NUKLEARNA ENERGIJA

Poručio operater

Operator češke nuklearke Dukovany planira izgradnju vrelovoda do drugog najvećeg grada zemlje Brna, udaljenog gotovo 50 kilometara elektrane, radi opskrbe centralnim grijanjem.

Operator CEZ i komunalno poduzeće Teplarny Brno potpisali su u ponedjeljak memorandum o projektu izgradnje u tom gradu. Detalji troškova nisu objavljeni.

Projekt koji bi trebao za 380 tisuća stanovnika Brna osigurati grijanje i predstavlja doprinos energetskoj sigurnosti i neovisnosti zemlje, rekao je češki premijer Petr Fiala.

“Činimo sve što možemo da postanemo neovisni o ruskim izvorima energije”, rekao je govoreći o ruskom ratu u Ukrajini.

Planovi za izgradnju vrelovoda postojali su od izgradnje elektrane Dukovany, 1970-ih.

Njemačka gasi svoje posljednje nuklearke, Austrija ih nema. Češka, koja graničiti s obje zemlje i dalje se oslanja na Dukovany koji radi više od 35 godina.

Protivnici te elektrane smatraju zastarjelom tehnologiju koju koristi – ruski reaktor sovjetskog dizajna.

Prijedlog iz Vlade

Ne prestaju kritike na bivšeg njemačkoga kancelara Gerharda Schrödera jer je odbio eksplicitno osuditi rusku invaziju na Ukrajinu, a pritisnuta javnim mnijenjem vlada predlaže ukidanje niza njegovih povlastica koje mu pripadaju kao bivšem čelniku vlade.

Njemačka vladajuća koalicija predvođena socijaldemokratima (SPD), strankom kojoj pripada i koju je nekoć vodio sam Schröder, smanjuje njegova posebna prava koje mu pripadaju kao bivšem kancelaru. Tako će prema prijedlogu vlade koji bi u četvrtak trebao odobriti parlamentarni odbor za proračun, ostati bez ureda i osoblja.

Schröderu će se dopustiti da zadrži mirovinu i osobnu zaštitu.

Prijedlozi koalicije nisu u skladu sa zahtjevom konzervativne oporbe da Schröder izgubi i mirovinu. Oporba tvrdi da je naštetio međunarodnom ugledu Njemačke jer se nije jasno ogradio od ruskog predsjednika Vladimira Putina i što je zadržao svoje dužnosti u raznim ruskim energetskim tvrtkama.

Schröder je bio kancelar od 1998. do 2005. godine, kao zadnji socijaldemokrat koji je vodio Njemačku prije Olafa Scholza. Nakon toga, između ostalog, radio je za plinovodnu tvrtku Nord Stream, ruski Gazprom i energetsku tvrtku Rosneft.

Vodstvo SPD-a zatražilo je od njega da napusti stranku. Bilo je zahtjeva i da bude isključen.

IEAE

Premještaj značajnog broja strojeva za centrifugu na sigurniju lokaciju napravljen je zbog „terorističkih napada“ na iransko nuklearno postrojenje Karadž, objavio je glasnogovornik iranske Organizacije za atomsku energiju u petak.

Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi u četvrtak je rekao da je Iran u Natanz, na podzemnu lokaciju, premjestio radionicu za izradu centrifuga za obogaćivanje uranija.

Tamo se koriste strojevi iz sada zatvorenog postrojenja u Karadžu, smještenog zapadno od Teherana, koji je prošli lipanj doživio ono što je Iran nazvao izraelskom sabotažom. „Zbog terorističke operacije protiv kompleksa TESA Karadž morali smo pojačati sigurnost i preseliti značajan dio strojeva za centrifugu na sigurniju lokaciju“, objavio je Behrouz Kamalvandi.

Optužio je IAEA da nije obratila dovoljno pozornosti na „opasne operacije“ Izraela protiv iranskih nuklearnih postrojenja.

Ta agencija Ujedinjenih naroda prije dva tjedna izvijestila je svoje članice da je Iran preselio postrojenja u Natanz.

Iran i SAD proteklih godinu dana u Beču vode neizravne pregovore o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. između Teherana i svjetskih sila koji je tadašnji predsjednik Donald Trump napustio 2018., a Iran potom počeo kršiti.

Prema tom dogovoru Teheran je pristao ograničiti svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Tonči Tadić u RTL Direktu

Zbog rata u Ukrajini, u modu se vraćaju nuklearne elektrane. Naravno traže se alternative ruskoj nafti i plinu – jer Europa želi prestati financirati Putinov rat. Pa se sve više spominju nuklearke.

Gradnju osam novih najavio je Boris Johnson do 2030. kako Britanci ne bi osjetili divljanje cijena, i kako ih ne bi ucjenjivao Vladimir Putin. I Hrvatska je, još prije rata, potpisala nuklearni pakt s Francuskom, kojim traži da se nuklearke priznaju jednako čistima kao izvori obnovljive energije. 

“Drago mi je čuti da su nuklearke ponovo u modi, jer ako se zalažemo za smanjenje emisije CO2 to se neće moći postoći bez nuklearki. Zapravo, vizija Euroatoma je da do konca stoljeća sva energija u EU bude iz obnovljivih izvora, a s druge strane iz fuzije, odnosno nove generacije nukrelarki”, rekao je u studiju RTL Direkta fizičar Tonći Tadić.

Objasnio je da one ne proizvode nikakav CO2 dok rade jer se temelje na nuklearnoj energiji, stoga se smatraju čistima.

A s obzirom na to da već dva mjeseca razgovaramo o ovisnosti o Rusiji, jedno od glavnih pitanja je koliko bi nuklearki Europa morala imati da joj ne treba ruski plin? Tadić kaže da trenutno u EU imamo oko 44 posto fosilnih goriva, odnosno da se 44 posto električne energije proizvodi iz fosilnih goriva, od čega 22 posto otpada na ugljen, 21 posto na plin, a oko tri posto na naftu. Nuklearke daju oko 26 posto energije, a svi obnovljivi izvori isto toliko.

“Kada bismo praktično duplirali nuklearke i obnovljive izvore, ne bismo imali nikakvu ovisnost o ruskom plinu”, kaže Tadić.

Rekao je i da je procjena da bi svaka zemlja trebala imati između jedne i četiri nuklearnih elektrana otprilike točna te da to nije nedostižno.

“Hrvatska ima polovicu nuklearke u Sloveniji. Jako mi je drago da se hrvatska vlada drži stajališta da Hrvatska mora ostati partner u Krškom. Radni vijek Krškog će vjerojatno biti produžen. Jednako tako se razmišlja o bloku dva Krškog u kojem će vjerojatno sudjelovati Hrvatska, tako da ćemo i dalje imati tih 17 posto udjela električne energije iz našeg nuklearke u Sloveniji”, kaže Tadić.

No, fizičar napominje kako bi svejedno bilo pametno da Hrvatska ima i vlastitu nuklearku unutar države.

“Ne treba gledati električnu energiju taj čas, nego i projekcije za 20 i 30 godina, kada će dominirati električni automobili koje će negdje trebati puniti. Potpuno je besmisleno gledati na elektrifikaciju prijevoza, a zadržavati plinske elektrane”, kaže Tadić.

“Postojao je plan za izgradnju nuklearke u Hrvatskoj, no on je nestao koncem 80-tih pod pritiskom ugljenarskog lobija iz Srbije, koji je napravio veliki pritisak  na saveznu vladu, a ona na republičke vlade u Hrvatskoj i Sloveniji da se odustane od druge nuklearke koja je trebala bit kod Zagreba”, rekao je Tadić.

A tema popularnosti nuklearki vidi se i na primjeru Francuske. Kada je pobijedio prije pet godina, Macron je rekao da planira ugasiti 14 reaktora, i smanjiti udio nuklearne energije na 50 posto. Tadić kaže da sada to više sigurno ne planira, a slično je bilo i s Njemačkom.

“Njemačka je počela cijelu priču 2011. u onoj paranoji oko Fukušime, s jednim potpuno populističkim potezom Angele Merkel koja je navela gašenje nuklearki i prijelaz na ruski plin i Sjeverni tok 2. Od 16 reaktora, došli su na šest onda su još tri pogasili prošle godine. Po meni to nije bilo pametno, jer kada pogledate projekcije na karti EU za 2030. godinu imati ćete jednu rupu po sredini koja se sastoji od Njemačke, Luksemburga, Austrije i Italije bez nuklearki, a svi s obije strane te rupe će imati nuklearke, uključujući tu Ukrajinu, Švicarsku u Britaniju koje su pridružene članice Euroatoma”, rekao je Tadić.

Iako je spomenu i Fukušimu, Tadić kaže da je za lošu reputaciju nuklearki zapravo zaslužan Černobil, koji ”uopće nije bilo zapadnog dizajna”.

Osvrnuo se i na rusko zauzimanje Černobila, zbog čega je cijeli svijet bio zabrinut, a za što kaže da se ništa na kraju nije dogodilo.

“Ne radi toga što su Rusi bili strašno obazrivi ili pametni. Vidjeli ste pucanje po kontrolnoj zgradi u Zaporižju, vidjeli ste situaciju da je Černobilska elektrana ostala bez struje, onaj famozni sarkofag je ostao bez napajanja i istrošeno gorivo koje se hladilo ostalo je bez napajanja. Međutim, vrlo brzo je reagirala Međunarodna agencija za atomsku energiju i jednom tihom diplomacijom dala do znanja Rusima da se tako ne ponaša i da to izaziva veću štetu nego što oni to misle”, rekao je Tadić.

“U Bjelorusiju je dovezeno sedam autobusa ozračenih ruskih vojnika, a bjeloruskim liječnicima rečeno je da paze kako se ponašaju prema njima je su ozračeni”, rekao je Tadić.

Čekaju odobrenje

Rolls-Royceov dizajn maloga modularnog nuklearnog reaktora (SMR) vjerojatno će dobiti odobrenje britanskog regulatora do sredine 2024. godine, a električnu energiju mogao bi proizvoditi do 2029., rekao je Reutersu predsjednik uprave tvrtke Rolls-Royce Small Modular Reactorsa Paul Stein.

Britanska vlada zatražila je od nuklearnog regulatora da započne proces odobravanja u ožujku, nakon što je u studenom podržala Rolls-Royceov krug financiranja od 546 milijuna dolara za razvoj prvog SMR-a u zemlji.

Vlada se nada da će SMR-ovi pomoći u smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i smanjiti emisije ugljika.

U intervjuu za Reuters Stein je rekao da je regulatorni proces pokrenut i da će vjerojatno biti završen sredinom 2024. godine.

“Pokušavamo surađivati ??s Vladom i drugima kako bismo krenuli s narudžbama i mogli isporučiti struju u mrežu do 2029. godine”, rekao je Stein.

U međuvremenu, Rolls-Royce će početi proizvoditi dijelove reaktora za koje ne očekuje promjene u dizajnu.

Mali modularni reaktori snage 470 megavata (MW) koštaju 1,8 milijardi funti (2,34 milijarde dolara) i gradit će se na zemljištu od 10 hektara, veličine oko 10 nogometnih igrališta.

Za razliku od tradicionalnih reaktora, SMR-ovi su jeftiniji i brži za izgradnju, a mogu se postaviti i u brodove i zrakoplove.

Njihov “modularni” format znači da se mogu otpremiti u kontejnerima iz tvornice i relativno brzo instalirati na bilo koje predloženo mjesto.

Euractiv

Bugarska i Grčka napreduju u međusobnim pregovorima o izgradnji zajedničke nuklearne elektrane, no ti pregovori su još uvijek u povojima, piše Euractiv.

Ideju o zajedničkoj nuklearki koja bi se gradila u Bugarskoj prvi je najavio zamjenik bugarskog premijera i ministar financija Asen Vassilev nakon povratka iz posjeta Grčkoj 22. veljače, gdje je razgovarao s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom.

Atena i Sofija pričekat će najmanje godinu dana dovršetak stručne studije, a za to će vrijeme bugarska vladajuća koalicija morati usuglasiti stavove o gradnji elektrane.

Assen Vasilev kaže da bi nuklearna elektrana trebala biti izgrađena “izuzetno brzo”, jer postoji kupac za struju što otklanja poslovni rizik. No stručnjaci procjenjuju da se ne može izgraditi brže od minimalnog roka od šest do osam godina, a cijena je još uvijek nedefinirana.

Problem je i što Bugarska u trenutnim okolnostima ne može instalirati dva kupljena ruska nuklearna reaktora. Njihovo postavljanje nije moguće bez ruskog sudjelovanja, a to je nemoguće zbog rata u Ukrajini i uvedenih sankcija.

Ekonomska studija britanske banke HSBC, izrađena za projekt druge nuklearne elektrane u Bugarskoj 2012. godine, pokazala je cijenu od 10 milijardi eura.

Bugarski ministar energetike Aleksandar Nikolov kaže da bi se elektrana mogla brzo izgraditi samo na postojećoj lokaciji nuklearne elektrane u Kozloduju.

Izvori bliski tom pitanju rekli su za Euractiv kako u Bugarskoj postoji i ozbiljan problem prije budućeg sporazuma s Grčkom: kako riješiti pitanje odgovornosti za eventualni izvanredne događaje.

Naime, ne postoji shema prema kojoj se odgovornost može proporcionalno prenijeti na drugu državu, a prema Bečkoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za nuklearnu štetu treba razjasniti mehanizam kojim se Grčka želi uključiti u projekt – kao dioničar ili samo kao kupac električne energije.

“Grci su svjesni unutarnjih problema i pregovori se moraju voditi vrlo pažljivo – kako ne bi postali kao za vode Meste”, dodao je izvor.

Prema bilateralnom sporazumu, Grčka ima pravo na 29 posto ukupnog prosječnog prirodnog višegodišnjeg protoka rijeke Meste do 2030. godine. Sporazum je potpisan 1996. i oštro je kritiziran u Bugarskoj zbog značajnog smanjenja korištenja vode u jugozapadnom dijelu zemlje.

Isporuka za Paks

Mađarska je nakon početka rata u Ukrajini dobila prvu isporuku nuklearnog goriva iz Rusije za svoju NE Paks, koja proizvodi gotovo polovinu potrebne električne energije u toj zemlji.

Gorivo je, piše Jutarnji, stiglo avionom, kako je isporuka vlakom preko Ukrajine postala nemoguća. U slovačku Bratislavu u dva je navrata, početkom i sredinom ožujka također sletio ruski avion s nuklarnim gorivom. Obje zemlje raspolažu nuklearnim reaktorima koje je izgradio ruski Rosatom, a nalaze se i u Finskoj, Bugarskoj, Češkoj i Ukrajini. Rosatom praktički ima monopol nad gorivom u tim reaktorima, a nuklearno gorivo zahtijeva precizno projektirane gorivne elemente koji su u skladu sa zahtjevima za licenciranje što ih postavljaju sigurnosni regulatori. Gorivo se obično naručuju u višegodišnjim ugovorima i bilo kakva promjena zahtijeva dugotrajne pripreme.

Do sad ta ruska kompanija nije bila pod sankcijama koje su uvele EU i SAD. Stručnjaci konstatiraju da bi se uvođenje sankcija Rosatomu vratila kao bumerang, jer bi se te zemlje okrenule ugljenu. Pokušaj EU da sada prekine veze s Rosatomom ugrozio bi opskrbu električnom energijom za gotovo 100 milijuna europljana.

NE Paks

Nuklearna energije ne podliježe sankcija EU, no mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto ponovio je kako Mađarska neće uvoditi sankcije za Rusiju vezane za naftu i plin, piše RTL.

Ponovio je kako je Mađarska odbacila bilo kakve sankcije na rusku naftu i plin te dodao da je uvođenje sankcija u vezi s aktivnostima povezanim s nuklearnom energijom ”crvena linija” za tu zemlju.

“Gorivo za elektranu Paks je uvijek stizalo iz Rusije željeznicom preko Ukrajine. Nažalost, to više nije moguće, tako da smo morali pronaći alternativni način za dopremanje”, rekao je Szijjarto.

Rekao je kako je pošiljka stigla preko zračnog prostora Bjelorusije, Poljske i Slovačke uz odobrenje sve tri zemlje. Inače, nuklearna energije ne podliježe nikakvim sankcijama EU.

Hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se jučer u Banskim dvorima sa slovenskim premijerom Janezom Janšom.

“Ovo je jedan od naših brojnih susreta u proteklih nekoliko godina otkad paralelno obnašamo dužnosti i u tom razdoblju možemo konstatirati da smo zaista unaprijedili i ozračje u našim odnosim i ukupnu atmosferu među narodima koja je bitno bolja, gdje nema tenzija, sve probleme koji postoje nastojimo riješiti i tiho i na način da to bude na zadovoljstvo obje zemlje, obje vlade i oba naroda”, rekao je Plenković.

Zahvalio je Janši na potpori koju je Hrvatska dobila od Slovenije za ulazak u eurozonu, Schengen i OECD.

Kazao je da je trenutni iznos robne razmjene 5,6 milijardi eura.

“Veliki je skok, za čak 34 posto, iz 2020. na 2021. godinu. Uvjereni smo da će ovo pozitivno ozračje koje postoji pridonijeti još većem angažmanu gospodarstvenika”, rekao je Plenković te dodao da su razgovarali i o suradnji u području turizma.

“U Hrvatskoj je bilo milijun i 166 tisuća slovenskih turista, više od 55 posto Slovenaca lani je boravilo u Hrvatskoj, što je i mene jako i ugodno iznendilo”, rekao je Plenković.

“Razgovarali smo i o aktualnim pitanjima, rusku agresiju na Ukrajinu i sve posljedice koje ona ima. Prije svega, i Slovenija i Hrvatska su vrlo jasne i rezolutne oko karakterizacije te agresije od prvog dana. Posljedice se osjećaju na dva temeljna pitanja – jedno je velika, bez presedana, izbjeglička kriza. I Hrvatska i Slovenija su izrazile spremnost da prime ukrajinske izbjeglice. Spremni smo i dalje pomoći našim prijateljima u Ukrajini Drugo izrazito važno pitanje je pitanje energetike, na temelju toga smo se dogovorili da se već idući tjedan u Zagrebu sastanu naši ministri koji će raspraviti suradnju glede plinovoda i korištenja kapaciteta LNG terminala na Krku, a razgovarat će se i o Krškom – ako se ide u izgradnju novoga bloka, Hrvatska bi participirala u tom procesu. Treće je pitanje granice – zadužili smo ministre vanjskih poslova da olakšaju rad ribara, postoje određeni modeli koji bi trebali premostiti prepreke kojih je bilo posljednih godina”, rekao je Plenković.

Plenković je govorio i o pitanju granice i Piranskog zaljeva. Na pitanje jesu li on i Janša postigli konkretan odgovor, Plenković je rekao da “nešto moraju ostaviti i za idući Janšin madat”.

“Naš prijedlog je da bismo trebali omogućiti jednu situaciju da se ne kažnjavaju slovenski i hrvatski ribari – to nema efekta. Treba što više relaksirati te odnose. Trebali bismo naći makar privremeni režim koji bi u potpunosti relaksirao situacije da policija daje kazne, to je opterećenje za ribare s obje strane. To se može riješiti na benigniji način”, rekao je Plenković.

O drugom bloku Krškog, Plenković je dodatno rekao: “Tu Hrvatska u potpunosti ovisi o dinamici donošenja odluka u Sloveniji. Ako Slovenija krene tim putem, naš je principijalni stav ‘pratit ćemo vas u inicijalnom aranžmanu’. To je 50-50. Krško predstavlja 15 posto energije koju ima Hrvatska elektroprivreda, to je za nas vrlo važan izvor energije. “.

Slovenski premijer Janša zahvalio se Plenkoviću na gostoljubivosti. “Imali smo raspravu o nekim otvorenim pitanjima koja najlakše možemo rješavati u prijateljskoj atmosferi. Hvala i za konsturktivnu ulogu Hrvatske u ovom vrijeme”, rekao je Janša.

I Janša je govorio o gradnji drugog bloka elektrane Krško. “Odluka je na Vladi već prihvaćena, rekao je. Kazao je i kako se Slovenija obvezala zatvoriti termoelekratnu Šoštanja, ali da to može učiniti tek kad bude izgrađen drugi blok elektrane Krško”, rekao je.

Janša je komentirao i pomoć izbjeglicama iz Ukrajine. “I mi smo rekli da smo spremni prihvatiti proporcionalni broj u odnosu na veličinu države i broj stanovnika. Mnogi dolaze u Sloveniju i idu dalje, gdje imaju rodbinu ili znance, prvenstveno idu u Italiju. Europa je na testu solidarnosti”, kazao je Janša.

Analiza

Černobilj i Zaporižžja: napadi na ukrajinske nuklearne elektrane ne izazivaju samo paniku u Ukrajini. Stručnjakinja Anna Veronika Wendland poziva na više objektivnosti i bolju kriznu komunikaciju.

Navodno je napajanje električnom energijom u bivšoj nuklearnoj elektrani Černobilj funkcioniralo samo kratko vrijeme. U ponedjeljak (14. ožujka) ukrajinski mrežni operater Ukrenergo objavio je da je popravljeni visokonaponski vod bivše nuklearne elektrane ponovno oštećen.

Daljnji rad osoblja nuklearne elektrane više nije moguć, ljudi su “fizički i psihički iscrpljeni”, napisao je ukrajinski operater Energoatom na svom Telegram-kanalu.

Ruska vojska već je napala tri civilne nuklearne elektrane od 24. veljače, uključujući najveću funkcionalnu nuklearnu elektranu u Europi Zaporižžja, 4. ožujka.

Ovog ponedjeljka navodno je ruska vojska postavila i digla u zrak streljivo u neposrednoj blizini prvog reaktora, izvijestio je Energoatom. Ove informacije se za sada ne mogu neovisno provjeriti.

Napadi na nuklearna postrojenja služe širenju straha od nuklearne katastrofe, kaže Anna Veronika Wendland u intervjuu za DW. Ova povjesničarka tehnologije i istočne Europe koordinatorica je istraživanja na Herderovom institutu za povijesna istraživanja o istočnoj i srednjoj Europi i zagovornik je upotrebe nuklearne energije u miroljubive svrhe.

Uz cilj širenja straha, “drugi čimbenik koji igra veliku ulogu za rusku stranu je preuzimanje infrastrukturnih objekata”, kaže Wendland. Ona smatra da je strah koji su takvi napadi pokrenuli na međunarodnoj razini pretjeran ili kontraproduktivan iz nekoliko razloga.

Kaže da bi javnost trebala biti detaljnije informirana o rizicima i mogućim štetama – primjerice o ruševinama nuklearne elektrane u Černobilju, koja je prestala s radom prije 20 godina.

“Otprilike 1900 gorivnih elemenata koji se još moraju ohladiti u Černobilju bilo je izvan reaktora gotovo 21 godinu”, objašnjava ona. Sukladno tome, njihov učinak raspadanja je vrlo nizak, “tako da se Međunarodna agencija za atomsku energiju IAEA i drugi stručnjaci slažu da ne postoji akutna opasnost”.

Wendland objašnjava: prije svega, postrojenje ima funkcionalno napajanje za slučaj nužde s dizelskim gorivom, koje održava rashladne sustave u radu oko 48 sati. No čak i ako bi došlo do kvara napajanja za slučaj nužde, Wendland objašnjava da bi se, ovisno o vremenskim prilikama, imalo do 14 dana da se obnovi napajanje.

Prema stres-testu EU-a, najgori scenarij je da bi se postrojenja s pohranjenim gorivnim elementima mogla zagrijati do oko 70 stupnjeva Celzijevih. Stoga IAEA ne smatra situaciju u Černobilju akutno kritičnom.

Međutim, Wendland jasno daje do znanja “da je neregularna i nepodnošljiva situacija zauzeti nuklearno postrojenje, odsjeći ga od vanjskog svijeta u smislu komunikacije i nadzora i uzeti njegovo osoblje za taoce”.

To je, kako kaže, već cijeli niz teških kršenja svih konvencija koje je potpisala i Rusija.

Drugačija bi bila situacija s nuklearnom elektranom Zaporižžja, koja je spojena na dvije velike visokonaponske mreže. Tamo su opasnosti višestruko veće, objašnjava stručnjakinja Wendland, koja je od 2013. do 2015. radila na svom projektu u nuklearnoj elektrani u Rivneu na sjeverozapadu Ukrajine, koja se može usporediti sa Zaporižžjem.

U Zaporižžju je gorivo za napajanje u slučaju nužde dovoljno za oko sedam do devet dana. Prekid u opskrbi ovih sustava brzo bi, kako kaže Wendland, postao iznimno problematičan i mogao bi se razviti u scenarij sličan onom u Fukushimi.

U slučaju nesreće, gorivni elementi bi se nakon “11 do 15 sati” zagrijali na 70-80 stupnjeva: “To je potpuno drugačija priča nego u Černobilju. Ali, kao što sam rekla, tu nismo”, objašnjava ona vrlo jasno.

Njezina pouka: U kriznoj komunikaciji prvo morate opisati kakva je situacija. No, nakon ruskog napada na Zaporižžja, upravo se to nije dogodilo.

“U noći (kada je izvršen napad, op. ur.) lažne vijesti su prestizale jedna drugu”, prisjeća se ova stručnjakinja. “Iste noći ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba i predsjednik Zelensky koristili su snažne riječi. Već se govorilo o meganuklearnoj nesreći razmjera šest Černobilja. Mogu razumjeti da je vlada u Kijevu pod ogromnim pritiskom. Ona vrišti za pomoć. Ali takvi donositelji odluka i lideri također moraju znati – ovo nije ispravna krizna komunikacija”, kaže ova stručnjakinja.

Rezultat je, sigurna je Wendland, bio da su “ljudi u Njemačkoj ujutro počeli ići u ljekarne po tablete joda. Na kraju je to samo dovelo do efekta desolidarizacije u stilu: “Dragi Ukrajinci, molim vas prestanite se opirati, da ne trpimo bol, piše DW.