NUKLEARNA ENERGIJA

Naručena nova studija

Fond za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško izradit će studiju potresne opasnosti Čerkezovca, na Trgovskoj gori u Sisačko–moslavačkoj županiji. Ondje će biti skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO). Riječ je o lokaciji bivše vojarne Čerkezovac na kojoj će se uspostaviti hrvatski Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO). Usto, oko te će se lokacije postaviti i mreža seizmografa i akcelerografa. Procijenjena vrijednost usluge izrade studije potresne opasnosti i postavljanja i održavanja seizmografa i akcelerografa iznosi 1,8 milijuna kuna.

U studiji bar tri scenarija Studija, navodi se u natječajnoj dokumentaciji koja je objavljena jučer, mora uključiti među ostalim detaljnu analizu lokalne seizmičnosti, uključivo podatke za 2020. i preliminarne podatke o petrinjskoj seriji potresa, analizu izračunatih mehanizama rasjedanja potresa, reevaluaciju parametara potresne opasnosti na osnovnoj stijeni za lokaciju skladišta NSRAO, uključivši prikupljene podatke o seizmičnosti do kraja 2020. Usto, u Studiji se trebaju definirati realistični deterministički scenariji potresa, i to najmanje tri scenarija, u skladu sa seizmotektonskom studijom te je potrebno generirati sintetičke akcelerografe za najmanje tri realistična potresna scenarija koji se mogu primjereno skalirati te koristiti pri projektiranju objekata. Projektom je predviđeno uspostavljanje i održavanje lokalne mreže od tri seizmografa i dva akcelerografa u lokalnom području oko lokacije Centra za zbrinjavanje RAO. Prva postaja na Čerkezovcu postavljena je u studenom 2020. te se će sada postaviti još dvije postaje sa seizmografima i najmanje jednim akcelerografom, a moguće je i da se postojeći uređaji premjeste na pogodnu lokaciju. U Fondu kažu da recentni razorni potresi na banijskom području nisu razlog izrade studije potresne opasnosti za Čerkezovac. Tako navode da je u planu provođenje niza preliminarnih studija i istraživanja s ciljem prikupljanja svih potrebnih informacija, na temelju kojih će se potvrditi adekvatnost lokacije Čerkezovac za uspostavu Centra za zbrinjavanje RAO.

NSRAO u Centru za zbrinjavanje RAO te postavljanje i održavanje mreže seizmografa i akcelerografa oko lokacije Čerkezovac, tek su jedne u nizu aktivnosti kojima se gore navedeno planira ispuniti – navode u Fondu. Dodaju da je krajem 2015. provedena ocjena potresne opasnosti na širem području Zrinske gore, odnosno preliminarna procjena seizmičkog hazarda, a nakon donošenja Nacionalnog programa, provedena su mjerenja mikroseizmičkih nemira na samoj lokaciji te je u studenom 2020. postavljena seizmografska postaja koja je uključena u nacionalnu mrežu. Navode da će se rezultati preliminarnih mjerenja i očitanja sa seizmološke postaje iskoristiti, zajedno s planiranim istražnim radovima, za izradu seizmotektonske studije i detaljnijih analiza potresne opasnosti, odnosno izradu Studije potresne opasnosti na lokaciji skladišta u Centru. – Iz navedenog, može se vidjeti kako se o sigurnosti lokacije od potresa razmišljalo od samog početka te da potresi koji su krajem prošle godine pogodili područje Sisačko-moslavačke županije nisu bili povod provedbi studija – tvrde u Fondu.

U kontekstu prošlogodišnjih potresa, ističu, svi su objekti na Čerkezovcu ostali potpuno neoštećeni. Uz to, mjerenja koja su provedena tijekom potresa 29. prosinca 2020. uz pomoć seizmografa i akcelerografa, navode u Fondu, pokazala su da je lokacija Čerkezovac imala manju akceleraciju, odnosno ubrzanje tla od, primjerice, Zagreba. Dok je u Zagrebu najveća akceleracija iznosila 2,43 metara u sekundi na kvadrat (m/s2), u Čerkezovcu je iznosila 0,49 m/s2. Postavljanje mreže, odnosno dodatnih seizmografa i akcelerografa oko lokacije Čerkezovac omogućit će preciznija mjerenja ubrzavanja tla na i oko lokacije, kao definiranje epicentra u slučaju potresa, kažu u Fondu. Hrvatska svoj dio iz NSRAO iz Krškog mora preuzeti od 2023. Aktivnosti za izradu dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za gradnju skladišta u Čerkezovcu već su u tijeku, piše Večernji list.

Izvješće IEAE

Iran je započeo postupak obogaćivanja uranija do 60 posto čistoće u nadzemnom nuklearnom postrojenju u Natanzu, priopćila je u subotu agencija za atomsku energiju Ujedinjenih naroda i time potvrdila ranije izjave iranskih dužnosnika.

S obzirom na to da je ovaj potez veliki korak ka proizvodnji uranija za nuklearno oružje, on je uvelike zakomplicirao razgovore vezane za oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma s velikim silama.

Iran je prije toga dostigao 20 posto čistoće urana, što je već bilo kršenje sporazuma, koji kaže da čistoća urana može biti samo do 3.67 posto.

Iz Irana su čistoću uranija povećali na 60 posto kao odgovor na eksploziju koja je oštetila opremu za obogaćivanje uranija u većem, podzemnom postrojenju u Natanzu. Teheran je optužio Izrael i imenovao muškarca za kojim se traga u vezi s eksplozijom.

UF6 je uranijev heksafluorid, oblik u kojem se uranij uvodi u centrifuge radi obogaćivanja. Povjerljivo izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) državama članicama koje je došlo i do Reutersa bilo je nešto detaljnije.

Fukushima

Japanska vlada u utorak je objavila kako planira pustiti u more više od milijun tona kontaminirane vode iz uništene nuklearne elektrane Fukushima čitavo desetljeće nakon havarije. Puštanje vode u more trebalo bi započeti za dvije godine, a čitav proces bi trebao potrajati desetljećima.

Ovakva odluka Japana zasigurno će razljutiti susjedne zemlje. Južna Koreja je već izrazila “ozbiljnu zabrinutost kako će ona imati izravni i neizravni utjecaj na sigurnost ljudi i okoliša”, a Kina je objavila kako se radi o vrlo neodgovornom potezu. Nezadovoljstvo je izrazio i Tajvan.

Iranski mediji

Iran je optužio Izrael za sabotažu u ključnom nuklearnom postrojenju Natanz i najavio osvetu za taj čin, prenosi državna televizija riječi iranskog ministra vanjskih poslova. Iranski portal Nournews objavio je da je identificirana osoba koja je uzrokovala nestanak struje u jednoj od proizvodnih hala u podzemnom postrojenju za obogaćivanje uranija.

Poduzete su nužne mjere kako bi se uhitila ta osoba, prenosi taj medij povezan s vlastima, ne otkrivajući više detalja.

Incident se dogodio u vrijeme pokušaja pronalaska diplomatskog rješenja između SAD-a i Irana kako bi se oživio nuklearni sporazum iz 2015. između Teherana i svjetskih sila, kojemu se Izrael snažno protivi, a kojeg je bivši američki predsjednik Donald Trump napustio prije tri godine.

Iran i svjetske sile prošli su tjedan održali konstruktivne razgovore o spašavanju tog dogovora. Iran je prije tog susreta prekršio dogovorena ograničenja obogaćivanja uranija, a Trump je uveo stroge sankcije nad tom bliskoistočnom državom.

Iranske vlasti incident od nedjelje opisuju kao čin nuklearnog terorizma te ističu kako Teheran zadržava pravo djelovanja protiv njegovih organizatora.

Ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif u ponedjeljak je izravno optužio Izrael. Cionisti se žele osvetiti zbog našeg napretka po pitanju ukidanja sankcija. Javno su rekli da to neće dopustiti, no osvetit ćemo se cionistima, rekao je iranski šef diplomacije na državnoj televiziji.

Nekoliko izraelskih medija, pozivajući se na neimenovane obavještajne izvore, objavilo je kako je Mossad izveo uspješnu misiju sabotaže u Natanzu, usporivši proces obogaćivanja uranija za nekoliko mjeseci.

Izrael službeno nije komentirao taj slučaj.

Voditelj nuklearnog programa

Voditelj iranskog nuklearnog programa Ali Akbar Salehi rekao je u nedjelju da Teheran zadržava pravo na poduzimanje akcije protiv počinitelja “terorističkog” napada na nuklearno postrojenje u Natanzu, dok je izraelski javni radio objavio da iza napada stoji izraelska obavještajna služba Mossad Salehi je rekao da je nesreća u iranskom podzemnom nuklearnom postrojenju Natanz u nedjelju posljedica “terorističkog čina”.

Izraelski javni radio Kan objavio je, pozivajući se na neimenovane obavještajne izvore, da je izraelska obavještajna agencija Mossad izvela kibernetički napad na iransko postrojenje. Radio je objavio da je šteta u postrojenju u Natanzu puno veća nego što je to priznao Iran.

Službeni Tel Aviv, koji optužuje Teheran da želi razviti nuklearno oružje, nije komentirao incident. Premijer Benjamin Netanyahu u nedjelju, na svečanosti obilježavanja 73. obljetnice osnutka zemlje kojoj su nazočili najviši izraelski vojni i obavještajni dužnosnici, nije izravno spomenuo Natanz, rekavši međutim da je “borba protiv iranske nuklearizacije … golemi zadatak”.

Salehi je rekao da se međunarodna zajednica i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) moraju uhvatiti ukoštac s nuklearnim terorizmom, te da “Iran ima pravo poduzeti akcije protiv počinitelja”.

“Da bi se suprotstavili ciljevima onih koji stoje iza terorističkog napada (…) Iran će, s jedne strane, unaprijediti svoju nuklearnu tehnologiju, a s druge, ukinuti američke sankcije”, rekao je voditelj iranskog nuklearnog programa.

Iran je nešto ranije u nedjelju objavio teškoće u distribuciji struje koje su izazvale incident u Natanzu, u pustinji pokrajine Isfahan, koje je u samom središtu iranskog programa obogaćivanja uranija, a nadzirala ga je IAEA. Ranije u nedjelju, Behrouz Kamalvandi, glasnogovornik Iranske organizacije za atomsku energiju, rekao je da “incident nije uzrokovao žrtve ni radioaktivno zagađenje”.

Nesreća u Natanzu dogodila se dan nakon što je Iran na nacionalni Dan nuklearne tehnologije u tom postrojenju pokrenuo napredne centrifuge za obogaćivanje uranija.

U lipnju prošle godine u Natanzu je izbio požar, a iranska vlada je rekla da je to bio pokušaj sabotaže iranskog nuklearnog programa. Godine 2010. računalni virus Stuxnet, za koji se vjeruje da su ga razvili Sjedinjene Države i Izrael, otkriven je kada je bio korišten za napad na Natanz.

Teroristički napad na postrojenje Natanz dogodio se u vrijeme kada Teheran i Washington pripremaju teren za oživljavanje nuklearnog sporazuma iz 2015. iz kojeg se bivši američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao prije tri godine i ponovno uveo Iranu sankcije, a na to je Iran odgovorio tako što je i sam prije dvije godine počeo kršiti odredbe sporazuma.

Europska unija u petak je objavila da će dužnosnici Irana, Kine, Rusije, Francuske, Njemačke i Britanije idući tjedan nastaviti razgovarati o povratku SAD-a nuklearnom sporazumu s Iranom iz 2015. godine, nakon održanih “konstruktivnih rasprava” ovog tjedna.

Iran je lani optužio Izrael da stoji iza ubojstva znanstvenika Mohsena Fakhrizadeha kojega su zapadne obavještajne službe označile kao oca iranskog programa nuklearnog oružja. Teheran redovito odbacuje optužbe da pokušava izgraditi nuklearnu bombu. Izrael nije ni potvrdio ni odbacio optužbe za ubojstvo Fakhrizadeha.

Odlučio regulator

Češki regulator za nuklearnu energiju odobrio je u ponedjeljak izgradnju dva nova nuklearna reaktora u elektrani u blizini sela Dukovany u središnjem dijelu zemlje. Regulator SUJB u ponedjeljak je izdao odgovarajuću dozvolu nakon procjene projekta proširenja nuklearke prema zakonu o atomskoj energiji, koja je trajala godinu dana.

Nisu utvrđene činjenice koje bi priječile proširenje nuklearke, objavila je nuklearna fizičarka Dana Drabova, predsjednica SUJB-a.

Nuklearka Dukovany nalazi se gotovo 100 kilometara sjeverno od austrijske prijestolnice Beča i 200-tinjak kilometara istočno od njemačkog grada Passaua, podsjeća agencija Dpa.

Trenutačno su u nuklearki u funkciji četiri reaktora starija od 30 godina, ukupnog kapaciteta proizvodnje od 2.040 megavata električne energije. Struja proizvedena u toj nuklearki trenutno pokriva oko petinu ukupnih čeških potreba za električnom energijom.

Prema planovima češke vlade, prvi novi reaktor na elektromrežu bi se trebao priključiti između 2035. i 2037., a trošak izgradnje procijenjen je na 7,5 milijardi eura.

Ugovor o njegovoj izgradnji još nije dodijeljen, podsjeća dpa. Vlada u Pragu želi do 2040. godine proizvoditi više od polovine struje uz podršku nuklearne energije.

Ekološke udruge, posebice iz obližnje Austrije, dulje vrijeme oštro kritiziraju planove o proširenju nuklearke Dukovany. Upozoravaju da njezina sigurnost u slučaju potresa nije primjerena i pozivaju na prijelaz na obnovljive izvore energije.

Priopćili iz te zemlje

Odluka Irana da okonča hitne inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) 23. veljače ne znači napuštanje nuklearnog sporazuma iz 2015., ali Sjedinjene Američke Države moraju ukinuti sankcije Teheranu da bi spasile sporazum, rekao je u nedjelju iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif.

“Svi su naši koraci reverzibilni i potezom koji će na snazi biti od 23. veljače ne napuštamo nuklearni sporazum”, rekao je Zarif u televizijskom intervjuu za iransku Press TV.

Teheran je postavio Washingtonu rok do 23. veljače da Iranu počne ukidati sankcije nametnute još 2018. jer će u protivnom, kako je rekao Zarif, ograničiti inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Prema zakonu koji su prošle godine donijeli iranski zakonodavci, vlada je 23. veljače obvezna ograničiti inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) samo na dogovorene nuklearne lokacije, ukidajući joj pristup u kratkom roku na bilo koje drugo mjesto koje se smatra relevantnim za prikupljanje informacija.

Administracija Joea Bidena rekla je u četvrtak da je spremna oživjeti sporazum iz 2015. između Irana i svjetskih sila iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2018. i ponovno nametnuo sankcije Iranu.

Ali Iran i SAD u sporu su oko toga tko bi trebao poduzeti prvi korak za oživljavanje sporazuma.

Iran inzistira na tome da SAD prvo mora ukinuti svoje sankcije, dok je američki državni tajnik Antony Blinken izjavio u četvrtak da će se Bidenova administracija vratiti u sporazum ako ga Teheran bude u potpunosti poštovao.

Rafael Grossi, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju koji boravi u Teheranu kako bi razgovarao o “ključnim aktivnostima” te agencije, sastao se u nedjelju s čelnikom Iranske organizacije za atomsku energiju Ali Akbar Salehijem, izvijestili su državni mediji.

Ali Akbar Salehi rekao je u subotu da će o zabrinutosti agencije zbog iranskog okončanja provedbe dodatnog protokola IAEA, koji podrazumijeva hitne inspekcije, razgovarati tijekom sastanka s Grossijem.

Britanija, Francuska, Njemačka i SAD pozvali su Iran da se suzdrži od ovog koraka i ponovili su svoju zabrinutost zbog nedavnih akcija Teherana vezano uz proizvodnju urana obogaćenog do 20 posto.

Iran je počeo kršiti sporazum još 2019. godine nakon što se Trump iz njega povukao.

Europski parlament poručuje

Bjeloruska nuklearne elektrane Ostrovec, na samoj granici Europske unije, nije prihvatljiva i predstavlja sigurnosnu prijetnju, složili su se eurozastupnici na raspravi održanoj u četvrtak i zatražili da EU izvrši pritisak na Minsk kako bi se ispunili svi sigurnosni zahtjevi.

Postrojenje je smješteno svega 40 kilometara od glavnog grada Litve Vilniusa, a 3. studenog prošle godine dijelom je počelo s radom unatoč neriješenim sigurnosnim problemima i bez potpunog provođenja preporuka Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Bjelorusku centralu izgradila je ruska nuklearna korporacija Rosatom.

Zastupnici u Europskom parlamentu solidarizirali su se s Litvom koja tvrdi kako elektrana ne udovoljava sigurnosne norme pa su od Europske komisije zatražili zauzimanje čvrstog stava glede ove “prijetnje nacionalnoj sigurnosti”, kako je nuklearku nazvao Andrius Kubilius ispred Europske pučke stranke (EPP).

Europski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju kojom traži stručni pregled elektrane Ostrovec te da Europska komisija ustraje na provedbi svih sigurnosnih preporuka. Također se predlaže da EU obustavi trgovinu električnom energijom s Bjelorusom kako bi se osiguralo da energija proizvedena u ovoj nuklearnoj elektrani ne ulazi na tržište EU-a.

Litavski zastupnik Kubilius je u raspravi u četvrtak zatražio da EU Bjerusiji učini projekt neisplativim.

“Biste li voljeli da Aleksandar Lukašenko gradi nuklearnu elektranu nekoliko kilometara od vašeg doma? Svi dobro znamo tko je Lukašenko i kako funkcionira njegov režim pa se trebamo svim silama boriti protiv ovog projekta. Trebamo zabraniti uvoz električne energije iz ovog postrojenja, što će cijeli projekt učiniti ekonomski neisplativim”, oštar je bio Kubilius.

Socijaldemokrat Juozas Olekas naglasio je kako su sigurnosne preporuke donesene još 2018. godine pa je bilo dovoljno vremena za njihovu provedbu. “Ovakva elektrana nam je prijetnja”, zaključio je Olekas.

Robert Biedron, također socijaldemokrat, cijelu je situaciju opisao kao udar Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenke na sigurnost EU-a tvrdeći kako je elektrana dokaz “hibridnog priključenja Bjelorusije Rusiji”.

Kako Europska komisija nije imala sluha za “vapaj” iz Litve, upitao je Bronis Rope u ime Kluba zastupnika Zelenih. “Dužnost Komisije je da zaustavi rad elektrane dok se ne provedu preporuke jer bi, ako se nastavi ovakav rad, ova elektrana mogla postati novi Černobil”, izravan je bio Rope kojemu se pridružio i Georg Mayer kao predstavnik zastupnika bloka Identitet i demokracija.

“Tek će u svibnju ove godine prestati radijacija koja dolazi iz Černobila, a mi ponovno gubimo kontrolu nad nuklearnom energijom. Reaktori su uvijek bili rizik. Jasan je primjer reaktora Krško koji može u opasnost dovesti Sloveniju, Austriju i Hrvatsku. Moramo misliti na svoju budućnost!”, snažno je reagirao Mayer.

Povjerenica Europske komisije, Kadri Simson objasnila je kako su misije EU-a u Bjelorusiji već bile, a kako će još jedna ondje ići u trećem tromjesečju ove godine.

“Jamčim vam da će Komisija uložiti napore kako bi se zadovoljili svi sigurnosni aspekti i preporuke i kako će rješavati sve zabrinutosti zastupnika jer smo zabrinuti kao i vi. Uložit ćemo svaki mogući napor kako bismo surađivali s Bjelorusijom oko ovog pitanja”, rekla je Simson.

Bjelorusija je izgradnju elektrane Ostrovec počela 2013. a u puni pogon bi trebala biti puštena ove godine. Ulaganje je vrijedno 11 milijarda dolara, a Minsk je za realizaciju projekta dobio deset milijardi dolara kredita iz Rusije

Ruski Rosatom insistira da su njeni reaktori sigurni, i tvrdi da su otporni na prirodne katastrofe i opremljeni uređajima za ograničenje radioaktivnih tvari u slučaju nesreća.

Četvrtina teritorija Bjelorusije bila je ozračena eksplozijom 1986. reaktora sovjetske centrale Černobil u današnjoj Ukrajini.

Tri izvora
Sjedinjene Države razmatraju niz prijedloga za oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma, uključujući metodu malih koraka na obje strane kako bi se dobilo na vremenu, tvrde tri upućena izvora.

Metoda malih koraka mogla bi zakočiti pogoršanje odnosa nakon američkog napuštanja sporazuma 2018. godine, za mandata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, i zamrznuti iransko kršenje sporazuma bogaćenjem urana. Washington bi prema toj opciji mogao Teheranu odobriti skromnije ekonomske ustupke od ublažavanja sankcija predviđenog sporazumom. Teheran bi zauvrat trebao prestati kršiti sporazum ili možda poništiti posljedice dosadašnjih poteza.

Drugi pak izvor objašnjava da bi se Bidenov kabinet mogao odlučiti za metodu malih koraka ako zaključi da bi pregovori o potpunom povratku sporazumu predugo trajali. Izvori ističu da američki predsjednik Joe Biden još nije donio konačnu odluku. Njegova je pozicija i dalje da se Iran mora vratiti u sporazum prije SAD-a.

Sporazumom Irana i šest velikih sila ograničeno je iransko bogaćenje urana kako bi se Teheranu otežao razvoj nuklearnog oružja, iako je Teheran uporno nijekao takve ambicije. SAD i druge zemlje trebali su pak ublažiti sankcije. Trump je nakon povlačenja iz sporazuma ponovo uveo opsežne sankcije koje nanose veliku štetu iranskom gospodarstvu. Teheran je uzvratio prekoračenjem ključnih limita iz sporazuma bogaćenjem urana do 20 posto. Iako je prekoračio sporazumom utvrđeni limit od 3,67 posto, bogaćenje je daleko od 90 posto, potrebnih za proizvodnju nuklearnog oružja.

Glavno je pitanje tko će povući prvi potez. Iran uvjetuje poštivanje sporazuma američkim ublažavanjem sankcija, a Washington inzistira da se Teheran prvo mora vratiti u sporazum.

Iranski ajatolah Ali Hamenei izjavio je u nedjelju da je “zaključna i definitivna” odluka Teherana da će ponovo početi poštivati odredbe sporazuma samo ako Washington ukine sankcije. Američki predsjednik poručuje pak da neće ukinuti sankcije samo da bi potaknuo Iran da se vrati za pregovarački stol.

Washington bi mogao pronaći druge načine da ublaži iranske ekonomske nevolje, omogućujući Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da odobri kredit Teheranu, olakšavajući dostavu humanitarne pomoći ili prihvaćajući europsku ideju o kreditnoj liniji za Teheran. MMF-ov zajam “definitivno bi mogao biti u igri”, kaže za Reuters neimenovani zapadni diplomat, dodajući da bi i europska kreditna linija za Iran, koja bi zahtijevala prešutni pristanak SAD-a, bila “razumno i izvedivo rješenje”.

Bijela kuća nije željela komentirati te opcije, povrh izjave glasnogovornice Jen Psaki da će se Washington vratiti u sporazum nakon što to učini Teheran. Na potezu je Teheran, naglasila je Psaki. Nije jasno kada bi Bidenov kabinet mogao definirati svoju politiku prema sporazumu, napominje Reuters.

Mogli bi to napraviti do 21. veljače, kada bi Teheran prema zakonu trebao ukinuti opsežne ovlasti inspektorima UN-ove agencije za nuklearnu energiju i ogrančiti inspekcije na poznate nuklearne pogone.

Tri europska diplomata upozoravaju da bi prilika za privremeno rješenje mogla naglo iščeznuti uoči iranskih predsjedničkih izbora koji će biti održani u lipnju. Očekuje se pobjeda antiameričkog kandidata iz redova snaga sigurnosti.

Tass
Egipat i Rusija prilagodili su planove za izgradnju prve egipatske nuklearne elektrane. Naravno, glavni razlog za prilagodbu projekta izgradnje NE El Dabaa je pandemija koronavirusa, što je usporilo pripremne radove.

Ugovor o izgradnji elektrane potpisan je još u studenom 2015. godine, a obje strane se nadaju da će ubrzo započeti glavna faza ostvarenja projekta ukupne vrijednosti 30 mlrd. dolara. Elektrana bi se trebala sastojati od četiri jedinice pojedinačne snage 1200 MW. Za ostvarenje projekta Egipat i Rusija također su sklopili ugovor o kreditu od 25 mlrd. dolara, čime će se pokriti 85% predviđenih troškova, dok će za pokrivanje ostatka biti zadužen Egipat koji se nada privući privatne ulagače.

Postrojenje će biti izgrađeno pokraj El Alameina, u blizini egipatske obale Sredozemnog mora, a radovi koje će izvoditi poznata ruska nuklearnoenergetska tvrtka Rosatom trebali bi biti dovršeni do 2028. godine.

Elektrana će koristiti reaktore VVER-1200 ruske konstrukcije, a ruska strana će isporučivati nuklearno gorivo u cijelom očekivanom vijeku trajanja postrojenja od 60 godina. Isto tako, ruska strana će se pobrinuti za obuku osoblja elektrane i za radove na održavanju i servisiranju postrojenja 10 godina nakon početka rada svake pojedine jedinice. Konačno, ugovorom je predviđena i izgradnja prvog modula suhog spremnika za istrošeno nuklearno gorivo do 2028. godine.

Potrebna dozvola egipatskog nadležnog tijela za područje nuklearne energije ishođena je u ožujku 2019., dok je početak radova bio predviđen za sredinu 2020., što je odgođeno zbog pandemije, izvijestila je ruska novinska agencija TASS, a prenosi Energetika-net