OBNOVLJIVI IZVORI

Prema novim planovima, proizvodi u recikliranoj plastičnoj ambalaži mogli bi biti i do 10 posto jeftiniji a oni koji sadrže nerecikliranu plastiku i do 10 posto skuplji, naglasila je Poirson. „Bude li postajala mogućnost izbora između dvije plastične boce, od reciklirane odnosno nereciklirane plastike, ona prva bit će jeftinija“, pojasnila je.

Emmanuel Guichard iz udruge Elipso, koja okuplja proizvođače plastične ambalaže, oprezno je pozdravio plan. „Kada se radi o bocama, potrošačima se može ponuditi izbor. No, ne smijemo zaboraviti da su tu i drugi proizvodi. Tako čašice za jogurt od reciklirane plastike još ne postoje“, kazao je. “Nadamo se da će kompanije prigrliti novi plan i da na kraju potrošači neće biti ti koji će plaćati” nove mjere, rekla je Flore Berlingen iz udruge Zero Waste France.

Francuska vlada također želi povećati porez na ukopavanje smeća na odlagalištima i istodobno smanjiti poreze na poslove recikliranja, nadajući se da će time riješiti sve veći problem tona plastike koje na kraju završavaju u oceanima. “Skuplja nereciklirana plastika eliminirat će značajan dio prekomjerne ambalaže”, smatra Poirson.

Francuska trenutno reciklira oko 25 posto plastike, prema časopisu 60 Million Consumers. Već su zabranili jednokratne plastične vrećice u supermarketima, ukoliko se one ne mogu kompostirati, nadajući se da će potaknuti ljude da odlaze u kupovinu s vlastitim vrećicama. Lanci supermarketa Carrefour i Leclerc objavili su da će u narednim mjesecima prestati prodavati plastične slamke, prije zakonske zabrane koja bi na snagu trebala stupiti 2020. godine.

Naime, u cilju postizanja strateških ciljeva smanjenja onečišćenja okoliša od emisije CO2, Hrvatska je odlučila podržati proizvodnju energije iz OIE. Postupak unosa pojedinih vrsta postrojenja za proizvodnju električne energije u sustav OIE definiran je još 2010. godine.

Sukladno tome, investitori ugovaraju dugoročnu kupnju proizvedene energije s Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE), uz potporu cijena koje su više od tržišnih. Ta shema feed-in tarifa, navodi se u radu, dovela je do značajnih pozitivnih rezultata, postignuvši cilj od 10 posto udjela iz OIE prije planiranog roka u 2020. godini (udio vjetroenergije u ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj treba iznositi između devet i deset posto u 2020. godini).

Tako su, između ostalog, rezultati istraživanja pokazali da investicije i rad hrvatskih vjetroelektrana u razdoblju od 2007. do 2016. godine na godišnjoj razini generiraju od tri do 159 milijuna eura dodane vrijednosti. Istovremeno, ukupni broj zaposlenih koji je generiran na godišnjoj razini kroz investiranje i rad vjetroelektrana kretao se između 264 i 4192 te je svoj maksimum dosegnuo u 2013. godini.

Također, istraživanje je pokazalo i da je multiplikativni učinak jedne novčane jedinice uložene u investicije u vjetroelektrane u Hrvatskoj značajno niži u usporedbi s tehnološko razvijenijim zemljama poput SAD-a, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Danske i ukupne Europske unije zato što Hrvatska uvozi značajan dio opreme neophodne za izgradnju vjetroelektrana.

Iako proizvodnja vjetroturbina i ostale opreme potrebne za vjetroelektrane još nije razvijena u Hrvatskoj, hrvatska industrija sudjeluju u opremanju elektrana, osobito s uslugama za ugradnju, građevinske radove, prijevoz i ostale prateće usluge. Stoga je novost ovog istraživanja da čak i ekonomije usmjerene prema stranoj tehnologiji bilježe socioekonomske koristi jer je analiza pokazala da su pozitivni učinci ipak prisutni te da se prelijevaju u sektore poput prijevoza, građevine i održavanja. “Poticanje ulaganja u vjetroelektrane pozitivno pridonosi gospodarskoj aktivnosti dobavljača opreme i povezanih izvođača, ugradnji i održavanju takve opreme. Povećanje aktivnosti proizvođača opreme za OIE dovodi do povećanja zaposlenosti i potiče dodatni prihod za sektor kućanstva”, navodi se u radu.

S obzirom na to da je trenutačno u izradi nova Energetska strategija Hrvatske, preporuka je da se mjerama industrijske i energetske politike domaći proizvođači uključe u nabavu opreme za vjetroelektrane kako bi se ukupni ekonomski učinak vjetroelektrana na dodanu vrijednost i zaposlenost u budućnosti povećao. “Kao rezultat toga, ukupni ekonomski učinci razvoja vjetroelektrana na dodanu vrijednost i zaposlenost u budućnosti mogu postati još značajniji”, zaključuju autori, a donosi Jutarnji list.

“Osim ostvarivanja glavnih ciljeva realizacije projekta kao što su produženje radnog vijeka elektrane za još 40 godina, osigurava se visoka pogonska spremnost i pouzdanosti elektrane. Pružanjem tzv. pomoćnih i sistemskih usluga za elektroenergetski sustav Crne Gore ostvaruje se dodatni prihod kompanije koji je u poljednje dvije godine iznosio preko dva milijuna eura”, dodao je Noveljić.

Projekat revitalizacije HE Piva obuhvaćen je Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine kao jedan od projekata iz odabrane grupe čiji je cilj i povećanje energetske učinkovitosti postojećih proizvodnih, prijenosnih i distribucijskih objekata. U sljedećem razdoblju očekuje se i potpisivanje ugovora za drugu fazu rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrane Perućica u vrijednosti od 30 milijuna eura.

Senjski gradonačelnik Sanjin Rukavina je na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća najavio da će se tijekom kolovoza održati još jedna, izvanredna sjednica Gradskog vijeća na temu izmjena proračuna. Naime, za izgradnju vjetroparka u zaleđu Senja izdana je građevinska dozvola i s te osnove Grad očekuje značajne prihode od komunalnog doprinosa.

Vjetropark će graditi tvrtka Norinco International iz Kine, a prostirat će se na 44,8 kilometara četvornih na području grada Senja i općine Brinje. Snaga vjetroparka iznosit će 156 megavata i imat će 39 turbina snage 4 MW. Gradnja vjetroparka trebala bi trajati dvije godine, a operativno bi se koristio 23 godine. Procijenjena je proizvodnja na godišnjoj razini 530 milijuna kWh, a proračuni Grada Senja i Općine Brinje imat će značajne godišnje prihode po osnovi vjetroenergetske rente. Predstavnici tvrtke Norinco International najavili su i otvaranje središnjice tvrtke u Senju, a zainteresirani su i za daljnja ulaganja i to ne samo u energetiku.

Temeljem Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kojeg je lani donijela Vlada, definirana je izgradnja 11 centara za gospodarenje otpadom. U siječnju je potpisan sporazum o suradnji s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom, sukladno kojem je izrađen projektni zadatak te je predan na ograničeni javni poziv koji je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša kojim se odobravaju sredstva, rekao je Zgomba. Posljednji korak je današnje potpisivanje ugovora, dodao je Zgomba objasnivši da dokumentacija uključuje izradu studija izvedivosti i utjecaja na okoliš, idejno rješenje te aplikaciju na EU fondove. Procijenjena vrijednost projekta je oko 30 milijuna kuna, a 85 posto se financira fondovima EU.

Sustav radi na sprječavanju nastanka otpada, njegovom prikupljanju te iskorištavanju, rekao je Ponoš, navodeći da je u sklopu koncepta skupljanja otpada osigurano preko 185 tisuća spremnika za Grad i Županiju u vrijednosti 112 milijuna kuna.

Centri za gospodarenje otpadom, posebice zagrebački s obzirom na veličinu područja, zadnja su karika i vjerojatno najvažnija u lancu kreiranju sustava kružne ekonomije, rekao je ministar Tomislav Ćorić. Dodao je da je izgradnja infrastrukture za gospodarenjem otpadom obuhvatila niz novih reciklažnih dvorišta, informativne i edukativne aktivnosti te javni poziv za iskazivanje interesa za nabavku spremnika. Prije par dana objavljen je javni poziv za iskaz interesa za vozila, a za rujan se priprema poziv za izgradnju sortirnica. Potpisivanjem današnjih Ugovora u Gradskoj upravi svjedočimo dobroj suradnji između resornog ministarstva i Grada Zagreba, rekao je gradonačelnik Milan Bandić.

U oba scenarija velika uloga stavlja se na pohranu energije nakon 2030., jer se računa na višak električne energije, kao i naglasak na interkonekcijske linije kojima bi se struja plasirala u izvoz. Kapaciteti pohrane trebali bi do 2050. iznositi čak 10 GW prema oba glavna scenarija, odnosno 6 GW prema trećem scanariju sporijeg napretka. Općenito, procjenjuje se da će obnovljivi izvori do 2050. imati snagu između 70 GW i 100 GW, a ukupni instalirani kapaciteti između 113 i 161 GW.

Neka postrojenja bit će izgrađene od strane Norveške, s kojima Švedska dijeli tržište zelenih certifikata. Povećanje novih postrojenja i investicijskih odluka rađa zabrinutost za postojeće proizvođače električne energije koji se oslanjaju na subvencije kako bi njihovi projekti bili financijski održivi. Cijene forwarda na tržištu zelenih certifikata za 2021 godinu su niže za 70% nego godinu dana ranije zbog svih novih postrojenja.

“Da bi Švedska ostala zanimljiva ulagačima pred tržištima s većim prihodima, ali većim političkim rizicima, važno je da kreatori politike pokazuju da im je stalo do prošlih ulaganja”, izjavio je Mattias Wondollek, glasnogovornik Udruženja švedske energije vjetra. On drži da se to najbolje postiže uvođenjem pravila da kada se postigne cilj 2030., novi investitori ne bi mogli dobiti subvencije. Konačne investicijske odluke za čak 840 MW donesene su u drugom tromjesečju, a prema procjenama lobističke skupine do prosinca će u Švedskoj raditi ukupno 7.506 MW kapaciteta vjetra, većina novih na kopnu.

Ukupno će 2.609 MW kapaciteta vjetra na kopnu biti dodano 2018. i 2019. godine, prema najnovijim prognozama, a to se uspoređuje s 970 MW za isto razdoblje u prošlomjesečnom izvješću, javljaju švedski mediji, prenosi Energetika-net.

Usporedbe radi, Europska unija odlučila je nedavno povećati udio obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj mješavini do 2030. godine na 32 posto. Novi japanski plan predviđa također da će nuklearna energija pokrivati više od 20 posto energetskih potreba zemlje do 2030. godine, što odražava kontinuiranu sklonost vlade nuklearnom sektoru usprkos dubokoj zabrinutosti javnosti nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine.

Vlada je smanjila ovisnost zemlje o tom sektoru ali brani nuklearnu energiju kao izvor koji ne uključuje emisiju štetnih plinova i pomoći će zemlji da ispuni obveze vezane za klimatske promjene. Japan trenutno generira oko 90 posto svoje energije iz fosilnih goriva čiji bi udio prema novom planu trebao biti više nego prepolovljen, uz podršku politike energetske učinkovitosti kako bi se smanjila potražnja.

Nakon katastrofe u Fukushimi Japan se počeo više oslanjati na fosilna goriva poput ugljena, privremeno isključivši nuklearne reaktore. Trenutačno je u pogonu šest reaktora i unatoč političkoj podršci koju uživa nuklearna industrija, nastojanja komunalnih poduzeća da ih aktiviraju više suočavaju se s otporom javnosti.

Japanski TEPCO, koji je upravljao nuklearkom u Fukushimi, naznačio je prošlog tjedna kako su spremni nastaviti s gradnjom nove nuklearne elektrane na sjeveru zemlje. „Unatoč snažnim obvezama proizišlim iz nesreće u Fukushimi, smatramo da je naša dužnost osigurati dovoljnu količinu električne energije kako bismo izbjegli ograničenja u opskrbi“, izjavio je u petak šef TEPCO-a Tomoaki Kobayakawa,

Vladin plan također uključuje obećanje da će smanjiti zalihu od 47 tona plutonija, što je količina dovoljna za proizvodnju 6.000 atomskih bombi. Doduše, plutonij je većinom uskladišten u inozemstvu. Japan je pokušao proizvesti energiju i iz plutonija ali desetljeća istraživanja nisu rezultirala učinkovitom i komercijalno održivom metodom proizvodnje, te je Tokio izložen međunarodnim kritikama zbog nastavka proizvodnje i posjedovanja plutonija.

U BP-u predviđaju da će broj električnih automobila do 2040. dosegnuti 12 milijuna, u odnosu na prošlogodišnjih oko 175.000. Napominju kako će u idućih 12 mjeseci na 1.200 benzinskih stanica u Velikoj Britaniji postaviti vrlo brze punjače od 150 kilowata, koji će puniti automobile u samo 10 minuta.

Iako većina vozača puni automobile kod kuće ili na uličnim punjačima, Erginbilgić smatra da će stanice i dalje biti važne jer će samo one nuditi iznimno brzo punjenje. BP planira investirati oko 500 milijuna dolara godišnje u tehnologiju s niskim emisijama ugljika i potom iskoristiti svoje britansko iskustvo kako bi se proširio na druga brzo rastuća tržišta, prvenstveno Njemačku i Kinu, izjavio je Erginbilgić. “Kina i Njemačka definitivno će biti među prioritetnim tržištima s obzirom na trendove… a našim ultra-brzim punjačima možemo zapravo omogućiti povećanje broja električnih automobila”, naglasio je.

U svibnju su najavili partnerstvo s kineskim NIO Capitalom kako bi istražili ulaganja u električna vozila, energetsku infrastrukturu i tehnologiju proizvodnje baterija. Partnerstvo se nadovezalo na zajednički projekt s kineskim Shandong Dongming Petrochemical Groupom, usmjeren na razvoj stanica diljem Kine. Naftni i plinski div Royal Dutch Shell, proizvođači automobila Volkswagen i Daimler također su uložili u tržište električnih vozila, čiji rast potiče odmak od zagađujućih fosilnih goriva.

Prema sporazumu koji će biti potpisan u Zagrebu, Primorsko-goranska županija se obvezuje ustupiti HEP-u, bez naknade, ishođenu lokacijsku dozvolu, s pripadajućom projektnom i drugom pratećom dokumentacijom, dok se HEP obavezuje ishodovati građevinsku dozvolu, te osigurati sredstva potrebna za realizaciju projekta čija je vrijednost procijenjena na oko 45 milijuna kuna, te solarnu elektranu staviti u puni pogon.

Sunčana elektrana Orlec Trinket jedna je od 25 građevina županijskog značenja, definiranih Prostornim planom Primorsko-goranske županije, među kojima je po još pet solarnih elektrana i vjetroelektrana. Orlec Trinket među njima je odabran kao pilot-projekt, za bržu pripremu gradnje objekata od županijskog značenja i privlačenje investitora, u ovom slučaju HEP-a, koji je bez naknade dobio u cijelosti pripremljen projekt. Franjevački samostan u Cresu HEP-u će zemljište, prema istom sporazumu, iznajmiti na 25 godina, s pravom prvenstva produženja zakupa po isteku tog roka.

HEP će do 2050. godine 70 posto energije proizvoditi iz obnovljivih izvora, izjavio je u četvrtak predsjednik uprave te kompanije Frane Barbarić, prilikom potpisivanja sporazuma za projekt sunčane elektrane na Cresu, prvog u planiranom ciklusu razvoja solarnih elektrana i ostalih izvora obnovljive energije. Sporazum o suradnji na projektu Sunčana elektrana Orlec Trinket na otoku Cresu, osim Barbarića, potpisali su zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić i Zdravko Tuba, gvardijan samostana svetog Frane na Cresu, na čijem zemljištu će se elektrana i graditi.

Elektrana Orlec Trinket gradit će se na lokaciji površine 17 hektara, a sa snagom od 6,5 megavata bit će najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, 6,5 puta veća od trenutno najveće elektrane takvog tipa. Prosječno će proizvoditi oko 8,5 milijuna kilovatsati godišnje, što odgovara potrošnji oko dvije tisuće kućanstava. Predsjednik Uprave HEP-a Barbarić istaknuo je da HEP ovime kreće u izgradnju svoje prve neintegrirane sunčane elektrane, a ona će dati svoj doprinos jačanju infrastrukture u funkciji razvoja turizma na otocima Cresu i Lošinju jer će električnu energiju najviše proizvoditi kada je najpotrebnije, odnosno u “špici” turističke sezone.

HEP će na Cresu uložiti oko 45 milijuna kuna, a kako je kazao Barbarić, iako elektrana nije u sustavu poticaja, kompanija je pronašla svoju računicu, čime želi biti primjer i drugim potencijalnim investitorima u sunčane elektrane.

HEP u ovom trenutku razvija pet do šest vrlo ozbiljnih projekata u obnovljive izvoreBarbarić je poručio da HEP u ovom trenutku razvija pet do šest vrlo ozbiljnih projekata u obnovljive izvore, a kako je ovaj na Cresu tek prvi. “Sunčana elektrana na Cresu naš je tek prvi projekt u sklopu planiranog ciklusa izgradnje sunčanih elektrana, ali i ostalih obnovljivih izvora energije. Razvoj elektrana koje koriste obnovljive izvore dio je naše dugoročne strategije razvoja. Strategija predviđa povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji HEP-a na 50 posto do 2030., odnosno 70 posto do 2050. godine. Time ćemo odigrati vodeću ulogu u energetskoj tranziciji Hrvatske”, istaknuo je Barbarić.

Nakon ishođenja građevinske dozvole i raspisivanja natječaja za izvođača radova, početkom iduće godine predviđen je početak izgradnje elektrane, a u HEP-u se nadaju da bi 2019. mogla i početi s radom.

Predsjednik Nadzornog odbora HEP-a Goran Granić kazao je da dolazi vrijeme tranzicije u energetici, a kako će pojmovi “obnovljivi” i “energetska učinkovitost” postati dominantni. Ustvrdio je da će u budućnosti projekte najviše pokretati investitori u okviru svojih poslovnih interesa, pri čemu će uloga države biti u regulaciji i usmjeravanju procesa, a manje u smislu financijskih poticaja. “Svi oni koji danas očekuju da će dobiti veliki novac od države neka zaborave na to, to je vrijeme iza nas”, poručio je Granić.