NUKLEARNA ENERGIJA

The Drive

Novi članak izvještava o ideji iz 1950-ih godina kada su u Fordu razmišljali o stvaranju automobila s nuklearnim reaktorom koji ne bi trebao točiti gorivo i mogao bi voziti tisuće kilometara prije zamjene reaktora.

Automobil po imenu Ford Nucleon bio je zamisao automobila koji radi poput nuklearne podmornice i trebao bi imati električni motor-generator poput današnjih hibrida. Nuklearna tehnologija je tada bila vrlo popularna, a Ford je zamislio kako će vlasnik pri svakoj promjeni moći birati, želi li reaktor koji manje troši ili onaj visokih performansi.

Iako je Ford Nucleon bio izvan standarda po pitanju dimenzija i međuosovinskog razmaka, inženjeri se i danas bore s problemima tehnologije nuklearnog reaktora u automobilima, piše The Drive.

Dr. Thomas sugerira da problem s nuklearnim reaktorima u automobilima nije prilagodba radioaktivnih jezgri, nego rukovanje energijom koju oslobađaju. Iako se vjerovalo da će se nuklearna energija koristiti u automobilima 1950-ih godina, Ford Nucleon nikada nije zaživio zbog inženjerskih problema koji su i danas prisutni. Nucleon je zamisljen kao automobil s malim nuklearnim reaktorom smještenim straga koji bi mogao voziti više od 8.000 km bez punjenja goriva.

Cijeli bi reaktor bio zamijenjen, a vlasnik bi imao mogućnost odabira između niskoučinkovitog ili visokoučinkovitog reaktora. Automobil je bio neobičnih dimenzija, s duljinom od malo više od pet metara, širinom od gotovo dva metra i visinom od malo više od jednog metra. Prednji i stražnji kotači Nucleona bili su razmaknuti samo 1,76 metara, što je automobilu dalo vrlo nestabilan izgled.

Ford je nazvao Nucleonov reaktor “energetskom kapsulom” koja je bila lako servisirati i proizvodila snagu za “pretvarače električne energije s trenutnom promjenom smjera”, slične onima koje se nalaze u današnjim hibridima.

Sastanak u Granadi

Predstavnici 15 zemalja Europske unije (EU), među kojima je i hrvatsko izaslanstvo, okupili su se u srijedu u andaluzijskoj Granadi, gdje bi se trebali dogovoriti o upravljanju postrojenjem za ispitivanje materijala nužnih u gradnji buduće fuzijske elektrane.

Europska unija želi do 2050. godine izgraditi prvu elektranu, u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem dvaju lakših atoma vodika u jedan teži, pri čemu bi se oslobađala ogromna energija. Kako bi se izgradila takva elektrana, potrebno je prvo ispitati materijale od kojih će biti izgrađena.

Materijali će se ispitivati u mjestu udaljenom 20 kilometara od grada Granade, gdje su počeli radovi na kompleksu za ispitivanje. Cijena kompleksa procijenjena je na 690 milijuna eura, a Španjolska će kao glavni član konzorcija uložiti 50 posto novca.

Hrvatska sudjeluje s pet posto, a voditelj hrvatskog izaslanstva, fizičar Tonči Tadić, nedavno je rekao kako Hrvatska neće davati novac nego opremu u toj vrijednosti. Na sastanku u četvrtak moglo bi biti poznato koje će još zemlje sudjelovati u preostalih 45 posto projekta.

U Granadi su se okupili predstavnici Španjolske, Hrvatske, Italije, Njemačke, Francuske, Belgije, Slovenije, Slovačke, Češke, Rumunjske, Austrije, Finske, Litve, Latvije i Mađarske. Na sastanku će sudjelovati i delegacija Japana te međunarodnih organizacija EUROATOM, EUROfusion i Fusion for Energy (F4E).

Poruka regulatora

Belgijski regulator nuklearne energije (FANC) savjetovao je vladu da ne produljuje radni vijek tri najstarija nuklearna reaktora, predloživši da umjesto toga opskrbu osigura promjenama plana za novije reaktore.

Produljenje radnog vijeka tri najstarija reaktora, Doel 1 i 2 i Tihange 1 bilo bi sigurnosno problematično i iziskivalo bi više nuklearnog goriva i izmjenu nuklearnog regulatornog okvira, upozorio je FANC.

Dodatni je problem što bi ta opcija bila suprotna željama nuklearnog operatera Electrabela, podružnice francuske tvrtke Engie. dodali su.

Preporučili su zato alternativnu mogućnost produljenja radnog vijeka dva novijih reaktora, Doel 4 i Tihange 3, koje ne bi zahtijevalo obustavu njihovog rada radi nadogradnje sigurnosne opreme.

Oprema bi bila nadograđena nešto kasnije kako bi zadovoljila postrožene sigurnosne kriterije u budućnosti, dodali su.

Preporuka je uključena u mišljenje koje je regulator dostavio vladi prije i još ga nije objavio, a Reuters ga je dobio na uvid.

Vlada je raspravljala o mišljenju regulatora na sjednici u ponedjeljak i odlučila od kompanije zatražiti da regulatoru dostavi sigurnosnu procjenu kako bi razmotrili novi plan za novije reaktore.

Doel 4 i Tihange 3 trebali su po prvom planu biti isključena iz mreže 2025. radi sigurnosne nadogradnje i ponovo pokrenuti „najranije” u studenom 2026., prema FANC-u.

To bi moglo stvoriti manjak u opskrbi od oko 1,5 gigavata u sljedeće dvije zime, „koji se ne može nadoknaditi ni na koji drugi način osim nuklearnom proizvodnjom struje”, dodao je FANC pozivajući se na nove informacije operatora električne energije Elia.

Zato je regulator predložio da se, umjesto toga, dva novija reaktora u ljeto 2025. ponovo napune gorivom.

Glasnogovornik ministarstva energetike odbio je izravno odgovoriti na pitanje hoće li vlada definitivno odustati od plana o produljenju radnog vijeka tri najstarija reaktora, ali je rekao da je mišljenje “primila na znanje” i da će ga uzeti u obzir.

Engie je u ponedjeljak odbio komentirati, podsjetivši na izjavu izvršne direktorice Catherine MacGregor prilikom objavljivanja godišnjih rezultata u veljači.

Ministrica energetike

Francuska bi mogla izgraditi puno više nuklearnih elektrana no što je do sada najavljivala, izjavila je ministrica energetike, podsjetivši da zacrtana ugljična neutralnost do sredine stoljeća zahtijeva proizvodnju puno više struje.

“Za početak, govorimo o šest reaktora, a razmatramo još osam”, rekla je ministrica energetike Agnès Pannier-Runacher u intervjuu za poslovni dnevnik Les Echos.

Industrija prvo mora odgovoriti na to pitanje, naglasila je. “Naša energetska mješavina mora uzeti u obzir stvarnost – znanost, ali i stvarnost u industriji, ne smije se temeljiti na pojednostavljenim ideologijama”, objasnila je Pannier-Runacher.

“Postizanje ugljične neutralnosti do 2050. zahtijeva proizvodnju puno više struje”, rekla je ministrica.

“Moram parlamentu predočiti fizička ograničenja novog proizvodnog kapaciteta kako bih objasnila koliko daleko tehnički možemo ići do 2050. u solarnoj, nuklearnoj i energiji vjetra da bismo donijeli najbolju odluku o energetskoj mješavini”, dodala je.

Proizvođač struje EDF trebao bi proizvoditi više struje u nuklearkama, rekla je ministrica, dodavši da je elektroenergetskoj kompaniji dala nalog da ispita može li poboljšati učinkovitost postojećih nuklearnih elektrana.

Francuska se namjerava i dalje uvelike oslanjati na nuklearnu energiju. Trenutno je drugi po veličini proizvođač nuklearne energije u svijetu, nakon SAD-a, s 56 nuklearnih elektrana.

Predsjednik Emmanuel Macron najavio je prije godinu dana “renesansu francuske nuklearne energije”.

Parlament trenutno raspravlja o zakonu koji predviđa ubrzanu gradnju novih nuklearnih elektrana. Radovi na prvim novim reaktorima trebali bi krenuti 2027. godine.

Pridružila se Hrvatska

Francuska okuplja zemlje koje daju potporu u njezinoj ambiciji da se nuklearna energija proglasi čistim oblikom energije, a među tim zemljama je i Hrvatska.

Francuska ministrica energetike Agnes Pannier-Runacher pozvala je 12 kolega na radni doručak kako bi razgovarali o načinu na koji nuklearna energija može povećati energetsku sigurnost uz smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Francuska najveći postotak električne energije dobiva iz nuklearnih elektrana i želi da se taj oblik energije uvrsti među one kojima se ostvaruju klimatski ciljevi. To je nešto što, recimo, Berlin promatra sa skepsom.

S druge strane, zemlje poput Njemačke i Španjolske zainteresirane su za uključivanje zelenog vodika kao energenta dobivenog iz obnovljivih izvora u ciljeve korištenja zelene energije u transportu i industriji.

Europska unija zasad vidi vodik kao jedan od ključnih stupova smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine.

Francuska je s Berlinom došla do kompromisa da dopusti da nuklearna energija i prirodni plin imaju mogućnost financiranja od ulagača u održive projekte, no to će možda umanjiti količinu novaca koja će se ulagati u obnovljive izvore.

Francusku nuklearnu inicijativu podržava više zemalja EU-a poput Poljske, Rumunjske, Bugarske, Slovenije, Češke, Švedske, Italije, Slovačke, Mađarske, Nizozemske, Finske i Hrvatske.

Komentar

Energetska kriza, potaknuta vanjskopolitičkim uzrocima, pandemijom I krizom u globalnim lancima opskrbe, koju je umanjila meteorološki dobra godina, no ne i anulirala, rezultirala je okretanjem Europe prema ugljenu I nuklearnoj energiji, javlja nekoliko anaitičkih kuća proteklih dana.

Premda se infrastrukturna politika pokušala u proteklih godinu dana prilagoditi, nove sankcije na ruske derivate te terminiranje, privremeno ili dugoročno, nekih plinovoda, potencijal za produbljivanje energetske krize dodatno su produbili.

Zbog toga nije čudno što je udio ugljena u proizvodnji električne energije porastao za 3 posto protekle godine te je više od dvadeset konzerviranih elektrana na ugljen pušteno ponovno u promet zbog toga što su mnoge zemlje EU stavile po strain zelene politike I u cjenovno izazovnim vremenima počele štititi svoje potrošače. Dodatno, perceptivno, energetska je kriza smanjila protivljenje ugljenu.

Sličan je slučaj i s nuklearnom energijom, koja je pala u svojevrsnu “nemilost” dijela europskih političara, dvanaest godiina katastrofalnih događaja u Fukušimi prije dvanaest godina. Poglavito je to bio slučaj u germanskim zemljama, a potaknuta karizmom bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.

Aktualna je kriza prisilila Europu razmišljati o nuklearnoj energiji, a Nijemce zaustaviti konzerviranje vlastitih preostalih reaktora. Sve oči su u tom smislu uprte u Francusku, koja se zapravo nikada nije odrekla nuklearne energije i iz koje dolaze glasovi kako je nuklearna energija, uz neke rizike glede nuklearnog otpada, za energetsku tranziciju vrlo prihvatljiva zbog toga što ima nulti ugljični otisak.

Također, nije za zanemariti niti to što proizvodnja struje iz nuklearne energije daje određene prednosti glede stabilnosti te čak i stanovnici koji žive blizu elektrana sve više zatomljuju vlastite radioaktivne strahove zbog dostupnosti i stabilnosti energije.

Šef E.on-a

Električna energija iz francuskih nuklearnih elektrana bit će ključna za europsku energetsku sigurnost u godinama koje dolaze, rekao je čelnik najvećeg njemačkog dobavljača električne energije E.ON-a.

Europi će u idućih 10 godina svakako trebati pristup francuskoj nuklearnoj energiji, rekao je izvršni direktor E.ON-a Leonhard Birnbaum u podcastu javnog servisa ARD-a.

Kada su bili dostupni, francuski kapaciteti stabilizirali su europsko tržište električne energije, rekao je Birnbaum.

Oko 60 posto francuskih nuklearki bilo je proteklih mjeseci izvan pogona zbog popravaka i radova na održavanju.

Dodao je i da pretpostavlja da će zadnje tri operativne njemačke nuklearke biti isključene sredinom travnja, kao što je i planirano.

Elektranama je produžen radni vijek za nekoliko mjeseci kako bi se ublažila kriza koju su izazvale smanjene isporuke energenata iz Rusije.

Iako ništa nije apsolutno sigurno, Birnbaum smatra da radni vijek nuklearki neće biti ponovo produljen.

Mađarski ministar

Njemačka vlada blokira izdavanje dozvole Siemens Energyju za izvoz kontrolne opreme za nove reaktore koje ruski Rosatom postavlja u mađarskoj nuklearnoj elektrani Paks, izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

Njemački Siemens Energy i francuski Framatom sklopili su ugovor o isporuci opreme, no francuska vlada izdala je potrebnu izvoznu dozvolu, a njemačka ne, stoji u priopćenju mađarskog ministarstva vanjskih poslova, objavljenom u utorak.

Francuska je zauzela pragmatičan stav, a njemačka vlada i dalje blokira Siemensovu isporuku naručenog sustava upravljanja za nuklearnu elektranu u Paksu, izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova u utorak u Parizu nakon sastanka s francuskim ministrom energetike.

To bi se moglo okvalificirati kao napad na naš suverenitet jer je sigurna opskrba energijom pitanje suvereniteta, rekao je Szijjarto.

Siemens Energy potvrdio je prošli tjedan da njemački Savezni ured za gospodarska pitanja i kontrolu izvoza (BAFA) još nije donio odluku o njegovom zahtjevu o izdavanju izvozne dozvole.

Njemačko ministarstvo gospodarstva odbilo je prošlog tjedna komentirati tu informaciju. Nuklearna energija ne podliježe sankcijama Europske unije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu.

Mađarska planira proširiti nuklearnu elektranu Paks, dodijelivši posao ruskom Rosatomu koji bi, povrh postojeća četiri reaktora, trebao izgraditi dva VVER reaktora snage 1,2 gigavata. Ruska tvrtka dobila je posao 2014. godine.

Čelnik RWE-a za Die Zeit

Čelnik energetske tvrtke RWE Markus Krebber smatra da su posljednje tri njemačke nuklearne elektrane koje još rade nepoželjne.

“U ukupnoj europskoj opskrbi energijom, dobrih četiri gigavata snage zadnje tri njemačke nuklearne elektrane ne čine nikakvu razliku”, rekao je Krebber u intervjuu za novine Die Zeit, objavljenom unaprijed u srijedu.

Dodao je da su političari odlučili da će elektrane biti zatvorene sredinom travnja. “Sada to provodimo.”

S druge strane, rekao je, ne postoji alternativa brzoj izgradnji novih plinskih elektrana kako bi se osigurala sigurnost opskrbe. “U budućnosti bi trebali stajati kao zamjena kada vjetar i sunce zakažu”, rekao je Krebber.

“Ako ne gradimo elektrane na plin, u takvim će situacijama u budućnosti biti premalo električne energije – ili ćemo elektrane na ugljen morati držati u rezervi. Ne želimo da ni jedno ni drugo ne dogoditi.”

Piše: Vladimir Flatscher/Svijet.hr

Ukrajina očekuje moguću veliku rusku ofenzivu ovog mjeseca, ali Kijev se nada kako ima dovoljno rezervi snaga da zadrži Moskvu bez obzira što najnovija zapadna vojna pomoć, neće stići u skorije vrijeme.

Nešto se događa i u Zaporiškoj oblasti, gdje je na snagu stupila opća mobilizacija. U samom gradu iz kamiona se dijeli oružje svim vojno sposobnim građanima. Prema opisu situacije, izgleda kao da Ukrajinci očekuju opći napad na tom djelu.

Što se tiče borbi oko i za Soledar, grad soli, smatram kako se još uvijek ne zna je li ga ruska vojska zauzela u potpunosti obzirom na ogromnu mrežu rudnika ispod grada. Bitka za Soledar se vodila za svaku kuću i ulicu, jer taj grad otvara put prema Bakhmutu. Tako da se ne bih složio sa nekim procjenama vojnih stručnjaka. Padom Soledara otvara se put i prekid opskrbe, te mogućnost opkoljavanja ukrajinskih snaga u i oko Bakhmuta. To je čvorište i raskrsnica puteva, a osim toga je ključ za oslobođenje ili osvajanje Donjecke oblasti.

Rusi su zbog toga podigli mobilizaciju za još 500 000 ljudi, te angažirali Wagner grupu, plaćenike, zatvorenike, kako bi na taj način utrli put drugim boljim jedinicama. Isti scenarij Putin ponavlja kao i na početku, rješava se socijale, manjina, zatvorenika i starog naoružanja. Osim toga Bakhmut je bitan i u moralnom smislu. Ukrajinska vojska ne može dozvoliti da ju pobjedi plaćenićka privatna vojska, a isto tako Putin mora zaustaviti i umoriti ukrajinsko napredovanje. Pad Bakhmuta opet bi Rusima otvorio put prema Kramatorsku i dalje.

Moje je mišljenje, da Putin nije odustao od Odese i spajanjem sa Pridnjestrovljem (odcjepljenim dijelom Moldavije).

Ukrajinska vojska neće najvjerojatnije moći obraniti Soledar i područje oko njega, ali je bitno da joj na vrijeme stigne vojna pomoć za obranu Bakhmuta. U slučaju toga ruska vojska neće imati dovoljno snage za napad, bez obzira na brojčano stanje.

Bitno je da stigne dalekometno topništvo i projektili. Zato su obje strane i angažirale tolike snage, te istovremeno trpe ogromne gubitke.

Dobivanjem tenkova i dalekometnih projektila Ukrajinskoj vojsci se otvara put prema oslobođenju Krima, to Putin zna, zato ponovno prijeti nuklearnim napadom i u tajnosti pojačava mobilizaciju.

Bez obzira na ogroman gubitak ljudskih potencijala, tehnike i naoružanja, Rusija još uvijek ima dovoljno moći da napada. Poraz na bojnom polju, značio bi i pad Putinovog režima. Do sada je Putin uspio izjednačiti ovaj i Drugi svjetski rat u psihi većine Rusa. Sve ovo što se događa pripisati će nekome drugome, netko drugi će biti kriv, nacisti, fašisti, Židovi, Ukrajinci, zavjera Zapada, Amerika, treba se naći Pedro za sve ovo.

Ukrajinska vojska ima dobro utvrđene položaje oko Bakhmuta, a posebno u zaleđu između Bakhmuta i Kramatorska. Ukoliko ne bude nekih iznenađenja, teško će Rusi to osvojiti. Najveći problem je vojna pomoć, koja kasni, zbog razno raznih razloga.

Osobiti je problem osobno naoružanje i streljivo za isto. Većina je još uvijek iz sovjetskog doba. Pošto je u startu bio dvoličan i sjedio na dvije stolice, srbijanski predsjednik će morati osigurati streljivo, kao i do sada. Puštao je NATO konvoje na Tovarniku, a u Obrenovcu su se priključivali vagoni iz Kragujevca sa streljivom iz Zastave. Zato je dobio 250 000 Rusa. Ti Rusi su potencijalna opasnost i za Srbiju, kao i za sve države u okruženju.

Ako se nekim slučajem, ratna sreća okrene na štetu Ukrajine, logično daljnje napredovanje ruske vojske bi bilo prema gradu Zaporožju, odnosno tamošnjoj nuklearki, piše Svijet.hr.

Autor je neovisni analitičar, koji je proputovao cijelu Ukrajinu, živio jedno vrijeme u njoj i sada ima odličan uvid i informacije iz vojnih struktura o stanju na terenu i bojištu.