NAFTA

CROBIOM već godinama nastoji dati aktivan doprinos poboljšanju energetskih politika na domaćoj i EU razini te se zauzima za jačanje pozicija OIE i biomase te proizvodnje energije iz drva. Posebni dio aktivnosti se u proteklom desetljeću odnosio na promociju veće upotrebe peleta na domaćem tržištu u svjetlu instaliranja novih kapaciteta ili kod zamjene opreme i kotlova na fosilna goriva. Poseban zamah ovim predanim ciljevima svakako će u budućnosti donijeti činjenica kako su od kraja prošle godine OIE i zelena tranzicija vrlo visoko na listi europskih prioriteta, i to od predstavljanja Zelenog plana Europske komisije.

Biomasa je na EU razini najrašireniji energetski alat u borbi protiv klimatskih promjena i značajan obnovljiv izvor energije koji osigurava solidan prihod za vlasnike zemljišta te sigurne poslove za lokalno stanovništvo. Pridobiva se na ruralnim područjima koja su presudna za razvoj mnogih država članica. Isto tako, drvo je još uvijek najbolji europski izvor ugljično neutralnih energenata koji su dostupni u zapaženim količinama i, osim energetske važnosti, osiguravaju i velik socijalni značaj.

Ipak, Hrvatska se, nažalost, i dalje velikim dijelom oslanja na fosilna goriva, dok se skoro 90 posto peleta proizvedenog u Hrvatskoj izvozi. Energetska tranzicija u Hrvatskoj se odvija relativno sporo. Budući da Hrvatska proizvodi 1,5 posto svjetske proizvodnje drvnog peleta (400.000 tona) potrebno je ovaj energetski resurs nedvosmisleno uključiti u domaću energetsku tranziciju, čime će se postići EU ciljevi, ali i smanjiti zagađenje uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva. Uzimajući u obzir postojeću fosilnu orijentaciju u proizvodnji glavnine energije te činjenicu kako je još uvijek ovisna o uvozu električne energije, RH treba jače apostrofirati biomasu u svome portfelju obnovljivih izvora energije.

Ako se u jednoj obiteljskoj kući zamijeni peć na naftu sustavom za pelete, emisija CO2 će se smanjiti za pet tona u godinu dana. Nadalje, peleti se proizvode jednostavnim i relativno jeftinim postupkom prešanja drvnog ostatka što zahtijeva malo energije u samoj proizvodnji. Tako je za proizvodnju peleta potrebno svega dva do tri posto energije koja je sadržana u peletima. Prednosti prelaska na obnovljive izvore energije su brojne. Time čuvamo šume, djelujemo ekološki, pomažemo razvoj gospodarstva i štedimo.

CROBIOM se zalaže za reviziju i pojednostavljenje pravila o državnim potporama kako bi se poduzetnicima i građanima u Hrvatskoj omogućio nastavak ulaganja u energetsku učinkovitost i ugradnju modernih peći i kotlova na pelet i drvnu biomasu. Poručuju da je potrebno stvoriti institucionalne pretpostavke za razvoj domaćeg tržišta peleta, umjesto enormnog izvoza peleta kojim se povećava energetska učinkovitost zemalja uvoznica, dok većina javnih objekata u RH (škole, vrtići, državne zgrade) i dalje koristi fosilna goriva, donosi portal OIE.

Najveći dnevni pad  indeksa od polovice lipnja posljedica je snažnog rasta broja novozaraženih od koronavirusa u svijetu, posebice u SAD-u i Europi. U 12 saveznih država SAD-a zabilježen je rekordni broj hospitaliziranih Covid-19 pacijenata, dok su Njemačka i Francuska objavile planove za zatvaranje velikog dijela javnog života na mjesec dana zbog nepopustljivog širenja koronavirusa.

Virus je izvan kontrole, brzo se širi, situacija je loša,a ideja kako će nestati sam od sebe pokazala se lošom pretpostavkom. S obzirom na to, sve je jasnije da se ni američko, ni globalno gospodarstvo neće od koronakrize oporaviti tako brzo kako su se ulagači nadali. Uz to, sve je jasnije da novi paket poticajnih fiskalnih mjera Bijela kuća i Kongres neće uspjeti dogovoriti prije predsjedničkih izbora 3. studenoga.

Najviše su jučer pale cijene dionica u hotelskom, zrakoplovnom i drugim sektorima povezanih s turizmom, koji je vrlo osjetljiv na situaciju s koronavirusom. Više od 4 posto pale su u prosjeku i cijene dionica u tehnološkom sektoru, pri čemu su dionice tehnoloških divova, kao što su Apple, Alphabet i Facebook, pojeftinile više od 4,5 posto. Ulagače nisu ohrabrila ni solidna kvartalna financijska izvješća kompanija. Od 206 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 83 posto nadmašilo je očekivanja analitičara. No, premda su veće od očekivanja, zarade kompanija u prosjeku su 14,8 posto manje nego lani u trećem tromjesečju.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno, nakon jučerašnjeg oštrog pada cijena dionica izazvanog novim restriktivnim mjerama u nizu zemalja zbog rekordnog rasta broja novozaraženih koronavirusom. Na Zagrebačkoj se burzi u četvrtak očekuje oprezno trgovanje zbog oštrog pada cijena dionica na svjetskim burzama posljednjih dana, a smjer Crobex indeksa mogao bi ovisiti i o poslovnim izvješćima domaćih kompanija.

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu i europskim tržištima dan prije, jer se ulagači plaše usporavanja oporavka globalnog gospodarstva zbog nepopustljivog širenja koronavirusa u svijetu. Azijske burze prate jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streeta i europskim burzama za više od 3 posto, što je posljedica snažnog rasta broja novozaraženih od koronavirusa u svijetu, posebice u SAD-u i Europi.

Ipak, pad azijskih burzi nije tako oštar kao jučer na američkim i europskim tržištima. „Azija uglavnom drži koronavirus pod kontrolom, pa je drugi ili već treći val širenja virusa nije zahvatio kao Europu i SAD. Zahvaljujući tome, domaća gospodarstva u dobrom su stanju. Izvoz će ostati usporen, ali domaća je potražnja i dalje OK, a situacija je bolja nego u Europi i SAD-u”, kažu u bilješci klijentima iz ING-a.

U fokusu ulagača bit će danas i sjednice japanske i europske središnje banke, kao i niz makroekonomskih pokazatelja. S najviše pažnje očekuje se podatak o američkom bruto domaćem proizvodu (BDP) u trećem tromjesečju. Analitičari u anketi Reutersa očekuju skok BDP-a za rekordnih 31 posto na godišnjoj razini, nakon što je u prethodnom kvartalu potonuo rekordnih 31,4 posto.

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla četvrti dan zaredom.

Cijene nafte stabilne nakon oštrog pada. Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 0,1 posto, na 39,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,2 posto, na 37,45 dolara.

Na londonskom je tržištu cijena barelaiznosila je 39,13 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo pood 37,30 dolara.  Trgovce je zabrinuo nagli rast zaliha sirove nafte i benzina u SAD-u, prema izvješću Američkog instituta za naftu (API). Zalihe sirove nafte porasle su za 4,6 milijuna barela, a analitičari koje je anketirao Reuters očekivali su rast za 1,2 milijuna barela.

Tržišta je poljuljao i rekordan broj slučajeva covida 19 u Sjedinjenim Državama, Rusiji, Francuskoj i drugim zemljama u proteklim danima. Europske vlade uvele su nove ograničenja kako bi obuzdale brzo širenje virusa. Raspoloženje je prigušilo i jučerašnje priznanje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će novi paket potpora u koronakrizi vjerojatno biti usvojen tek nakon predsjedničkih izbora koji će biti održani 3. studenoga.

Pritisak na cijene nafte stvara i libijska proizvodnja koja bi u sljedećim tjednima trebala porasti na milijun barela dnevno nakon ukidanja blokade ključnih naftnih polja.Snažan pad cijena nije zaustavilo ni zatvaranje proizvodnje u Meksičkom zaljevu zbog približavanja uragana Zeta. Naftne kompanije i luke duž američke obale počele su s evakuacijom već početkom tjedna.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas objavila da je cijena barela sirove nafte iz košarice njezinih članica u utorak iznosila 39,53 dolara, što znači da je porasla 31 cent u odnosu na početak tjedna.

“Pad potražnje za naftom i niže cijene potaknuli su naftne kompanije da smanje godišnje proračune za istraživanje i da odgode niz istraživačkih bušotina”, objavio je regulator u priopćenju.

Prvotne projekcije predviđale su 50 novih bušotina u 2020. Norveška je prošle godine obilježila 50. godišnjicu prvog otkrića nafte a nedavno je ubrzala provedbu strategije kojom želi produljiti aktivnosti naftne industrije, nudeći tvrtkama ogromne nove površine za istraživanje unatoč sve većoj zabrinutosti zbog globalnog zatopljenja. “Bez novih otkrića, proizvodnja nafte i plina mogla bi naglo pasti nakon 2030. godine”, rekao je direktor istraživanja NPD-a Torgeir Stordal.

Najveći proizvođač nafte u zapadnoj Europi procjenjuje neotkrivene resurse u podmorju na 3,9 milijardi kubnih metara (bcm), što je ekvivalent 24,5 milijardi barela nafte. Prije dvije godine procijenjeni su na oko četiri milijarde kubnih metara. Da bi se resursi pronašli, istraživanja se moraju nastaviti velikom brzinom, istaknuo je regulator.

Posljedica je to zastoja u pregovorima između Bijele Kuće i Kongresa o novim fiskalnim mjerama za pomoć gospodarstvu u borbi protiv koronakrize.Iz Bijele kuće je poručeno da bi paket poticajnih mjera mogao biti donijet za nekoliko tjedana, što znači da neće biti usuglašen prije predsjedničkih izbora 3. studenoga.

Ulagače, također, zabrinjava snažan rast broja novozaraženih koronavirusom u Europi i nekim dijelovima SAD-a, zbog čega je sve jasnije da se američko i globalno gospodarstvo neće od koronakrize oporaviti tako brzo kako su se ulagači nadali. Zbog toga su jučer najviše pale cijene dionica u sektorima koji su najosjetljiviji na gospodarski rast. S&P 500 indeks bankarskog sektora potonuo je 2,7, a energetskog 1,4 posto.

Ulagači su na oprezu i zbog skorašnjih predsjedničkih izbora, na kojima bi mogao pobijediti demokratski kandidat Joe Biden. Microsoft je objavio bolje nego što se očekivalo kvartalne poslovne rezultate, a ulagači se nadaju takvim rezultatima i od drugih tehnoloških divova. Kasnije ovoga tjedna rezultate će, naime, objaviti Apple, Amazon.com, Alphabet i Facebook, a jučer su cijene dionica tih kompanija osjetno porasle.

Sezona objave kvartalnih financijskih izvješća u punom je zamahu, a od više od 150 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješće, njih oko 84 posto nadmašilo je očekivanja analitičara. No, premda su veće od očekivanja, zarade kompanija u prosjeku su 16 posto manje nego lani u trećem tromjesečju.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. SAD i Rusija bilježe rekordni dnevni rast broja zaraženih, kao i Francuska te mnoge druge europske zemlje.Zbog toga europske zemlje ponovno uvode restriktivne mjere u cilju suzbijanja virusa, a mediji pišu da bi francuska vlada mogla narediti nacionalno ‘zatvaranje’ od četvrtka u ponoć.  S obzirom na to, sve je jasnije da se globalno gospodarstvo neće od koronakrize oporaviti tako brzo kako su se ulagači nadali.

Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno jer su ulagači zabrinuti zbog rekordnog rasta broja zaraženih koronavirusom u SAD-u i Europi, što će negativno utjecati na oporavak gospodarstava. Oprezno trgovanje posljedica je alarmantnog rasta broja zaraženih koronavirusom u svijetu.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla treći dan zaredom.

Nakon što su jučer porasle, jutros su cijene nafte izgubile sve te dobitke jer se trgovci plaše da će širenje koronavirusa u svijetu izazvati slabljenje globalnog gospodarstva, a time i potražnje za ‘crnim zlatom’. Na to upućuju i sinoć objavljeni podaci o rastu zaliha nafte u SAD-u prošloga tjedna. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 1,9 posto, na 40,42 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,3 posto, na 38,67 dolara.

Uvedene su sankcije iranskom ministarstvu nafte, nacionalnoj naftnoj i prijevozničkoj kompaniji, zbog njihove potpore jemenskim pobunjenicima i paravojnoj postrojbi koja odgovara isključivo ajatolahu Hammneiu.

Također, uvedene su sankcije i protiv kompanija i posrednika u iranskom naftnom poslu, koji imaju sjedište u Ujedinjenim arapskim emiratima, a koji su povezali iransku naftnu industriju s venezuelanskom naftnom kompanijom, o isporuci derivata, koja je, također, pod američkim sankcijama. Njima je još u kolovozu SAD zaplijenio nekoliko tankera, za koje je američko ministarstvo pravosuđa objasnilo kako su namijenjene Venezueli.

Ministarstvo financija SAD-a tvrdi kako se naftna sredstva koriste upravo za financiranje takve organizacije i njihovih kampanja. Zbog toga će SAD zamrznuti svu njihovu imovinu u SAD-u te zatražiti od Amerikanaca prekid poslovanja s tim kompanijama.

Iranska naftna industrija, poručuje iranski ministar nafte na Twitteru, neće popustiti američkom pritisku, jer, kako kaže, vrijeme unilateralizma je iza nas, pa i u ovoj industriji. Kao odgovor na sankcije, iranski ministar nafte napisao je na Twitteru u ponedjeljak, da teheranska naftna industrija neće popustiti pritisku SAD-a.

Izvoz nafte Irana je, usprkos ranijim sankcijama, porastao u rujnu, no smanjio se za više od 2.5 milijuna barela na dan nakon što se Trump povukao iz nuklearnog dogovora, što je nagnalo Iran tražiti alternativu te izbjeći kolaps ove ekonomije toliko ovisne o ugljikovodicima.

Oni koji kupuju iransku naftu, poručio je Mike Pompeo, trebali bi znati da time podupiru terorizam na Bliskom istoku te ratne aktivnosti protiv Izraela i onih arapskih zemalja koje podupiru nedavni Abrahamski dogovor, koji za cilj ima da brojne arapske zemlje obnove suradnju s Izraelom te ga, naposljetku, i priznaju.

Podsjetimo, napetosti između Washingtona i Teherana su započele prije dvije godine kada je Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom, koji je sklopio njegov prethodnik Barack Obama, čime je započela i gospodarska suradnja s tom zemljom.

Paralelno, predsjednik Donald Trump ponovno je doveo u pitanje integritet američkih izbora, rekavši kako bi bilo “neprimjereno” uzimati dodatno vrijeme za brojanje desetaka milijuna glasačkih listića poslanih poštom u utrci protiv demokrata Joea Bidena, koji u anketama ima prednost, što ne mora ništa značiti zbog toga što desnica u SAD-u često ima “tajne” birače, koji ne sudjeluju u anketama, a mogu presuditi izbore.

Američki milijarder Michael Bloomberg donirao je dodatnih 15 milijuna dolara za predsjedničku kampanju demokratskog kandidata Joea Bidena u saveznim državama Ohio i Teksas.

Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 40,66 dolara.  Na američkom tržištu barelom ee danas trgovalo po 38,74 dolara.

Tržišta je jučer poljuljalo naglo širenje zaraze koronavirusom u Europi i SAD-u i povećanje ponude iz Libije nakon obnove proizvodnje na velikim naftnih poljima. Danas je pozornost trgovaca zaokupilo približavanje uragana Zeta Meksičkom zaljevu.

Naftne kompanije BP, Chevron i Equinor evakuirale su radnike s platformi i proizvođači su već zatvorili 16 posto proizvodnje nafte, odnosno 293.656 barela dnevno. Značajniji rast cijena zakočila je kontinuirana zabrinutost zbog globalnog širenja zaraze koronavirusom i zastoj pregovora o novom paketu pomoći u koronakrizi u SAD-u. Predsjednica Zastupničkog doma SAD-a Nancy Pelosi nada se ipak dogovoru prije predsjedničkih izbora.

Vodeći proizvođači predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom planirali su početkom iduće godine ublažiti ograničenja opskrbe i povećati proizvodnju za dva milijuna barela dnevno. Trenutno je smanjuju za 7,7 milijuna barela dnevno. Budući da novi val pandemije dovodi u pitanje ionako krhki oporavak potražnje, tržišta nafte ohrabrila je prošlotjedna izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne isključuje mogućost produljenja rezova u opskrbi.

Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela sirove nafte iz košarice njegovih članica u ponedjeljak iznosila 39,22 dolara, što znači da je bila 1,83 dolara niža nego na kraju prošlog tjedna.

Kako dalje piše taj dnevnik, Vijeće je odobrilo nacrt zakona koji uključuje ratifikaciju ugovora koji je potpisala Generalna organizacija za mineralne sirovine u Siriji sa sirijskom tvrtkom Womco Associates Doo. Ugovor br. 156, koji je potpisan prije 3 mjeseca, predviđa ekstrakciju fosfata iz istočnih rudnika u Palmiri i izvoz proizvoda u Srbiju.

Ministar nafte i mineralnih resursa, Bassam Tohme, najavio je u parlamentu da u Siriji ima tri milijarde tona fosfata naglašavajući kako je Sirija potpisala taj sporazum s Beogradom jer “sama zbog nametnutih im sankcija nije mogla izvesti ni jednu tonu sirijskog proizvoda”. Između ostalog, ministar Tohme je rekao da je “ovaj ugovor u interesu sirijske strane, pogotovo zato što će novac koji tvrtka bude potrošila biti usmjeren u korist sirijskih radnika, uključujući bušaće strojeve i alate, jer Sirija uzima 30 posto neto zarade” i većina radnika bit će upravo Sirijci. Sirija je, ističe, poduzela korak “koji omogućuje ulazak deviza radi osiguranja potreba i zahtjeva sirijskih građana”. Po svemu sudeći, izvoz fosfata iz Sirije prema svijetu ići će preko Rusije ili preko Irana s obzirom na to da je Sirija pod sankcijom međunarodne zajednice.

Zahvaljujući Rusiji, koja kontrolira gotovo cio sirijski Mediteran i dvije najveće luke u Siriji, Tartus i Latakija, ruski brodovi nesmetano plove jer ih nitko ne smije zaustavljati. Isto tako, Rusija je proširila svoju vojnu zrakoplovnu bazu Hmeimim u Siriji i obnovila drugu pistu za slijetanje kako bi omogućila da objekt prihvati više zrakoplova te ima zračni most između Hmeimima i Moskve, koji bi se također mogao koristiti za transport fosfata. Iz ministarstva vanjskih poslova Sirije za Večernji su list potvrdili kako je potpisan ugovor između sirijske vlade i Srbije o vađenje fosfata te izvozu u Srbiju. O samoj vrijednosti ugovora nisu se htjeli očitovati, a neslužbeno se govori o vrijednosti od nekoliko milijardi dolara. Isti izvor nam je potvrdio kako je odnos između Sirije i Srbije bio i ostao jako dobar te je veleposlanstvo Srbije cijelo vrijeme rata u Siriji radilo normalno te kako ugovor o iskapanju fosfata nije jedini koji je potpisan s tom zemljom. Još u travnju 2017. godine Srbija je tražila svoju ulogu u razminiranju upravo drevnog grada Palmire, gdje bi srpske tvrtke trebale i iskapati fosfat.

Tadašnji srpski ministar obrane Zoran Đorđević nakon sastanka s ruskim kolegom Sergejem Šojguom tražio je da srpske oružane snage sudjeluju u operacijama razminiranja u Siriji, uključujući Palmiru. Indikativno je da, dok Beograd na veliko ulazi u Siriju, u Hrvatskoj nitko ne postavlja pitanja o povratku na naftna polja Ine u Siriji, čija je vrijednost danas 28 milijardi dolara. I sam predsjednik Sirije Bashar Al-Assad još je 2017. godine, u neformalnom razgovoru prije intervjua koji je bio objavljen u Večernjem listu u travnju iste godine, kazao kako, što se tiče Sirije, nema nikakvih prepreka za povratak Ine na njihova naftna polja, međutim da hrvatska strana za to ne pokazuje nikakav interes, piše Večernji list.

Broj hospitaliziranih u SAD-u zbog Covida-19 dosegnuo je najviše razine u dva mjeseca, dok Francuska, Rusija i mnoge druge zemlje bilježe rekordni dnevni rast broja novozaraženih. Zbog svega toga, sve je jasnije da se američko i globalno gospodarstvo neće od koronakrize oporaviti tako brzo kako su se ulagači nadali.

Doduše, i jučer je Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma Kongresa, poručila da vjeruje da bi dogovor o poticajnim fiskalnim mjerama mogao biti postignut do predsjedničkih izbora 3. studenoga, no ulagači sve manje vjeruju u to. Pelosi i ministar financija Steven Mnuchin već dugo pregovaraju o fiskalnim poticajima, a sada je ‘na stolu’ iznos od gotovo 2.000 milijardi dolara, što je svota kojoj se protive republikanci u Senatu jer su zabrinuti u vezi deficita saveznog proračuna.

Ulagači su na oprezu i zbog skorašnjih predsjedničkih izbora, na kojima bi mogao pobijediti demokratski kandidat Joe Biden. U fokusu ulagača su i kvartalni poslovni rezultati kompanija. Od 139 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješće, njih 83,5 posto nadmašilo je očekivanja analitičara.No, premda su veće od očekivanja, zarade kompanija u prosjeku su znatno manje nego lani u trećem tromjesečju.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica pale, drugi dan zaredom, a trguje se nervozno dok ulagači prate nepopustljivo širenje koronavirusa u zemljama Europe. Na Zagrebačkoj se burzi u utorak očekuje oprezno trgovanje zbog znatnog pada cijena dionica na svjetskim burzama, a u fokusu ulagača bit će i poslovna izvješća domaćih kompanija za treće tromjesečje.

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, zbog neizvjesnosti u vezi pregovora o novim gospodarskim poticajima u SAD-u, ali i zbog nepopustljivog širenja koronavirusa u svijetu. Azijske ulagače pokolebao je jučerašnji umjereni, ali ipak pad cijena dionica na Wall Streetu.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala treći dan zaredom.

Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom jer su podaci o rastu zaliha benzina u SAD-u, objavljeni jučer, izazvali strahovanja od slabljenja potražnje. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 0,5 posto, na 41,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,6 posto, na 39,80 dolara.

Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 40,97 dolara. U gotovo istom je iznosu barel pojeftinio i na američkom tržištu, gdje se trgovalo po 39,03 dolara. SAD je izvijestio o najvećem broju novozaraženih u petak i subotu od početka pandemije, dok su u Francuskoj novi slučajevi u nedjelju dosegnuli rekordnih više od 50.000. Italija i Španjolska uvele su nova ograničenja kako bi zaustavile širenje koronavirusa.

Sve veći broj slučajeva “naglašava opasnost skorašnjeg ograničenja prijevoza i prigušuje dugoročna očekivanja potražnje”, rekao je Eugen Weinberg iz Commerzbanka. Na strani ponude libijska Nacionalna naftna korporacija (NOC) priopćila je da je ukinula „višu silu” na naftnom polju El-Feel. Prošlog petka najavili su da će proizvodnja u idućim tjednima dosegnuti milijun barela dnevno, što znači da će se oporavljati brže no što se očekivalo.

Od siječnja Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju, također bi trebali povećati proizvodnju, za dva milijuna barela dnevno, i time ublažiti rekordno ograničenje opskrbe, uvedeno početkom godine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je prošli tjedan da bi mogao pristati na produljenje sporazuma o ograničenju opskrbe. Naznaka veće ponude stiže i iz SAD-a gdje su kompanije prošlog tjedna neto aktivirale pet postrojenja za vađenje nafte, najviše od svibnja, prema podacima savjetodavne tvrtke za usluge u energetskom sektoru Baker Hughes.

OPEC nije danas objavio kolika je u petak bila cijena barela sirove nafte iz košarice njegovih članica zbog praznika u Austriji gdje mu je sjedište. U četvrtak iznosila je 40,91 dolara.