NAFTA

Cijene nafte porasle
Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi znatno porasli, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima nekoliko kompanija i optimizmu ulagača u vezi brexita.

Skok indeksa ponajviše se zahvaljuju boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima nekoliko kompanija i banaka, među ostalim, JP Morgana, UnitedHealth grupe i Johnson & Johnsona.

Cijena dionice UnitedHealtha skočila je više od 8 posto, JP Morgana više od 3, a J&J-a 1,6 posto. Tako je sezona objava poslovnih rezultata za treće tromjesečje počela dobrim izvješćima, premda je bilo i podbačaja.

Dionica Goldman Sachsa pojeftinila je, naime, jer je ta investicijska banka u proteklom kvartalu ostvarila nešto manju dobit nego što se očekivalo. Pala je i dobit Wells Farga, no cijena dionice te banke porasla je 1,6 posto jer se ulagači nadaju boljim rezultatima pod vodstvom novog čelnika koji će ovih dana stupiti na dužnost.

Nakon prvih poslovnih izvješća, ulagači se nadaju da bi sezona rezultata ipak mogla biti bolja nego što se očekuje. Naime, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju pale za 3,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što bi bio njihov prvi pad od 2016. godine.

Posljedica je to usporavanja rasta globalnog gospodarstva zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, koji traje već 15 mjeseci i koji je pogodio svjetska financijska tržišta, poremetio proizvodnju i dobavne lance.

U fokusu ulagača je i brexit, s obzirom da se u četvrtak i petak održava ključni sastanak između Britanije i Europske unije, a nakon komentara glavnog pregovarača EU-a Michela Barniera, ulagači se nadaju da bi se ipak mogao postići dogovor o sporazumnom raskidu braka.

Velika Britanija i EU su, kako se čini, blizu usuglašavanja detaljnog nacrta sporazuma o brexitu, iako dužnosnici nisu uvjereni da će biti spreman na vrijeme za ključni europski sastanak na vrhu ovaj tjedan. Nakon što su dvije strane izrazile optimizam, doduše vrlo oprezno, glede dogovora o sporazumu o brexitu, britanaka funta je skočila na najvišu razinu u posljednjih pet mjeseci. No, irski premijer Leo Varadkar je u Dublinu upozorio da je “jaz još uvijek prevelik, posebice oko pitanja carina” uzduž irske granice sa Sjevernom Irskom.

Krajem prošloga tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump objavio da su Kina i SAD ostvarili prvu fazu značajnog trgovinskog sporazuma, koji uključuje razmjenu poljoprivrednih proizvoda, pitanje valute i neke aspekte zaštite intelektualnog vlasništva.

Zahvaljujući tome, Washington je odgodio povećanje carina s 25 na 30 posto na oko 250 milijardi dolara vrijedan kineski izvoz, što je trebalo stupiti na snagu ovoga tjedna. nMeđutim, ništa od te faze sporazuma još nije stavljeno na papir, a obje strane poručile su da je preostalo još puno posla. Ministar financija SAD-a Steven Mnuchin kazao je ovih dana da će carine na kineski uvoz biti povećane 15. prosinca, ako se do tada ne postigne dogovor.

Na valutnim je tržištima dolar oslabio, pa se njegov indeks, koji pokazuje vrijednost dolara u odnosu na šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko najnižih razina u posljednja tri tjedna, oko 98,33 boda.

Cijene su nafte, pak, blago porasle nakon jučerašnjeg pada. Jutros je cijena barela na američkom tržištu ojačala 10 centi, na 52,90 dolara, dok je barel na londonskom tržištu poskupio 15-ak centi, na 58,85 dolara.

Upozorenje
Bijela kuća je upozorila kineske brodarske tvrtke da ne isključuju brodske transpondere kako bi sakrili iranske pošiljke nafte, što krši američke sankcije, otkrila su dva dužnosnika američke vlade.

Kina je najveći preostali kupac iranske nafte nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovno uveo sankcije koje se odnose na glavni izvozni proizvod Teherana. Trump je u svibnju pooštrio sankcije kako bi pokušao u potpunosti zaustaviti iransku prodaju nafte.

Cilj sankcija je zaustavljanje iranskih nuklearnih ambicija, balističkog raketnog programa i utjecaja na Siriju, Irak i druge države. Iranski izvoz nafte pao je s oko 2,5 milijuna na manje od 400 tisuća barela po danu.

SAD je 25. rujna uveo sankcije protiv pet kineskih pojedinaca i dvije podružnice kineske korporacije COSCO Shipping, tvrdeći da su prekršili sankcije prijevozom iranske nafte.

Američki tužitelji su u utorak optužili tursku Halkbanku za sudjelovanje u aranžmanu vrijednom više milijarda dolara za izbjegavanje američkih sankcija protiv Irana.

Optužbe protiv banke u većinskom vlasništvu države zrcale one protiv jednog od njenih bivših direktora Mehmeta Hakana Atille koji je proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu nakon procesa prošle godine pred saveznim sudom na Manhattanu.

Tužitelji u New Yorku objavili su svoju optužnicu Halkbanke dan nakon što je predsjednik Donald Trump najavio sankcije Turskoj zbog njezine vojne ofenzive protiv snaga u sjevernoj Siriji koje predvode Kurdi saveznici SAD-a. Optužnica navodi da je Halkbanka između 2012. i 2016. pomogla provođenje plana koji je omogućio Iranu da troši zaradu od prodaje svoje nafte i plina na međunarodnim tržištima koristeći složenu mrežu kompanija-paravana pri tome kršeći američke sankcije.

Nekoliko dana kasnije je 14 brodova COSCO-a, što odgovara trećini njegove sveukupne flote, prestalo slati svoje lokacije automatskim indentifikacijskim sustavom (AIS), između 30. rujna i 7. listopada, pokazuju podaci na Reinitiv Eikonu. Američka vlada je u utorak neovisno potvrdila da COSCO gasi AIS na svojim brodovima.

Međunarodna pomorska organizacija od plovila zahtijeva da koriste transpondere zbog sigurnosti i transparentnosti. Posada može isključiti te uređaje u slučaju opasnosti od piratstva ili sličnih prijetnji. No oni se često gase kako bi se sakrila ilegalna aktivnost brodova.

Još uvijek se ne zna što Trumpova vlada može učiniti kako bi primorala tankere da to prestanu činiti. Washington je upozorio energetske i špediterske tvrtke te službenike luka da budu oprezni po pitanju trgovine iranskom naftom, zaprijetivši im sankcijama.

Američke vlasti vjeruju kako bi sankcije mogle izazvati ekonomsku depresiju u Iranu, tvrdi jedan dužnosnik. No ta bliskooistočna država ima godine iskustva funkcioniranja u takvim uvjetima. Neki analitičari vjeruju kako Teheran pokušava preživjeti ekonomske probleme do studenog 2020., kad su američki predsjednički izbori, nadajući se da će Trump izgubiti i da će idući čelnik zauzeti blaži pristup prema Iranu.

Čeka se objava API-a
Cijene nafte stabilizirale su se u utorak na međunarodnim tržištima iznad razine od 59 dolara, balansirajući između nervoze ulagača zbog trgovinskih pregovora SAD-a i Kine i nagovještaja značajnijeg ograničenja opskrbe iz vodećih proizvođača.

Kineski Državni zavod za statistiku (NBS) izvijestio je u utorak da su proizvođačke cijene u rujnu pale najsnažnije u dulje od tri godine. Ti su se podaci nadovezali na jučer objavljene carinske podatke koji su pokazali pad kineskog uvoza u rujnu peti mjesec zaredom.

Trgovci su tumačili te podatke u kontekstu trgovinskog spora Sjedinjenih Država i Kine koji i dalje prijeti svjetskom gospodarstvu. Američki predsjednik Donald Trump u petak je skicirao prvu fazu sporazuma o okončanju trgovinskog rata s Kinom, suspendiravši najavljene carine. Konačni dogovor još nije postignut, što potpiruje zabrinutost za potražnju za naftom u predstojećem razdoblju

Protuteža tim bojaznima bila je današnja izjava glavnog tajnika Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) Mohammada Barkinda da će kartel i njegovi partneri “učiniti sve što mogu” kako bi održali stabilnost na tržištu nafte nakon 2020.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom od siječnja koordinirano smanjuju opskrbu za 1,2 milijuna barela dnevno kako bi poduprli cijene. Izjava OPEC-ova čelnika protumačena je kao signali da bi u prosincu mogli dodatno ograničiti opskrbu.

Potporu cijenama pružaju i geopolitičke napetosti. Američki predsjednik uveo je jučer sankcije Turskoj, zatraživši od Ankare da obustavi invaziju na sjeveroistok Sirije. Turske vojne postrojbe ušle su na teritorij susjedne zemlje prošlog tjedna kako bi se borile protiv islamističke naoružane skupine IS i kurdskih postrojbi.

Turski upad u Siriju naglašava sve izraženiju nestabilnost na Bliskom Istoku, obilježenu napadima na tankere i nalazišta nafte u području oko Perzijskog zaljeva, značajnom za proizvodnju nafte. Trgovci će idućih dana pozorno pratiti stanje na Bliskom istoku i izvješća o američkim zalihama. “U ovom tjednu … tržišta očekuju da će izvješća pokazati pad američkih zaliha a moguća je i daljnja eskalacija (napetosti) na Bliskom Istoku”, rekao je Edward Moya iz OANDA-e.

Američki institut za naftu (API) objavit će tjedno izvješće o zalihama tokom dana a vlada sutra. Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 59,95 dolara, što znači da se nije znatnije promijenila u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Nakon tri tjedna rasta
Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi blago pali, nakon tri dana rasta, jer je splasnuo entuzijazam ulagača u vezi parcijalnog trgovinskog sporazuma koji su u petak postigli Washington i Peking.

U petak je, nakon dvodnevnih pregovora, predsjednik SAD-a Donald Trump objavio da su Kina i SAD ostvarili prvu fazu značajnog trgovinskog sporazuma, koji uključuje razmjenu poljoprivrednih proizvoda, pitanje valute i neke aspekte zaštite intelektualnog vlasništva.

Zahvaljujući tome, Washington je odgodio povećanje carina s 25 na 30 posto na oko 250 milijardi dolara vrijedan kineski izvoz, što je trebalo stupiti na snagu ovoga utorka. Međutim, ništa od te faze sporazuma još nije stavljeno na papir, a obje strane poručile su da je preostalo još puno posla.

Ministar financija SAD-a Steven Mnuchin kazao je jučer da će carine na kineski uvoz biti povećane 15. prosinca, ako se do tada ne postigne dogovor. To je pokolebalo ulagače jer se već i prije najavljivao trgovinski sporazum, a potom se nastavio trgovinski rat, koji traje već 15 mjeseci i koji je pogodio svjetska financijska tržišta, poremetio proizvodnju i usporio rast globalnog gospodarstva.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, u devet su jučer cijene dionica pale, a porasle su samo u nekretninskom i financijskom sektoru. Obujam trgovanja bio je mršav jer se na tržištu obveznica jučer nije radilo zbog Kolumbova dana. Idućih dana u fokusu ulagača bit će kvartalni poslovni rezultati kompanija.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju pale za 3,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što bi bio njihov prvi pad od 2016. godine.

Na valutnim tržištima vlada oprez, pa tečajevi najznačajnijih valuta ne osciliraju osjetnije. Tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće se oko 108,30 jena, kao i jučer u ovo doba. No, američka je valuta blago ojačala prema europskoj, pa je cijena eura skliznula s 1,1030 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1040 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale zbog naznaka usporavanja rasta globalnog gospodarstva, zbog čega bi mogla oslabiti i potražnja za ‘crnim zlatom’.  Jutros je cijena barela na američkom tržištu skliznula 0,49 posto, na 53,33 dolara, dok je barel na londonskom tržištu pojeftinio 0,42 posto, na 59,10 dolara.

Na Zagrebačkoj burzi u utorak se očekuje stagnacija indeksa, nakon što su dan ranije skočili za više od dva posto, uz zadržavanje prometa na razini od 10-ak milijuna kuna, dok investitori iščekuju objavu poslovnih rezultata domaćih kompanija.

Pad cijena
Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ispod razine od 59 dolara budući da su oskudni detalji o prvoj fazi trgovinskog sporazuma Sjedinjenih Država i Kine stišali optimistična očekivanja o poboljšanju odnosa između dvije zemlje.

Na londonskom je tržištu cijena barela potonula 1,52 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 58,99 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 1,45 dolara nižoj cijeni, od 53,25 dolara.

Kasno u petak su Sjedinjene Države i Kina skicirale su prvu fazu trgovinskog sporazuma i suspendirali povećanje američkih carina, koje je trebalo stupiti na snagu ovaj tjedan. Postojeće carine ostaju na snazi a dužnosnici obje strane smatraju da ih do postizanja dogovora čeka još puno posla.

Današnji pad cijena anulirao je prošlotjedni skok, potaknut najavom slanja dodatnih američkih vojnika u Saudijsku Arabiju i napadom na iranski tanker u Crvenom moru. Pad cijena nisu zakočile ni bojazni da bi daljnja eskalacija duž sirijske i turske granice mogla utjecati na proizvodnju ili izvoz iz Iraka. Nakon što su turske vojne postrojbe prošlog tjedna ušle na teritorij Sirije, sirijske su postrojbe danas ušle u grad Tel Tamer na strateški važnoj prometnici, 30 kilometara od granice s Turskom.

Damask je poručio da time odgovara na turski napad na kurdsku miliciju koji traje već pet dana. Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros objavila da je cijena barela košarice nafte njezinih članica u petak iznosila 60,95 dolara, što znači da je porasla 2,24 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Kineski izvoz i uvoz pali su u rujnu, pokazali su u ponedjeljak podaci carinske uprave, odražavajući pritisak trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.

Nafta dodatno opala
Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer su ulagači zabrinuti zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i otvaranja novog trgovinskog sukoba, između SAD-a i Europske unije.

Institut za upravljanje nabavom (ISM) objavio je kako je indeks aktivnosti u uslužnom sektoru SAD-a u rujnu skliznuo na 52,6 bodova, najnižu razinu od polovice 2016. godine, dok je proizvodna aktivnost pala na najniže razine u posljednjih 10 godina.

Zbog toga su u utorak i srijedu cijene dionica potonule oko 3 posto. Međutim, krajem tjedna tržište se oporavilo jer su ojačale špekulacije o daljnjem smanjenju ključnih kamatnih stopa američke središnje banke. Nakon slabih gospodarskih pokazatelja, trgovci na tržištu novca sada procjenjuju da izgledi za smanjenje kamata Feda u listopadu iznose oko 77,5 posto, dok su još početkom tjedna ti izgledi iznosili 40 posto.

Ulagači se sada nadaju da bi, osim u listopadu, Fed mogao smanjiti kamate još jednom do kraja godine, ukupno četiri puta u ovoj godini. Podršku tržištu pružilo je i solidno izvješće o zapošljavanju u SAD-u.

U rujnu je broj zaposlenih porastao za 136.000, što je, doduše, nešto manji rast nego što su analitičari očekivali, ali veći nego mjesec dana prije, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na 3,5 posto, najnižu razinu u 50 godina.

Ti podaci ublažili su strahovanja ulagača od oštrog usporavanja rasta američkog gospodarstva, dok je podatak da je prosječna satnica u rujnu stagnirala u odnosu na kolovoz odagnao zabrinutosti u vezi jačanja inflacije. S druge strane, tržišta su bila pod pritiskom zbog istrage za mogući opoziv predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, ali i zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, kao i SAD-a i Europske unije.

Naime, polovicom tjedna američka je vlada najavila uvođenje carina od 25 posto na europske proizvode, kao što su francuska vina, talijanski sir i škotski viski, u znak odmazde zbog nelegalnih europskih subvencija Airbusu.

Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) objavio je popis sa stotinama europskih proizvoda kojima će se nametnuti nove carine nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) presudila da SAD ima pravo uvesti carine do iznosa od 7,5 milijarda dolara kako bi nadoknadio štetu. Nove carine bi trebale stupiti na snagu 18. listopada, dok je Europska komisija najavila protumjere istog intenziteta.

Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica blago pale, nastavljajući negativnom putanjom od prošloga tjedna, jer su nakon podatka o padu industrijskih narudžbi u Njemačkoj ojačala strahovanja od recesije u najvećem gospodarstvu eurozone.

Na valutnim je tržištima, pak, dolar stabilan, nakon što je prošloga tjedna oslabio pod pritiskom špekulacija da bi Fed zbog usporavanja rasta gospodarstva mogao smanjiti kamatne stope. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,81 boda, kao i u petak na zatvaranju tržišta. Pritom se cijena eura kreće na razinama od petka, oko 1,0980 dolara, dok je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 106,95 na 106,80 jena.

A cijene su nafte i dalje pod pritiskom nakon što su prošloga tjedna potonule više od 5 posto, što je bio njihov najveći tjedni gubitak od srpnja. Posljedica je to strahovanja ulagača da će zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva oslabiti i potražnja za energentima. Jutros je cijena barela na američkom tržištu skliznula 0,21 posto, na 52,70 dolara, dok je barel na londonskom tržištu pojeftinio 0,40 posto, na 58,13 dolara.

Analiza tjedna
Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna potonule više od 5 posto, što je njihov najveći tjedni pad od srpnja, a posljedica je usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i obnovljene proizvodnje u Saudijskoj Arabiji.

Najveći tjedni pad cijena od srpnja posljedica je obnovljene proizvodnje u Saudijskoj Arabiji nakon napada dronovima na dva postrojenja 14. rujna. Nakon napada je proizvodnja srezana za više od 5 milijuna barela dnevno ili 5 posto ukupne proizvodnje u svijetu, no prošloga su tjedna dužnosnici Saudijske Arabije izvijestili da je proizvodnja sasvim obnovljena na 11,3 milijuna barela dnevno.

To je odagnalo strahovanja ulagača od pada ponude na tržištima. Pad cijena nafte posljedica je, također, slabih makroekonomskih pokazatelja iz najvećih svjetskih gospodarstava, SAD-a, Kine i eurozone, koji ukazuju na usporavanje rasta, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje.

Institut za upravljanje nabavom (ISM) objavio je kako je indeks aktivnosti u uslužnom sektoru SAD-a u rujnu skliznuo na 52,6 bodova, najnižu razinu od polovice 2016. godine, dok je proizvodna aktivnost pala na najniže razine u posljednjih 10 godina.

S druge strane, podršku cijenama pružaju nedavno uvedene poticajne mjere središnjih banaka SAD-a, Kine i eurozone. Nakon slabih gospodarskih pokazatelja, očekuje se da će američka središnja banka već u listopadu još jednom smanjiti ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, a neki analitičari procjenjuju da bi Fed mogao smanjiti kamate još jednom do kraja godine, ukupno četiri puta u ovoj godini.

Uz to, ulagači se nadaju da bi SAD i Kina uskoro mogli postići trgovinski dogovor, što bi pozitivno utjecalo na cjelokupno globalno gospodarstvo. Podršku cijenama nafte pruža i smanjena proizvodnja OPEC-a i njegovih partnera, ali i postupno smanjenje proizvodnje američkih proizvođača.

Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen već sedmi tjedan zaredom, i to za njih tri, na ukupno 710, što je njihova najniža razina od svibnja 2017. godine. To pokazuje da američki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade na temelju viših cijena nafte nego na povećanje proizvodnje.

EnergyPressTV 
U srijedu i četvrtak u Šibeniku je održana konferencija Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa na temu uloge primarne energije u izazovima klimatskih promjena.

Uz prisustvo stručnjaka iz vodećih kompanija, brojna predavanja, prezentacije, izlaganja i okrugli stolovi pokušali su dati odgovor na pitanje koja je uloga naftnih kompanija u novoj paradigmi borbe protiv klimatskih promjena. Skup je otvorio predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG) Želimir Šikonja.

Poseban je naglasak bio na prirodnom plinu kao jednom od ključnih energenata u energetskoj tranziciji RH. U radu Konferencije sudjeluje 300-ak stručnjaka iz obrazovnih ustanova, institucija, trgovačkih društava, kompanija i udruga. Cilj skupa je ukazati na potencijale Hrvatske za otkrivanje novih zaliha nafte i plina te nužnosti ulaganja u istraživanja na prostoru Dinarida i Jadrana.
Poseban gost konferencije bio je Vladan Dubljević, čelnik crnogorske Agencije za ugljikovodike.

Uvodno stručno izlaganje dao je Tvrtko Perković, član uprave INA-e. Naglasio je kako je sektor energetike ušao je u razdoblje velikih promjena i izazova. Potražnja za energijom u svijetu do 2035. porasti će za 30 – 40 posto. Stoga, treba intenzivirati istraživanje i proizvodnju svih oblika primarne energije, kako bi se, u okruženju integracije energetske politike i mjera ograničavanja globalnog zatopljenja, osigurao gospodarski razvoj.

Hrvatska treba energetsku strategiju koja će uzeti u obzir sve promjene na globalnim tržištima i specifična obilježja vlastite energetike. Odgovornom energetskom politikom treba jamčiti održivi razvoj, konkurentnost energetskog sektora, sigurnost opskrbe, tranziciju prema nisko-ugljičnim energentima, ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta, rekao je energetski stručnjak Igor Grozdanić.

Na tu temu EnergyPress je u studiju ugostio naftnog stručnjaka Igora Dekanića, koji je govorio o važnosti istraživanja ugljikovodika, budućnosti rafinerijskog poslovanja u hrvatskoj, klimatskim promjenama, važnosti plina u energetskoj tranziciji i geotermalnim izvorima energije.

Kako nafta posve sigurno sljedećih trideset do pedeset godina neće biti izbačena iz optjecaja, svaka zemlja želi znati što ima ispod svoga teritorija. To je važno zbog toga što su to reserve koje ne moraju biti odmah iskorištene. Pohvalio je novi val istraživanja koji će u Hrvatskoj revitalizirati struku istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika, što je posljednjih desetak godina bilo iznimno zanemareno u nas.

U bivšoj smo državi, objašnjava Dekanić, rafinerijski obrađivali nafte u iznosu višem nego li je naša proizvodnja nafte i zato smo imali dvije rafinerije. U današnje vrijeme teško je natjerati komercijalnu kompaniju na posao na kojem proizvodi gubitke, međutim Dekanić pohvaljuje moguću investiciju u Rafineriju Rijeka i to radi toga što će time rafinerija postati konkurentna modernom tehnologijom. Ali ona će, smatra Dekanić, morati potražiti tržište u okruženju.

Komentirao je histeriju oko klimatskih promjena, rekavši kako su one neupitne. Problem je rješenje toga problema, a to može biti samo razvoj tehnologija koji je nemoguć bez tradicionalnih energenata. Naime, bez tradicionalnih energenata nećemo uspjeti razviti dovoljno učinkovite i jeftine tehnologije novih energija. U tom smislu, plin je vrlo važan emergent, objašnjava Dekanić, i to u sektoru industrije i prometa, posebice.

Upozorio je kako Hrvatska nije dovoljno iskoristila obnovljivi izvor energije koji je vezan za istraživanje ugljikovodika, a koji bi mogao zauzeti značajni postotak u energetskom miksu, a to je geotermalna energija, koja je u Hrvatskoj kvalitetnija nego li u zemljama okruženja, zaključio je Dekanić.

Pogledajte video

Šibenik
Održana je deseta po redu konferencija Hrvatske udruge nafnih inžinjera i geologa.

Uz prisutstvo stručnjaka iz vodećih kompanija, brojna predavanja, prezentacije, izlaganja i okrugli stolovi pokušali su dati odgovor na pitanje koja je uloga naftnih kompanija u novoj paradigmi borbe protiv klimatskih promjena. Skup je otvorio predsjednik HUNIH-a Želimir Šikonja. Uvodno stručno izlaganje dao je Tvrtko Perković, član uprave INA-e.

Sektor energetike ušao je u razdoblje velikih promjena i izazova. Potražnja za energijom u svijetu do 2035. porasti će za 30 – 40 posto.

Stoga, treba intenzivirati istraživanje i proizvodnju svih oblika primarne energije, kako bi se, u okruženju integracije energetske politike i mjera ograničavanja globalnog zatopljenja, osigurao gospodarski razvoj.

Hrvatska treba energetsku strategiju koja će uzeti u obzir sve promjene na globalnim tržištima i specifična obilježja vlastite energetike.

Odgovornom energetskom politikom treba jamčiti održivi razvoj, konkurentnost energetskog sektora, sigurnost opskrbe, tranziciju prema nisko-ugljičnim energentima, ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta.

Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa strukovna je, nevladina, nestranačka i neprofitna udruga u koju se dobrovoljno učlanjuju inženjeri i tehničari geološke, naftno-rudarske i ostalih tehničkih struka, potom pravnici, ekonomisti i drugi stručnjaci koji rade ili su radili u djelatnosti naftno-plinskog gospodarstva, odnosno energetike te studenti viših godina tehničkih i prirodoslovnih fakulteta.

Zabrinutost za potražnju energenata
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle, nakon dva dana oštrog pada, jer su novi slabiji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji učvrstili nadu ulagača da bi Fed već ovoga mjeseca mogao dodatno smanjiti kamatne stope.

Nakon što su u prethodna dva dana ti indeksi potonuli više od 2,5 posto, i jučer je trgovanje započelo padom cijena dionica zbog novih slabijih nego što se očekivalo gospodarskih pokazatelja. Institut za upravljanje nabavom (ISM) objavio je kako je indeks aktivnosti u uslužnom sektoru SAD-a u rujnu skliznuo na 52,6 bodova, najnižu razinu od polovice 2016. godine.

Kako je početkom tjedna objavljeno da je proizvodna aktivnost pala na najniže razine u posljednjih 10 godina, jučer objavljeni podatak o uslužnoj aktivnosti potvrdio je da se rast najvećeg svjetskog gospodarstva usporava. Međutim, nakon početnog pada, tržište se kasnije oporavilo jer su ojačale špekulacije o daljnjem smanjenju ključnih kamatnih stopa američke središnje banke.

Nakon slabih gospodarskih pokazatelja, jučer su trgovci na tržištu novca podigli izglede za smanjenje kamata Feda u listopadu na 90 posto, dok su još početkom tjedna ti izgledi iznosili 40 posto. Ulagači se sada nadaju da bi, osim u listopadu, Fed mogao smanjiti kamate još jednom do kraja godine, ukupno četiri puta od početka godine.

Zahvaljujući tome, jučer su porasle cijene dionica u svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, a najviše, za 1,3 posto, u energetskom sektoru.

Na valutnim se tržištima, pak, dolar našao pod pritiskom jer su ojačale špekulacije da bi Fed zbog usporavanja rasta gospodarstva mogao smanjiti kamatne stope. A cijene su nafte blago porasle nakon jučerašnjeg pada. Jutros je cijena barela na američkom tržištu ojačala 0,35 posto, na 52,65 dolara. No, od početka tjedna na gubitku je 5,8 posto jer se ulagači plaše da će zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva oslabiti potražnja za energentima