OBNOVLJIVI IZVORI

Hoće, pa neće

U samo nekoliko mjeseci u Tesli su, na neupitnu inicijativu Elona Muska, nekoliko puta promijenili svoj stav prema bitcoinu, a njihove su odluke imale i utjecaj na cijenu najpopularnije svjetske kriptovalute. Prvo su početkom godine najavili kako kupuju oveću količinu bitcoina da bi na njemu zaradili, ali i kako bi ga mogli početi prihvaćati kao sredstvo plaćanja za svoje automobile. Početak prodaje Tesli za bitcoin službeno se dogodio u ožujku, što je koincidiralo i s rastom vrijednosti bitcoina.

Potom, niti dva mjeseca nakon toga, Musk je “shvatio” da nije baš logično biti proizvođač automobila koji promovira zelene tehnologije i zaštitu okoliša, a istodobno poticati bitcoin koji je po svojoj prirodi tehnologija vrlo visokog ugljičnog otiska. Time je došao kraj ljubavnoj priči Tesle i bitcoina, barem što se tiče plaćanja automobila, a i cijena bitcoina krenula je lagano prema dolje.

Ovoga tjedna, pak, najavljuje se novi obrat. Musk najavljuje kako će u Tesli ponovno početi prihvaćati bitcoin, i za to tvrdi da je prilično izgledan scenarij. No, prije se moraju ispuniti neki uvjeti, a osnovni je da bitcoin postane ovisan o najmanje 50% obnovljivih izvora energije. Kada njihova analiza pokaže da se ide prema tom cilju, tada će u Tesli nastaviti prihvaćati bitcoin kao sredstvo plaćanja.

Musk je sve to potvrdio na konferenciji ₿ Word, te dodao da i on, i Tesla, i SpaceX trenutačno drže određenu količinu bitcoina. Naglasio je i da kriptovalutu neće prodavati niti on osobno niti njegove kompanije.

Već po običaju, iz Muskovih usta informacija svaka o bitcoinu doletjela je izravno u uši investitora, koji su u satima nakon njegove objave podigli cijenu bitcoina u “zeleno”. Ona je u kratkom vremenu porasla s 29 na oko 32 tisuće dolara, odnosno za oko 10%, piše Bug.

Usprkos izjavama ne čine dovoljno?

Nizozemski Shell u travnju je objavio svoje godišnje izvješće o zaštiti okoliša, pritom se pohvalivši velikim ulaganjima u obnovljive izvore energije. Naftni div obvezao se i instalirati stotine tisuća punionica za električna vozila širom svijeta kako bi nadoknadio štetu nastalu izgaranjem fosilnih goriva.

Istog je dana Shell izdao zasebno izvješće otkrivajući kako su najveću pojedinačnu donaciju prošle godine uplatili Američkom institutu za naftu (API), jednoj od najmoćnijih američkih trgovinskih organizacija, ujedno i poveznici između naftne industrije i američkog Kongresa. Pa tako dok tvrtke provode promidžbene kampanje tvrdeći da ozbiljno shvaćaju klimatske probleme, API, u službi interesa naftnih giganta, zapravo djeluje iza kulisa s ciljem da u Kongresu zaustavi ili oslabi zakone o zaštiti okoliša, piše Chris McGreal za Guardian.

To je potvrđeno i kada je ranije ove godine aktivist Greenpeace potajno snimio lobista Exxona u Washingtonu, koji je API opisao kao žrtvenog janjca, koji je tu kako bi oči javnosti držao što dalje od pojedinih tvrtki.

I dok se u Shell-ovim ušminkanim PR izjavama slavi ekološka osjetljivost tvrtke, istovremeno se glavni izvršni direktor API-a Mike Sommers suprotstavlja nizu mjera zaštite okoliša koje je donio predsjednik Joe Biden, uključujući i prijedlog za financiranje novih punionica električnih vozila diljem SAD-a. Tvrdi da je “ekspresni prijelaz” na električna vozila dio “vladine akcije za ograničavanje izbora Amerikanaca na sredstvo prijevoza.

Shell, koji je prošle godine API donirao 10 milijuna dolara nije izoliran slučaj. I ostali naftnih konglomerati, kao što su ExxonMobil, Chevron i BP, također financiraju API, premda to nisu objavili javno.

Europarlamentarci smatraju kako bi se izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva trebale postupno ukidati na svim razinama do 2025. godine, a ostale ekološki štetne subvencije trebale bi se postupno ukidati do 2027.

Očekuju da Komisija do prosinca 2022. procijeni koje su subvencije štetne.

Izvjestiteljica Grace O’Sullivan (Zeleni) istaknula je kako smo na početku presudnog desetljeća u borbi protiv ekološke krize.

Ovaj osmi Akcijski plan za okoliš u skladu je sa izazovima s kojima se suočavamo, pruža ambiciozni okvir koji prepoznaje potrebu za sustavnim promjenama. Uvjerena sam da ovaj plan, ojačan nadzornim mehanizmima, može igrati značajnu ulogu do 2030. – istaknula je O’Sullivan, a donosi Jutarnji list.

Šest slučajeva vraćeno na početak

Investitori u vjetroelektrane u velikom su problemu već duže od godinu dana s razvojem svojih projekata, o čemu se u Hrvatskoj slabo govori. Novi paket zakona na razinu EU bila je tema sjednice Vijeća Zajednice za obnovljive izvore energije HGK, unutar koje djeluje i Grupacija za energiju vjetra HGK. S obzirom na velika očekivanja, jedan od zaključaka sjednice je da treba nastaviti raditi na procesu realizacije projekata, oko čega ima puno poteškoća. Procedure ishođenja svih potrebnih dozvola su preduge, dok se tehnologija u djelatnosti jako brzo mijenja, a zakonodavstvo i praksa ne prati energetsku tranziciju.

„Investitori se suočavaju s problemima prilikom izmjene projekata kada se odlučuju na primjenu novije tehnologije. Trenutno je šest projekata u vrijednosti više od pola milijarde kuna vraćeno na početak“ kaže voditelj grupacije Bojan Rešćec.

U pozadini cijele priče je činjenica da je Hrvatska lani u svibnju dobila ‘packu’ iz Bruxellesa da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja olako izdaje ekološka odobrenja za projekte vjetroelektrana, ne poštujući Direktivu o staništima. Naime, mnogi investitori su za projekte u uznapredovaloj fazi (dakle one s lokacijskim dozvolama) tražili izmjene kao npr. manji broj agregata, ali veće snage, jer oni projekte razvijaju jako dugo, a tehnologija je u međuvremenu napredovala.

Tim zahtjevima je ministarstvo udovoljavalo, izdajući mišljenja temeljem elaborata zaštite okoliša da nakon “stare” procjene studije utjecaja na okoliš nije potrebna nova, koja s monitoringom traje dvije godine i podrazumijeva novi put do lokacijske dozvole. No, nakon pritužbe iz Bruxellesa stvar se naglo mijenja i od svibnja 2020. gotovo niti jedan projekt VE ne uspjeva dobiti zeleno svjetlo. Kako doznajemo, trenutno su zapeli projekti brojnih investitora. Problema ima RP Global s VE Rudine 2 (35 MW) i VE Danilo 2 (47 MW), u kojem je investitor tražio osam jačih turbina umjesto 17 slabijih.

“VE Danilo razvijam već 10 godina, a projekt od 90 MW sam bio prisiljen podijeliti na dva dijela jer je tako svojedobno odlučio HOPS. Vjetroelektrana nije u Naturi 2000 a utjecaj će biti i manji nego što bi bio da postavljam 17 turbina. S pticama nismo imali problema, a one sa šišmišima smo rješavali. Sada sam vraćen na početak sa studijom utjecaja na okoliš i oduzeli su mi barem dvije godine koje sam već mogao iskoristiti. Pa neću sada valjda ići na postavljanje slabijih vjetroagregata? To nema smisla ni u jednom pogledu”, rekao je za naš portal Bojan Reščec, dodavši da u nas ima puno ‘mitologije’ oko utjecaja VE na ptice, što je tehnološki rješivo.

S nemilošću prirodnjaka u resornom ministarstvu suočili su se i VE Rast (100 MW) koji razvija Končar te VE Konavoska brda (150 MW) od Kenon Power Libertasa, VE Oton (42 MW) od Nove energije te dva projekta Professia. Ukupno je riječ o više od tristotinjak MW “zaštopanih” projekata u vjetru, koji žele veće snage agregata pa će morati ići u izradu nove ekološke studije i njezinu ocjenu, što znači novi postupak dolaska do lokacijske dozvole. Ili će krenuti u razvoj projekata za koje su ranije ishodili lokacijsku dozvolu ali za nižu snagu, što projekte čini slabije isplativim i na što nitko od investitora nije spreman, jer nema poslovnu logiku. Tko pak započne gradnju, ne može računati na premijski sustav.

Reščec komentira da će ovakva situacija sigurno utjecati na loše rezultate predstojećih nekoliko natječajnih postupaka po premijskom modelu, gdje će se tražiti lokacijska dozvola. S takvom situacijom investitore koji bi željeli ući u premijski sustav praktički se tjera da instaliraju opremu slabije snage, što znači i manju proizvodnju, manju isplativost projekata a za zemlju teže ostvarnje ciljane proizvodnje iz obnovljih izvora. On procjenjuje da će u premijski sustav eventualno ući tek 300 MW vjetra, što je daleko od kvote od 1.000 MW za velike VE. “Razdoblje pred nama očekuje velike investicije u energetsku infrastrukturu i diversifikacija proizvodnje energije, kao i razvoj novih tehnologija, ali ide jako teško”, misli Reščec.

Na sastanku je izabran i zamjenik voditelja Grupacije za energiju vjetra Goran Trška iz tvrtke Vjetroelektrana Lički medvjed. Trška je voditelj trenutno najvećeg vjetroparka u Hrvatskoj snage 425 MW, vrijednosti investicije od 500 milijuna eura, koji razvijaju nizozemska tvrtka Green Trust i njemački Enercon u blizini grada Otočca, piše Energetika-net

Analiza

Europska komisija je objavila novi zakonodavni paket “Fit za 55%” koji uključuje planirano proširenje EU ETS-a sustava za trgovanje emisijskim kvotama na goriva za grijanje i transport kao način stvaranja poticaja za smanjenje emisija ugljičnog dioksida. No, taj potez imat će negativan utjecaj na cijenu benzina i dizela kao i fosilnih goriva za grijanje u kućanstvima, zbog čega će Europska komisija pokrenuti fond za ublažavanje društvenih troškova širenja tržišta ugljika u Europskoj uniji na zgrade i cestovni promet, stoji u nacrtu koji je vidio EURACTV.

Prema nacrtu prijedloga, novi će fond koristiti 20% očekivanih prihoda stvorenih novim ETS-om koji pokriva zgrade i cestovni promet. Novac iz Fonda će biti unaprijed dodijeljen, s prvim isplatama koje se očekuju 2025. godine, godinu prije pokretanja novog ETS-a. Taj će potez biti kontroverzan a zastupnici u Europskom parlamentu već upozoravaju da to riskira rast cijena goriva i pogađa najsiromašnija europska kućanstva.

U svom nacrtu prijedloga sama Europska komisija priznaje da je ETS “regresivni” oblik mehanizma određivanja cijena ugljika koji će proporcionalno više pogoditi siromašne nego bogate. Stavljanje cijene ugljika na goriva za grijanje “neće jednako utjecati na kućanstva, ali bi vjerojatno imalo regresivan utjecaj na raspoloživi dohodak, jer kućanstva s niskim prihodima obično troše veći dio svog dohotka na grijanje”, kaže Komisija u troškovima analiza koristi revidirane ETS direktive.

Proširenje EU ETS sustava „imat će značajne socijalne utjecaje koji mogu nesrazmjerno utjecati na ranjiva kućanstva, ranjiva mikro poduzeća i ranjive korisnike prijevoza koji veći dio svojih prihoda troše na energiju i prijevoz i koji u određenim regijama nemaju pristup alternativnim, pristupačnim rješenja za mobilnost i prijevoz“, stoji u nacrtu.

Prema nacrtu, novi će fond zemljama EU osigurati novac „za potporu njihovim mjerama i ulaganjima namijenjenim povećanju energetske učinkovitosti zgrada, provedbi obnove zgrada i dekarbonizaciji grijanja i hlađenja zgrada, uključujući integraciju energije iz obnovljivih izvora te za financiranje mobilnosti i transporta s nula i niskih emisija“, donosi Energetika-net

Planovi Austrije

Austrija je odlučila ulagati milijardu eura godišnje do 2030. godine kako bi povećala proizvodnju struje iz obnovljivih izvora i potpuno izbacila iz upotrebe fosilna goriva.

Vladajuća koalicija konzervativne Austrijske narodne stranke (OeVP) i Zelenih želi znatno povećati proizvodnju struje u fotonaponskim sustavima i vjetroelektranama, budući da je hidroenergija već sada zastupljena u velikoj mjeri.

Da bi nadoknadila smanjenu upotrebu fosilnih goriva i podmirila potrebe za energijom, proizvodnja zelene električne energije mora se povećati za 27 teravat sati.

Vlada smatra usuglašeni paket financiranja prvim korakom koji bi trebao potaknuti više od 30 milijardi eura ulaganja u zeleni sektor i predviđa da će potaknuti otvaranje do 100.000 radnih mjesta.

Ulaganja će se financirati povećanjem godišnje naknade za zelenu električnu energiju koju plaćaju kućanstva s oko 100 na 115 eura. Kućanstva s niskim primanjima plaćat će 75 eura.

Zakon su podržale sve stranke, osim ekstremno desne Slobodarske stranke Austrije (FPOe), čiji je glasnogovornik za energetiku Axel Kastegger u parlamentu prognozirao da će Austrija zimi i dalje morati uvoziti fosilna goriva, čak i ako u cijelosti realizira planirana ulaganja.

Upozorio je i da će fotonaponski sustavi prekriti poljoprivredno zemljište i time onemogućiti njegovu upotrebu.

U Europskom parlamentu

Europski parlament je u srijedu usvojio poboljšani Instrument za povezivanje Europe vrijedan 30 milijardi eura i osigurao dodatna sredstva za prometne, digitalne i energetske projekte u razdoblju 2021.- 2027., priopćio je Europski parlament

Poboljšani Instrument za povezivanje Europe (CEF) za razdoblje 2021. – 2027., koji su Parlament i Vijeće dogovorili u ožujku, financirat će projekte koji imaju dodatnu vrijednost za EU. Tako će se osigurati da ključni transeuropski projekti poput baltičke željeznice, infrastrukture za opskrbu alternativnim gorivima i uvođenja mreže 5G na važnim prometnim rutama budu završeni po planu do 2030.

Zastupnici su se izborili da 60 % sredstava CEF-a bude namijenjeno projektima koji pomažu u postizanju klimatskih ciljeva Unije, dok će 15 % sredstava za energetiku biti uloženo u prekogranične projekte u području obnovljive energije, navodi se u priopćenju.

CEF je strukturiran u tri stupa: otprilike 23 milijarde eura izdvojeno je za projekte u području prometa, pet milijardi eura za projekte u području energetike i dvije milijarde eura za digitalne projekte. Oko 10 milijardi eura namijenjenih prekograničnim prometnim projektima doći će iz Kohezijskog fonda, a pomoći će državama članicama da dovrše prometne koridore koji nedostaju. Za ubrzanje izgradnje nedostajućih prekograničnih željezničkih pruga odvojit će se 1,4 milijarde eura, a Komisija će odabirati projekte na temelju konkurentnosti.

U digitalnom sektoru CEF će podupirati razvoj projekata od zajedničkog interesa kao što su sigurne i zaštićene digitalne mreže vrlo velikog kapaciteta i 5G sustavi te digitalizaciju prometnih i energetskih mreža.

Namjerava se postići i veća interoperabilnost energetskih mreža te osigurati da financirani projekti budu u skladu s nacionalnim i europskim energetskim i klimatskim planovima.

Parlament je odobrio i novu Direktivu o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), dogovorenu s Vijećem, koja će pojednostavniti postupak izdavanja dozvola kako bi se olakšala provedba projekata. Države članice morat će imenovati točku za kontakt za svakog nositelja projekta i osigurati da ishođenje dozvole za provedbu projekta ne traje dulje od četiri godine.

Izvjestitelj Odbora za promet i turizam Marian-Jean Marinescu (EPP, Rumunjska) izjavio je: “CEF-om će se modernizirati prometne veze diljem EU-a. Pomoći će Europi da se nosi s izazovima u pogledu dekarbonizacije sektora i posebno pridonijeti ostvarenju slogana „prebacivanje na željeznicu”. Uvođenjem projekata koji nedostaju potaknut će se i kretanje ljudi i robe.”

Njegov kolega i suizvjestitelj u Odboru za promet i turizam Dominique Riquet (Renew, Francuska) dodao je: “ Postizanje zelenog plana neće biti moguće ako ne unaprijedimo infrastrukturu za nadolazeću digitalnu i ekološku tranziciju. Sljedeću generaciju Instrumenta za povezivanje Europe pokrećemo u pravom trenutku kako bismo osigurali tu tranziciju.”

Izvjestiteljica Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Henna Virkkunen (EPP, Finska) naglasila je: “Instrumentom za povezivanje Europe financiraju se ključni projekti prekogranične povezivosti i obnovljive energije među državama članicama te će se Europi omogućiti da napravi korak prema digitalnom i klimatski neutralnom gospodarstvu. To je ključno kako bismo osigurali da u budućnosti ostanemo konkurentni”, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta

Uredba o Instrumentu za povezivanje Europe stupit će na snagu kad bude objavljena u Službenom listu EU-a, a primjenjivat će se retroaktivno od 1. siječnja 2021. Države članice imat će dvije godine da se pripreme za provedbu pravila o racionalizaciji transeuropske prometne mreže.

Obnovljivi izvori energije na moru bi trebali imati ključnu ulogu u realizaciji ciljeva Europskog zelenog plana i europskog zakona o klimi, no Europski parlament (EP) je u rezoluciji naglasio da će energija iz obnovljivih izvora na moru biti održiva samo ako ne postoje negativne posljedice za okoliš.

U raspravi i izvješću o utjecaju priobalnih vjetroelektrana na sektor ribarstva, koju je EP usvojio s 512 glasova za, 21 protiv i 159 suzdržanih, upozorava se da vjetroelektrane na moru mogu ugroziti morski ekosustav.

EP poziva Komisiju da ocijeni učinak energije iz priobalnih obnovljivih izvora da bi se proučili gospodarski, socijalni i okolišni utjecaji izgradnje priobalnih vjetroelektrana na područjima gdje bi vjerojatno došlo do ugrožavanja ribarstva i održivosti morskog života.

Izvjestitelj i potpredsjednik Odbora za ribarstvo EP-a (PECH) Peter van Dalen napomenuo je da izgradnja priobalnih vjetroelektrana podrazumijeva različite rizike za očuvanje bioraznolikosti.

“Kada bušimo morsko dno, stvaramo veliko onečišćenje bukom, sličnog intenziteta kao da vam zrakoplov leti iznad glave, što utječe na riblje stokove. Razvijaju se i elektromagnetska polja, koja ugrožavaju život u moru. Postoji mnogo pitanja na koja još ne znamo odgovoriti”, kazao je Dalen.

U izvješću je naglašeno da bi temelji priobalnih vjetroelektrana mogli privući morski život i djelovati kao umjetni greben, no parlament poručuje da je potrebno nastaviti s istraživanjima i inovacijama.

Drugi priobalni obnovljivi izvori energije mogli bi biti prikladniji za neka područja te manje utjecati na morsku bioraznolikost, stoji u izvješću.

Tehnologija koja koristi valove te plimu i oseku, termalna tehnologija, plutajuća fotonaponska postrojenja i upotreba algi za proizvodnju biogoriva primjeri su takvih izvora energije.

Trenutačno, međutim, ne postoje funkcionalna postrojenja koja se koriste tim tehnologijama, napominje se u izvješću.

Ključno je osigurati da se priobalne vjetroelektrane grade samo ako se primijeni integrirani pristup procesima njihovog životnog ciklusa, što znači da od početka treba definirati “kako se priobalne vjetroturbine mogu projektirati, graditi, upotrebljavati, stavljati izvan pogona i održivo reciklirati, istaknuto je u izvješću.

Za korištenje energije mora, uz istovremeno jamčenje zaštite okoliša i održivog razvoja ribarstva, potrebno je zajedničko planiranje i stroga procjena socioekonomskih učinaka, smatraju eurozastupnici.

Plutajuće priobalne vjetroturbine “otvaraju prilike za postavljanje postrojenja na područja dubokog mora i na većoj udaljenosti od obale, što omogućuje manje potencijalno prostorno preklapanje s ribolovnim područjima”, piše u izvješću.

Parlament se zalaže za poboljšanje prekogranične suradnje u prostornom planiranju morskog područja, osobito s Ujedinjenim Kraljevstvom, najvećim europskim proizvođačem energije iz priobalnih vjetroelektrana, kako bi članice EU riješile zajedničke probleme i učile na najboljem primjeru.

Eurozastupnici su u lipnju potvrdili dogovor institucija EU za postizanje klimatski neutralne Europske unije do 2050. i smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030.

Analiza

Odlukom Ustavnog suda Njemačka će za 10 godina praktički postati ugljično neutralna, no za sada nitko ne zna hoće li “zeleni” izvori energije biti dovoljni za zadovoljavanje buduće potrošnje struje. Kako piše Deutsche Welle, nakon odluke Ustavnog suda u ožujku, vlada u Berlinu najavila je da će do 2030. emisije ugljičnog dioksida biti 65 posto niže u odnosu na razinu iz 1990. godine. To je značajno veće smanjenje s obzirom da je Njemačka ranije namjeravala emisije srezati za 55 posto.

Za ostvarenje tog cilja potrebni su dodatni kapaciteti obnovljivih izvora energije. No, to pak ovisi o procjeni koliko će Nijemci trošiti struje za 10 godina. Ministarstvo gospodarstva smatra da se u narednim godinama potrošnja struje neće značajno mijenjati i da će ostati na oko 580 TWh godišnje. Johannes Wagner iz Instituta za energetsku ekonomiju (EWI) sveučilišta u Kölnu potvrđuje da je potrošnja struje u Njemačkoj u posljednjih 20 godina relativno stabilna. “Dugi niz godina imali smo ukupnu potrošnju oko 600 TWh. Jedino je 2020. oštro pala uslijed efekta pandemije koronavirusa”, kaže Wagner.

No, to ne znači da će tako ostati i u budućnosti. Niz stručnjaka smatra da je vladina procjena preoprezna. Štoviše, i socijaldemokratski kandidat za kancelara Olaf Scholz nedavno je rekao kako “svatko tko tvrdi da će potrošnja struje ostati jednaka do 2030. laže sebi i zemlji”. Veronika Grimm, članica stručnog povjerenstva za praćenje energetske tranzicije, tvrdi kako to tijelo vjeruje da će potrošnja struje biti znatno viša. Njihove procjene, i to u donjem rasponu, “vrte” se oko 650 TWh godišnje. EWI procjenjuje da će biti potrebno 680 TWh, Njemačka federacija obnovljive energije smatra da će potrošnja doseći 745 TWh, a Fraunhofer institut za solarne energetske sustave granicu je postavio na 780 TWh.

Niže procjene od 650 TWh znače da bi godišnje Njemačka trebala pustiti u pogon 10 GW fotonaponskih kapaciteta, 1,7 GW u vjetroelektranama na kopnu te 4 do 5 GW na moru. Međutim, takav rast kapaciteta ugrubo je usporediv s godišnjim povećanjem u rekordnim godinama, upozorava Mara Kleiner iz Agora Energiewendea, think-tanka specijaliziranog za energetiku. Osim povećanja broja električnih vozila, na povećanu potrošnju struje utjecat će promjena u sustavima grijanja zgrada te proizvodnja vodika. Iako njemačka vlada namjerava povećati energetsku učinkovitost te potrošnju struje do 2050. smanjiti za četvrtinu u odnosu na razinu iz 2008., stručnjaci smatraju da to neće kompenzirati povećanu potražnju, piše Poslovni dnevnik..

Gotovo 500 milijuna kuna

Projekt PVMax trebao bi pokrenuti investicije u najmanje 100 megavata (MW) integriranih fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj u ukupnom iznosu od preko 500 milijuna kuna, a REGEA je već dobila inicijalnih dva milijuna eura namijenjenih pripremi dokumentacije, istaknuto je na predstavljanju projekta u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Projekt se financira iz sredstava tehničke pomoći programa ELENA kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB), a operativno ga provodi Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,98 milijuna eura.

Ravnatelj REGEA-e Julije Domac istaknuo je kako bi projekt u sljedeće tri godine trebao donijeti minimalno 500 milijuna kuna investicija u fotonaponske elektrane, integrirane elektrane na krovovima zgrada. Očekuje 100-ak MW instaliranih podjednako u javnom sektoru, kod građana i u komercijalnom sektoru, odnosno, kako je rekao, svugdje gdje postoji potrošnja električne energije i krovovi koji se mogu iskoristiti.

Projekt je prijavljen uz potporu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i niza ovdašnjih dionika i postao je prvi projekt u EU kada je jedna organizacija, u ovom slučaju REGEA, drugi put dobila. Riječ je o programu pomoći kojim EIB pruža potporu za povećanje instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije tj. novih tehnologija.

U tom području, kaže Domac, imamo još dosta napraviti.

Po glavi stanovnika iz takvih izvora energije u RH imamo instalirano otprilike 17 vata, dok je primjerice u Njemačkoj više od 500, Italiji više od 300, a Sloveniji više od 100 vata po stanovniku.

Domac je objasnio kako se u sklopu projekta planira, zajedno s poslovnim bankama, osnivanje pool-a, što će građanima i županijama olakšati proceduru i financiranje tih projekata kroz sredstva tehničke pomoći koju su odobrena. Pripremit će se mehanizmi koji su dostupni u zemljama EU dok kod nas još nisu.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić naglasio je da je projekt PVMmax kompatibilan sa strateškim energetskim razvojem RH i željom da Hrvatska na niskougljičnom društvu do 2050. godine svoju proizvodnju električne energije u potpunosti orijentira na obnovljive izvore energije.

“Upravo zbog toga i ova dva milijuna eura koja su dodjeljena REGEA-i, a koja će se transferirati prema krajnjim korisnicima s ciljem izrade dokumentacije, najbolje su moguće utrošen novac iz naše perspektive”, rekao je, dodajući da je Hrvatska orijentirana prema obnovljivim izvorima energije te će sve svoje izvore usmjeriti prije svega prema poticanju proizvodnje iz njih.

Odgovarajući na novinarske upite koji sektori i dalje mogu računati na potpore za očuvanje radnih mjesta, Ćorić je rekao kako se na međuresornoj razini provode konzultacije na tu temu, one još nisu gotove, ali se ne odustaje od ideje da se to povezuje za cijepljenjem.

Kazao je da država time želi motivirati sve one koji funkcioniraju na razini RH i našeg gospodarstva.

“Turistički sektor i sektor usluga nisu samo djelatnici koji su zaposleni samo u hotelima restoranima, tu je zbroj usluga koje se pružaju puno širi”, rekao je Ćorić, dodavši da mediteranske zemlje, koje su orijentirane na turizam i iz turizma generiraju većinu svojih prihoda, jedva čekaju da neka od njih zakažu u cijepljenju i da se broj zaraženih poveća.

Upitan što će biti ako ministar financija Zdravko Marić kaže da za one koji nisu cijepljeni povlači sredstva za plaće, Ćorić je odgovorio da podržava sve alate koji će Vladi biti na raspolaganju i kojima će se odgovorne nagraditi a neodgovornima pokazati da to što rade jednostavno nema smisla.

Udruživanje

Iz Rimac Automobila u ponedjeljak su objavili da su udružili snage s poznatim automobilskim brandom Bugatti Automobiles te stvorili novi automobilsku i tehnološku kompaniju – Bugatti Rimac d.o.o., koja će početi poslovati od četvrtog tromjesečja ove godine.

Ujedno, Rimac Automobili postaju Rimac grupa, koja će biti većinski vlasnik nove kompanije s 55 posto udjela, dok će Mate Rimac će biti izvršni direktor te nove kompanije.

Porsche će zadržati postojećih 24 posto dioničkog udjela u Rimac grupi te steći 45 posto udjela u novoj kompaniji Bugatti Rimac.

Rimac grupa, pak, razdvojit će se na dva odvojena poslovanja – poslovanje s novim hiper automobilima i Rimac Technology, koji će se baviti razvojem, proizvodnjom i opskrbom baterijskim sustavima, pogonima i ostalim EV komponentama. Rimac Technology bit će neovisna tvrtka koja surađuje s mnogim svjetskim proizvođačima automobila, navode iz Rimca.

U Rimac grupi će osnivač Mate Rimac zadržati izvornih 37 posto udjela, a uz Porscheovih 24 posto, Hyundai Motor grupa imat će 12 posto udjela, a ostali investitori 27 posto.

Mate Rimac, kao izvršni direktor Rimac Grupe, vodit će Bugatti Rimac i novu tvrtku Rimac Technology.

Bugatti i Rimac nastavit će poslovati kao zasebni brandovi, zadržavajući postojeće proizvodne pogone i distribucijske kanale. Rimac će tako zadržat svoje poslovne prostore na periferiji Zagreba, a proizvodnja Bugattija nastavlja se u Molsheimu u Francuskoj.

Bugatti Rimac kompanija razvijat će buduća vozila Bugattija i Rimca, pri čemu će spojiti resurse i ekspertize u istraživanju i razvoju, proizvodnji i ostalim područjima. S vremenom će se globalno sjedište Bugatti Rimca nalaziti u nedavno najavljenoj izgradnji kampusa Rimac, koji će služiti i kao sjedište tvrtke Rimac Technology.

Kampus od 200 milijuna eura, površine 100.000 četvornih metara, koji bi trebao biti otvoren 2023. godine, bit će osnova za sve istraživanje i razvoj budućih hiper automobila Rimac i Bugatti.

„Ovo je uistinu uzbudljiv trenutak u kratkoj, ali brzorastućoj povijesti Rimac Automobila. Toliko smo toga prošli tako kratko vrijeme, ali ovaj novi pothvat podiže stvari na potpuno novu razinu. Rimac i Bugatti savršeno se podudaraju. Kao mlada, okretna i brzo-razvijajuća automobilsko-tehnološka tvrtka, postali smo pionir u industriji električnih tehnologija. S Neverom smo također dokazali da možemo razvijati i proizvoditi izvanredne hiperautomobile, koji nisu samo brzi, već također uzbudljivi i kvalitetni. Bugatti, s više od stoljeća iskustva u inženjerskoj izvrsnosti, također posjeduje jedno od najistaknutijih naslijeđa među automobilskim tvrtkama u povijesti”, kazao je Mate Rimac, koji je Rimac Automobile osnovao prije svega 10 godina.

Po riječima predsjednika izvršnog odbora Porschea Olivear Blumea, ovim poslom kombiniraju snažnu stručnost Bugattija u poslovanju s hiper automobilima s Rimčevom ogromnom inovativnom snagom na vrlo obećavajućem polju elektromobilnosti.

Analiza IRENA-e

Koliko je potrebno investicija na godišnjoj razini kako bi se ostvario scenarij smanjenja globalnog zagrijavanja od 1.5 stupnjeva Celzijusevih do 2050. godine, tema je priopćenja koje je uputila Međunarodna agencija za obnovljivu energiju – IRENA.

Njihovo najnovije izvješće o perspektivama energetske tranzicije u svijetu predviđa kako će do 2050. godine biti potrebno 122 milijuna radnih mjesta u energetskom sektoru, što je povećanje od gotovo sto posto u odnosu na današnjih 58 milijuna. U sektoru obnovljivih izvora, s najvećim udjelom solara, vjetra, hidroenergije i bioenergije, predviđa se 43 milijuna novih radnih mjesta.

Predviđaju potrebu godišnjih investicija od 4400 milijardi američkih dolara, što iznosi oko pet posto globalnog BDP-a iz 2019. godine. U sektorima energetske efikasnosti, obnovljivih izvora, elektromreža, vodika i inovacija, predviđaju potrebu od 33 tisuće milijardi dolara. Multiplikator svakog dolara utrošenog u taj posao bit će dva do 5.5 dolara, što će iznositi između 61 i 164 tisuće milijardi dolara do polovine ovoga stoljeća, no korist se ne mjeri samo u novcu, nego u kvaliteti zraka, ljudskom zdravlju i klimatskim promjenama.

U tom izvještaju predviđaju prestanak uporabe ugljena i ograničavanje investicija u naftu i prirodni plina, a što se tiče obnovljive energije, predviđa se kako će njeni projekti u budućnosti dolaziti do povoljnijih financijskih linija, a privatni će financijeri izbjegavati fosilnu energiju.
Ključno za brzu i pravednu energetsku tranziciju bit će postojanje javnih investicija, kažu iz udruženja te pozivaju države neka prestanu favorizirati fosilna goriva na tržištu, što podrazumijeva napuštanje subvencija za fosilnu energiju i porezne izmjene koje bi osvijestile njihov negativan utjecaj na životnu sredinu, zdravlje i društvo.

Naposljetku, traže jačanje međunarodne suradnje zato što je to ključan element globalne energetske tranzicije, kroz sveobuhvatne globalne politike za pravednu tranziciju.