NUKLEARNA ENERGIJA

Europski parlament poručuje

Bjeloruska nuklearne elektrane Ostrovec, na samoj granici Europske unije, nije prihvatljiva i predstavlja sigurnosnu prijetnju, složili su se eurozastupnici na raspravi održanoj u četvrtak i zatražili da EU izvrši pritisak na Minsk kako bi se ispunili svi sigurnosni zahtjevi.

Postrojenje je smješteno svega 40 kilometara od glavnog grada Litve Vilniusa, a 3. studenog prošle godine dijelom je počelo s radom unatoč neriješenim sigurnosnim problemima i bez potpunog provođenja preporuka Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Bjelorusku centralu izgradila je ruska nuklearna korporacija Rosatom.

Zastupnici u Europskom parlamentu solidarizirali su se s Litvom koja tvrdi kako elektrana ne udovoljava sigurnosne norme pa su od Europske komisije zatražili zauzimanje čvrstog stava glede ove “prijetnje nacionalnoj sigurnosti”, kako je nuklearku nazvao Andrius Kubilius ispred Europske pučke stranke (EPP).

Europski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju kojom traži stručni pregled elektrane Ostrovec te da Europska komisija ustraje na provedbi svih sigurnosnih preporuka. Također se predlaže da EU obustavi trgovinu električnom energijom s Bjelorusom kako bi se osiguralo da energija proizvedena u ovoj nuklearnoj elektrani ne ulazi na tržište EU-a.

Litavski zastupnik Kubilius je u raspravi u četvrtak zatražio da EU Bjerusiji učini projekt neisplativim.

“Biste li voljeli da Aleksandar Lukašenko gradi nuklearnu elektranu nekoliko kilometara od vašeg doma? Svi dobro znamo tko je Lukašenko i kako funkcionira njegov režim pa se trebamo svim silama boriti protiv ovog projekta. Trebamo zabraniti uvoz električne energije iz ovog postrojenja, što će cijeli projekt učiniti ekonomski neisplativim”, oštar je bio Kubilius.

Socijaldemokrat Juozas Olekas naglasio je kako su sigurnosne preporuke donesene još 2018. godine pa je bilo dovoljno vremena za njihovu provedbu. “Ovakva elektrana nam je prijetnja”, zaključio je Olekas.

Robert Biedron, također socijaldemokrat, cijelu je situaciju opisao kao udar Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenke na sigurnost EU-a tvrdeći kako je elektrana dokaz “hibridnog priključenja Bjelorusije Rusiji”.

Kako Europska komisija nije imala sluha za “vapaj” iz Litve, upitao je Bronis Rope u ime Kluba zastupnika Zelenih. “Dužnost Komisije je da zaustavi rad elektrane dok se ne provedu preporuke jer bi, ako se nastavi ovakav rad, ova elektrana mogla postati novi Černobil”, izravan je bio Rope kojemu se pridružio i Georg Mayer kao predstavnik zastupnika bloka Identitet i demokracija.

“Tek će u svibnju ove godine prestati radijacija koja dolazi iz Černobila, a mi ponovno gubimo kontrolu nad nuklearnom energijom. Reaktori su uvijek bili rizik. Jasan je primjer reaktora Krško koji može u opasnost dovesti Sloveniju, Austriju i Hrvatsku. Moramo misliti na svoju budućnost!”, snažno je reagirao Mayer.

Povjerenica Europske komisije, Kadri Simson objasnila je kako su misije EU-a u Bjelorusiji već bile, a kako će još jedna ondje ići u trećem tromjesečju ove godine.

“Jamčim vam da će Komisija uložiti napore kako bi se zadovoljili svi sigurnosni aspekti i preporuke i kako će rješavati sve zabrinutosti zastupnika jer smo zabrinuti kao i vi. Uložit ćemo svaki mogući napor kako bismo surađivali s Bjelorusijom oko ovog pitanja”, rekla je Simson.

Bjelorusija je izgradnju elektrane Ostrovec počela 2013. a u puni pogon bi trebala biti puštena ove godine. Ulaganje je vrijedno 11 milijarda dolara, a Minsk je za realizaciju projekta dobio deset milijardi dolara kredita iz Rusije

Ruski Rosatom insistira da su njeni reaktori sigurni, i tvrdi da su otporni na prirodne katastrofe i opremljeni uređajima za ograničenje radioaktivnih tvari u slučaju nesreća.

Četvrtina teritorija Bjelorusije bila je ozračena eksplozijom 1986. reaktora sovjetske centrale Černobil u današnjoj Ukrajini.

Tri izvora
Sjedinjene Države razmatraju niz prijedloga za oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma, uključujući metodu malih koraka na obje strane kako bi se dobilo na vremenu, tvrde tri upućena izvora.

Metoda malih koraka mogla bi zakočiti pogoršanje odnosa nakon američkog napuštanja sporazuma 2018. godine, za mandata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, i zamrznuti iransko kršenje sporazuma bogaćenjem urana. Washington bi prema toj opciji mogao Teheranu odobriti skromnije ekonomske ustupke od ublažavanja sankcija predviđenog sporazumom. Teheran bi zauvrat trebao prestati kršiti sporazum ili možda poništiti posljedice dosadašnjih poteza.

Drugi pak izvor objašnjava da bi se Bidenov kabinet mogao odlučiti za metodu malih koraka ako zaključi da bi pregovori o potpunom povratku sporazumu predugo trajali. Izvori ističu da američki predsjednik Joe Biden još nije donio konačnu odluku. Njegova je pozicija i dalje da se Iran mora vratiti u sporazum prije SAD-a.

Sporazumom Irana i šest velikih sila ograničeno je iransko bogaćenje urana kako bi se Teheranu otežao razvoj nuklearnog oružja, iako je Teheran uporno nijekao takve ambicije. SAD i druge zemlje trebali su pak ublažiti sankcije. Trump je nakon povlačenja iz sporazuma ponovo uveo opsežne sankcije koje nanose veliku štetu iranskom gospodarstvu. Teheran je uzvratio prekoračenjem ključnih limita iz sporazuma bogaćenjem urana do 20 posto. Iako je prekoračio sporazumom utvrđeni limit od 3,67 posto, bogaćenje je daleko od 90 posto, potrebnih za proizvodnju nuklearnog oružja.

Glavno je pitanje tko će povući prvi potez. Iran uvjetuje poštivanje sporazuma američkim ublažavanjem sankcija, a Washington inzistira da se Teheran prvo mora vratiti u sporazum.

Iranski ajatolah Ali Hamenei izjavio je u nedjelju da je “zaključna i definitivna” odluka Teherana da će ponovo početi poštivati odredbe sporazuma samo ako Washington ukine sankcije. Američki predsjednik poručuje pak da neće ukinuti sankcije samo da bi potaknuo Iran da se vrati za pregovarački stol.

Washington bi mogao pronaći druge načine da ublaži iranske ekonomske nevolje, omogućujući Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da odobri kredit Teheranu, olakšavajući dostavu humanitarne pomoći ili prihvaćajući europsku ideju o kreditnoj liniji za Teheran. MMF-ov zajam “definitivno bi mogao biti u igri”, kaže za Reuters neimenovani zapadni diplomat, dodajući da bi i europska kreditna linija za Iran, koja bi zahtijevala prešutni pristanak SAD-a, bila “razumno i izvedivo rješenje”.

Bijela kuća nije željela komentirati te opcije, povrh izjave glasnogovornice Jen Psaki da će se Washington vratiti u sporazum nakon što to učini Teheran. Na potezu je Teheran, naglasila je Psaki. Nije jasno kada bi Bidenov kabinet mogao definirati svoju politiku prema sporazumu, napominje Reuters.

Mogli bi to napraviti do 21. veljače, kada bi Teheran prema zakonu trebao ukinuti opsežne ovlasti inspektorima UN-ove agencije za nuklearnu energiju i ogrančiti inspekcije na poznate nuklearne pogone.

Tri europska diplomata upozoravaju da bi prilika za privremeno rješenje mogla naglo iščeznuti uoči iranskih predsjedničkih izbora koji će biti održani u lipnju. Očekuje se pobjeda antiameričkog kandidata iz redova snaga sigurnosti.

Tass
Egipat i Rusija prilagodili su planove za izgradnju prve egipatske nuklearne elektrane. Naravno, glavni razlog za prilagodbu projekta izgradnje NE El Dabaa je pandemija koronavirusa, što je usporilo pripremne radove.

Ugovor o izgradnji elektrane potpisan je još u studenom 2015. godine, a obje strane se nadaju da će ubrzo započeti glavna faza ostvarenja projekta ukupne vrijednosti 30 mlrd. dolara. Elektrana bi se trebala sastojati od četiri jedinice pojedinačne snage 1200 MW. Za ostvarenje projekta Egipat i Rusija također su sklopili ugovor o kreditu od 25 mlrd. dolara, čime će se pokriti 85% predviđenih troškova, dok će za pokrivanje ostatka biti zadužen Egipat koji se nada privući privatne ulagače.

Postrojenje će biti izgrađeno pokraj El Alameina, u blizini egipatske obale Sredozemnog mora, a radovi koje će izvoditi poznata ruska nuklearnoenergetska tvrtka Rosatom trebali bi biti dovršeni do 2028. godine.

Elektrana će koristiti reaktore VVER-1200 ruske konstrukcije, a ruska strana će isporučivati nuklearno gorivo u cijelom očekivanom vijeku trajanja postrojenja od 60 godina. Isto tako, ruska strana će se pobrinuti za obuku osoblja elektrane i za radove na održavanju i servisiranju postrojenja 10 godina nakon početka rada svake pojedine jedinice. Konačno, ugovorom je predviđena i izgradnja prvog modula suhog spremnika za istrošeno nuklearno gorivo do 2028. godine.

Potrebna dozvola egipatskog nadležnog tijela za područje nuklearne energije ishođena je u ožujku 2019., dok je početak radova bio predviđen za sredinu 2020., što je odgođeno zbog pandemije, izvijestila je ruska novinska agencija TASS, a prenosi Energetika-net

Svjetske agencije
Iran nastavlja sve ozbiljnije kršiti međunarodni nuklearni sporazum iz 2015. te sada obogaćuje uranij naprednim centrifugama u podzemnom postrojenju Natanz, javlja u utorak Reuters.

Teheran u posljednje vrijeme sve više i sve češće krši sporazum i tako pritišće američkog predsjednika Joea Bidena, dodaje agencija i podsjeća da obje strane iskazuju volju za povratkom u okvire sporazuma, ali pod uvjetom da druga strana prva učini iskorak. Iran je počeo kršiti sporazum 2019. kao odgovor na povlačenje SAD-a iz međunarodnog sporazuma te ponovnog uvođenja sankcija režimu u Teheranu.

Prema sporazumu, Iran može pročišćavati uran samo u Natanzu, koristeći pritom centrifuge prve generacije IR-1. Prošle godine, međutim, Iran je počeo obogaćivati uranij s nizom daleko učinkovitijih strojeva, centrifuga nove generacije IR-2m, te najavio instaliranje triju dodatnih klastera ili kaskada naprednih centrifuga.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je objavila da je Iran završio instaliranje jedne od triju najavljenih kaskada koja sadrži 174 centrifuge IR-2m, a 30. siječnja je Iran počeo za napajanje centrifuga koristiti uran heksafluorid (UF6). IAEA je potvrdio da je Iran krenuo u obogaćivanje urana u drugoj kaskadi.

Iranski veleposlanik u IAEA Kazem Gharibabadi je na Twitteru napisao da je Teheran započeo instaliranje centrifuga IR-6 u Fordowu, postrojenju ukopanom duboko u planinu u kojem se uranij obogaćuje do 20 postotne čistoće. Ranije danas je izraelski ministar energetike upozorio da Iranu sada treba oko šest mjeseci da proizvede dovoljno fizijskog materijala za jednu nuklearno oružje.

Iran opovrgava da iza obogaćivanja urana stoji želja za proizvodnjom nuklearnog oružja te ponavlja da to čini samo za civilne potrebe. Prema sporazumu iz 2015., Iran smije obogaćivati uranij samo do 3,67 postotne čistoće.

Politico
Add content here
 Švedska se suočava s velikim problemom opskrbe električnom energijom, pri čemu se politika ne može odlučiti je li nuklarna energija dio problema ili dio rješenja. Ta moderna i ekonomski napredna zemlja pokriva po 40% potreba iz nuklearnih izvora i jednako toliki postotak energije dobiva iz hidroelektrana, a 10% dolazi iz vjetroelektrana.

Najnoviji podaci pokazuju da Švedska emitira najmanje ugljičnog dioksida po kWh proizvedene električne energije od svih EU članica – tek 13 gr/kWh u odnosu na 189 gr/KWh u Danskoj ili 406 gr/kWh u Njemačkoj, čak manje od Francuske koja također ovisi o nuklearnoj energiji. Veliki industrijski potrošači kao što su SAAB i proizvođač željezne rude LKAB miču se od električne energije proizvedene iz fosilnih izvora, čime se stvara velika potražnja za zelenom energijom. LKAB procjenjuje da samo njihova proizvodnja godišnje zahtijeva 55 Twh, trećinu švedske proizvodnje u 2019., kada je iznosila 164 TWh. Otkuda osigurati toliko energije?

Prema trenutnoj švedskoj energetskoj strategiji obnovljivom energijom smatra se samo vjetar, Sunce i voda, no manjinska vlada koju čine socijaldemokrati i zeleni smatraju za “čisto” znači i “obnovljivo”. Najveća opozicijska stranka smatra da to nije dovoljno i definiraju “čistu energiju” kao onu koja nije iz fosilnih izvora te impliciraju da bi nuklearna energija mogla i trebala biti dio energetskog miksa.

Sa sličnim izazovom suočavaju se i druge industrijske sile u Europi, koje nastoje doseći ciljeve koje je zacrtao Pariški klimatski sporazum. zanimljivo je da se u Švedsko javno mijenje polako pomiče u korist nuklearne energije, sudeći prema istraživanju geteborškog SOM Instituta. U najnovijem istraživanju iz 2019. 21% Šveđana smatra da bi trebalo više investirati u nuklearne kapacitete, dok je isto mišljenje 2015. imalo 15% ispitanika. Postotak onih koji zazivaju potpuno zatvaranje nuklearki pao je s 19% na 15%. “Moj je zaključak da je klimatska prijetnja veća od prijetnje koju čini nuklearna energije”, kaže Johan Rockström, švedski profesor na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj, za švedsku novinu Forskning och Framsteg. “Postojeća nuklearna energija može osigurati izvor energije bez fosilnih goriva tijekom prijelazne faze.”

Švedska nuklearna rasprava ponovo se aktivirala na Silvestrovo, kad je državna elektroprivreda Vattenfall trajno zatvorila potpuno funkcionalni nuklearni reaktor u NE Ringhals na zapadnoj obali, navodeći nisku profitabilnost. To je već drugi reaktor koji je zatvoren na toj lokaciji u zadnjih 12 mjeseci, čime je u radu ostalo dva od šest reaktora koliko ih u državi ima. Demokrati smatraju da ne bi trebalo ići u dekomisiju postrojenja, dok zeleni smatraju da je zatvaranje svakog reaktora pobjeda.

Četiri reaktora na dvije lokaciji zatvoreni su od 1999. Vattenfal istodobno razmatra gradnju nuklearke u Estoniji, gdje je u planu noviji tip manjeg modularnog reaktora. Takve ambicije Estonije ne čude, ako se uzme u obzir da je zemlj najveći emiter CO2 u EU, s 900 gr/kWh, objavio je Politico, a prenosi Energetika-net.

Potreseno područje
Nakon razornih potresa koji pogađaju područje Banovine u medijima i dijelu javnosti pojavile su se dvojbe o opravdanosti izgradnje skladišta radioaktivnog otpada na tom području, tj. u Čerkezovcu na Trgovskoj gori pokraj Dvora na Uni.

No, mjerenja koja su provedena tijekom potresa, pomoću seizmografa i akcelerografa, pokazala su da je lokacija Čerkezovac (usput, u rijetko naseljenom području sa zanemarivim gospodarskim potencijalom) za skladištenje radioaktivnog otpada sigurnija od gusto naseljenog zagrebačkog naselja Šalata, gdje se nalazi Institut Ruđer Bošković, u kojem se takav otpad sada skladišti.

Preliminarnom analizom takvih akcelerograma određene su maksimalne vrijednosti najveće horizontalne akceleracije zabilježene na površini lokacije Čerkezovac i na akcelerografima postavljenim na širem području Zagreba (ukupno ih ima šest). No, te vrijednosti na području epicentra potresa, odnosno u Petrinji, Glini i Sisku nisu zabilježene, jer tamo nema mjernih postaja, izvijestio je Fond za razgradnju NE Krško.

Nuklearna elektrana Krško proizvela je više od šest milijardi kW h električne energije u 2020. godini. Pritom je posebice zanimljivo istaknuti kako je NE Krško to ostvarila drugi put u njezinom pogonskom vijeku. A prvi put to je postignuto u 2014. godini.

“Ostvarena proizvodnja je za nešto više od jednog postotka veća od planirane, što je rezultat kvalitetno izvedenog remonta u 2019., savjesnog pogonskog nadzora i promišljenog održavanja kao i povoljne hidrologije te posljedično dobrog termodinamičkog iskorištenja elektrane. Takav rezultat je također odraz velike predanosti suradnika te učinkovitog i proaktivnog odziva NEK-a nakon pojave pandemije koronavirusa”, izvijestila je NE Krško.

Izazovi NE Krško u 2021. godini pak bit će očuvanje visoke razine sigurnosti i pogonske učinkovitosti te uspješan remont u proljeće, završavanje projekata Programa nadgradnje sigurnosti te administrativni postupci za produljenje pogonskog vijeka elektrane – uz neizvjesnost daljnjeg odvijanja pandemije.

Početak
 Iran je započeo obogaćivati uranij na 20 posto, objavio je glasnogovornik vlade Ali Rabiei o tom prekoračenju sporazuma sklopljenog sa svjetskim silama koji je odredio postotak od 3,67 posto./vc_column]

Obogaćivanje je počelo „prije nekoliko sati“ u podzemnom nuklearnom postrojenju Fordo, južno od prijestolnice Teherana, objavio je Rabiei, a prenosi agencija dpa. On je istaknuo i da je taj proces u skladu s novim nuklearnim zakonom koji je nedavno izglasan u parlamentu.

Njime se omogućuje godišnja proizvodnja 120 kilograma uranija obogaćenog na razini od 20 posto, a državnoj atomskoj agenciji se dopušta proizvodnja 500 kilograma slabije obogaćenog uranija mjesečno. Sporazum iz 2015. između Irana i svjetskih sila zahtijevao je da Iran, u zamjenu za uklanjanje ekonomskih sankcija, ograniči proizvodnju slabije obogaćenog uranija koji se koristi u civilne svrhe.

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz sporazuma, Iran je objavio da više nema obveze prema tom ugovoru i od tada je nekoliko puta prekršio njegova ograničenja.

Priopćenje iz kompanije
Nuklearna elektrana Krško će, nakon što je utvrđeno da nije pretrpjela nikakvu štetu zbog potresa, u srijedu navečer, u 22 sata, biti puštena u pogon odnosno priključena na mrežu, izvijestili su iz NE Krško.

“Nakon automatske zaustave elektrane zbog jučerašnjeg potresa sustavno je pregledana i testirana oprema. Elektrana nije pretrpjela nikakvu štetu zbog potresa, svi su pregledani sustavi funkcionalni”, navodi se u priopćenju NE Krško. Ističu i kako je ponovno puštanje nuklearke u pogon i priključenje na mrežu predviđeno za danas, u 22 sata.

Dotad će se odvijati potrebni postupci puštanja u pogon i testiranja reaktora te ostalih sustava, navode iz nuklearke, u kojoj predviđaju da će elektrana preko noći postići 50 posto kapaciteta, a tijekom sutrašnjeg dana puno opterećenje. Jučer u 12:19 sati razoran potres magnitude 6.2 po Richteru pogodio je područje Hrvatske, a epicentar mu je bio u Petrinji.

Nakon tog potresa, Nuklearna elektrana Krško je zaustavljena prema uobičajenom postupku u slučaju jačih prirodnih nesreća. Nuklearka je stoga bila u stanju sigurnosne obustave rada te su obavljeni preventivni pregledi njenih sustava i opreme, a kako nije bilo šteta, večeras će biti priključena na mrežu.

NE Krško u suvlasništvu je slovenske GEN energije i Hrvatske elektroprivrede (HEP), a krajem prošlog tjedna je iz te elektrane objavljeno kako je nuklearka na dobrom putu da do kraja godine premaši ovogodišnji plan proizvodnje od 5.95 milijardi kilovatsati (kWh) električne energije. NE Krško je u neprekidnom pogonu od jeseni 2019. kada je obavljen zadnji redovni remont, a novi je redovni remont najavljen za proljeće 2021. godine.

Bjelorusija
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko danas je otvorio dio prve nuklearne elektrane u toj zemlji kojoj se oštro protivi susjedna Litva.

Lukašenko je rekao da će otvaranje „Bjeloruske atomske elektrostanice“ kod grada Astravec, izgrađene i financirane od Rusije, „služiti kao poticaj za privlačenje najnaprednijih tehnologija i za inovativne pravce u znanosti i obrazovanju“.Litva se dugo protivi otvaranju nuklearne elektrane, udaljene oko 40 kilometara od njenog glavnog grada Vilniusa.

Vlasti Litve navode da su izgradnju elektrane pratile nesreće, krađa materijala i loš tretman radnika. Elektrana je u utorak počela proizvoditi električnu energiju, a Litva je odmah presjekla dovod struje iz Bjelorusije, u skladu sa zakonom koji zabranjuje njen uvoz nakon što postrojenje počne s radom.

Litvanske primjedbe je odbacila ruska državna nuklearna korporacija Rosatom, koja je izgradila elektranu u Bjelorusiji, navodeći da je ona u skladu s najvišim standardima i da je to potvrdila i Međunarodna agencija za atomsku energiju.

Nuklearna elektrana treba biti u potpunosti završena 2022. godine, a plan je da ima dva reaktora, od kojih će svaki proizvoditi po 1.200 megavata struje. Sada radi jedan reaktor koji proizvodi 400 megavata.

Analiza WoodMaca
Joe Biden američkim je glasačima ponudio radikalno drukčiju viziju američke energetske politike od Donalda Trumpa, usredotočenu na rješavanje prijetnje klimatskim promjenama, a ta nova politika imat će nekoliko glavnih posljedica, navodi se u analizi konzultantske kuće Wood Mackenzie.

Na svojim mrežnim stranicama, Wood Mackenzie ističe kako će cilj biti postavljanje SAD-a prema smjeru nula emisija stakleničkih plinova do 2050. godine te vratiti SAD u pariški klimatski sporazum. No, upozorava i na velike šanse da republikanci zadrže kontrolu nad Senatom i ograniče ostvarivanje Bidenovih energetskih ciljeva koliko god to bude moguće.

Ipak, osim savezne politike, postojat će izazov politika pojedinih država unutar SAD-a koje će imati utjecaj na unutarnje energetsko tržište. Ali promjena savezne politike imat će neke posljedice, kao što su poticaji za pučinske vjetroelektrane. Njih je Trumpova administracija skresala i predložila zatvaranje dijela američke obale Atlantika od Floride do Virginije za te namjene. Bidenova administracija djelovat će kao podrška državama i tvrtkama koje žele razviti odobalne vjetroparkove i podebljat će poticaje, kaže Crooks.

Očekuje ograničenja za sektore nafte i plina, ali bez zabrane frackinga. Podsjeća da se Biden obvezao na strože izdavanje federalnih dozvola za nove naftno-plinske projekte na javnim zemljištima i vodama. Utjecaj takve politike na kopnene projekte ne bi trebao biti značajan, što se ne može reći za off-shore bušotine, iako bi trebalo proći određeno vrijeme da postanu vidljivi. Potraje li prekid izdavanja novih dozvola, to bi do 2035. godine moglo smanjiti američku proizvodnju nafte i plina na moru za oko 30 posto, u usporedbi s nastavkom iznajmljivanja javnih vodenih površina za takve projekte, kaže se u Wood Mackenzi-jevoj analizi, a to bi moglo rezultirati novim zaprekama za naftne i plinske infrastrukturne projekte.

Biden planira nametnuti i strože standarde uštede goriva, što će, kako se ocjenjuje, pomoći prodaji električnih automobila. Do 2030. godine na američkim cestama moglo bi biti četiri milijuna električnih vozila kao rezultat tih standarda, gotovo 60 posto više nego u slučaju ostanka na snazi pravila Trumpove administracije, ali će utjecaj tih politika u ovom desetljeću biti minimalan jer se očekuje tek 1.5 posto električnih vozila u tom razdoblju.

Iako je Biden oštro kritizirao Trumpovu odluku o izlasku SAD-a iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i obećao promjenu pristupa, to ne znači da će brzo krenuti u ublažavanje sankcija koje su uvedene od 2018. godine, jer ćeda pregovori o mogućem povratku SAD-a u sporazum vjerojatno teško  započeti prije lipnja 2021. godine, nakon iranskih izbora, stoji u analizi.

Konzultantska kuća Wood Mackenzie, također poznata kao WoodMac, globalna je grupa za istraživanje i savjetovanje o energetici, kemijskoj industriji i rudarstvu.