NUKLEARNA ENERGIJA

Nova trgovinska politika
Američko ministarstvo trgovine potpisalo je prijedlog sporazuma s ruskom državnom nuklearnom kompanijom koji predviđa smanjenje američkog uvoza urana iz Rusije u sljedećih 20 godina u sklopu nastojanja SAD-a da ojača domaću industriju.

Prijedlog je dopuna sporazuma iz 1992. godine koji bi trebao biti produljen do 2040. godine. Cilj je dopune spriječiti damping, uz predviđeno postupno smanjenje američkog uvoza urana iz Rusije radi obogaćivanja s 20 posto na 15 posto od 2028. godine.

Nacrt izmjena i dopuna sporazuma jedna je od preporuka međuresorske radne skupine za nuklearno gorivo kojom se nastoji ublažiti zabrinutost Washingtona da se SAD odrekao vodeće pozicije u nuklearnoj tehnologiji. Cilj je također poduprijeti domaće proizvođače nuklearne energije i kompanije koje vade uran, pritisnute smanjenim ulaganjima.

Postojeći ugovori američkih kompanija i Rosatoma ne bi bili obuhvaćeni izmijenjenim sporazumom.  no, izuzeće možda neće pomoći industriji u kratkom roku, kažu proizvođači. Učinkovitija bi mjera za industriju bila formiranje saveznih strateških rezervi urana, što je još jedna od preporuka radne skupine za nuklearno gorivo.

Više radnih mjesta
Francuska stvara vlastitu verziju svoje zelene energetike, koristeći postojeće nuklearne potencijale. Namjera je koristiti električnu energiju iz nuklearki za proizvodnju vodika, goriva koje je emisijski neutralno i u ovom slučaju bilo bi proizvedeno iz obnovljivog izvora.

Francuskoj je vodik zanimljiv kao gorivo u teškom transportu i u proizvodnji čelika, objavio je ministar financija i gospodarstva Bruno Le Maire, naglasivši da zemlja želi investirati sedam milijardi eura do 2030. u zeleni vodik koji je u potpunosti proizveden u Francuskoj.

Plan je izgraditi elektrolizator snage 6,5 GW. Francuska bi po angažmanu u vodikovu energetiku bila uz bok Njemačkoj, a cilj je otvoriti što više radnih mjesta. Njemačka je u lipnju usvojila devet milijardi eura vrijedan plan za razvoj vodikove energetike, a cilj je da zemlja bude europski “broj 1”. Namjera je gradnja elektrolizatora snage 5 GW do 2030. a Njemačka je zainteresirana za partnerstvo s Marokom jer zemlja nema dovoljno domaće proizvodnje energije iz obnovljivaca kako bi taj vodik doista bio “zelen”, donosi Energetika-net.

Japanski Hitachi će vjerojatno izaći iz projekta gradnje nuklearne elektrane Wylfa u Walesu, u Velikoj Britaniji, objavile su japnske novine Mainichi, pozivajući se na neimenovani izvor. Glasnogovornik tvrtke na upit kaže da Hitachi ispituje različite opcije i da još ništa nije odlučeno.

300 tisuća novih radnih mjesta
Prema novom nacrtu energetske strategije do 2040. godine, Poljska ubrzava planove za postupno napuštanje ugljena, javljaju mediji.

Planovi ažurirane energetske politike uključuju gradnju prvih poljskih nuklearnih elektrana u što će biti uloženo 40 milijardi dolara. A prva nuklearna elektrana  trebala bi ugledati 2033. godine.

Planovi ministarstva za klimu neće zaobići offshore vjetroelektrane. Ulaganja u takve projekte do 2040. dosegnut će oko 34 milijarde dolara.

Nuklearnom energijom i obnovljivim izvorima Poljska će se snažnije uhvatiti u koštac s klimatskim promjenama te otvoriti do 300 tisuća radnih mjesta.

IEAE
Uranij koji Iran drži na zalihi desetorostruko premašuje granicu odobrenu sporazumom potpisanim u Beču 2015. godine s velikim silama, prema izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Teheran na zalihama ima 2105.4 kg obogaćenog uranija, dok mu je dozvoljeno 202.8 kg, prema izvješću. Ograničenje je određeno na 300 kilograma obogaćenog uranija u obliku spoja, što je jednako 202,8 kg uranija.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je posjetila jedan od dva nuklearna pogona, do kojih je od Irana mjesecima tražila pristup, prema izvješću.

“Iran je inspektorima Agencija dozvolio pristup tom pogonu da u njemu uzmu uzorke. Uzroci će biti analizirani u laboratorijima Agencije. Agencija će posjetiti i drugi pogon kasnije u rujnu 2020. na dan koji dogovori s Iranom”, precizira se u izvješću.

Češka
Češka Vlada pristala je ponuditi beskamatni zajam državnom poduzeću CEZ kako bi pomogla podmiriti troškove izgradnje nove nuklearne elektrane, koja bi trebala zamijeniti zastarjela postrojenja na ugljen, kao i staru nuklearku.

CEZ će zajam iskoristiti za izgradnju nove nuklearne elektrane kapaciteta oko 1,2 gigavata u postojećoj nuklearnoj elektrani Dukovany. Zajam bi pokrio 70 posto procijenjenih troškova projekta od oko 6,9 milijardi dolara, navodi se u vladinom dokumentu koji je bio dostupan Reutersu.

U početku bi zajam bio beskamatni, ali bi vlada naplaćivala ??2% kamate nakon što elektrana započne s radom. Vlada je uz to pristala kupovati električnu energiju od nove nuklearke, čime CEZ-u daje sigurnost investicije.

Nuklearna elektrana još mora dobiti odobrenje Europske komisije, odnosno EK treba utvrditi ispunjavaju li se pravila EU-a o državnim potporama. Nakon što dobije odobrenje, očekuje se da će nekoliko tvrtki iz Rusije, Kine, Francuske, Južne Koreje i SAD-a sudjelovati na CEZ-ovom natječaju za izgradnju.

Iako su češki i sigurnosni dužnosnici savjetovali vladi da spriječi ruske i kineske tvrtke u sudjelovanju na natječaju, vlada insistira na tome da svim zainteresiranim stranama treba omogućiti isticanje konkurentnih ponuda. Očekuje se da će CEZ odabrati dobavljača do kraja 2022. godine.

Power-tehnology
Britanska vlada najavila je ulaganje od 40 milijuna funti za razvoj nove generacije tehnologije nuklearne energije i stvaranje novih, “zelenih” radnih mjesta uz pomoć ekološki prihvatljivih, manjih nuklearnih postrojenja, piše portal power-technology.com.

Tom novom inicijativom vlada predviđa da će stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja u proizvodnji, istraživanju i razvoju.

Britanski ministar gospodarstva Nadhim Zahawi kaže da su napredni modularni reaktori sljedeći korak u nuklearnoj energiji i mogu biti presudni u borbi protiv emisija ugljika i klimatskih promjena. “Naše će ulaganje odmah stvoriti nova radna mjesta u Oxfordshireu, Cheshireu i Lancashireu, no u idućim desetljećima mogle bi biti otvorene tisuće novih radnih mjesta”, rekao je Zahawi, a prenosi portal.

Dio sredstava bit će usmjeren u projekt “Napredni modularni reaktor (Advanced Modular Reactor – AMR), koji je manji od klasičnih nuklearnih postrojenja. AMR je dizajniran za korištenje topline stvorene u nuklearnim reakcijama za proizvodnju električne energije s niskim udjelom ugljika.

Zbog manjeg dizajna, može se koristiti na udaljenim lokacijama za napajanje raznih potrošača i mreža, od malih sela do gradova srednje veličine.

Početak trgovanja
Na  burzama u ponedjeljak su cijene dionica dosegnule najviše razine u zadnjih pet mjeseci jer investitori očekuju da će poslovni rezultati američkih kompanija, čija objava kreće ovoga tjedna, premašiti njihova očekivanja.

Istodobno, japanski Nikkei porastao je 1,7 posto, južnokorejski Kospi 1,2 posto, a u znatnom su plusu i kineske burze, oko jedan posto. Nakon tri tjedna pada, na valutnim tržištima dolarov indeks i dalje je pod pritiskom, jer investitori ulažu u rizičnije valute u očekivanju da je, što se tiče pandemije u svijetu, najgore završeno.

Broj novozaraženih u SAD-u nastavio je rasti i tijekom vikenda, pri čemu je samo na Floridi njihov broj u posljednja 24 data skočio za više od 15.000, premašivši rekordni dnevni porast u New Yorku iz travnja.

Tečaj eura pritom je porastao 0,25 posto prema dolaru, pa jutros iznosi 1,1329 dolara, nastavivši skromni uzlazni trend zabilježen od početka prošlog mjeseca. Dolar je blago oslabio i prema jenu te se njime trguje po 106,83 jena, nadomak najniže razine u zadnja dva tjedna od 106,635 jena, koju je zabilježio u petak.

Cijene nafte u ponedjeljak su oslabile, nakon prošlotjednog rasta za otprilike jedan posto nakon što je Međunarodna agencija za energetiku revidirala naviše svoje prognoze naftne potražnje u svijetu za ovu godinu za 400.000 barela, na 92,1 milijun barela dnevno. Cijena Brenta na londonskom tržištu oslabila je jutros 41 cent, pa iznosi 42,83 dolara za barel, a na američkom tržištu za 40 centi, na 40,14 dolara.

IAEA
 Iran je u utorak odbacio poziv Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA) da dopusti inspekciju dva svoja postrojenja što sada može pouzročiti nove probleme u sporu oko iranskog nuklearnog programa.

“Ako IAEA nastavi s ovakvim pristupom to može prouzročiti probleme u bilateralnim odnosima”, izjavio je glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Abbas Mousavi.

Najavio je kako će Iran “adekvatno” odgovoriti ako UN-ova agencija za atomsku energiju ne pristane na “konstruktivni pristup”, prenijela je iranska agencija Isna citirajući Mousavija. Diplomatska misija Irana u Beču u kojemu je sjedište IAEA također je upozorila kako bi zahtjevi što ih postavlja ta agencija mogli dovesti do ponovne krize u sporu oko iranskog nuklearnog programa.

Više od četiri mjeseca Teheran odbija dopustiti IAEA pristup dvjema lokacijama za koje u agenciji smatraju da skrivaju uranij koji nije prijavljen. Inspekciju je zatražio čelnik IAEA Rafael Grossi što su poduprle Njemačka, Velika Britanija i Francuska. Iran svoje stajalište opravdava tvrdnjom da ovaj zahtjev nadmašuje ovlasti agencije ističući kako bi IAEA trebala djelovati na zakonit, neutralan i politički nepristran način koji neće biti na tragu “insinuacija” obavještajnih službi izraela, kazao je Mousavi.

On je zahtjev IAEA nazvao “postupkom za žaljenje” dodajući da iza njega zapravo stoji “cionistički režim čije je neprijateljstvo prema iranskom narodu poznato diljem svijeta”. Iran te Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Kina, Rusija i SAD u lipnju 2015. godine potpisali su sporazum čiji je cilj bio spriječiti Teheran da proizvodi nuklerano oružje no američki predsjednik Donal Trump povukao je SAD iz tog sporazuma i započeo svoju kampanju protiv Irana unatoč protivljenu europskih saveznika.

U znak odgovora na taj potez Iran je od 2019. godine počeo ignorirati ključne odredbe sporazuma.

Večernji list
Hrvatska kreće u realizaciju projekta Centra za zbrinjavanje radiokativnog otpada (RAO) u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, gdje će skladišti radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško (NEK), piše u ponedjeljak Večernji list

Naime, danas bi se u Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NEK trebale otvoriti ponude za posao izrade dokumentacije i provedbu aktivnosti za ishođenje dozvola za gradnju tog centra u Čerkezovcu, vrijednog 19,26 milijuna kuna bez PDV-a.

Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja RAO, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada donijela potkraj 2018., Trgovska gora i Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada. Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) iz Krškog, kao i institucionalni radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske. Prema međudržavnom sporazumu sa Slovenijom, Hrvatska svoj dio otpada iz Krškog mora preuzeti od 2023.

U Fondu kreću u izradu projektne dokumentacije, sigurnosnih studija i studije utjecaja na okoliš, a kao podloga za tu dokumentaciju bit će provedeno više istražnih radova za utvrđivanje geoloških i ostalih karakteristika terena te nulta radiološka mjerenja za utvrđivanje postojeće razine radioaktivnosti okoliša.

‘Za gradnju Centra potrebno je ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu te nakon toga uporabnu dozvolu kojoj prethodi potvrda tijela nadležnog za radiološku i nuklearnu sigurnost o mogućnosti početka rada skladišta’, kažu u Fondu.

Početak gradnje Centra planiran je za 2023., a završetak za 2024. Procijenjena vrijednost gradnje iznosi 10 milijuna eura, a u Fondu kažu da to uključuje i istražne radove, projektiranje i ishođenje dozvola za rad. Skladišta Centra projektiraju se za prihvat oko 3000 kubnih metara otpada, što je polovina ukupne količine pogonskog i dekomisijskog NSRAO iz Krškog te institucionalni radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske, uključujući i onaj nastao razgradnjom skladišta u Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Taj otpad će prije skladištenja u Centru biti otpremljen na obradu i kondicioniranje u neki od europskih centara za obradu radioaktivnog otpada. U Centar će se zaprimati obrađen i kondicioniran u licencirane betonske spremnike.

Gradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada bilo gdje izaziva buru reakcija u javnosti pa tako i u slučaju Trgovske gore gdje postoji veliki otpor lokalnog stanovništva prema projektu. Kako bi javnost informirao o uspostavi tog centra, Fond će angažirati PR agenciju koja bi pružala usluge do kraja 2022.

‘Cilj tih aktivnosti je podizanje svijesti lokalne i opće javnosti o tematici zbrinjavanja radioaktivnog otpada, informiranje o stručnim aspektima projekta, brizi o zdravlju ljudi i čistoći okoliša, razvojnim mogućnostima lokalne zajednice, obvezama RH, razvoju projekta te svim ostalim informacijama relevantnima za javnost’, objašnjavaju u Fondu.

Dukovany
 Češka vlada može posuditi novac energetskoj kompaniji ČEZ, u kojoj ima udjel od 70 posto, za višemilijunsko proširenje nuklearne elektrane Dukovany, javlja Reuters.

Naime, češki ministar industrije Karel Havliček je za dnevni list Hospodarske Noviny rekao kako tamošnja vlada već dugo pregovara s ČEZ-om o ulaganjima kako bi se zamijenili blokovi kojima radni vijek istječe u nadolazećim desetljećima, ali i proizvodnja iz termoelektrana na lignit koje bi trebale prestati s radom tijekom 2030.-ih godina.

Valja istaknuti kako je češka vlada odobrila okvirni sporazum o novom reaktoru koji bi trebao biti priključen na mrežu 2036. godine. Havliček je rekao kako bi zaduživanje preko države bilo mnogo povoljnije za projekt, dodajući da dogovor ipak mora odobriti Europska komisija. Prema procjenama, gradnja novog reaktora stoji oko 5,9 milijardi eura.