NAFTA

Najveću promjenu predstavlja procjena proizvodnje u permskom bazenu u saveznim državama Teksas i Novi Meksiko, gdje bi proizvodnja trebala porasti za 53 tisuće barela dnevno, na 3,55 milijuna barela dnevno. “Proizvodnja nafte iz škriljaca u Sjedinjenim Državama nastavlja rasti nesmanjenom brzinom”, zaključuje Carsten Fritsch iz frankfurtskog ureda Commerzbanka. “Upravo je povećanje američke proizvodnje nafte jedan od ključnih razloga što će globalno tržište nafte iduće godine vjerojatno biti obilno opskrbljeno”, dodaje.

Američka proizvodnja nafte postojano raste u proteklih pet godina i pretprošlog je tjedna dosegnula rekordna 11,2 milijuna barela dnevno ali infrastruktura ne uspijeva držati korak pa zalihe rastu. “Gradnja cjevovoda i naftnih terminala koji će povezati permski bazen s američkom obalom Meksičkog zaljeva predstavljat će veliki korak za američki izvoz sirove nafte”, istaknuo je na Reutersovom Globalnom forumu o nafti Harry Tchilinguirian iz francuske banke BNP Paribas.

U takvom okruženju pozornost trgovaca okreće se tjednim izvješćima o američkim zalihama. Ekonomisti obuhvaćeni Reutersovom anketom u prosjeku procjenjuju da će izvješće Američkog instituta za naftu (API), koje će biti objavljeno tokom dana, pokazati rast zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 1,1 milijun barela.

Vlada u Washingtonu objavit će službene podatke sutra. Današnji pad cijena donekle su zakočile naznake da se iranski izvoz možda smanjuje brže nego što se očekivalo uoči stupanja na snagu američkih sankcija iranskom naftnom sektoru početkom studenog.

Neki izvori u industriji naznačili su da je u prva dva tjedna listopada Iran izvozio blizu 1,5 milijuna barela nafte dnevno u skupinu zemlje koja uključuje Indiju, Kinu i Tursku. Usporedbe radi, u travnju ove godine, prije američkog povlačenja iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, izvozili su 2,5 milijuna barela dnevno.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros izvijestila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 79,31 dolar, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Izvješće također pokazuje da razvijena gospodarstva trenutno koriste do 20 puta veću količinu plastike i do deset puta više gnojiva po stanovniku od gospodarstva u razvoju. U kontekstu usporenog rasta potražnje za gorivom, i snažnog rasta kemijskih proizvoda i atraktivnih marži, naftne tvrtke se sve više usredotočuju na petrokemijska tržišta, naglašava se u studiji.

Analiza pokazuje da će imati veći utjecaj na budućnost potražnje za naftom od vozila i zrakoplovstva. Petrokemijski proizvodi se dobivaju od derivata nafte i plina koji se koriste u svim vrstama dnevnih proizvoda kao što su: plastika, gnojiva, ambalaža, odjeća, digitalni uređaji, medicinska oprema, deterdženti i gume.

Studija: https://www.iea.org/petrochemicals/

Radusinović je rekla kako i država previše uzima na cijenu goriva: “Država uzima previše i to prema svim izračunima oko 60 posto. Negdje smo kao siromašna država u sredini po cijenama goriva među europskim državama, a to sve čini cijene teško izdrživim u Hrvatskoj. Rast cijena je ukalkuliran u veliki dio troškova kompanija, ali ako se to dugo održi i ode u zimu i nastavi se rast cijena, onda će doći do ozbiljnijih problema”.

“Svako daljnje povećanje cijena bi moglo djelovati na rast svih cijena koji ovise o prijevozu. Dosta teško se to može podnijeti, najviše problema bi mogao imati Konzum zbog jako ‘izlizanog’ sustava Agrokora i veličine opskrbne mreže. Konzuma ima svugdje, oni bi mogli brzo osjetiti rast cijena goriva, ali na kraju će se sve preliti na potrošače”, istaknula je Radusinović i dodala kako rast cijena uznemiruje hrvatske građane, pogotovo kad gledamo strukturu cijene litre goriva.

Radusinović je pojasnila kako građani kupnjom goriva financiraju i HŽ, HC i HAC: “Financiramo s 30 lipa po litri benzina Hrvatske željeznice, dakle financiramo jedan polufunkcionalni sustav koji je toliko loš da često putnike prevozi autobusima”.

Voditelj Petar Vlahov pitao je kolumnisticu portala Direktno i kako ministar Zdravko Marić gleda na poskupljenja: “Ministar financija gleda na to da mu se lijepo puni proračun. U turističkoj sezoni imali smo divljanje cijena, ali tada su uglavnom trošili turisti. Bio je to lijep način da proračun zaradi, ali sada prevladava domaća potrošnja. Sad bi trebao reagirati”.

Vlahov je također pitao hoće li se građani uznemiri ako cijena goriva bude 15 kuna, na što je Radusinović odgovorila kako će u tom slučaju litra mlijeka koštati isto, pa bi građani mogli biti uznemireni.

“U Hrvatskoj svi razmišljamo od danas do sutra. U Bavarskoj imate rasprave o podizanju poreznog i trošarinskog opterećenja na gorivo koje koristimo zbog globalnog problema klimatskih promjena, ali mi ne možemo o tome u Hrvatskoj pričati jer smo mala i nazadna zemlja, ali i to će utjecati na to da će dugoročno cijene goriva rasti”, upozorila je Radusinović.

Na kraju je zaključila kako rast energenata može biti objektivan problem za sve gospodarske grane u Hrvatskoj, a dodala je i kako u Hrvatskoj niti jedna liberalizacija nije dovela do pada cijena niti jednog energenta te da je na prihvatljivoj razini cijene jedino struja, prenosi portal Direktno.hr

“Od svih kontinenata jedino je Europa smanjila potrošnju u proteklih petnaest godina i počela s aktivnim restrukturiranjem energetike i smanjenjem uvoza energije. Također je puno učinjeno i u sektoru energetske učinkovitosti. Europa je najbrže razvila industriju energetske učinkovitosti, a najviše je pored SAD-a učinila i na razvoju OIE i tako povećala svoju samodostatnost i smanjila potrebe za uvozom energije.

Potrošnja primarne energije u EU smanjena s 1,823 milijarde tona ekvivalentne nafte u 2004. na oko 1,611 milijardi tona ekvivalentne nafte u 2014. godini, odnosno za nešto preko 11,6 posto u deset godina i oko 12,5 posto u zadnjih 13 godina”, smatra Grozdanić. Dodaje da Europska komisija, posebice u zadnje četiri godine, kontinuirano upozorava da države jugoistočne Europe imaju problema sa sigurnošću opskrbe plinom.

Stoga smatra da u tom smjeru i na toj poziciji treba gledati Hrvatsku. No, da bi mogla ojačati svoju energetsku poziciju, kaže, Hrvatska bi prvo trebala dobro razumjeti gdje je sada i definirati nacionalnu energetsku politiku s obzirom na 2030. i 2050. godine te kako doći do nje u definiranim vremenskim okvirima.

Predviđa se da će plin u nadolazećim godinama biti sve zastupljeniji u energetsku miksu, uzimajući udjele ugljenu i nafti. Tako je prošle godine potrošnja plina porasla za tri posto, najviše od 2010. godine, dok je proizvodnja porasla za četiri posto, dvostruko više od desetogodišnje prosječne stope rasta. Na koji se način prema tomu treba postaviti Hrvatska – treba li ulagati u povećanje proizvodnje plina ili težište prebaciti na diversifikaciju?”, kaže energetski stručnjak iz HGK te ističe da Hrvatska prije svega treba iskoristiti sve dostupne vlastite resurse koje može kako bi povećala energetsku sigurnost i energetsku neovisnost. “Dakle, treba ulagati u povećanje proizvodnje plina, što prvenstveno uključuje povećanje istraživačkih aktivnosti (i na kopnu i na moru) i prebacivanje na diversifikaciju i izvora opskrbe i njezinih pravaca. Prema Međunarodnoj plinskoj uniji, prirodni plin će do 2030. u potrošnji EU narasti još oko 3,5 do četiri posto. Budućnost vidimo u većem udjelu potrošnje prirodnog plina i elektrifikaciji (većoj proizvodnji i potrošnji električne energije) EU do 2050.”, kaže Grozdanić kojeg smo upitali i da li možemo očekivati da će uskoro rasti cijena plina.

Naime, ona se za kućanstva ne bi trebala mijenjati do ožujka sljedeće godine jer je do tada određena zaštitna referentna cijena od 0,18 kWh. Kako je tržišna cijena viša, to bi moglo značiti da bi plin građanima ipak mogao poskupjeti sljedeće godine. “Ministar energetike Tomislav Čorić je nedavno potvrdio da se u ovoj sezoni cijena neće mijenjati, no za ostalo je ostao neodređen”, kaže Grozdanić koji smatra da će cijenu plina za kućanstva regulator odrediti za razdoblje nakon ožujka 2019. godine. “Puno je značajnije odrediti što će se događati s cijenom plina za gospodarstvo jer je već sadašnja cijena viša od one za kućanstva, a svaki daljnji rast uzrokovat će smanjenje konkurentnosti hrvatskih proizvođača. Isto tako, može uzrokovati povlačenje stranih ulagača koji već imaju proizvodne pogone u Hrvatskoj, ali i povećanje cijene proizvoda na domaćem tržištu namijenjenih, između ostaloga, i kućanstvima. Tako da i promjena cijene plina za industriju može utjecati na potrošačku košaricu”, ističe Igor Grozdanić iz Hrvatske gospodarske komore, donosi Poslovni dnevnik.

Na ovoj izuzetno važnoj konferenciji je predviđeno i učešće BH-Gasa. Radi se o regionalnoj konferencija koja će biti utoliko značajna jer će biti razgovora o povezanosti tržišta plina tj. transportnih sistema i dobavnih pravaca plina. BH-Gas će pored učešća na konferenciji uzeti učešće i na panel diskusiji “Jedinstveno energetsko tržište regije“.

Konferencija bi trebala afirmisati saradnju zemalja regije u resoru tržišta plina što je u ovom trenutku posebno značajno sa aspekta Bosne i Hercegovine i namjere za povezanošću sa transportnim sistemom Hrvatske te diversifikacijom izvora snabdjevanja.

Saudijska Arabija izložena je pritisku od Kašogijeva nestanka 2. listopada. Kašogi često kritizira vladu u Rijadu a ima američko državljanstvo. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je “strogom kaznom” ako se utvrdi da je Kašogi ubijen u saudijskom konzulatu. Iz Rijada su poručili da će odgovoriti na mjere koje eventualno budu poduzete protiv njih vezano za slučaj nestanka novinara, izvijestila je u nedjelju državna novinska agencija SPA, pozivajući se na izvor u službenim krugovima. “To je potaknulo bojazni da bi Saudijci mogli upotrijebiti naftu kao instrument osvete u slučaju sankcija ili drugih mjera”, napominje Patterson.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak da je razgovarao s kraljem Salmanom o slučaju nestalog saudijskog novinara Jamala Khashoggija, te da šalje državnog tajnika Mike Pompea na hitne razgovore s kraljem.

Trump je rekao da mu je Salman zanijekao “da bilo što zna o tome što se možda dogodilo” Khashoggiju koji je nestao nakon ulaska u saudijski konzulat u Istanbulu prije dva tjedna. Također je rekao Trumpu da Saudijska Arabija usko surađuje s Turskom na tom slučaju. Salman je, kako javlja Reuters, naredio unutarnju istragu oko nerazjašnjenog nestanka tog novinara koji ima dozvolu boravka u SAD-u i piše za Washington Post.

Khashoggi, istaknuti kritičar Rijada, nestao je 2. listopada nakon što je ušao u konzulat. Turska vlada smatra da je Khashoggi ubijen unutar zgrade, a da je njegovo tijelo uklonjeno. Trump je stvorio tijesne veze sa Saudijskom Arabijom, a pod međunarodnim je i unutarnjim pritiskom da pomogne pri rješavanju ovog slučaja te da kazni Saudijsku Arabiju, ako istraga pokaže da je odgovorna za ubojstvo Khashoggija.

Slučaj je uzrokovao međunarodnu osudu, a Trump je zaprijetio i teškom kaznom ako se pokaže da je Khashoggi ubijen u konzulatu, dok europski saveznici traže “vjerodostojnu istragu”.

Analitičari pak drže da je teško zamisliti da bi Saudijska Arabija poduzela mjere koje bi uzdrmale opskrbu naftom. “Dosada je tržište nafte odolijevalo verbalnom ratu i iako su cijene blago porasle… još su uvijek dobrih pet dolara ispod najviših prošlotjednih razina”, isstiče Fiona Cincotta iz City Indexa.

Značajniji rast cijena zakočila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) ocjenom u mjesečnom izvješću o naftnim tržištima da je opskrba po svemu sudeći “zasada adekvatna” i sniženim prognozama rasta potražnje u ovoj i idućoj godini.

I glavni tajnik Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izjavio je prošlog tjedna da je tržište po njima dobro opskrbljeno i da vode računa o tome da ne kreiraju višak u idućoj godini.

Analitičari francuske banke Societe Generale povisili su pak prognozu cijene barela na londonskom tržištu u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju sa 78 na 82 dolara, upozoravajući na “visoku razinu rizika i neizvjesnosti na naftnim tržištima”. Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 79,36 dolara, što znači da je bila 78 centi niža nego prethodnog dana trgovanja.

Saudijski konzulat u Istanbulu pretražit će turske vlasti u ponedjeljak u okviru istrage o nestanku novinara Jamala Khashoggija otkad je onamo ušao 2. listopada, po diplomatskom izvoru.

Pretraga će se provesti rano navečer u okviru radne skupine koju su ustanovili Turska i Saudijska Arabija, ističe izvor. Pretraga je dopuštena prošlog tjedna ali do nje još nije došlo zbog neslaganja oko modaliteta, po turskim medijima. Saudijski novinar, kritičan spram vlasti u Rijadu, posjetio je saudijski konzulat 2. listopada zbog administrativnih radnji vezanih uz njegovo skorašnje vjenčanje s Turkinjom Hatice Cengiz.

Otad više nije viđen. Rijad tvrdi da je napustio diplomatsko predstavništvo, ali turske vlasti tvrde suprotno te neki dužnosnici optužuju saudijske vlasti da su dale ubiti novinara u konzulatu skupini agenata poslanih posebno u tu svrhu. Saudijsko izaslanstvo bilo je u Turskoj tijekom vikenda da bi razgovaralo s turskim dužnosnicima ali detalji njihova programa ili sadržaj njihovih razgovora nisu objavljeni.

“Ovdje smo jer smo analizirali podatke koji su već postojali u Crnoj Gori i vjerujemo da potencijal postoji, ali naša posljednja riječ će biti tek kada vidimo nove podatke. Do novih podataka doći će se seizmičkim istraživanjima koja počinju 1. studenog i trajat će 45 dana. Naime, brod koji će se kretati sporo brzinom između 4 i 6 čvorova za sobom će vući uređaj za emitiranje zvučnih impulsa. Zvuk će se odbijati od morskog dna, a brodska računala će obrađivati seizmičke podatke. Taj signal će analizirati super računalo i dobit ćemo bolju sliku što je ispod površine.

To će nam omogućiti da istražimo potencijalni resurs područja za koji smo dobili dozvolu. Nadamo se da ćemo dobiti dobre podatke”, istaknuo je Agostino Makanji, direktor tvrtke Eni. Antonios Nikolopulos, direktor grčke tvrtke Energean Oil & Gas, naglašava da će njegova tvrtka početi seizmička istraživanja, nakon odobrene procjene utjecaja na okoliš, krajem ove ili početkom iduće godine.”Vlada i Parlament su odlučili da samo 15% od tog eventualnog prihoda ide u državni budžet, a da 85% se ostavi generacijama koje dolaze, kao investicijski razvojni fond, koji će sam po sebi generirati neke prihode”, izjavio je Vladan Dubljević, direktora Uprave za ugljikovodike u Crnoj Gori, objavio je CDM.

Mnogim zemljama ovaj će rast cijena jako teško pasti, što zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, što zbog deprecijacije njihovih valuta. Međunarodna agencija za energiju (IEA) smatra da se vratilo doba skuplje energija koja se vraća, s trgovinom nafte, plina i ugljena na višegodišnjim cjenovnim razinama, što predstavlja prijetnju gospodarskom rastu. Revidirani pogled na potražnju odražava ove zabrinutosti: rast u 2018. i 2019. godini bit će niži od njihove ranije prognoze.

Smatra se da je u rastućoj potražnji izvanredno dostignuće globalnoj naftnoj industriji da zadovolji potrebe tržišta od 100 mb/d, ali danas, u četvrtom tromjesečju, dostignuti su novi dvostruki proizvodni vrhovi za potražnju i opskrbu naprezanjem dijelova sustava do granica. Najnovija proizvodnja povećava se na štetu slobodnog kapaciteta, koji je već smanjen na samo 2 posto globalne potražnje, uz daljnje smanjenje koje će vjerojatno doći. Taj napor bi mogao potrajati neko vrijeme i vjerojatno će biti popraćen višim cijenama, zaključak je Agencije.

Kineska su tržišta, pak, pod pritiskom zbog zabrinutosti ulagača u vezi naznaka usporavanja rasta tamošnjeg gospodarstva. Doduše, u petak su podaci o snažnom rastu kineskog izvoza, ali i uvoza u rujnu ublažili strahovanja od usporavanja drugog po veličini svjetskog gospodarstva, no ulagači su, ipak, oprezni. „Neki kažu da su ulagači odahnuli nakon izvješća o izvozu, no meni se čini vrlo očitim da su ti podaci snažni zbog rasta izvoza uoči nametanja carina od strane SAD-a”, kaže Norihiro Fujito, analitičar u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

Smatra da trgovinski rat između Washingtona i Pekinga počinje utjecati na Kinu, pa ističe da je prodaja automobila u toj zemlji u prošlom mjesecu zabilježila najveći pad u sedam godina. Tijekom vikenda je Yi Giang, guverner kineske središnje banke, kazao da i dalje ima dovoljno prostora za prilagodbu kamatnih stopa i obveznih rezervi banaka kako bi se suzbili negativni rizici po gospodarstvo zbog trgovinskih tenzija.

U fokusu ulagača su i prinosi na američke državne obveznice, čiji je rast prošloga tjedna na najviše razine u više od sedam godina uzdrmao svjetske burze. Premda su u drugoj polovici prošloga tjedna ti prinosi pali, ulagači se plaše da će se njihov rast nastaviti jer svi posljednji podaci ukazuju na snažan rast američkog gospodarstva, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa kako bi spriječila pregrijavanje gospodarstva i jačanje inflacije.

A na valutnim je tržištima dolar blago ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 95,34 boda, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 95,23 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 112,20 jena, koliko je iznosio u petak, na 112,05 jena. No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula sa 1,1560 na 1,1545 dolara.

A nakon što su prošloga tjedna pale za više od 4 posto, jutros su cijene nafte osjetno porasle zbog napetosti između Saudijske Arabije i zapadnih zemalja, ponajviše SAD-a, izazvanih nestankom novinara Washington Posta Jamala Khashoggija, koji je posljednji put viđen kada je ulazio u saudijski konzulat u Istanbulu. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla 1,2 posto, na 81,40 dolara.

Na Wall Streetu je u petak S&P 500 indeks porastao prvi put nakon šest dana jer su ulagači procijenili da je dobra prilika za kupnju dionica nakon oštrog pada cijena prethodnih dana.

Dow Jones ojačao je 287 bodova ili 1,15 posto, na 25.339 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,42 posto, na 2.767 bodova, a Nasdaq indeks 2,29 posto, na 7.496 bodova. Prvi rast S&P 500 indeksa nakon šest dana zahvaljuje se pozicioniranju ulagača na početku sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija, a nakon oštrog pada cijena prethodnih dana.

U prethodna dva dana S&P 500 potonuo je, naime, više od 5 posto, pri čemu su najviše pale cijene dionica u tehnološkom sektoru. Jučer je, pak, taj sektor predvodio po prosječnom rastu cijena dionica za 3,2 posto, pri čemu su najviše skočile cijene Applea i Microsofta. „Ulagači su počeli kupovati jer smatraju da su cijene tih dionica previše pale. Žele ih imati uoči objave poslovnih rezultata idućih tjedana”, kaže Janna Sampson, direktorica u tvrtki OakBrook Investments.

No, dok se ne postigne trgovinski dogovor između SAD-a i Kine, uspon Wall Streeta bit će ranjiv jer su ulagači zabrinuti zbog utjecaja nametanja carina na poslovne rezultate kompanija. „Ako zarade kompanija budu dobre, mislim da je rast tržišta održiv, no samo ako ne bude negativnih vijesti po pitanju međunarodne trgovine, to je veliki rizik”, kaže Sampson.

Sezona objava poslovnih izvješća započela je jučer solidnim rezultatima triju banaka. Pritom su cijene dionica Weels Farga i Citigroupa porasle između 1,3 i 2 posto, dok je dionica JPMorgan Chasea pojeftinila 1 posto.

Idućega će tjedna poslovna izvješća objaviti veliki broj kompanija, a analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su kompanije iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju ostvarile rast dobiti od 21,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Osim poslovnih izvješća, u fokusu ulagača bit će idućega tjedna i kretanje prinosa na američke državne obveznice jer je protekloga tjedna skok tih prinosa na najviše razine u sedam i pol godina jedan od razloga oštrog pada cijena dionica.

Posljednjih dana ti su prinosi ponešto pali, no ulagači se plaše da će se rast prinosa nastaviti jer svi posljednji podaci ukazuju na snažan rast američkog gospodarstva, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa kako bi spriječila pregrijavanje gospodarstva i jačanje inflacije.

U cijelom proteklom tjednu Dow Jones pao je 4,2 posto, dok je S&P 500 potonuo 4,1, a Nasdaq indeks 3,7 posto. Na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 0,16 posto, na 6.995 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,13 posto, na 11.523 boda, a pariški CAC 0,20 posto, na 5.095 bodova.

Donedavno su se ulagači nadali da je ciklus povećanja kamata u SAD-u pri kraju, no Fed je prije dva tjedna signalizirao da bi kamate mogao povećati i u prosincu, već četvrti put ove godine. Osim toga, američke monetarne vlasti očekuju da će cijenu novca podići još u tri navrata u idućoj godini i još jednom na početku 2020. jer najveće svjetsko gospodarstvo snažno raste, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije.

Međutim, previše agresivno povećanje kamata moglo bi, plaše se ulagači, izazvati usporavanje rasta gospodarstva. Prošloga je tjedna Međunarodni monetarni fond (MMF) zbog uvođenja carina i zaoštravanja financijskih uvjeta u svijetu smanjio procjene rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini s 3,9 na 3,7 posto. Pritom je MMF smanjio procjene rasta kako SAD-a, tako i Kine te Europe u ovoj i idućoj godini, a zbog toga bi mogla oslabiti potražnja za naftom i ostalim energentima.

Smanjene procjene rasta potražnje

Tako je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) poručila da je tržište po svemu sudeći trenutno „primjereno opskrbljeno” i snizila procjene rasta potražnje za naftom u ovoj i idućoj godini. “Procjena je snižena zbog slabijih izgleda za gospodarstvo, zabrinutosti za trgovinu i viših cijena nafte”, navode iz te savjetodavne agencije Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

IEA-ina procjena najnovija je u nizu prognoza institucija o slabijoj potražnji u predstojećem razdoblju. “Pojavile su se naznake koje signaliziraju mogući pad cijena budući da se tržišni akteri pripremaju za ponovni višak u ponudi”, kaže Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.

Dodatni je uteg cijenama nafte bio i skok zaliha u SAD-u prema izvješću Američkog instituta za naftu (API). Podaci američke vlade također su pokazali snažan rast zaliha sirove nafte u prošlom tjednu, iako za nešto skromnijih šest milijuna barela, u usporedbi s API-jevih 9,7 milijuna barela.

A moguć je i daljnji rasta zaliha, kao i proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u povećan za njih osam, na ukupno 869, što znači da se u skoro vrijeme može očekivati rast američke proizvodnje, koja se ionako kreće oko najviših razina u povijesti.

Zbog toga su prošloga tjedna bojazni od manjka ponude na tržištima zbog pada izvoza iz Irana uslijed američkih sankcija, a koje su tjednima podržavale rast cijena, pale u drugi plan. Od polovice kolovoza cijene su nafte skočile između 15 i 20 posto, što je ponajviše posljedica najavljenih sankcija SAD-a na iranski naftni sektor koje bi trebale stupiti na snagu 4. studenoga.

Pohvalio je napore za plinofikaciju, ali je rekao kako ona, bez modernizacije, rješava manji dio problema. Komentirajući kako riješiti prepreke nastale oko plinofikacije rekao je: „Sve što Putin hoće, Putin može riješiti“.

Izrazio je zadovoljstvo ministarstvom zaštite okoliša i energetike glede fiksiranja cijene plina za maloprodaju rekavši kako kompanije ne rade u zrakopranoznom prostoru, a profit nije sveta krava. Potrebno je energent prilagoditi standardu građana, rekao je Porges.

Naglasio je kako su udjeli države u cijeni naftnih derivata svuda u Europi, pa i u nas zadani, jer ne bismo imali proračunskog novca za zdravstvo, mirovine, ceste i željeznice da toga nema.

Smanjenje udjela države u cijeni naftnih derivata, kaže Porges, moralo bi biti sveobuhvatna ekonomska politika, teško jedno ministarstvo samo može nešto učiniti. Ipak, za poskupljenje je teško kriviti kompanije zato što cijena ovisi o trošarinama, nabavnoj cijeni nafte i porezu, a najmanje o maržama kompanija koje su neznatnog udjela u cijeni.

Kazao je kako očekuje povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnom udjelu energenata, međutim, ne očekuje kraj ugljikovodika zato što su se pojavili postupci dobivanja nafte i plina iz nekonvencionalnih izvora energije. Zaključio je kako bi trebalo pripaziti što činimo kao ljudski rod sa životnom okolinom kako se kasnije ne bismo čudili.