NAFTA

Izlazak na burzu kruna je dugog procesa princa Muhameda bin Salmana koji već četiri godine najavljuje listanje dionica naftnog giganta. Nakon niza odgađanja, kako piše Financial Times, kompanija je bila prisiljena smanjiti svoje ambicije te se očekuje da će u najvećoj inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO) u povijesti Aramco prikupiti 25,6 milijardi dolara. Time će prestići kinesku Alibabu koja je na Wall Streetu debitirala 2014. i prikupila 25 milijardi dolara s tržišnom valuacijom od 1,7 bilijuna dolara.

Dionice Saudi Aramca već su na početku trgovanja dosegnule najveći dozvoljeni dnevni rast cijene na saudijskoj burzi, a s 1,87 bilijuna dolara valuacije kompanija je potvrdila svoju poziciju kao najvrjednije na svijetu. Usporedbe radi, Appleova tržišna kapitalizacija iznosi 1,19 bilijuna dolara. Dodatno, Aramco već sada vrijedi više nego što najvećih pet naftnih kompanija (ExxonMobil, Total, Royal Dutch Shell, Chevron i BP) ukupno vrijede.

– Očekujemo da će se rast nastaviti. Aramco će vrlo vjerojatno postati prva kompanija na svijetu s valuacijom preko dva bilijuna dolara – smatra Zachary Cefaratti, direktor saudijske investicijske platforme Dalma Capital.

Naime, cilj saudijske Vlade i princa Muhameda zapravo je valuacija kompanije od dva bilijuna dolara te se i dalje tome nadaju i u skladu s time od državnih institucija i bogatih obitelji traže da kupuju dionice. Uz to, ta se državna kompanija oslanja i na investicije regionalnih fondova iz Abu Dhabija i Kuvajta, bliskih saveznika Saudijske Arabije, koji su na Aramcove dionice već potrošili pet milijardi dolara.

– Vlada je bila jedini dioničar. Danas kompanija ima više od pet milijuna dioničara i svi zaposlenici Saudi Aramca i svaka osoba u kraljevstvu može biti ponosna. Ovaj IPO smatra se najvećim IPO-om u povijesti čovječanstva – pohvalio se Yasir al Rumayyan, predsjednik Uprave naftnog diva.

Kako piše New York Times, na putu do listanja dionica Aramco se suočio s brojnim izazovima poput pritiska na cijene nafte, zračni napad na ključna postrojenja kompanije, kao i velikog skepticizma da uistinu vrijedi dva bilijuna dolara, na koliko je princ procijenio kompaniju. Prošlog su mjeseca Saudijci odustali od globalnih investitora i odlučili se za samo lokalne i regionalne ulagače u njihovu kompaniju. No, ostankom na rijadskoj burzi i limitirajući se na ponudu samo 1,5 posto dionica kompanije pomoglo je Saudijcima postići ono što je od samog početka bio njihov glavni cilj, a to je visoka tržišna kapitalizacija.

IPO je potaknuo potražnju za čak četiri puta većim brojem dionica od ponuđenog, što je Aramcu omogućilo da postavi njihovu cijenu na 32 saudijska rijala, odnosno 8,53 dolara. Ipak, realna vrijednost kompanije moći će se vidjeti tek nekoliko mjeseci nakon listanja na burzi, a ključni će biti Aramcovi prihodi, na koje utječe cijena nafte te saudijska politika.

– Ovom odlukom Rafinerija nafte Rijeka transformirat će se u modernu europsku rafineriju, a istovremeno će se osigurati da Ina zadrži vodeći položaj na tržištu. Radi se o velikom ulaganju koje će znatno utjecati na poslovanje kompanije u budućnosti – istaknuo je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Fasimon je predstojeću investiciju nazvao velikim korakom i velikim događajem ne samo za Inu, nego i za Hrvatsku. Otkrio je da će se u riječku rafineriju investirati četiri milijarde kuna.

– Ovo je jedna od najvećih investicija u novijoj povijesti Ine – zaključio je Fasimon.

Odluku kojom će se, prema očekivanju Ine, osigurati budućnost rafinerijskog poslovanja naše najveće kompanije u potpunosti su podržali Vlada Republike Hrvatske i MOL kao dva najveća pojedinačna dioničara.

Zahvaljujući postrojenju za obradu teških ostataka, struktura proizvoda riječke rafinerije poboljšat će se tako da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda, to jest motornih goriva. Radovi na novom postrojenju počet će ubrzo, a puštanje u rad planirano je za 2023. godinu.

Ulaganjem u projekt postrojenja za obradu teških ostataka, rekonstrukcijom postojećih postrojenja, novom lukom sa zatvorenim skladištem za naftni koks te većom ukupnom složenošću Rafinerija nafte Rijeka postat će moderna europska rafinerija. Ukupna ulaganja vrijedna su oko četiri milijarde kuna, što predstavlja najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon istaknuo je kako odluka o postrojenju za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji označava važan korak u provedbi programa kompanije “R&M Novi smjer 2023.”, kao i važan trenutak u povijesti kompanije.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je velikim iskorakom Ine odluku o pokretanju projekta modernizacije Rafinerije nafte Rijeka.

– Radi se o jednom od najvećih ulaganja u našem energetskom sektoru i drago mi je da je ono realizirano upravo za vrijeme mandata ove Vlade. Ovom će se investicijom unaprijediti struktura proizvoda iz Rijeke, povećati profitabilnost i unaprijediti konkurentnost Ine u području zaštite okoliša znatnim smanjenjem emisije CO2 i ostalih štetnih plinova – rekao je Ćorić.

Glavni izvršni direktor MOL Grupe i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Ine, József Molnár, izrazio je uvjerenje kako odluka o modernizaciji riječke rafinerije dokazuje posvećenost MOL Grupe Ini. Gradnjom postrojenja za obradu teških ostataka, dodao je Molnár, značajno će se povećati složenost i učinkovitost riječke rafinerije.

– Čvrsto vjerujem da će se konkurentnost Inine djelatnosti Rafinerije i marketing dodatno poboljšati nakon početka rada postrojenja te da će ova investicija imati značajan pozitivan utjecaj na profitabilnost kompanije u budućnosti – ustvrdio je Molnár, pridruživši se ocjeni Sándora Fasimona da je odluka o investiranju u riječku rafineriju razlog za slavlje u Ini.

Ministar Ćorić u sličnom je tonu ocijenio kako je ulaganje od četiri milijarde kuna najljepši božićni poklon za hrvatsku energetiku.

– Nakon najavljene investicije u Rijeku, Ina kao vertikalno ustrojena kompanija nije samo teorija, nego će biti i praksa – istaknuo je ministar Ćorić.

Osvrnuvši se na neriješene suvlasničke odnose u Ini, Ćorić je rekao da najava investicije u Rijeci nema utjecaj na vlasničke odnose u našoj najvećoj kompaniji.

– Investicija u riječku rafineriju je ogroman korak naprijed za Inu, bez obzira na to tko bio vlasnik kompanije – zaključio je ministar Ćorić.

Ocijenio je i kako modernizacija riječke rafinerije ne kasni, iako je priznao da je ona najavljena još 2003. godine.

Odluka o postrojenju za obradu teških ostataka dolazi godinu dana nakon najave programa “INA R&M Novi smjer 2023.”, čiji je cilj transformacija Inina rafinerijskog sustava kako bi umjesto gubitaka ostvarivao dobit. Spomenuti program, navode u Ini, uključuje koncentraciju djelatnosti prerade sirove nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka i, dodaju, konverziju Rafinerije nafte Sisak u industrijski centar koji će obuhvaćati proizvodnju bitumena, zatim logističko središte te, potencijalno, proizvodnju maziva i rafineriju biokomponenti. Potonja konverzija sisačke rafinerije, napominju u Ini, odobrena je u ožujku ove godine te se puštanje u pogon sisačkog pogona planira u 2021.

– Uz provođenje svih aktivnosti obuhvaćenih programom “INA R&M Novi smjer 2023.”, Ina nakon 2023. očekuje prosječan godišnji rast EBITDA veći od milijardu kuna – najavljuju u našoj najvećoj kompaniji.

Nadzorni odbor Ine jučer je dao prethodnu suglasnost za gradnju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, a Uprava Ine donijela jednoglasnu odluku o ulaganju koje zapravo predstavlja dovršetak modernizacije riječke rafinerije.

– Ovom odlukom Rafinerija nafte Rijeka transformirat će se u modernu europsku rafineriju, a istovremeno će se osigurati da Ina zadrži vodeći položaj na tržištu. Radi se o velikom ulaganju koje će znatno utjecati na poslovanje kompanije u budućnosti – istaknuo je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon na konferenciji za novinare.

Fasimon je predstojeću investiciju nazvao velikim korakom i velikim događajem ne samo za Inu, nego i za Hrvatsku. Otkrio je da će se u riječku rafineriju investirati četiri milijarde kuna.

– Ovo je jedna od najvećih investicija u novijoj povijesti Ine – zaključio je Fasimon.

Odluku kojom će se, prema očekivanju Ine, osigurati budućnost rafinerijskog poslovanja naše najveće kompanije u potpunosti su podržali Vlada Republike Hrvatske i MOL kao dva najveća pojedinačna dioničara.

Zahvaljujući postrojenju za obradu teških ostataka, struktura proizvoda riječke rafinerije poboljšat će se tako da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda, to jest motornih goriva. Radovi na novom postrojenju počet će ubrzo, a puštanje u rad planirano je za 2023. godinu.

Ulaganjem u projekt postrojenja za obradu teških ostataka, rekonstrukcijom postojećih postrojenja, novom lukom sa zatvorenim skladištem za naftni koks te većom ukupnom složenošću Rafinerija nafte Rijeka postat će moderna europska rafinerija. Ukupna ulaganja vrijedna su oko četiri milijarde kuna, što predstavlja najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon istaknuo je kako odluka o postrojenju za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji označava važan korak u provedbi programa kompanije “R&M Novi smjer 2023.”, kao i važan trenutak u povijesti kompanije.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je velikim iskorakom Ine odluku o pokretanju projekta modernizacije Rafinerije nafte Rijeka.

– Radi se o jednom od najvećih ulaganja u našem energetskom sektoru i drago mi je da je ono realizirano upravo za vrijeme mandata ove Vlade. Ovom će se investicijom unaprijediti struktura proizvoda iz Rijeke, povećati profitabilnost i unaprijediti konkurentnost Ine u području zaštite okoliša znatnim smanjenjem emisije CO2 i ostalih štetnih plinova – rekao je Ćorić.

Glavni izvršni direktor MOL Grupe i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Ine, József Molnár, izrazio je uvjerenje kako odluka o modernizaciji riječke rafinerije dokazuje posvećenost MOL Grupe Ini. Gradnjom postrojenja za obradu teških ostataka, dodao je Molnár, značajno će se povećati složenost i učinkovitost riječke rafinerije.

– Čvrsto vjerujem da će se konkurentnost Inine djelatnosti Rafinerije i marketing dodatno poboljšati nakon početka rada postrojenja te da će ova investicija imati značajan pozitivan utjecaj na profitabilnost kompanije u budućnosti – ustvrdio je Molnár, pridruživši se ocjeni Sándora Fasimona da je odluka o investiranju u riječku rafineriju razlog za slavlje u Ini.

Ministar Ćorić u sličnom je tonu ocijenio kako je ulaganje od četiri milijarde kuna najljepši božićni poklon za hrvatsku energetiku.

– Nakon najavljene investicije u Rijeku, Ina kao vertikalno ustrojena kompanija nije samo teorija, nego će biti i praksa – istaknuo je ministar Ćorić.

Osvrnuvši se na neriješene suvlasničke odnose u Ini, Ćorić je rekao da najava investicije u Rijeci nema utjecaj na vlasničke odnose u našoj najvećoj kompaniji.

– Investicija u riječku rafineriju je ogroman korak naprijed za Inu, bez obzira na to tko bio vlasnik kompanije – zaključio je ministar Ćorić.

Ocijenio je i kako modernizacija riječke rafinerije ne kasni, iako je priznao da je ona najavljena još 2003. godine.

Odluka o postrojenju za obradu teških ostataka dolazi godinu dana nakon najave programa “INA R&M Novi smjer 2023.”, čiji je cilj transformacija Inina rafinerijskog sustava kako bi umjesto gubitaka ostvarivao dobit. Spomenuti program, navode u Ini, uključuje koncentraciju djelatnosti prerade sirove nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka i, dodaju, konverziju Rafinerije nafte Sisak u industrijski centar koji će obuhvaćati proizvodnju bitumena, zatim logističko središte te, potencijalno, proizvodnju maziva i rafineriju biokomponenti. Potonja konverzija sisačke rafinerije, napominju u Ini, odobrena je u ožujku ove godine te se puštanje u pogon sisačkog pogona planira u 2021.

– Uz provođenje svih aktivnosti obuhvaćenih programom “INA R&M Novi smjer 2023.”, Ina nakon 2023. očekuje prosječan godišnji rast EBITDA veći od milijardu kuna – najavljuju u našoj najvećoj kompaniji.

Većina proizvodnih rezova odnosi se na zemlje OPEC-a. Naime, Saudijska Arabija namjerava nastavit sa ispunjavanjem svojih proizvodnih kvota za 400 mil. barela dnevno (ukupno 2,1 mil. b/d), a zemlje koje do sada to nisu učinile, poput Iraka i Nigerije, također se žele pridržavati svojih obveza.

Namjera posljednje odluke je da se suzbije brzo rastuća proizvodnja sirove nafte u zemljama koje nisu članice OPEC-a, kao što su Norveška i SAD, te kako bi se cijene nafte održavale na adekvatnoj razini. Navedena kretanja podržavaju naša očekivanja o razini cijene od 64 dolara po barelu nafte tipa Brent za kraj 2019. stoga našu prognozu ostavljamo nepromijenjenom.

Zemlje članice OPEC-a i njihova saveznica Rusija saopćile su u petak da su se usaglasile da smanje proizvodnju sirove nafte za dodatnih pola miliona barela dnevno kako bi održali globalne energetske cijene.

Odluka je uslijedila nakon dugih rasprava u sjedištu OPEC-a u Beču, prenosi Fena, pozivajući se na AP. Cilj grupe jest podržati globalne cijene energenata. Grupa, također, ne želi izgubiti udio u globalnom tržištu od Sjedinjenih Američkih Država, koje nastavljaju ispumpavati sve veće količine nafte.

Novi rezovi uslijedili su nakon ranijeg smanjenja proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno, koje je provođeno tokom protekle tri godine. Izgleda da je najspornija tema u razgovorima bila kako podijeliti rezove među 14 država članica OPEC-a i zemalja kao što je Rusija, a koje koordiniraju svoju proizvodnju nafte s kartelom u posljednjim godinama.

Saudijska Arabija odnedavno snosi najveće breme rezova u proizvodnji. Neke zemlje proizvode, međutim, više nego što se od njih očekuje. Analitičari ukazuju da bi, ako zemlje ne poštuju trenutne sporazume, svako glasanje o novim rezovima proizvodnje bilo besmisleno.

Daljnje smanjenje proizvodnje trebalo bi za sada postaviti solidne temelje za daljnje kretanje cijene nafte. Stoga ostajemo pri našim očekivanjima i za prvo tromjesečje 2020. iako krajem tromjesečja vidimo jasan rizik smanjenja cijene ukoliko se prethodna smanjenja proizvodnje OPEC-a neće produžiti – ili barem ne u dovoljnom iznosu.

Međutim, unatoč poboljšanju kretanja u globalnoj industriji, silazni trend cijena trebao bi se nastaviti u 2020. uslijed već postojeće prekomjerne ponude i slabljenja rasta potražnje. Najavljene mjere neće značajnije utjecati na takva kretanja stoga zadržavamo svoja očekivanja i za 2020. godinu odnosno daljnji pad cijena uz prosječnu razinu 61 dolara po barelu (Brent) te 56 dolara po barelu (WTI).

Generalni direktor nacionalne kompanije za distribuciju nafte i naftnih derivata Emri Vekilzade saopštio je kako je potrošnja tečnog goriva, nakon poskupljenja 15. novembra, smanjena za 22 posto, prenijela je Anadolija.

Iranska studentska novinska agencija ISNA javlja da je Vekilzade rekao da je dnevna potrošnja goriva koja je prije poskupljenja iznosila 98,7 miliona litara, nakon poskupljenja smanjena na 76,6 miliona. Podsjetio je kako je u istom periodu prošle godine potrošnja goriva iznosila 89,6 miliona litara. Sredinom novembra Visoko vijeće za ekonomsku koordinaciju odlučilo je poskupiti gorivo, što je dodatno pogoršalo tešku situaciju nastalu nakon što je SAD uveo sankcije Iranu.

Poskupljenje je pokrenulo val protesta u cijeloj zemlji. Tokom nekoliko dana protesta u zemlji nastala je šteta na javnim institucijama, bankama i benzinskim pumpama. Pojedini izvori navode kako je privedeno 7.000 ljudi, a Amnesty International tvrdi da je smrtno stradalo najmanje 208 osoba.

Rashodi su procijenjeni na 1.200 milijardi rijala, što znači da će porasti 2,7 posto u odnosu na ovu godinu. Prihodi su procijenjeni na 833 milijarde rijala. Saudijski kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud odobrio je proračun na sjednici vlade koju je prenosila državna televizija.

Zemlja će po njegovim riječima podupirati rast i razvoj fokusomi na optimalno korištenje raspoloživih resursa, jačanje privatnog sektora, poboljšanu transparentnost i efikasnu javnu potrošnju. Ministar financija Mohammed al-Džadan navodi u priopćenju da će javni dug dosegnuti 26 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).

Saudijska Arabija paralelno provodi društvene i gospodarske reforme u sklopu plana Vision 2030. a namjerava uvesti i sustav turističkih viza. Tim potezima Rijad želi privući više stranih ulagača, dodaje dpa.

Saudi Aramco je danas prvi put izašla na burzu i započela je trgovanje na saudijskoj burzi „Saudi Tadawul“ uz divovsku inicijalnu javnu ponudu dionica od 25,6 milijardi dolara koja je postavila rekord kao najveća u povijesti.

Saudi Aramco je u prvim trenucima na tržištu povećao vrijednost za 10 posto i ona je premašila ukupno teško zamislivih 1.880 milijardi dolara, što ga čini najvrjednijom kompanijom na svijetu.

Naftni div u državnom vlasništvu započeo je trgovanje na saudijskoj burzi Tadawul poslije početne javne ponude od 25,6 milijardi dolara, rekordno velike u povijesti.
Kompanija je najavila prodaju 1,5 posto svojih dionica za 32 saudijska rijala po dionici, odnosno 8,53 dolara.

Vrijednost dionica Saudi Aramca koja je odmah dostigla maksimalni rast od 10 posto, odnosno 35,2 riala (9,39 dolara) po dionici, čini Aramco vrjednijim od najvećih pet naftnih kompanija svijeta zajedno: Exxon Mobil, Total, Royal Dutch Shell, Chevron i BP.

Premda su pali dva dana zaredom, ti se indeksi i dalje kreću nedaleko najviših razina u povijesti jer se ulagači nadaju da će uskoro SAD i Kina postići parcijalni trgovinski dogovor. Time bi se završio trgovinski rat, koji traje već 17 mjeseci i koji je izazvao usporavanje rasta dva najveća svjetska gospodarstva.

Washington već danima poručuje da trgovinski pregovori teku dobro i da je dogovor blizu, dok je Kina poručila da želi što prije postići dogovor o prvoj fazi sporazuma. No, ulagači su oprezni jer nema nikakvih detalja, dok Peking traži da se ukinu carine kako bi se postigao dogovor.

Ostaje za vidjeti može li se dogovor postići prije 15. prosinca, za kada je Washington najavio uvođenje dodatnih carina na uvoz kineskih proizvoda. Mediji su jučer objavili da su pregovarači dogovorili temelje za odgodu uvođenja dodatnih carina, no Larry Kudlow, ekonomski savjetnik Bijele kuće, kazao je kasnije da nikakva odluka još nije donijeta.

U srijedu se očekuju i odluke s posljednje sjednice čelnika američke središnje banke u ovoj godini. Ne očekuju se nikakve promjene u monetarnoj politici jer gospodarstvo solidno raste i jer je Fed već u tri navrata ove godine smanjio ključne kamatne stope. No, ulagači će pažljivo pratiti poruke Feda o situaciji u gospodarstvu i tome što kani dalje.

Ulagači su oprezni i zbog toga što se u četvrtak održavaju parlamentarni izbori u Britaniji, koji bi mogli utjecati na način na koji će Britanija izaći iz Europske unije. U većini od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše u nekretninskom i rudarskom.

Od početka godine S&P 500 indeks na dobitku je oko 25 posto, što se ponajviše zahvaljuje smanjenju kamata Feda u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova kako bi se podržao rast gospodarstva, kao i nadi ulagača da će SAD i Kina postići barem parcijalni trgovinski dogovor.

N a valutnim je tržištima dolar blago oslabio.  Cijene su nafte, pak, blago pale nakon što su jučer porasle. Na američkom je tržištu cijena barela jutros skliznula 0,5 posto, na 58,92 dolara.

Krajem prošlog tjedna OPEC i skupina neovisnih proizvođača predvođenih Rusijom dogovorili su se da će smanjiti opskrbu za dodatnih 500 tisuća barela dnevno, povrh već dogovornih 1,2 milijuna barela dnevno, kako bi poduprli cijene.

Ukupno smanjenje opskrbe od 1,7 milijuna barela dnevno odgovara 1,7 posto globalne opskrbe. Tržišta su pak u ovom tjednu krenula silaznom putanjom budući da se približava sredina mjeseca kada bi na snagu trebale stupiti nove američke carine na kinesku robu.

Američki predsjednik Donald Trump ne želi uvesti nove carine, izjavio je u ponedjeljak američki ministar poljoprivrede Sonny Perdue, ali želi da Kina nešto poduzme kako bi ih izbjegla. Tamas Varga iz PVM-a naglašava da će nove američke carine na kineski uvoz “opipljivo utjecati i na tržišta robe i na tržišta dionica, barem u bliskoj budućnosti”.

Podaci objavljeni u nedjelju pokazali su da je kineski izvoz u studenome pao na godišnjoj razini 1,1 posto. Analitičari koje je anketirao Reuters očekivali su njegov 1-postotni rast. Rast kineskog uvoza ubrzao je pak u proteklim mjesecima, što naznačuje da su poticajne mjere Pekinga možda urodile plodom i da negativan utjecaj trgovinskog možda nije tako velik kao što se strahovalo. Tržišta će u ovom tjednu pratiti i britanske izbore, koji su na rasporedu u četvrtak, i sjednice Europske središnje banke (ECB) i američkog Feda.

Pozornost će tradicionalno biti usmjerena i na izvješća o američkim zalihama. Analitičari očekuju da će pokazati blagi pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu i rast zaliha derivata, pokazala je preliminarna Reutersova anketa.

Američki institut za naftu (API) objavit će izvješće tokom dana a vlada sutra. Odvojeno je OPEC jutros na svojim službenim stranicama izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 65,57 dolara, što znači da je porasla 33 centa u odnosu na prethodni dan trgovanja.

”Za Inu je 2008. bila posebna jer je do jeseni te godine stabilno poslovala, budući da su cijene nafte i plina bile prihvatljive. U listopadu iste godine za Inu su nastupile teškoće zbog pada cijena nafte i plina, a dodatni problem je bio i osigurati kredite kod banaka”, kazao je Aldott.

Svjedok je dodao da je Ina u razdoblju od 2003. do 2008. radila na projektima naftnih polja u Siriji, Jadranskom moru i rafinerijama nafte, što je trebalo dodatno kreditirati kod banaka.

”Nakon financijske krize prihodi Ine su značajno pali. S druge strane, Ina je prodavala domaći zemni plin, ali ga je i uvozila. Domaći plin je prodavan po fiksnim i stabilnim cijenama, dok je uvozni plin nabavljan po tržišnoj cijeni. Nastale su financijske poteškoće koje su se odražavale na kratkoročne poslove, a velike projekte, poput naftnih polja u Siriji, nije bilo moguće zaustaviti jer su dogovoreni s tamošnjom vladom”, rekao je svjedok.

Aldott je dodao da se pred kraj 2008. stanje u Ini pogoršalo i da je bilo nužno osigurati da kompanija uredno podmiruje svoje obaveze.

”Trebalo je smanjiti troškove, što nije lako u kratkoročnom periodu, a razmišljalo se i o odgodi nekih plaćanja. Jedina alternativa bila je razdvajanje poslovanja koje je stvaralo gubitke kako bi Ina bankama pokazala da je sposobna vraćati kredite. Izdvajanje plinskog biznisa kao najbolje rješenje učinilo se i najvećim dioničarima u Ini”, zaključio je Aldott.

Ponovljeno suđenje Sanaderu i Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada 2018. godine, a Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju na kojem Hernadi još nije bio optužen.

Osim za primanje 10 milijuna eura mita, kako bi Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini, bivši premijer je optužen i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.

Nakon tri dana pada, ti su indeksi jučer nadoknadili dio gubitaka jer se ulagači ponovno nadaju da je parcijalni trgovinski sporazum između SAD-a i Kine moguć do kraja godine. Jučer je predsjednik SAD-a Donald Trump kazao da razgovori o tome idu vrlo dobro, dok je agencija Bloomberg izvijestila da su dvije strane blizu dogovoru o tome koliko bi carina ukinule kako bi postigle dogovor o prvoj fazi sporazuma.

Prethodnih dana činilo se da su pregovori zastali i da će SAD uvesti dodatne carine na uvoz kineskih proizvoda od 15. prosinca, ako do tada ne bude postignut značajni napredak u trgovinskim pregovorima.

Ulagače je zabrinulo i otvaranje novih trgovinskih frontova. Početkom tjedna Trump je poručio da će ponovno uvesti carine na uvoz čelika i aluminija iz Brazila i Argentine, a Washington je zaprijetio i uvođenjem 100-postotnih carina na uvoz nekih francuskih proizvoda, kao što su sir i šampanjac, ukupno vrijedan 2,4 milijarde dolara.

Francuska je, pak, najavila protumjere.

I dok na tržište najviše utječu trgovinska pitanja, Doug Cote, portfelj menadžer u fondu Voya Investment Managament, kaže da ulagači ne bi trebali zanemariti dobre tržišne temelje.

Na valutnim je tržištima dolar oslabio.  Cijene su nafte, pak, ponešto pale nakon što su jučer skočile oko 3 posto, zahvaljujući nadi da bi OPEC i njegovi partneri uskoro mogli smanjiti proizvodnju. Na američkom je tržištu cijena barela jutros skliznula 0,22 posto, na 58,20 dolara. U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a najviše u energetskom, što se zahvaljuje snažnom skoku cijena nafte.

Oči trgovaca uprte su ovog tjedna u Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznike, uključujući Rusiju, koji se u četvrtak i petak sastaju u Beču kako bi razmotrili proizvodnu strategiju.

OPEC+ trenutno smanjuje opskrbu za 1,2 milijuna barela dnevno a očekuje se da će produljiti važeći sporazum do sredine iduće godine. U međuvremenu su se pojavili signali i da bi mogli smanjiti opskrbu za dodatnih 400 tisuća barela dnevno.

Irački ministar nafte Thamer Ghadhban kazao je jučer novinarima u Beču da su “mnoge ključne članice sklone značajnijem ograničenju opskrbe”. Na tržištu su još uvijek skeptični prema takvom scenariju, iako se svi slažu da proizvođači žele poduprijeti cijene. Mnogi analitičari očekuju tek dogovor o produljenju postojećeg sporazuma.

Članice OPEC-a sastat će se u četvrtak, a u petak će im se pridružiti i skupina neovisnih proizvođača, predvođenih Rusijom. OPEC+ smanjuje opskrbu od 2017. godine ali njihova nastojanja minira povećanje proizvodnje u SAD-u.

Prema službenim podacima američka je proizvodnja u rujnu dosegnula rekordnih 12,46 milijuna barela dnevno. Dodatnu potporu cijenama pružilo je i izvješće Američkog instituta za naftu (API), koje je pokazalo pad zaliha u prošlom tjednu za 3,7 milijuna barela. Analitičari su očekivali više nego upola manji pad.

Odvojeno je OPEC jutros na svojim službenim stranicama izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u utorak iznosila 62,57 dolara, što znači da je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Tržišta je uznemirila izjava američkog predsjednika da će trgovinski sporazum s Kinom možda morati pričekati do američkih predsjedničkih izbora u studenom 2020. godine. Time su prigušene nade u brzo rješavanje spora koji pritišće svjetsko gospodarstvo.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici razmatraju pak mogućnost značajnijeg ograničenja opskrbe, povrh sadašnjih 1,2 milijuna barela dnevno. Opskrba bi se mogla smanjiti za dodatnih 400 tisuća barela dnevno, uz produljenje sporazuma do lipnja, kazala su dva upućena izvora.

Saudijska Arabija gura taj plan kako bi ugodno iznenadila tržište, prije inicijalne javne ponude dionica državne kompanije Saudi Aramco, navode izvori.

Ruski ministar energetike Alexander Novak rekao je danas da očekuje da će ovotjedni sastanak biti konstruktivan, ali je dodao da Moskva još nije finalizirala svoje stajalište. Vagit Alekperov, Izvršni direktor Lukoila, drugog po veličini ruskog proizvođača naftea, drži da nije primjereno zimi značajnije ograničavati opskrbu, posebno ne za Rusiju.

Ministri OPEC-a sastat će se u četvrtak u Beču, a s partnerima će se okupiti u petak. Američkim proizvođačima odgovaralo bi dodatno OPEC-ovo smanjenje proizvodnje budući da bi mogli uskočiti i tržištu ponuditi svoju naftu. Američka je proizvodnja na rekordnoj razini, dosegnuvši u rujnu 12,46 milijuna barela dnevno.

Odvojeno je OPEC jutros na svojim službenim stranicama izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 62,50 dolara, što znači da je pala 1,33 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.