NUKLEARNA ENERGIJA

Fuzijska elektrana

Hrvatska i Španjolska dobro surađuju na projektu ispitivanja materijala potrebnih za gradnju prve fuzijske elektrane u EU, a uskoro bi im se mogli priključiti novi partneri, rekao je šef španjolske delegacije Ángel Ibarra u razgovoru za Hinu.

EU želi oko 2050. godine izgraditi elektranu u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem dva lakša atoma vodika u jedan teži, pri čemu se oslobađa ogromna energija.

Fizičar Ibarra kaže da bi se u takvoj fuzijskoj nuklearki proizvodila ista količina struje kao u sadašnjoj fisijskoj, ali ona ne bi proizvodila toliki radioaktvni materijal.

No da bi fuzijska elektrana bila izgrađena potrebno je prvo testirati materijale potrebne za njezinu gradnju.

Španjolska i Hrvatska dogovorile su 2021. zajedničko ispitivanje tih materijala u blizini španjolskog grada Granade za što je potrebno izdvojiti 707 milijuna eura. Španjolska sudjeluje s 50 posto u projektu, a Hrvatska s pet posto.

Hrvatski tim, predvođen fizičarem Tončijem Tadićem, lani je najavio da će Hrvatska svoju obvezu iz pet postotnog udjela ispuniti slanjem komponenti za istraživački centar u Španjolskoj, a ne novcem.

Iz Hrvatske bi trebale biti izvezene dizalice, izmjenjivači topline ulja i vode za hlađenje litija, te četiri posebno dizajnirana modula. Ta oprema trebala bi biti isporučena do kraja 2029. u mjesto Escuzar, udaljen 20 kilometara od Granade.

Ibarra će se u četvrtak u Zagrebu sastati s Tadićem u sklopu susreta dvaju timova. Na sastanku bi trebalo otpočeti formiranje međunarodnog tima, u kojem će biti i fizičari drugih zemalja, a koji bi trebao formalizirati dokument s detaljima doprinosa Hrvatske i Španjolske.

Sastanku u Zagrebu trebalo bi prisustvovati 16 drugih zemalja i međunarodnih organizacija koje zasad imaju status promatrača u tom španjolsko-hrvatskom projektu nazvanom IFMIF-DONES (International Fusion Materials Irradiation Facility – Demo Oriented NEutron Source).

„Oni promatraju kako se odvija projekt. Ideja je da dobivaju informacije pa da im bude lakše donijeti odluku o priključenju“, kaže Ibarra. Posljednjih mjeseci su porasli izgledi da se u preostalih 45 posto projekta uključe promatrači poput EUROATOM-a, Japana, Njemačke i Italije.

Istovremeno u Escuzaru, gdje će se provoditi ispitivanja, traju građevinski radovi. Na jednoj zemljišnoj parceli već je niknula zgrada, a druga se gradi.

U jednoj od tih zgrada nalazit će se 100 metara dugačka cijev promjera 30 centimetara. Kroz nju će „prolaziti kuglice s namjerom da se na drugom kraju jako ubrzaju i udaraju o nešto, prilikom čega će nastati reakcija slična onoj koja se događa u reaktoru nuklearke“.

Eksperimentiranje bi moglo početi 2035. godine kada će ondje raditi 300 inženjera, tehničara, administratora i znanstvenika. Temeljem tih testiranja, trebao bi pet godina kasnije biti izgrađen reaktor za demonstraciju, što je uvod u gradnju fuzijskih nuklearki u Europi.

Olaf Scholz tvrdi kako nema smisla

Kancelar Olaf Scholz odbacio je pozive za povratak na nuklearnu energiju u Njemačkoj, ukazujući na visoke troškove i dugo vrijeme izgradnje. Ova izjava dolazi u vrijeme velike globalne rasprave o novom investicijskom ciklusu u nuklearnu energiju, kao prihvatljivog tranzicijskog goriva prema zelenoj tranziciji.

“Ako netko sada odluči graditi nuklearnu elektranu, ona će biti spremna za 15 do 20 godina prema trenutnom vremenu izgradnje. Morali bismo do tada riješiti sve naše probleme”, rekao je Scholz odgovarajući na pitanje učenika tijekom sesija pitanja i odgovora u centru strukovnih škola u južnoj Njemačkoj.

Struja koja dolazi iz nuklearnih elektrana košta višestruko više od struje iz vjetra, solarne energije ili drugih proizvodnih izvora, rekao je Scholz.

Osim toga, rezerve urana su ograničene.

“Ako pogledate unatrag 20 godina i vidite tko je donio jeftiniju i učinkovitiju odluku o proizvodnji električne energije, to će biti naša zemlja”, predvidjela je njemačka kancelarka.

U nacrtu svog novog političkog programa, Kršćansko-demokratska unija (CDU) – njemačka konzervativna oporbena stranka – zagovara korištenje nuklearne energije i želi se usredotočiti na “nuklearne elektrane četvrte i pete generacije”.

Analiza Politica

Europska unija priprema novi paket sankcija Rusiji, ali ne pogađa Kremlj tamo gdje bi stvarno moglo zaboljeti. Umjesto da se suzbije multimilijarderska prodaja nafte i plina u Moskvi ili da se osigura da zabranjene tehnologije ne završe u njezinim oružanim snagama, Bruxelles smanjuje svoje ambicije i cilja manji broj tvrtki koje krše pravila, piše Politico.

Dodatan problem predstavlja i to što nema konsenzusa među zemljama članicama, a tu je i stalno protivljenje Mađarske koja održava veze s Rusijom. No, iako se čini da EU-u ponestaje mogućnosti, Politico navodi da postoji pet stvari koje EU može učiniti kako bi se izvršio pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prije početka rata u Ukrajini, prodaja nafte i plina činila je gotovo polovicu prihoda Rusije. Sada, kada tvrtke i kvalificirani radnici bježe iz zemlje, fosilna goriva su jedan od rijetkih pojasa spasa koji su joj preostali.

Klub bogatih nacija G7 postavio je u prosincu 2022. zajedno s EU-om i Australijom dotad neviđeno gornje ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, u nadi da će tako prisiliti Moskvu da nastavi s opskrbom kako bi se stabiliziralo globalno tržište, a istovremeno umanjiti ruski profit od prodaje.

Međutim, iako je plan u početku funkcionirao, njegova je učinkovitost na kraju oslabila jer je Moskva pronalazila načine da zaobiđe pravila. Nafta se danas nigdje ne prodaje ispod gornje granice cijene.

Kojev inzistira na tome da globalni partneri zatvore rupu u zakonu koja omogućava zemljama poput Indije, Turske i Kine da kupuju rusku sirovu naftu po bilo kojoj cijeni i rafiniraju je u benzin, dizel i druga goriva za prodaju drugdje. No, kako piše Politico, nedostatak dogovora među zapadnim saveznicima koji tvrde da je SAD nezainteresiran za pooštravanje postojećih pravila, koči bilo kakvu akciju.

Oko 80 posto ruske trgovine aluminijom nije sankcionirano, no Europska komisija nije uspjela uključiti zabranu uvoza ruskog aluminija u posljednji prijedlog sankcija. No, izvršna vlast EU-a naznačila je da bi se ta mjera mogla razmotriti u budućem paketu.

Mogla bi se razmotritit poluzabrana ili bi se zemlje mogle dogovoriti o postupnoj zabrani, kao što je slučaj s poluproizvodima od ruskog čelika.

EU i dalje puni džepove Kremlja kupujući ruski plin. Prema Centru za istraživanje energije i čistog zraka, EU je Rusiji u posljednje dvije godine platio više od 80 milijardi eura za plin.

Međutim, odustajanje od ruskog plina nije jednostavan proces, osobito jer mnoge zemlje imaju dugoročne ugovore koje je reško raskinuti. Osim toga, Mađarska ima bliske odnose s ruskim državnim energetskim divom Gazpromom i pristala je povećati količine koje je kupovala ove zime.

Povrh toga, stručnjaci upozoravaju da zemlje EU zatvaraju oči pred ruskim LNG-om koji se kreće kroz europske luke na putu prema drugim odredištima. Ipak, zaustavljanje te prakse pada na pojedinačne prijestolnice u mjestima poput Francuske i Belgije, a ne na briselskim birokratima.

Unosno crno tržište procvjetalo je otkako su zapadni saveznici zabranili uvoz velikog broja ruskih luksuznih proizvoda. Armenija i Kazahstan – zemlje koje imaju važne trgovinske odnose s Moskvom – objavile su da se namjeravaju pridržavati zapadnih sankcija, no Gruzija je odlučila ne provoditi ista pravila. Predsjednik parlamenta Shalva Papuashvili ustvrdio je kako je odluka bila unosna za zemlju i nije naštetila njezinim odnosima s EU-om.

Nadalje, Turska, Indija i Kina su unovčile potrebu Moskve za alternativnim trgovinskim trgovačkim rutama, a Peking je isporučio tone hardvera koji bi lako mogle koristiti ruske snage koje se bore u Ukrajini.

Očekuje se da će EU u novom paketu sankcija na popis dodati kineske tvrtke s kojima se ne može trgovati za robu s bojnog polja i robu s dvojnom namjenom. No, Bruxelles će teško zatvoriti sve rupe u zakonu koje Rusija nalazi.

Tehnički, Bruxelles ima zakonsku mogućnost obustaviti svu trgovinu proizvodom ako strana država ne posluša “druge pojedinačne mjere i aktivnosti EU-a”. Ali za poduzimanje tog koraka potrebna je jednoglasna odluka svih 27 zemalja EU-a.

Zamjenik kijevskog ministra energetike Farid Safarov rekao je za Politico u studenom da je vrijeme da europske zemlje prestanu poslovati s ruskim državnim nuklearnim gigantom Rosatomom, koji pruža usluge u brojnim zemljama EU-a.

Iako ovaj sektor nije jedan od najvećih profitera u Moskvi, on nudi veliku meku moć i daje ruskim državnim tvrtkama pristup osjetljivoj europskoj infrastrukturi.

No, i u ovom slučaju Mađarska bi mogla biti barijera oštrijim akcijama. Budimpešta trenutno proširuje svoju nuklearnu elektranu Paks uz potporu Rosatoma, a premijer Viktor Orbán obećao je da će blokirati sve sankcije tom sektoru.

“Mađarska je bila kristalno jasna da će uložiti veto – a vjerojatno se i neke druge zemlje članice skrivaju iza Mađarske”, rekao je jedan europski diplomat upoznat s razgovorima.

Iako Rusija ne pokazuje znakove posustajanja kada su u pitanju vojni napori u Ukrajini, stručnjaci ističu da je malo vjerojatno da će moći zauvijek ostati u takvoj situaciji

To znači da sukob sve više postaje brutalni rat iscrpljivanja između sposobnosti Moskve da nastavi borbu i sposobnosti Zapada da zadrži potporu Ukrajini.

“Sankcije i rat postali su test otpornosti ruskog i ukrajinskog gospodarstva”, rekla je Maria Shagina, stručnjakinja za sankcije na Međunarodnom institutu za strateške studije, upozoravajući da se Moskva suočava s dugotrajnijom krizom kao rezultatom odljeva kapitala i odljeva mozgova, piše Politico.

“Pitanje je može li se ukrajinsko gospodarstvo održati kako bi se vidjeli dugoročni učinci”, dodala je.

Ipak, imajući u vidu političke nesuglasice i gospodarske probleme, čini se da novi paket sankcija neće biti ništa osim simbolične geste, prenosi N1.

Iz vlade

Indija će pozvati kompanije da ulože oko 26 milijardi dolara u sektor nuklearne energije kako bi povećala proizvodnju struje iz izvora koji ispuštaju manje ugljičnog dioksida, rekla su izvori u vladi.

New Delhi se tako sprema prvi puta mobilizirati privatna ulaganja u nuklearnu energiju, čiji udio u indijskoj proizvodnji struje trenutno iznosi manje od dva posto.

Uspije li privući taj novac, Indija bi do 2030. mogla dosegnuti zacrtanih 50 posto instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz nefosilnih goriva. Trenutno njihov udio iznosi 42 posto.

Vlada trenutno pregovora s najmanje pet tvrtki, uključujući Reliance Industries, Tata Power, Adani Power i Vedanta Ltd koje bi trebale uložiti po nekih 440 milijardi rupija (5,30 milijardi dolara), rekla su prošli tjedan dva izvora izravno uključena u pregovore.

Savezni ured za atomsku energiju i državna tvrtka Nuclear Power Corp of India (NPCIL) razgovarali su prošle godine u više navrata s privatnim tvrtkama o planu ulaganja, saznaje se iz izvora.

NPCIL, Tata Power, Reliance Industries, Adani Power i Vedanta nisu odgovorili na Reuters upit da komentiraju tu informaciju.

Vlada se nada da će privatna ulaganja omogućiti izgradnju 11.000 megavata (MW) novih kapaciteta za proizvodnju nuklearne energije do 2040. godine, rekli su izvori koji su željeli ostati nepoznati jer plan još nije dovršen.

Nuklearni kapaciteti državne tvrtke NPCIL iznose 7.500 MW, a najavila je ulaganja u dodatnih 13.000 MW.

Izvori su rekli da bi prema planu financiranja privatne tvrtke ulagale u nuklearne elektrane, kupovale zemljište i vodoprivrednu infrastrukturu i gradile postrojenja na područjima izvan reaktorskih kompleksa elektrana. Prava na gradnju i upravljanje reaktorima i gorivom pripali bi, u skladu sa zakonom NPCIL-u, naglasili su.

Privatne tvrtke ubirale bi prihod od prodaje struje, a NPCIL bi upravljao elektranama, uz naknadu, navode izvori.

Indijski zakoni zabranjuju privatnim tvrtkama gradnju nuklearnih elektrana ali im dopuštaju isporuku komponenti, opreme i potpisivanje ugovora o građevinskim radovima izvan kompleksa elektrana.

New Delhi godinama nije uspijevao ostvariti ciljeve o povećanja kapaciteta nuklearne energije, uglavnom zato što nije uspijevao nabaviti nuklearno gorivo. Problem su riješili 2010. sporazumom sa SAD-om o opskrbi prerađenim nuklearnim gorivom, napominje Reuters.

EDF

Francuski energetski div EDF, koji je u većinskom državnom vlasništvu, prošle je godine ostvario dobit od 10 milijardi eura, nakon što je 2022. zabilježio gubitak od 17,9 milijardi eura.

Prihodi su lani smanjeni za 2,6 posto na 139,7 milijardi eura.
EDF je prošlu godinu opisao kao izuzetnu. U njemu je uspio smanjiti dug za 10 milijardi eura na 54,4 milijarde eura, prenosi francuska novinska agencija AFP.

Tvrtka je dobar rezultat pripisala operativnim rezultatima, posebice na račun značajnog povećanja nuklearne proizvodnje u Francuskoj u vrijeme povijesno visokih cijena energije. Pretprošle godine, kad je vlada regulirala cijene energenata, imala je problema i s proizvodnjom struje, jer je nekoliko nuklearnih reaktora moralo biti ugašeno zbog tehničkih problema, a suša je ograničila rad hidroelektrana.

Lani je tvrtka morala otpisati 12,9 milijardi eura zbog problema s izgradnjom nove nuklearne elektrane Hinkley Point C u Velikoj Britaniji. Projekt se suočava s kašnjenjima i dodatnim troškovima.

Tonči Tadić

Znanstvenici u laboratoriju JET u Velikoj Britaniji postavili su novi fuzijski rekord – oslobodili su trajnu fuzijsku energiju od čak 69,26 megadžula, što je za 10 megadžula više od rekordna iz 2021. Obaranje novog rekorda nije jedini pozitivan pomak.

U njemu je, objašnjavaju s IRB-a, uz stijenku fuzijskog reaktora prvi put korišten volfram, materijal koji se koristi u žaruljama i koji nema zdravstvene rizike za razliku od do sada korištenog berilija.

“U prvi plan, nakon ovih uspjeha, opet dolazi pitanje razvoja fuzijskih materijala za fuzijsku elektranu DEMO, te proizvodnja fuzijskog goriva tricija. Za rješenje oba ova znanstvena problema nužan je projekt DONES, u kojem vodeću ulogu igraju Španjolska i Hrvatska”, ističe znanstvenik Tonči Tadić s IRB-a te koordinator projektnog tima Dones.

Kroz njega, u ogromnom projektu izgradnje Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER), već sudjeluje šest domaćih kompanija. Ovaj eksperiment, naglašava Tadić, otvara nove i veće prilike, piše Poslovni dnevnik.

Nuklearna fuzija

Nuklearna fuzija proizvela je dosad najviše energije u jednom eksperimentu, u laboratoriju JET sa sjedištem u Velikoj Britaniji, dovodeći svijet korak bliže snu o neograničenoj, čistoj energiji, piše BBC.

Nuklearna fuzija je proces koji daje energiju zvijezdama. Znanstvenici vjeruju da bi mogla proizvesti goleme količine energije bez zagrijavanja atmosfere.

Europski znanstvenici koji su radili u laboratoriju rekli su da su “postigli stvari koje nikad prije nisu”.

Rezultat je postignut u posljednjem eksperimentu laboratorija nakon više od 40 godina istraživanja fuzije.

Nuklearna fuzija je proces koji daje energiju Suncu. U tom procesu, parovi sićušnih čestica, atoma, zagrijavaju se i spajaju kako bi napravili jednu težu česticu koja oslobađa korisnu energiju.

Ako se uspješno poveća na komercijalnu razinu, mogle bi se proizvesti beskrajne količine čiste energije bez emisija ugljika. I ono što je ključno, za razliku od vjetra i solarne energije, ne bi bila prepuštena na milost i nemilost vremenskim uvjetima.

Međutim, dr. Aneeqa Khan sa Sveučilišta u Manchesteru kaže da to nije jednostavno.

Da bi došlo do fuzije atoma na Zemlji, potrebne su nam temperature deset puta veće od Sunčeve oko 100 milijuna Celzija, a potrebna nam je i dovoljno velika gustoća atoma dovoljno dugo vremena, objasnila je.

Pokusi su proizveli 69 megadžula energije u pet sekundi. To je dovoljno energije za samo četiri do pet toplih kupki – dakle, nije puno, piše BBC.

Svijet je još daleko od elektrana na nuklearnu fuziju, ali sa svakim eksperimentom je korak bliže.

Profesor Stuart Mangles, voditelj Zajednice za istraživanje svemira, plazme i klime s Imperial Collega u Londonu, rekao je: Novi rezultati JET-ovog finalnog rada vrlo su uzbudljivi.

Postrojenje Joint European Torus (JET) izgrađeno je u Culhamu u Oxfordu kasnih 1970-ih i do kraja prošle godine bilo je najnapredniji svjetski eksperimentalni fuzijski reaktor. Svi eksperimenti prestali su u prosincu.

Reaktor je trebao biti operativan samo desetak godina, ali ponovljeni uspjesi doveli su do produljenja njegovog životnog vijeka. Danas objavljeni rezultat trostruko je veći od onoga što je postignuto u sličnim testovima 1997. godine, prenosi HRT.

Analiza IEA

Globalna proizvodnja nuklearne energije trebala bi iduće godine dosegnuti rekordne razine, prognozira Međunarodna agencija za energiju (IEA). Ove i naredne godine proizvodnja iz nuklearnih elektrana porast će po tri posto godišnje, na 2915 TWh i premašiti prethodni vrhunac od 2809 TWh u 2021. godini. Uzlazni trend nastavit će se i u 2026., iako umjerenijih 1,5 posto, objavila je IEA.

Rast će potaknuti novi reaktori u Kini i Indiji, ali i pokretanje pojedinih reaktora u Francuskoj koji su prošle godine zaustavljeni zbog održavanja. U izvješću o globalnim tržištima Agencija navodi da veće oslanjanje na nuklearnu energiju, kao i brz rast obnovljivih izvora energije, pomažu u istiskivanju fosilnih goriva iz elektroenergetskog sustava, prenosi Financial Times.

Vjeruje se da će rast potražnje za električnom energijom sljedećih nekoliko godina biti pokriven izvorima s niskim emisijama ugljičnog dioksida, a udio globalne opskrbe koja se proizvodi iz fosilnih goriva spustiti se na rekordno niskih 54 posto u 2026.

Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol ističe da energetski sektor trenutno “proizvodi više emisija ugljičnog dioksida nego bilo koji drugi u svjetskom gospodarstvu”, pa su trendovi ohrabrujući.

“To je uvelike zahvaljujući ogromnom zamahu koji stoji iza obnovljivih izvora energije, sa sve jeftinijom solarnom energijom koja prednjači, i potpori važnog povratka nuklearne energije, čija bi proizvodnja trebala doseći povijesni maksimum do 2025.” rekao je. Premda je nužan veći napredak, i to brz, to su vrlo obećavajući trendovi”, rekao je Birol.

Nuklearna katastrofa u Japanu 2011., kada su reaktori u Fukushimi oštećeni tsunamijem, potaknula je Njemačku i Japan da se povuku iz tog sektora.

No, pritisak na smanjenje emisija ugljičnog dioksida, neophodan za obuzdavanje klimatskih promjena, i poremećaji u opskrbi plinom nakon ruske invazije na Ukrajinu, ponovno su fokus vratili na važnost nuklearnih izvora.

Na UN-ovom klimatskom summitu COP28 u Dubaiju prošle godine, više od 20 zemalja, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku, dogovorilo se pokušati utrostručiti globalne nuklearne kapacitete do 2050., podsjeća FT.

Rast do 2026. trebao bi biti koncentriran u Kini i Indiji, za koje se očekuje da će činiti više od polovice od 29 gigavata očekivanih novih kapaciteta, rekla je IEA. Brzi tehnološki napredak Kine doveo je to toga da drugo po veličini svjetsko gospodarstvo proizvodi 16 posto ukupne nuklearne energije, 5 posto više nego 2014.

Ta azijska zemlja cilja povećati instalirani kapacitet s oko 56 GW na 70 GW do 2025., stoji u izvješću IAE. U međuvremenu, utjecaj Kine i Rusije, a te dvije zemlje osiguravaju tehnologiju za 70 posto reaktora u izgradnji.

Projekti u Kini suočavaju se s manje kašnjenja od onih u Europi i SAD-u, primijetila je IEA, upozoravajući da su kašnjenja u izgradnji “velika globalna briga”. U utorak je francuski državni EDF najavio daljnja odgađanja nuklearne elektrane Hinkley Point C koju gradi u Somersetu u Engleskoj.

Projekt od 3,2 GW sada bi trebao početi proizvoditi električnu energiju najranije 2029., u usporedbi s početnim datumom početka 2025., a mogao bi stajati 35 milijardi funti, gotovo dvostruko više od izvornog proračuna, piše Poslovni dnevnik.

Najgori potres u 130 godina

Najgori potres koji je pogodio poluotok Notu u Japanu u barem 130 godina mogao je postati još jedna prepreka na putu ponovnog pokretanja nuklearne energije. No, dogodilo se suprotno

Nuklearna elektrana Shika, udaljena oko 40 milja od epicentra i isključena kad je potres pogodio poluotok, jest izgubila vezu s mrežom – kao što se dogodilo prije 13 godina u jednoj od najrazornijih nuklearnih katastrofa u povijesti, na drugom kraju Japana, ali ovaj put je kriza izbjegnuta zahvaljujući rezervnim generatorima.

Shika je nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine nadograđena novom sigurnosnom opremom – uključujući rezervni izvor napajanja i skladište goriva pod zemljom – što je pomoglo u održavanju hlađenja potrošenog nuklearnog goriva, prema javnom emiteru NHK.

Naravno, potres i tsunami ove sedmice bili su puno manji od kataklizme 2011. godine, koja je prekinula opskrbu strujom u Fukushimi Dai-Ichi, onesposobila rezervne izvore i pokrenula topljenje.

Potres u ponedjeljak magnitude 7,6 nije prouzročio pravu štetu reaktorima koji se protežu zapadnom obalom, ali ovaj događaj je bio uvjerljiva demonstracija sustava nuklearne sigurnosti u Japanu.

Godinu dana nakon Fukushime uveden je novi nuklearni regulator. Stručno tijelo uvelo je strože propise koji zahtijevaju nadogradnju opreme i bezbrojne sigurnosne provjere.

To je svakako usporilo ponovno pokretanje elektrana (oko dvije trećine od 33 reaktora u zemlji i dalje je neaktivno), ali isto tako osiguralo da je industrija spremna za trenutke poput ovog.

Promjene uključuju i obvezu pružanja brzih i jasnih informacija javnosti o statusu postrojenja – ključno za dobivanje popularne podrške industriji.

Posljedica zastoja

U Nuklearnoj elektrani Krško (Nek) zbog odstupanja utvrđenih u listopadu na cjevovodu priključnog sustava i izvanrednog remonta, očekuje se da će ovogodišnja proizvodnja električne energije biti oko desetinu manja od planirane.

Početkom listopada došlo je do propuštanja cjevovoda priključnog sustava, zbog čega je elektrana preventivno isključena. Nakon popravka, ponovno je bio na mreži 15. studenog. Zbog ovog izvanrednog remonta planirana ovogodišnja proizvodnja procijenjena je na 5,33 TWh, što je 11 posto manje od prvotnog plana.

Ove je godine do danas do 14 sati u Neku proizvedeno nešto više od 5,37 TWh električne energije, pokazuju podaci s internetskih stranica elektrane. Prošle godine, kada su radili redovni remont koji je trajao 38 dana, prema godišnjem izvješću za 2022., tijekom cijele godine proizvedeno je 5,31 TWh električne energije.

Kako je danas na konferenciji za novinare u Krškom ocijenio predsjednik uprave Neka Gorazd Pfeifer, izvanredni remont, čiji su izravni troškovi iznosili 13,8 milijuna eura, obavljen je kvalitetno i u “izuzetno kratkom roku”. U ovom slučaju dobrom se pokazalo održavanje i nadogradnja stalne veze s izvornim dobavljačem opreme, odnosno Westinghouseom.

Prema njegovim riječima, odaziv njihovih timova bio je trenutan i izniman u svim fazama pripreme i provedbe sanacije. Neprocjenjiva je bila i dobra povezanost s domaćim stručnjacima i domaćim tvrtkama. Tijekom izvanrednog remonta još jednom je potvrđena visoka razina profesionalnosti i predanosti zaposlenika. Podrška svih vanjskih dionika također je bila na visokoj razini, dodao je.

Nuklearka je u prva tri kvartala premašila planiranu proizvodnju za 42 gigavat sata. Kako ističu, elektrana je i tijekom ljetnih nestašica vode održala pouzdanost rada.

Stručnim upravljanjem, dobrim održavanjem i stalnim ažuriranjem, Nek je zadovoljio sve uvjete i zakonske preduvjete za dugotrajno poslovanje – u siječnju je nadležno ministarstvo izdalo okolišnu suglasnost za produženje rada sa 40 na 60 godina.

U kolovozu je u Neku završena prva kampanja prebacivanja istrošenog goriva u suho skladište, čime su ispunjeni zahtjevi odluke Uprave za nuklearnu sigurnost Republike Slovenije o provedbi programa nadogradnje sigurnosti. Početkom prosinca Uprava je rješenjem potvrdila i treći periodični sigurnosni pregled Nek-a.

Neka, predsjednik Uprave, rekao je da su odobrili poslovni plan i dugoročni plan ulaganja u tehnološku nadogradnju elektrane za iduće petogodišnje razdoblje.

Sljedeće godine očekuje se proizvodnja ukupno 5,45 TWh električne energije. U Neku, s oko 650 zaposlenih, već se pripremaju za sljedeći redovni remont koji će započeti 1. travnja sljedeće godine.

Gorivo za sljedeći ciklus goriva već je u elektrani, ali Neko nastavlja politiku stalnih poboljšanja opreme i sustava, rekao je među ostalim Pfeifer.

Član uprave Neka Sašo Medaković istaknuo je sigurnosne aspekte i postizanje tako visokih standarda u Neku. Pohvalio je i dobru suradnju s Pfeiferom, koji je od travnja ove godine predsjednik Uprave Neka.