NAFTA

Obrat na tržištima
Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad razine od 67 dolara budući da su podaci o kineskoj industrijskoj proizvodnji i prometu u maloprodaji nadmašili očekivanja, zasjenivši podatak o najslabijem gospodarskom rastu u gotovo tri desetljeća.

Trgovci su se na početku tjedna fokusirali na pozitivne kineske podatke koji možda signaliziraju da vladini poticaji već donose ploda i mogli bi signalizirati veću potražnju za naftom u azijskom divu. Analitičari iz banke ANZ konstatiraju da kineski uvoz sirove nafte na godišnjoj razini još uvijek izgleda impresivno, čak i nakon što je u lipnju pao drugi mjesec zaredom.

Kineske aktivnosti prerade porasle su pak u lipnju na rekordnih 13,07 milijuna barela dnevno, što predstavlja povećanje za 7,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, zahvaljujući otvaranju dvije nove velike rafinerije, pokazali su službeni podaci objavljeni u ponedjeljak. Kinesko je gospodarstvo pak u drugom tromjesečju poraslo 6,2 posto, najslabije u proteklih 27 godina, odražavajući utjecaj trgovinskih napetosti u odnosima s Washingtonom. To znači da će Peking možda morati uvesti dodatne poticaje kako bi potaknuo aktivnosti.

Unatoč primirju koje su u prošlom mjesecu dogovorili kineski i američki predsjednik trgovinski spor još nije riješen. Značajniji rast cijena zakočilo je danas i mjesečno izvješće Međunarodne agencije za energetiku (IEA), objavljeno u petak, zbog prognoze da će obilna proizvodnja i slabašan gospodarski rast rezultirati prekomjernom opskrbom naftnih tržišta na prijelazu u 2020. godinu.

Rafinerije na putu tropske oluje Barry nastavile su s preradom nafte iako je proizvodnja sirove nafte u Meksičkom zaljevu smanjena za 73 posto ili 1,38 milijuna barela dnevno.  Na Bliskom istoku iranski predsjednik Hasan Rouhani u nedjelju je u televizijskom govoru izjavio da je Iran spreman na razgovore sa Sjedinjenim Državama ukoliko Washington ukine sankcije i vrati se u nuklearni sporazum iz 2015. koji su napustili u prošloj godini.

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt danas je izjavio da je ostalo tek malo vremena za spašavanje nuklearnog dogovora s Iranom s obzirom na najavu Teherana o pojačavanju aktivnosti obogaćivanja urana. Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros izvijestila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u petak iznosila 67,36 dolara, što znači da je bila 21 cent niža nego prethodnog dana trgovanja.

Ministar vanjskih poslova
Velika Britanija vjeruje da je još uvijek moguće spasiti nuklearni sporazum s Iranom iako je ostalo “malo vremena”, piše u ponedjeljak Reuters i podsjeća da je Teheran najavio nastavak razvoja nuklearnog programa ukoliko Europa ne uspije spasiti pakt potpisan 2015.

Zapad na iranski nuklearni program gleda kao na paravan za razvoj nuklearnog oružja, što Teheran odlučno opovrgava. “Iran je još uvijek dobrih godinu dana od razvoja nuklearne bombe. Prilika za spas sporazuma se smanjuje, ali još uvijek ima nešto malo vremena da ga održimo na životu”, kazao je britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt dolazeći na sastanak svojih kolega u Bruxelles.

Nakon što se SAD prošle godine povukao iz tog sporazuma i ponovo Iranu uveo sankcije, režim u Teheranu je odlučio povećati obogaćivanje urana iznad ograničenja dogovorenog sporazumom.

Francuski proizvođač automobila PSA u ponedjeljak je izvijestio o snažnom padu prodaje u prvoj polovini godine zbog zaustavljanja proizvodnje u Iranu i snažnog pada prodaje u Kini.

Na pitanje hoće li europske zemlje možda tražiti kažnjavanje Irana zato što je prekršio dijelove sporazuma, Hunt je odgovorio da će tražiti sastanak uključenih strana kako bi se taj problem riješio. Po njegovim riječima, sporazum predviđa i djelovanje zajedničkog povjerenstva, mehanizma koji se aktivira kada jedna strana misli da je druga strana prekršila sporazum. “To će se ubrzo dogoditi”, kazao je Hunt.

“Sporazum je na rubu raspada. Poruka koju ćemo danas poslati odražavati će jedinstvo Europske unije, ali će Iranu jasno dati na znanje da se mora vratiti u okvire sporazuma”, dodao je europski diplomat koji je želio ostati anoniman. Iran pak od Europljana traži da učine više kako bi se ublažile posljedice američkih sankcija i kako bi ostvarili obećanu ekonomsku pomoć.

 

Na popisu i Hrvatska
SAD izvozi sve više nafte u Europu, među čijim je kupcima i Hrvatska, a prva je pošiljka nedavno stigla i u Ukrajinu, zamjenjujući uvoz iz Rusije slijedom pojačanog američkog pritiska i problema s onečišćenjem nafte u cjevovodu Družba.

Ukrajina je u srpnju primila prvu pošiljku nafte iz Sjedinjenih Država, pokazuju podaci specijalizirane tvrtke Refinitiv Eikon. Tanker Wisdom Venture isporučio je 6. srpnja u Odesu 80 tisuća tona sirove nafte marke Bakken, namijenjene rafineriji u Kremenčugu, priopćila je lučka uprava.

Prema navodima neimenovanih izvora, naftu je Ukrtatnafti prodao BP a ukrajinska će tvrtka novu pošiljku primiti oko 24. srpnja. Nove će pošiljke vjerojatno biti isporučene u kolovozu, dodaju izvori.

Ukrajinski naftni sektor nekada je uglavnom bio pod upravljačkom palicom ruskih tvrtki a našao se u teškoćama nakon eskalacije napetosti između Rusije i Ukrajine 2013. i 2014. godine, podsjeća Reuters.

Američka nafta još se nije udomaćila u Europi gdje se kupci žale na obujam i neujednačenu kvalitetu ali stvari se u posljednje vrijeme mijenjaju i bareli iz SAD-a mogu biti pouzdana alternativa, kažu trgovci.

Interes za alternativnim izvorima opskrbe izrazito je ojačao krajem travnja zbog krize koju je prouzročilo onečišćenje ruske nafte u cjevovodu Družba.  U takvoj situaciji američki izvoz nafte u Europu od svibnja postojano raste i trenutno je stabilan na razini od nešto više od 2,5 milijuna tona mjesečno. Poljska u drugoj polovini prošle godine nije kupovala američku naftu da bi ove godine kupila tri pošiljke – jedna je u svibnju isporučena u Gdanjsk a preostale dvije isporučene su u srpnju.

Rafinerija u njemačkom Wilhelmshavenu uvezla je jednu pošiljku u lipnju a u srpnju očekuje još dvije. Prema navodima trgovcima, dio uvezene nafte bit će usmjeren u Ruhr Oelovu rafineriju u Gelsenkirchenu. U mediteranskoj regiji Italija, koja inače uvozi naftu iz Rusije, povećala je u lipnju uvoz američke nafte na gotovo 700 tisuća tona, najveću količinu u jednom mjesecu otkada su počeli uvoziti naftu iz SAD-a, prema podacima tvrtke Refinitiv Eikon. Trgovci tumače da kupci nastoje naći zamjenu za rusku naftu koja se preko Trsta isporučuje rafinerijama u Italij i Njemačkoj.

Grčka i Hrvatska također obično kupuju rusku naftu ali su nedavno kupile i određenu količinu američke nafte. Grčka je tako u svibnju i lipnju uvezla oko 215 tisuća tona američke nafte, pokazuju podaci. U hrvatskom Omišlju istovarena je u svibnju jedna pošiljka kondenzata američke nafte marke Eagle Ford, bilježi Reuters.

Rusija pokušava pronaći način da uključi svoju naftu u referentnu košaricu nafte iz Sjevernog mora kako bi utjecala na utvrđivanje cijene nafte na globalnim tržištima. Zasada njezini pokušaji nisu urodili plodom. Američka je sirova nafta nov proizvod na tom tržištu i neke agencije već razmatraju mogućnost njezina uključivanja u navedenu košaricu, dodaje Reuters.

Ministar vanjskih poslova
Iran će nastaviti s izvozom nafte pod bilo kojim uvjetima, kazao je iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif svom britanskom kolegi Jeremyju Huntu u telefonskom razgovoru u subotu, navodi se u priopćenju iranskog ministarstva vanjskih poslova objavljenom na njegovoj internetskoj stranici.

Zarif je također kazao kako Britanija treba čim prije pustiti tanker Grace 1, kojeg su britanski marinci zaustavili prije tjedan dana pred obalama britanskog teritorija Gibraltara pod sumnjom da krši međunarodne sankcije Siriji.

Hunt je u razgovoru kazao da će Britanija ubrzati puštanje tankera ako Teheran dade jamstva da nafta neće biti proslijeđena Siriji, napisao je sam Hunt na Twitteru. Hunt je također rekao da je telefonski razgovor s iranskim ministrom vanjskih poslova bio konstruktivan te da je Zarif kazao kako Iran želi riješiti prijepor i ne želi eskalaciju napetosti.

Teheran tvrdi da su Sjedinjene Države naložile zadržavanje tankera. Washington je nametnuo sankcije Iranu u svrhu obustave iranskog izvoza nafte. Europske države nisu nametnule sankcije Iranu, ali jesu iranskom savezniku Siriji nakon što je u toj zemlji 2011. godine izbio rat.

Kriza
Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt kazao je iranskom kolegi u subotu da će Britanija ubrzati puštanje zadržanog naftnog tankera Grace 1 ako Teheran zajamči da tanker neće uploviti u Siriju.

Britanska kraljevska mornarica zadržala je prošlog tjedna iranski tanker blizu obale Gibraltara zbog sumnje u kršenje sankcija protiv Sirije. Iran zahtjeva da Britanija pusti brod te poriče da je tanker trebao dostaviti naftu u Siriju čime bi prekršio sankcije Europske unije. Situacija je pojačala napetosti u Perzijskom zaljevu, a Britanija je u četvrtak kazala kako se morala braniti od iranskih brodova koji su pokušali prepriječiti put britanskom tankeru.

Hunt je rekao da je telefonski razgovor s iranskim ministrom vanjskih poslova bio konstruktivan te da je Mohammad Javad Zarif rekao kako Iran želi riješiti prijepor i ne želi eskalaciju napetosti. “Potvrdio sam mu da razlog naše zabrinutosti nije podrijetlo nafte s tankera Grace 1, nego njegovo odredište te da će Britanija ubrzati puštanje broda ako dobije iranska jamstva da on neće ploviti u Siriju nakon procesa u Gibraltaru”, napisao je Hunt na Twitteru.

Teheran tvrdi da su Sjedinjene Države naredile zadržavanje tankera. Washington je nametnuo sankcije Iranu u svrhu obustave iranskog izvoza nafte. Europske države nisu nametnule sankcije Iranu, ali jesu iranskom savezniku Siriji nakon što je u toj zemlji 2011. godine izbio rat.

Više od 4 posto
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle zbog napetosti na Bliskom istoku i smanjenja proizvodnje u Meksičkom zaljevu, no rast je bio ograničen zbog strahovanja ulagača od slabljenja potražnje za energentima.

Posljedica je to pojačanih napetosti na Bliskom istoku i zatvaranja naftnih platformi u Meksičkom zaljevu zbog tropske oluje. Zbog približavanja oluje Barry kompanije su, naime, krajem prošloga tjedna smanjile proizvodnju za više od milijun barela dnevno, čime je proizvodnja u Meksičkom zaljevu prepolovljena.

U fokusu ulagača bile su i pojačane napetosti između Irana i Zapada. Teheran je upozorio da Velika Britanija igra “opasnu igru”, nakon što je prošloga tjedna zaplijenila iranski tanker zbog sumnje da krši europske sankcije transportom nafte u Siriju.

S druge strane, rast cijena zakočila je prognoza Međunarodne agencije za energiju (IEA) o višku u ponudi na globalnim tržištima. IEA procjenjuje da će američka proizvodnja nafte rasti snažnije od globalne potražnje, što će u idućih devet mjeseci rezultirati velikim gomilanjem zaliha širom svijeta.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) također očekuje višak ponude u idućoj godini, unatoč produljenom sporazumu vodećih proizvođača o ograničavanju proizvodnje. Nedavno su, naime, članice OPEC-a i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom odlučile produljiti sporazum o ograničenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno do kraja ožujka iduće godine.

Međutim, nastojanja OPEC-a ne daju pune rezultate zbog povećane proizvodnje u SAD-u i usporavanja rasta globalnog gospodarstva, što dovodi do slabljenja potražnje za energentima. I dok OPEC ograničava proizvodnju, U SAD-u proizvodnja raste, pa se kreće oko najviših razina u povijesti. Na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.

No, posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja. Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih četiri, na ukupno 784, najnižu razinu od veljače prošle godine. To pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.

Porast dividende
Ina je u petak izvijestila da je isplatila dividendu od 125 kuna po dionici, što je za gotovo 44 kune više nego prošle godine.

Ina je prošle godine ostvarila dobit u iznosu od od 1,33 milijarde kuna, a odlukom skupštine o rasporedu dobiti, u zakonske rezerve ide 66,7 milijuna kuna, u zadržanu dobit 17,6 milijuna kuna a najveći dio, 1,25 milijardi kuna, za dividendu od 125 kuna po dionici.

To je za gotovo 44 kune viša dividenda po dionici nego li je dioničarima isplaćena prošle godine, kada je iznosila 81,20 kuna po dionici. S obzirom da su najveći dioničari Ine mađarski MOL i Republika Hrvatska, njima pripada najveći dio dividende.

Neslužbeni izračun pokazuje da je, uz dividendu od 125 kuna po dionici, MOL-u, koji drži 49,08 posto dionica Ine, iz prošlogodišnje Inine dobiti isplaćena dividenda od 613,5 milijuna kuna, a Republici Hrvatskoj, koja u Ini ima 44,84 posto vlasništva, 560,4 milijuna kuna.

Privatnim i institucionalnim investitorima, koji imaju ukupno 6,08 posto dionica Ine, raspoređeno je nešto više od 76 milijuna kuna na ime dividende.

Slabljenje gospodarstava
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale jer su ulagače zabrinule naznake slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za energentima.

Nakon što su u prvom polugodištu cijene nafte porasle više od 20 posto, na početku drugog polugodišta osjetno su pale, što je posljedica novih naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

Prošloga je tjedna, među ostalim, objavljeno da su nove narudžbe u američkoj industriji u svibnju pale drugi mjesec zaredom, a i podaci iz Kine i eurozone ukazuju na slabost industrijske proizvodnje.

Ulagače je zabrinuo i podatak o skromnom padu zaliha u SAD-u, za samo 1,1 milijun barela, što pokazuje da je potražnja u najvećem svjetskom potrošaču nafte slabija nego što se očekivalo, unatoč vrhuncu ljetne sezone potražnje za benzinom.

Američke zalihe pale su manje nego što se očekivalo jer su rafinerije u prošlom tjednu potrošile manje sirove nafte nego tjedan dana ranije, a preradile su i dva posto manje nafte nego prije godinu dana, pokazuju službeni podaci EIA-e.

Podršku cijenama pružila je, pak, odluka članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i skupine neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom, o produljenju sporazuma o ograničenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno do kraja ožujka iduće godine.

Podršku cijenama pružaju i napetosti na Bliskom istoku, kao i dogovor između predsjednika SAD-a i Kine Donald Trump i Xi Jinping o nastavku trgovinskih pregovora.

Carinski rast između SAD-a i Kine jedan je od uzroka usporavanja rasta globalnog gospodarstva, pa se ulagači nadaju da bi eventualni dogovor između te dvije zemlje mogao pozitivno utjecati na gospodarstvo, a time i potražnju za energentima.

S druge strane, proizvodnja se u SAD-u i dalje kreće oko najviših razina u povijesti, a na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte. No, posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja.

Tvrtka Baker Hughes objavila je da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih pet, na ukupno 788. U istom razdoblju prošle godine aktivna su bila 863 postrojenja, što pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.

Pad cijena nafte
Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema razini od 63 dolara, opterećene skromnim padom američkih zaliha koji signalizira posustajanje potražnje a dodatni im je uteg bila zabrinutost za globalno gospodarstvo.

Tržišta su jučer poduprli rast američkog tržišta dionica i pad aktiviranih bušotina u SAD-u u prošlom tjednu. Danas su se trgovci usmjerili na skroman pad zaliha u SAD-u, za samo 1,1 milijun barela.

Američke zalihe pale su manje no što se očekivalo budući da su rafinerije u prošlom tjednu potrošile manje sirove nafte nego tjedan dana ranije a preradile su i dva posto manje nafte nego prije godinu dana, pokazuju službeni podaci EIA-e, unatoč vrhuncu ljetne sezone potražnje za benzinom.

To upućuje na zaključak da potražnja za naftom u Sjedinjenim Državama, najvećem svjetskom potrošaču, možda usporava zbog naznaka slabljenja gospodarstva. Nove narudžbe u američkoj industriji pale su u svibnju drugi mjesec zaredom, pokazali su službeni podaci, dodatno potpirujući zabrinutost za gospodarstvo.

Slabi podaci iz SAD-a nadovezali su se na izvješća koja razotkrivaju slabost u industriji eurozone. Neki analitičari smatraju pak da je globalno gospodarstvo i dalje snažno i da će potražnja vjerojatno biti snažna i u predstojećem razdoblju.

Tržišta nisu u većoj mjeri reagirala na zaplijenu supertankera Grace 1 kod Gibraltara na zahtjev SAD-a upućen Velikoj Britaniji. Tanker je možda prevozio iransku naftu namijenjenu Siriji a zaplijenjen je u kontekstu američkih sankcija Iranu.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas izvijestila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u srijedu iznosila 62,69 dolara, te je bila 1,26 dolara niža u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Oporavak cijena
Cijene nafte oporavile su se u srijedu na međunarodnim tržištima, prekoračivši ponovo razinu od 63 dolara nakon što je pad zaliha u SAD-u donekle ublažio strepnju trgovaca zbog posustajanja svjetskog gospodarskog rasta.

Trgovce je jučer zabrinulo posustajanje gospodarskih aktivnosti u svijetu, koje bi značilo i slabiji rast potražnje za naftom. Aktivnosti u industriji širom Azije i Europe smanjene su u lipnju a u SAD-u su porasle najslabijim tempom u gotovo tri godine. Dodatnu napetost izazvala je američka prijetnja proširivanjem carina na europski uvoz.

Time je jučer u drugi plan pao dogovor Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznica među neovisnim proizvođačima, uključujući Rusiju, da se sporazum o ograničenju opskrbe za 1,2 milijuna barela dnevno produlji za devet mjeseci, do kraja ožujka 2020. Danas su se trgovci fokusirali na izvješće Američkog instituta za naftu (API) prema kojem su zalihe sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu pale za pet milijuna barela. Analitičari su očekivali da će se smanjiti za tri milijuna barela.

Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u utorak iznosoila 63,95 dolara, što znači da je bila 1,76 dolara niža nego prethodnog dana trgovanja.