NUKLEARNA ENERGIJA

Ruska nuklearnoenergetska tvrtka Rosenergoatom napunila je nuklearno gorivo u prvu svjetsku plutajuću nuklearnu elektranu.
No, ‘pravo porinuće’ NE Akademik Lomonosov u brodogradilištu u Murmansku uslijedit će najkasnije za mjesec – dva. Kako bi to bilo moguće, upravo je punjenje nuklearnim gorivom oba reaktora bio ključni preduvjet.

Kada i ‘porinuće’ bude dovršeno, trebat će ishoditi i sve potrebne dozvole od nadležnog ruskog regulatora Rostekhnadzor i tada će postrojenje biti spremno za provođenje ispitivanja na sidrištu. Elektrana ima dva reaktora ukupne snage 70 MW i električnom i toplinskom energijom moći će opskrbljivati grad do 100 000 stanovnika.

Očekuje se da će elektrana 2019. godine zamijeniti zastarjela postrojenja NE Bilibinskaja i TE Čaunskaja i, s obzirom na svoju buduću lokaciju, u luci Pevek u Čukotskom Autonomnom okrugu, na samom istoku Rusije, bit će najsjevernije nuklearno postrojenje na svijetu. Elektrana je posebno konstruirana za omogućavanje opskrbe energijom naselja, industrijskih i naftnih i plinskih postrojenja u ekstremnim uvjetima ruskog Arktika i Dalekog istoka, objavila je ruska novinska agencija TASS.

Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Yukija Amano izjavio je u utorak da se o neovisnosti organizacije ne može pregovarati, nakon zahtjeva izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da IAEA uputi svoje inspektore u Iran.
Add content here
“Od najvećeg je značaja očuvanje kredibiliteta i neovisnosti agencije u području verifikacije”, rekao je Amano, kako prenosi Beta.

Netanyahu je prošlog tjedna na godišnjem zasjedanju Generalne skupštine UN-a u New Yorku optužio Iran da ima “tajnu nuklearnu lokaciju” kod Teherana i pozvao Amana da uputi inspektore da odmah provjere to mjesto.

Amano je bez izravnog spominjanja izraelskog premijera rekao da IAEA radi “nepristrano i profesionalno” u provjeri nuklearnih aktivnosti. IAEA, sa sjedištem u Beču, provjerava poštuje li Iran nuklearni sporazum koji je ta zemlja postigla sa šest velikih sila 2015. godine. Od postizanja tog sporazuma iz kojeg se povukao SAD, IAEA redovno podnosi izvješće navodeći da Iran poštuje svoje obveze.

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je tijekom govora u UN-u kako odbacuje ideologiju globalizma i prihvaća doktrinu domoljublja.
“Naša će vojska uskoro biti moćnija nego ikad u povijesti. SAD je snažnija, sigurnija i bogatija zemlja nego prije dvije godine kada sam stupio na predsjedničku dužnost”, rekao je Trump dodajući kako “branimo američke vrijednosti i narod, ali se borimo i za cijeli svijet”.

“To je sjajna vijest za sve nacije svijeta. Kad se borimo za vlastiti prosperitet i poštujemo svoje susjede, lakše je osigurati mir”, rekao je američki predsjednik.

Sjeverna Koreja

“Poštujemo pravo svih nacija da slijede svoje tradicije i običaje. SAD vam neće govoriti kako da živite i radite, tražimo samo da poštujete naš suverenitet. Bila mi je čast predstavljati SAD u inozemstvu, izgradio sam partnerske odnose s liderima brojnih nacija i naš je pristup doveo do velike promjene”, kaže Trump.

“Naveli smo Sjevernu Koreju da zamijeni pošast sukoba nadom mira. Vodili smo produktivne razgovore i sastanke, složili smo se da je u interesu naših naroda denuklearizacija. Rakete više ne lete u svim smjerovima, nuklearna testiranja su zaustavljena, naši taoci su oslobođeni, a ostatci naših palih boraca su vraćeni u domovinu i sahranjeni u američko tlo. Želim zahvaliti Kim Jong-Unu na koracima koje je poduzeo, pred nama je još mnogo posla”, rekao je Trump naglašavajući da će sankcije ostati na snazi dok se ne provede potpuna denuklearizacija. Posebnu zahvalu uputio je predsjedniku Južne Koreje Moon Jae-Inu, japanskom premijeru Shinzou Abeu i kineskom predsjedniku Xi Jinpingu.

Bliski istok

“Imamo novi pristuo na Bliskom istoku. Nakon mog posjeta Saudijskoj Arabiji prošle godine, provode nove sankcije i preuzimaju veću odgovornost protiv ekstremizma i terorizma u svojoj regiji. UAE, Saudijska Arabija i Katar obećali su milijardu dolara za narode u Jemenu i Siriji i ulažu napore da se okonča rat u Jemenu. Na nacijama u toj regiji je da odluče kakvu budućnost žele za sebe i svoju djecu”, poručio je Trump.

“Zahvaljujući američkoj vojsci, mogu reći da su ubojice, ISIL, protjerane iz svojih uporišta u Iraku i Siriji. Nastavit ćemo raditi na sprječavanju radikalnog islamskog terorizma. Sukob u Siriji slama srca… Pozivam da se dodatno osnaži mirovnu proces UN-a, ali SAD će reagirati ako Assad opet upotrijebi kemijsko oružje”, kaže američki predsjednik.

“U Jordanu smo vidjeli da je najbolje smjestiti izbjeglice što bliže njihovim domovima kako bi im se olakšao povratak i integracija”, dodao je.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u utorak je naglasio važnost očuvanja iranskog nuklearnog sporazuma, upozorivši da će cijela regija biti destabilizirana ako Teheran nastavi raditi na vojnom nuklearnom programu.

“Ne želimo to – to bi moglo zapaliti cijelu regiju”, rekao je Maas na početku Opće skupštine UN-a u New Yorku, ponovivši svoju potporu sporazumu iz 2015. kojim su Iranu nametnuta ograničenja nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje većine američkih i međunarodnih sankcija.

Nametnuta ograničenja onemogućavala su Teheran da proizvede nukleranu bombu.

Američki predsjednik Donald Trump u svibnju ove godine izašao je iz nuklearnog sporazuma s Iranom, koji je potpisala prethodna administracija na čelu s predsjednikom Barackom Obamom. Trump je ponovno uveo sankcije toj zemlji zaprijetivši da će strogo kažnjavati kompanije i tvrtke koje posluju s Iranom, uključujući financijske institucije.

Maasovi komentari uslijedili su nakon što su europske stranke u sporazumu, unatoč američkim sankcijama, kasno u ponedjeljak objavile planove za otvaranje novih načina plaćanja koji bi olakšali posao s Iranom.

Te planove objavila je ministrica vanjskih poslova Europske unije Federica Mogherini u izjavi nakon ministarskog sastanka na marginama aktualne Opće skupštine UN-a, a na kojemu su sudjelovali predstavnici Rusije, Britanije, Francuske, Njemačke i Kine.

Poručila je kako su EU potpisnice nuklearnog sporazuma s Iranom i dalje predane njegovu očuvanju te da aktivno rade na stvaranju posebnih kanala za isplatu kako bi mogle nastaviti trgovati s Iranom unatoč američkim pritiscima.

EU traži načine da zaštiti europske tvrtke koje posluju s Teheranom, iako su se mnoge multinacionalne tvrtke već odlučile povući iz Irana.

Obračun s Iranom

“Svako rješenje humanitarne krize u Siriji mora uključiti strategiju protiv korumpirane diktature u Iranu koja sije kaos, smrt i uništenje. Oni ne poštuju svoje granice ni svoje susjede ni suverenitet drugih nacija. Oni pljačkaju resurse svoje zemlje kako bi se obogatili i širili kaos. Iranski narod je s pravom ogorčen što su njihovi lideri pronevjerili milijarde dolara i zgrabili velike dijelove ekonomije i taj novac spremili u svoje džepove. Iranski susjedi su platili veliku cijenu njihove agende agresija i proširenja. Zato tolike zemlje podupiru odluku SAD-a da se povuče iz Iranskog nuklearnog sporazuma i uvođenje sankcija. Kada je potpisan sporazum, diktatura je novac uložila u izgradnju novih nuklearnih postrojenja”, kaže Trump.

“Ne možemo dopustiti da najopasniji sponzor terorista na svijetu posjeduje najopasnije oružje na svijetu. Tražim od svih nacija da izoliraju iranski režim dok god nastavlja sa svojom agresijom”, poručio je Trump s govornice u New Yorku.

Američki državni tajnik Mike Pompeo obrušio se na platni sustav kojim Europska unija planira zaobići američke sankcije Iranu i poručio da to Washington neće dopustiti ni Europi ni bilo kome drugome, prenose u srijedu agencije o pokušaju Bruxellesa da spasi nuklearni sporazum iz 2015.

“Nećemo dopustiti da naše sankcije zaobilazi ni Europa ni itko drugi”, rekao je američki šef diplomacije Mike Pompeo u utorak, dan pošto je Europa najavila svoj plan.

Pompeo se okomio na sustav SWIFT kojim se nadziru bankovne međunarodne transakcije, piše agencija AFP.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnost Federica Mogherini najavila je u ponedjeljak da će EU stvoriti “posebno financijsko vozilo” (Special purpose vehicle – SPV) putem kojeg će se omogućiti Iranu da nastavi prodavati i naplaćivati naftu. “To je nalik kompenzaciji. Kada kupujemo naftu iz Irana, novac će biti uplaćen na SPV. Ako zatim europska tvrtka proda neki stroj Iranu, plaćanje će se obaviti putem SPV-a”, objasnio je europski diplomat i dodao da Iran može “jedino naftu ponuditi zauzvrat, … a prihodima od nafte Iran može uvoziti robu”.

Mike Pompeo najavio je u sjedištu UN-a da će situaciju s Europom i Iranom pozorno pratiti te je ironizirao da Europska unija nije najavila nikakve rokove za uvođenje tog SPV-a i da takav sustav još ne postoji. “To je najkontraproduktivnija mjera koju je moguće zamisliti za mir i sigurnost u regiji i svijetu”, rekao je Pompeo na forumu u New Yorku održanom protiv iranske vlade.

“Duboko sam razočaran”, rekao je Pompeo, kako prenosi agencija dpa i dodao da može zamisliti “korumpirano” iransko vodstvo koje se “smije” kada čuje vijesti o takvom platnom sustavu.

Takav platni sustav samo će učvrstiti Iran “kao državu broj jedan koja sponzorira terorizam”, poručio je Pompeo. Washington će smatrati Iran odgovornim za bilo koji napad na američke interese, reka je i nazvao Iran “odmetnutim režimom” te nabrojao koje sve skupine na Bliskom istoku ta zemlja podržava.

Nuklearni sporazum s Iranom sklopilo je 2015. šest svjetskih sila koje su se obvezale ukinuti toj zemlji međunardone sankcije u zamjenu za njezino odustajanje od programa razvoja nuklearnog oružja. Sporazum je omogućio Iranu da izađe iz gospodarske izolacije, no povlačenjem iz sporazuma u svibnju američki predsjednik Donald Trump uspostavio je nove sankcije te zaprijetio drugim državama da mogu birati hoće li poslovati s Iranom ili sa Sjedinjenim Državama. Novi niz sankcija SAD će uvesti 4. studenoga i njima izravno pogoditi iranski izvoz nafte te bankovne operacije.

Izrael

“Ove godine smo američku ambasadu premjestili u Jeruzalem. SAD je predan miru između Izraela i Palestine. Taj cilj ide ukorak s priznavanjem očitih činjenica”, smatra prvi čovjek SAD-a. Nećemo biti taoci dogmi, ideologa i tzv. stručnjaka za koje se pokazalo da nisu u pravu. To se ne odnosi samo na pitanja mira, nego i na pitanja prosperiteta”, poručio je Trump.

Trgovinski rat

“Vjerujemo da trgovina mora biti poštena i recipročna. SAD neće dopustiti da ga se iskorištava. Druge zemlje nisu nam dopustile slobodan pristup svojim tržištima, neke su čak i zlorabile našu otvorenost kako bi dobile nepoštenu prednost u odnosu na našu zemlju. Kao rezultat toga naš je trgovinski deficit porastao na osam milijardi na godinu i zato opet pregovaramo o lošim trgovinskim sporazumima”, rekao je.

“Najavili smo novi sporazum između SAD-a i Meksika, a objavili smo i novi sporazum između SAD-a i Južne Koreje. To je tek početak”, kazao je.

“Neke zemlje koje su članice Svjetske trgovinske organizacije krše sve principe na kojima ta organizacija počiva. Ovakvi odnosi s Kinom su neprihvatljivi. Način na koji Kina posluje ne može se tolerirati. Amerika će uvijek djelovati u nacionalnom interesu, kao što je moja administracija i pokazala”, zaključio je dodajući da se SAD povukao iz UN-ovog Vijeća za ljudska prava.

“Nećemo se vratiti dok se ne provedu prave i istinske reforme”, rekao je američki predsjednik naglašavajući da SAD neće priznavati Međunarodni kazneni sud.

“Što se tiče SAD-a, taj sud nema jurisdikciju i autoritet, on krši pravdu. Nećemo se odreći američkog suvereniteta u korist birokracije. Amerikom upravljaju Amerikanci. Odbacujemo ideologiju globalizma i prihvaćamo doktrinu domoljublja”, rekao je Trump.

Energetska neovisnost

“U Americi vjerujemo u energetsku sigurnost za sebe i naše saveznike. Najveći smo proizvođač energije na svijetu. Amerika je spremna izvoziti energiju, prirodni plin i čisti ugljen. Zemlje OPEC-a pljačkaju ostatak svijeta. Meni se to ne sviđa, i ne bi se trebalo sviđati nikome”, rekao je.

“Branimo mnoge od tih zemalja, a one nam uzvraćaju visokim cijenama nafte. Mi to više nećemo trpjeti, ove strašno visoke cijene i oslanjanje na jednog dobavljača ostavlja zemlju podložnu iznudama i ucjenama” kaže Trump. Rekao je i kako će Njemačka, ako ne promijeni smjer djelovanja, postati ovisna o ruskoj energiji, a pohvalio je Poljsku koja se bori za svoj suverenitet.

“Ne želimo uplitanje drugih nacija u naše poslove”, poručio je čelnik SAD-a.

Ilegalne migracije

“Ilegalne migracije iskorištavaju osjetljivu populaciju i štete marljivim građanima i stvaraju začarani krug zločina i siromaštva. Samo štiteći svoje granice i uništavajući zločinačke organizacije možemo ostvariti prosperitet. Sve zemlje imaju pravo na svoje politike o migracijama. SAD neće sudjelovati u novom globalnom sporazumu o migracijama. Njima ne bi trebalo upravljati međunarodno tijelo. Jedino dugoročno rješenje je da ljudi u svojim domovinama izgrade sigurniju budućnost i da svoje zemlje opet učine velikima”, rekao je Trump.

Spomenuo je i “tragediju u Venezueli” za koju je glavnim krivcima označio socijalizam i komunizam koji su “doveli do bankrota i otjerali narod u siromaštvo”. Pozvao je sve nacije da se “odupru jadu koji socijalizam donosi svima”.

“SAD daje najviše humanitarne pomoći na svijetu, ali malo zemalja daje pomoć nama. Proučit ćemo što funkcionira, što ne i da li zemlje koje primaju našu pomoć imaju u srcu interes naše zemlje. Pružat ćemo pomoć samo onim zemljama koje nas poštuju i koje su naši prijatelji”, rekao je.

Suverenost

“U ovoj dvorani zastupljene su brojne zemlje i to je zaista posebno. Cijeli je svijet bogatiji, čovječanstvo je bolje zbog ove konstelacije nacija koje su jedinstvene i svaka sjajno sjaji u svom dijelu svijeta. U svakoj od tih zemalja vidimo obećanje. Kao Amerikanci, znamo kakvo obećanje želimo za sebe i kakva Amerika mora biti. Vjerujemo u slobodnu i dostojanstvo svakog pojedinca, u vladavinu prava i zalažemo se za kulturu zasnovanu na snažnim obiteljima, vjeri i neovisnosti. Moramo osigurati suverene i neovisne nacije, samo je tamo demokracija i mir. Moramo štiti svoju suverenost, našu nezavisnost. Kada to učinimo, naći ćemo nove putove suradnje, oni će se otvoriti pred nama. Naći ćemo novu strast za mir, novu svrhu i novi duh, i ovaj će svijet postati mnogo ljepši za život. Odaberimo budućnost domoljublja, prosperiteta i ponosa. Borimo se za svoje nacije, neka budu snažne, suverene i pravedne i neka uvijek budu zahvalne za Božju dobrotu. Bog vas blagoslovio, Bog blagoslovio sve nacije svijeta”, zaključio je Trump.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na marginama Opće skupštine UN-a u utorak se sastala s turskim predsjednikom Recepom Tajipom Erdoganom a, kako je rekla, bilo je riječi o bilateralnim odnosima, prvenstveno izvozu hrvatskih proizvoda u Tursku, kao i o stanju u jugoistočnoj Europi.

“Prvenstveno tu su izbori koji slijede u BiH 7. listopada i situacija nakon toga, te što možemo zajednički učiniti kako bismo Bosni i Hercegovini pomogli na putu prosperiteta i Europske unije i NATO-a”, rekla je hrvatska predsjednica.

Razgovaralo se i o budućoj suradnji i o budućim susretima, a kako je istaknula, ono što predsjednik Trump želi svakako je i jačanje transatlantske suradnje, sigurnost i hrvatsko-američko partnerstvo unutar NATO saveza. Predsjednica je dodala kako se nije konkretno razgovaralo o tome hoće li ti budući susreti biti u Bijeloj kući ili u Zagrebu jer, kako ističe, ona nije osoba koja robuje protokolu. “Danas razgovarati s predsjednikom Trumpom 15 minuta, koliko smo uspjeli nasamo, na marginama NATO saveza ili bilo gdje drugdje – nije mi bitan protokol, crveni tepisi i sve ostalo u Bijeloj kući, nego mi je bitno da održavamo neprestani dijalog i suradnju i bitniji su mi svakako rezultati da napredujemo u bilateralnim odnosima nego da li ću ja doći u Bijelu kuću ili ne”, zaključila je hrvatska predsjednica koja je sudjelovala i na skupu u organizaciji glavnog tajnika UN-a koji je bio posvećen očuvanju mira.

Američki predsjednik Donald Donald Trump vraća se pred Opću skupštinu UN-a godinu dana nakon eksplozivna debitantskog nastupa za govornicom svjetske organizacije i može se očekivati da će se pohvaliti uspostavom dijaloga s čovjekom kojega je lani označio svjetskim neprijateljem broj jedan, sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom.
Suprotno spektakularnom zatopljenju odnosa između Trumpa i Kima, situacija s Iranom nije nimalo napredovala i u ovogodišnjem govoru u sjedištu UN-a američki predsjednik vjerojatno će se obrušiti na drugog svog najvećeg neprijatelja, iranskog predsjednika Hasana Rohanija i poručiti svjetskim čelnicima da je iransko ponašanje potpuno neprihvatljivo. Trumpov tjedan u UN-u ispunjen je obvezama koje počinju u ponedjeljak govorom o krijumčarenju drogama na globalnoj razini.

Osim govora na Općoj skupštini UN-a u utorak, Trump će održati niz bilateralnih sastanaka sa svojim saveznicima kao što su francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanska premijerka Theresa May i japanski premijer Shinzo Abe s kojim se već sastao u nedjelju kasno navečer.

Pratit će se naročito pozorno i Trumpov susret s južnokorejskim kolegom Moonom Jae-inom koji će ga izvijestiti o sastanku s Kimom prošli tjedan u Pjongjangu. U svom 41-minutnom govoru na prošlogodišnjem zasjedanju Opće skupštine, američki predsjednik jasno je poručio da želi stubokom preokrenuti odnose i propise kojima se pola stoljeća poslovalo u svijetu, odbaciti globalizaciju i ponovno u prvi plan postaviti naciju i njezine prioritete.

Taj Trumpov pristup “Amerika na prvom mjestu” šokirao je svjetske lidere u dvorani u kojoj nije sjedio i Kim, središnja meta Trumpove verbalne vatre. Slijedili su mjeseci napetosti, razmjeni prijetnja i uvredljivih riječi. Trump je zaprijetio Kimu da će “potpuno razoriti” Sjevernu Koreju takne li ovaj SAD ili njegove saveznike. Kimu je Trump poručio da je “čovjek-raketa u samoubilačkoj misiji”, a ovaj mu je odgovorio da je “mentalno poremećen”.

Ni ove godine Kim neće sjediti u New Yoku sa svjetskim čelnicima, a promatrači će pozorno loviti naznake mogućeg novog sastanka na vrhu između američkog predsjednika i sjevernokorejskog vođe nakon prvog, povijesnog susreta u Singapuru u lipnju.

Iako je zadnjih mjeseci iskazivao frustraciju u odnosu na Sjevernu Koreju, Trumpov državni tajnik Mike Pompeo rekao je da se polako napreduje prema denuklearizaciji. “Vjerujemo da ćemo moći tu vijest objaviti svijetu”, rekao je za “Fox News Sunday” Pompeo koji je triput posjetio Pjongjang.

U četvrtak će Pompeo predsjedati sastankom Vijeća sigurnosti UN-a na kojem će izvijestiti članove o tome kako američka administracija kani uvjeriti Sjevernu Koreju da se potpuno odrekne nuklearnog oružja.

Pompeo brani svoju odluku o sankcijama kojima Washington kažnjava kineske i ruske tvrtke jer posluju sa Sjevernom Korejom. Nijedan od novijih Trumpovih prethodnika u Bijeloj kući nije uspio preokrenuti odnose sa Sjevernom Korejom pa ne čudi da svijet i dalje sumnja u to da će Kim doista poduzeti konkretne korake prema potpunom odbacivanju nuklearnog programa.

Međutim, Trump neće odustati od pritiska u nastojanju da njegov summit s Kimom u Singapuru donese opipljive rezultate. “Ne čini se da je Moon Jae-in na sastanku s Kimom prošli tjedan uspio ostvariti nešto više od običnog održavanja dobre atmosfere kako bi pripremio teren za novi summit Kima i Trumpa”, smatra analitičar Mike Green iz Centra za strateške i međunarodne studije.

Sastanak s Rohanjem pod upitnikom

Trump je dakle ublažio retoriku prema Kimu, ali slabi su izgledi da će to učiniti i u odnosu na iranskog predsjednika. Brojne saveznike u Europi Trump je razljutio povlačenjem Sjedinjenih Država iz nuklearnog sporazuma s Iranom koji je šest svjetskih sila potpisalo 2015., obvezavši se na na ukidanje sankcija Iranu u zamjenu za odustajanje od nuklearnog programa.

Suprotno Europljanima, američki saveznici na Bliskom istoku, napose Saudijska Arabija, oduševljeni su Trumpovim pristupom. Nekoliko predsjednikovih najviših dužnosnika govorit će u srijedu na sastanku na vrhu “Ujedinjeni protiv nuklearnog Irana”, a sudjelovat će i govornici iz arapskih zemalja, američkih saveznica. Rohani je baš u to vrijeme najavio svoju konferenciju za novinare.

Bijela kuća nije sasvim zalupila vrata za mogućnost sastanka Rouhani-Trump, a s obzirom na razvoj situacije s Kimom u proteklih godinu dana, nije nemoguće da i odnosi s Iranom krenu nabolje. Međutim, valja podsjetiti da je Rohani ovaj vikend u Washington Postu ocijenio da Trumpova ponuda za dijalog “nije iskrena” i sadrži “otvoreno uvredljive preduvjete”.

Kubanska vlada želi “civiliziran” odnos sa SAD-om, usprkos embargu uvedenom 1962., izjavio je u nedjelju kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel.

Govoreći kubanskim novinarima po dolasku u New York, Diaz-Canel je kazao da će u govoru pred Općom skupštinom UN-a osuditi trgovinski, ekonomski i financijski embargo Washingtona “koji nije uspio a tako će biti i dalje”.

Havana želi sa SAD-om “civiliziran odnos usprkos ideološkim razlikama”, dodao je on. No, vlada predsjednika Donalda Trumpa koja je ozbiljno zakočila približavanje dogovoreno krajem 2014. “administracija je s kojom je teško uspostaviti ravnopravan odnos”.

Njegov će govor, predviđen za 26. rujna, 58 godina nakon prvog govora Fidela Castra za istom govornicom, biti prvi govor pred međunarodnom zajednicom kubanskog predsjednika koji je naslijedio 19. travnja braću Fidela i Raula Castra.

Opća skupština UN-a glasat će za mjesec dana o rezoluciji, neobvezujućoj, kojom se poziva na prekid embarga kao i svake godine od 1991.

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je skori početak gradnje novih blokova nuklearne elektrane Paks u Mađarskoj.
Putin je tu najavu dao nakon sastanka s mađarskim predsjednikom Orbanom u Moskvi rekavši:”Postoje dobre prilike za rusko-mađarsaku suradnju u nuklearnoj industriji. Rosatom će uskoro početi graditi dvije nove jedinice u nuklearnoj elektrani Paks”. Orban je rekao da je Paks “perjanica suradnje između Istoka i Zapada” te da “mora biti dovršen do kraja”.

“Mi ćemo to dovršiti, to će biti naš zajednički uspjeh od kojeg neće koristi imati samo mađarsko-ruski odnosi već će modernizirati energetsku infrastrukturu EU. Zbog toga ima puno interesa, puno podrške ali i oponenata”, rekao je Orban. NE Paks proizvodi 40% električne energije u Mađarskoj, a u sklopu proširenja gradit će se dva VVER-1200 reaktora zahvaljujući ruskom zajmu od 10 milijardi eura, ili 80% potrebnih sredstava.

Mađarski premijer Viktor Orban sastao se u utorak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i pohvalio “čvrste veze i pouzdano partnerstvo” između dvije zemlje, prenose agencije.
“Sastanak s vama ima veliki značaj za mađarsku politiku jer smo važni partneri”, kazao je Orban na dočeku u Kremlju.

“Mađarskoj su potrebni pouzdani partneri. Drago mi je da su veze između dvije zemlje godinama čvrste i pouzdane”, dodao je Orban.

Također je istaknuo da se dvije zemlje uspješno suočavaju s nepovoljnim utjecajima u međunarodnom okruženju te da su preokrenule trend pada bilateralnih trgovinskih veza u okolnostima ekonomskih sankcija nametnutih Rusiji. Pozvao je na pružanje novih prilika za razvoj trgovine, investicija, energetskih veza i suradnje u poljoprivredi i kulturi.

Putin je istaknuo da je Mađarska jedan od ključnih partnera Rusije u Europi, s trgovinskim vezama koje stalno jačaju. Trgovina između dvije zemlje je prošle godine i u prvoj polovici ove godine porasla za 25 posto, a obostrane investicije su dosegle milijardu dolara, naglasio je ruski predsjednik. Najavio je i početak izgradnje dva nova reaktora u mađarskoj nuklearnoj elektrani Paks, za što je zadužena ruska državna tvrtka za atomsku energiju Rosatom.

Oko 35 do 40 posto električne energije u Mađarskoj se proizvede u nuklearki Paks. Što se tiče suradnje u energetici, Orban je potvrdio da se s Putinom dogovorio oko opskrbe ruskim plinom za razdoblje iza 2020., a također je izrazio želju da kroz Mađarsku prolazi tursko-ruski plinovod te zatražio potporu Putina.

Ruski predsjednik nije isključio mogućnost da se za Mađarsku izgradi kopneni produžetak toga plinovoda. Mađarska i Rusija, kako prenose agencije, angažirane su i na pomoći progonjenim kršćanima u ostalim dijelovima svijeta. “Obojica smatramo da je očuvanje i jačanje kršćanske kulture važno za moderan svijet”, rekao je Orban.

U više je navrata ponovio da je u mađarskom nacionalnom interesu “dobra suradnja između dvije polovice Europe”, uključujući, naravno “dobre mađarsko-ruske veze”.

Sjeverna Koreja pristala je u srijedu poduzeti dodatne korake ka denuklearizaciji korejskog poluotoka u želji da ponovno pokrene pregovore sa SAD-om, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap.
Add content here
Sjeverna Koreja pristala je trajno zatvoriti svoje ključne raketne objekte u nazočnosti stranih stručnjaka i spremna je zatvoriti svoj glavni nuklearni kompleks ako SAD poduzme recipročno djelovanje, priopćio je predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in, koji je u utorak stigao u Pjongjang kako bi raspravljao o denuklearizaciji i službenom završetku Korejskog rata.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka na vrhu i potpisivanja sporazuma Moon i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un izjavili su kako su se složili da korejski poluotok pretvore u “zemlju mira bez nuklearnog oružja i nuklearnih prijetnji”.

Kim je rekao da će sporazum koji su potpisali “otvoriti višu razinu za unaprjeđenje odnosa dviju država i približiti doba mira i blagostanja”. Također je najavio da će posjetiti Seul u bliskoj budućnosti, što će biti prvi posjet sjevernokorejskog vođe glavnom gradu Južne Koreje.

U sporazumu je Sjeverna Koreja pristala poduzeti dodatne korake ka denuklearizaciji slijedeći odgovarajuće korake SAD-a kojima bi se nagradio osiromašeni Sjever, navodi Yonhap. “Sjever je izrazio svoju spremnost da nastavi poduzimati dodatne korake, kao što je trajno zatvaranje nuklearnog postrojenja Yongbyon, ako SAD poduzmu odgovarajuće mjere u duhu zajedničke izjave Sjeverne Koreje i SAD-a od 12. lipnja”, stoji u sporazumu.

Sastanak u Pjongjangu treći je susret Moona i Kima, a smatra se ispitom za mogući budući susret koji je sjevernokorejski čelnik predložio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Washington želi konkretno djelovanje prema denuklearizaciji Sjeverne Koreje prije no što pristane na ključni cilj Pjongjanga – proglašavanje službenog kraja Korejskog rata, koji se vodio od 1950. do 1953. godine, te je završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom.

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je u srijedu niz sporazuma postignutih na međukorejskom summmitu u Pjongjangu nazvavši ih “vrlo uzbudljivim”. “Kim Jong Un je pristao na nuklearne inspekcije, koje su predmet završnih pregovora, i trajno zatvaranje poligona za nuklearna testiranja u nazočnosti međunarodnih stručnjaka”, napisao je Trump na Twitteru misleći na sporazume koje je sjevernokorejski čelnik postigao u razgovorima s južnokorejskim predsjednikom Moonom Jae-inom.

“U međuvremenu neće biti raketnih niti nuklearnih pokusa”, dodao je Trump.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, iranski predsjednik Hasan Rohani i nova lica s Novog Zelanda i iz Zimbabvea govorit će na najvećem međunarodnom političkom skupu ovog rujna. No fokus će ponovno biti na američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, kojemu će to biti drugi nastup na Općoj skupštini UN-a.

Među novim licima koja će se pojaviti na godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a su novi predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa, čiji je prethodnik Robert Mugabe bio redovit gost od 1978. Novozelandska premijerka Jacinda Ardern, druga predsjednica vlade koja je rodila na dužnosti u povijesti, dovest će pak sa sobom i svoju tromjesečnu kćerku Neve.

Sjedinjene Države su tradicionalno u fokusu kao druge na redu za govornicom. Sve oči ove godine bit će uprte u američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali iz posve pogrešnih razloga.

Trumpov debitantski nastup prošle godine očekivao se s velikim zanimanjem, no on sada više nije nepoznanica. Sada se samo strahuje da će se ponašati jednako loše kao i na summitima skupine G7 i NATO-a, rekao je UN-ov stručnjak Richard Gowan, profesor na Sveučilištu UN-a koji je radio i na Njujorškom sveučilištu te na Sveučilištu Columbiji. “Svi strahuju da će se ponoviti noćna mora njegova ponašanja na summitu NATO-a i da će početi prozivati druge zemlje što ne uplaćuju dovoljno novca UN-u i prijetiti obustavom financiranja”, rekao je.

Postoji i mogućnost da se zavadi s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom ili iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem, koji su obojica u lošim odnosima s Trumpom, a trebali bi govoriti istoga dana.

Možda čak niti Trumpovi prošli diplomatski uspjesi, ponajviše njegov summit sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom iz lipnja u Singapuru, neće imati toliko odjeka. Neki su se nadali da će se zahvaljujući tom sastanku Kim Jong Un prvi put pojaviti na Općoj skupštini UN-a, ali Pjongjang planira poslati ministra.

Sjeverna Koreja je “zloduh zabave”, rekao je Gowan. No to bi mogao biti i pomak nabolje. Trump je u svojem govoru prošle godine zaprijetio da će “posve uništiti” Sjevernu Koreju i bio je pogrdan prema njezinom čelniku.Bijela kuća je objavila da je Pjongjang nedavno poslao Trumpu pismo u kojem traži novi sastanak, što bi mogao biti pokušaj da se umiri predsjednika i spriječi da Kim ponovno bude metom njegovog govora.

Iran u fokusu

No Gowan smatra da će iranski nuklearni sporazum vjerojatno biti u Trumpovom fokusu ove godine. SAD je objavio da će Trump predsjedati sastankom Vijeća sigurnosti posvećenim, među ostalim, “iranskoj destabilizirajućoj agresiji i sponzoriranju terorizma”. Glasine da će Trump predstaviti svoj dugoočekivani mirovni plan za Bliski istok utišala je američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley, koja je kazala da se plan privodi kraju, ali još nije gotov.

Sirija će sigurno biti na dnevnom redu bilateralnih sastanaka, s obzirom na to da su svjetski čelnici zadnjih nekoliko tjedana snažno apelirali na Moskvu i vladu Bašara al-Asada da spriječe krvoproliće u Idlibu, posljednjem uporištu pobunjenika u Siriji.

Svjetski će čelnici u svojim govorima vjerojatno pozvati na daljnju potporu multilateralnim sporazumima iz kojih se Trump povukao, kao što su Pariški sporazum o klimi i iranski sporazum. Na marginama skupa, ministri i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres sastat će se kako bi razgovarali o financiranju UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA) jer je SAD nedavno najavio da će je prestati financirati.

Guterrres, snažni zagovornik Pariškog sporazuma, obećao je da će lobirati među svjetskim čelnicima za borbu protiv klimatskih promjena, pozvavši vlade da “slome paralizu” nedjelovanja. Svjetski čelnici ranijih su se godina dogovorili o ciljevima za poticanje razvoja u svijetu i obvezali da će raditi na donošenju globalnog pakta za pomoć izbjeglicama. “Vladao je osjećaj da je sjednica Opće skupštine doista vrijeme kada se donose odluke. A sada su svi samo u defenzivi”, rekao je Gowan.

“Čini se kao da nitko nema bilo kakvih ambicija za taj skup osim toga da ga prežive.”

Sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un toplo je dočekao južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina koji je u utorak stigao u Pjongjang kako bi raspravljao o denuklearizaciji i službenom završetku Korejskog rata.
Moona su dočekale i stotine stanovnika Sjeverne Koreje u odijelima i tradicionalnim nošnjama, noseći cvijeće i zastave Korejskog poluotoka i svoje države. Na natpisu iza njih pisalo je: “Srdačno pozdravljamo posjet predsjednika Moon Jae-ina Pjongjangu!”. Dva su čelnika izašla iz istog crnog Mercedesa kad su stigli u državnu gostinjsku kuću Paekhwawon u kojoj će Moon odsjesti.

Istu su kuću koristila i dva prethodna južnokorejska predsjednika tijekom summita s Kimovim ocem Kim Jong Ilom, 2000. i 2007. godine. Kim i Moon će održati službene razgovore od 7.30 do 9 sati po hrvatskom vremenu. To je treći međukorejski susret Moona i Kima i smatra se ispitom za mogući budući susret koji je sjevernokorejski čelnik predložio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Trump je zamolio Moona da bude “glavni pregovarač” između njega i Kima, otkrili su Moonovi suradnici nakon što je američki predsjednik u kolovozu otkazao posjet svog državnog tajnika Pjongjangu.

Washington želi konkretno djelovanje prema denuklearizaciji Sjeverne Koreje prije no što pristane na ključni cilj Pjongjanga – proglašavanje službenog kraja Korejskog rata koji se vodio od 1950. do 1953. godine. Sukob je završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom, zbog čega su američke i snage Ujedinjenih naroda, među kojima i Južne Koreje, tehnički i dalje u sukobu sa Sjeverom. “Ako se nakon ovog susreta obnovi dijalog između Sjeverne Koreje i Washingtona to će imati velikog značaja samo po sebi”, poručio je Moon prije putovanja. Južnokorejski čelnik, član obitelji koja je izbjegla zbog Korejskog rata, s Kimom se ove godine sastao dva puta u graničnom selu Panmunjomu.

Dva čelnika planiraju održati drugi krug razgovora u srijedu nakon čega će objaviti zajedničko priopćenje. Moon se u domovinu vraća u četvrtak ujutro.

Ovotjedni summit događa se u vrijeme kad Sjedinjene Države stvaraju pritisak na druge zemlje da se strogo drže sankcija Ujedinjenih naroda usmjerenih na rezanje financiranja nuklearnih i balističkih programa Pjongjanga. Sjeverna Koreja tvrdi kako je uništila svoje glavno postrojenje za testiranje raketa, no američki dužnosnici i analitičari vjeruju kako ona to i dalje radi u tajnosti.

Američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima Nikki Haley optužila je u ponedjeljak Rusiju da “vara” po pitanju sankcija UN-a uvedene Sjevernoj Koreji i kazala da Washington “raspolaže dokazima koji upućuju da Rusija stalno i uvelike krši sankcije”. Pojasnila je da Rusija pomaže Sjevernoj Koreji da morskim putem ilegalno dobavlja gorivo, no ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzia ju je optužio da samo podgrijava napetosti. Također je kazao da izvješće o ruskom brodu i transferu goriva s broda na brod ne predstavlja kršenje sankcija.

Haley tvrdi da je SAD ove godine zabilježio 148 slučajeva naftnih tankera koji su na spomenuti način isporučili gorivo Sjevernoj Koreji te da su time prekršili ograničenje određeno UN-om. Rusija i Kina su u Vijeću sigurnosti predložile ublažavanje sankcija Sjevernoj Koreji nakon summita američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kim Jung Una, no SAD smatra da sada još uvijek nije dobar trenutak za takav potez.

Republika Hrvatska u potpunosti podupire aktivnosti Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) te aktivno sudjeluje u njezinim programima tehničke suradnje rekao je, na marginama zasjedanja glavne konferencije IAEA koja je započela u ponedjeljak u Beču, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Saša Medaković.
“Hrvatska u potpunosti podupire aktivnosti IAEA i njezina nastojanja da se ispune obveze iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NTP) te da se atomska energija koristi u mirnodopske svrhe i razvitak” izjavio je ravnatelj Medaković na rubu zasjedanja glavne konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju, koja je okupila oko tisuću sudionika iz 170-tak država u bečkom sjedištu UN-a. Naglasio je da Hrvatska sudjeluje u aktivnostima tehničke suradnje na različitim područjima od nuklearne medicine, nuklearne sigurnosti do budućnosti energetike.

Dodao je da je IAEA sa Hrvatskom razvila jako dobru tehničku suradnju.”To su uglavnom dvogodišnji projekti a sada se primarno provode projekti na području medicine kao i drugi primjerice korištenje nuklearne tehnologije u znanosti , poljoprivredi, proizvodnji hrane i dr. ” rekao je Medaković dodavši da se vrlo dobra tehnička suradnja između Hrvatske i IAEA nastavlja provedbom nacionalnih i regionalnih projekata.

Tijekom zasjedanja tog međunarodnog skupa hrvatsko izaslanstvo imat će niz bilateralnih susreta a u srijedu potpisat će obnovljeni Ugovor s američkim regulatornim tijelom za područje nuklearne tehnologije (USNRC). “Taj petogodišnji ugovor omogućuje Hrvatskoj i hrvatskim znanstvenicima korištenje naprednih tehnologija i softwera na području nuklearne sigurnosti konkretno znači da naše tvrtke i znanstvene institucije poput Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) mogu provoditi vrlo kompleksne proračune i modelirane procese u nuklernoj elektrani Krško i na taj način doprinositi sigurnosti elektrane” kazao je Medaković u Beču .

Redovito godišnje zasjedanje glavne konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju traje od 17. do 21. rujna a uz plenarnu sjednicu održat će se i niz znanstvenih skupova primjerice o klimatskim promjenama ili nuklearnoj tehnologiji u suzbijanju raka.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) upozorava da će se svijet boriti oko suzbijanja globalnog zagrijavanja, osim ako nuklearna energija ne zauzme veću ulogu.
Agencija je u ponedjeljak objavila svoje godišnje projekcije prema kojima će se kapacitet proizvodnje nuklearne energije u svijetu smanjiti do 2050. godine. Prognozira se da će nuklearna energija postati manje konkurentna zbog niskih cijena prirodnog plina, subvencioniranih obnovljivih izvora energije i odluka zemalja o napuštanju nuklearnih elektrana nakon Fukushime 2011. godine.

Očekuje se da će mnogi stariji reaktori biti isključeni oko 2030. godine. Agencija je također izradila optimističnu projekciju u kojoj bi kapacitet nuklearnih elektrana gotovo dvostruko narasli do sredine stoljeća, uz pretpostavku da svjetska energetska politika se usredotoči na nuklearne reaktore i da azijska potražnja za električnom energijom i dalje nastavi rasti. Naime, 455 operativni reaktori u svijetu prošle su godine činili desetinu svjetske proizvodnje električne energije, a trećinu proizvodnje električne energije s niskom razinom ugljika. Bez značajnog napretka u korištenju punog potencijala nuklearne energije, svijet će teško osigurati dovoljno energije za postizanje održivog razvoja i ublažavanje klimatskih promjena, naglašava Agencija, a objavio je Daily Sabah.