OBNOVLJIVI IZVORI

Pregovarači zemalja EU-a i Europskog parlamenta dogovorili su se da će do 2030. smanjiti emisiju ugljikova dioksida iz novih automobila za 37,5 posto, nakon teških pregovora, priopćila je u ponedjeljak navečer Europska komisija.

Taj politički kompromis koji još treba dobiti službenu potvrdu ministara EU-a i Europskog parlamenta koji će održati plenarno zasjedanje, dolazi dva dana nakon završetka COP24 u Poljskoj, na kojemu međunarodna zajednica nije uspjela u pokušaju da se dogovori o novim ambicijama u borbi s klimatskim promjenama.

Postignuta nagodba je na pola puta između stajališta zemalja članica, koje su konzervativnije, i Parlamenta. Usto je stroža od prijedloga Europske komisije. Pregovarači su se dogovorili da će se do 2030. smanjiti ispuštanje CO2 za 37,5 posto u odnosu na 2021. Europsko izvršno tijelo je predložilo 30 posto, a Europarlament 40 posto.

Automobilska industrija se jako mobilizirala tijekom čitavog procesa donošenje teksta upozoravajući na opasnost za zapošljavanje.

Stalni sudski vještaci iz područja knjigovodstva, računovodstva i financija te iz područja gospodarenja otpadom, nakon provedenog kombinirano knjigovodstveno-financijskog te vještačenja gospodarenja otpadom o tome je li u konkretnom slučaju poslovne suradnje između članica C.I.O.S. Grupe i podružnice Čistoća Zagrebačkog holdinga nastupila šteta, konačnim mišljenjem su u dokumentu od 4. prosinca 2018. utvrdili da „na temelju usporedbe stvarno obavljenih usluga te plaćene cijene, sve dovedeno u vezu s uobičajenim, postojećim i tržišno prihvatljivim cijenama, u konkretnom slučaju nije nastupila šteta za Zagrebački holding d.o.o., Podružnicu Čistoća“. Vještake je, temeljem Rješenja Županijskog suda od 12. ožujka 2018. i 14. lipnja 2018., imenovalo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Dakle, nema ni ne postoji optužnica protiv društva CE-ZA-R d.o.o., niti protiv bilo koje druge članice C.I.O.S. Grupe, za bilo kakvu navodnu štetu prouzročenu Podružnici Čistoća Zagrebačkog Holdinga.

Iako bi se u javnosti i čitajući medije mogao steći takav dojam, poslovna suradnja C.I.O.S Grupe sa Zagrebačkim holdingom ne čini niti jedan postotni poen od 1,5 milijardi kuna ukupnih prihoda Grupe. Nadalje, tek 1,2 posto ukupnih prihoda CE-ZAR-a, koji će u poslovnoj 2018. iznositi između 780 i 800 milijuna kuna, odnosi se na poslove sa Zagrebačkim holdingom. Pritom su poslovi u Zagrebu (ambalažni otpad – plastika, papir, metal; drvo; glomazni otpad; otpad od čišćenja ulica; ostali otpad koji nije biorazgradiv te neke druge vrste neopasnog otpada s reciklažnih dvorišta), ugovoreni temeljem otvorenih postupaka javne nabave oglašenih u Službenom listu EU (TED) odnosno javnih poziva za dostavom ponuda za otkup otpada. Svim zainteresiranima moguć je uvid u javno objavljenu i svima dostupnu arhivu otvorenih postupaka javne nabave na portalu EOJN.hr, kao i ostvarenje prava na pristup svim informacijama i dokumentaciji postupaka javne nabave, s osnova Zakona o pravu na pristup informacijama.

Lako je provjeriti i utvrditi činjenice da se u otvorenim postupcima javne nabave Zagrebačkog Holdinga od 2013. do 2017. godine u kojima je sudjelovalo, društvo CE-ZA-R vrlo rijetko pojavilo kao jedini ponuditelj odnosno sudionik otvorenog postupka javne nabave. Jednako je tako i kod javno objavljenih javnih poziva za dostavom ponuda za otkup otpada, u kojima CE-ZA-R također nije jedini sudionik takvih postupaka javne prodaje.

Činjenica je da je C.I.O.S. Grupa, najveća hrvatska grupa na području gospodarenja otpadom i vodeća u regiji, koja već 27 godina strateški gradi svoje poslovanje primjenjujući najbolja svjetska iskustva. Grupa sudjeluje sa 22 posto u gospodarenju ukupno obrađenog otpada u RH (izuzme li se građevni otpad koji Grupa ne sakuplja i obrađuje oporabom i zbrinjavanjem). Članice Grupe u Hrvatskoj, u kojima je više od 1.000 zaposlenih, ukupno će u 2018. sakupiti i obraditi preko 570.000 tona različitih vrsta otpada, što također predstavlja rast od 20-ak posto”

Glasnogovornik VW-a potvrdio je da Jostova primjedba znači da će se taj brend putničkih automobila, prvi po prodaji u Europi i Kini, ubuduće fokusirati na proizvodnju električnih automobila. VW će nastaviti s prilagodbom benzinskih i dizelskih automobila radi usklađivanja s ekološkim standardima tijekom njihovog vijeka trajanja ali se sada obvezao na radikalne korake kako bi se zaustavilo globalno zatopljenje, rekao je Jost.

Kako bi pridonio ostvarivanju ciljeva zacrtanih Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, Volkswagen je izmijenio referentne vrijednosti u razvoju automobila, radikalno snizivši dopuštene razine zagađenja ugljičnim dioksidom i u proizvodnji, istaknuo je Jost.

“Dosljedni smo u prioritetnom usmjeravanju resursa u visoko atraktivne i tržišno relevantne proizvode i usluge okrenute budućnosti”, dodaje Audijev čelnik. Schot je u lipnju preuzeo dužnost izvršnog direktora u Volkswagenovom luksuznom brendu nakon uhićenja Ruperta Stadlera zbog skandala s krivotvorenjem podataka o emisijama štetnih plinova iz dizelskih automobila.

U listopadu su iz Audija priopćili da im je zbog kršenja propisa o emisijama štetnih plinova odrezana kazna od 800 milijuna eura. Prihvatili su kaznu i upozorili da će taj trošak negativno utjecati na njihove ključne financijske pokazatelje u ovoj godini.

Na sastanku u uredu kancelarke u ponedjeljak glavna tema bio je projekt „Hitni program za čisti zrak“, kojim vlada podupire gradove i općine kojima prijeti uvođenje zabrana prometa dizelaša zbog previsokih vrijednosti dušikovih oksida u zraku. Program obuhvaća nabavu uređaja za bolju kontrolu protoka prometa i sprječavanje zastoja koji osjetno utječu na povišenu emisiju čestica, nabavu autobusa javnog prijevoza na električni pogon kao i ugradnja filtera za pročišćavanje ispušnih plinova kod starijih vozila s dizelskim motorima.

Ovim mjerama njemačka vlada pokušava izbjeći zabrane prometa dizelskim vozilima koji na udovoljavaju najnovijim normama za čistoću zraka. Sudovi u nekoliko njemačkih gradova naložili su uvođenje zabrane prometa ovim vozilima od sljedeće godine ukoliko se kvaliteta zraka ne poboljša. Njemačka automobilska industrija sudjeluje financijski u ovom paketu, ali odbija financiranje ugradnje dodatnih katalizatora u dizelaše s oznakom euro 5 i niže, koji spadaju u velike zagađivače, smatrajući to preskupim i neučinkovitim.

Među mogućim je lokacijama postojeća Volkswagenova tvornica u Chattanoogi, gdje se proizvode Passat i Atlas, budući da ima dovoljno mjesta, ali to ne znači da će ona nužno biti i odabrana za lokaciju, napominje Keogh.

Kako bi proizvodnja započela u zacrtanom roku, do 2020. godine, isprva će nove automobile proizvoditi podizvođači izvan SAD-a, kazao je Keogh. Potom će se proizvodnja prebaciti u novu američku tvornicu, dodao je.

Trenutno najveći udio u američkom tržištu električnih automobila drži Tesla. Volkswagenov zaostaje za tom kompanijom ali nije nužno prekasno da Volkswagen uzme svoj dio kolača u američkom tržištu koje predstavlja “ogromnu priliku”, istaknuo je Keogh. “Zapravo je trenutak za nastup na tržištu savršen”, naglašava čelnik VW-ovog američkog ogranka.

“Mora se poklopiti više toga, uobličeno u odgovoru na pitanje ‘je li moguće dovoljno smanjiti troškove da se vozila proizvode po određenoj cijeni, da se zaradi dovoljno novca, raspolažete li tehnološkim kapacitetima da proizvedete automobil koji želite staviti na tržište i još da ga tržište prihvati? “, istaknuo je.

“Kad se sve to poklopi, trenutak je idealan za odapinjanje strelice”, dodao je. Projekt električnog automobila sastavni je dio opsežnih VW-ovih ulaganja u električna vozila. Početkom mjeseca iz najvećeg su europskog proizvođača automobila najavili da će do 2023. godine uložiti skoro 44 milijarde eura u razvoj električnih automobila, autonomnih vozila i novih mobilnih usluga.

Međutim, od dosadašnjih se političkih obećanja gotovo ništa nije ostvarilo, osim sada već izvjesnog zatvaranja dva najstarija nuklearna reaktora i to ona u Fessenheimu (Haut-Rhin) na sjeveroistoku zemlje. Postavlja se pitanje što će se dogoditi s drugim reaktorima, uključujući one koji su aktivni već gotovo 40 godina i za koje postoji zabrinutost zbog sigurnosti njihovog rada. Do sada su predstavnici francuske izvršne vlasti po pitanju zatvaranja nuklearki bili vrlo oprezni, s izuzetkom bivšeg ministra ekologije, održivog razvoja i energije Nicolasa Hulota, koji je prošlog ljeta iznenadno najavio zatvaranje i do 17 reaktora. Nakon Hulotove ostavke krajem kolovoza ove godine smatralo se kako će se donošenje odluke o zatvaranju francuskih nuklearnih elektrana odgoditi na neodređeno vrijeme, no Emmanuel Macron je svojom jučerašnjom izjavom priredio pravo iznenađenje najavivši zatvaranje 14 nuklearnih reaktora u nekoliko faza.

Prema Macronovoj najavi, 14 od ukupno 58 nuklearnih reaktora bit će zatvoreno do 2035. godine. Najprije će se zatvoriti dva nuklearna reaktora u Fessenheimu, a preostalih 12 u razdoblju od 2025.-2035. godine, od kojih četiri do šest do 2030. godine. To je svakako manje od 17 reaktora prema prošlogodišnjoj Hulotovoj najavi, pogotovo jer su svi trebali biti zatvoreni do 2025. godine. No, Macronovo obećanje ipak ima dakako veću težinu i obvezuje puno više od obećanja jednog ministra, čak i tako popularnog kao što je bio Nicolas Hulot.

Macronovi kritičari podsjećaju kako je prema ranijem zakonu o energetskoj tranziciji, koji je donijela vlada socijalista Françoisa Hollandea, planirano smanjenje udjela nuklearne energije sa 75 na 50 % i to do 2025. godine, čime će Francuska sa zatvaranjem nuklearki kasniti punih deset godina. Macron je tijekom svoje predizborne kampanje govorio kako će poštovati to obećanje, no od toga je ipak odustao i razljutio mnoge aktiviste i protivnike nuklearne energije. Također, ističe se kako će 2035. godine i dalje biti aktivna čak 44 nuklearna reaktora. Mnogi od njih bit će stari četrdeset godina, a sigurnost njihovog rada upitna. U konačnici, postavlja se pitanje koliko će njihovo održavanje, a naposljetku i demontaža, stajati francuske porezne obveznike. Ipak treba naglasiti jednu činjenicu.

Francuska nema u planu gradnju novih nuklearnih elektrana, osim one u Flamanvilleu čija izgradnja traje već godinama te je daleko izvan početnog proračuna, a jučer se predsjednik Macron odbio izjasniti o budućnosti EPR-a (Europski napredni tlačni reaktor – European Pressurized Reactor) i održivosti ove tehnologije. To se smatra pravim udarcem i upozorenjem za francusko ministarstvo gospodarstva i financija te energetsku kompaniju Électricité de France (EDF), koji su očekivali da šef države snažno podupire ono što EDF smatra budućnošću sektora. Je li neizjašnjavanjem o održivosti EPR-a Macron možda na implicitan način želio poručiti kako nuklearna energija nema budućnost? Ili je to možda priznanje da je cijeli sektor nuklearne energije zaglavio u slijepoj ulici, piše Ekovjesnik.

Europska komisija danas je donijela stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom “Čist planet za sve”.

Ta strategija pokazuje kako Europa može biti predvodnik u ostvarenju klimatske neutralnosti ulaganjima u izvediva tehnološka rješenja, osnaživanjem položaja građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije ili istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalno pravedne tranzicije.

Maroš Šefčovič, potpredsjednik zadužen za energetsku uniju, izjavio je: Planet na kojem klimatski uvjeti nisu pod kontrolom ne omogućuje nam bezbrižan život. No to ne znači da bi radi smanjenja emisija trebalo dovesti u pitanje izvore egzistencije Europljana. Posljednjih smo godina pokazali kako smanjiti emisije te istodobno stvoriti blagostanje, visokokvalitetna lokalna radna mjesta i poboljšati kvalitetu života građana. Europa će se neizbježno nastaviti preobražavati. Naša strategija pokazuje da je izvedivo do 2050. stvoriti klimatski neutralnu i prosperitetnu Europu, a pritom ne zapostaviti nijednog europskog građanina i nijednu europsku regiju.

Trenutačno je stopa oporabe komunalnog otpada 27%, a europska i hrvatska direktiva o okolišu predviđaju da to mora porasti na najmanje 50%. Samim tim bi i brojka od 111 javnih odlagališta neobrađenog otpada spala na nulu. Da bi sustav funkcioniramo nužno je i povećanje broja centara za gospodarenje otpadom s postojeća dva na njih ukupno 11.

Ćorić je pojasnio da se sve planira postići kroz pet osnovnih mjera, a koje uključuju uspostavu učinkovitog sustava sakupljanja reciklabilnih materijala i biootpada, revizije prioriteta potrošnje, primjenom ekonomskih instrumenata u gospodarenju otpadom, jačanju instrumenata proširene odgovornosti proizvođača te zatvaranjem neusklađenih odlagališta. “Kroz EU programe nam je za projekte kojima se povećava odvajanje otpada na raspolaganju 475 milijuna eura.

Ova 2018 je za nas u Ministarstvu godina izgradnje infrastrukture i zasigurno dovela do toga da danas odvajamo oko 30% otpada. “Sljedeće dvije godine su godine u kojima trebamo značajno iskoračiti. To su ambiciozni ciljevi, no natječaji koji su pokrenuti i koje planiramo pokrenuti omogućit će nam da izgradimo infrastrukturu kako bi naši građani bili u mogućnosti dati svoj doprinos”, kazao je Ćorić. Dodao je da su identificirani novi obveznici plaćanja naknade za gospodarenje posebnim kategorijama otpada koji nisu bili u sustavu okvirne visine naknada 60 milijuna kuna, a u konačnici bi to moglo sustavu donijeti i 250 milijuna kuna dodatnog prihoda, piše Poslovni dnevnik.

Skup bi trebao rezultirati popisom mjera za provedbu Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. kojemu je cilj ograničiti porast globalne temperature na 1.5 do 2 stupnja. UNEP kaže da je godišnje ispuštanje stakleničkih plinova, nakon tri godine pada, u 2017. doseglo rekordnih 53,5 milijardi tona.

To znači da bi 2030. emisije trebale biti 25, odnosno 55 posto manje da bi se ostvario zacrtani cilj od 2, odnosno 1.5 stupnjeva. “Povećane emisije i nedovoljne mjere znače da će jaz između stvarnih emisija i zacrtanog cilja biti veći nego ikad prije”, piše u izvješću.

Aktualnim klimatskim politikama ispuštanje stakleničkih plinova smanjilo bi se 2030. za 6 milijardi tona, što znači da bi globalno zatopljenje do 2100. bilo oko 3 stupnja, pa bi se trend zatopljenja nastavio, tvrdi se u izvješću. “Ako se emisije ne smanje do 2030., vrlo je vjerojatno da se cilj od dva stupnja neće ostvariti”, upozorava se u izvješću.

Da bi se globalno zatopljenje držalo ispod 2 stupnja, države moraju utrostručiti svoje napore, a upeterostručiti za ambiciozniji cilj od 1.5 stupnja, procjenjuje izvješće. Ukupno gledajući, ciljeve do 2030. trenutno ne ostvaruje dvadeset najvećih svjetskih gospodarstava iz skupine G20, isitče UNEP.

Po prvi put, Europska unija je napravila korak u smjeru ukidanja specifičnih biogoriva koja pridonose deforestaciji. Pritisak lobija od vlada Indonezije, Malezije i Tajlanda i industrije palminog ulja odgodio je ukidanje palminog uljakao biogoriva do 2023. godine.

Države članice moraju osigurati da potrošač ima pravo postati proizvođač i potrošač vlastite energije iz obnovljivih izvora koji može generirati obnovljivu energiju za vlastitu potrošnju, pohraniti i prodati višak proizvodnje, te primati naknadu za vlastitu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koja ulazi u mrežu. Također, potrošač ne smije biti podvrgnut nikakvoj naknadi za vlastitu energiju do 2026. godine s određenim ograničenim izuzećima koja su predviđena nakon toga.

Usvajanjem Uredbe o upravljanju energetskom unijom, države članice će morati razviti dugoročne klimatske i energetske strategije koje pridonose ostvarenju Pariškog cilja zadržavanja globalnog zatopljenja na 1.5°C, odnosno znatno ispod 2°C. Komisija mora do 1. travnja 2019. godine izaći s prijedlogom dugoročne strategije za smanjenje stakleničkih plinova u skladu s Pariškim sporazumom.

Nakon današnjeg glasovanja u Europskom parlamentu čeka se odobrenje Vijeća EU-a te će novi zakon stupiti na snagu 20 dana nakon datuma objavljivanja u Službenom listu Europske unije. Države članice morat će uključiti nove elemente direktiva u nacionalna zakonodavstva do 30. lipnja 2021.