NUKLEARNA ENERGIJA

Tomislav Ćorić

Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić održao je danas konferenciju za medije nakon što je sudjelovao na neformalnom sastanku EU ministara za okoliš u Sloveniji. Među ostalim, govorio je i o mogućem poskupljenju plina, NE Krško…

Na sastanku Eu ministara okoliša tema je bila novi zakonodavni paket za klimu.

“Naši dojmovi su još jednom da ovaj paket nosi veliku ambiciju i velik iskorak europske ekonomije i njezine transformacije, međutim takav iskorak ni na europskoj ni na hrvatskoj razini nema alternativu. On se može ignorirati, ali to u pravilu dovodi do toga da se udari glavom u zid. Vrijeme je i to je konačna poruka s kojom se mi slažemo”.

“Neke zemlje bit će znantno pogođenije poskupljenjem plina”
Na pitanje o nejednakosti i kako će siromašniji podnijeti poskupljenje, kaže:

“Ideja proširenja sustava trgovanja pretpostavlja i kreiranja nove financijske omotnice koja će upravo imati za cilj adresirati nejednakosti, eventualnu socijalnu frakturu koja dolazi s obzirom na to da će određene skupine stanovništva biti pogođenije novim odredbama. Činjenica da bi moglo doći do povećanja cijene plina, ali i nafte, ako se i ona koristi zagrijanje.

Plin je ovdje dominantna kategorija. Treba imati na umu da do tada imamo 5 godina i da je ovo prijedlog EK. Treba imati na umu i da će neke zemlje biti znatno pogođenije. Povećanje cijene od 25%, na što se u medijima najviše referiralo, je nešto što će nositi najveća sredstva i upravo će i pozicija Hrvatske biti da to nametanje dodatno razmotri i kakve bi to imalo posljedice”.

Koliko je to izazov za Hrvatsku?

“Izazov je zasigurno velik jer svaka tranzicija u pravilu nosi upitnike i otpore, pogotovo ako niste dovoljno educirani. To je nešto s čime se stalno suočavamo. To je svugdje tako. Može nas veseliti činjenica da ta tranzicija nosi ogromnu šansu. Upravo zbog toga mislim da je tranzicija velika šansa za Hrvatsku, naravno ako budemo išli pravim smjerom, za što nema razloga da ne bude tako.

Naravno da će otpori biti veliki. Mi u Hrvatskoj imamo sreću da je naš energetski sektor tako koncipiran da je posebno naglašen segment ugljena, vrlo malo prisutan. Mislim da će zapravo tranzicija u ovom dijelu energetskog sektora biti nekako najbezbolnija. Mi smo se na to velikim dijelom fokusirali i vjerujem da će to proći jako dobro. Izazov će biti drugi sektori”.

Na pitanje o Krškom, kaže:

“Izgradnja nuklearne elektrane, ukoliko ne bude problema, trajat će sljedećih desetak godina. U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se u taj proces ide. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je u ovom trenu komunicirano prema RH je produljenje roka upotrebe nuklearne elektrane do 2040.

Gradnja novog bloka zahtjeva čitav niz predradnji na razini Republike Slovenije, a onda i jasno definiranje financiranja takvog projekta. Vi znate da mi oko 10% svojih potreba za električnom energijom namirujemo iz Krškog. Riječ je o stabilnom izboru električne energije. To je definitivno značajan element dobave električne energije u Hrvatskoj. Hrvatska na izgradnju novog bloka neće gledati benevolentno. Hoće li tu doći do mogućnosti sufinanciranja, to ćemo vidjeti kada se stvari po tom pitanju finaliziraju. Sigurni i stabilni izvori električne energije su u hrvatskom interesu.

To će biti srednji do dugi rok. Riječ je o troškovima koji će biti mjereni u milijardama eura”, veli.

“Što se tiče skladištenja nisko i srednje radioaktivnog otpada, imamo svoje planove i njihova realizacija ide svojom dinamikom. Nedavno smo imali sastanak s bosanskohercegovačkom stranom po pitanju lokacije Čerkezovac. Razmišljati o tome gdje će se skladištiti gorivo za 15 ili 20 godina iz novog bloka koji bi bio gotov za desetak godina, u ovom trenu se ne razmišlja. To nije tema”, rekao je.

Drugi blok

Slovenska Vlada izdala je energetsku dozvolu tamošnjoj javnoj energetskoj kompaniji Gen energija za gradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško. Slovensko ministarstvo infrastrukture izdalo je energetsku dozvolu Gen energiji, slovenskoj državnoj energetskoj kompaniji, za drugi blok nuklearnih elektrana Krško .

Za proširenje je zainteresirana i Hrvatska čiji su dužnosnici već u nekoliko navrata istaknuli da se ne protive planovima Slovenije, a da će se o konkretnom hrvatskom interesu za dolazak u investiciju 2. blok NE Krško izjasniti tek kad taj projekt dobije sve “blagoslove” u Sloveniji te u Europskoj uniji.

Kako navodi portal, prema riječima ministra infrastrukture Jerneja Vrtovca, ovo nije konačna odluka o ovoj investiciji, već prvi korak kako su postupci mogli započeti. Točna lokacija još nije poznata. “Energetskim dozvolom otvaramo najširu moguću javnu raspravu, ne samo na stručnoj razini, već i među građanima”, rekao je danas ministar za infrastrukturu Jernej Vrtovec na konferenciji za novinare u Ljubljani. Tijekom njenog pokazivanja slažemo se i težinu istim ciljevima – odnosno čistoću i sigurnu energetsku budućnost Slovenije.

Tek nakon postizanja socijalnog konsenzusa uslijedit će daljnji postupci, poput smještaja u prostoru, ishođenja građevinskih dozvola, odabira dobavljača i istog gradnje. Točno mjesto proizvodnog pogona utvrdit će se tek usvajanjem državnog prostornog plana, rekao je Vrtovec, dodajući da će njegov ukupni kapacitet električne energije biti na pragu od 1100 MW, godišnja proizvodnja električne energije nešto ispod 9000 GWh i životni vijek 60 godina.

Objavila IAEA

Iran je obavijestio da je poduzeo konkretne korake za proizvodnju metalnog uranija obogaćenog na do 20 posto čistoće za gorivo za reaktore, objavila je u utorak Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), ocijenivši da će to vjerojatno razljutiti Zapad koji pregovara o obnovi iranskog nuklearnog sporazuma.
Iran vodi neizravne pregovore s SAD-om od travnja o obnovi nuklearnog sporazuma iz 2015., koji je bivši američki predsjednik Donald Trump napustio. Sporazum je uveo ograničenja za iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija, a kada se Trump povukao vrativši sankcije, Iran je počeo kršiti mnoga ograničenja.

Iran je ove godine već proizveo malu količinu metalnog uranija koji nije bio obogaćen. To je kršenje sporazuma, koji zabranjuje bilo kakav rad na metalnom uraniju jer ga se može iskoristiti za proizvodnju jezgre atomske bombe

Iran je objavio planove za proizvodnju obogaćenog metalnog uranija, tvrdeći da razvija gorivo za istraživački reaktor u Teheranu, no SAD i Europljani mu ne vjeruju i pozivaju ga da prestane s time.

“Iran je danas obavijestio Agenciju da će UO2 (uranij oksid) obogaćen na do 20 posto U-235 biti isporučen istraživačkom laboratoriju Postrojenja za proizvodnju goriva u Isfahanu, gdje će biti pretvoren u UF4 (uranij tetraflorid) i potom u metalni uranij obogaćen na 20 posto U-235, prije nego bude iskorišten za proizvodnju goriva”, navodi se u priopćenju IAEA-e.

U sažetku izvješća, IAEA je opisala da je riječ o “procesu u više faza”, sugerirajući da će potrajati prije nego bude proizveden obogaćeni metal.

Pregovori o iranskom nuklearnom sporazumu odgođeni su 20. lipnja, a datum nastavka još nije određen.

Četiri članice EU-a

Četiri zemlje članice Europske unije pridružile su se Njemačkoj u protivljenju proglašenja nuklearne energije zelenom i održivom za investicije, pokazuje pismo upućeno Europskoj komisiji koje je Reuters dobio na uvid.

Bruxelles se nada da bi pojačana vidljivost zelenih investicija u novoj taksonomiji mogla od sljedeće godine pomoći preusmjeriti veće količine privatnog kapitala u aktivnosti koje pridonose EU klimatskim ciljevima.

Španjolska, Austrija, Danska i Luksemburg pridružile su se Njemačkoj u stajalištu da bi ulagači zabrinuti oko zbrinjavanja nuklearnog otpada mogli izgubiti povjerenje u financijske proizvode označene zelenima, budu li oni bez njihova znanja uključivali i nuklearnu energiju.

“Brine nas da će uključivanje nuklearne energije u taksonomiju naštetiti njezinu integritetu i vjerodostojnosti, te samim time i njezinoj svrhovitosti”, smatraju ministri četiriju zemalja, ističući kako svaka zemlja članica Europske unije ima pravo odabrati preferirani oblik energije.

Zemlje koje se uvelike oslanjaju na nuklearnu energiju, poput Francuske, kao i neke istočnoeuropske zemlje, favoriziraju nuklearnu energiju zato što nema emisija štetnog ugljika.

Europska komisija objavila je kriterije vezane uz klimatske promjene za zelena ulaganja koji obuhvaćaju sve, od obnove zgrada do proizvodnje cementa, čelika i baterija.

Nuklearno pitanje, koje je odvojena tema, nailazi na pomiješane reakcije unutar Komisije. U pismu se posebno upozorava na činjenicu da pitanje konačnog zbrinjavanja nuklearnog otpada još uvijek nije razjašnjeno.

Njemačka, koja se prije 20 godina obvezala na postupno ukidanje nuklearne energije zbog sigurnosnih razloga, nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011. ubrzala je svoj nacionalni plan zatvaranja reaktora.

Za CNN

Kina je u srijedu objavila da nema curenja radijacije u nuklearnoj elektrani Taishan te da nije podigla prag prihvatljive razine radijacije u okruženju elektrane, odgovarajući na izvješće američkog CNN-a objavljeno početkom tjedna.

CNN je u ponedjeljak objavio da je Framatome, francuska kompanija koja je projektirala elektranu, upozorila da je Kineska nacionalna uprava za sigurnost (NNSA) podignula prihvatljivu razinu radijacije oko elektrane u jugoistočnoj pokrajini Guangdong kako bi se izbjeglo njezino zatvaranje.

Ministarstvo ekologije i okoliša priopćilo je u srijedu da je povećanje razine radijacije otkriveno u primarnom krugu na Taishanovom reaktoru Jedinice 1, ali da je bilo unutar parametara za sigurne operacije.

Viša razina radioaktivnosti prouzročena je oštećenjem malog broja gorivnih šipki, što je uobičajeno tijekom proizvodnje, transporta i utovara goriva, objavilo je ministarstvo na svom računu na društvenoj mreži Wechatu.

Procjenjuje se da je oko pet od više od 60.000 gorivnih šipki u reaktoru Jedinice 1 oštećeno ili manje od 0,01%, daleko ispod predviđenog dopuštenja od 0,25%, navodi se.

Ministarstvo navodi da je NNSA odobrila ograničenja zračenja za plemenite plinove unutar rashladne tekućine reaktora, ali to nema nikakve veze s otkrivanjem zračenja izvan postrojenja, dodajući da je “ideja u izvješću CNN-a bila pogrešna”.

Ministarstvo je priopćilo da će nastaviti pažljivo nadzirati razinu radioaktivnosti u reaktoru Jedinice 1, a također će održavati komunikaciju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, kao i francuskim nadzornim tijelom za nuklearnu sigurnost.


Projekt Taishan, završen 2019. godine, sastoji se od dva reaktora projektirana u Francuskoj, a nalazi se na oko 200 km od Hong Konga.

Svjetski mediji

Francuska elektroenergetska tvrtka EDF objavila je u ponedjeljak da je dobila obavijest o podizanju razine inertnih plinova u nuklearnoj elektrani u Kini, čiji je suvlasnik, zajedno s kineskom tvrtkom CGN.

Američka televizija CNN izvijestila je u ponedjeljak da je Washington prošlog tjedna analizirao izvješće o curenju plina u nuklearnoj elektrani u Taishanu u pokrajini Guangdong.

Vlasnik je elektrane kompanija TNPJVC, koju su zajednički osnovali francuski EDF i China General Nuclear Power Group (CGN). EDF ima udio od 30 posto, a CGN 70 posto.

Inženjerska tvrtka Framatom, koja je projektirala reaktor i uključena je u poslovanje nuklearke, upozorila je “izravnu radiološku prijetnju”, navodi CNN.

Upozorenje Framatomea uključuje i optužbu da je kineski regulator za sigurnost povisio dopuštenu razinu radijacije oko Taishana kako bi izbjegao zatvaranje nuklearke, dodala je američka televizija.

U Kini je danas praznik i kineski regulator nije odgovorio na upit Reutersa da komentira tu informaciju.

Gomilanje plemenitih plinova zabilježeno je u primarnom sklopu reaktora broj 1 u Taishanu, izvijestila je danas francuska tvrtka, dodavši da je riječ o “poznatoj pojavi, koja je temeljno razrađena u operativnim procedurama reaktora, uz propisane odgovarajuće radnje”.

Kineski CGN tvrdi da je poslovanje nuklearne elektrane u skladu sa sigurnosnim propisima i da je okruženje sigurno.

“Podaci o redovitom praćenju pokazuju da su elektrana Taishan i njezino okruženje u skladu s normalnim parametrima”, objavio je CGN na internetskoj stranici u nedjelju navečer.

Francuska tvrtka priopćila je da je sazvala izvanredni sastanak odbora direktora TNPJVC-a “na kojem bi trebali biti izneseni svi podaci i potrebne odluke”.

Framatome i francuski regulator za nuklearnu energiju ASN nisu odmah željeli komentirati informaciju o povećanoj razini plinova u kineskoj nuklearki.

Reaktor u Taishanu bazira se na tehnologiji EPR, a projektirali su ga Francuzi. Prvi je reaktor tog tipa koji je pušten u rad, ističe Reuters.

Tehnologija EPR koristi se i u Francuskoj, Finskoj i Britaniji, u nuklearnoj elektrani Hinkley Point C čiji su investitori Kinezi.

Elektrana u Taishanu opskrbljuje strujom područje oko Guangzhoua i Shenzena, velikih industrijskih središta koja su proteklih tjedana imala problema s opskrbom strujom zbog visokih temperatura i niskog vodostaja u susjednom Yunnanu, navodi Reuters.

Američka vlada za CNN

Američka vlada je prošli tjedan provela procjenjujući izvještaj o curenju u kineskoj nuklearnoj elektrani, nakon što je francuska kompanija koja je djelomično vlasnik i pomaže u radu upozorila na “neposrednu radiološku prijetnju”, objavio je CNN pozivajući se na američke dužnosnike i dokumente u koja je imao uvid.

Upozorenje je uključivalo optužbu da je kineska uprava zadužena za sigurnost podizala prihvatljive granice za otkrivanje radijacije izvan nuklearne elektrane Taišan u provinciji Guangdong kako bi izbjegla njeno zatvaranje, navodi se u pismu francuske kompanije „Framatome“ američkom Ministarstvu energetike u koje je CNN imao uvid, prenosi Večernji list.

Kako navodi CNN, usprkos alarmantnom obavještenju, Bidenova administracija vjeruje da taj objekt još nije na „kriznoj razini“, rekao je jedan od izvora.

Popis imovine

Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila izvješće o ostvarivanju programa rada i financijsko izvješće Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško za 2020. godinu, kojemu je neto imovina lani porasla za 195 milijuna kuna, na 2,5 milijardi kuna.

Kako je izvijestio ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, Fond je u 2020. u skladu sa svojim zakonskim zadacima redovito obavljao poslove prikupljanja i ulaganja sredstava, poslove na Trećoj reviziji Programa razgradnje i Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško, te poslove osnivanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Redovito su poduzimane sve potrebne aktivnosti vezane za prikupljanje sredstava, tako da je Fond u 2020. naplatio sredstva od Hrvatske elektroprivrede (HEP) u iznosu od 107,6 milijuna kuna, rekao je Ćorić.

Ukupni prihodi Fonda u 2020. iznosili su 260,1 milijuna kuna, a ukupni rashodi 65,3 milijuna kuna. Nadalje, lani je ostvaren neto prinos od 3,92 posto na prosječno stanje financijske imovine Fonda, dok mu je neto imovina porasla za 194,9 milijuna kuna.

Sa zadnjim danom prošle godine stanje neto imovine Fonda iznosilo je 2,5 milijardi kuna, a prosječni godišnji neto prinos od početka rada Fonda, a do kraja prošle godine, iznosi 4,36 posto, izvijestio je ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Posljednja pošiljka

Proizvodnja urana u Njemačkoj odlazi u povijest, nakon što u utorak popodne posljednji prijevoz napusti prostore državne kompanije Wismut Koeningstein blizu Dresdena. To nakon 75 godina označava kraj važnog dijela njemačke povijesti koji je započeo tijekom hladnog rata i koji je značajan i danas, kažu iz te kompanije.

Posljednja pošiljka uključuje 19,5 tona smjese vode i uranovog oksida odnosno urana koji je odvojen tijekom pročišćavanja vodom na lokaciji Koenigstein i bio spremljen u dva silosa.

Smjesa urana je od 1997. godine prodavana američkoj tvrtki Nuclear Fuels. Pod nadzorom Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), dva su silosa posljednji put ispražnjena.

Predviđena proizvodnja urana završila je u Njemačkoj 1990. godine, ali je tijekom čišćenja naslijeđenih poslovanja u Saskoj i Tiringiji proizvedeno 3350 tona urana.

Uran će se i dalje proizvoditi u budućnosti, ali će količine biti toliko male da odvajanje više neće imati smisla.

Do 1990. godine istočna Njemačka bila je četvrti po veličini proizvođač urana na svijetu. Od 1946. do zatvaranja proizvedeno je 216.350 tona i isporučeno Sovjetskom Savezu koji je taj radioaktivni element rabio za svoje nuklearne programe.

Nakon 1991. saniraju se štete zbog kontaminacije uzrokovane vađenjem urana. Za tu je svrhu savezna vlada do sada je osigurala 6,8 milijardi eura.

Javljaju iz Irana

Iran i šest svjetskih sila ostvarili su značajan napredak u razgovorima na oživljavanju njihovog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, ali brojna važna pitanja tek se trebaju razriješiti, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova

Iran i svjetske sile pregovaraju u Beču od aprila o koracima koje Teheran i Washington moraju postići o pitanjima sankcija i nuklearnih aktivnosti u zamjenu za potpuno povinovanje nuklearnom sporazumu, prenosi Fena, pozivajući se na Reuters.

Nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump napustio sporazum prije tri godine i ponovo uveo sankcije Iranu, Teheran je obnovio svoje zalihe uranija obogaćenog na visoke nivoe i instalirao napredne centrifuge kako bi ubrzao proizvodnju.

Aktualni predsjednik Joe Biden izjavio je kako se Washington želi vratiti sporazumu, ali da se Teheran prvo mora povinovati strogim limitima obogaćivanja uranija, što je potencijalni put ka proizvodnji nuklearne bombe.