NAFTA

Jadranski naftovod sklopio je s kompanijom NIS ugovor o transportu sirove nafte u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine, navodi se u priopćenju. Prema ugovoru u 2021. godini NIS je rezervirao transportne kapacitete Janafa po načelu “puno za prazno” u količini od 2.750.000 plus/minus 10 posto tona nafte.

Uprava Janafa u priopćenju izražava zadovoljstvo potpisivanjem ugovora s dugogodišnjim poslovnim partnerom NIS-om, a novi ugovor smatra dobrim uvodom u novu poslovnu godinu. “Uspješnost poslovanja očituje se u postizanju stabilnih i sigurnih prihoda, a značajni novi poslovi uvijek su dobra najava za postizanje rasta i razvoja društva. Također, sklapanje novih poslova temelj je optimističnih očekivanja vezanih uz gospodarski oporavak nakon krize uzrokovane pandemijom COVID-19”, istaknuli su iz Uprave.

Inače, NIS je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta, koji drži nešto više od 56 posto dionica, dok Republika Srbija ima nešto manje od 30 posto dionica. NIS je krajem prošle godine u rafineriji nafte Pančevo pustio u rad postrojenje za “duboku preradu”, a vrijednost tog projekta je više od 300 milijuna eura.

U prvom dijelu tjedna ti su indeksi porasli, dosegnuvši nove rekordne razine, jer je na tržištima vladalo dobro raspoloženje u očekivanju novih poticajnih gospodarskih mjere. Kako su demokrati osvojili većinu u oba doma američkog Kongresa, ulagači vjeruju da će to izabranom predsjedniku Joeu Bidenu olakšati donošenje novih fiskalnih poticajnih mjera.

Podršku tržištu pružio je tijekom tjedna i predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazavši da se ne može tako skoro očekivati povećanje kamatnih stopa i da će Fed nastaviti kupovati obveznice. Niske kamatne stope i kupnja obveznica od strane središnje banke zaslužni su za jeftin novac i visoku likvidnost na financijskim tržištima, što već mjesecima podržava rast tržišta dionica, premda koronakriza i dalje pritišće gospodarstvo.

No, u drugom dijelu tjedna cijene su dionica pale zbog slabih gospodarskih pokazatelja. Unatoč golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama, američko tržište rada ne uspijeva se sasvim oporaviti od oštrog pada u proljeće prošle godine i izbijanja koronakrize. To su prošloga tjedna pokazali podaci prema kojima je tjedan dana prije broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima ponovno porastao.

Uz to, podaci su pokazali da je u prosincu, u vrijeme blagdanske potrošačke groznice, promet u trgovini na malo u SAD-u ponovno pao, treći mjesec zaredom, što ukazuje na slabost potrošnje, najvećeg pokretača najvećeg svjetskog gospodarstva.

Ulagače su zabrinule i vijesti o nastavku širenja koronavirusa u svijetu, zbog čega su, primjerice, Francuska i Njemačka najavile produženje restriktivnih mjera. U Kini je, pak, u ‘lockdownu’ više od 28 milijuna ljudi, a u petak je objavljeno da je u posljednja 24 sata zabilježen najveći broj novih slučajeva zaraze u posljednjih 10 mjeseci. Zbog toga ulagače nije potaknulo ni to što je Joe Biden u petak predstavio prijedlog novog paketa poticajnih gospodarskih mjera.

Vrijednost paketa iznosi oko 1.900 milijardi dolara, što uključuje 415 milijardi u cilju suzbijanja covida-19, oko 440 milijardi pomoći malim poduzećima te 1.000 milijardi dolara izravne pomoći kućanstvima, uključujući izravno plaćanje 1400 dolara mnogim nezaposlenim Amerikancima. Te je poticaje tržište dugo očekivalo, no nakon što su predstavljeni, cijene su dionica pale.

Ulagači su na oprezu i zbog toga što je započela sezona objava poslovnih izvješća kompanija za posljednje tromjesečje prošle godine, koja će idućih tjedana znatno utjecati na smjer tržišta. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarada kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom kvartalu bile 9,5 posto manje nego godinu dana prije.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Na Zagrebačkoj se buzi u ponedjeljak očekuje stagnacija Crobexa i nastavak skromnog obujma trgovanja jer zasad nema važnijih vijesti koje bi investitorima dale smjernice.

Na većini azijskih burzi cijene su dionica u ponedjeljak pale, no na kineskim su porasle jer je ulagače ohrabrio veći nego što se očekivalo rast kineskog gospodarstva u četvrtom lanjskom tromjesečju. No, na kineskim su burzama cijene dionica jutros znatno porasle jer je ulagača ohrabrio podatak da je u posljednjem lanjskom tromjesečju kineski bruto domaći proizvod (BDP) porastao 6,5 posto na godišnjoj razini, više u odnosu na očekivanja analitičara od 6,1 posto. To ukazuje na stabilan oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva od koronakrize. U cijeloj prošloj godini kinesko je gospodarstvo poraslo 2,3 posto, unatoč oštrom padu na početku godine zbog izbijanja pandemije koronavirusa. Jačanje kineskog gospodarstva u suprotnosti je s teškim oporavkom američkog i europskog gospodarstva, koji su i dalje pod pritiskom restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno porasla, nakon što je prošloga tjedna ojačala 0,7 posto, jer su ulagači manje skloni rizičnijim investicijama zbog daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu.

Cijene su nafte, pak, nastavile slabiti. Nakon što je prošloga tjedna pala 0,4 posto, jutros je na američkom tržištu cijena barela skliznula 0,8 posto, na 51,93 dolara. Na londonskom je tržištu, pak, barel pojeftinio 0,9 posto, na 54,57 dolara, nakon što je prošloga tjedna na vrijednosti izgubio 1,6 posto.

Početkom prošloga tjedna cijene su nafte dosegnule nove najviše razine u gotovo godinu dana jer su se ulagači nadali jačanju potražnje, dok je, s druge strane, Saudijska Arabija najavila smanjenje proizvodnje u veljači i ožujku za dodatnih milijun barela dnevno kako bi zaustavila gomilanje zaliha. Zasluga je to ponajprije najvećeg svjetskog proizvođača, Saudijske Arabije.

Saudijski rezovi sastavni su dio dogovora vodećih proizvođača nafte u svijetu, Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika, prema kojem bi većina njih u veljači trebala održati proizvodnju na dosadašnjim razinama. Podršku cijenama pružila je i najava novih poticaja američkom gospodarstvu. Izabrani predsjednik Joe Biden, koji na dužnost stupa 20. siječnja, predstavio je prijedlog novog paketa poticajnih fiskalnih mjera.

Vrijednost paketa iznosi oko 1.900 milijardi dolara, što uključuje 415 milijardi u cilju suzbijanja covida-19, oko 440 milijardi pomoći malim poduzećima te 1.000 milijardi dolara izravne pomoći kućanstvima. No, u drugom dijelu tjedna cijene su nafte pale zbog daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu, što je dovelo do novih restriktivnih mjera ili produženja postojećih u mnogim zemljama, među ostalim, Japanu, Njemačkoj i Francuskoj.

U Kini je, pak, u ′lockdownu′ više od 28 milijuna ljudi, a u petak je objavljeno da je u posljednja 24 sata zabilježen najveći broj novih slučajeva zaraze u posljednjih 10 mjeseci. Stoga se trgovci plaše sporog oporavka potražnje za gorivima. Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize. Zbog te su krize prošle godine cijene nafte pale više od 20 posto.

Tu transakciju, kojom je Petrol dobio 91 benzinsku postaju u Hrvatskoj, još moraju odobriti nadležne agencije za zaštitu tržišne utakmice. Iz Petrola su izvijestili da su sporazum potpisali u utorak, a transakcija će biti zaključena po ispunjavanju svih uvjeta, među kojima je i odobrenje regulatora.

Crodux Derivati Dva je u 2019. godini ostvario 5,64 milijarde kuna prihoda od prodaje i neto dobit od gotovo 143 milijuna kuna, a imao je 1.150 zaposlenika. S Croduxovim benzinskim postajama, Petrol će imati više od 200 prodajnih mjesta te će se njegov tržišni udjel u Hrvatskoj povećati s 13 na 23 posto. U jugoistočnoj Europi Petrol će tako sada raspolagati sa 601 prodajnim mjestom.

S tim preuzimanjem, iz Petrola ističu da će pokriti neka važna područja u Hrvatskoj, gdje su bili manje prisutni ili uopće nisu imali svoja prodajna mjesta. “Obujam poslovanja na hrvatskom tržištu omogućit će da na to tržište prenesemo uspješan model koji je uspostavljen u Sloveniji”, priopćili su iz Petrola.

Preuzimanje Croduxa najveća je transakcija Petrola u zadnjih 10 godina i predstavlja najveće jednokratno povećanje broja prodajnih mjesta u povijesti te kompanije. Vrijednost posla nije navedena. Po pisanju slovenskih Financi, u prošlosti se spominjao iznos od 200 milijuna eura, no tada su u Croduku smatrali da je to premali iznos. Po neslužbenim informacijama iz novina, Petrol je uspio smanjiti cijenu prošle godine zbg lošijeg poslovanja Croduxa tijekom pandemije Covida-19.

“Ina obavještava da je isplata dividende u iznosu 62,27 kuna po dionici danas, 14. siječnja 2021. završena. Dividenda je isplaćena dvoma najvećim dioničarima, koji su se složili da se njihov dio dividende isplati naknadno”, navodi se u kratkoj objavi Ine na Zagrebačkoj burzi.

Ina je u 2019. godini ostvarila dobit u iznosu od 655,57 milijuna kuna, a glavna skupština je u kolovozu 2020. godine odlučila da se najveći dio te dobiti, ili 622,7 milijuna kuna isplati za dividendu, koja iznosi 62,27 kuna po dionici.

Dioničarima je dividenda od 62,27 kuna po dionici isplaćena 25. rujna prošle godine, osim dva najveća, koja su se složila da se njihov iznos dividende isplati do 15. siječnja 2021. godine, kako bi podržali novčani tok kompanije.

Vlada je, naime, nekoliko dana prije te isplate u rujnu produljila rok do kojeg državne tvrtke moraju uplatiti dobit nakon oporezivanja u državni proračun na 15. siječnja iduće godine, uz posebnu suglasnost Ministarstva financija.

S obzirom na iznos dividende od 62,27 kuna po dionici, neslužbeni izračun pokazuje da je mađarskom MOL-u, koji drži nešto više od 4,9 milijuna dionica Ine ili 49,1 posto dionica, za dividendu isplaćeno 305,6 milijuna kuna, a Republici Hrvatskoj, koja u Ini ima 4,48 milijuna dionica ili 44,8 posto, iznos od 279,2 milijun kuna. Privatni i institucionalni investitori, koji imaju ukupno nešto više od 608 tisuća dionica ili 6,1 posto dionica Ine, u drugoj su polovini rujna prošle godine dobili ukupno 37,9 milijuna kuna na ime dividende.

Inače, Ina grupa je u prvih devet mjeseci prošle godine poslovala s gubitkom od 1,05 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju 2019. godine imala dobit od 681 milijuna kuna. Podaci iz ranije objavljenog devetomjesečnog financijskog izvješća Ina grupe pokazuju da su Inini prihodi od prodaje u razdoblju siječanj-rujan 2020. godine pali za 32 posto, na 11,2 milijarde kuna.

Inina je uprava u komentaru izvješća prošlu godinu ocijenila jednom od najizazovnijih za cijelu naftnu i plinsku industriju, pa tako i za Inu. “Iako se tržište nafte djelomično stabiliziralo, cjenovno okruženje je i dalje daleko od razina prije krize. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina su pod opterećenjem nižih ostvarenih cijena, dok su rafinerije i marketing izloženi manjoj potražnji i lošijim rafinerijskim maržama”, naveli su iz Ine.

Ključni razlog relativno visokih cijena nafte je odluka Saudijske Arabije da u veljači i ožujku dnevno pumpa manje od milijun barela nafte, što će osigurati nedostatak ponude na tržištu.

U Goldman Sachsu predviđaju da bi cijena Brenta, koja je trenutno na razini od 56,5 dolara (najviša od veljače prošle godine), do ljeta mogla doseći 65 dolara. Naravno, na cijenu nafte pozitivno utječu i očekivanja da će se demokrati pobrinuti za izuzetno velike pakete fiskalnih poticaja u SAD-u, stoji u bilješci

Podršku tržištima već tjednima pružaju najave novih poticajnih gospodarskih mjera. Nakon što su demokrati osvojili većinu u oba doma Kongresa, ulagači vjeruju da će to izabranom predsjedniku Joeu Bidenu olakšati provođenje njegovih planova u Kongresu, kao što su nove poticajne mjere i povećana ulaganja u infrastrukturu.

Uz to, ulagači se nadaju da će se uskoro, zahvaljujući cijepljenju protiv covida-19, gospodarske aktivnosti normalizirati, a oporavak od koronakrize ubrzati. Zbog toga su vijesti o daljnjem širenju koronavirusa i restriktivnim mjerama u SAD-u u drugom planu.

Ulagači su posljednjih dana oprezni zbog političke nesigurnosti u Washingtonu, nakon što su pristaše predsjednika Donalda Trumpa prošloga tjedna napale Kongres, pri čemu je smrtno stradalo petero ljudi.

Zastupnički dom Kongresa glasao je u srijedu za opoziv Trumpa zbog poticanja na napad na Kongres. Tako je Trump postao prvi američki predsjednik koji je dva puta opozvan u Zastupničkom domu, no male su šanse da se opoziv potvrdi dvotrećinskom većinom u Senatu. Senat bi, međutim, mogao Trumpu zabraniti da se drugi put kandidira za dužnost jer je za to potrebna obična većina.

U petak će nekoliko banaka, uključujući Citigroup i JPMorgan, objaviti rezultate, a idućih će tjedana financijska izvješća i procjene kompanija o daljnjem poslovanju znatno utjecati na smjer tržišta.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica blago porasle, treći dan zaredom, jer se ulagači nadaju novim poticajnim mjerama u SAD-u i ubrzanju oporavka gospodarstva od koronakrize kasnije ove godine. Na Zagrebačkoj se burzi u četvrtak očekuje stagnacija Crobex indeksa, nakon sedam dana rasta, a kako nema značajnijih vijesti iz domaćeg gospodarstva, ulagači bi mogli pratiti kretanja na inozemnim burzama.

Na azijskim se burzama u četvrtak trguje oprezno jer se cijene dionica kreću oko rekordnih razina, a podršku tržištima pružaju dobri gospodarski pokazatelji i najave novih poticajnih mjera u SAD-u. Podršku tržištima pružaju dobri makroekonomski pokazatelji iz najvećih azijskih gospodarstava. U Japanu su narudžbe za strojeve porasle drugi mjesec zaredom, dok su podaci o kineskoj vanjskoj trgovini bolji nego što se očekivalo. Izvoz Kine porastao je u prosincu za 18 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, dok je uvoz ojačao 6,5 posto, što pokazuje da se drugo po veličini svjetsko gospodarstvo stabilno oporavlja od koronakrize.

I na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom jer su nakon vijesti o daljnjem širenju koronavirusa i nastavku restriktivnih mjera u nizu zemalja splasnule nade u brzi oporavak potražnje za ‘crnim zlatom’. Na američkom je tržištu cijena barela pala 0,2 posto, na 52,80 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 55,90 dolara.

Na londonskom je tržištu cijena barela  iznosila je 56,24 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po53,05 dolara.  Cijene je na početku trgovine potaknuo podatak iz izvješća Američkog instituta za naftu (API) o padu zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 5,8 milijuna barela. Analitičari su u Reutersovoj anketi predviđali da će pasti za 2,3 milijuna barela.

Američka vlada objavit će podatke tokom dana. Potporu cijenama pružila je i smanjena saudijska opskrba najmanje tri azijska kupca u veljači kako bi se podmirila potražnja najmanje četiri druga kupca, prema tvrdnjama nekoliko izvora u rafinerijama i trgovinskim kućama.

Tokom dana prevlada je ipak zabrinutost zbog velikog broja novozaraženih i europskih najava strožih i dugotrajnijih mjera zatvaranja kako bi se spriječilo širenje novog, iznimno zaraznog soja koronavirusa, otkrivenog u Velikoj Britaniji.

Kina je zabilježila najveći dnevni skok broja zaraženih u više od pet mjeseci, unatoč blokadama četiri grada, pojačanom testiranju i drugim mjerama zaustavljanja novog vala zaraze u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu. Brojne su vlade u međuvremenu krenule sa cijepljenjem građana protiv covida 19, ali procjenjuje se da će rezultati biti vidljivi tek za dva do tri mjeseca.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros na svojoj internetskoj stranici izvijestila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u utorak iznosila 55,41 dolar, što znači da je porasla 65 centi u odnosu na prethodni radni dan.

Nakon pada dan prije, jučer su ti indeksi porasli, zahvaljujući skoku cijena dionica u energetskom i financijskom sektoru, koji su najaviše osjetljivi na ekonomska kretanja. To pokazuje da se ulagači nadaju da će se uskoro, zahvaljujući cijepljenju protiv covida-19, gospodarske aktivnosti normalizirati. I dok su najvažniji indeksi porasli tek blago, Russell 2000 indeks manjih kompanija skočio je jučer 1,8 posto i dosegnuo novu rekordnu razinu.

Od početka godine taj je indeks skočio 7,7 posto, dok je S&P 500 osvojio 1,2 posto. To se zahvaljuje nadi ulagača u nove poticajne mjere i ubrzanju oporavka gospodarstva od koronakrize, nakon što su demokrati osvojili većinu u oba doma Kongresa, što bi moglo olakšati izabranom predsjedniku Joeu Bidenu provođenje njegovih planova u Kongresu, kao što su nove poticajne mjere i povećana ulaganja u infrastrukturu.

U fokusu ulagača je i politička situacija u Washingtonu jer Zastupnički dom Kongresa raspravlja o pokretanju postupka opoziva predsjednika Donalda Trumpa s vlasti, nakon što su njegove pristaše prošli tjedan napale Kongres, pri čemu je smrtno stradalo petero ljudi. Ulagači su na oprezu i zbog toga što se bliži sezona objava poslovnih izvješća kompanija za posljednje tromjesečje prošle godine. U petak će nekoliko banaka, uključujući Citigroup i JPMorgan, objaviti rezultate, a idućih će tjedana financijska izvješća i procjene kompanija o daljnjem poslovanju znatno utjecati na smjer tržišta, kažu analitičari.

I dok su cijene dionica u cikličkim sektorima jučer porasle, S&P 500 indeks komunikacijskog sektora pao je 1,5 posto. Taj je sektor pod pritiskom od kada je Twitter za stalno suspendirao profil predsjednika Donalda Trumpa zbog rizika od daljnjeg poticanja na nasilje. U lagači se plaše da društvenim mrežama, kao što su Twitter i Facebook, slijedi pojačani regulatorni nadzor jer je napad na Kongres, potaknutom Trumpovim porukama na Twitteru, pokazao koliki može biti njihov utjecaj.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica blago porasle, dok ulagači prate vijesti o cijepljenu protiv covida-19 i nastavku restriktivnih mjera u nekim zemljama kako bi se suzbilo širenje koronavirusa. Na Zagrebačkoj se burzi u srijedu očekuje stagnacija Crobexa, nakon šest dana rasta tijekom kojih su dosegnuli najviše razine u zadnjih 10 mjeseci, dok bi promet mogao biti na razini prethodnih dana.

Na većini azijskih burzi cijene su dionica u srijedu porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, jer se ulagači nadaju ubrzanju oporavka gospodarstava, s obzirom da bi se s cijepljenjem protiv covida-19 aktivnosti trebale postupno normalizirati. Jutros je većina azijskih burzi nadoknadila gubitke od prethodnih dana jer je ulagače ohrabrio jučerašnji blagi, ali ipak rast cijena dionica na Wall Streetu. Ulagači se nadaju da će se uskoro, zahvaljujući cijepljenju protiv covida-19, gospodarske aktivnosti normalizirati, a oporavak gospodarstava ubrzati. Tim više što se očekuju nove poticajne mjere u SAD-u, što bi trebalo pomoći i oporavku globalnog gospodarstva.

I na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta osjetno pala. Cijene su nafte, pak, dodatno porasle, nakon jučer objavljenog podatka o većem nego što se očekivalo padu zaliha sirove nafte u SAD-u, što budi nadu u jačanje potražnje. Na američkom je tržištu cijena barela porasla 1,1 posto, na 53,80 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 1,3 posto, na 57,30 dolara. To su najviše razine cijena od veljače prošle godine.

Na londonskom je tržištu cijena barela  iznosila 56,45 dolara. Na američkom  53,14 dolara. Saudijska Arabija planira smanjiti proizvodnju u veljači i ožujku za dodatnih milijun barela dnevno kako bi zaustavila gomilanje zaliha. Saudijski rezovi sastavni su dio dogovora vodećih proizvođača prema kojem bi većina njih u veljači trebala smanjivati proizvodnju kao i do sada. Trenutno je smanjuju za ukupno 7,2 milijuna barela dnevno.

Prošle je godine sporazum Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika o ograničenju proizvodnje podigao cijene nafte s povijesno niskih razina na koje su se spustile u travnju, pogođene ograničenjem mobilnosti u vrijeme širenja epidemije koronavirusa. CIjene danas podupiru i očekivanja da će novi tjedni podaci o zalihama u SAD-u pokazati njihov pad, peti tjedan zaredom. Analitičari procjenjuju da su se smanjile za 2,7 milijuna barela.

Američki institut za naftu objavit će izvješće tokom dana a vlada sutra. Dobro raspoloženje na tržištu podupiru i poboljšani izgledi za gospodarske poticaje u SAD-u, nakon što je novoizabrani predsjednik Joe Biden, koji na dužnost stupa 20. siječnja, obećao “milijarde” u pomoći u koronakrizi.

Izrazitiji rast cijena zakočila je pak zabrinutost za potražnju zbog nastavljenog rasta broja slučajeva zarazom koronavirusom, Kineske vlasti uvele su danas nova ograničenja na područjima oko Pekinga, a Japan će proširiti izvanredno stanje i izvan glavnog grada.

Odvojeno je OPEC jutros na svojoj internetskoj stranici izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 54,76 dolara, što znači da je porasla 37 centi u odnosu na prethodni radni dan.