OBNOVLJIVI IZVORI

Izvještaj
U programu nedavno održanog Summita energetske demokracije SED 2019. koji je pokrio sve ključne teme vezane uz sektor energetike, te je od 10. do 12. travnja 2019. okupio više od 300 sudionika, sudjelovali su i neki od članova Gospodarsko interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

Prvog dana SED-a na panelu Obnovljivi izvori energije sudjelovao je član OIEH, Zoran Obradović, direktor WPD Adria. Panelisti su, uz njega, bili još Luka Pehar HROTE , Danijel Beljan HROTE, Dubravka Brkić HROTE, Marin Cerjan HEP Trgovina, Mladen Čavić RWE Energija, Laszlo Horvath EIHP, Martina Vajdić CROPEX i Kristina Čelić MZOE. Kristina Čelić objasnila je kako je novi poticajni model za OIE s premijskim cijenama podložan provjeri Europske komisije te se njegova implementacija očekuje ove godine, a datumi početka primjene ovise o usklađivanju s Europom.

Zoran Obradović je u svom izlaganju istaknuo kako je model poticanja s feed in tarifama ispunio svoju svrhu te su developeri spremni buduće projekte razvijati po tržišnim principima. Međutim, da bi se to zaista i dogodilo, naglasio je kako je potreban jasan pravni okvir koji će funkcionirati u praksi jer zastoji zbog čekanja regulative otežavaju planiranje investicija, kao i ugovaranje izvoza električne putem korporativnih PPA-ova za što su na domaćem tržištu manje šanse zbog njegove veličine.

Laszlo Horvath iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, nositelja izrade Energetske strategije se složio s navedenim i naglasio kako Strategija otvara velike mogućnosti budućeg razvoja OIE u Hrvatskoj, koje bi bogati prirodni resursi morali učiniti konkurentnima na međunarodnom tržištu, neovisno o visina premija koje će se eventualno ostvariti kroz mjere poticanja.

Prvi dan SED-a održan je i panel Sigurnost opskrbe električnom energijom. Moderatorica je blia Nada Kolega, HOPS, a panelisti Goran Slipac HEP, Maja Pokrovac OIEH i Boris Markota HOPS. Direktorica OIEH Maja Pokrovac naglasila je kako obnovljivi izvori energije nisu problem niti prepreka za sigurnost opskrbe. Zaključak i poruka s ovog panela jest da sigurnost opskrbe treba početi temeljiti na obnovljivim izvorima energije, a struka treba izračunati koliko je potrebno rezervi u odnosu na potrošnju. Država kroz poticanje razvoja kroz premijski model mora poticati i rezervu za sigurnost koja će se temeljiti na OIE. Važno je imati sigurnost i rezerve snage u domaćim rukama.

Zadnji dan SED-a počeo je panelom Svjetski trendovi u istraživanju i obnovi rezervi ugljikovodika na kojem je sudjelovao i član OIEH Dragutin Domitrović, MB Geothermal. UZ njega su sudionici ovog panela Tvrtko Perković INA, Vladislav Brkić ZVN-PGE HAZU i Bryan Sralla VERMILION ENERGY Kanada. Teme za raspravu na panelu bile su perspektiva istraživanja proizvodnje ugljikovodika u RH te kako napuštati postojeća eksploatacijska polja s mogućnosšću ponovne upotrebe na umu.

U skladu s temom panel-diskusije, Dragutin Domitrović naglasio je važnost razmatranja geotermalnog potencijala nekih naftnih i plinskih polja u kontinentalnom dijelu Hrvatske koja su već dugo u eksploataciji i bliže se kraju proizvodnje ugljikovodika. Primjerice: Molve, Kalinovac, Stari Gradac, Gola i Beničanci su polja koja imaju značajne rezerve vruće vode na temperaturama od 120 do 180°C i svakako su pogodna za prenamjenu u geotermalna polja te za iskorištavanje topline ležišne vode kako za proizvodnju električne energije, tako i za opće toplinarstvo. Također je napomenuo da su se u dosadašnjim kvantifikacijama geotermalnog potencijala RH ta polja uglavnom zanemarivala, što svakako treba promijeniti jer je postojanje gotovih bušotina te cjevovodne infrastrukture višestruka prednost: smanjuje se početna investicija, skraćuje se vrijeme potrebno za realizaciju projekata i u cijelosti se umanjuje njihov CO2 otisak jer nije potrebno trošiti veliku količinu materijala i energije na bušenje novih bušotina.

Uskoro model za široku publiku
Reuters donosi priopćenje američkog proizvođača električnih automobile Tesla, prema kojem je vidljivo kako je u ovom kvartalu isporučeno 30 posto manje vozila nego li je to u prethodnom kvartalu.

Model 3, prvo vozilo koje je namijenjeno masovnom tržištu, pojavit će se uskoro, a tvrtka njime očekuje veće prinose koje će uključiti u razvoj. Smanjene su isporuke očekivane, piše Reuters, budući je Tesla u siječnju i veljači počeo isporučivati Model 3 u Kinu i Europu kako bi ublažio utjecaj slabljenja potražnje u Sjevernoj Americi pod utjecajem prepolovljenih poreznih olakšica.

Model 3, najavljuju iz kompanije, prodavat će se isključivo preko interneta, a cijena će mu iznositi 35 tisuća dolara. Ove godine će isporučiti između 300 I 400 tisuća vozila, s time što su narudžbe iz SAD-a nadmašile njihove kapacitete. U protekle dvije godine u Tesli su imali teškoća s povećanjem proizvodnje a u prvom ovogodišnjem tromjesečju proizveli su 77.100 vozila, 11 posto manje nego u prethodna tri mjeseca.

Priopćenje Udruge OIE Hrvatska
U španjolskom Bilbau danas završava Wind Europe 2019 Conference & Exhibition.

Ovaj najznačajniji događaj koji je usmjeren na čistu energiju u Europi, s fokusom na korištenje energije vjetra, okupio je ključne europske institucije i gospodarstvo. Od utorka je na njemu sudjelovalo više od 8 000 izaslanika i 300 izlagača, a izazvao je veliko zanimanje i izvan Europe što pokazuje dolazak delegacija iz SAD-a, Južne Amerike, Azije i Afrike.

Prepoznajući važnost korištenja obnovljivih izvora energije, svečano ga je otvorio španjolski kralj Filip VI naglašavajući u svome obraćanju koje sve koristi dolaze s rješavanjem izazova klimatskih promjena.

“Svi vi ovdje dio ste najboljeg odgovora kojeg možemo ponuditi suočavajući se s ovim egistencijalnim izazovima. Vi ne samo da omogućujete dostupnost energije nego donosite i mnoge mogućnosti u poslovanju, tehnologiji i zapošljavanju“, rekao je.

Osvrnuo se i na izvanredne prilike energetske tranzicije koje prepoznaje: “Španjolska možda ima najveći potencijal za obnovljive izvore energije u EU. Sa više od 50 milijuna hektara, mediteranskim i atlantskim vjetrovima, visokim razinama insolacije, velikim površinama šuma te značajne hidrološkim resursima. Konačno, gusta mreža tvrtki i centara tehnologija, inovacija i znanja zaokružuje priču Španjolske kao centra obnovljivih izvora energije“.

Španjolska je prepoznala vođenje energetske tranzicije kao izvanrednu gospodarsku priliku. Sektor vjetra je industrijski pokretač Španjolske. Energija vjetra osigurava 22.500 radnih mjesta i značajne količine izvoza. Španjolska, Baskija i Bilbao su donijeli svjesnu odluku u podržavanju energije vjetra i sada ostvaruju prednosti u pogledu radnih mjesta i ulaganja. Španjolska namjerava do 2030. dobiti 42% svoje energije iz obnovljivih izvora, a vjetar će imati središnju ulogu u ostvarivanju tog cilja.

Više od 50 posto proizvedene električne energije u Njemačkoj u ožujku potječe iz obnovljivih izvora, što je novi mjesečni rekord, objavio je Fraunhofer Institut za sustave solarne energije. Oko 54,4 posto električne energije u Njemačkoj došlo je iz obnovljivih izvora prošli mjesec, što je premašilo prethodni rekord iz svibnja 2018. godine od 48,6 posto  U veljači je 41 posto njemačke električne energije došlo iz obnovljivih izvora.

Uvodni govor na otvaranju Wind Europe 2019 Conference & Exhibition održao je i ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić, kao prvi hrvatski ministar koji sudjeluje na ovoj najznačajnijoj konferenciji posvećenoj energiji vjetra.

Istaknuo je kako se Republika Hrvatska iz sigurnosnih razloga mora okrenuti ka diversifikaciji dobavnih pravaca svih energenata, a u proizvodnji električne energije poticati korištenje vlastitih resursa, prije svega obnovljivih izvora energije.

“Iako smo učinili puno toga, još je puno izazova pred nama”, rekao je i dodao: “očekujemo više energije iz obnovljivih izvora nego u posljednjih 10 godina. Cilj je imati tri puta više vjetra i 20 puta više solarne energije u idućih 10 godina. S vjetrom i drugim izborima obnovljive energije ostvarit ćemo 32 posto naših ukupnih energetskih potreba do 2030. i najmanje 56 posto do 2050., a tranzicija prema obnovljivoj energiji smanjit će i štetne emisije. Vjerujemo da će daljnje povećanje ulaganja u zelenu energiju utjecati i na sam razvoj zemlje te nova zapošljavanja i rast industrije”, zaključio je ministar Ćorić.

Na svom prvom sudjelovanju na Wind Europe konferenciji udruženje OIEH organiziralo je i dva panela pod nazivom South East Europe in focus, koja su obuhvatila teme ‘System integration of wind energy in South East Europe’ i ‘Projects of common interest in South East Europe’. Na tim su panelima sudjelovali hrvatski stručnjaci te gospodarstvenici, zajedno s predstavnicima europskih institucija i svjetskih korporacija, a među njima i ministar zaštite okoliša i energetike RH Tomislav Ćorić.

O integraciji energije vjetra u jugoistočnoj Europi raspravu je moderirao prof. dr. sc. Neven Duić (FSB), a u njoj su sudjelovali Tomislav Plavšić (HOPS), Obrad Škrba (NOS BiH), Viktor Gabrev (Siemens Gamesa), Marta Mendoza Villamayor (ENTSO-E) i Aljoša Pleić (Acciona Energija, Hrvatska).

Govorili su o izazovima u integraciji OIE u sljedećih pet godina, razvoju budućeg distribucijskog sustava koji bi trebao uključiti i druge dionike, unutardnevnom tržištu i trgaovanju sa susjednim zemljama te o korporativnim ugovorima o kupnji obnovljive energije u jugoistočnoj Europi.

Panel raspravu o projektima od društvenog interesa moderirala je mr. sc. Maja Pokrovac, direktorica OIEH, a u njoj su sudjelovali dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike RH, Georgios Gkiaouris (EBRD), Pierre Tardieu (Wind Europe), Marko Ćosić (HEP), Mladen Perkov (Klaster Inteligentna energija) i Karsten Brüggemann (Nordex).

Bila je to prigoda za dobivanje uvida u različita iskustva razvoja projekata energije vjetra u jugoistočnoj Europi, suradnji različitih zemalja u takvim projektima, za razgovor o industriji koja želi sve veće korištenje energije vjetra u jugoistočnoj Europi te o financiranju velikih projekata vjetra u regiji.

Na svom prvom sudjelovanju najvećem Wind Europe događaju, udruženje OIEH organiziralo je zajedničko predstavljanje hrvatskih tvrtki te onih koje u Republici Hrvatskoj djeluju kroz svoje podružnice. S ciljem da pokažu ukupni značaj i vrijednost, te znanje i iskustvo koje posjeduju u radu na projektima obnovljivih izvora, posebice vjetroelektrana, kao i svoja nastojanja i planove na tom području, u Bilbau se predstavljaju HEP, HOPS, HROTE, IGH, Zagrebtrans, Kamgrad, AMPnet, Fractal, Encro, Helb, Terra Purus, C.E.M.P., Acciona Energija, RP Global projekti, Megajoule Adria, Petrol i TECOI, Selan, Norinco i Energija projekt, Acuo energy MED, Enlight Renewable Energy i Eco Wind.

Hrvatski izložbeni prosotor, među 300 izlagača, lako je uočljiv zahvaljujući prepoznatljivim crvenim kvadratićima pa do njega dolaze brojni zainteresirani posjetitelji, a posjetio ga je i ministar Ćorić obrativši se predstavnicima tvrtki i udruženja OIEH.

Olakšanje gospodarstvu
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je Uredbu o kriterijima za umanjenje naknade za OIEiVUK u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020.

Ova Uredba treba predstavljati značajno rasterećenje dijela poduzetnika s visokom intenzitetom potrošnje električne energije te čiji je konkurentni položaj izložen riziku zbog troškova proizišlih iz trostrukog povećanja naknade za obnovljive izvore energije u 2017. godini. Rezultat je to napora HUP-a koji se kontinuirano zalaže za smanjenje tereta gospodarstvu zbog rasta naknade za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, s kojom je električna energija za tvrtke poskupjela čak 15% u 2017. godini.

Podsjećamo, u 2017. godini rast naknade za obnovljive izvore energije (OIE) sa dotadašnjih je 3,5 lipa po kilovatsatu (kWh) skočio na 10,5 lipa po kWh, a HUP je u više navrata ukazivao na negativan efekt koji će rast cijene električne energije imati na troškove poslovanja i konkurentnost tvrtki te je predlagao postupno povećanje naknade i provedbu kompenzacijskih mjera.

Uredbom se propisuju uvjeti kojima će poduzetnici s godišnjom potrošnjom električne većom od 1GWh i električnim intenzitetom većim od 5%, 10% odnosno 20% moći ostvariti pravo na smanjenu naknadu za obnovljive izvore energije. Za izračun električnog intenziteta sukladno smjernicama gleda se prosjek trogodišnjeg poslovanja poduzetnika i potrošnje električne energije u zadnje tri godine.

Postotak umanjenja naknade će biti veći za ona poduzeća koja pripadaju kategoriji s većim električnim intenzitetom.

S obzirom da EU smjernice određuju da je maksimalno dozvoljeno sniženje naknade 80%, obveznicima u ETS-u će naknada rasti jer sada plaćaju manje od potrebnog tj. plaćaju 0,007 kn/kWh, a prema EU smjernicama trebali bi najmanje 0,021 kn/kWh (80%x0,105 kn/kWh).

Sličan model umanjenja i/ili državnih potpora za visoke naknade za OIE imaju mnoge ostale države članice EU tako da se ovom odlukom domaće poduzetnike stavlja u ravnopravan tretman i posljedično – ostvaruje veća razina konkurentnosti domaćih tvrtki.

Ministarstvo će pokrenuti postupak prema Europskoj komisiji, obzirom da se radi o državnoj potpori za koju je potrebno njeno odobrenje, nakon čega se očekuje donošenje Uredbe na Vladi RH.

Novi trendovi
British Petroleum (BP) osnovao je fond od 100 milijuna dolara za projekte čija će provedba smanjiti emisije stakleničkih plinova u njegovoj proizvodnji nafte i plina, izvijestila je ta kompanija.

Taj bi se fond trebao nadovezati na ulaganja od 500 milijuna dolara koje BP svake godine ulaže u aktivnosti dekarbonizacije. BP podsjeća da je u travnju 2018. godine odredio jasne, kratkoročne i specifične ciljeve usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova i unapređenje energetske tranzicije. “Od tada je ukupna izravna emisija stakleničkih plinova BP pala za 1,7 milijuna tona ekvivalenta CO2, unatoč 3-postotnom rastu proizvodnje nafte i plina”, kažu u BP-u.

Vjeran Piršić za Glas Istre
Podsjećam da je Tehnomont koji radi vrhunske solarne panele opstao, iako je, recimo, Solaris u Novigradu na istom poslu, nažalost, bankrotirao.

Naše teorije provjerila su dva nezavisna stručnjaka, jedan iz Španjolske, jedan iz Njemačke, i potvrdili da možemo s 250 megavata fotonapona plus vjetar proizvesti dovoljno posla za tolike radnike, kaže Piršić

Brodogradilište Uljanik, posljednji proizvodni gigant Istre, na izmaku je snaga. S nekadašnjih više od četiri tisuće radnika koji su ovdje proizvodili brodove, spao je na tek nešto više od tisuću. Plaće nisu dobili mjesecima, ne znaju ni hoće li ih dobiti, ni kada. Iako je to mnogima teško prihvatiti, čini se da će i preostali brodograditelji uskoro morati razmišljati o novom zaposlenju. Je li moguće da se za tisuću i nešto radnika nađe posao ovdje, u Istri, i to blizak njihovoj struci? Poznati okolišni aktivist s Krka Vjeran Piršić smatra da može. Štoviše, uvjeren je da je to ta slamka spasa o kojoj se itekako ozbiljno valja razmišljati u ovom trenutku. Upravo je o tom svom prijedlogu govorio na dobro posjećenom predavanju “Energetska tranzicija kao generator novih radnih mjesta” na pulskom FET-u.

Osnovna teza predavanja je da energetska tranzicija, koja je na globalnoj razini već odavno započela, predstavlja integralan dio industrijske revolucije te je u razumnim državama generator novih radnih mjesta. Nasuprot tome, u državama koje ignoriraju sasvim razvidne globalne trendove, kao što je Hrvatska, sustavno kočenje energetske tranzicije od strane izvršne vlasti za posljedicu ima nov oblik neokolonijalizma u kojemu se lokalni resursi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora maltene besplatno prepuštaju stranim investitorima, uz davanje poticaja iz novca prikupljenog od gospodarstva i građana.

U takvoj situaciji, kad se izvršne vlasti ponašaju nerazumno, ističe Piršić, neophodno je jačanje i udruživanje civilnog sektora te ugledanje na pojedine lokalne inicijative koje, korištenjem iskustava zemalja sa sjevera Europe, rade na modelima lokalnog organiziranja i povezivanja sa sve boljim rezultatima. U Hrvatskoj postoje različite zadruge, a neke od njih su i energetske. Među 10-ak pionirskih energetskih zadruga je i Otok Krk, a njeni su članovi zajedničkim nastupom uspjeli dobiti 40 posto povoljniju cijenu solarne opreme te napraviti sunčanu elektranu snage 137 kW. U planu im je Energetski edukativni centar, izgradnja vjetroelektrane 36 MW, elektrana na bioplin, kogeneracija na biomasu.

– Činjenica koju ne možemo ignorirati je da cijela Europa provodi energetsku tranziciju. To znači da se sve više gradova i zemalja odmiče od fosilnih goriva i “staromodnih” izvora električne energije, ponajviše jer se više ne mogu zatvarati oči pred očitim klimatskim promjenama. I naravno da se postavlja logičko pitanje a gdje smo tu mi, Hrvatska. Na primjer, Njemačka vam trenutno dnevno proizvodi toliko megavata koliko Hrvatska ima maksimalno instalacija po energetskoj strategiji koju je sastavila. Da bi Hrvatska dosegla europski prosjek, mora proizvoditi 200-250 megavata solarne energije godišnje plus energija od vjetroelektrana. Kada to pretvorite u radne sate koji su dobro poznati, jer imate hrpu malih i nekoliko velikih fotonaponskih elektrana koje se sada rade, ispada da odmah možemo zaposliti oko dvije tisuće radnika koji će raditi instalaciju, montažu i održavanje solarnih elektrana i oko tisuću radnika koji će obavljati druge popratne poslove, tipa marketing, financije, projektiranje i drugo.

Što to znači? To znači da Hrvatska sada, u ovom trenutku, ako ima ikoga iole pametnog, može tijekom ljeta sa samo 60 sati edukacije prekvalificirati kompletan broj radnika i Uljanika i 3. Maja da rade na solarima. To su vješti radnici raznih struka koje su provjereno kompatibilne s ovom vrstom posla i nema veze koliko godina imaju, za svakoga od njih se bez problema može naći adekvatno radno mjesto. Usput, pokrećući proizvodnju solara, možemo konačno maknuti i azbest s naših krovova koji nas ubija i zadržati sve te radnike ovdje, a u startu će imati posla najmanje 10 godina dok Hrvatska uopće dosegne prosjek EU-a. U međuvremenu ćemo svi držati fige da se za Uljanik pronađe poslovni model koji je održiv i isplativ pa će se ti radnici jednog dana moći vratiti na svoje radno mjesto, objasnio je Piršić svoju viziju, donosi Glas Istre.

Europski parlament
Zastupnici u Europskom parlamentu iznijeli su svoje ideje o dugoročnoj strategiji EU-a za smanjenje emisija u rezoluciji usvojenoj u četvrtak, 14. ožujka.

U neobvezujućoj rezoluciji, usvojenoj s 369 glasova za, 116 glasova protiv i 40 suzdržanih, zastupnici u Europskom parlamentu kažu da bi samo dva od osam scenarija koje je predložila Europska komisija u svojoj komunikaciji iz studenog 2018. godine omogućila EU-u da dosegne neto-nultu stopu emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2050. godine, na što se EU-u obvzala prema Pariškom sporazumu o klimi. Zastupnici u Europskom parlamentu podupiru Europsku komisiju u guranju ova dva scenarija.

Europski parlament također izražava potporu demonstracijama, posebno u obliku marševa za klimu i učeničkih prosvjeda koji podižu svijest o ovim klimatskim rizicima. Zastupnici apeliraju na nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, kao i na vlasti EU-a, da poduzmu konkretne i brze mjere kako se ne bi prekoračilo klimatsko ograničenje od 1,5°C.

Zastupnici naglašavaju da je za postizanje neto-nulte stope emisija stakleničkih plinova do 2050. godini na najisplativiji način, potrebno podići razinu ambicija smanjenja stope emisija stakleničkih plinova do 2030. godine. Stoga Europska unija mora poslati jasnu poruku da je spremna preispitati svoj doprinos prema Pariškom klimatskom sporazumu.

Ako se dobro postupa, uz odgovarajuću potporu za najugroženije regije, sektore i građane, tranzicija prema neto-nultoj stopi emisija stakleničkih plinova potencijalno može stvoriti 2,1 milijuna dodatnih radnih mjesta do 2050. godine u EU-u. Trebalo bi stvoriti “fond pravedne tranzicije” kako bi se podržale regije koje su najviše pogođene dekarbonizacijom, kao što su rudarske regije.

Strategija EU-a o neto-nultoj stopi emisija stakleničkih plinova trebala bi dati prioritet izravnim smanjenjima emisija i povećanju prirodnih ponora i spremnika ugljika (kao što su šume) u odnosu na tehnologije uklanjanja ugljika, koje tek trebaju biti razmještene u velikom opsegu i imale bi značajan rizik za ekosustave, biološku raznolikost i sigurnost hrane.

Zastupnici smatraju da tranzicija prema ekonomiji sa neto-nultom stopom emisija stakleničkih plinova također predstavlja značajne mogućnosti. Ulaganja u industrijske inovacije, uključujući digitalne tehnologije i čistu tehnologiju, potrebna su za poboljšanje ekonomskog rasta, jačanje konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta, npr. u rastućoj kružnoj ekonomiji i bioekonomiji. Također, zastupnici naglašavaju važnost postojanja predvidljive energetske i klimatske politike za poticanje dugoročnih ulaganja.

Naposljetku, zastupnici ponavljaju stajalište Europskog parlamenta da se najmanje 35% izdataka za istraživanje (Horizon Europe) izdvoji za potporu klimatskim ciljevima.

U komunikaciji se iznose opcije koje omogućuju temeljitu raspravu o putu do 2050. godine. Rasprava bi trebala omogućiti EU-u da usvoji i podnese ambicioznu strategiju do 2020. godine prema Okvirnoj konvenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (UNFCCC), kao i odredi smjer buduće klimatske i energetske politike EU-a.

Potpisnice Pariškog sporazuma pozvane su da do 2020. godine dostave svoje dugoročne strategije razvoja s niskim stopama emisija stakleničkih plinova. U komunikaciji “Čisti planet za sve“ usvojenoj 28. studenog 2018. godine, Europska komisija predstavila je svoju stratešku, dugoročnu viziju za klimatski neutralnu ekonomiju do 2050. godine, uključujući osam mogućih putova.

Svakog tjedna sve više i više mladih ljudi odlazi na klimatske prosvjede jer ne prihvaćaju da su mjere koje su poduzele EU-u i njezine države članice dovoljne za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5°C, kako je dogovoreno Pariškim sporazumom o klimi.

Klub zastupnika Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu pokrenuo je inicijativu da pozove skupinu mladih aktivista u Europski parlament zajedno sa zastupnicima S&D-a i GUE-a. Rezolucija o ovoj klimatskoj raspravi izglasana je u četvrtak, 14. ožujka, dan prije globalnih klimatskih marševa i učeničkih prosvjeda.

Financial Times
Jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija, Royal Dutch Shell, za 10 godina trećinu prihoda crpit će iz – električne energije.

Kako je Financial Timesu izjavio Maarten Wetselaar, Shelov direktor za plinsku proizvodnju i nove energije, kompanija do 2030. namjerava razviti poslovanje s električnom energijom koje bi uključivalo opskrbu potrošača, trgovanje strujom i dobavu eletroenergetske opreme, a koja bi bila jednake veličine kao i sadašnje poslovanje s naftom i plinom.

Shell danas 65 posto prihoda ostvaruje od proizvodnje i prerade nafte, 25 posto od proizvodnje plina, a 10 posto od petrokemijske proizvodnje. Nakon 2030. po trećinu prihoda ostvarivao bi od nafte, plina i struje dok bi petrokemija zadržala postojeći udjel.

Govoreći na CERAWeek konferenciji u Houstonu, Wetselaar je kazao da ako kompanija dostigne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2035. godine, “količina energije – čiste energije – koju ćemo trebati prodati činit će nas uvjerljivo najvećom energetskom kompanijom na svijetu”.

Postizanje tog cilja ovisit će o mogućnosti dostizanja prihvatljivog povrata na kapital između osam i 12 posto, dodao je Wetselaar. Prema njegovu mišljenju, Shell je u značajnoj prednosti u odnosu na potencijalne konkurente koji raspolažu termoelektranama i nuklearkama, ali i centraliziranom filozofijom.

Shell smatra da će budući potrošači struje biti decentralizirane skupine, sa vlastitim kućnim baterijama za spremanje energije i solarnim panelima na krovovima. Shellova uloga u takvom sustavu je optimiziranje takvih kućnih mikrosustava, smatraju njegovi čelnici.

Shellov plan odgovor je na projekcije o znatnom skoku korištenja električne energije u bliskoj budućnosti. Umjesto sadašnjih 20 posto, struja će u energetskom miksu zauzimati čak 50 posto udjela.

Emisija EnergyPress
Gošća jučerašnje emisije EnergyPress na N1 televiziji bila je dobra poznavateljica ruskih energetskih politika, profesorica na Hrvatskim studijima, dr. sc. Jelena Jurišić.

Govorila je o LNG terminalu na otoku Krku, ruskom iskoraku u industriju ukapljenim plinom, mogućnostima potpune samodostatnosti Europe o ugljikovodicima iz Rusije, ali i tko je kriv za to što je INA prodala veliko rusko nalazište Bijele noći.

Na pitanje koliko je Hrvatskoj trebao LNG terminal, profesorica Jurišić naglasila je kako Hrvatskoj zasigurno treba takav dobavni pravac koji će diversificirati opskrbu, međutim naglasila je kako je ukapljeni plin skuplji, kako ne može biti prava konkurencija ruskom plinu.

Objasnila je kako ruska tvrtka Novatek čini značajan iskorak u ovaj dio proizvodnje plina, sa značajnijim tržištem u Kini, ali novi project Arktik LNG 2, u koji je vlasnički ušao francuski Total, može značiti njihov iskorak u Europu. Nije uopće nemoguće da se plin iz Arktika pojavi na LNG terminal na Krku.

Geopolitička igra u kojoj zapadni saveznici žele prisiliti Njemačku, a onda i zemlje između Jadrana i Baltika da postanu neovisne o ruskom plinu teško je moguća, smatra profesorica Jurišić, jer Njemačka ovisi 40 posto o tom izvoru plina, to bi bio značajan udarac na njeno gospodarstvo, a s druge strane izgradnjom Sjevernog toka 2 ona će postati plinsko čvorište za distribuciju toga plina.
Izbori u Ukrajini neće ugroziti opskrbu Europe plinom, teško se može ponoviti plinska kriza, kaže Jurišić. Naime, ugovor za opskrbu plinom preko Ukrajine je pri kraju, a njihova je infrastruktura, u koju nisu ulagali toliko dotrajala da je sve nesigurnija. Izgradnjom Tursko toka ne očekuje prestanak opskrbe preko Ukrajine, ali očekuje značajnije smanjenje opskrbe. Ukrajina više nije u mogućnosti ucjenjivati Europu i Rusiju plinovodom, objasnila je profesorica Jurišić.

Kao zanimljivost je navela kako Rusija, osim ugljikovodika, na izvozu kojih (pri cijeni od 50 i više dolara za barel) planira svoj proračun, te nuklearne energije, za koju izvozi vlastitu tehnologiju (primjer je drugi generator mađarske nuklearke Paks) ulaže u obnovljive izvore energije. Posljednje se četiri godine vidi značajan napredak u tom sektoru.

Čudi se što hrvatske energetske tvrtke ne iskorače značajnije u Rusiju, jer rusko je tržište gladno za novim tehnologijama. Nakon što je nekoliko INA-inih direktora, potpuno nepotrebno, odlučilo prodati Bijele noć, malo se toga s naše strane u Rusiji dogodilo. Prodajom Bijelih noći, zaključuje Jurišić, veća je šteta napravljena INA-i nego bilo kojom drugom političkom ili gospodarskom odlukom, jer kada se potpisivao ugovor o kupnji, cijena barela nafte bila je 9 dolara, a poslije je samo rasla. Nakon prvih godina eksploatacije, sve ostalo bio je profit.

Pogledajte video 

Piše Ivan Brodić
Sve je jasnije opredjeljenje naftnih kompanija za strateško okretanje prema industriji obnovljivih izvora energije što je povezano s pojeftinjenjem tehnologija proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Međutim, ključne točke napuštanja ugljikovodika, u budućnosti, bit će mogućnost tržišne proizvodnje, učinkovitost akumulacije energije i ostvarivanje potpune neovisnosti obnovljivih izvora od ugljikovodika.

Naznake promjene trendova prisilile su Shell i BP na ulaganje u proizvodnju i skladištenje energije iz obnovljivih izvora, čine to i ENI i Total, ali i mađarski MOL u svojoj dugoročnoj strategiji. Nije tome izuzetak niti INA, koja, doduše sramežljivo, ulazi i u taj segment, za sada samo s punionicama za električne automobile. Nedavno je i moćni Glencore, suočen s političkim pritiscima vezanim uz Pariški klimatski sporazum, odlučio ograničiti svoja ulaganja u ugljen.

Ipak, međunarodne su kompanije izlistane ne burzama, te je teško očekivati kako će se u potpunosti prepustiti političkim, aktivističkim i pritiscima nevladinih udruga, a na štetu dobiti vlastitih dioničara. U svjetlu naznaka gospodarske krize, dogovora o nižoj proizvodnje, cijene ugljikovodika mogle bi rasti, a kako obnovljive izvore energije nije moguće proizvoditi bez visokog udjela ugljikovodika u stvaranju preduvjeta, niti za obnovljive izvore energije ne dolazi dobro razdoblje. Goodwill neće nadoknađivati gubitke, Tesla je tek izuzetak.

Do tada, to su samo trendovi, važni za promjenu razmišljanja, no samo trendovi. Realan posao mogao bi se okrenuti ovoj vrsti energije kada tome više ne tako, te kada dodatno pojeftini tehnologija za proizvodnju takve energije, što će je učiniti tržišnom.

Naposljetku, najvažniji je preduvjet akumulacija, skladištenje i prijenos takve energije. Kalorijska vrijednost jedinice obnovljive energije ne smije, prijenosom s jednog kraja svijeta na drugi, gubiti značajnije vrijednosti, ta tako je slučaj s ugljikovodicima.