NUKLEARNA ENERGIJA

Ovaj vikend
Uoči nastavka pregovora između SAD-a i Sjeverne Koreje o nuklearnom programu Pjongjanga ovaj vikend, analitičari ističu kako su čelnici dviju država pod sve većim pritiskom da postignu dogovor, no i da je nejasno kako će doći do zajedničkog stava nakon mjeseci zastoja i jačanja tenzija.

Susret u Stockholmu bit će prvi službeni razgovor na radnoj razini nakon što su se američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un sastali u lipnju i objavili da će obnoviti pregovore koji su stali nakon njihovog susreta u veljači.

No američki dužnosnici od lipnja ne uspijevaju vratiti Pjongjang za pregovarački stol. Čini se da se to promijenilo ovaj tjedan kad je Sjeverna Koreja iznenada objavila da je pristala na razgovore.

Ulozi su narasli i za Trumpa i za Kima, no dvije strane ne pokazuju znakove o tome gdje bi mogli pristati na kompromis.

Sjeverna Koreja je u srijedu testirala balističku raketu dizajniranu za lansiranje iz podmornice, što je posljednji u nizu raketnih testova za koji analitičari naglašavaju da pokazuje potrebu da Washington ubrza pregovore kako bi barem djelomično ograničio sve veći arsenal Pjongjanga.

Trump je novinarima u Washingtonu ublažio značaj sjevernokorejskih testova. Pjongjang je pod žestokim sankcijama koje mu zabranjuju većinu trgovine, iako su Ujedinjeni narodi upozorili kako je ta azijska država zaobišla većinu sankcija.

Očekuje se da će na susretu u Stockholmu američku delegaciju predvoditi posebni predstavnik za Sjevernu Koreju Stephen Biegun. On je često zauzimao pragmatičniji pristup nego bivši savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Bolton koji je Trumpa nagovarao da u Hanoiju, gdje se održao susret dvoje čelnika, zauzme agresivniji stav. Bolton je prošli mjesec otpušten.

Analitičari smatraju da bi njegov odlazak mogao osnažiti američke pokušaje da ožive pregovore, no ne i olakšati Washingtonov cilj nagovaranja Pjongjanga da odustane od nuklearnog naoružanja. Sjevernokorejsku delegaciju predvodit će bivši veleposlanik u Vijetnamu Kim Myong Gil koji je zamijenio svog prethodnika, navodno otpuštenog u reorganizaciji diplomacije.

“Postoji novi signal s američke strane, pa dolazimo s velikim očekivanjima i optimizmom oko rezultata”, rekao je Kim novinarima u Pekingu prije puta za Stockholm.

Pjongjang će najvjerojatnije tražiti objavu kraja rata koji službeno još uvijek traje, od 1950.-1953. kad se vodio Korejski rat, smatra profesor Ramon Pacheco Pardo s King’s Collega u Londonu koji se susreo sa sjevernokorejskim dužnosnicima u odvojenim razgovorima.

Tražit će i otvaranje ureda za vezu u dvije države, a možda i ekonomsku pomoć, dodaje Pardo. Najvažniji prioritet svakako će biti ukidanje sankcija jer Kim Jong Un mora pokazati da dobiva koristi od Washingtona, naglašava stručnjak.

“Iz perspektive Pjongjanga to bi pokazalo da je SAD ozbiljan po pitanju postepenog procesa”.

Bilo kakav dogovor postignut na radnim pregovorima bio bi finaliziran na idućem susretu na vrhu između Trumpa i Kima.

Tomislav Ćorić poručio
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić komentirao je možebitnu suradnju sa Slovenijom na izgradnji novog bloka nuklearne elektrane Krško.

Na pitanje o slovenskim najavama o novom bloku HE Krško i ima li Hrvatska interesa za to partnerstvo kaže: “S obzirom na činjenicu da Hrvatska u ovom trenutku, ovisno o hidrometeorološkim uvjetima, uvozi 35 i 50 posto električne energije držim da Hrvatska treba biti zainteresirana za uvoz električne energije odnosno za svaki novi megavat električne energije i naša energetska strategija u smjeru poticanja obnovljivaca ide u tom smjeru.

Onog trenutka kada druga strana eventualno predloži partnerstvo na tu temu, vjerujem da o tome treba promisliti. Ne znam kolika je veličina i na koji način slovenska strana to misli učiniti, ali vjerujem da će naredni mjeseci i godine otvoriti ta pitanja. Takvi projekti su u pravilu financijski ekstremno zahtjevni, govorimo o milijardama eura i u pravilu se rade u partnerstvu”, rekao je ministar Tomislav Ćorić.

Ističe da je tema tko bi bio partner vrlo kondicionalna. U ovom formatu, kaže, elektrana će raditi do 2043. godine.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je u utorak da Hrvatska nastavlja aktivnosti u vezi s odlagalištem radioaktivnog otpada u Čerkezovcu, u općini Dvoru, po najvišim okolišnim standardima jer jučer nije postignut konsenzus o gradnji zajedničkog odlagališta radioaktivnog otpada iz NE Krškog.

HEP grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila konsolidiranu neto dobit od 859,3 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 313,4 milijuna kuna ili za 26,7 posto, podaci su iz konsolidiranog financijskog izvješća Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Po podacima iz izvješća, ukupni su prihodi HEP grupe u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 7,99 milijardi kuna, što je za 3,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok su ukupni rashodi rasli brže, za 9,6 posto, na 6,93 milijardi kuna.

Iz HEP-a u izvješću objašnjavaju kako su prvo polugodište 2019. obilježile nepovoljne hidrološke okolnosti, zbog čega je povećana nabava električne energije na tržištu i proizvodnja u termoelektranama, što je utjecalo na rast troškova poslovanja.

Ukupna potrošnja električne energije kupaca u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci je iznosila 8.034 gigavatsati (GWh), što je za 39 GWh ili 0,5 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Ukupna je, pak, prodaja opskrbljivača HEP grupe povećana za 211 GWh ili za 3 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine HEP grupa povećala svoj tržišni udio na 91,3 posto, dok je u istom lanjskom razdoblju taj udio bio 88,2 posto, ističe se u izvješću.

HEP Opskrba je povećala prodaju za 190 GWh (4,8 posto), od čega se 173 GWh odnosi na povećanje prodaje poduzetništvu. HEP Elektra, koja opskrbljuje kućanstva u okviru univerzalne usluge i kupce kategorije poduzetništvo u okviru zajamčene opskrbe, povećala je prodaju za 21 GWh, pri čemu je prodaja kućanstvima manja za 22 GWh, a poduzetništvu veća za 43 GWh, ističu iz HEP-a. Nepovoljne hidrološke okolnosti utjecale su na pad proizvodnje u hidroelektranama, čija je proizvodnja iznosila 2.929 GWh, što je za 1.496 GWh manje u odnosu na prvo polugodište 2018. godine.

To je, pak, utjecalo na povećanu nabavu električne energije na tržištu za 1.167 GWh (37,8 posto) i proizvodnju u termoelektranama za 310 GWh (23 posto), što je utjecalo na rast troškova poslovanja. Ukupno je izvan sustava nabavljeno 4.258 GWh, od čega se 956 GWh odnosi na otkup električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracija u sustavu poticaja, a 3.302 GWh na uvoz i nabavu od trgovaca i proizvođača u Hrvatskoj.

U termoelektranama je proizvedeno 1.659 GWh. Isporuka iz nuklearne elektrane Krško iznosila je 1.504 GWh, što predstavlja 14,5 posto raspoložive električne energije HEP grupe, navode iz HEP-a. Po podacima iz izvješća, poslovni prihodi HEP grupe u prvom su polugodištu iznosili 7,8 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini povećanje za 272,3 milijuna kuna ili za 3,6 posto.

Prihodi od prodaje električne energije kupcima su povećani za 451,1 milijuna kuna, što se objašnjava većim udjelom HEP-a u prodaji kupcima poduzetništva, uz rast prosječne prodajne cijene za kupce poduzetništva HEP Opskrbe i HEP Elektre, kao i većom prodajom izvan Hrvatske, uz više cijene izvezene električne energije.

Prihodi od prodaje toplinske energije veći su za 5,7 milijuna kuna a prihodi od prodaje plina na veleprodajnom tržištu za 15,7 milijuna kuna. Prihodi od prodaje plina kupcima opskrbe plina manji su 293,1 milijuna kuna zbog opskrbe plinom domaćeg industrijskog kupca u prethodnoj godini, uslijed čega i troškovi nabave plina bilježe pad, navodi se u izvješću.

Poslovni su rashodi HEP grupe u prvih šest mjeseci iznosili 6,8 milijardi kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje za 620,5 milijuna kuna ili za 10 posto.

Uslijed veće proizvodnje termoelektrana te većih utrošenih količina plina, ugljena i šumske biomase uz višu cijenu plina, troškovi proizvodnje električne i toplinske energije veći su 156,2 milijuna kuna. Troškovi nabave električne energije veći su za 573,8 milijuna kuna uslijed većih uvezenih količina te uz veću cijenu uvezene električne energije, navode iz HEP-a.

Investicije HEP grupe u prvih šest mjeseci iznose 868,3 milijuna kuna, a odnose se na zamjene, rekonstrukcije, revitalizacije postojećih energetskih objekata, izgradnju i pripremu izgradnje novih energetskih objekata te priključenje potrošača.

Uz konsolidirano izvješće za HEP grupu (HEP d.d. i ovisna društva), kompanija je objavila i nekonsolidirano izvješće za matičnu tvrtku HEP d.d. Po podacima iz tog nekonsolidiranog izvješća, HEP d.d. je u prvih šest mjeseci ostvario neto dobit od 1,29 milijardi kuna, što je za 525 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju kada je neto dobit iznosila 723,2 milijuna kuna.

U izvješću se također podsjeća da je glavna skupština HEP-a d.d. početkom srpnja donijela odluku o isplati 212,4 milijuna kuna iz prošlogodišnje dobiti u korist državnog proračuna, a ta je isplata izvršena 16. srpnja.

Za N1
Ministar Tomislav Ćorić komentirao je sastanak sa slovenskom Ministricom infrastrukture Alenkom Bratuštek te je rekao kako su “po čitavom nizu pitanja postigli danas suglasnost po pitanju funkcioniranja Nuklearne elektrane (NE) Krško..”

Istaknuo je kako će se “sljedeća sjednica na međudržavnoj razini održati krajem ove godine, a najkasnije do kraja siječnja 2020. te to ostavlja prostor za dodatne razgovore i konzultacije po ovom pitanju.”

Istaknuo je sljedeće: “Da budemo kristalno jasni, varijanata skladištenja, odnosno odlaganja u kojem se rješava tek dio našeg problema, dakle samo otpad koji nastaje na razini Nuklearne elektrane Krško, za Hrvatsku nije dugoročno rješenje s obzirom na činjenicu da Hrvatska na čitavom nizu lokacija u ovom trenutku ima institucionalni otpad. Mi želimo da trješenje konačnog problema bude adekvatno za sav otpad…”

Što se tiče vojarne Čerkezovac na Trgovskoj gori kod Dvora koja se spominje kao potencijalna lokacija za odlaganje otpada, ministar Ćorić je rekao kako je “vojarna Čerkezovac proglašena neperspektivnom vojnom imovinom od strane Ministarstva obrane i u tom smislu spremna je za primopredaju te u konačnici za pripremne radove. Hrvatska najkasnije do 2025. godine mora preuzeti otpad koji se u ovom trenutku nalazi na području nuklearne elektrane” istaknuo je.

Na pitanje kako će umiriti mještane općine Dvor i stanovništvo u susjednoj Bosni i Hercegovini koje se brinu zbog odlaganja nuklearnog otpada, ministar Ćorić je rekao: “Mi od danas do dolaska neutraliziranog otpada na lokaciju imamo dovoljan broj godina da razgovaramo.”

“Ono što svakako želim naglasiti jest da svaka rasprava po ovom pitanju mora biti utemeljena i argumentirana. Ono što nažalost prevladava u medijskom prostoru i vrlo često dolazi s druge strane granice, iz BiH, je jedna kakafonija koja se temelji na širenju jednog bezrazložnog straha po pitanju ovog procesa.”

O stavu mještana Dvora koji ne žele otpad u svojoj blizini, ministar je rekao: “Žao mi je što se stvorila takva atmosfera, ali ovdje je riječ o procesu, o realizaciji projekta koji je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, a ova lokacija već desetljećima postoji kao jedna od lokacija. Sva pitanja će u narednom razdoblju biti riješena, a sada ćemo pristupiti komunikaciji.”

Na pitanje ima li BiH pravo glasa po pitanju mjesta odlaganja nuklearnog otpada, ministar Ćorić je rekao kako “apsolutno ima, po svim okolišnim pitanjima. Onog trenutka kada ovaj projekt bude tražio potvrdu ne samo domaće, već međunarodne stručne javnosti, u tom trenutku se okolne zemlje, pa i BiH, mogu jasno refeirati na njegove tehničke i sve ostale projektne specifikacije.”

Što se tiče stopiranja projekta, Ćorić je rekao kako “oni mogu projekt stopirati ako ne bude zadovoljavao najviše ekološke standarde. Međutim, on će ih zadovoljavati. Nikakva opcija koja neće biti po najvišim ekološkim standadrima iz perpektive Ministarstva i Fonda ne dolazi u obzir”, javlja N1.

Hrvatska i Slovenija na sjednici međudržavnog povjerenstva koje prati provođenja Ugovora o nuklearnoj elektrani Krško, koja je u ponedjeljak održana na Bledu, za sada nisu postigle konsenzus o zajedničkom odlagalištu radioaktivnog otpada iz nuklearke u Vrbini kraj Krškog te Hrvatska nastavlja s aktivnostima oko vlastitog odlagališta, istaknuto je nakon sastanka povjerenstva na Bledu.

Na sastanku međudržavnog povjerenstva govorilo se o vrlo uspješnom poslovanju nuklearke u Krškom i mogućnostima za skladištenje srednje i niskoradioaktivnog otpada iz Krškog, ali za sada nije postignut konsenzus o zajedničkom odlagalištu u Vrbini, potvrdili su na zajedničkoj konferenciji za novinare hrvatski ministar zaštite okoliša i energije Tomislav Čorić i slovenska ministrica za infrastrukturu Alenka Bratušek.

Na sjednici je predstavljena i treća revizija Programa razgradnje i Programu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. Slijedi upućivanje tog dokumenta na državna tijela, odnosno na slovensku vladu, a u hrvatskom slučaju u Hrvatski sabor, nakon čega ga treba potvrditi međudržavno povjerenstvo na sjednici koja je najavljena za prosinac ove ili siječanj idućeg godine.

Jedna od tema sjednice je bilo i koordinacijskog odbora o mogućnosti iznalaženja zajedničkog rješenja zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada. Kako je izjavila slovenska ministrica Bratušek, konstatirano je da u ovom trenutku nema suglasnosti dviju strana oko zajedničkog rješenja za skladištenje radioaktivnog otpada iz Krškog. Slovenija namjerava graditi skladište u Vrbini kod Krškoga i predlaže da se tu skladišti i otpad iz nuklearke koji kao suvlasniku pripada Hrvatskoj.

Slovenija će, kako je istaknula, bez obzira na moguću odluku Hrvatske nastaviti s projektom gradnje skladišta radioaktivnog otpada iz Krškog u Vrbini, a taj projekt predviđa manje ili veće skladište.

Korištenje i razgradnja
U Bledu je u tijeku sjednica Međudržavnog povjerenstva za praćenje provođenja Ugovora između vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško.

Na sjednici sudjeluju ministrica za infrastrukturu Republike Slovenije Alenka Bratušek i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Jedno od najvažnijih pitanja je – kamo s nuklearnim otpadom elektrane, budući da se još nekoliko godina može skladištiti u Krškom.

Slovenija je već davno odlučila da će svoj nisko i srednje radioaktivni otpad skladištiti u mjestu Vrbina nedaleko od nuklearne elektrane. Hrvatska tek treba odlučiti hoće li i ona svoj otpad skladištiti ovdje i za to plaćati naknadu Slovencima ili će imati vlastito skladište u Hrvatskoj.

Naša strana razmatra lokaciju bivše vojarne Čerkezovac na Trgovskoj gori, no tomu se protive lokalna zajednica i Bosna i Hercegovina.

Izvješče WNISR-a
Nuklearna energija gubi prednost pred obnovljivim izvorima energije kako u pogledu troškova, tako i po pitanju kapaciteta, jer se njeni reaktori smatraju sporijim i sve manje ekonomičnim rješenjem smanjenja emisija ugljika (CO2), navodi se u izvješću industrije.

Sredinom 2019. godine nove vjetroturbine i solarni generatori uspješno su konkurirali čak i postojećim nukearnim elektranama po pitanju troškova, a u isto vrijeme su ostvarili brži rast proizvodnih kapaciteta nego bilo koji drugi izvor električne energije, pokazalo je godišnje izvješće ‘Status svjetske nuklearne industrije’ (WNISR). „Stabiliziranje klime je potrebno odmah, a nuklearna energija je spora. Ne zadovoljava nikakve tehničke ili operativne potrebe koje konkurenti s niskim emisijam ugljika ne mogu zadovoljiti bolje, jeftinije i brže”, rekao je glavni autor izvješća Mycle Schneider.

Izvješće procjenjuje da je od 2009. godine prosječno vrijeme izgradnje reaktora u svijet bilo nešto manje od 10 godina, što je znatno više od procjene između pet i 8,5 godina koju je dalo industrijsko tijelo Svjetske nuklearne asocijacije (WNA).

Dodatno vrijeme koje nuklearne elektrane trebaju za izgradnju ima velike posljedice za klimatske ciljeve, jer postojeće elektrane na fosilna goriva i dalje emitiraju C02 čekajući zamjenu. „Kako bi zaštitili klimu moramo smanjiti što više emisija ugljika uz najmanje troškova i u najkraćem vremenu”, rekao je Schneider.

Nuklearna energija je također mnogo skuplja, stoji u izvješću WNISR-a. Trošak proizvodnje solarne energije kreće se od 36 do 44 dolara po megavat satu (MWh), dok kopnene vjetroturbine stvaraju trošak od 29 do 56 dolara po MWh. Nuklearna energija košta između 112 i 189 dolara.

U proteklom desetljeću, WNISR procjenjuje izjednačene troškove, koji uspoređuju ukupni životni trošak izgradnje te pokretanja postrojenja sa životnim učinkom, koji su za solarnu energiju smanjeni za 88 posto, a za vjetrenu za 69 posto. Što se tiče nuklearne energije, porasli su za 23 posto.

Kapitalni tokovi odražavaju taj trend. Kina je u 2018. uložila 91 milijardu dolara u obnovljive izvore energije, a samo 6,5 milijardi u nuklearnu energiju. U SAD-u se očekuje da će kapaciteti obnovljivih izvora porasti za 45 GW u sljedeće tri godine, dok će se nuklearni i ugljični smanjiti na neto 24 GW. Kina, koja i dalje gradi najviše nuklearnih elektrana na svijetu, u posljednjem je desetljeću izgradila gotovo 40 reaktora u svojoj mreži, no nuklearna snaga je ipak bila za trećinu manja od one koju proizvodi vjetar.

Iako je u tijeku izgradnja nekoliko novih nuklearnih elektrana, u Kini od 2016. godine nije započet nijedan novi projekt. Globalni operativni kapacitet nuklearne energije povećao se u prošloj godini za 3,4 posto, na 370 GW, što je novi povijesni maksimum, no s brzim porastom kapaciteta obnovljivih izvora, udio nuklearne energije u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električne energije ostao je tek nešto iznad 10 posto.

U desetljeću do 2030. godine trebalo bi biti izgrađeno 188 novih reaktora kako bi se održao status quo, što je više od tri puta od one stope postignute u proteklom desetljeću, procjenjuje WNISR. U svibnju je Međunarodna agencija za energetiku upozorila da će nagli pad nuklearnih kapaciteta ugroziti klimatske ciljeve, budući da bi napredna gospodarstva mogla izgubiti 25 posto nuklearnih kapaciteta do 2025. godine.

Komentar Ivana Brodića
Serija petkovnih prosvjeda kulminirala je tijekom jučerašnjeg dana dramatičnim govorom Grete Thunberg svjetskim liderima prvoga dana Opće skupštine UN-a, koja fokus ima na terorizmu i klimi, te pronalasku rješenja za te probleme.

Nakon što je na američki Kontinent putovala u jedrenjaku, odbila se susresti s Bolsonarom, za požare, koji se događaju svake godine, čak intenzivnije nego li sada, optužila, za nju i njene neistomišljenike nepoćudnu, politiku, Greta Thunberg optužila je svjetske lidere kako su joj ukrali snove. Jer, znanost I nevladine organizacije već trideset godina upozoravaju na čovjekov utjecaj na okoliš, međutim, malo toga se događa. U njenom stavu podržao ju je papa Franjo, rekavši kako se ne čini dovoljno, te japanski ministar okoliša Shinjiro Koizumi rekavši kako borba protiv klimatskih promjena mora postati seksi.

Ako je vjerovati jednom od vodećih klimatologa današnjice Michaelu Mannu sa znanstvenog centra Pennsylvania State University I hrvatskom stručnjaku Branku Grisogonu s geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta čovjek je u posljednja dva stoljeća svojim ponašanjem značajno utjecao na prirodu te se to mora promijeniti. Pitanje je samo kako?

Zbog toga je potpisan Pariški sporazum o smanjenju globalne temperature koji nisu potpisale brojne zemlje u gospodarskom uzletu, koje koriste tehnologiju prošle generacije, nije ga potpisao niti Donald Trump, koji je jučer pokazao što mili o borbi protiv klimatskih promjena ignorirajući summit, a posjetivši summit o vjerskim slobodama. Kada se ipak pojavio u New Yorku, snimka ignoriranja Grete Thunberg postala je viralna. Pariški sporazum nije potpisala niti Kina, a Rusija mu se priključila tek jučer.

Radikalne poruke koje godinama komuniciraju nevladine udruge tijekom zadnjih nekoliko dana artikulirala je Greta Thunberg, djevojka koja je napustila školu zbog borbe protiv klimatskih promjena i čiji entuzijazam na rubu morala iskorištavaju njeni istomišljenici, sakrivajući se iza njenog poremećaja. No, ako se, pak, primaknemo suštini, uvidjet ćemo što ovi revolucionari, koji mogu biti seksi samo nestabilnim likovima nepomirenima s okolinom, predlažu i zagovaraju.

Jedni zagovaraju gašenje planete, drugačije ne možemo nazvati ovaj prijedlog. Ideja je, naime, prestanak proizvodnje fosilnih goriva, rudarenja kriptovaluta, rudarenja ugljena, prestanak putovanja zrakoplovima i svih drugih tehnoloških dobrobiti modernog i postmodernog doba. Drugi će nam reći kako je žurno potrebno prijeći na nuklearnu energiju, a treći će nam reći kako netko mora platiti to što čovjek koristi prirodu kao resurs.

Kome? Pa njima…… Kao što piše Erich Fromm u Anatomiji ljudske destruktivnosti, ne postoji revolucija koja ne želi stvoriti pustinju i novi poredak, kako bi što duže revolucionari nakon provedene revolucije vladali. Ovaj, po osobne slobode opasan pokušaj nije zapravo ništa novo. i Marx je težio ukidanju nacionalne države i stvaranju jedne svjetske ili barem europske vlade. Jer, trošenje resursa se i sada plaća, svaka nacionalna država naplaćuje koncesije na prirodne resurse, naplaćuje doprinose za zrak, vodu, u nekim zemljama i porez na veću dostupnost suncu.

To se vrši prema društvenom ugovoru. A za razliku od socijalističkog kolektivističkog morala, elementarni je postulat morala okrenutog osobnim slobodama trošiti novac najbliže moguće mjestu na kojem se stvara, parafrazirajmo Hayekovu obranu nacionalne države iz kapitalnog djela Put u ropstvo.

No, klima(vcima) to nije dovoljno, zato je nastala pobuna protiv Merkeličinog poreza za klimu, kojim je Njemačka, suprotno svojem dosadašnjem dominantno ordoliberalnom uređenju, dodatno opteretila kompanije. Premalo je, kažu. Treba uvesti svjetski ili barem europski porez. Dolazi kriza, što bi uopće novim opterećenjem realnog posla moglo poći krivo? Kao da ih je Slavko Linić učio fiskalnom poslu. Prema onoj, mi se zadužujemo jer vi ne radite dovoljno na punjenju proračuna.

Dakako, ovi pokušaji ne bi pomogli puno klimi, ili ako bi, svijet bi odveli u ekstremno siromaštvo, svakoga osim dakako kastu klima(vaca) koji su zacrtali nakon revolucije vladati svijetom. Oni će imati sve privilegije, privilegije niže kaste, nama neklima(vacima) bit će nametnuta naddržavna krivnja jer istom tom tehnologijom ugrožavamo prirodu….

Šalu na stranu, nejasno je kako ovakve ideje misle ne unazaditi svijet, kada nove energije nije moguće proizvesti bez visokog udjela fosilnih goriva u njihovoj proizvodnji? Kako dovesti do mogućnosti kvalitetnije akumulacije čiste energije bez razvoja tehnologije? Motor ekonomije je energija, a nafta će još neko vrijeme biti važan energent, dok će plin to biti još barem dva desetljeća. Uostalom, kako stvoriti akumulaciju čiste energije bez rudarenja litija, koje unesrećuje okoliš snažnije nego li naftna bušotina? Kako, pak, razviti nuklearnu tehnologiju nove generacije, koja neće proizvoditi jednu kataklizmu svakih deset godina? To košta, a ekonomija kojoj je namijenjena eutanazija to plaća.

Kako to obično biva, po osobne slobode opasne revolucije nikada ne izaberu održiva o ispravna rješenja jer su ona puno izazovnija o teža nego li stvaranje histerije koja će uroditi prisilom i otimanjem tuđeg novca.

Ma koliko ugledni manageri željeli kupiti svoje mjesto u klima(vačkom) novom poretku, kako pišu u pismu Financial Timesu prije koji tjedan, neće promijeniti paradigmu prema kojoj je svrha poslovanja kompanija donositi što veću dobit svojim vlasnicima. Možda će tek ubiti tržišnu ekonomiju. A kako izgleda ubijanje tržišne ekonomije i kakve to može imati rezultate vidjeli smo na nekoliko primjera u prošlom stoljeću, a vidimo i danas u Venezueli, primjerice.

Postavlja se pitanje, zašto bi ljudi neiskvarenih motiva činili istovjetne stvari, a očekivali drugačije rezultate?!

Jer, samo iz dobiti moguće je financirati čišću energiju, njenu kvalitetnu akumulaciju i razvoj nuklearne energije. Samo novi privatni interes može spasiti svijet od navodne štetnosti fosilnih goriva i svih ostalih prijetnji za klimu, koje su, barem u energetskom smislu također nastale zbog interesa.  Samo reinvestirana dobit može postići globalno smanjenje temperature. Posao je države paternalistički i fiskalno usmjeriti investicije u tom smjeru, a posao je međunarodnih organizacija donositi smjernice, a ne biti dadilje koje otimaju. Interes se ne mijenja otimanjem, nego paternalizmom i tržišnom potražnjom.

I na kraju, samo tržišna ekonomija klimu spašava, znam izazovnije je to rješenje, jednostavnije je prestati jesti meso, jer krave piju vodu i, ne biste vjerovali, prde!

Bivši direktori
Japanski sud u četvrtak je oslobodio krivnje trojicu bivših direktora tvrtke TEPCO za nuklearnu katastrofu u Fukushimi.

Bivši predsjednik uprave Tsunehisa Katsumata i bivši potpredsjednici Ichiro Takekuro i Sakae Muto oslobođeni su optužbi da nisu poduzeli mjere protiv cunamija koji je doveo do katastrofe u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi.

Tim branitelja tvrdio je da je bilo nemoguće predvidjeti masovne poplave koje su uništile postrojenja, dok su tužitelji tražili pet godina zatvora za trojicu upravitelja tvrdeći da su mogli spriječiti katastrofu poduzimanjem mjera protiv cunamija. Uništena su tri od šest reaktora, a radioaktivne čestice raspršile su se zrakom nakon što su elektranu 11. ožujka 2011. pogodili potres jačine devet stupnjeva i cunami.

U dvjema katastrofama poginulo je 18.400 ljudi na sjeveroistoku Japana. Stotine tisuća stanovnika morali su napustiti svoje domove, deseci tisuća ljudi se još uvijek ne mogu vratiti svojim kućama zbog zračenja.

Finance
Slovensko antikorupcijsko povjerenstvo (KPK) najavilo je da će ispitati mogući sukob interesa Damira Črnčeca, glavnog tajnika u kabinetu predsjednika vlade Marjana Šareca, zbog njegovih veza s Westinghouseom, američkom korporacijom koja je sagradila i i isporučila opremu za nuklearku Krško.

Črnčec je i Šarecov savjetnik za pitanja sigurnosti, te nekadašnji ravnatelj nacionalne obavještajne agencije, te osnivač i vlasnik Instituta za globalno upravljanje (IGLU). Za direktoricu svoje tvrtke Črnčec je početkom godine postavio Zvonku Truden koja je istodobno i predstavnica Westinghousove švicarske podružnice Westinghouse Electric u Krškom.

Tada to nije izazvalo posebne reakcije, ali je stvar postala aktualna u svjetlu premijerovih zadnjih izjava da se zauzima za to da Slovenija u Krškom otvori drugi blok nuklearke te da bi međunarodni tender mogao biti objavljen kroz desetak godina, a da se za sudjelovanje u tome zanimaju ‘Amerikanci, Rusi, ali i drugi’, pa se postavilo i pitanje mogućeg sukoba utjecaja u premijerovu kabinetu s obzirom na Črnčecov utjecaj i lobističke veze budući da je dio obavještajnog obrazovanja stekao i u SAD-u.

U trenutku kad je postao vladin dužnosnik Črnčec je ispunjavao uvjete i prijavio je da je vlasnik IGLU-a, ali se tada nije znalo da će za direktoricu imenovati osobu povezanu s Westinghouseom, kazao je u izjavi za televiziju POP-TV Boris Štefanec, predsjednik antikorupcijslkog povjerenstva, te dodao kako ne može biti slučajno što je Zvonka Truden postala i članica uprave Telekoma Slovenije, nacionalnog teleoperatera. On smatra da slučaj i veze koje upućuju na moguću korupciju treba ispitati, kako bi sve bilo transparentno.

Kako piše poslovni list Finance, Šarec je o mogućnosti gradnje drugog bloka u Krškom početkom ove godine razgovarao s američkim ministrom za energetiku Rickom Perryjem koji je ‘lobirao’ za Westinghouse koji još uvijek dobavlja nuklearno gorivo za nuklearku u Krškom, a Šarec je pitanje gradnje drugog bloka spomenuo i nedavno u Moskvi, u razgovoru s Dmitrijem Medvedevim, ruskim premijerom.

Iako je Črnčec sve nazvao pokušajima svoje diskreditacije i pričom bez realne osnove, slovenski mediji navode kako stvar nije nedužna jer je on jedan od ključnih premijerovih suradnika, čovjek od velikog utjecaja i ‘glavni planer’. Kako piše mariborski list ‘Večer’, Westinghouse je zadnjih godina prošao kroz velike turbulencije i prije dvije godine zabilježio 9 milijardi eura gubitka, a američka nuklearna industrija nije onako uspješna kao nekad, pa se kao konkurentniji ponuđači za gradnju nuklearki u sadašnjem trenutku pojavljuju oni iz Južne Koreje, Kine, Rusije i Francuske, donosi SeeBiz.eu.

Prijedlog ministara
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak i ministrica prostornog uređenja i okoliša Republike Srpske Srebrenka Golić u utorak su pozvali hrvatsku vladu da odustane od planova gradnje odlagališta nukleranog otpada na Trgovskoj gori i predložili kako bi najbolje bilo da se otpad odlaže u Sloveniji.

Crnadak i Golić sastali su se u Banjoj Luci uoči odlaska šefa bosanskohercegovačke diplomacije na zasjedanje opće skupštine Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Crnadak je ranije najavio da će na tom skupu internacionalizirati pitanje gradnje odlagališta na Trgovskoj gori u općini Dvor.

Slovenija u Vrbini, u neposrednoj blizini nukelarne elektrane Krško gradi novo odlagalište nuklearnog otpada u kojem bi, prema jednom prijedlogu, Hrvatska odlagala “svoj dio” otpada iz elektrane o kojemu je dužna skrbiti. No, troškovi ne bi smjeli biti veći od onih u drugoj potencijalnoj lokaciji, bivšoj vojarni “Čerkezovac” na Trgovskoj gori. U BiH drže kako Hrvatska nema puno izbora i najavljuju da će učiniti sve da spriječe odlaglište na Trgovskoj gori jer ga smatraju prijetnjom po svoj okoliš, posebno z općine koje gravitiraju rijeci Uni.

Golić je najavia kako će na bosanskohehcregovačkoj strani granice 27. rujna održati masovni prosvjedi na kojima očekuje i predstavnika hrvatskih općina uz Unu.

Slovenska televizija
Slovenski premijer Marjan Šarec danas je u razgovoru za Slovensku televiziju ponovio da smatra važnim da se Slovenija odluči za gradnju novog bloka nuklearke u Krškom, što je prije dva tjedna izjavio prilikom posjeta toj nuklearki.

Slovenija iz Krškoga dobiva 40 posto električne energije u ukupnoj bilanci, potrošnja struje će se u budućnosti povećavati, a trebamo i samodostatnost u opskrbi strujom za budući razvitak, kazao je Šarec u razgovoru za nacionalni tv servis, povodom prve godišnjice mandata njegove vlade. Kao dodatan razlog zašto zagovara nuklearnu energiju protiv koje su ekološke udruge, pojasnio je da je to jedini način da Slovenija ispuni postavljene ciljeve na području smanjivanja stakleničkih plinova, nakon što se zatvore ekološki neadekvatne termocentrale.

Za gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom “zanimaju se Amerikanci, Rusi, ali i drugi”, kazao je Šarec koji je prošlog tjedna tu temu otvorio i u razgovoru s ruskim premijerom Dimitrijem Medvedevom, prilikom službenog posjeta Moskvi. Šarec je ocijenio da bi do konačne odluke o gradnji nuklearke, nakon koje bi se raspisao međunarodni tender moglo proći i do desetak godina, ali da je već sada o tome potrebno razmišljati i donositi rješenja.

Nuklearka Krško ima dozvolu za rad do 2023. godine, kada istječe 40 godina od početka njenog djelovanja, ali i mogućnost produženja licence za rad od dva puta po deset godina, što znači da bi prestala raditi 2043. godine, a do tada bi se u Krškom postavio drugi blok.

Energetski stručnjaci među ostalim upozoravaju da bi Slovenija unaprijed morala osigurati obrazovanje 400 do 500 inženjera specijaliziranih za rad u nuklearki, te osigurati skladištenje radioaktivnih elemenata “stare” nuklearke nakon njene dekomisije.