos s Kinezima, to bi značilo da će se izgraditi tvornica autobusa na električni pogon, kao i kombija, automobila i drugih vozila. “Tu je Srbija u ogromnoj prednosti u odnosu na druge zemlje”, objasnio je Vučić.

Nekoliko dana prije Vučićeve izjave objavljeno je da se sredinom ove godine očekuje privatizacija srpskog proizvođača autobusa Ikarbusa iz Zemuna, a prema riječima Aleksandra Vićentića, direktora tvornice, novi većinski vlasnik postat će kineski Yinlong, koji planira proširenje proizvodnje i na elektrovozila.

Neslužbeno se moglo čuti da kineska kompanija, jedan od najvećih svjetskih prozivođača baterija za električna vozila i veliki proizvođač električnih autobusa, kamiona i dostavnih vozila, planira pokraj zemunske tvornice autobusa izgraditi tvornicu baterija, navodi Politika. U Kini je oko 200 proizvođača električnih vozila, jer je kineski plan da se promet ubuduće temelji samo na vozilima s nultom emisijom ispušnih plinova, piše Poslovni dnevnik.