NAFTA

Sada je postignuta suglasnost. Na summitu u kazahstanskom obalnom gradu Aktauu šefovi država su se načelno dogovorili o novoj podjeli i potpisali odgovarajući dokument. Time je otvoren put za povećanje eksploatacije nafte i plina u toj regiji. Doduše, potrebni su i dalji dogovori, kao što je rekao iranski predsjednik Hasan Rohani. Tek treba utvrditi nove trase naftovoda i plinovoda.

Turkmenistan bi želio preko Azerbajdžana u Južnu Europu izvoziti svoje energetske resurse. Europa bi tako mogla postati neovisnija od ruskog plina. Rusija je u prošlosti pokušavala blokirati gradnju transkaspijskog naftovoda kroz Turkmenistan prema Azerbajdžanu kako bi osigurala svoju poziciju opskrbljivača Europe plinom.

Ashley Sherman, stručnjak konzalting-firme Wood Mackenzie, kaže da je potpisivanje dogovora izuzetno bitno za tu regiju. Sada bi se moglo nastaviti izvođenje projekata koji su bili zamrznuti. Doduše, ne treba računati da će proizvodnja brzo biti povećana. Zalihe nafte u toj regiji se procjenjuju na 50 milijardi barela, a plina na oko 300 bilijuna kubičnih metara.

U sklopu novog sporazuma Iran je dobio najmanji dio morskog dna i važi kao gubitnik u ovom sporazumu. I pored toga, Hasan Rohani je sporazum nazvao „važnim dokumentom”, kojim, kako je dodao, ipak nisu raščišćene razlike u mišljenjima. Iranski predsjednik je pohvalio klauzulu dokumenta kojim se zemljama izvan spomenutoga kruga zabranjuje vojna nazočnost u Kaspijskom moru – ono „pripada isključivo kaspijskim državama”, piše DW.

Nova previranja nadovezala su se na bojazni da će trgovinski rat između Sjedinjenih Država, Kine i Europske unije zakočiti aktivnosti najvećih svjetskih gospodarstava. Turska je relativno mali potrošač nafte, troši manje od milijun barela dnevno što odgovara oko jedan posto ukupne globalne potražnje, ali analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch smatra da bi utjecaj turske krize mogao biti značajan. “Izravni utjecaj na globalnu potražnju za naftom je zanemariv ali ako se kriza proširi na druga gospodarstva (u nastajanju), potražnja bi ipak mogla biti znatno pogođena”, dodao je.

Protuteža tim bojaznima bile su američke sankcije Iranu i očekivanje ograničenja iranskog izvoza, što će smanjiti globalnu ponudu. Sjedinjene Države uvele su prvi paket sankcija Iranu a u sljedećem koraku u studenom planiraju zahvatiti i iranski naftni sektor.

Iran je treći proizvođač nafte u sklopu Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), iza Saudijske Arabije i Iraka, i u srpnju je crpio 3,65 milijuna barela dnevno, prema podacima Reutersa. “Postoji mnogo varijabli na naftnom tržištu, a najznačajnija je Iran”, ističe Tamas Varga iz londonske brokerske kuće PVM Oil Associates. “Ostane li tržište bez milijun iranskih barela dnevno ili više, trenutna krhka ravnoteža ponude i potražnje bit će poremećena i cijene bi mogle prekoračini visoku razinu iz svibnja”, tumači Varga.

Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 70,60 dolara, te je pala 1,33 dolara u odnosu na prethodni radni dan.

Međutim, termoelektrane na ugljen ostaju otvorene samo zahvaljujući posebnim propisima koji ih oslobađaju od posljedica onečišćenja i prisiljavaju porezne obveznike da preuzmu njihov račun. Bez cijene za onečišćenje ugljikom, Amerikanci učinkovito subvencioniraju industriju fosilnih goriva, i to troškove koji nastaju zbog šteta od klimatskih promjena kao što su sve veći požari, suše, uragani i poplave. U nedostatku cijene za onečišćenje ugljikom, industrija fosilnih goriva uopće ne plaća te troškove.

Najkonzervativnija procjena tih troškova Vlade SAD-a bi bila 37 USD/t CO2, dok nedavna istraživanja pokazuju da bi troškovi mogli biti i pet puta veći, što bi koštalo Amerikance godišnje oko 200 mlrd. USD, odnosno 1,3 bilijuna USD globalno. Također, izvješće navodi kako je Obamina administracija zapravo predložila uklanjanje 60% vladinih subvencija za industriju fosilnih goriva, no to se nije dogodilo.

Naime, tijekom izbornog ciklusa 2015./2016. godine, tvrtke iz industrije nafte, plina i ugljena potrošile su 354 milijuna USD za izborne kampanje i lobiranje, zbog čega su dobile ukupno 29,4 mlrd. USD vladinih subvencija u istom razdoblju, što je bio povrat na uloženo od 8,200%. Uz to, autori studije ističu da je od ukupnih doprinosa političkoj kampanji od industrije fosilnih goriva, 88% otišlo Republikanskoj stranci, zbog čega je 97% republikanaca u Zastupničkom domu Sjedinjenih Država u srpnju bilo protiv oporezivanja ugljika, objavio je The Guardian.

Sinoć je ruski ministar financija Anton Siluanov, gostujući na televiziji „Rossia 1“, izjavio, kako dopušta mogućnost prijelaza naplate trgovine naftom u nacionalnim valutama zbog nesigurnosti dolara.

„Nije isključeno. Mi smo osjetno smanjili ulaganja naših rezervi u američke aktive. Sada i dolar, koji se smatrao svjetskom valutom, predstavlja rizični instrument za naplatu“, kazao je ruski ministar. Pri tom je pojasnio kako vlada ne namjerava zatvoriti američke tvrtke.

Total je objavio da je prva pošiljka ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz druge opskrbne linije Jamal LNG projekta u Sjevernoj Rusiji spremna napustiti luku. Ova linija dodaje dodatnih 5,5 milijuna tona godišnje kapaciteta LNG-a u pogon, čime ukupni kapacitet iznosi 11 milijuna tona godišnje. U punom kapacitetu, pogon s tri opskrbne linije godišnje će dostaviti 16,5 milijuna tona LNG-a na azijsko i europsko tržište. Očekuje se da će treća započeti s radom početkom 2019. godine. U tom projektu Total je u manjinskom partnerstvu s ruskim Novatekom i već je najavljen nastavak suradnje na novim LNG projektima.

Na cijene nafte negativno utječe produbljivanje trgovinskog rata između SAD-a i Kine, dva najveća svjetska gospodarstva. U najnovijoj razmjeni trgovinskih mjera Kina je najavila 25-postotne carine na američki uvoz u vrijednosti 16 milijardi dolara. Iako je sirova nafta uklonjena s popisa za carinjenje, a uvršteni su derivati i ukapljeni prirodni plin (LNG), analitičari smatraju da će kineski uvoz sirove nafte značajno pasti. “Čini se da se tržište usredotočilo na strahovanja od smanjene potražnje Kine, djelomice pod utjecajem trgovinskog sukoba između Kine i SAD-a”, kaže William O’Loughlin iz tvrtke Rivkin Securities.

Eskalacija trgovinskih sporova mogla bi izazvati slabljenje rasta globalnog gospodarstva, dok to s druge strane izaziva jačanje dolara. A kako se cijena nafte izražava u dolarima, time nafta poskupljuje za imatelje drugih valuta. “Poput ostalih sirovina, i nafta reagira na jaki dolar”, kaže Harry Tchilinguirian iz francuske banke BNP Paribas.

Zbog trgovinskih napetosti, ali i gospodarske krize u Turskoj, zbog čega je tečaj turske lire pao prema dolaru na najnižu razinu u povijesti, prošloga je tjedna cijena dolara prema košarici valuta porasla više od 1 posto.

I dok trgovinske napetosti i jačanje dolara negativno utječu na cijene nafte, podršku im pružaju sankcije SAD-a Iranu, koje će od studenog obuhvatiti i iranski izvoz nafte, što će vjerojatno smanjiti ponudu na globalnom tržištu. Iako se Europska unija, Kina i Indija suprotstavljaju sankcijama, očekuje se da će mnoge države pokleknuti pod pritiskom SAD-a. “Raspoloženje tržišta pritisnuto je između straha da će trgovinski spor SAD-a i Kine ugroziti potražnju za naftom i, s druge strane, rizika od manjka iranske nafte“, kaže Stephen Brennock iz tvrtke PVM Oil Associates.

Analitičari očekuju pad izvoza iranske sirove nafte za 500.000 do 1,3 milijuna barela dnevno. Kupci u Japanu, Južnoj Koreji i Indiji već su smanjili narudžbe, a obujam smanjenja ovisit će o tome hoće li kupci iranske nafte ishoditi izuzeća.

Negativno, pak, na cijene nafte utječe rast proizvodnje u SAD-u. U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za 10, na ukupno 869 postrojenja, najvišu razinu od ožujka 2015. godine. Kako je u istom lanjskom razdoblju aktivno bilo samo oko 780 postrojenja, znatno veći broj sadašnjih aktivnih postrojenja pokazuje da proizvodnja u SAD-u raste jer američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena.

Nautički će turizam u budućnosti biti još važniji, pa s pogledom prema sve boljim sezonama investiramo u ovo premijerno prodajno mjesto. Vrlo je važno da je dubina gaza i manevarska obala dovoljna da prihvati i velike brodove – megajahte, pa se Tifon ovim prodajnim mjestom obraća najzahtjevnijim svjetskim kupcima, istaknuo je Siniša Komnenović, predsjednik Uprave Tifona

Mitan marina smještena je na obali Vinodolskog kanala, na pragu Kvarnera. Pred njom je niz jadranskih otoka. Obala Krka udaljena je oko četiri nautičke milje. Novi Vinodolski, zahvaljujući svom položaju, na dohvat je ruke stanovnicima središnjeg dijela Europe, Hrvatske i Slovenije s kojima je povezan autoputovima. Beč je udaljen 560 km, Budimpešta 550 km, Muenchen 590 km, a tu su i zračne luke – Rijeka na otoku Krku, udaljena 30 km i zračna luka Zagreb udaljena 185 km. Karakteristike novootvorenoga prodajnog mjesta omogućavaju brzo utakanje goriva odnosno minimalan gubitak vremena, kao i mogućnost istovremenog korištenja dodatnih sadržaja koje prodajno mjesto nudi.

Dobro smo analizirali postojeću situaciju i zaključili smo da na ovom prostoru itekako ima mjesta za kvalitetnu uslugu koju pruža Tifon, kao i sve naprednije prodajne ponude – kako one koje imamo upravo sada, tako i one koje ćemo imati u budućnosti. Sigurni smo da će i domaći kupac, kao i stotine tisuća stranih turista, prepoznati našu kvalitetu, kazao je Siniša Komnenović predsjednik Uprave TIFON-a.

U ponudi prodajnog mjesta naći će se:

• EVO EURODIESEL BS Premium, EVO EUROSUPER 95 BS i PLAVI DIZEL
• FRESH CORNER kava za van
• bogat izbor prehrambenih proizvoda, osvježavajućih pića i voda i Tobacca
• posebna ponuda biranih vina, hlađenih u vinskoj vitrini
• proizvode za osobnu higijenu
• osnovni asortiman nautičkih motornih ulja
• usluge mjenjačnice
• sve ostale POS usluge (bonovi, ENC, PaySafe, kladionica, HL).
Nautičke karakteristike
• prihvat plovila ovisno po poziciji – lukobran do 60m dužine / max 7m gaz; T mol do 40m dužine/ max 10m gaz
• brzina utakanja 40/80-200 lit/min
• prihvat plovila ribarske flote (korisnika plavog diesela)

Agencija Bloomberg je, sa svoje strane, već ranije objavila vijest da Kina ne odustaje od uvoza nafte iz Irana i da ga ne namjerava smanjiti.

Američki državni tajnik Mike Pompeo, koji u jugoistočnoj Aziji nastoji ojačati američki utjecaj nasuprot Kini, sastao se u petak u Singapuru s turskim kolegom Mevlutom Cavusoglum u pokušaju da razriješe prijepore zbog kojih je Washington nametnuo sankcije dvojici turskih ministara, piše Poslovni dnevnik.

Pompeo se s turskim šefom diplomacije sastao na rubu regionalnog foruma zemalja jugoistočne Azije i u sklopu turneje po Aziji kojom nastoji stvoriti protutežu sve većem utjecaju Kine u regiji. Uoči odlaska na turneju najavio je da će SAD uložiti 113 milijuna dolara u tehnologiju, energetske i infrastrukturne projekte u regiji. Washington je nametnuo sankcije dvojici turskih ministara u vladi predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana zbog američkog pastora koji je u turskome zatvoru optužen za terorizam. Turska je sankcije nazvala neprihvatljivima. Sankcije su “dokaza velike odlučnosti” Sjedinjenih Država da ishode oslobađanje pastora Andrea Brunsona, izjavio je Pompeo uoči susreta, no Cavusoglu je nakon susreta izjavio da sankcije i prijetnje neće djelovati kad je riječ o Turskoj.

U petak se Pompeo sastao i s malezijskim premijerom Mahathirom Mohamadom. Osim sigurnosnih i ekonomskih pitanja na dnevnom redu foruma u Singapuru biti i Sjeverna Koreja, izolirana komunistička zemlja koja je odnedavna promijenila ton i pokazala spremnost za denuklearizaciju Korejskog poluotoka.

Šijitski Hutiji kontroliraju velik dio sjevera zemlje uključujući glavni grad Sanu.

Hutiji su u srijedu objavili da su jednostrano na dva tjedna prekinuli napade u Crvenom moru kako bi poduprli mirovne napore, samo nekoliko dana nakon što je Saudijska Arabija prekinula izvoz nafte kroz strateški kanal u Crvenom moru, a do čega je došlo jer su od 25. lipnja Hutiji izveli više napada na tankere.

Saudijski su pritom najavili “zamjetan” rast ponude. “Saudijska Arabija zna da SAD stvarno priželjkuje maksimalni učinak sankcija Iranu, što znači da žele pripremiti sve kupce iranske sirove nafte i poručiti im da ‘nafte na tržištu ima u obilju i da se ne trebaju bojati odustajanja od nabave iz Irana”, smatra Bjarne Schieldrop iz SEB-a.

Cilj nije bombardiranje tržišta naftom i spuštanje cijena ispod razine od 60 dolara već priprema tržišta i olakšavanje prijelazne faze, tvrdi Schieldrop. “Saudijska Arabija ne želi spustiti cijene na 50 dolara”, naglašava on.

Današnji rast cijena također je reakcija na američku najavu ponovnog uvođenja sankcija velikom izvozniku Iranu. Iz američkog ministarstva financija najavili su da će sankcije biti uvedene sutra kasno poslijepodne.

Većina iranskog izvoza usmjerena je u Kinu i Indiju, a oko 20 posto ide u Europu, čije su rafinerije već smanjile nabavu iranske nafte. Saudijska je Arabija pak prošlog tjedna spustila službenu prodajnu cijenu nafte za azijske kupce na najnižu razinu u četiri mjeseca.

Analitičari američke investicijske banke Jefferies navode u bilješci klijentima da je “naglo povećanje saudijske i ruske proizvodnje očigledno ograničenijeg opsega” no što se prvotno očekivalo. Rusija, SAD i Saudijska Arabija proizvode po 10 milijuna do 11 milijuna barela nafte dnevno i namiruju trećinu globalne potražnje za naftom.

Američke su pak energetske tvrtke u prošlom tjednu smanjile broj bušotinskih postrojenja po drugi puta u protekla tri tjedna, pokazuju podaci specijalizirane tvrtke Baker Hughes, objavljeni prošlog petka. Taj je podatak dodatno podupro rast cijena nafte na početku tjedna. OPEC je odvojeno objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 72,07 dolara, što je 46 centi više nego dan ranije.

Kanada je u ponedjeljak izrazila “ozbiljnu zabrinutost” zbog odluke Saudijske Arabije da protjera njezina veleposlanika iz Rijada, zamrzne trgovinu i investicije i najavila da neće povući svoje kritike kršenja ljudskih prava.

“Kanada će se uvijek zalagati za zaštitu ljudskih prava, posebice za ženska prava i slobodu izražavanja diljem svijeta, kazala je kanadska glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marie-Pier Baril i dodala da službena Ottawa od Rijada traži “dodatna objašnjenja”.

S odlukom Saudijske Arabije solidarizirali su se Ujedinjeni Arapski Emirati koji su stali u obranu njezina suvereniteta”, objavio je u ponedjeljak na Twitteru Anvar Gargaš, emiratski ministar vanjskih poslova, prenosi Reuters. Saudijska Arabija prekinula je veze s Kanadom nakon što je Ottawa kritizirala Rijad glede uhićenih aktivista za ljudska prava. Među njima je i zagovornica ženskih prava, američka državljanka saudijskog porijekla Samar Badawi koja dulje vrijeme poziva na ukidanje običaja po kojem Saudijske za sve važne odluke moraju dobiti dozvolu muških članova obitelji.

Kanadsko je ministarstvo vanjskih poslova zahtijevalo “trenutno puštanje” aktivista. Saudijsko ministarstvo to je ocijenilo “napadom na kraljevinu” i najavilo da će zamrznuti svu trgovinu i investicije s Kanadom te protjerati kanadskog i povući svog veleposlanika.

Uhićenja su u suprotnosti s naprednim imidžem koji gradi vlada na čelu s prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom. Prošle je godine dobio međunarodne pohvale zbog odluke da će ukinuti desetljećima dugu zabranu vožnje automobila za žene. Zagovornice ženskih prava, uključujući one koje su bile uhićene zbog kršenja zabrane, proslavile su taj potez, ali i upozorile na niz drugih zakona koji diskriminiraju žene.

Žene se moraju držati strogih pravila odijevanja, ne smiju se družiti s muškarcima koji im nisu u rodu i od svojih muževa, očeva ili braće trebaju pisano odobrenje ako žele putovati, raditi ili se liječiti. Bin Salman je u studenom prošle godine proveo žestoku protukorupcijsku kampanju u kojoj su uhićeni deseci prinčeva i poslovnih ljudi od kojih je prema procjenama zaplijenjeno 107 milijardi dolara.

Pozitivni interni rezultati, uglavnom u segmentu petrokemijske proizvodnje, samo su djelomično nadoknadili pad marži. Usluge kupcima nastavljaju s rušenjem rekorda, zaključivši prvo polugodište 2018. s EBITDA-om od 192 milijuna dolara (50,2 milijarde forinti), što je povećanje za 28 % u usporedbi s prethodnom godinom. Za ovaj rast zaslužna je kombinacija povećanih marži robe široke potrošnje te značajnog rasta prodaje goriva uslijed pojačane potrošnje na području srednjoistočne Europe. Marža robe široke potrošnje nastavila je rasti jače od marže goriva, dosegnuvši 27 % ukupne marže, što je porast od 24 % u odnosu na godinu ranije.

EBITDA plinskog segmenta dosegla je u prvoj polovici godine 116 milijuna dolara (29,8 milijardi forinti), što je za 8 % povećanje u odnosu na isti period prošle godine. Predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Zsolt Hernádi komentirao je rezultate: “Naš integrirani i postojani poslovni model još jednom je dokazao svoju vrijednost u promjenjivim okolnostima, omogućivši nam da povećamo očekivanu godišnju čistu CCS EBITDA u 2018. na oko 2,4 milijarde dolara (s oko 2,2 milijarde dolara). MOL Grupa je u prvoj polovici ove godine ostvarila impresivne rezultate s EBITDA-om od 1,3 milijardi dolara i zadržala profitabilnost poslovanja na razini izvrsne 2017. godine u okolnostima rastućih cijena nafte te sniženih marži u Downstreamu. Također smo dobro napredovali u provedbi svoje strategije transformacije do 2030., koja je u punom zamahu.”

Kompanija MOL Srbija je na mesto v.d. generalne direktorke imenovala Natašu Pjevac Vukšić, dosadašnju direktorku maloprodaje. Dosadašnja direktorka je bila Bjanka Vasilesku, koja je izrazila zadovoljstvo rezultatima koji su ostvarenih u proteklih šest godina u pogledu rasta poslovanja, profitabilnosti, kvalitetnih usluga i proizvoda, i zadovoljstva kupaca.