NUKLEARNA ENERGIJA

Stanje redovno
Nakon niza potresa, stručnjaci Nuklearne elektrane Krško (NEK) pregledali su, u skladu s uobičajenim protokolima, sustave i opremu elektrane.

Preventivni pregled potvrdio je da potres na njih nije utjecao. Elektrana i dalje radi pouzdano i sigurno na punoj snazi, objavljeno je na stranicama NEK-a. Inače, potres u nedjelju, 22. ožujka, u 6 sati i 24 minute u blizini Zagreba zabilježili su i mjerni instrumenti u toj nuklearnoj elektrani.

Priopćenje
Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško (NEK) odbacio je u utorak tvrdnje ministra vanjske trgovine BiH Staše Košarca da bi gradnja odlagališta radioaktivnog otpada na pograničnom području dviju zemalja mogla ugroziti 250.000 ljudi iz sliva rijeke Une.

Iz Fonda su u priopćenju rezolutno odbacili Košarčevu izjavuda bi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori ugrozilo zdravlje i opstanak više od 250.000 ljudi optuživši BiH-ova ministra da “potiče strah i pojačava nerazumijevanje materije zbrinjavanja radioaktivnog otpada u Hrvatskoj”. “Skladišta u kojima se zbrinjava nisko i srednje radioaktivni otpad ne predstavljaju nikakvu opasnost za okolno stanovništvo, uz uvjet da se grade i nadziru u skladu s najboljom svjetskom praksom”, stoji u priopćenju.

Hrvatska, kao zemlja članica EU-a koja posjeduje radioaktivni otpad, ima obvezu na siguran i odgovoran način zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja, zbog čega će uspostaviti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u kojem će se skladištiti otpad nastao na njenom teritoriju te otpad nastao radom NEK-a.

Radioaktivni otpad najprije prolazi niz postupaka kao što su obrada, stabilizacija, isušivanje, kondicioniranje, pakiranje i sl. čime se postiže da paketi budu na najvišoj razini svih sigurnosnih aspekata i u skladu s najboljim svjetskim praksama.

Fond tvrdi kako su prethodna obrada i pakiranje u licencirane spremnike jamstvo da nema mogućnosti migracije radioaktivnog otpada u okoliš te da nema zračenja izvan objekta u kojem su spremnici pohranjeni.

Skladište se nadzire 24 sata na dan, a državno tijelo provodi inspekcijske nadzore. Hrvatska pritom informira tijela vlasti u BiH o tematici zbrinjavanja radioaktivnog otpada. “Postupak strateške studije procjene utjecaja Nacionalnog programa na okoliš proveden je 2016. godine, uz sudjelovanje javnosti i provedene javne rasprave, a provedene su i prekogranične konzultacije s BiH te Slovenijom”, poručili su iz Fonda.

Košarac je proteklog petka izrazio žaljenje zbog odluke Hrvatskog sabora da Trgovsku goru potvrdi kao lokaciju za odlagalište radioaktivnog otpada, kojom bi bivša vojarna Čerkezovac ostala preferentna lokacija za odlagalište otpada iz NEK-a.

Komentar DW-a
 Plutajuće elektrane su mobilne i fleksibilne. One opskrbljuju energijom regije s lošom infrastrukturom. Ali i velike gradove poput New Yorka, u kojima su građevinska zemljišta skupa.

U Južnoafričkoj Republici nestašice struje su skoro svakodnevna pojava. Vlada ove države, koja je od svih afričkih zemalja najdalje otišla u industrijalizaciji, traži rješenje tog problema. Njega sada nudi turska tvrtka Karpowership, dio holdinga Karadeniz, koja već ima brojne klijente u Africi. Prema vlastitim navodima, ona električnom energijom opskrbljuje oko 30 milijuna stanovnika u osam afričkih država. Struja stiže iz elektrana koje plutaju na moru ispred obala pojedinih zemalja.

„Za zemlje u razvoju i one na pragu industrijalizacije može biti smisleno opskrbiti se gotovim elektranama koje su sagrađene negdje drugdje i onda dopremljene brodom na željenu poziciju, na kojoj postoji potreba za energijom”, kaže Hamed Hossain u razgovoru za DW. Ovaj menadžer je voditelj projekta za plutajuće elektrane u tvrtki Siemens Energie.

Prednosti su očite. Za gradnju elektrane nužni su određeni resursi. Ako tvrtke svoju stručnu radnu snagu moraju dopremati izvana, to povećava troškove. Kod elektrana čije se komponente montiraju na plutajućim platformama koncept je drugačiji: proizvođač ih izrađuje kod kuće i potom morskim ili riječnim putem otprema tamo gdje postoji potreba za električnom energijom.

No taj način opskrbe nije pogodan samo za zemlje u razvoju, zabačene obale i regije pogođene prirodnim katastrofama poput potresa ili tsunamija. „Floating Power Plants”, kako glasi engleski stručni naziv, traženi su prije svega tamo gdje nema dovoljno prostora ili su cijene zemljišta previsoke. „U mega-gradovima poput New Yorka ili Hongkonga su građevinska zemljišta vrlo skupa”, kaže Hamed Hossain i objašnjava: „Kada se te troškove zemljišta uključi u kalkulaciju, onda naše plutajuće elektrane mogu biti jeftinije.”

I stvarno: New York se već skoro 50 godina djelomično opskrbljuje strujom iz elektrana koje plutaju ispred četvrti Brooklyn. One će uskoro biti zamijenjene modernim Siemensovim pogonima ili će biti nadograđene. Njihova prednost je i to što zbog veće učinkovitosti manje zagađuju okoliš nego stare elektrane. Siemens se ugovorom obvezao da će elektrane držati u pogonu 20 godina i brinuti se o popravcima. Za ovaj koncern to je dobar posao.

I digitalizacija otvara nova tržišta. „Velike internetske firme žele premjestiti svoje računalne centre na more, jer je to za njih jeftinije nego gradnja na kopnu”, kaže Hamed Hossain. „Tu se nudi mogućnost stavljanja električne energije na raspolaganje putem Floating Power Plantsa.” Moguće su elektrane na plin ili paru s većom učinkovitošću, ali i solarna postrojenja koja, istina, trebaju platforme ogromne veličine.

Rusija kod plutajućih elektrana daje prednost nuklearnoj energiji. „Akademik Lomonosov” tvrtke Rosatom je dug 144 i širok 30 metara, a na njemu se nalaze dva nuklearna reaktora. Nakon skoro deset godina ova plutajuća elektrana je 2019. dopremljena u Čukotski autonomni okrug na krajnjem istoku Rusije i usidrena u luku. Ona bi najprije trebala proizvoditi toplinsku energiju, a kasnije i struju – kada ondje na kopnu prestane s radom jedan stari nuklearni reaktor. Ako „Akademik Lomonosov” bude uspješan, Rosatom će slične plutajuće nuklearne elektrane ponuditi na svjetskom tržištu. Kritičari, istina, već govore o „plutajućem Černobilu”.

I američka vojska je od 1954. do početka 70-ih godina razvila nuklearne elektrane na brodovima za opskrbu energijom njezinih vojnih baza u zabačenim regijama. Prvi takav brod bio je „Sturgis MH-1A”. Znanstvenici iz Massachusetts Institute of Technology iz američkog Cambridgea opet rade na modernim plutajućim nuklearnim elektranama, piše DW.

EDF
Prvi od dvaju reaktora u nuklearnoj centrali u Fessenheimu, na istoku Francuske, najstarijoj u Francuskoj koja još radi, isključen je u subotu u 2.00 sata po mjesnom i po srednjoeuropskom vremenu iz električne mreže, priopćila je elektroenergetska kompanija EDF.

Ovo je prva faza u zatvaranju te centrale na njemačkoj granici, nedaleko od Švicarske, koja je u pogon puštena 1977. Radnici koji se protive gašenju prvog reaktora – gašenje drugog predviđeno je za 30. lipnja – bili su rekli da će odbiti poslušnost i da neće primijeniti protokol za isključenje reaktora. No na kraju je sve prošlo bez problema i postupak je proveden kao kod redovitog održavanja, samo se ovaj put reaktor neće ponovo uključiti.

Drugi reaktor treba se ugasiti 30. lipnja a nakon toga se planira ispuštanje istrošenog goriva koje će se završiti do ljeta 2023. No konačno zatvaranje centrale dogodit će se u najboljem slučaju tek 2040. jer Francuska još nije radila ništa slično. Ta je centrala za protivnike nuklearne energije u Francuskoj, ali i u Njemačkoj i Švicarskoj, bila simbol svih opasnosti i razlog mnogih štrajkova i prosvjeda.

Njezini kritičari upozoravaju da starenje centrale otežava zamjenu nekih dijelova, kao i na njezin položaj ispod razine Velikog alzaškog kanala i smještaj na seizmički aktivnom području. Drugi pak ističu da je besmisleno lišiti se takva izvora energije koja ne ispušta ugljik.

Do 2035. Francuska planira ugasiti još dvanaest od 58 reaktora koliko ih danas ima – što je svrstava na drugo mjesto po veličini nuklearnog parka u svijetu iza Sjedinjenih Država – ali neće zatvarati centrale u cijelosti poput ove u Fessenheimu. Francuska želi postupno smanjiti udio nuklearne energije koji je trenutačno 70 posto, najveći u svijetu, i povećati udio električne energije iz obnovljivih izvora.

NE Barakah
Neovisni regulator Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) za nuklearnu energiju je priopćio kako je početkom tjedna izdao dozvolu za rad prvog nuklearnog reaktora u NE Barakah.

Riječ je ujedno o prvom nuklearnom reaktoru u UAE i arapskom svijetu, javljaju agencije.

Gradnja NE Barakah na zapadu UAE je počela 2012. godine. Vrijednost projekta je 22,4 milijarde dolara. Nakon završetka gradnje, nuklearna elektrana će imati četiri reaktora i ukupnu snagu od 5600 MW.

Povjerljivi dokument
Sjeverna Koreja prošle godine jačala je svoj nuklearni i balistički program, što je kršenje sankcija Ujedinjenih naroda (UN), stoji u povjerljivom dokumentu te organizacije koji je Reuters vidio u ponedjeljak.

Azijska država je i ilegalno uvozila rafiniranu naftu te je izvezla oko 370 milijuna dolara vrijednu količinu ugljena uz pomoć kineskih teglenica, stoji u izvještaju dugom 67 stranica.

Dokument je napisao odbor Vijeća sigurnosti UN-a za sankcije Sjeverne Koreje. Idući mjesec bi trebao postati javan te dolazi u vrijeme dok Washington pokušava oživjeti prekinute pregovore o denuklearizaciji s Pjongjangom.

Sjeverna Koreja je pod sankcijama UN-a od 2006. koje su u međuvremenu pojačane kako bi se pokušalo smanjiti dotok sredstava za te programe. U izvještaju stoji da je Pjongjang prošle godine proveo 13 raketnih testiranja, ispalivši barem 25 raketa, uključujući nove vrste projektila kratkog dometa i onih lansiranih s podmornica.

Dodaje se da je Sjeverna Koreja nastavila provoditi kibernetičke napade na financijske institucije i mjenjačnice kriptovaluta diljem svijeta. Promatrači tvrde da je Sjeverna Koreja u pokušaju izbjegavanja sankcija počela izvoziti milijune tona dobara, što je zabranjeno od 2017. godine. To se čini uz pomoć lokalnih kineskih teglenica do kojih roba stiže s brodova koji plove pod zastavom Sjeverne Koreje.

Neidentificirana članica Vijeća sigurnosti promatračima je rekla da su teglenice izravno dostavljale ugljen trima lukama u kineskom zaljevu Hangzhou, kao i postrojenjima u blizini rijeke Jangce. Promatrači UN-a kažu da je Sjeverna Koreja izvezla najmanje milijun tona pijeska vrijednog najmanje 22 milijuna dolara. Kina, koja je saveznica Pjongjanga, tvrdi da poštuje sankcije, a kineska misija u UN-u tvrdi da su optužbe protiv Kine “neutemeljene”.

Iako sankcije UN-a nisu usmjerene protiv građana Sjeverne Koreje, organizacija piše: “Nema sumnje da su sankcije imale neželjene posljedice na humanitarnu situaciju i operacije, iako je pristup podacima i dokazima ograničen i ne postoji pouzdana metodologija kojom bi se odvojili utjecaje sankcija od drugih faktora”.

Rusija i Kina izrazile su zabrinutost kazavši da sankcije štete sjevernokorejskim civilima te nadu da će ublažavanje nekih mjera pomoći u razbijanju zastoja u pregovorima Pjongjanga i Washingtona. No SAD, Francuska i Velika Britanija poručuju da još nije vrijeme za ublažavanje sankcija.

Njemačka zaklada
Više od 60 tisuća tona visokoradioaktivnog nuklearnog otpada uskladišteno je u privremenim objektima u Europi, skladišni kapaciteti gotovo su popunjeni a dugoročno se rješenje ne nazire, pokazuje izvješće njemačke zaklade Heinrich Boell.

Nuklearna energija važan je ali i kontroverezan izvor energije u mnogim europskim državama. Pristaše je smatraju alternativom štetnim fosilnim gorivima a protivnici postavljaju pitanje zbrinjavanja otpada koji može zadržati radioaktivna, a time i karcinogena svojstva tisućama godina.

Finska jedina u svijetu planira izgraditi trajno odlagalište za najopasniju vrstu nuklearnog otpada, navodi se u izvješću njemačke zaklade Heinrich Boell, povezane sa Zelenom strankom.

Postojeći kapaciteti za skladištenje nuklearnog otpada srednje i visoke razine radioaktivnosti „nisu predviđeni za dulji rok“, naglašavaju autori izvješća. U Europi je 2016. godine većina iskorištenog nuklearnog goriva (81 posto) bila pospremljena u rashladne bazene koji su manje sigurni od suhih skladišta, napominju.

Skladišnog prostora ponestaje, otkriva istraživanje, pa je tako u Finskoj iskorišteno 93 posto raspoloživih skladišnih kapaciteta, a u Švedskoj 80 posto. Mnoge zemlje ni ne objavljuju te podatke, upozoravaju autori.

Više od 75 posto europskog nuklearnog otpada generiraju Francuska (30 posto), Velika Britanija (20 posto), Ukrajina (18 posto) i Njemačka (osam posto), pokazuje njihovo istraživanje, koje se dijelom temelji na podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Izvješće nije obuhvatilo Rusiju i Slovačku čiji podaci nisu bili dostupni.

BBC
 Proizvođač zrakoplovnih motora i luksuznih automobila Rolls-Royce planira do kraja desetljeća izgraditi nekoliko malih modularnih nuklearnih reaktora koji će proizvoditi električnu energiju diljem Ujedinjenog Kraljevstva.

Naime, troškovi gradnje mini nuklearne elektrane koja se može dostavljati u dijelovima su predvidljivi i tako pristupačniji što snižava cijenu električne energije za potrošače. Kompanija se nada kako će do 2029. izgraditi između 10 i 15 takvih postrojenja, javlja BBC.

Vladin dokument
Francuska bi mogla zatvoriti svoja dva nuklearna reaktora 2025. i 2026. budu li tržišni uvjeti dobri, ranije nego se očekivalo dok napreduje s planovima za zatvaranje 23 reaktora do 2035., doznaje se iz vladina dokumenta u utorak.

Nuklearno ovisna Francuska namjerava smanjiti udio atomske energije u svojoj proizvodnji električne energije sa sadašnjih 75 posto na 50 posto do 2035. Najstarija dva francuska reaktora u nuklearnoj centrali Fessenheim prestat će raditi u veljači i lipnju ove godine. Sljedeća zatvaranja dosad su bila najavljena za 2027-2028., ali sad se pomiču ranije.

“Budu li ispunjeni uvjeti povezani s cijenama električne energije i razvojem europskoga tržišta električne energije, zatvaranje dvaju dodatnih reaktora moglo bi se provesti 2025-2026”, stoji u javnom vladinu dokumentu o energetskoj politici.

Dodaje se da će odluka o ranijem zatvaranju donijeti 2023. Državna tvrtka EDF, koja upravlja s 58 francuskih nuklearnih reaktora, predložila je vladi da razmotri zatvaranje nekoliko reaktora u elektranama Blayais, Bugey, Chinon, Cruas, Dampierre, Gravelines i Tricastin u sklopu postupnog ukidanja.

Musavi
Iran je u ponedjeljak rekao da “nije zatvorio vrata pregovorima” u svrhu rješavanja spora oko nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama, koji se produbio pošto se SAD povukao iz sporazuma 2018.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Abas Musavi rekao je da će svaki daljnji iranski korak da smanji obveze iz sporazuma ovisiti o akcijama drugih strana, nakon što su europske države pokrenule mehanizam koji bi mogao voditi ponovnom nametanju sankcija UN-a.

Iran se postupno povlači iz obveza sporazuma sklopljenoga 2015., pod kojim je Teheran osigurao smanjivanje sankcija u zamjenu za ograničenje njegovih nuklearnih aktivnosti, nakon što je Washington napustio sporazum te nametnuo stroge američke sankcije. Velika Britanija, Francuska i Njemačka, također potpisnice sporazuma, rekle su da Iran krši odredbe sporazuma te su ovaj mjesec pokrenule mehanizam, čime je počeo diplomatski proces koji bi mogao voditi ponovnom nametanju sankcija UN-a Iranu.

“Teheran ostaje pri sporazumu … Tvrdnje europskih sila o iranskome kršenju sporazuma nisu utemeljene”, rekao je Musavi na tjednoj novinskoj konferenciji u Teheranu te dodao da “vrata za pregovore” nisu zatvorena. “Hoće li Iran dalje smanjivati svoje nuklearne obaveze ovisit će o drugim stranama te o tome jesu li iranski interesi sigurni pod sporazumom”, istaknuo je Musavi.

Američki predsjednik Donald Trump povukao je zemlju iz sporazuma i počeo politiku “najjačeg pritiska” na Iran te kazao da želi novi sporazum koji će pokriti nuklearna pitanja, iranski program balističkih projektila i iranske aktivnosti na Bliskom istoku. Velika Britanija rekla je da bi “Trumpov dogovor” mogao zamijeniti sporazum sklopljen 2015., a Francuska je pozvala na obuhvatnije pregovore u svrhu dokončanja krize sa SAD-om koja je ovaj mjesec brzo prerasla u američko-iranske osvetničke akcije.

Musavi je ponovio iransko odbijanje “Trumpova dogovora”. Iranski dužnosnici rekli su da se Trumpu ne može vjerovati, pa bi takav dogovor bio bez ikakve težine.