NAFTA

1.5 milijuna barela dnevno

Ruski izvoz dizela je na putu da ovog mjeseca dostigne rekord uprkos sankcijama Europske unije koje su tu zemlju lišile najvećeg tržišta.

Moskva do sada odbacuje zabrinutost da bi je nedavna zabrana uvoza u bloku primorala da smanji izvoz zbog nedostatka alternativnih kupaca. Umjesto toga, Turska, Maroko i druge zemlje više kupuju, iako se pojedini teret iz Rusije također drži u plutajućim skladištima.

Isporuke dizel goriva iz Rusije tokom prvih 19 dana marta iznosile su oko 1,5 milijuna barela dnevno, prema podacima Vortexa koje je u petak prikupio Bloomberg. Ako se ta stopa održi, ovog mjeseca će biti zabilježen najveći izvoz od početka 2016.

Ruska nafta

Isporuke nafte iz Rusije u Indiju prošle godine su povećane 22 puta, izjavio je potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak. On je na sastanku kolegijuma Ministarstva energetike Rusije rekao da su povećane isporuke i u Kinu i na druga tržišta, prenosi Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.

Agencija navodi da je Novak ranije u martu saopštio da je Rusija prošle godine Kini isporučila oko 67 miliona tona nafte, što je činilo skoro trećinu njenog ukupnog izvoza.

Mogući napadi dronovima na ključnu energetsku infrastrukturu ozbiljna su prijetnja energetskoj sigurnosti Rusije, rekao je u utorak ministar energetike Nikolaj Šulginov.

Šulginov nije spomenuo Ukrajinu, ali Rusija kaže da je osujetila niz pokušaja ukrajinskih napada dronovima zadnjih mjeseci.

Ukrajina nije javno priznala napade na mete unutar Rusije, ali zvaničnici u Kijevu povremeno pozdravljaju vijesti o uspješnim napadima dronovima na rusko tlo.

Rusija je ranije izvijestila o napadima dronovima u nekoliko mjesta i gradova, a neki od njih su stotinama kilometara od granice s Ukrajinom.

Vrijednost posla 161 milijarda dolara

Saudijska naftna tvrtka Saudi Aramco potpisala je sporazum s kineskim partnerima vrijedan 12,2 milijarde dolara za izgradnju rafinerije i petrokemijskog kompleksa na sjeveroistoku Kine, koji bi trebao početi s radom 2026. godine.

Projekt u gradu Panjinu u provinciji Liaoning bit će drugo veliko Aramcovo rafinersko-petrokemijsko ulaganje u Kini, a planira se izgraditi rafinerijski kompleks za preradu 300.000 barela dnevno. Očekuje se da će godišnje proizvoditi 1,65 milijuna tona etilena i dva milijuna tona paraksilena.

Saudijska tvrtka očekuje da će tvornica biti potpuno operativna do 2026. godine, nakon što se za projekt osiguraju potrebna administrativna odobrenja. Kineski proizvođač vojne opreme NORINCO Group će držati nešto više od polovine udjela u novom kompleksu, dok će Aramco držati 30 posto, a Panjin Xincheng 19 posto.

Aramco će kompleksu isporučivati do 210.000 barela sirove nafte dnevno. Ovaj projekt dolazi nakon što je Saudi Aramco prijavio rekordnu dobit u 2022. godini od 161 milijardu dolara.

Prema priopćenju saudijske tvrtke Saudi Aramco, ovaj projekt je dio njezine strategije za diverzifikaciju poslovanja i širenje međunarodne prisutnosti. Također, ovaj projekt predstavlja nastavak suradnje između Saudijske Arabije i Kine u naftnom sektoru.

Ovaj sporazum dolazi u vrijeme kada se Saudijska Arabija, kao i druge zemlje koje ovise o nafti, suočava s padom potražnje za naftom i smanjenjem cijena nafte. Zbog toga se Saudi Aramco, kao najveći svjetski izvoznik nafte, okreće drugim izvorima prihoda i širenju poslovanja.

Kina je također zainteresirana za širenje svoje rafinerske i petrokemijske industrije, kako bi smanjila svoju ovisnost o uvozu. Ujedno, Kina je najveći potrošač nafte na svijetu.

Očekuje se da će ovaj projekt stvoriti nova radna mjesta u regiji i pomoći u razvoju lokalne ekonomije. Također, proizvodi koji će se proizvoditi u ovom kompleksu bit će izvoženi na tržišta diljem svijeta, čime će se dodatno poboljšati gospodarska suradnja između Saudijske Arabije i Kine.

Razdoblje od 6 plus 6 mjeseci

Jadranski naftovod (Janaf) sklopio je s tvrtkom Vitol ugovor o skladištenju 117.856 kubnih metara nafte na Terminalu Omišalj od 1. lipnja 2023. godine i to na razdoblje od šest plus šest mjeseci, priopćili su iz Janafa.

Vitol je tvrtka za trgovinu energijom i robom sa sjedištem u Švicarskoj

Predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić ističe da je Janaf potvrdio kako je spreman zajedničkim djelovanjem, suradnjom i razumijevanjem s partnerima ostvariti daljnji razvoj energetskog sektora.

“Naše usluge i kapaciteti spremno odgovaraju na izazove naftnog tržišta današnjice. Sa zadovoljstvom ispunjavamo ulogu vrata srednje Europe i naftnog čvorišta ovog dijela Europske unije. Najbolji pokazatelj toga je raznolikost kompanija s kojima sklapamo ugovore o partnerstvu, kao i visoka popunjenost kapaciteta naftovodno-skladišnog sustava”, istaknuo je Adanić.

Naglasio je da je u razdoblju globalnih poremećaja na energetskom tržištu Janaf očuvao sigurnu opskrbu, zbog čega je prepoznat na naftnom tržištu, ali i od strane najviših tijela Europske unije.

Član Uprave Vladislav Veselica smatra kako je obnavljanje poslovnog odnosa s VITOL-om najbolji pokazatelj ispravnog strateškog usmjerenja Jadranskog naftovoda.

Tehnološki sektor gubi

U ponedjeljak su na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeksi porasli, dok je Nasdaq indeks pao. Dow Jones je ojačao 0,60 posto, a S&P 500 je pao 0,16 posto, dok je Nasdaq indeks oslabio 0,47 posto.

Ovaj rast indeksa najviše se može pripisati rastu cijena dionica u bankarskom sektoru. S&P indeks tog sektora skočio je više od 3 posto. Strahovanja od širenja krize u bankarskom sektoru su nešto popustila nakon vijesti da će američka First Citizens BancShares preuzeti depozite i kredite nedavno propale Silicon Valley banke.

S druge strane, pod pritiskom se našao tehnološki sektor, pa je Nasdaq indeks pao. S&P indeks tehnološkog sektora u plusu je od početka godine više od 15 posto.

Na europskim su burzama u utorak ujutro indeksi porasli, drugi dan zaredom, što se ponajviše zahvaljuje daljnjem rastu cijena dionica u bankarskom sektoru jer su popustila strahovanja od bankarske krize.

Na Zagrebačkoj se burzi u utorak očekuje stagnacija Crobex indeksa, nakon jučerašnjeg rasta, a u fokusu ulagača bit će vijesti sa svjetskih burzi, koje posljednjih dana rastu jer su popustila strahovanja od bankarske krize.

Na Wall Streetu su u ponedjeljak Dow Jones i S&P 500 indeksi porasli, zahvaljujući oporavku bankarskog sektora, dok je Nasdaq pao zbog pritiska na tehnološki sektor.

Cijene su nafte, pak, izgubile dio jučerašnjih dobitaka.

Bankarska bi kriza mogla utjecati na potražnju

U ponedjeljak su cijene nafte na međunarodnim tržištima porasle iznad 76 dolara zbog obustave izvoza nafte iz iračkog dijela Kurdistana.

Uz to, mjere koje su poduzeli regulatori u SAD-u i Švicarskoj kako bi se spriječila bankovna kriza koja bi mogla utjecati na gospodarstvo i potražnju za naftom također su umirile ulagače.

Na londonskom tržištu cijena barela bila je 76,17 dolara, dok je na američkom tržištu cijena barela bila 70,54 dolara.

Vijest o obustavi izvoza nafte iz iračkog dijela Kurdistana također je doprinijela porastu cijena nafte.

Iako se očekuje nestabilnost cijena nafte na kratki rok, analitičari predviđaju pozitivne izglede za cijene u idućim tromjesečjima, zbog rasta kineskog uvoza i potražnje za sirovom naftom te smanjene ruske proizvodnje.

Potpredsjednik ruske vlade najavio je i ciljano smanjenje proizvodnje za 500 tisuća barela dnevno.

Iako će ruski izvoz sirove nafte ostati stabilan zbog planiranog smanjenja prerade u travnju, OPEC je objavio da je u petak cijena barela košarice nafte njegovih članica pojeftinila na 74,60 dolara.

Banke u krizi

Na Wall Streetu su u srijedu Dow Jones i S&P 500 indeks pali jer su zbog problema Credit Suissea ponovno prevladala strahovanja od bankarske krize, dok su novi podaci o kretanjima u američkom gospodarstvu podržali tržište.

S&P 500 indeks bankarskog sektora potonuo je 3,6 posto jer su zbog financijskih problema Credit Suissea, druge po veličini švicarske banke, ponovno izbila strahovanja od bankarske krize.

Početkom tjedna tržište je bilo pod pritiskom zbog propasti dvije američke banke – Silicon Valley (SVB) i Signature – da bi u utorak strahovanja od širenja krize u bankarskom sustavu ponešto popustila nakon što su vlasti SAD-a i niza drugih zemalja poručile da nema razloga za zabrinutost u vezi drugih banaka.

No, financijski problemi Credit Suissea ponovno su naveli ulagače na prodaju dionica banaka.

Cijena dionice Credit Suissea potonula je jučer oko 14 posto, na rekordno niske razine, nakon što je banka izvijestila da postoje slabosti u njezinim financijskim izvješćima za protekle godine, a najveći investitor u banci Saudi National Bank objavio da ne može pružiti nikakvu daljnju financijsku pomoć švicarskoj banci.

Europska središnja banka kontaktirala je sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu Credit Suisse, saznaje Reuters iz dva izvora u nadzornom mehanizmu ECB-a.

To je, zajedno s kolapsom SVB-a krajem prošloga tjedna, izazvalo špekulacije o tome koje bi još europske i američke banke mogle biti u problemima, pa se bankarski sektor ponovno našao pod pritiskom.

No, problemi banaka podržavaju špekulacije da bi središnje banke, u prvom redu američki Fed, mogle usporiti tempo povećanja kamata dok se situacija ne smiri.

Neki analitičari smatraju da je agresivno povećanje kamata Feda prošle godine moglo izazvati pukotine u financijskom sustavu.

Na europskim su burzama u četvrtak ujutro burzovni indeksi porasli, nakon jučerašnjeg oštrog pada, jer je ulagače ohrabrila vijest da će švicarska središnja banka odobriti golemi kredit Credit Suisseu.

Na Zagrebačkoj se burzi u četvrtak očekuje oprezno trgovanje, pri čemu bi Crobex indeks mogao stagnirati, a u fokusu ulagača bit će zbivanja na svjetskim burzama, koje bi se mogle oporaviti nakon jučerašnjeg oštrog pada.

Na azijskim su burama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, no strahovanja od bankarske krize ponešto su splasnula nakon što je švicarska središnja banka najavila pomoć Credit Suisseu.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon jučerašnjeg oštrog pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 1,05 posto, na 74,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,04 posto, na 68,30 dolara.

Strah od financijske krize

Cijena nafte potonule su u srijedu prema 74 dolara, odražavajući previranja na tržištima dionica zbog problema u bankovnom sektoru koji su zasjenili prognoze o oporavku kineske potražnje za naftom. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 74,25 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 68,47 dolara.

Tržišta su jučer poljuljali problemi u američkom bankovnom sektoru, iskazani u slomu Silicon Valley Banka (SVB) nakon masovnog povlačenja pologa koje je potaknuo neuspjeli bančin pokušaj da pokrije nerealizirani gubitak na vrijednosti portfelja državnih obveznica.

Američki regulatori zatvorili su SVB i još dvije banke, a trgovci su se pobojali reprize financijske krize iz 2008. godine, pa su dionice banaka naglo pale.

SVB se specijalizirao za sektor startupova, a pologe je usmjeravao u kupnju državnih obveznica čija je cijena naglo pala nakon što je američka središnja banka lani ugasila program kupnje imovine i naglo podigla kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju.

Danas je tržišta dionica uzdrmala objava saudijskog ulagača da ne može više pomagati švicarskom Credit Suisseu, koji se našao u problemima nakon niza skandala, izgubivši povjerenje brojnih ulagača i klijenata.

U zadnja tri mjeseca 2022. klijenti su iz Credit Suissea povukli više od 110 milijardi franaka.

Previranja na tržištima dionica potisnula su u drugi plan podatke koji pokazuju rast aktivnosti u kineskom gospodarstvu u prva dva ovogodišnja mjeseca, nakon ukidanja strogih mjera suzbijanja covida.

Zasjenjeno je i mjesečno izvješće Međunarodne agencije za energiju (IEA) koja očekuje snažniju potražnju za naftom u ovoj godini zahvaljujući oporavku u Kini i zrcali predviđanje Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), objavljeno u utorak.

OPEC je odvojeno izvijestio da je u srijedu barel košarice nafte njegovih članica stajao 78,92 dolara, za 2,96 dolara manje nego dan ranije.

Analiza

Zapadne sankcije na rusku i iransku naftu usmjerile su jeftino gorivo u Aziju i smanjile razliku u cijenama koja je do sada “radila” za Europu, a najveći su dobitnici u toj promjeni Kina i Indija, prema analitičarima i podacima Refinitiv Eikona.

Azijski uvoznici desetljećima su plaćali više za naftu velikih izvoznika, poput članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte, što je među analitičarima i dužnosnicima vlada zemalja-potrošača iznjedrilo naziv “azijski dodatak”.

Azija je u prošlosti imala manje opcija od ostatka svijeta zato što su morali cijenama privlačiti izvoz udaljenih proizvođača, objasnio je Jorge Montepeque koji je svojedobno sudjelovao u izradi referentne cijene za marku nafte Brent.

No, ta se razlika sada smanjila, što de facto funkcionira kao poticaj za azijska gospodarstva, naglašavajući još jednu nenamjernu posljedicu zapadnih sankcija izvozniku nafte i plina Rusiji. Europske pak zemlje zbog sankcija sada plaćaju više za prirodni plin.

Rusija je zbog zapadnih sankcija u 12 mjeseci zaključno sa siječnjem prodala više nego dvostruko više nafte Aziji, prema podacima analitičke tvrtke Kpler.

Iran, koji je također pod američkim sankcijama, po nekim je procjenama povećao izvoz nafte na najviše razine u posljednje tri godine, a Kina mu je najveći kupac.

Glavna ruska izvozna mješavina sirove nafte Urals, koja se prije invazije na Ukrajinu prodavala u Europi po cijeni nižoj za nekoliko dolara od cijene referentne marke Brent, prodaje se sada u Aziji po 24 dolara nižoj cijeni, prema podacima Refinitiv Eikona.

Neki industrijski izvori, koji žele ostati neimenovani, kažu pak da je razlika ipak nešto manja i da je Urals jeftiniji za 10 do 15 dolara po barelu. Čak i ako je ruska nafta jeftinija za nekih 15 dolara po barelu, rafinerija u Indiji koja prerađuje 200.000 barela dnevno trošit će na nabavu tri milijuna dolara dnevno manje od europske konkurencije. Tijekom godine iznos će premašiti milijardu dolara.

Indijski ministar nafte Hardeep Singh Puri rekao je početkom veljače da će nastaviti kupovati naftu iz Rusije ako cijene “i dalje budu dobre”.

Azijski dodatak datira iz 1980-ih godina kada su zemlje-proizvođači nafte počele objavljivati cijene bazirane na referentnim cijenama na terminskim tržištima koje su katkada bile više za kupce u Aziji, budući da su više ovisili o uvozu pa je njihov utjecaj na cijenu bio minimalan.

Azijski kupci pokušali su smanjiti razliku već i prije zapadnih sankcija na rusku i iransku naftu, ulažući u rafinerijske kapacitete kako bi potaknuli potražnju i poboljšali pregovaračku poziciju u utvrđivanju cijena.

Saudijska Arabija i drugi vodeći izvoznici nafte aktualne su promjene reflektirali u znatno nižim službenim prodajnim cijenama, koje iskazuju razliku u odnosu na regionalne referentne vrijednosti.

Od studenog Saudijska Arabija smanjila je razliku za marku Arab Light koja se prodaje u Aziji za 3.35 dolara po barelu. Razlika u cijeni za kupce u Europi nafte Ras Tanura povećana je pak u istom razdoblju za 10 centa po barelu.

Prodajnu cijenu za azijske kupce smanjili su od studenog i Irak i Kuvajt. Irak objavljuje cijene za Europu koje su također podignute na kraju prošle godine.

Europa gubi rusku sirovu naftu pa mora nabavljati barele iz udaljenijih krajeva i “u teoriji, cijene na Bliskom istoku postaju nepovoljnije za Europljane”, zaključio je analitičar za robna tržišta u Saxo Banku.

Posljedice sankcija

Milijuni barela ruskog dizela privremeno su pohranjeni na naftnim tankerima dok se zemlja suočava s posljedicama sankcija Europske unije (EU).

Brodovi miruju uz obale Europe, Afrike i Latinske Amerike, što je daleko najveće nakupljanje plovećih skladišta dizelskog goriva iz Rusije od početka prikupljanja podataka 2016. godine, prema Kpleru. Iako će se tankeri gotovo sigurno na kraju isprazniti, gomilanje ukazuje na poteškoće pri pronalasku novih kupaca ruskog goriva iz EU-a.

EU-ova zabrana gotovo cjelokupnog pomorskog uvoza dizela i drugih naftnih derivata iz Rusije odsjekla je zemlju od njena glavnog izvoznog tržišta. Ako ne uspije pronaći nove kupce, izvoz bi se mogao smanjiti, što bi smanjilo globalne zalihe goriva koje se koristi u svemu, od kamiona do poljoprivredne opreme.

Lokacije dizela u plovećim skladištima uključuju obale Maroka i Grčke – oba poznata mjesta za prijenos tereta nafte s broda na brod – što otežava praćenje konačnog odredišta.

Količina dizelskog goriva iz Rusije koja se nalazi u plutajućim skladištima ne može zauvijek rasti. Ako ne pronađe odredište, onda će u jednom trenutku izvoz morati biti smanjen. To bi u konačnici čak moglo utjecati na sposobnost Rusije da prerađuje sirovu naftu.