NAFTA

Na sjednici Vlade

Vlada je Ini dodijelila 40-godišnju koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – industrijske luke Urinj i izgradnje i gospodarskog korištenja pomorskog dobra izvan lučkog područja. Koncesija je važna za modernizaciju i rekonstrukciju Rafinerije nafte Rijeka u Urinju, koja se dugo vremena najavljuje kao najveća proizvodna investicija u Hrvatskoj.

U Vladinoj odluci navodi se kako je koncesionar dužan je u pomorsko dobro koje se daje u koncesiju uložiti ukupno 245,8 milijuna kuna kao investicijsko ulaganje, u skladu sa Studijom gospodarske opravdanosti iz veljače 2021.

Koncesija obuhvaća 124.544 četvorna metra, a stalni dio naknade za koncesiju iznosi 2 kune po četvornom metru zauzetog pomorskog dobra, odnosno 249.088 kuna na godinu, a promjenjivi dio naknade je 2 posto od ukupnog godišnjeg prihoda, što, prema Studiji gospodarske opravdanosti, za vrijeme trajanja koncesije iznosi oko 23,2 milijuna kuna.

Koncesionar je dužan je u roku od 12 mjeseci od donošenja odluke dostaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pravomoćnu lokacijsku dozvolu, a ako to ne učini ugovor o koncesiji neće biti potpisan.

Koncesionar je ovlašten i dužan u roku ne duljem od 48 mjeseci od dana zaključenja ugovora o koncesiji dovršiti izgradnju i predati davatelju koncesije uporabnu dozvolu.

U svibnju 2020. bila je zaprimljena također Inina ponuda, ali je ocijenjena neurednom pa je ta ponuda u listopadu lani odbijena, a postupak davanja koncesije poništen, a zatim je raspisan novi poziv.

Izgradnja luke posebne namjene Urinj i izgradnja kolne površine na pomorskom dobru izvan lučkog područja sastavni su dio projekta rekonstrukcije Ina Rafinerije nafte Rijeka u Urinju, izgradnje postrojenja za proizvodnju i preradu nafte, luke, skladište i transportni sustav za koks u toj rafineriji.

U ožujku je u toj rafineriji predstavljen projekt izgradnje Inina postrojenja za obradu teških ostataka, vrijedan oko četiri milijarde kuna.

Kraj rekordnih razina

Na Wall Streetu je u srijedu Dow Jones porastao, dok je S&P 500 indeks skliznuo s rekordne razine, unatoč dobrim poslovnim rezultatima nekoliko velikih banaka. U fokusu ulagača jučer su bila poslovna izvješća nekoliko velikih američkih banaka. Cijena dionice Goldman Sachsa skočila je 2,3, a Wells Farga više od 5 posto, dok je dionica JPMorgan Chasea pojeftinila gotovo 2 posto.

S&P 500 indeks financijskog sektora bio je u prvom tromjesečju među najvećim dobitnicima s rastom od 15 posto, premda je američka središnja banka poručila da će kamate i dalje ostati izuzetno niske. Jučer je taj sektor osvojio daljnjih 0,7 posto.

Najviše je, pak, jučer skočio energetski sektor, gotovo 3 posto, što se zahvaljuje rastu cijena nafte jer se ulagači nadaju da će oporavak gospodarstava od koronakrize potaknuti i rast potražnje za ‘crnim zlatom’.

S druge strane, jučer su, nakon rasta dan prije, pale cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Apple, Microsoft i Tesla, što je pritisnulo S&P 500 i Nasdaq indeks.

I idućih dana u fokusu ulagača bit će poslovna izvješća kompanija i banaka za prvo tromjesečje.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Na Zagrebačkoj se burzi i u četvrtak očekuju stagnacija Crobex indeksa, kao i prethodnih dana, pri čemu bi prometi trebali ostati u uobičajenim okvirima jer i dalje nema korporativnih vijesti na koje bi ulagači reagirali intenzivnijim trgovanjem.

Na azijskim se burzama u četvrtak trguje oprezno, kao i na Wall Streetu dan prije, jer nema vijesti koje bi podržale daljnji rast cijena dionica, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najnižu razinu u gotovo mjesec dana. Azijski su ulagači suzdržani jer im nedostaju smjernice s Wall Streeta, s obzirom da je jučer Dow Jones blago porastao, dok je S&P 500 indeks skliznuo s rekordne razine.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta jutros pala na najnižu razinu u četiri tjedna.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 91,60 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 91,75 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao s jučerašnjih 108,85 na 108,95 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1985 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1960 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon jučerašnjeg skoka za gotovo 5 posto.

Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,35 posto, na 66,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,45 posto, na 62,85 dolara.

Zabrinutost zbog zaraze u drugom planu

Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 65 dolara, potaknute poboljšanim procjenama potražnje koje su potisnule u drugi plan zabrinutost zbog rasta broja novozaraženih koronavirusom.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla na 64,68 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 861,06 dolara. Međunarodna agencija za energiju, naime predviđa značajan rast potražnje što bi moglo smanjiti zalihe.

IEA procjenjuje da će se globalna potražnja izjednačiti s ponudom u drugoj polovini godine i da će proizvođači možda morati na tržište plasirati dodatna dva milijuna barela nafte dnevno kako bi je podmirili.

OPEC je još jučer podigao procjenu rasta globalne potražnje, za 70.000 barela dnevno, i sada očekuje da će ove godine rasti za 5,95 milijuna barela dnevno.

Uzlazni trend cijena podupiru naznake snažnog gospodarskog oporavka u Kini i Sjedinjenim Državama, a koči ga obustava cijepljenja u brojnim zemljama i veliki skok broja zaraženih u Indiji i Brazilu.

Blagu potporu cijenama pružao je proteklih dana i slabiji dolar, a analitičari banke ING izdvajaju i pojačanu iransku aktivnost obogaćivanja urana, koja po njima upućuje na zaključak da se SAD vjerojatno neće tako skoro vratiti u iranski nuklearni sporazum ni ukinuti sankcije Iranu.

Analitičari očekuju i nove podatke o američkim zalihama. Izvori navode da su podaci Američkog instituta za naftu (API) pokazali pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 3,6 milijuna barela, snažniji no što se očekivalo.

Trgovci sada čekaju njihovu potvrdu u službenom izvješću koje će biti objavljeno tokom dana.

Odvojeno je OPEC jutros na svojoj internetskoj stranici priopćio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u utorak iznosila 61,87 dolara, što znači da se je porasla 41 cent u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Inflacija nije pokolebala ulagače

Na Wall Streetu je u utorak S&P 500 indeks dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti, zahvaljujući rastu cijena tehnoloških dionica, a ulagače nisu pokolebale ni vijesti o rastu inflacije, ni o prekidu cijepljenja cjepivom Johnson & Johnson.

Novi rekord S&P 500 indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu tehnološkog sektora za 1 posto, pri čemu su cijene dionica Applea, Microsofta i Amazon.coma, koje imaju veliku težinu u indeksima, porasle između 0,6 i 2,4 posto.

S druge strane, cijena dionice Johnson & Johnsona pala je više od 1 posto jer je američka savezna zdravstvena agencija preporučila privremeni prekid cijepljenja protiv covida-19 cjepivom Johnson & Johnsona, nakon što se kod šest osoba razvio rijetki poremećaj, koji uključuje krvne ugruške.

Ulagače nije jučer pokolebao ni podatak da su potrošačke cijene u SAD-u u ožujku porasle 0,6 posto na mjesečnoj razini, što je njihov najveći skok od kolovoza 2012. godine, a posljedica je rasta potražnje zbog postupnog otvaranja gospodarstva i golemih fiskalnih poticaja.

No, to nije uznemirilo ulagače jer je predsjednik američke središnje banke Jerome Powell u nekoliko navrata poručio da će rast cijena ove godine vjerojatno biti privremen i da će Fed nastaviti podržavati gospodarstvo.

To znači da će kamatne stope ostati na izuzetno niskim razinama i da će Fed nastaviti monetarnim mjerama podržavati oporavak gospodarstva od koronakrize.

Idućih dana u fokusu ulagača bit će poslovna izvješća. U srijedu će nekoliko velikih kompanija i banaka, kao što su Goldman Sachs, Wells Fargo i JPMorgan, izvijestiti o poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

No, tako visoka očekivanja mogla bi, kažu analitičari, dovesti do razočaranja ulagača, ako se ne ostvare.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica blago porasle, drugi dan zaredom, što se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima nekoliko europskih kompanija. Na Zagrebačkoj se burzi i u srijedu očekuju mirno trgovanje, kao i prethodnih dana, jer zasad nema značajnijih vijesti koje bi mogle pokrenuti tržište, pa se očekuje i nastavak stagnacije Crobex indeksa.

Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica porasle, drugi dan zaredom, jer je ulagače ohrabrio novi rekord S&P 500 indeksa na Wall Streetu, unatoč rastu inflacije u SAD-u. Većina azijskih burzi prati jučerašnji rast S&P 500 indeksa na Wall Streetu na novu najvišu razinu u povijesti.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta jutros pala na najnižu razinu u tri tjedna.

Cijene su nafte, pak, jutros porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 0,35 posto, na 63,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,40 posto, na 60,40 dolara.

Naznake oporavka od posljedica pandemije

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 64 dolara, potaknute skokom kineskog uvoza i naznakama oporavka gospodarstva od posljedica pandemije koronavirusa. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla na 63,89 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 60,23 dolara.

Trgovce je danas ohrabrio skok kineskog izvoza u ožujku, koji podupire gospodarski rast i odražava oporavak globalne potražnje zahvaljujući cijepljenju protiv covida 19. Porastao je i uvoz, na najvišu razinu u četiri godine.

Uvoz sirove nafte poskočio je 21 posto jer su kineske rafinerije znatno pojačale aktivnosti prerade u odnosu na nisku poredbenu osnovicu u istom prošlogodišnjem razdoblju kada je Peking uveo stroge mjere kako bi zaustavio širenje koronavirusa.

Potporu cijenama pružila je i Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) podignutom procjenom rasta potražnje u ovoj godini, za 70 tisuća barela dnevno, na 5,95 milijuna barela dnevno, što odgovara stopi rasta od 6,6 posto.

Uzlazni trend podržala su i očekivanja da će tjedna izvješća pokazati pad zaliha sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu, dok su zalihe derivata i benzina vjerojatno porasle, pokazalo je preliminarno Reutersovo istraživanje, objavljeno u ponedjeljak.

Trgovce više ne brine napetost na Bliskom istoku nakon objave jemenskih Huta da su poslali 17 bespilotnih letjelica i ispalili dvije balističke rakete na ciljeve u Saudijskoj Arabiji, uključujući postrojenja Saudi Aramca u Džubailu i Džedi.

Izrazitiji rast cijena zakočilo je sporo cijepljenje u Europi i očekivanje veće opskrbe iz Irana u sljedećim mjesecima.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros na svojoj internetskoj stranici priopćila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u ponedjeljak iznosila 61,46 dolara, što znači da se je porasla 32 centa u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Burze skliznule s rekorda

Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi skliznuli s rekordnih razina jer su ulagači oprezni uoči sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija i izvješća koje će pokazati jačaju li inflacijski pritisci. Nakon što su u petak dosegnuli najviše razine u povijesti, jučer su Dow Jones i S&P 500 pali jer ulagači ne žele dodatno riskirati uoči objave izvješća o kretanju potrošačkih cijena u ožujku, koje će biti objavljeno u utorak.

Pokažu li ti podaci da inflacija jača, za očekivati je da će porasti prinosi na američke državne obveznice, što bi moglo pritisnuti tržište dionica.

U srijedu će, pak, nekoliko velikih kompanija i banaka, kao što su Goldman Sachs, Wells Fargo i JPMorgan, izvijestiti o poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju, što bi moglo potaknuti ulagače na kupnju ili prodaju dionica.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, tako visoka očekivanja mogla bi, kažu analitičari, dovesti do razočaranja ulagača, ako se ne ostvare.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je u nedjelju da je američko gospodarstvo na prijelomnoj točki s očekivanjima da će se idućih mjeseci rast ubrzati, no upozorio je i da bi ishitreno ponovno ‘otvaranje’ moglo dovesti do daljnjeg povećanja broja slučajeva koronavirusa.

U jednom od najmirnijih trgovinskih dana u ovoj godini na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo oko devet milijardi dionica, dok je prosječni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 11,6 milijardi.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica blago porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prethodnog dana, no trguje se oprezno uoči početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Na Zagrebačkoj se burzi u utorak očekuju mirno trgovanje, kao i dan prije, pri čemu bi Crobex indeks mogao stagnirati, dok se čekaju vijesti koje bi mogle potaknuti ulagače.

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica porasle, nadoknadivši dio jučerašnjih gubitaka, no trguje se oprezno uoči važnih gospodarskih izvješća i sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Na azijskim se burzama trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu jer ulagači ne žele dodatno riskirati uoči objave izvješća o kretanju potrošačkih cijena u SAD-u u ožujku, koje će biti objavljeno u utorak.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta jutros blago pala.

Cijene su nafte, pak, jutros porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 0,45 posto, na 63,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,50 posto, na 60,00 dolara.

Prema 64 dolara

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 64 dolara, potaknute nadom u oporavak američkog gospodarstva zahvaljujući ubrzanom cijepljenju, a potporu im pružaju i napetosti na Bliskom istoku. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 63,81 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 60,10 dolara.

Trgovci su se na početku tjedna fokusirali na prognoze za oporavak američkog gospodarstva od posljedica mjera uvedenih kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa.

Američko je gospodarstvo na “prijelomnoj točci”, izjavio je u intervjuu emitiranom u nedjelju guverner središnje banke Jerome Powell, prognoziravši ubrzanje aktivnosti i zapošljavanja u idućim mjesecima, ali i upozorivši na rizike prebrzog otvaranja. Najveći percipirani rizik jest prebrzo otvaranje tj prebrzo vraćanja za koronu rizičnim navikama.

SAD je do sada cijepio više od 70 milijuna ljudi, ali potražnja za benzinom nije se oporavila kao što se očekivalo.

Potporu cijenama pružile su u ponedjeljak i nove napetosti na Bliskom istoku, nakon što su jemenski Huti objavili da su uputili 17 dronova i ispalili dvije balističke rakete na saudijske ciljeve, uključujući rafinerije Saudi Aramca u Džubailu i Džedi. Saudijska strana nije potvrdila napade.

Snažniji rast cijena zakočilo je tvrdokorno širenje covida 19 u pojedinim dijelovima svijeta. Indija sada bilježi svaki šesti slučaj zaraze u svijetu, a broj novozaraženih raste i u drugim dijelovima Azije. Azijska potražnja još je uvijek slaba, a neki su kupci naručili manje nafte u svibnju, dijelom zbog radova na održavanju rafinerijama, ali i viših cijena.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros na svojoj internetskoj stranici priopćila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u petak iznosila 61,14 dolara, što znači da se nije znatnije promijenila u odnosu na prethodni trgovinski dan.

RBA Analize

Prema posljednjim podacima DZS-a, u ožujku je, uz rast proizvođačkih cijena na mjesečnoj razini šesti mjesec za redom, na godišnjoj razini zabilježen godišnji rast od 3,5%. Prema posljednjim podacima DZS-a, u ožujku je, uz rast proizvođačkih cijena na mjesečnoj razini šesti mjesec za redom, na godišnjoj razini zabilježen godišnji rast od 3,5%.

Uz godišnji rast proizvođačkih cijena na nedomaćem tržištu od 3,8%, proizvođačke cijene na domaćem tržištu zabilježile su godišnji porast od 3,2%. Isključimo li iz proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu cijene energije, na mjesečnoj i godišnjoj razini zabilježen je rast od 0,7%.

Promatrano na tromjesečnoj razini prema izvornim indeksima, u prvom ovogodišnjem tromjesečju proizvođačke cijene na domaćem tržištu zabilježile su porast od 2,7% u odnosu na tromjesečje ranije, dok su u odnosu na isto tromjesečje 2020. porasle za 0,9%.

Proizvođačke cijene industrije na domaćem tržištu prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG-u) pokazuju da je u ožujku, unatoč mjesečnom porastu od 0,3%, godišnji pad zabilježen kod cijena Netrajnih proizvoda za široku potrošnju (-0,5%). Kod svih ostalih kategorija zabilježen je godišnji rast, pri čemu je najsnažnija stopa rasta zabilježena kod kategorije Energija, zabilježivši 9,5%.

S druge strane, promatrano prema NKD-u, rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu na godišnjoj je razini podržan prije svega rastom cijena u djelatnostima Rudarstva i vađenja od 52,1% (u potkategoriji Vađenje sirove nafte i prirodnog plina zabilježen je godišnji rast od 102,7%), Prerađivačkoj industriji (1,9%) kod koje je nakon dvanaest mjeseci zabilježena pozitivna godišnja stopa te u manjoj mjeri u kategoriji Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnostima sanacije okoliša (0,6%). Kategorija opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom jedina je zabilježila negativna godišnja kretanja, po stopi od 2,0%.

Povratak cijena na domaćem i nedomaćem tržištu k pozitivnim godišnjim vrijednostima potvrđuje blagi početak oporavka cijena na svjetskim robnim tržištima. Očekujemo da će energija i u ostatku godine biti pod utjecajem polaganog oporavka cijena sirove nafte.

Potražnja još uvijek upitna

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale više od 2 posto jer su najveći svjetski proizvođači najavili povećanje proizvodnje, a trgovci nisu sigurni kada će potražnja osjetnije porasti zbog trećeg vala širenja koronavirusa.

Tako je na londonskom tržištu cijena barela u petak pala na 62,95 dolara, dok je na američkom tržištu skliznula na 59,35 dolara.

Cijene su prošloga tjedna osjetno oscilirale iz dan u dan, dok su trgovci ‘vagali’ kako će na potražnju za naftom utjecati novi val ‘zatvaranja’ u europskim i drugim zemljama, a kako oporavak gospodarstava.

Kada bi na tržištu prevladale bojazni od slabosti potražnje zbog trećeg vala širenja koronavirusa u Europi, cijene bi pale, a kada bi prevladao optimizam u vezi oporavka gospodarstava i potražnje, cijene bi porasle.

Znatno je na tržište utjecala i odluka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika da povećaju proizvodnju za 2 milijuna barela dnevno u razdoblju od svibnja do srpnja.

Ta skupina već dulje vrijeme koordinirano smanjuje proizvodnju za otprilike 7 milijuna barela dnevno kako bi je uskladila sa smanjenom potražnjom u vrijeme pandemije koronavirusa.

No, OPEC+ nedavno je odlučio ublažiti rezove jer očekuje da će se s cijepljenjem protiv covida-19 i postupnim ‘otvaranjem’ gospodarstava potražnja oporaviti. No, povoljni su izgledi zasijenjeni odlukom o povećanju proizvodnje za 2 milijuna barela dnevno.

Analitičari očekuju da će globalne zalihe nafte nastaviti padati i da će u drugoj polovini godine, kada oporavak svjetskog gospodarstva uhvati zamah, ojačati potražnja za gorivom.

No, optimizam prigušuje ponovno ‘zatvaranje’ u pojedinim dijelovima svijeta, a potražnju bi mogli ugroziti i problemi sa cijepljenjem.

Kineski i ruski izaslanici priopćili su u petak da je postignut napredak u nastojanjima da se Iran i SAD vrate u nuklearni sporazum iz 2015. godine i da će se sve strane ponovno sastati sljedeći tjedan.

Dogovor o tome mogao bi rezultirati ukidanjem američkih sankcija iranskom energetskom sektoru i obnovi iranskog izvoza nafte. Ako dođe do dogovora možemo se nadati značajnijim količinama iranske nafte na tržištu.

Nakon objave zapisnika FED-a

Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, nakon objave zapisnika sa sjednice Feda, a uoči početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Dow Jones i S&P 500 indeks kreću se oko rekordnih razina, dosegnutih u ponedjeljak, jer nema značajnijih vijesti koje bi ih mogle srušiti s tih razina, ali ni dodatno podići.

Jučer je u fokusu ulagača bio zapisnik s nedavne sjednice čelnika američke središnje banke. Iz zapisnika proizlazi da će Fed biti strpljiv po pitanju podizanja kamatnih stopa i da čelnici središnje banke očekuju da će proći neko vrijeme do daljnjeg napretka po pitanju zaposlenosti i cijena.

No, ulagači se plaše da bi Fed mogao povećati kamatne stope prije nego što se mislilo, ako zbog golemih fiskalnih i monetarnih poticaja ojača inflacija.

Zbog mogućeg jačanja inflacije, ponovno rastu prinosi na američke državne obveznice. Tako su prinosi na referentne 10-godišnje obveznice ponovno krenuli prema 1,77 posto, najvišoj razini u 14 mjeseci.

Ulagači su oprezni i zbog toga što uskoro počinje sezone objava poslovnih izvješća kompanija za prvo tromjesečje ove godine.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle 24 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, tako visoka očekivanja mogla bi, kažu analitičari, dovesti do razočaranja ulagača, ako se ne ostvare.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale.Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica porasle, pa je STOXX 600 indeks dosegnuo rekordnu razinu jer se ulagači nadaju ubrzanju oporavka gospodarstava od koronakrize. Na Zagrebačkoj se burzi i u četvrtak očekuju mirno trgovanje, kao i dan prije, jer nema značajnijih vijesti iz domaćih kompanija, dok bi Crobex indeksi, nakon jučerašnjeg rasta, mogli stagnirati.

Na azijskim se burzama u četvrtak trguje oprezno, kao i dan prije na Wall Streetu, nakon objave zapisnika sa sjednice Feda, a uoči sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija.Azijski su ulagači oprezni jer nema značajnijih vijesti koje bi mogle potaknuti daljnji rast tržišta.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla.

Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon jučerašnjeg rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,6 posto, na 62,78 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,65 posto, na 59,38 dolara.