NAFTA

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, jučer ih je šest završilo u minusu, pri čemu je zdravstveni sektor bio najveći gubitnik, dok je najviše porastao industrijski. Ulagači su bili oprezni, kao i dan prije, dok su pratili vijesti o širenju koronavirusa u i izvan Kine. U Kini je od tog virusa dosad umrlo 18 ljudi, no ulagači se nadaju da će kineske vlasti, koje su uvele niz mjera, uspjeti spriječiti daljnje širenje tog virusa.

U fokusu ulagača bili su i kvartalni poslovni rezultati. Od 74 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 67 posto nadmašilo je očekivanja analitičara.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju biti u prosjeku 0,7 posto manje nego u istom razdoblju godinu dana prije. Ostvare li se te procjene, bio bi to drugi kvartal zaredom kako zarade kompanija padaju, no ulagači se nadaju da će rezultati ipak biti bolji nego što analitičari očekuju.

Na valutnim je tržištima dolar ojačao prema košarici valuta.  U četvrtak je Europska središnja banka (ECB) zadržala nepromijenjene rekordno niske ključne kamatne stope u eurozoni i najavila veliku analizu monetarne politike.

Cijene su nafte, pak, i dalje pod pritiskom jer se ulagači plaše da bi potražnja u svijetu za gorivom mogla oslabiti jer se očekuje da će širenje koronavirusa pogoditi zrakoplovne kompanije. Cijena barela na američkom tržištu pala je jutros 0,2 posto, na 55,45 dolara, pa je na putu tjednog gubitka od oko 5 posto. Na londonskom je tržištu, pak, barel jutros pojeftinio 0,16 posto, na 62 dolara, novu najnižu razinu od početka prosinca prošle godine.

Trgovce je jučer uznemirila prognoza Međunarodne agencije za energiju (IEA) o višku u opskrbi u prvoj polovini ove godine. Dodatni razlog za zabrinutost bile su vijesti o širenju novog korona virusa u Kini zbog mogućeg negativnog utjecaja na gospodarstvo i na potražnju za naftom.

Kina je danas uvela karantenu u tri grada, ishodišta epidemije koja je podsjetila na epidemiju teškog akutnog respiratirnog sindroma (SARS) u 2002. i 2003. godini, također u Kini. I SARS je zakočio rast svjetskog gospodarstva, odvraćajući ljude od putovanja.

Slučajevi povezani s novim korona virusom zabilježeni su čak i u Sjedinjenim Državama a globalna tržišta dionica dodatno uznemiruje približavanje kineske Lunarne nove godine kada milijuni Kineza putuju kako unutar zemlje tako i u inozemstvo.

Kako bi ograničio širenje virusa, Peking je danas otkazao proslavu Nove godine i druge javne manifestacije, uključujući dva tradicionalna hramska festivala. Bolest je do sada odnijela 17 ljudskih života, a virusom je zaraženo više od 630 ljudi.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u srijedu iznosila 64,66 dolara, što znači da je bila 60 centi niža nego prethodnog dana trgovanja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je održavanje sastanka na vrhu čelnika Rusije, Kine, Sjedinjenih Država, Francuske i Velike Britanije 2020. kako bi se razgovaralo o sukobu u Libiji i drugim globalnim problemima

Putin, koji je to rekao tijekom puta u Izrael, naveo je da je Moskva spremna za “ozbiljne razgovore” sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, da postoji puno tema razgovora i da bi se sastanak mogao održati bilo gdje u svijetu.

Kolektivni ugovor za oko 400 radnika Lukoila osigurava povećanje minimalne osnovne bruto plaće na 4300 kuna, uvođenje fiksnog mjesečnog dodatka za kategorizaciju benzinske postaje u bruto iznosu od 60 do 240 kuna, ovisno o kategoriji benzinske postaje, te dodatak za topli obrok u iznosu od 400 kuna mjesečno.

Ugovorom se također osigurava jedan dan godišnjeg odmora više za radnike na benzinskim postajama i pravo na određene materijalne potpore – za smrt radnika u iznosu 7500 kuna i člana radnikove uže obitelji 2500 kuna, te jubilarne nagrade za 10, 15 i 20 godina staža u Lukoilu u neto iznosu od 1000, 1500 i 2000 kuna.

Radnici Lukoila dobit će i regres u iznosu od 2500 kuna, božićnicu i uskrsnicu od po 300 kuna, potporu za rođenje djeteta u iznosu od 3500 kuna, dar za dijete do 15 godina u povodu božićnih blagdana u iznosu od 600 kn, naknadu za odvojeni život u iznosu od 1750 kuna i viši iznos dnevnica koje će sada iznositi 200 kuna, u odnosu na postojećih 170 kuna utvrđenih Pravilnikom o radu.

Podsjećajući da su kolektivne pregovore pokušavali pokrenuti više puta u zadnjih nekoliko godina, u čemu su napokon uspjeli sredinom prošle godine, predsjednica SING-a Jasna Pipunić istaknula je da važnost prvog Kolektivnog ugovora u Lukoilu ne leži samo u povećanju materijalnih prava, već i u tome što poslodavac za vrijeme trajanja ugovora neće moći samostalno uređivati prava radnika, nego samo kroz pregovore sa sindikatom.

Kako je rečeno, “DSEC će također integrirati odabrani procesni paket u studiju projekta i procijeniti povezane kapitalne i operativne troškove.” Kad bude gotovo, taj projekt će Ini omogućiti validaciju planirane izgradnje postrojenja u Sisku, a koji je Ina obećala kao dio kompenzacijskih mjera nakon najave zatvaranja osnovne prerade u sisačkoj Rafineriji. To u objavi navodi i DSEC istaknuvši kako projekt ima za cilj “uspostaviti održivu industrijsku aktivnost kao alternativu za rafineriju nafte Sisak”.

Vrijednost ugovora i posla nije navedena, no to je dio aktivnosti, započetih 2017., koje Ina provodi vezano uz planiranu proizvodnju bioetanola u Sisku. Plan je da biorafinerija ima godišnji kapacitet 55.000 tona druge generacije (2G) bioetanola, a za sirovinu će koristiti lokalno uzgajan miskantus i lignoceluloznu biomasu, kao što su ostaci žitarica i uljarica.

Prema Studiji utjecaja na okoliš budućeg postrojenja za bioetanol iz 2017. razmatra se i proizvodnja električne energije za vlastite potrebe iz obnovljivih izvora (ostaci biomase iz proizvodnje i po potrebi drvna sječka), te proizvodnja ugljikova dioksida nastalog u proizvodnji bioetanola, koji bi se koristio za povećanje iscrpka nafte.

Za planirani proizvodni kapacitet godišnja količina potrebne sirovine procijenjena je na 370.000 tona koje Ina namjerava osigurati prikupljanjem poljoprivrednih ostataka izravno s njiva te uzgojem energetskih biljaka u promjeru 75 km oko Siska.

Ina je prije nekoliko mjeseci dovršila testiranje miskantusa za proizvodnju biogoriva, poručivši kako su rezultati testiranja optimistični jer su pokazali da tehnologija sunliquid može uspješno preraditi miskantus u lignocelulozne šećer i etanol.

Postoji globalna suglasnost da je energetska tranzicija s fosilnih izvora prema obnovljivima nužna, no istodobno ne postoji suglasje kojim tempom će se ona napraviti, a još manje suglasja ima oko toga tko bi to trebao platiti, rečeno je na okruglom stolu “Energetska industrija i cijene energije u energetskoj tranziciji”, koji je jučer u Zagrebu organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Sveučilišni profesor i ugledni energetičar, prof. dr. Igor Dekanić, inače pročelnik 7. sekcije Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku u HAZU, upozorio je na činjenicu da je, već čitavo stoljeće, pa tako i danas, cijena nafte glavno mjerilo cijene ostalih energenata. “Pariški sporazum je veliko dostignuće po pitanju energetske tranzicije i ublažavanja klimatskih promjena.

No, činjenica je da niti jedna konferencija nakon Pariza, koji je bio 2015., nije dala gotovo nikakav rezultat te se donošenje konkretnih odluka samo odgađa. Problem je, naravno, u gospodarskim interesima raznih zemalja, a centralno pitanje je cijena, odnosno tko bi trebao platiti saniranje postojeće štete te investirati u razvoj novih tehnologija”, kaže Dekanić. Dodaje da je bilo planirano da se globalno 100 milijardi dolara godišnje utroši u financiranje energetskog miksa – energetske tranzicije, no da nema suglasja tko bi to trebao platiti.

“Čitavu priču o energetskoj tranziciji i obnovljivim izvorima energije, prije svega, vodi Europa odnosno Europska unija. No, pitanje je ima EU danas tu snagu. Prije 50-ak godina je 4% svjetskog stanovništva, Europa i Sjeverna Amerika, trošilo 40% ukupne svjetske energije. Danas EU28 troši 10%, a s Brexitom će to pasti na oko 7,5%. Stoga je veliko pitanje hoće li Europa, koja je zapravo postala energetski patuljak u svakom smislu, imati snage nametnuti svoju agendu po tom pitanju zemljama kao što su Kina, Indija, a i SAD”, kaže prof. Dekanić.

Na skupu u HAZU je upozoreno da niske cijene nafte utječu na manje investicija u, uglavnom skuplje, projekte obnovljivih izvora. A cijene fosilne energije – nafte, plina i ugljena – uglavnom su stabilne već 20-ak godina. Također je bilo riječi o tome da neke činjenice energetske tranzicije, poput energetske neutralnosti i sličnog još uvijek nisu od kraja definirane – primjerice, je li neka vjetroelektrana 100 posto energetski neutralna?

Da, ako se promatra samo njezina proizvodnja struje, ali ako se u obzir uzima i energija potrebna za njezinu izgradnju, održavanje, sanaciju te priključne i pričuvne kapacitete, onda je stvar malo drukčija. Gdje je u toj čitavoj priči Hrvatska? Kako je istaknuo Igor Grozdanić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), po pitanju statistike deklarirane prema EU, Hrvatska stoji dobro po pitanju energetske tranzicije jer ima značajan udio energije zbog brojnih hidroelektrana.

No, upozorio je da vrlo loše stojimo po pitanju prometa. “EU je propisao da članice do 2030. moraju imati 13, nova Komisija govori i o čak 16% voznog parka na alternativna goriva. Mi smo danas na ispod jedan posto, a iza nas su samo još Estonija i Grčka. Činjenica je da nam je 67 posto ukupnog voznog parka na dizel, dok se on u Europi smanjuje i zabranjuje. Bez uključivanja Ine, kao stožerne energetske tvrtke u Hrvatskoj, u značajne investicije u alternativna goriva i infrastrukturu, mi do 2030. nećemo dostići niti 8%, a kamoli 13 ili 16% udjela, piše Poslovni dnevnik.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, jučer ih je šest završilo u plusu, a najviše tehnološki. Pritom je cijena dionice IBM-a skočila 3,4 posto jer je kompanija objavila veću dobit nego što se očekivalo i najavila veću zaradu u cijeloj godini. Znatnije su porasle i cijene dionica proizvođača čipova, dok su drugi sektor zabilježili tek manje pomake.

U fokusu ulagača bili su kvartalni poslovni rezultati. Od 58 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 67 posto nadmašilo je očekivanja analitičara. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju biti u prosjeku 0,8 posto manje nego u istom razdoblju godinu dana prije.

Ostvare li se te procjene, bio bi to drugi kvartal zaredom kako zarade kompanija padaju. Tako se tržište smirilo nakon što je dan prije palo zbog vijesti o širenju koronavirusa u i izvan Kine. U Kini je od tog virusa dosad umrlo 17 ljudi, no ulagači se nadaju da će kineske vlasti, koje su uvele niz mjera, uspjeti spriječiti širenje tog virusa.

Na valutnim je tržištima dolar oslabio prema košarici valuta. Cijene su nafte, pak, oštro pale nakon što su jučer objavljeni podaci pokazali da su prošloga tjedna zalihe nafte u SAD-u porasle znatno više nego što se očekivalo. To ukazuje na slabost potražnje, kažu analitičari. Upozoravaju i na to da bi potražnja u svijetu za gorivom mogla dodatno oslabiti jer se očekuje da će širenje koronavirusa pogoditi zrakoplovne kompanije.

Cijena barela na američkom tržištu potonula je jutros 1,7 posto, na 55,80 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1,55 posto, na 62,25 dolara, najnižu razinu od početka prosinca prošle godine.

Drobne Popović je za Slovenski radio potvrdila da je tvrtka zainteresirana za rast u Sloveniji i drugim tržištima na kojima je i do sada bila prisutna, a među kojima je najznačajnija njena prisutnost u Hrvatskoj.

Kako piše Delo, to je iznenađenje s obzirom da je na inicijativu ranijeg nadzornog odbora koji je ona vodila, ostavku prije tri mjeseca morao dati dotadašnji direktor Petrola Tomaž Berločnik kojemu je nove direktorice spočitavala upravo to da je imao preambiciozne planove za investicije i akvizicije u inozemstvu.

Drobne Popović trebala bi ove godine pripremiti plan strateškog razvoja Petrola do 2025. godine, a kako navodi Delo u Petrolu za sada ne žele komentirati da je u igri i kupnja hrvatske tvrtke Crodux zbog interesa za njenih 90-ak benzinskih pumpi, čime bi Petrol pojačao svoju poziciju u prodaji naftnih derivata na hrvatskom tržištu.

Hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je lani koncentraciju Petrola nad dijelom poslovanja Crodux Plina, s obzirom da tržišni udjel Petrola na hrvatskom tržištu na malo ukapljenim naftnim plinom (UNP) ni nakon akvizicije ne prelazi 20 posto. AZTN je prije toga dopustio i dio stjecanja kontrole Petrola nad dijelom poslovanja Crodux Plina vezanog uz električnu energiju, stoji u tekstu slovenskog Dela

Trgovce je danas zaokupila izjava čelnika IEA-e Fatiha Birola da će tržište u prvoj polovini ove godine bilježiti višak u opskrbi od milijun barela dnevno.

“Očekujem obilnu opskrbu energentima kada su u pitanju nafta i plin”, kazao je Birol u utorak na Reutersovom Forumu o globalnim tržištima, organiziranom u sklopu neformalnog godišnjeg okupljanja političkih i poslovnih čelnika u švicarskom Davosu.

“Upravo zato cijene nafte na međunarodnim tržištima nisu porasle zbog incidenata kojima smo u posljednje vrijeme svjedočili – ubojstva iranskog generala i nemira u Libiji”, dodao je čelnik IEA-e, referirajući se na američko ubojstvo utjecajnog iranskog generala Kasima Sulejmanija i uzvratni iranski raketni napad na američke vojne baze u Iraku.

Birolova je ocjena potisnula u drugi plan poremećaje u opskrbi iz Libije nakon što je državna naftna kompanija National Oil Corp u okruženju vojnih sukoba u ponedjeljak objavila ‘višu silu’ zbog blokade naftovoda i dva velika naftna polja.

Ako se stanje uskoro ne normalizira, libijska bi proizvodnja mogla biti svedena na samo 72 tisuće barela dnevno, s uobičajenih oko 1,2 milijuna barela dnevno, podsjeća Reuters.

“Blokada libijskih naftovoda ni danas nije previše utjecala na raspoloženje na tržištu… Prevladava uvjerenje da će poremećaj (u isporukama) biti kratkotrajan”, tumači Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.

Tržišta pozorno prate i širenje novog korona virusa u Kini, procjenjujući mogući utjecaj epidemije na rast svjetskog gospodarstva. Bude li se virus dramatično širio i negativno utjecao na putovanja i rast, potražnja za naftom mogla bi se smanjiti za 260 tisuća barela dnevno, procjenjuju u bilješci klijentima analitičari Goldman Sachsa.

“Zabrinutost za potražnju zbog potencijalne epidemije bit će protuteža strahovanjima od poremećaja u opskrbi iz Libije, Irana i Iraka, što bi u idućim tjednima moglo prouzročiti snažne oscilacije cijena na fizičkom tržištu nafte”, ističu u Goldman Sachsu.

Zasada je utjecaj tih bojazni na potražnju i ponudu ograničen, dodaju. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros je odvojeno na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u utorak iznosila 65,26 dolara, što znači da je bila 85 centi niža nego prethodnog dana trgovanja.

Sva tri indeksa skliznula su s rekordnih razina nakon vijesti da je jednoj osobi u Seattleu, koja se nedavno vratila iz Kine, dijagnosticiran koronavirus. I ostale svjetske burze bile su jučer pod pritiskom zbog širenja tog virusa, bolesti nalik upali pluća, od koje je dosad u Kini umrlo devetoro ljudi, dok ih je više od 440 zaraženo.

Virus je prvi put otkriven u gradu Wuhanu u središtu zemlje krajem prošle godine, a od tada se proširio na više kineskih gradova, uključujući Peking i Šangaj, a sve je više slučajeva i izvan Kine. Ulagači se plaše negativnih posljedica po gospodarstva, s obzirom da uskoro počinje kineska nova godina kada milijuni ljudi putuju. Zbog toga je jučer najviše pao indeks zrakoplovnog sektora, u prosjeku 2,8 posto, a pod pritiskom su se našle i američke hotelske kuće koje imaju hotele u Kini.

Raspoloženje na tržištima pogoršalo se i zbog toga što je Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio procjene rasta globalnog gospodarstva u ovoj i idućoj godini zbog neočekivano oštrog usporavanja rasta u Indiji i drugim tržištima u razvoju. U fokusu ulagača su i kvartalni poslovni rezultati. Od 46 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 71,7 posto nadmašilo je očekivanja analitičara.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju biti u prosjeku manje nego u istom razdoblju godinu dana prije. Ostvare li se te procjene, bio bi to drugi kvartal zaredom kako zarade kompanija padaju.

Na valutnim je tržištima dolar blago ojačao prema košarici valuta.  Američka je valuta blago ojačala i u odnosu na europsku. Cijene su nafte, pak, pale za 20-ak centi, pa se jutros cijena barela na američkom tržištu kreće oko 58,40 dolara, a na londonskom tržištu oko 64,60 dolara.

Trgovci su danas zanemarili blokadu isporuke iz Libije zbog ‘više sile’ koja je objavljena nakon blokade naftovoda na istoku i zapadu zemlje i posljedičnog smanjenja proizvodnje.

Bude li izvoz obustavljen na dulje vrijeme, spremnici će biti napunjeni u roku nekoliko dana a proizvodnja će usporiti na 72 tisuće barela dnevno, kazao je glasnogovornik libijske državne naftne tvrtke NOC. Libija je u posljednje vrijeme proizvodila oko 1,2 milijuna barela nafte dnevno.

Eventualni poremećaji u opskrbi bit će nadoknađeni većom proizvodnjom na razini Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), što bi moglo ograničiti njihov utjecaj na globalna tržišta nafte, kazao je čelnik udruženja japanske naftne industrije.

Analitičari ING-a također ističu da tržišta umiruju OPEC-ovi rezervni proizvodni kapaciteti, veći od tri milijuna barela dnevno. Zabrinutost je ublažila i procjena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da bi silazni trend aktivnosti u industriji i u trgovinskoj razmjeni uskoro mogao dotaknuti dno. MMF je jučer blago snizio procjenu svjetskog gospodarskog rasta u ovoj godini, za 0,1 postotni bod, na 3,3 posto.

Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 66,11 dolara, što znači da je bila 53 centa viša nego prethodnog dana trgovanja.

Već godinama njemačka politika ne zna kako se točno ophoditi prema potrebi preuzimanja veće odgovornost na svjetskoj političkoj pozornici. Točnije: kako bi trebala izgledati ta veća odgovornost koja bi bila u skladu s ulogom Njemačke kao jedne od vodećih industrijskih nacija u svijetu i vodeće zemlje u Europi?

Često tu nije jasno o čemu je riječ. O vojnoj sili? To baš i ne: njemačke mogućnosti i breme njemačke prošlosti tu postavljaju jasno ograničenje. Ali Njemačka očigledno može biti sila koja bi mogla pomoći tradicionalnoj diplomaciji, usmjerenoj ka pronalaženju kompromisnih rješenja.

U nedjelju je kancelarka Angela Merkel primila goste u Berlinu. Bili su tu francuski, ruski, turski i egipatski predsjednik. Iz Velike Britanije i Italije su došli premijeri, iz SAD-a ministar vanjskih poslova, a prisustvovali su i predstavnici Ujedinjenih Emirata, Europske unije i Afričke unije.

Iz Libije, o kojoj je na konferenciji bila riječ, došli su predstavnici obje sukobljene strane: premijer Fajiz al Saradž koji je na čelu vlade koju priznaje veći dio međunarodne zajednice i general Khalifa Haftar, čija vojska kontrolira veći dio zemlje.

Mnogo o situaciji u zemlji govori to što su obojica tijekom konferencije manje-više bili u prikrajku i osobno se uopće nisu sreli u Berlinu. Otkako je 2011. svrgnut Moamer Gadafi, u Libiji traje rat u koji su se umiješale mnoge strane sile.

Tu se radi o nafti i plinu, ali i o izbjeglicama. One prije svega preko Libije, uz pomoć krijumčara, kreću na put preko Sredozemnog mora kako bi se domogli Europe. Mnogi završe u libijskim zatvorima, gdje vladaju strašni uvjeti. I radi se o islamističkom teroru. Dugo vremena se tom ratu pridavalo manje pažnje nego ratu u Siriji, ali i u Libiji se radi o sukobu svjetskih i regionalnih sila preko posrednika i saveznika.

Utoliko je značajnije to što je njemačkoj vladi uspjelo u Berlinu okupiti međunarodne sile s jasnom namjerom da prije svega smanji utjecaj komplicirane mreže međunarodnih pomagača, trgovaca oružjem i privrednih profitera. Jer, to je jasno, bez pomoći izvana ni službena vlada niti general Haftar ne bi bili u stanju voditi rat. Utoliko je namjera njemačke diplomacije ispravna.

U doba jačanja nacionalizma priznanje zaslužuje već i sama ideja da se rješenje u Libiji traži pod okriljem Ujedinjenih naroda. Tim više što se svijet već počeo čuditi neaktivnosti Nijemaca s obzirom na vojne sukobe širom svijeta.

Sada bi dakle trebalo nastupiti primirje koje će nadgledati međunarodna zajednica, a dogovoreno je i da strane sile poštuju embargo UN-a na isporuku oružja zaraćenim stranama. Njemačka je svakako u dobroj poziciji da nastupi kao posrednik u pregovorima, jer se još 2011. suzdržala od glasanja u Vijeću sigurnosti kada je bila riječ o Libiji.

Tada je vojna intervencija protiv Gadafija vođena prije svega od strane SAD-a, Velike Britanije i Francuske, kao i u raznim slučajevima prije toga. Tada je njemačka diplomacija zbog toga bila pod udarom kritike, ali danas je ta njena suzdržanost korisna.

Koliko je izgledno da se zaključci iz Berlina zaista provedu u djelo? Zanimanje mnogih država za libijsku naftu i plin ostaje. Ali prije svega bi Europljanima moralo biti u interesu da diplomacija odnese prevagu u Libiji.

Posljednji veliki izbjeglički val prije nešto više od četiri godine, tada preko Balkana, doveo je Europsku uniju do krajnjih granica i raspirio populizam i nacionalizam. Glavna izbjeglička ruta iz Afrike u pravcu Europe sada vodi preko Libije.

Ako se ozbiljno misli sa zaključcima berlinske konferencije, onda bi se „bolje nadgledanje” primirja, kako je to zapisano u zajedničkoj izjavi, trebalo dugoročno osigurati s dovoljno vojnika, prije svega iz Europe.

Kada su Nijemci već pokrenuli diplomatski inicijativu, onda ne mogu ostati po strani kada se trebaju slati vojnici. Doduše, kancelarka je na konferenciji za novinare izbjegavala odgovoriti na to pitanje. Ali to je jedini način da Stari kontinent dokaže kako ozbiljno misli kada kaže da neće nijemo promatrati ozbiljne sukobe pred kućnim pragom, već da je odlučan u namjeri da doprinese smirivanju.

S obzirom na situaciju u Libiji, neki stručnjaci su govorili da su pregovori u Berlinu održani u nekoj vrsti „paralelne stvarnosti”. Može biti da jesu. Još uvijek je zaključak Berlinske konferencije samo komad papira. Ali i to je bolje nego ništa. Za Njemačku je to u svakom slučaju pokušaj da preuzme više odgovornosti, donosi DW.