NAFTA

Trgovci su se danas fokusirali na podatke iz Kine koji potpiruju zabrinutost da trgovinski sporovi koče gospodarske aktivnosti. Cijene su pod pritiskom i zbog sumornih procjena rasta potražnje za naftom u 2019. godini, koje je u petak objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA), naodeći kao razlog pogoršanje izgleda za globalnu trgovinu.

Time je u drugi plan pala zabrinutost za opskrbu nakon prošlotjednih napada na tankere u Omanskom zaljevu. SAD je za napade okrivio Iran koji pak odlučno opovrgava optužbe, što je potaknulo strah od sukoba u vodećoj svjetskoj regiji za proizvodnju nafte.

Prijetnja je u međuvremenu donekle splasnula iako su napetosti na strateškoj ruti i dalje pojačane. Kroz Hormuški tjesnac prolazi petina svjetske nafte, podsjeća Reuters.. Američki državni tajnik Mike Pompeo u nedjelju je priopćio da Washington ne želi ući u rat s Iranom, ali će poduzeti sve potrebne mjere, uključujući i diplomaciju, kako bi zajamčio sigurnu plovidbu na Bliskom istoku.

Trgovci su danas ignorirali i opetovanu izjavu saudijskog ministra energetike Khalida al-Faliha da bi Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na sastanku koji bi se po njegovim riječima mogao održati u prvom tjednu srpnja mogla postići konsenzus o produljenju sporazuma o ograničenoj opskrbi na drugu polovinu godine. OPEC je jutros objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 61,25 dolar i bila 26 centa viša u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Dok su sankcije na snazi, izvoz nafte u Iranu pao je s 2,5 milijuna barela dnevno u travnju prošle godine na oko 400 tisuća barela u svibnju ove godine. Prošlog je tjedna iranski zastupnik rekao kako su se Zanganes i Rouhani prepirali oko ovog problema tijekom sastanka vlade. “Nemam problem s Rouhanijem. Ne znam tko zastupnicima daje takve informacije”, navodi ministra Zanganeha novinska agencija ministarstva za naftu SHANA.

“Neću se povući”, rekao je Zanganeh, govoreći o rastu pritiska da podnese ostavku. Sjedinjene Države ponovno su prošle godine uvele sankcije na izvoz iranske nafte nakon što se predsjednik Donald Trump jednostrano povukao iz sporazuma Irana sa šest svjetskih sila o ograničavanju nuklearnog programa Teherana iz 2015.

Prošlog je mjeseca drugi iranski zastupnik rekao da prikuplja potpise u parlamentu kako bi pokrenuo postupak svrgavanja Zanganeha zbog njegovog neuspjeha u suprotstavljanju američkim sankcijama na izvoz iranske nafte.

Iz Irana su u ponedjeljak rekli kako će unutar 10 dana premašiti međunarodno dogovoreno ograničenje zaliha obogaćenog urana – korak koji će vjerojatno dodatno zategnuti visoke napetosti s Washingtonom – no dodao je da europske zemlje još imaju vremena očuvati nuklearni dogovor.

Barel Brent nafte pojeftinio je za pola posto na 60,97 dolara dok se cijena američke WTI nafte spustila 0,7 posto na 51,95 dolara. Strani analitičari tumače kako glavni razlog leži u izvješću IEA koje procjenjuje pad globalne potražnje za naftom ove godine za 100.000 barela dnevno na ukupno 1,2 milijuna barela. U razloge IEA ubraja tgovinske tenzije koje smanjuju globalni ekonomski rast. Ta institucija sa sjedištem u Parizu navela je kako u 2020. očekuje rast potražnje na 1,4 milijuna barela dnevno.

Valja podsjetiti kako je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) dan ranije još više snizila procjene potražnje za ovu godinu, na 1,14 milijuna barela. Za to vrijeme Iran i SAD razmjenjuju teške riječi nakon napada na norveški i japanski tanker u Omanskom zaljevu. Američko Središnje zapovjedništvo objavilo je videozapis, za koji tvrde da pokazuje posadu s iranskog patrolnog broda kako uklanja neeksplodiranu morsku minu s jednog od tankera koji je napadnut blizu Hormuškog tjesnaca.

Nekoliko sati nakon prve eksplozije iranski je brod “primijećen i snimljen kako uklanja neeksplodiranu morsku minu s broda M/T Kokuka Courageous”, napisao je glasnogovornik Bill Urban u priopćenju uz videozapis. “SAD i naši partneri u regiji poduzet će sve potrebne mjere kako bi obranili sebe i svoje interese. Današnji napadi su jasna opasnost za slobodu mora i slobodnu trgovinu”, dodao je. Službeni Teheran je u četvrtak “kategorički odbacio neutemeljene tvrdnje” Washingtona prema kojima je Iran odgovoran za napade na dva tankera u Omanskom zaljevu, dok eskalacija napetosti u regiji Zaljeva prijeti izbijanjem šireg sukoba.

Iranska misija pri UN-u je u izjavi optužila SAD i njegove regionalne saveznike za “ratno huškanje”. “Iran kategorički odbacuje neutemeljene tvrdnje Washingtona glede incidenata s tankerima 13. lipnja i osuđuje ih najoštrijim mogućim riječima”, navodi se u izjavi. “Američki ekonomski rat i terorizam protiv iranskog naroda, kao i masovna američka vojna nazočnost u regiji, glavni su izvor nesigurnosti i nestabilnosti u široj regiji Zaljeva”, navodi se u izjavi.

Norveška ministrica vanjskih poslova Ine Eriksen Soreide za javnu televiziju NRK izjavila je kako je prerano za zaključke o tome tko je odgovoran za napad na tankere, dodavši da je veoma zabrinuta zbog situacije u toj regiji. Upozorila je kako je potrebno “jako malo” da situacija eskalira, prenosi dpa. Soreide je dodala kako je norveška pomorska agencija pozvala norveške brodove u regiji da pojačaju svoje sigurnosne mjere.

S druge pak strane, britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u petak je rekao kako nema razloga sumnjati u američku procjenu da je Iran odgovoran za te napade. “Donijet ćemo svoju neovisnu procjenu, imamo proceduru za to, no nemamo razloga ne vjerovati američkoj procjeni. Naš je instinkt vjerovati im jer su naši najbližiti saveznici”, rekao je britanski ministar za BBC radio. Kina je poručila da nitko ne želi rat u Omanskom zaljevu, pozvavši sve strane na dijalog, donosi Poslovni dnevnik.

Iako je Iran “nesumnjivo” odgovoran za prošlotjedne napade na dva tankera, Sjedinjene Države ne žele rat s Teheranom, rekao je u nedjelju američki državni tajnik Mike Pompeo.

“Predsjednik Trump je učinio sve da se izbjegne rat. Mi ne želimo rat”, rekao je Pompeo u razgovoru za televiziju Fox.

No, istaknuo je da će Washington jamčiti slobodnu plovidbu važnim pomorskim pravcima. “SAD će poduzeti sve nužne mjere, diplomatske i druge, da se to postigne”, rekao je Pompeo.

Napetosti između SAD-a i Irana na vrhuncu su nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa optužila Teheran da je u četvrtak izveo napade na dva tankera u Omanskom zaljevu. Iran uporno odbacuje bilo kakvu odgovornost. “Obavještajne službe imaju puno podataka, puno dokaza. Većinu toga ćemo pokazati svijetu”, rekao je Pompeo koji je ranije bio direktor CIA-e.

Dodao je da ne želi govoriti o budućim potezima Washingtona. “Iran neće imati nuklarno oružje. To je cilj”, odgovorio je na pitanje hoće li SAD slati još vojnika i naoružanja u regiju. “Jučer sam telefonski razgovarao s puno kolega u svijetu. Uvjeren sam da ćemo imati partnere koji razumiju tu prijetnju”, rekao je Pompeo.

Janaf je u prošloj godini ostvario dobit od 303,7 milijuna kuna, a Uprava je, uz suglasnost Nadzornog odbora, 21. ožujka donijela odluku o raspodjeli dobiti, kojom je nakon umanjenja za iznos unesen u zakonske rezerve, 50 posto tako utvrđene dobiti, u iznosu od 144,27 milijuna kuna raspoređeno u ostale rezerve iz dobiti. Uprava i Nadzorni odbor predlažu skupštini da se preostalih 50 posto dobiti za raspodjelu u iznosu od 144,27 milijuna kuna rasporedi na način da se 86,6 milijuna kuna isplati kao dividenda, a preostalih 57,7 milijuna kuna u zadržanu dobit, navodi se u pozivu za skupštinu objavljenom putem Zagrebačke burze.

Dividenda bi tako iznosila 85,91 kunu po dionici, a tražbina za isplatu dividende dospijeva 12. rujna, navodi se u pozivu. Janaf u obrazloženju prijedloga te odluke navodi kako ukupna vrijednost ugovorenih, a neizvršenih radova na kraju 2018. iznosi 302,2 milijuna kuna, a vrijednost investicija na taj dan, za čiji je završetak i stavljanje u funkciju potrebno osigurati dodatna novčana sredstva, iznosi 963,7 milijuna kuna. “Uzimajući u obzir potrebu osiguranja vlastitih novčanih sredstava za ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu te činjenicu da se društvo nalazi u značajnom investicijskom ciklusu, predloženo je da se 86,6 milijuna kuna ostatka dobiti isplati dioničarima kao dividenda, dok se 57,7 milijuna kuna predlaže rasporediti u zadržanu dobit”, obrazlažu iz Janafa.

Prema ranije objavljenim podacima, Janaf je u 2018. ostvario rast bruto i neto dobit za 4,5 posto te je bruto dobit iznosila 370,6 milijuna kuna, a neto dobit 303,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi Janafa u 2018. godini iznosili su 781,8 milijuna kuna, što je na razini ostvarenja iz 2017. godine, dok su ukupni rashodi smanjeni za 3,5 posto, na 411,2 milijuna kuna. Janaf je u 2018. u investicije uložio 457,4 milijuna kuna vlastitih novčanih sredstva, od kojih se najveći dio odnosio na izgradnju novih spremnika za skladištenje i blending nafte.

Na samom početku prošloga tjedna cijene su dionica snažno porasle jer je ulagače ohrabrio dogovor između SAD-a i Meksika, prema kojemu će Meksiko poduzeti veće napore za sprječavanje dolaska nelegalnih imigranata iz središnje Amerike u SAD, dok je Washington odustao od uvođenja carina na uvoz iz Meksika, koje su trebale stupiti na snagu u ponedjeljak.

Ulagači su se plašili otvaranja još jednog trgovinskog sukoba u vrijeme kada napetosti između SAD-a i Kine povećavaju rizik od usporavanja rasta svjetskog gospodarstva Podršku tržištima pruža i uvjerenje ulagača da će američka središnja banka uskoro smanjiti kamate jer niz posljednjih podataka ukazuju na usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva.

Ne očekuje se da će Fed već na sjednici idućega tjedna smanjiti ključne kamatne stope, no ulagači se nadaju signalima da bi to mogao učiniti na sjednici u srpnju. Od početka lipnja S&P 500 indeks porastao je oko 5 posto, ponajviše zahvaljujući nadi ulagača da će zbog usporavanja rasta gospodarstva Fed uskoro smanjiti kamatne stope.

Tako je S&P 500 nadoknadio dio gubitaka iz svibnja, kada je oštro pao zbog rasta trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine. A te napetosti i dalje traju. Ulagači se nadaju pozitivnim pomacima na sastanku skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava krajem lipnja.

Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je ovih dana kako ima osjećaj da bi se dogovor mogao postići, no ponovno je zaprijetio povećanjem carina na kineski uvoz ako ne bude napretka u razgovoru s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na skupu G20.

Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga se tjedna oporavila od pada tjedan dana prije, premda se očekuje smanjenje ključnih kamatnih stopa američke središnje banke.  U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara porastao je, pak, 0,4 posto, na 108,55 jena. Podršku dolaru pružili su solidni pokazatelji iz američkog gospodarstva, kao što su oni o rastu prometa u maloprodaji, što je odagnalo strahovanja od prevelikog usporavanja rasta najvećeg svjetskog gospodarstva.

Ipak, očekuje se da će američka središnja banka smanjiti ključne kamatne stope. Vjerojatno ne već na sjednici idućega tjedna, no velike su šanse da će to učiniti u srpnju. Trgovci na tržištu novca procjenjuju da postoji 23 posto šansi da će Fed smanjiti kamate već idućega tjedna, a 87 posto da će to učiniti u srpnju.

Unatoč tome, dolar jača jer se procjenjuje da bi, zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji, američko gospodarstvo moglo bolje podnijeti negativne posljedice trgovinskih tenzija nego ostale zemlje.  Dok se rast globalnog gospodarstva usporava, ulagači se plaše da bi Washington mogao nametnuti carine na uvoz iz Europe i Japana, što bi moglo navesti središnje banke u svijetu na popuštanje monetarne politike, pa bi dolar mogao dobiti relativnu prednost.

Cijene su nafte, pak, jutros blago porasle, nakon što su prošloga tjedna pale više od 2 posto. Cijena barela na američkom tržištu ojačala je 0,3 posto, na 52,65 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,4 posto, na 62,25 dolara.

Tržište je pod pritiskom jer niz podataka pokazuje da se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava zbog trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine. Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je ovih dana kako ima osjećaj da bi se dogovor mogao postići, no ponovno je zaprijetio povećanjem carina na kineski uvoz ako ne bude napretka u razgovoru s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na skupu G20 krajem lipnja.

Kineski mediji, pak, pišu kako će Peking oštro uzvratiti ako SAD nastavi podizati tenzije i da se ne žuri obnoviti trgovinske pregovore. Zbog tog sukoba pogoršani su izgledi za svjetsku trgovinu, pa je Međunarodna agencija za energiju (IEA) smanjila procjenu rasta potražnje za naftom u 2019. za 100.000 barela dnevno, na 1,2 milijuna barela.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) također je smanjila svoju prognozu potražnje u 2019., čak i ispod IEA-ove, na 1,14 milijuna barela dnevno. No, pad cijena nafte zaustavljen je polovicom tjedna nakon napada na dva naftna tankera u Omanskom zaljevu, što je izazvalo bojazan od narušavanja dobavnih pravaca.

To je bio drugi put u mjesec dana da su tankeri bili napadnuti u najvažnijem svjetskom području za naftne isporuke i izazvao je nove napetosti između Sjedinjenih Država i Irana. Washington je za napade optužio Iran, dok je Teheran to demantirao. Napetosti na Bliskom istoku su eskalirale nakon što je američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma zapadnih zemalja s Iranom iz 2015. i ponovno uveo sankcije, posebice usmjerene na njegov izvoz nafte.

Podršku cijenama pružaju i očekivanja da će OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom i nakon lipnja ostati pri dogovoru o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno. Ponudu nafte ograničavaju i američke sankcije na izvoz iz Irana i Venezuele.

S druge strane, proizvodnja se u SAD-u i dalje kreće oko najviših razina u povijesti, oko 12,3 milijuna barela dnevno. Procjenjuje se da bi u četvrtom tromjesečju mogla dosegnuti i 13 milijuna barela dnevno, čime bi SAD dodatno učvrstio poziciju vodećeg proizvođača nafte u svijetu, ispred Saudijske Arabije i Rusije.

Na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte. No, posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja. U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za jedno postrojenje, na njih 788, najnižu razinu od veljače prošle godine.

U istom razdoblju prošle godine aktivna su bila 863 postrojenja, što pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.

Premda su jučer cijene dionica na Wall Streetu porasle, nadoknadivši gubitke od prethodna dva dana, na azijskim burzama jutros vlada oprez jer ulagači ne žele riskirati uoči objave važnih gospodarskih podataka iz Kine kasnije tijekom dana. Analitičari očekuju da je rast industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo u svibnju bio brži nego u travnju.

Bez obzira na to hoće li podaci biti u skladu s očekivanjima, ulagači se nadaju novim poticajnim gospodarskim mjerama kineskih vlasti. Unatoč padu tri dana zaredom, indeksi na većini azijskih burzi na putu su tjednih dobitaka. Trenutno je azijski MSCI indeks u plusu oko 1 posto u odnosu na kraj prošloga tjedna.

To se zahvaljuje rastu cijena dionica na početku tjedna zbog splašnjavanja tenzija između SAD-a i Meksika, kao i nade ulagača da će američka središnja banka smanjiti ključne kamatne stope jer se rast najvećeg svjetskog gospodarstva usporava. „Tržišta ne mogu doći do čvrstog smjera. S jedne strane, očekivanja da će Fed smanjiti kamate ublažavaju strahovanja od usporavanja gospodarstava, no s druge strane, trgovinske napetosti predstavljaju negativne rizike po tržište”, pišu analitičari ANZ banke u osvrtu na situaciju na tržištima.

I dalje, naime, nema pomaka u trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine. Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je ovih dana kako ima osjećaj da bi se dogovor mogao postići, no ponovno je zaprijetio povećanjem carina na kineski uvoz ako ne bude napretka u razgovoru s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom krajem lipnja na sjednici skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava.

Kineski mediji, pak, pišu kako će Peking oštro uzvratiti ako SAD nastavi podizati tenzije i da se ne žuri obnoviti trgovinske pregovore.

Dolar blago ojačao drugi dan zaredom

A na valutnim je tržištima dolar blago ojačao drugi dan zaredom nakon što je danima bio pod pritiskom zbog očekivanja da će Fed uskoro smanjiti kamatne stope. Jutros se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 97,02 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,90 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 108,25 na 108,30 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1275 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1295 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros blago pale, nakon što su jučer porasle više od 2 posto zbog napada na dva tankera u Omanskom zaljevu. Cijena barela na američkom tržištu skliznula je jutros 0,13 posto, na 52,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,2 posto, na 61,45 dolara.

Službeni Teheran je u četvrtak “kategorički odbacio neutemeljene tvrdnje” Washingtona prema kojima je Iran odgovoran za napade na dva tankera u Omanskom zaljevu, dok eskalacija napetosti u regiji Zaljeva prijeti izbijanjem šireg sukoba.

Iranska misija pri UN-u je u izjavi optužila SAD i njegove regionalne saveznike za “ratno huškanje”. “Iran kategorički odbacuje neutemeljene tvrdnje Washingtona glede incidenata s tankerima 13. lipnja i osuđuje ih najoštrijim mogućim riječima”, navodi se u izjavi.

“Američki ekonomski rat i terorizam protiv iranskog naroda, kao i masovna američka vojna nazočnost u regiji, glavni su izvor nesigurnosti i nestabilnosti u široj regiji Zaljeva”, navodi se u izjavi. Američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je ranije u četvrtak da Sjedinjene Države, na temelju obavještajnih informacija, vrste oružja i potrebne stručnosti, vjeruju da je Iran odgovoran za napade na tankere. Pompeo nije ponudio konkretne dokaze za svoju tvrdnju.

“Pretpostavka Sjedinjenih Država je da je Islamske Republika Iran odgovoran za napade koji su se dogodili danas u Omanskom zaljevu”, rekao je Pompeo novinarima. “Ova se pretpostavka temelji na obavještajnim informacijama, korištenim oružjima i razini stručnosti potrebnoj za izvedbu takve operacije, nedavnim iranskim napadima na prijevoz robe, te na činjenici da niti jedna grupacija koja djeluje na tom prostoru nema potrebne resurse i vještine da nastupi s tako visokim stupnjem sofisticiranosti”, kazao je Pompeo.

Napad na tankere podigao je cijene nafte te potaknuo zabrinutosti oko novih sukoba između Irana i Sjedinjenih Država. U napadima na dva tankera u četvrtak u Omanskom zaljevu jedan je zapaljen, a oba napuštena plutaju morem, objavili su brodovlasnici, dok su cijene nafte skočile četiri posto zbog straha za opskrbu energentima s Bliskog istoka.

Brod Front Altar gori u vodama između zaljevskih zemalja i Irana nakon eksplozije koju je prema jednom izvoru izazvala magnetna bomba. Posadu norveškog tankera pokupio je brod koji se našao u blizini i prebacio je na iranski spasilački brod.

Drugi tanker u japanskom vlasništvu napušten je nakon što ga je najvjerojatnije pogodio torpedo, objavila je tvrtka koja ga je unajmila. Posada je također evakuirana. Front Altar, koji plovi pod zastavom Maršalovih Otoka izgrađen je 2016. i dio je flote Frontlinea u vlasništvu Norvežanina Johna Fredriksena. Tanker je navodno ukrcao naftu u Fujairahu, luci Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Bernhard Schulte Shipmanagement, tvrtka koja je unajmila japanski brod Kokuku Courageous, objavila je da je taj tanker prevozio metanol iz Saudijske Arabije u Singapur. ranski spasilački brodovi pokupili su sva 44 mornara s dva oštećena tankera i prebacili ih u iransku luku Jask, objavila je novinska agencija Irna.

To su drugi takvi napadi u posljednjih mjesec dana blizu Ormuškog tjesnaca, glavnog strateškog pravca za svjetsku oprkrbu naftom. SAD i Saudijska Arabija optužili su Iran za prošlomjesečni napad na četiri tankera uz obalu Ujedinjenih Arapskih Emirata, što Iran odbacuje.

Bušenja su rezultat dvogodišnjih istraživanja i snimanja, a obje bušotine dio su Vermilionovog radnog programa na koji se obvezao prije tri godine ugovorom o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika s hrvatskom vladom. Vermilion je tada dobio dozvole za istraživanje na četiri istražna polja te se između ostalog obvezao da će potencijalno neodrađene radove isplatiti Hrvatskoj u visini procijenjenih troškova.

“Dodjelom dozvola 2016. godine osigurana su nova ulaganja u istraživanje i eksploataciju. U slučaju novih otkrića, značajno će se zaustaviti trend pada plinskih rezervi koji mogu u budućnosti dovesti Hrvatsku do potpune ovisnosti o uvozu plina”, kaže se u priopćenju Agencije za ugljikovodike.

Pokažu li istražne bušotine pokažu komercijalnu isplativost, dio naknada od pridobivenih količina ići će lokalnoj zajednici kroz cijelo ugovorno razdoblje eksploatacije. Naime, lokalnoj samoupravi pripada naknada za zauzetost površine koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru zauzete površine.

Od potpisivanja ugovora u lipnju 2016. godine do danas, uključujući i naknadu za 2019. godinu lokalnim zajednicama uplaćeno nešto više od 17 milijuna kuna, kažu u Agenciji. Osim postojećih pet istražnih polja, u tijeku je natječaj za novih šest istražnih blokova na području Panonskog bazena koji se zatvara 28. lipnja.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 1,91 dolar ili 3,18 posto u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila 61,88 dolara, nakon što je u ranijoj trgovini poskočila čak 4,45 posto, na 62,64 dolara. Na američkom je tržištu barel je bio u plusu 1,42 dolara ili 2,78 posto, na 52,56 dolara, nakon što je nakratko poskočio 3,85 posto, na 53,11 dolara.

Tanker Front Altair pod zastavom Marshallovih otoka koji je prevozio naftu, te Kokuka Courageous pod panamskom zastavom s teretom metanola, evakuirani su i posade su spašene, doznaje se od izvora upoznatih s isporukama. Unajmitelj Front Altaira objavio je da sumnja da je tanker pogođen torpedom, dok su iz Kokuke priopćili da sumnjaju na napad u kojem su nastala oštećenja broda, ali im je teret ostao neoštećen.

Incident je uslijedio nakon prošlomjesečnih napada na brodove u blizini emirata Fujairah, gdje se nalazi jedno od najvećih svjetskih skladišnih središta. “Za sada je rast cijena prilično ‘skroman’ s obzirom na neizvjesnost i potencijalne posljedice takvih napada. To djelomice odražava i činjenicu da su u cijene na tržištu već uračunati rizici opskrbe i geopolitički rizici povezani s Iranom”, rekla je Cailin Birch iz The Economist Intelligence Unita.

“No, to također ukazuje i na prevladavajuću zabrinutost tržišta da će nastavak trgovinskog rata između SAD-a i Kine pritisnuti gospodarsku aktivnost i naštetiti rastu potražnje za naftom u dva najveća svjetska gospodarstva”, dodala je.

Cijene na oba tržišta su na putu najvećeg dnevnog rasta od početka siječnja, ali još uvijek ostaju na putu tjednog gubitka. Cijene nafte potonule su u prethodnom danu zbog neočekivanog rasta zaliha sirove nafte u SAD-u i prigušenog izgleda globalne potražnje. Peta flota američke mornarice sa sjedištem u Bahreinu priopćila je da pomaže tankerima nakon što je zaprimila pozive u pomoć nakon “prijavljenih napada”. Uprava za pomorsku trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva, koja je dio Kraljevske mornarice, objavila je da je pokrenula istragu.

Iranske ekipe za potragu i spašavanje evakuirale su 44 mornara iz dva oštećena tankera u Omanskom zaljevu, izvijestila je službena iranska novinska agencija. Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton je 29. svibnja izjavio da su mine korištene za prošlomjesečne napade na tankere iz mora u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, “gotovo sigurno došle iz Irana”, te upozorio Teheran da ne pokreće nove operacije.

Napetosti na Bliskom istoku eskalirale su nakon što je predsjednik Donald Trump povukao SAD iz multinacionalnog nuklearnog sporazuma zapadnih sila s Iranom iz 2015. i ponovno uveo sankcije, posebno usmjerene na ključni naftni izvoz Teherana.

Iran, koji se od prethodnih napada distancirao, priopćio je da ga neće zastrašiti “psihološki rat”. Naznake da su članice OPEC-a blizu dogovora o nastavku smanjenja proizvodnje također danas podupire rast cijena. OPEC je jutros objavio cijenu barela referentne košarice nafte njegovih članica, koja je u srijedu iznosila 61, 01 dolar i bila 1,55 dolara niža u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Energetska industrija je jedna od globalno najznačajnijih sektora gospodarstva, a u Hrvatskoj je njena važnost još izraženija jer po svim analizama već godinama upravo tvrtke koje se bave energetikom zauzimaju vodeće pozicije po ostvarenom prihodu i dobiti. Ina, koja posluje u sklopu Mol grupe, tradicionalno zauzima prvo mjesto po ostvarenom prihodu u Hrvatskoj. Kakva je perspektiva naftne i petrokemijske industrije u Hrvatskoj i regiji, u kojim smjerovima će se oni razvijati te što konkretno možemo očekivati od Ine i Mola u narednom razdoblju, za Poslovni dnevnik govori Ferenc Horváth, izvršni potpredsjednik MOL Grupe za Rafinerije i marketing

Koliko je petrokemijska industrija važna u planovima razvoja MOL grupe u narednom razdoblju?

Vjerujemo da će tržišna potražnja za petrokemijskim proizvodima imati stabilan rast u sljedećih 20 godina, posebno u Srednjoj i Istočnoj Europi. Kao dio naše Strategije 2030., 4,5 milijardi dolara namijenjeno je širenje petrokemije. Napredak u tehnologiji i nove navike potrošača iz temelja su promijenili industriju kakvu godinama poznajemo, a tu su i rastuća svijest o okolišu i strože regulative, stoga moramo odgovoriti na te izazove. Radimo na osmišljavanju sveobuhvatnog pristupa održivoj kružnoj ekonomiji i recikliranju te već imamo opipljive rezultate u prijelazu na nisko ugljično gospodarstvo.

Kakva je trenutačno situacija u MOL-u s petrokemijom te ima li kakvih konkretnih planova za područje Hrvatske, bilo putem Ininih investicija bilo izravno MOL-a ili trećih partnera?

Neprekidno radimo na uspostavljanju novih partnerstava i prilagođavanju našeg poslovanja, jer smo snažno predani cilju da postanemo vodeći igrač u regiji Srednje i Istočne Europe u vrijednosnom lancu recikliranja. Prošle godine udružili smo se s APK-om, njemačkom kompanijom koja se bavi inovativnim recikliranjem plastike na bazi otapala, kako bismo integrirali recikliranje u naše sadašnje petrokemijsko poslovanje. Nadalje, kao što smo najavili sredinom travnja, kupili smo i Auroru, njemačkog proizvođača recikliranih plastičnih spojeva. Tim ćemo korakom proširiti naš portfelj visokokvalitetnim recikliranim spojevima i ojačati naš položaj dobavljača za automobilsku industriju. Tu je i postrojenje za gumeni bitumen koje se bazira na interno razvijenoj tehnologiji. Radi se o izvanrednom cestovnom građevinskom materijalu koji koristi bitumen i gumeni granulat dobiven od rabljenih guma. Nedavno smo položili kamen temeljac novog postrojenja za gumeni bitumen u Zalaegerszegu, na području Rafinerije Zala, što će omogućiti povećanje postojećeg kapaciteta. Prošle godine, MOL je ostvario važnu prekretnicu u projektu Polyol. Donijeli smo konačnu odluku i sklopili ugovore o inženjeringu, nabavi i izgradnji s društvom Thyssenkrupp Industrial Solutions za provedbu cijelog kompleksa polieter poliola. Projekt Polyol trenutno je naše najveće ulaganje i njegovom provedbom postat ćemo jedini integrirani proizvođač poliola u Srednjoj i Istočnoj Europi. Postoji i mnogo manjih, ali značajnih inicijativa, kao što je prikupljanje otpadnog jestivog ulja na benzinskim postajama diljem MOL Grupe. Ovaj projekt također je proveden u Ini, na odabranim maloprodajnim mjestima, a u godinu dana u Hrvatskoj je prikupljeno više od 3 tone otpadnog jestivog ulja. Razmatramo daljnje širenje naših petrokemijskih aktivnosti u svim zemljama u kojima MOL posluje, a ulaganja će ovisiti o pojedinačnim poslovnim slučajevima.

U Hrvatskoj trenutačno postoje, ili su barem postojale, dvije značajne naftne rafinerije – Rijeka i Sisak. Postoji li neki konkretni planovi za koju od njih?

Krajem 2018. godine Uprava Ine jednoglasno je odobrila program INA R&M Novi smjer 2023. i objavila svoju odluku. Program uključuje koncentraciju prerade sirove nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka i transformaciju Rafinerije nafte Sisak u industrijski centar. To znači da će Sisak ostati vrijedan dio Ine, a naravno i MOL-a s obzirom na to da smo svi dio jedne poslovne obitelji, te će kompanija nastaviti s poslovnim aktivnostima na lokaciji. Osim već odobrene proizvodnje bitumena, čija će proizvodnja započeti 2021. godine, ostali projekti planirani u skladu sa strateškim smjernicama uključuju logističko središte, proizvodnju maziva i potencijalno rafineriju biokomponenti. Što se tiče riječke rafinerije, ona je vrlo važan dio Ine i MOL-a, a postrojenje za obradu teških ostataka (DCU) unaprijedit će je do razine vrhunske europske rafinerije. Radi se o velikom ulaganju, od 4 milijarde kuna, a postrojenje bi trebalo biti pušteno u rad 2023.

Bioplastika je sve važnija društvena tema, a vjerojatno i industrijska prilika. Gdje je MOL daleko odmaknuo po tom pitanju te kakvi su vam planovi?

To je važna tema i za MOL. Kao što sam već napomenuo, prošle smo godine napravili veliki korak – donijeli smo konačnu odluku o ulaganju u projekt Polyol i započeli sa zemljanim radovima i osnovnim građevinskim aktivnostima. Novi kemijski kompleks imat će kapacitet proizvodnje polieter poliola od 200 kt godišnje i moći će proizvoditi širi spektar krajnjih proizvoda no što smo predvidjeli. Uključivat će i jedinicu za proizvodnju propilen glikola kako bi se maksimizirala operativna i komercijalna fleksibilnost. Ukupni kapitalni izdaci projekta Polyol iznose 1,2 milijarde eura, uključujući već nastale troškove. Već sam spomenuo da će MOL podržati završetak pogona APK-a u Merseburgu, koji će služiti kao pilot za inovativni proces recikliranja plastike na bazi otapala. Spomenuo sam već i Auroru, njemačkog proizvođača recikliranih plastičnih spojeva. Sve to omogućuje nam dobru poziciju za odgovaranje na rastuću svjetsku potrebu za biorazgradivim plastičnim proizvodima koji pomažu ublažiti utjecaj klimatskih promjena i koji podržavaju prijelaz na kružno gospodarstvo.

Koliko cijena nafte, koja dosta oscilira u zadnje vrijeme, utječe na vaše planove i investicije?

Oscilacije u cijeni utječu na naše poslovanje, ali naši planovi i dugoročne strategije su kreirani da spremno odgovore na taj izazov. MOL-ov integrirani poslovni model osigurava otpornost i pruža prirodnu zaštitu od nestabilnog makro okruženja, kao i izuzetnu stabilnost novčanog toka te solidno generiranje EBITDA-e u različitim scenarijima vezanima uz cijenu nafte.

Imate li kakvih projekcija ukupnih investicija MOL-a u ovoj, ali i narednih nekoliko godina u vašem segmentu?

Naš primarni cilj ostaje transformirati “downstream” za razdoblje nakon ere goriva i istovremeno biti konkurentni i učinkoviti s trenutačnim portfeljem. Naša transformacija znači da ćemo povećati udio proizvoda nemotornih goriva, proširiti vrijednosni lanac kemikalija i integrirati recikliranje plastike, ali istovremeno nastaviti s programima učinkovitosti. Prošle godine pokrenuli smo program Downstream 2022 (DS2022). Program je na dobrom putu, uz doprinos EBITDA-e od 110 milijuna dolara već u prvoj godini, a uključuje više od 10 velikih projekata s ukupnim kapitalnim ulaganjima od 2,3 milijarde dolara i dodatnim EBITDA potencijalom od 600 milijuna dolara do 2023. godine (uključujući projekt Polyol). Osim našeg vodećeg kemijskog projekta, planiramo nekoliko velikih ulaganja u downstream kao dio programa – ulaganje u postrojenje za obradu teških ostataka (DCU) u Rijeci i projekte usmjerene na povećanje fleksibilnosti i sirovine za petrokemiju: uklanjanje ograničenja kapaciteta na HGU, propilen spliter, zatim prerada otpadnih masti i ulja te novo postrojenje za anhidrid maleinsku kiselinu, oboje u rafineriji Danube. Naš fokus je na učinkovitosti – s više od 100 aktivnosti, očekuje se da će DS2022 ostvariti dodatnu EBITDA-u od 210 milijuna dolara zbog poboljšanja učinkovitosti.

MOL se već prije uključio u nekoliko projekata e-mobilnosti. Kakva je situacija s tim i planovi, uključuju li oni i Hrvatsku?

Naš cilj u okviru Strategije 2030. je pružiti vozačima, putnicima na cestama najbolje usluge, koje uključuju i podršku za e-mobilnost. Između ostalih, MOL je i dio projekta Next-e, kojeg je odabrala Europska komisija za sufinanciranje putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), u sklopu kojeg će više od 200 stanica za brzo punjenje i 30 stanica za ultrabrzo punjenje biti instalirano u šest zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku. Već smo implementirali 7 punjača za električna vozila u Hrvatskoj, na benzinskim postajama Tifona (četiri u Zagrebu i tri na autocestama), a u roku od tjedan dana duž autoceste bit će dostupna još četiri. Istovremeno, INA je trenutačno u procesu implementacije u suradnji s HEP-om. Spomenuo bih i naš projekt MOL Limo – uslugu dijeljenja automobila. Limo nudi fleksibilno rješenje koje korisnicima omogućuje ostavljanje automobila na odredištu po svom izboru, uključujući zračnu luku u Budimpešti, a radi u kombinaciji s javnim prijevozom. Na temelju pozitivnih povratnih informacija naših korisnika, naš dugoročni cilj je proširiti mrežu u Budimpešti, pa čak i van države, u skladu s razvojem infrastrukture za električna vozila u Mađarskoj i regiji Srednje i Istočne Europe.

Kako ukratko generalno vidite kretanje na energetskom tržištu u narednom razdoblju (Venezuela, iranska kriza, izgradnja i dovršetak novih plinovoda u ovom dijelu Europe, izvjesni LNG terminal na Krku…)

Kako globalno energetsko okruženje prolazi kroz razdoblje brze transformacije, razmatra se dugoročna konkurentnost europskog downstreama. Na europske rafinerije utjecat će, i već utječe, pojava rafinerija na Bliskom istoku, u Aziji i Sjevernoj Americi, a koje imaju niske troškove. Uz to, tradicionalna izvozna tržišta za europske rafinerije postaju samodostatna i na meti su novih rafinerija. Novi propisi Međunarodne pomorske organizacije (IMO-a) za brodska goriva stupaju na snagu sljedeće godine. Stroža ograničenja sumpora imat će velike posljedice i za industriju prerade nafte i za brodarstvo. Na dugoročnu budućnost industrije utjecat će i povećana učinkovitost goriva, stroži propisi o zaštiti okoliša te rast hibridnih i električnih vozila. Svi ovi čimbenici doprinose neizvjesnoj budućnosti. Međutim, MOL vjeruje da će se, kako se bude smanjivala važnost motornih goriva, istovremeno otvoriti nove mogućnosti. Veća proizvodnja sirovina za petrokemiju velika je prilika, uz širenje vrijednosnih lanaca kemikalija te druge proizvode visoke vrijednosti, kao što su mlazna goriva i aromatski spojevi. Do 2030. godine namjeravamo povećati proizvodnju koja nije vezana uz gorivo na 50% ukupne proizvodnje, u usporedbi s trenutačnih 30 posto, donosi Poslovni dnevnik..