OBNOVLJIVI IZVORI

Iz HPK ističu da se natječajem raspisanim u srpnju pogoduje stranim uvoznim lobijima koji, kako tvrde, uvoze sumnjivi otpad i prerađuju ga u električnu energiju.

Stoga od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i HROTE-a traže da među kriterijima za odabir bude i to da između 40 do 70 posto biomase bude osigurano iz vlastite proizvodnje, uz dokaze o tome. Traže i prednost za dobivanje kvota iz sunčanih elektrana za proizvođače koji imaju postojeće objekte u vlasništvu te oni koji mogu dokazati veći udio snage iz vlastite poljoprivredne proizvodnje.

Na taj način bi se, kako ističu, dao pozitivan pomak konkurentnosti domaće proizvodnje, smanjio uvoz, smanjio rizik kroz diversifikaciju prihoda, postigla cijena, privukao veći broj mladih ljudi i otvorila nova radna mjesta na selu, kao i postizanje ciljeva koji su propisani nacionalnim i europskim propisima.

S obzirom da novi prijedlog nacionalne Strategije poljoprivrede ima za cilj povećati udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije za 15 posto te proizvodnju u stočarskom sektoru do 35 posto, iz HPK su mišljenja kako se tim natječajem šalje kriva poruka, ne koristi prilika za razvoj ruralnih područja i stvaranje novih radnih mjesta te blokira poljoprivrednike u korištenju mjera ublažavanja i prilagodbi klimatskim promjenama, piše Privredni.hr.

Istaknuo je kako je ova investicija od velikog značaja za Republiku Srpsku jer će u bilancama ukupno proizvedene električne energije u RS ovaj objekt proizvodnjom od oko 50 megavata instalirane snage bitno utjecati na strukturu ukupno proizvedene električne energije, odnosno povećati obim energije koja se dobiva iz obnovljivih izvora.

“Druga važna činjenica je da ovaj projekat ima izuzetno veliku vrijednost od oko 130 milijuna KM (66,4 milijuna eura), a u realizaciji projekta će učestvovati lokalne kompanije, odnosno domaći podizvođači. Nakon izgradnje ovog objekata imat ćemo koncesijsku naknadu od oko milijun KM na godišnjoj razini”, naglasio je Đokić. Dodao je kako je ovo samo jedna u nizu izgradnje vjetroelektrana, te da će se na području Nevesinja na lokalitetu Trusina graditi još jedan vjetropark. “Tu ćemo obnoviti i postupak za dobivanje koncesije i dobiti novog investitora već u ovoj godini.

Čitavo hercegovačko područje ima potencijal da se izgradi još nekoliko vjetroelektrana, ali ta izgradnja je uvjetovana kapacitetom prijenosa koji ima mreža, što znači da Elektroprijenos treba krenuti u razvoj kapaciteta kako bi mogli prihvatiti energiju s ovakvih objekata”, naveo je Đokić, prenosi Biznisnfo. Ministar je naglasio i da će u Hercegovini biti izgrađeno i nekoliko solarnih elektrana. “Prije dvadesetak dana smo potpisali ugovor o koncesiji za solarnu elektranu. Također, Elektroprivreda Republike Srpske je dobila koncesiju za izgradnju solarne elektrane na području Trebinja, a imaju koncesiju i za izgradnju vjetroelektrane Hrgud na području Berkovića.

Načelnik općine Nevesinje Milenko Avdalović istaknuo je kako je ovo jedan u nizu energetskih projekata na području Nevesinja koji će donijeti dosta dobra općini. “Sama investicija je od više od 100 milijuna KM. To znači puno za domaće tvrtke koje će izvoditi radove, za ljude na čijoj će se zemlji graditi, ali i općinu koja će godišnje imati oko milijun KM prihoda od ovog vjetroparka. Taj novac planiramo koristiti za druge investicije”, istaknuo je Avdalović. Predstavnik investitora iz Njemačke Admir Rahimić je izrazio nadu da će do sredine 2022. godine ovaj vjetropark biti priključen na mrežu.

Britanska kompanija istaknula je planove za znatno smanjenje proizvodnje nafte i plina do 2030. i pojačanu proizvodnje obnovljivih izvora energije u skladu sa strategijom izvršnog direktora Bernarda Looneya da BP do 2030. smanji proizvodnju fosilnih goriva za 40 posto.

Neto gubitak, koji je bio u skladu s očekivanjima analitičara, velikim dijelom je rezultat odluke BP-a da otpiše 6,5 milijardi američkih dolara vrijednosti imovine za istraživanje nafte i plina, nakon oštro naniže revidiranih procjena cijene nafte i plina.

“Rezultati su nastali u još jednom vrlo izazovnom tromjesečju, ali i zbog poteza koje smo pokrenuli dok nastavljamo preispitivati ??energente i reformirati BP u novom smjeru”, naveo je Looney u priopćenju.

Looney, koji je na tom položaju u kompaniji od veljače, izbjegao je smanjenje dividendi u prvom tromjesečju unatoč pogoršanju tržišnih uvjeta. No smanjivanje dividende za 50 posto na 5,25 centa po dionici, iznad procjena analitičara koji su očekivali rezove za 40 posto, činilo se neizbježnim zbog gomilanja duga, kolapsa potražnje za naftom i plinom uslijed pandemije COVID-19 te rasta očekivanja o usporenom oporavku globalnih gospodarskih aktivnosti.

BP će, prema planu, povećati ulaganja u energente s niskom razinom emisije ugljikovih spojeva do 2030. na pet milijardi dolara godišnje i povećati proizvodnju obnovljivih izvora energije na 50 gigavata, uz istovremeno smanjivanje proizvodnje nafte i plina za 40 posto u usporedbi s razinom iz 2019. godine.

Ovim pozivom želi se utvrditi interes zainteresiranih subjekata s ciljem sudjelovanja na javnom natječaju za dodjelu otkupne cijene i dodjelu tržišne premije u okviru raspoloživih kvota za poticanje proizvodnje električne energije iz OIE i visokoučinkovitu kogeneraciju, a sve sukladno Uredbi o kvotama koju je donijela još bivša Vlada.

Predmet poziva je proizvodnja 72 MW fotonaponske elektrane, hidroelektrane te elektrane na bioplin i biomasu maksimalne instalirane snage 500 kW u sustavu zajamčene otkupne cijene. Ono što je posebno važno za drvnu industriju odnosi se na predviđenu kvotu od 16 MW za elektrane na biomasu, kao i za bioplinska postrojenja instalirane snage do 2 MW u sustavu tržišne premije. Javni natječaj će se raspisati po isteku roka iz Javnog poziva koji je otvoren dva mjeseca od dana njegove objave, odnosno od 29. srpnja 2020.

Postrojenje će biti u vlasništvu PG&E-a, dok su za projektiranje, konstrukciju, pogon i održavanje zajednički zaduženi PG&E i Tesla. Kada bude završeno, bit će to najveće takvo veliko postrojenje s litij-ionskim elementima na svijetu. Sastojat će se od 256 Teslinih baterijskih jedinica ‘Megapack’ postavljenih na 33 betonska postolja. Kapacitet jedne takve jedinice iznosi 3 MW h.

Postrojenje će biti uključeno u tržište kojim upravlja operator CAISO i omogućavat će pokrivanje potreba za energijom kada i gdje je to potrebno i pružanje pomoćnih usluga elektroenergetskog sustava kao što je pogonska pričuva.

To je već drugi takav zajednički projekti PG&E-a i Tesle u Kalifornijii, nakon postrojenja u Browns Valleyju pokraj Sacramenta koje je u pogoj pušteno još u veljači 2017. godine. No, ukupna snaga sustava za baterijsku pohranu energije za koje je PG&E već dodijelio ugovore još u svibnju 2020. godine iznosila je čak 1 GW, a ti bi projekti trebali biti ostvareni do 2023. godine, objavio je američki energetski portal ‘Renewable Energy World’, a prenosi Energetika-net.

Smještanje računalnih sustava za rudarenje u elektrane nije neobično, niti su se oni prvi toga sjetili – naime, u svijetu već postoje aktivni pogoni u kojima se višak proizvedene električne energije pretvara u bitcoine i druge digitalne valute, te se tako ostvaruje dodatna zarada.

Poželi li neka elektrana u Iranu pokrenuti neki sličan projekt, morat će za to podnijeti zahtjev tamošnjem Ministarstvu industrije, rudarenja i trgovine, te se složiti s naknadama koje su određene za rudarenje kriptovaluta. Dozvolu će navodno nakon toga moći dobiti.

Rudnici kriptovaluta sve više niču u Iranu. Glavni razlog za to jest činjenica da je tamo potrošnja električne energije subvencionirana od strane vlasti, pa je struja vrlo jeftina. Kriptorudari tako mogu proći s tek 1 do 5 dolarskih centi po kilovatsatu, što je cijena kakvu će vrlo teško dobiti drugdje u svijetu.

Cijene struje, pak, rastu ljeti i do četiri puta, no Tavanir najavljuje da će rudarima kriptovaluta tada smanjivati naknade. U Iranu je nedavno pokrenuto 14 “farmi” za rudarenje kriptovaluta, svaka od kojih ima kapacitet od oko 300 MW. Osim toga izdano je još oko tisuću dozvola za rudarenje, dok je obavljanje takve aktivnosti bez službene dozvole ilegalno.

Ankica Kovač je jedna od naših naijstaknutijih znanstvenica na polju razvoja postrojenja koja se temelje na vodiku. Njen rad je u javnosti najbolje prepoznat po biciklu na vodik, kojeg je predstavila prije 2016. godine, a od tada kontinuirano i vrlo predano radi na razvoju pilot-postrojenja, koja bi služila kao temelj razvoja vodikove infrastrukture.

Ovaj intervju je uglavnom fokusiran na energetiku, a Ankica ističe kako se trenutne klimatske promjene treba promatrati i kao priliku za sveobuhvatnu tranziciju prema održivoj energetici.

Intervju pročitajte ovdje https://prilagodba-klimi.hr/intervju-klimatske-promjene-kao-prilika-za-razvoj-odrzive-energetike/

Von der Leyen, Sassoli i Merkel, čelnica zemlje koja predsjedava Vijećem EU-a telefonski su razgovarali o sljedećim koracima potrebnim za usvajanje paketa koji uključuje Višegodišnji financijski okvir (VFO) i novi instrument EU sljedeće generacije (NGEU).

Nakon što su se na maratonskom samitu od 17. do 21. srpnja čelnici zemalja članica dogovorili o tom paketu, sada je potrebno dogovor pretočiti u provedbene akte u redovitom zakonodavnom postupku, što je posao Vijeća EU-a i Europskog parlamenta.

– Sudionici sastanka su potvrdili da je brzo postizanje dogovora (o tom paketu) najveći prioritet u idućim tjednima i složili se da nema vremena za gubljenje, priopćila je EK nakon sastanka.

– Složili su se oko metode i kalendara kako bi osigurali da paket oporavka bude na snazi do 1. siječnja 2021. godine, stoji u priopćenju.

Jedna od obveza koja čeka zemlje članice u predstojećem razdoblju jest ratifikacija odluke o podizanju gornje granice proračunskih prihoda EU-a.

Dogovor o instrumentu EU sljedeće generacije predviđa da se EK na financijskim tržištima zaduži za 750 milijardi eura. Dio od 390 milijardi će kao bespovratnu pomoć proslijediti zemljama članicama, a 360 milijardi kroz zajmove. Da bi se EK mogla zadužiti, Europsko vijeće mora privremeno podići gornju granicu vlastitih sredstava, odnosno prihoda europskog proračuna. Riječ je o najvišem mogućem iznosu doprinosa koji se može tražiti od zemalja članica za punjenje proračuna.

U praksi je dogovoreni iznos VFO-a uvijek manji od najviše gornje granice. Ta razlika između stvarnog iznosa VFO-a i najviše gornje granice poslužit će kao jamstvo za zaduživanje na financijskim tržištima. Odluku o podizanju gornje granice proračunskih prihoda moraju ratificirati sve zemlje članice u svojim parlamentima do kraja ove godine.

Pregovori o sektorskim programima u okviru VFO-a također trebaju biti dovršeni do kraja godine. Von der Leyen je predložila da se sastanci u tom formatu redovito održavaju od sredine rujna kako bi se osigurao brzi napredak u tom procesu, piše HRT.

Rast gospodarstva eurozone u idućoj godini bit će nešto snažniji nego što se ranije mislilo, pokazala je najnovija anketa Reutersa, provedena nakon što su čelnici Europske unije postigli dogovor o fondu za oporavak gospodarstava pogođenih koronakrizom, vrijednom 750 milijardi eura.

No, ekonomisti koji su sudjelovali u anketi provedenoj od 22. do 28. srpnja također su zaključili da će trebati najmanje dvije godine da se bruto domaći proizvod (BDP) eurozone vrati na razine prije izbijanja pandemije, unatoč tisućama milijardi eura poticaja iz Europske središnje banke (ECB) i od vlada.

Slijedom dogovora o fondu za oporavak EU-a, koji je bio očekivan ali i postignut ranije nego su mnogi analitičari predviđali, EU će se po prvi put na tržištu kapitala zadužiti. Ali ti se poticaji gospodarstvu neće osjetiti prije 2021. godine.

Oko tri četvrtine ekonomista, odnosno njih 29 od 38 koliko ih je sudjelovalo u toj anketi, reklo je da su se njihova očekivanja poboljšala u vezi izgleda za gospodarstvo eurozone od iduće godine pa nadalje, među kojima su trojica rekla da su njihova očekivanja značajno poboljšana. No, zasad su tek blago podigli svoje procjene rasta.

“Dok veličina fonda nije dovoljno velika da bi značajnije promijenila situaciju s makroekonomskog stajališta, zajedničko izdanje duga takvoga iznosa povijesni je korak za Europu i predstavlja ključnu promjenu u načinu na koji EU rješava krize”, rekao je Angel Talavera, čelnik odjela za europsku ekonomiju pri Oxford Economicsu.

Gotovo 70 posto ispitanika reklo je da će trebati najmanje dvije godine da BDP eurozone dosegne razine prije Covida-19. Nijedan ispitanik nije rekao da će za to trebati manje od godine dana. Jedna druga anketa Reutersa, u kojoj je sudjelovalo gotovo 60 ekonomista, pokazala je da će gospodarstvo eurozone u 2020. pasti za osam posto, što bi bila najgora gospodarska izvedba od uvođenja eura. Nakon toga bi u 2021. trebao uslijediti rast od 5,5 posto, kao što je bilo predviđano u prijašnjoj anketi.

Najnovija anketa Reutersa pokazuje i da je BDP u drugom kvartalu pao za 11,8 posto u odnosu na prvi kvartal. Prije tjedan dana ekonomisti su predviđali pad od 12,2 posto. Potom predviđaju da će u ovome kvartalu porasti za 8,1 posto a u idućem za 2,8 posto, čime su pak blago snizili ranije prognoze.

Za 2021. u prvom kvartalu predviđaju rast od 1,4 posto, kao i u prijašnjoj anketi, a potom u iduća tri kvartala rast od 1,1 posto, 0,8 posto te 0,6 posto, što je nešto više nego su predviđali u anketi prije postizanja dogovora o paketu poticaja. Za dva najveća gospodarstva eurozone ekonomisti predviđaju snažniji oporavak u 2021. godini nego su očekivali u travnju.

Hrvatski sabor u četvrtak će raspravljati o potvrdi triju ugovora o zajmovima s međunarodnim financijskim institucijama ukupno vrijednima gotovo 660 milijuna eura, namijenjenima rješavaju krize uzrokovanu pandemijom Covid-19, obnovi nakon potresa i jačanju javnog zdravstva. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je u srijedu da su porezni prihodi od početka godine do sada između 14 i 15 posto niži u odnosu na lani, ocijenivši kako je punjenje proračuna na tragu Vladinih očekivanja i da su stvari pod kontrolom.

Samo osnivač Amazona, Jeff Bezos, može reći da je u ovoj godini bogatiji za 63,8 milijardi dolara. U jednom jedinom jedinstvenom danu ovoga mjeseca njegovo bogatstvo poraslo je za 13 milijardi dolara. Bezos je trenutačno najbogatiji stanovnika planeta s bogatstvom višim od 200 milijardi eura. Mark Zuckerberg, glavni izvršni direktor Facebooka, u ovoj godini bogatiji je za 9,1 milijardu dolara.

Najveći dobitnik rasta cijena dionica za vrijeme Covid-19 pandemije jest glavni direktor Tesle, Elon Musk. Njemu se bogatstvo udvostručilo te doseglo vrijednost od 69,7 milijardi dolara. Ukupno bogatstvo tzv. tech milijardera prema Bloombergovom indeksu 500 najbogatijih ljudi udvostručilo se sa 751 milijardi 2016. godine na 1400 milijardi danas. Takav rast bogatstva ne može se usporediti niti s jednim drugim sektorom.

Iako većinom milijarderi postaju sve bogatiji i bogatiji, ne ide ipak svima dobro. Među top 10 najbogatijih smanjilo se bogatstvo Bernarda Arnaulta i Warrena Buffeta. Za razliku od njih dvojce, među tih deset najbogatijih sedam veže bogatstvo uz tehnološke holdinge, a njihovo ukupno bogatstvo teško je 666 milijardi dolara. Samo u ovoj godini poraslo je 147 milijardi dolara.

Inače, danas pet najvećih tehnoloških kompanija (Apple, Amazon, Alphabet, Facebook i Microsoft) imaju vrijednost jednaku 30 posto američkog BDP-a. U 1900. godini pet najvećih američkih kompanija vrijedilo je oko 6 posto nacionalne ekonomije. Stoga nije čudo da se u srijedu očekuje uzbudljiv dan u američkom Kongresu gdje će saslušavati velikane high tech kompanija zbog rastuće zabrinutosti oko njihove prevelike dominacije, donosi Novac.hr.

Šefovi najvećih tehnoloških tvrtki Facebooka, Applea, Amazona i Google u srijedu će pristupiti saslušanju od strane američkih kongresnika, koji će nastojati utvrditi tržišnu moć tih giganata.

Četvorica vodećih menađera na pitanja kongresnika će odgovarati putem video-veze o svojem poslovanju, monopolizmu i nelojajnoj konkurenciji.

Također, u pripremi je i dodjela Europske nagrade zeleni list 2022. za manje gradove koji imaju između 20.000 i 99.999 stanovnika. Europska komisija će dodijeliti nagradu u iznosu od 600.000 eura gradu koji će osvojiti titulu Europske zelene prijestolnice 2023. i 200.000 eura za najviše dva grada koja će osvojiti Europsku nagradu zeleni list 2022.

Titula Europske zelene prijestolnice donosi brojne koristi, uključujući veći fokus na ekološke projekte, povećani turizam i strana ulaganja, jačanje lokalne ekonomije i pomoć u stvaranju novih radnih mjesta. Pobjednički gradovi, kao i gradovi koji uđu u uži izbor imaju i pristup Europskoj mreži zelenog kapitala, koja im pruža podršku i platformu za razmjenu znanja i dobre prakse. Uz sve navedeno, prijašnji podnositelji zahtjeva smatraju da se proces prijave pokazao korisnim u procjeni njihovog napretka i planova te uspoređivanjem s ostalim sudionicima.