NUKLEARNA ENERGIJA

Bjelorusija
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko danas je otvorio dio prve nuklearne elektrane u toj zemlji kojoj se oštro protivi susjedna Litva.

Lukašenko je rekao da će otvaranje „Bjeloruske atomske elektrostanice“ kod grada Astravec, izgrađene i financirane od Rusije, „služiti kao poticaj za privlačenje najnaprednijih tehnologija i za inovativne pravce u znanosti i obrazovanju“.Litva se dugo protivi otvaranju nuklearne elektrane, udaljene oko 40 kilometara od njenog glavnog grada Vilniusa.

Vlasti Litve navode da su izgradnju elektrane pratile nesreće, krađa materijala i loš tretman radnika. Elektrana je u utorak počela proizvoditi električnu energiju, a Litva je odmah presjekla dovod struje iz Bjelorusije, u skladu sa zakonom koji zabranjuje njen uvoz nakon što postrojenje počne s radom.

Litvanske primjedbe je odbacila ruska državna nuklearna korporacija Rosatom, koja je izgradila elektranu u Bjelorusiji, navodeći da je ona u skladu s najvišim standardima i da je to potvrdila i Međunarodna agencija za atomsku energiju.

Nuklearna elektrana treba biti u potpunosti završena 2022. godine, a plan je da ima dva reaktora, od kojih će svaki proizvoditi po 1.200 megavata struje. Sada radi jedan reaktor koji proizvodi 400 megavata.

Analiza WoodMaca
Joe Biden američkim je glasačima ponudio radikalno drukčiju viziju američke energetske politike od Donalda Trumpa, usredotočenu na rješavanje prijetnje klimatskim promjenama, a ta nova politika imat će nekoliko glavnih posljedica, navodi se u analizi konzultantske kuće Wood Mackenzie.

Na svojim mrežnim stranicama, Wood Mackenzie ističe kako će cilj biti postavljanje SAD-a prema smjeru nula emisija stakleničkih plinova do 2050. godine te vratiti SAD u pariški klimatski sporazum. No, upozorava i na velike šanse da republikanci zadrže kontrolu nad Senatom i ograniče ostvarivanje Bidenovih energetskih ciljeva koliko god to bude moguće.

Ipak, osim savezne politike, postojat će izazov politika pojedinih država unutar SAD-a koje će imati utjecaj na unutarnje energetsko tržište. Ali promjena savezne politike imat će neke posljedice, kao što su poticaji za pučinske vjetroelektrane. Njih je Trumpova administracija skresala i predložila zatvaranje dijela američke obale Atlantika od Floride do Virginije za te namjene. Bidenova administracija djelovat će kao podrška državama i tvrtkama koje žele razviti odobalne vjetroparkove i podebljat će poticaje, kaže Crooks.

Očekuje ograničenja za sektore nafte i plina, ali bez zabrane frackinga. Podsjeća da se Biden obvezao na strože izdavanje federalnih dozvola za nove naftno-plinske projekte na javnim zemljištima i vodama. Utjecaj takve politike na kopnene projekte ne bi trebao biti značajan, što se ne može reći za off-shore bušotine, iako bi trebalo proći određeno vrijeme da postanu vidljivi. Potraje li prekid izdavanja novih dozvola, to bi do 2035. godine moglo smanjiti američku proizvodnju nafte i plina na moru za oko 30 posto, u usporedbi s nastavkom iznajmljivanja javnih vodenih površina za takve projekte, kaže se u Wood Mackenzi-jevoj analizi, a to bi moglo rezultirati novim zaprekama za naftne i plinske infrastrukturne projekte.

Biden planira nametnuti i strože standarde uštede goriva, što će, kako se ocjenjuje, pomoći prodaji električnih automobila. Do 2030. godine na američkim cestama moglo bi biti četiri milijuna električnih vozila kao rezultat tih standarda, gotovo 60 posto više nego u slučaju ostanka na snazi pravila Trumpove administracije, ali će utjecaj tih politika u ovom desetljeću biti minimalan jer se očekuje tek 1.5 posto električnih vozila u tom razdoblju.

Iako je Biden oštro kritizirao Trumpovu odluku o izlasku SAD-a iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i obećao promjenu pristupa, to ne znači da će brzo krenuti u ublažavanje sankcija koje su uvedene od 2018. godine, jer ćeda pregovori o mogućem povratku SAD-a u sporazum vjerojatno teško  započeti prije lipnja 2021. godine, nakon iranskih izbora, stoji u analizi.

Konzultantska kuća Wood Mackenzie, također poznata kao WoodMac, globalna je grupa za istraživanje i savjetovanje o energetici, kemijskoj industriji i rudarstvu.

Foreign Policy
Kako se američki izbori privode kraju, prestolonasljednik Saudijske Arabije sigurno korača nervozno po svojoj pozlaćenoj palači, piše kolumnista Foreign Policyja Anchal Vohra.

Mohammed bin Salman uložio je mnogo na ponovni izbor Donalda Trumpa kada je prešutno odobrio odluku svog emiratskog kolege Mohammeda bin Zayeda da potpiše mirovni sporazum s Izraelom. Ali ako Joe Biden pobijedi, saudijska pozicija, koja je došla cijenom povrjeđivanja osjećaja muslimana širom svijeta, biće izoliranija, smatra Vohra.

Na početku Trumpovog predsjedavanja Mohammed bin Salman udvarao se Trumpovom zetu i savjetniku Jaredu Kushneru, pa se prema njemu odnosio, podrazumijevajući i američkog predsjednika, kao da ih „ima u džepu“.

Dvojica novajlija su na svjetskoj sceni glumili državnike i sklopili blisku vezu. U strateškom smislu to je značilo snažnu koordinaciju oko Irana i regije, te američku podršku u dolasku Mohammeda bin Salmana na vlast. Prestolonasljednik je bio posebno ohrabren Trumpovom podrškom te je zauzimao sve oštriji stav prema Teheranu, koji Rijad vidi kao glavnu prijetnju njegovom neslužbenom položaju vođe muslimanskog svijeta od Islamske revolucije 1979. godine, piše autor.

U svibnju 2018. Trump je izašao iz nuklearnog sporazuma kojim su ukinute sankcije Iranu. Taj posao i novac koji je počeo teći u kasu Teherana od prodaje nafte, omogućili su zemlji da udvostruči podršku milicijama širom regije, poput libanonskog Hezbolaha. Dakle, ponovno uvođenje sankcija odgovaralo je i Izraelu i Kući Saud.

Međutim, Biden je obećao da će se ponovo angažirati u odnosima s Iranom i obnoviti nuklearni sporazum u nekom obliku. Ako se to dogodi i sankcije ponovo budu ukinute, Iran bi, prema Saudijskom mišljenju, imao sredstava da proširi svoj utjecaj od Teherana preko Sirije, Iraka, Libana, pa sve do Jemena.

Nije jasno da li i kako Biden namjerava i dalje zadržavati iranske ambicije u odsustvu sankcija. To je glavni razlog za zabrinutost Saudijske Arabije. Ali općenito Biden je Saudijsku Arabiju opisao kao pariju i obećao da će se prema njoj odnositi kao prema takvoj.

Također je podržao nalaze CIA-e da je saudijski prestolonasljednik zaista naredio brutalno ubistvo saudijskog disidenta Jamala Khashoggija. Hoće li to u praksi utjecati na politiku prema Saudijskoj Arabiji, jedno je od velikih vanjskopolitičkih pitanja koja proizilaze iz izbora, prenosi Al Jazeera Balkans

Od EK traže dopuštenje
Poljska će od Europske komisije tražiti dozvolu za potporu gradnji nuklearne elektrane, rekao je u četvrtak državni tajnik u ministarstvu razvoja, nadležan za energetsku infrastrukturu.

“Danas je nemoguće izgraditi nuklearnu elektranu bez državne potpore”, rekao je Piotr Naimski na konferenciji za novinare.

Poljska većinu struje proizvodi u termoelektranama na ugljen a nuklearnu energiju smatra alatom za smanjenje emisije ugljikovih spojeva prema zahtjevima Europske unije. Želi izgraditi nuklearne kapacitete od 6 do 9 gigawata, a prvu nuklearku planira izgraditi do 2033.

Pitanje financiranja još nije detaljno razrađeno. Naimski je izjavio da će Poljska uključiti domaću industriju u gradnju reaktora kako bi smanjila troškove gradnje. Početkom tjedna Poljska i SAD su postigle sporazum prema kojem će Varšava od američkih tvrtki vjerojatno kupiti 18 milijardi dolara vrijednu nuklearnu tehnologiju, priopćilo je američko ministarstvo energetike.

Poljski dužnosnik istaknuo je da financijski detalji nove nuklearke nisu dio tog dogovora i da se o troškovima gradnje i financiranju još pregovara. Nuklearna energija potrebna je Poljskoj jer je stabilna opskrba nužna da bi se mogli razvijati obnovljivi izvori, uključujući vjetroelektrane na moru i fotonaponske susteve, objasnio je Naimski.

Poljska je jedina država EU-a koja nije odredila rok za postizanje neto ugljične neutralnosti. Vladajuća stranka Zakon i pravda tvrdi da im treba više vremena i novca da gospodarstvo prebace s ugljena na čišće izvore energije.

Okretanje Zapadu?
Bugarska vlada dala je zeleno svjetlo državnoj energetskoj kompaniji Bulgarian Energy Holding (BEH) za pregovore s američkim tvrtkama o gradnji novog nuklearnog reaktora u Kozloduju, rekla je ministrica energetike Temenzuka Petkova.

Premijer Bojko Borisov kazao je u utorak da bi se novi reaktor trebao temeljiti na američkoj tehnologiji. Bugarska želi izgraditi novi reaktor kako bi poboljšala energetku sigurnost i prešla na manje zagađujuće metode proizvodnje električne energije, u skladu s ciljevima EU-a o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, dodala je jučer ministrica energetike.

Nije imenovala tvrtke koje će sudjelovati u pregovorima, ali je rekla da će rezultati biti objavljeni krajem siječnja. Elektrana u Kozloduju ima dva nuklearna reaktora sovjetske proizvodnje od tisuću megavata a vlada traži i investitore za planirani, 10 milijardi eura vrijedan projekt u Beleneu, za koji se očekuje da će uključivati dva ruska nuklearna reaktora od tisuću megavata. Oba su projekta potrebna jer će Bugarska nakon 2030. godine morati početi gasiti termoelektrane na ugljen, naglasila je ministrica..

Lokalni analitičari tumače jučerašnju najavu kao pokušaj vlade da proširi lobističku bazu u Washingtonu i da izbjegne potencijalne američke sankcije zbog bugarskog priključenja na ruski plinovod TurkStream

Američki državni tajnik Mike Pompeo upozorio je u srpnju da bi se ulagači u Sjeverni tok 2 i ogranak TurkStreama mogli suočiti sa sankcijama, u sklopu nastojanja Washingtona da suzbije ekonomski utjecaj Kremlja na Europu i Tursku. Bugarska je cjevovod na svom teritoriju nazvala Bulgarian Stream i tvrdi da je posrijedi zaseban projekt.

Nova trgovinska politika
Američko ministarstvo trgovine potpisalo je prijedlog sporazuma s ruskom državnom nuklearnom kompanijom koji predviđa smanjenje američkog uvoza urana iz Rusije u sljedećih 20 godina u sklopu nastojanja SAD-a da ojača domaću industriju.

Prijedlog je dopuna sporazuma iz 1992. godine koji bi trebao biti produljen do 2040. godine. Cilj je dopune spriječiti damping, uz predviđeno postupno smanjenje američkog uvoza urana iz Rusije radi obogaćivanja s 20 posto na 15 posto od 2028. godine.

Nacrt izmjena i dopuna sporazuma jedna je od preporuka međuresorske radne skupine za nuklearno gorivo kojom se nastoji ublažiti zabrinutost Washingtona da se SAD odrekao vodeće pozicije u nuklearnoj tehnologiji. Cilj je također poduprijeti domaće proizvođače nuklearne energije i kompanije koje vade uran, pritisnute smanjenim ulaganjima.

Postojeći ugovori američkih kompanija i Rosatoma ne bi bili obuhvaćeni izmijenjenim sporazumom.  no, izuzeće možda neće pomoći industriji u kratkom roku, kažu proizvođači. Učinkovitija bi mjera za industriju bila formiranje saveznih strateških rezervi urana, što je još jedna od preporuka radne skupine za nuklearno gorivo.

Više radnih mjesta
Francuska stvara vlastitu verziju svoje zelene energetike, koristeći postojeće nuklearne potencijale. Namjera je koristiti električnu energiju iz nuklearki za proizvodnju vodika, goriva koje je emisijski neutralno i u ovom slučaju bilo bi proizvedeno iz obnovljivog izvora.

Francuskoj je vodik zanimljiv kao gorivo u teškom transportu i u proizvodnji čelika, objavio je ministar financija i gospodarstva Bruno Le Maire, naglasivši da zemlja želi investirati sedam milijardi eura do 2030. u zeleni vodik koji je u potpunosti proizveden u Francuskoj.

Plan je izgraditi elektrolizator snage 6,5 GW. Francuska bi po angažmanu u vodikovu energetiku bila uz bok Njemačkoj, a cilj je otvoriti što više radnih mjesta. Njemačka je u lipnju usvojila devet milijardi eura vrijedan plan za razvoj vodikove energetike, a cilj je da zemlja bude europski “broj 1”. Namjera je gradnja elektrolizatora snage 5 GW do 2030. a Njemačka je zainteresirana za partnerstvo s Marokom jer zemlja nema dovoljno domaće proizvodnje energije iz obnovljivaca kako bi taj vodik doista bio “zelen”, donosi Energetika-net.

Japanski Hitachi će vjerojatno izaći iz projekta gradnje nuklearne elektrane Wylfa u Walesu, u Velikoj Britaniji, objavile su japnske novine Mainichi, pozivajući se na neimenovani izvor. Glasnogovornik tvrtke na upit kaže da Hitachi ispituje različite opcije i da još ništa nije odlučeno.

300 tisuća novih radnih mjesta
Prema novom nacrtu energetske strategije do 2040. godine, Poljska ubrzava planove za postupno napuštanje ugljena, javljaju mediji.

Planovi ažurirane energetske politike uključuju gradnju prvih poljskih nuklearnih elektrana u što će biti uloženo 40 milijardi dolara. A prva nuklearna elektrana  trebala bi ugledati 2033. godine.

Planovi ministarstva za klimu neće zaobići offshore vjetroelektrane. Ulaganja u takve projekte do 2040. dosegnut će oko 34 milijarde dolara.

Nuklearnom energijom i obnovljivim izvorima Poljska će se snažnije uhvatiti u koštac s klimatskim promjenama te otvoriti do 300 tisuća radnih mjesta.

IEAE
Uranij koji Iran drži na zalihi desetorostruko premašuje granicu odobrenu sporazumom potpisanim u Beču 2015. godine s velikim silama, prema izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Teheran na zalihama ima 2105.4 kg obogaćenog uranija, dok mu je dozvoljeno 202.8 kg, prema izvješću. Ograničenje je određeno na 300 kilograma obogaćenog uranija u obliku spoja, što je jednako 202,8 kg uranija.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je posjetila jedan od dva nuklearna pogona, do kojih je od Irana mjesecima tražila pristup, prema izvješću.

“Iran je inspektorima Agencija dozvolio pristup tom pogonu da u njemu uzmu uzorke. Uzroci će biti analizirani u laboratorijima Agencije. Agencija će posjetiti i drugi pogon kasnije u rujnu 2020. na dan koji dogovori s Iranom”, precizira se u izvješću.

Češka
Češka Vlada pristala je ponuditi beskamatni zajam državnom poduzeću CEZ kako bi pomogla podmiriti troškove izgradnje nove nuklearne elektrane, koja bi trebala zamijeniti zastarjela postrojenja na ugljen, kao i staru nuklearku.

CEZ će zajam iskoristiti za izgradnju nove nuklearne elektrane kapaciteta oko 1,2 gigavata u postojećoj nuklearnoj elektrani Dukovany. Zajam bi pokrio 70 posto procijenjenih troškova projekta od oko 6,9 milijardi dolara, navodi se u vladinom dokumentu koji je bio dostupan Reutersu.

U početku bi zajam bio beskamatni, ali bi vlada naplaćivala ??2% kamate nakon što elektrana započne s radom. Vlada je uz to pristala kupovati električnu energiju od nove nuklearke, čime CEZ-u daje sigurnost investicije.

Nuklearna elektrana još mora dobiti odobrenje Europske komisije, odnosno EK treba utvrditi ispunjavaju li se pravila EU-a o državnim potporama. Nakon što dobije odobrenje, očekuje se da će nekoliko tvrtki iz Rusije, Kine, Francuske, Južne Koreje i SAD-a sudjelovati na CEZ-ovom natječaju za izgradnju.

Iako su češki i sigurnosni dužnosnici savjetovali vladi da spriječi ruske i kineske tvrtke u sudjelovanju na natječaju, vlada insistira na tome da svim zainteresiranim stranama treba omogućiti isticanje konkurentnih ponuda. Očekuje se da će CEZ odabrati dobavljača do kraja 2022. godine.