NAFTA

Zbog turističke sezone i žetve

Mađarska naftna i plinska kompanija MOL objavila je u petak da će građanima ograničiti kupnju goriva na 50 litara dnevno kako bi osigurala dovoljno benzina i dizela u razdoblju pojačane potražnje zbog turističke sezone i žetve.

“Uveli smo taj limit (na prodaju goriva na benzinskim postajama)… kako bismo zajamčili opskrbu”, izjavila je za Reuters glasnogovornica mađarske kompanije Piroška Bakoš.

Kupci koji gorivo toče u kanistere više neće imati pravo na popust, dodala je Bakoš.

Potražnja za gorivom ljeti je obično 30 do 40 posto viša nego u ostatku godine zbog turizma i žetve koja podrazumijeva veću potrošnju dizela, objašnjava glasnogovornica mađarske kompanije.

Uvoz je pak smanjen zbog zamrznutih cijena pa MOL mora pokriti razliku. Vlada je zamrznula cijene benzina i dizela na 480 forinti po litri.

Predsjednik uprave i izvršni direktor MOL-a Zsolt Hernadi izjavio je u travnju da bi zamrzavanje cijena na dulje vrijeme moglo izazvati nestašicu. Cijene su sada znatno ispod tržišnih, dodaje Reuters.

Mađarska vlada već je na tržište plasirala gorivo iz rezervi kako bi uravnotežila tržište, napominje agencija.

Europska komisija

Europska komisija pokrenula je detaljnu istragu o poslu kojim bi mađarska energetska grupa MOL preuzimanjem OMV Slovenije preuzela mrežu benzinskih postaja drugog najvećeg dobavljača motornih goriva u Sloveniji.
U Bruxellesu su zabrinuti da bi preuzimanje značajno umanjilo konkurenciju u maloprodaji motornih goriva.

MOL je u lipnju prošle godine potpisao ugovor o kupnji 92,25 posto udjela u OMV Sloveniji, u kojem već ima 7,75 posto. Ugovorena kupoprodajna cijena cijelog udjela je 301 milijun eura, čime bi Mađari došli do mreže od 120 benzinskih postaja u zemlji, koja je druga najveća u zemlji. MOL je, pak, treći najveći pružatelj usluga u Sloveniji s 53 benzinske postaje. Daleko najveći dobavljač je Petrol sa 318 prodajnih jedinica.

Posao je Europska komisija zaprimila na provjeru 13. svibnja ove godine, a u preliminarnoj istrazi utvrđeno je da bi transakcija mogla značajno smanjiti konkurenciju na maloprodajnom tržištu motornih goriva u Sloveniji.

Prema objašnjenjima komisije, MOL i OMV izravni su konkurenti na mnogim mjestima u Sloveniji, a preuzimanjem bi se tako uklonili konkurentski pritisci. S obzirom na strukturu i transparentnost tržišta, nakon preuzimanja, kada bi u Sloveniji postojala samo dva velika ponuđača, Mol i Petrol, njima bi, po mišljenju Komisije, bilo još lakše uskladiti cjenovnu politiku.

U Bruxellesu ističu da su u Sloveniji troškovne, administrativne i lokacijske prepreke za ulazak novih ponuđača relativno visoke, pa se ulazak novih igrača na tržište u kratkom i srednjem roku čini malo vjerojatnim. Svi ostali sadašnji manji ponuđači u zemlji, međutim, imaju zanemarive tržišne udjele.

Kako Mol tijekom prethodne istrage nije želio preuzimati nikakve obveze, sada će se u Bruxellesu provesti dubinska istraga. Za odluku imaju 90 radnih dana, dakle do 28. listopada.

Još uvijek strah od recesije

Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi porasli, zahvaljujući rastu cijena dionica u tehnološkom i nekim defanzivnim sektorima, no trgovalo se nesigurno zbog rizika od recesije.

Tijekom trgovanja indeksi su se izmjenjivali u pozitivnom i negativnom području, da bi kraj trgovanja dočekali u plusu, zahvaljujući ponajviše rastu tehnološkog sektora, kojemu je išao u prilog pad prinosa na obveznice.

Podršku indeksima pružio je i rast cijena dionica u defanzivnim sektorima, kao što su uslužni, zdravstveni i potrošački.

No, kao i prethodnih dana, trgovalo se nestabilno jer ulagači nisu sigurni da je tržište dosegnulo dno, nakon što je S&P 500 indeks zaronio u područje ‘medvjeda’, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.

Posljedica je to povećanja kamatnih stopa američke središnje banke kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto.

Od ožujka je Fed povećao ključne kamate za 1,5 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

A slijede i daljnja povećanja kamata, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.

Predsjednik Feda Jerome Powell ponovio je jučer u drugom danu izvještavanja Kongresa o gospodarskoj situaciji da je središnja banka predana tomu da spusti inflaciju na ciljanih 2 posto i održi snažno tržište rada.

Poručio je da vjeruje da je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata, ali je priznao i da postoji mogućnost recesije.

Mnogi analitičari već dulje vrijeme upozoravaju da zbog brzog i oštrog povećanja kamatnih stopa slijedi usporavanje rasta gospodarstva, pri čemu rastu rizici od recesije.

I to ne samo recesije u američkom, nego i svjetskom gospodarstvu jer i u mnogim drugim zemljama središnje banke podižu kamatne stope kako bi zauzdale inflaciju.

Analitičari Citigroupa poručili su da postoji gotovo 50 posto izgleda da će svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju.

Jučer objavljeni podaci pokazali su da se u lipnju u SAD-u poslovna aktivnost osjetno usporila, dok je povjerenje potrošača zbog visoke inflacije palo.

Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica porasle, nakon dva dana pada, no trguje se oprezno jer se rast gospodarstava usporava, s obzirom da središnje banke zbog visoke inflacije povećavaju kamatne stope.

Na Zagrebačkoj se burzi u petak očekuje oprezno trgovanje, kao i prethodnih dana, pri čemu bi Crobex indeksi, koji su na putu gubitaka drugi tjedan zaredom, mogli stagnirati.

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, pa su na putu prvog tjednog dobitka u mjesec dana, no trguje se oprezno jer zbog povećanja kamata središnjih banaka rastu rizici od recesije.

Cijene nafte, pak, stagniraju, nakon jučerašnjeg rasta. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,12 posto, na 109,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,10 posto, na 104,35 dolara.

Rast kamatnih stopa

Cijene nafte stablizirale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad razine od 112 dolara, balansirajući između straha da bi podizanje kamatnih stopa u SAD-u moglo izazvati recesiju i tijesne opskrbe. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 112,12 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 106,51 dolar.

Jučer je među trgovcima prevladao strah da bi podizanje ključnih kamatnih stopa u SAD-u moglo gurnuti najveće gospodarstvo svijeta u recesiju i naškoditi potražnji za gorivima. Fed je podigao kamatne stope kako bi obuzdao inflaciju.

Šef američke središnje banke Jerome Powell izjavio je u srijedu da ne pokušavaju izazvati recesiju kako bi zaustavili inflaciju, ali je naglasio da su čvrsto odlučili obuzdati cijene, i po cijenu pada gospodarske aktivnosti.

Trgovce je i danas mučila moguća recesija, ali prisjetili su se i tijesne opskrbe.

Rusija tako i dalje uspijeva naći kupce za svoju naftu. Predsjednik Vladimir Putin izjavio je da, otkako su Rusiji zbog, kako je naziva, “specijalne vojne operacije” u Ukrajini, uvedene sankcije, trgovinu i naftu preusmjeravaju u članice skupine BRICS.

Kineski uvoz ruske nafte porastao je u svibnju 55 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dosegnuvši rekordnu razinu.

Indija je pak osigurala sigurnosne certifikate za brodove podružnice ruske logističke tvrtke Sovcomflot u Dubaiju, osiguravši time dopremu nafte svojim, ali i rafinerijama u drugim zemljama, saznao je Reuters. Zapadne kompanije više Sofcomflotu ne izdaju potvrde zbog sankcija.

Američki predsjednik Joe Biden pozvao je u međuvremenu Kongres da na tri mjeseca obustavi naplatu trošarina na benzin na saveznoj razini kako bi se obuzdale cijene benzina u maloprodaji i ublažio pritisak na kućni budžet Amerikanaca tokom ljeta.

Vlada u Washingtonu izvijestila je da će tjedno izvješće o zalihama, koje je trebalo biti objavljeno tokom dana, odgoditi za idući tjedan, a možda i kasnije, zbog “problema u sustavu”.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je jutros da je barel referentne košarice njezine nafte u srijedu stajao 111 dolara, što znači da je bio jeftiniji 4,97 dolara nego prethodnog dana trgovanja.

Donosi Večernji.ba

Podatak prema kojemu je samo u prošloj godini iz BiH izvezeno električne energije u ukupnoj vrijednosti od 828 milijuna KM, što je više za 331 mil. KM ili 66% u odnosu na 2020., kao i da u zemlji postoji milijardu kilograma otpada iz kojega se može dobivati energija, samo je jedan od dokaza da BiH u novim geopolitičkim odnosima može primjenom odgovarajućih mehanizama i tehnologija dobrim dijelom sanirati posljedice energetske krize, piše Večernji list BiH.

Okretanje prema čistim izvorima energije, uz nužnu diversifikaciju izvora, strateška je točka bilo kojega ekonomskog programa koji u idućim godinama računa na uspjeh, a pritom je od iznimnog značaja prilagoditi se navrijeme uporabi čišćih izvora i zbog novih pravila Europske unije, koja se odnose na porez na dekarbonizaciju. Krenimo od aktualne krize u energetskom sektoru koja, kao nikada do sada, naglašava potrebu dostupnosti što većega broja izvora, a kada je u pitanju BiH, situacija je dvojaka. I dok smo još uvijek ograničeni u pogledu dostupnosti plina, u pogledu električne energije u prilično smo dobroj poziciji.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navodi kako Bosna i Hercegovina posjeduje ogroman hidropotencijal koji iznosi 6000 MW. Slijede potencijali vjetra, a prema urađenim analizama, može se procijeniti da ukupan potencijal izgradnje vjetroelektrana na kojima je zabilježeno zanimanje i aktivnost nositelja projekata iznosi oko 900 MW. Ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra Bosne i Hercegovine procjenjuje se na oko 2000 MW. Sve su zastupljeniji i procesi proizvodnje struje korištenjem energije Sunca, a što je posebice izraženo u krajevima s izraženom insolacijom, pri čemu su procjene kako potencijal primjene sunčeve energije iznosi 70,5 milijuna GWh dozračene energije ukupnog sunčeva zračenja godišnje.

Biomasa Ovih dana aktualno je pitanje zaštite domaćeg tržišta drva i proizvoda od drva, a tomu treba dodati i tematiku proizvodnje energije iz biomase, pri čemu su brojke na našoj strani – procjena je kako postoji 1,5 mil. m³ šumskih ostataka i ostataka drvne industrije (drvni otpad, piljevina, iver i otpad od tehničkog drva itd.). U konačnici, Bosna i Hercegovina, a što pokazuju određene informacije, ima i zalihe nafte te plina na svojem području, a na stranicama državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navodi se kako se pričuve procjenjuju na oko 50 milijuna tona nafte, piše Večernji list BIH.

Intervju Večernjem listu

Hrvatska treba misliti samo na svoje nacionalne interese, daleko od uplitanja trećih strana, kazao je u intrevjuu Večernjem listu u broju od četvrtka iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian. Pozdravljamo svaku akciju koja služi zajedničkim interesima Hrvatske i Irana kako u energetici tako i na drugim područjima, kazao je ministar u razgovoru s novinarom Večernjeg lista Hassanom Haidar Diabom u Teheranu.

Dodao je i da njegova zemlja ima upite iz Europe vezane za jaču energetsku suradnju, ali Iran ne želi biti supstitut za Rusiju.

Dok pet velikih svjetskih medijskih kuća već dulje čeka na pozitivan odgovor za intervju s iranskim ministrom vanjskih poslova Hosseinom Amir-Abdollahianom, on je odlučio intervju dati Večernjem listu, navodi dnevnik.

U ekskluzivnom razgovoru, iranski šef diplomacije otvoreno je govorio o preprekama koje priječe potpisivanje nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama i odgovarao na pitanja blokira li Rusija, kako to tvrde Amerikanci, potpisivanje tog sporazuma.

S ministrom su razgovarali i o ratu u Ukrajini, a prvi put iznio je jasan stav Irana o tom ratu otkrivši kako su već tri europske zemlje kontaktirale s Iranom te su zainteresirane za iranski plin i naftu.

Nezaobilazna tema bio je i Bliski istok. Između ostalog, ministar Hossein Amir-Abdollahian kritizirao je Inu zbog napuštanja projekta Moghan te povlačenja iz projekta istraživanja na bloku u Iranu, za razdoblje u kojem će međunarodne mjere ograničenja protiv Irana biti na snazi.

S obzirom na to da Iran ima veliki utjecaj na sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, ministar Amir-Abdollahian kazao je da je Iran spreman pomoći Hrvatskoj i Ini u povratku naftnih polja u Siriji, ako hrvatska strana to zatraži.

Govoreći o nuklearnim pregovorima ministar je kazao da su se na ožujskim pregovorima u Beču o ukidanju sankcija približili dogovoru više nego ikad. No, američka strana nije realno reagirala i otvorila je neka nova pitanja, kaže ministar Hossein Amir-Abdollahian za Večernji list.

Petrol u Sloveniji

Dobit Petrola u prvom polugodištu bit će 53 milijuna eura manja od planirane, većinom zbog regulacije cijena goriva u Sloveniji i Hrvatskoj, objavila je u utorak slovenska energetska kompanija najavivši da je zbog toga prisiljena mijenjati poslovni plan te će zato tražiti odštetu od države.

“Prema procjeni, bruto dobit naše grupe bit će na kraju ovog polugodišta manja od planirane za 53 milijuna eura, a EBITDA za 79 milijuna eura”, kaže se u Petrolovom priopćenju.

Uprava je zadužena da u najkraćem mogućem roku provede sve potrebne radnje na nadoknadi štete uzrokovane nesrazmjernom mjerom reguliranja maloprodajnih cijena naftnih derivata, objavila je tvrtka na stranicama Ljubljanske burze, gdje je vrijednost njene dionice pala za 4 posto.

Energetska kompanija i glavni distributer naftnih derivata u Sloveniji, u prvom je tromjesečju ostvarila neto dobit od 32,4 milijuna eura, 17 posto više nego u istom tromjesečju lani, a najavljivala je dobit od 158,3 milijuna eura za cijelu godinu, no sada će mijenjati plan i smanjiti očekivanu dobit jer u prodaji naftnih derivata trenutno posluje s gubitkom.

Kako navode u Petrolu, prodali su više goriva u Sloveniji gdje su zbog regulacije cijene bile niže nego u susjednim državama, ali su ga morali prodavati ispod nabavnih troškova i tako su gubili u tom segmentu poslovanja. Očekuju da će se na poslovanje odraziti i najavljeno reguliranje cijena plina i električne struje, što je također dio njihova energetskog biznisa.

“Stoga nećemo moći ostvariti planirane poslovne rezultate u 2022. godini”, navode u Petrolu koji je po ukupnim prihodom najveća slovenska kompanija.

Petrol je od slovenske vlade već ranije tražio isplatu 51,3 milijuna eura poslovne štete nastale do 11. svibnja zbog zamrznutih cijena goriva do tog razdoblja, a najavio je da će tražiti odštetu i za gubitke na prodaji goriva zbog regulacije koja je stupila na snagu danas.

“Očekujemo da će država svoju obvezu ispuniti u cijelosti i u najkraćem roku”, naveli su u Petrolu, u kojem ocjenjuju da im gubitke neće nadoknaditi slobodno formiranje cijena na njihovim crpkama uz autoceste.

Vlada premijera Roberta Goloba poslala je distributerima proteklih dana više različitih poruka, pa je Golob rekao da će zahtjevi za kompenzacijom vjerojatno biti odbijeni, a kritizirao je i izostanak goriva na mnogim pumpama u očekivanju novih cijena kao “skandal”, aludirajući da su distributeri špekulirali sa zalihama. On je već ranije u vezi reguliranih cijena najavljivao razgovore s trgovcima i distributerima, ali uz opasku da će visoke zahtjeve za odštetom vlada vjerojatno odbiti.

Ministar gospodarstva Matjaž Han kazao je međutim u utorak da je vlada spremna početi razgovore o mogućem povratku troškova reguliranih cijena, ali da ti razgovori moraju biti “iskreni”, a podaci o mogućim gubicima u prodaji derivata “transparentni i jasni”.

FED bi mogao izazvati recesiju?

Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi blago pali, nakon snažnog rasta dan prije, jer su ulagači i dalje nesigurni, s obzirom da će Fed nastaviti povećavati kamatne stope, što bi moglo izazvati recesiju.

U utorak su burzovni indeksi skočili više od 2 posto, već 10. put od početka godine, no dosad su svaki put brzo izgubili te dobitke i skliznuli još niže.

U srijedu su indeksi izgubili dio dobitaka od prethodnoga dana i ponovno se trgovalo vrlo nestabilno, kao i prethodnih tjedana, jer ulagači nisu sigurni da je najgore prošlo i da slijedi oporavak tržišta.

Od početka godine S&P 500 indeks pao je više od 20 posto i zaronio u područje ‘medvjeda’.

Posljedica je to povećanja kamatnih stopa američke središnje banke kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto.

Od ožujka je Fed povećao ključne kamate za 1,5 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

A slijede i daljnja povećanja kamata, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.

Jučer je predsjednik Feda Jerome Powell u izvješću Kongresu kazao da je središnja banka predana tomu da spusti inflaciju na ciljanih 2 posto i održi snažno tržište rada.

No, priznao je i da postoji mogućnost recesije.

Niz analitičara već dulje vrijeme upozorava da zbog brzog i oštro povećanja kamatnih stopa slijedi usporavanje rasta gospodarstva, pri čemu rastu rizici od recesije.

I to ne samo recesije u američkom, nego i svjetskom gospodarstvu jer i u mnogim drugim zemljama središnje banke podižu kamatne stope kako bi zauzdale inflaciju.

Osim visoke inflacije i rasta kamata, ulagače zabrinjavaju i posljedice rata u Ukrajini te poremećaji u nabavnim lancima, stoga nisu baš skloni rizičnijim investicijama, kao što su dionice.

Najviše su jučer pale, u prosjeku 4,2 posto, cijene dionica u energetskom sektoru, što je posljedica pada cijena nafte.

Na europskim su burzama cijene dionica pale i u četvrtak, drugi dan zaredom, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama, s obzirom da središnje banke povećavaju kamatne stope, što će usporiti rast svjetskog gospodarstva.

Na Zagrebačkoj se burzi u četvrtak očekuje oprezno trgovanje, kao i na svjetskim burzama, jer središnje banke u svijetu zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, što će usporiti rast gospodarstava.

Na azijskim se burzama u četvrtak trguje oprezno, dok su cijene nafte pale na najniže razine u više od mjesec dana jer se ulagači plaše da će povećanje kamata središnjih banaka zbog visoke inflacije izazvati recesiju.

Cijene su nafte, pak, osjetno pale drugi dan zaredom, pa su skliznule na najnižu razinu u više od mjesec dana.

Trgovci se, naime, plaše slabljenja potražnje, s obzirom da zbog visoke inflacije središnje banke povećavaju kamatne stope, što bi moglo izazvati recesiju svjetskog gospodarstva.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je 2,52 posto, na 108,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,73 posto, na 103,30 dolara.

Zapadne sankcije na rusku naftu

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 116 dolara, potaknute snažnom potražnjom za gorivom u ljetnoj sezoni vožnje i ograničenom ponudom zbog zapadnih sankcija na rusku naftu. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva porasla na 115,93 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 111,82 dolara.

Na kraju prošlog tjedna cijene nafte snažno su pale budući da se među ulagačima proširio strah od recesije nakon što vodeće središnje banke počele podizati ključne kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju.

Na početku ovog tjedna ulagači su se ponovo fokusirali na ograničenu opskrbu koju koče zapadne sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu. Moskva invaziju naziva specijalnom vojnom operacijom.

Rusija je druga po veličini izvoznica nafte u svijetu, a ulagači pokušavaju procijeniti koliko bi se njezina proizvodnja nafte mogla smanjiti zbog sankcija na opremu naftnog sektora.

Čelnici Europske unije namjeravaju na ovotjednom summitu ustrajati u pritisku na Rusiju najavom rada na novom paketu sankcija, pokazao je nacrt dokumenta.

Sve su manje šanse i za uspješan završetak pregovora o iranskom nuklearnom programu i za ukidanje američkih sankcija iranskom energetskom sektoru.

Iran intenzivira obogaćivanje urana i sprema se koristiti sofisticirane centrifuge u podzemnom objektu u Fordowu, pokazalo je izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju koje je Reuters dobio na uvid.

Potporu cijenama pružile su danas i naznake snažne potražnje za gorivom u ljetnoj sezoni vožnje.

Odvojeno je OPEC danas objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak stajao 113,54 dolara, što znači da je pojeftinio čak 5,43 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Iz udruge malih trgovaca naftnim derivatima

Predsjednik Udruge malih trgovaca naftnim derivatima je rekao da je vladina uredba o fiksiranju cijena goriva “grobar” malih trgovaca naftnim derivatima, koji njezinom primjenom na litri prodanog goriva gube oko jedne kune kada se uračunaju svi troškovi.

Toliki je minus kada cijeni koju mi plaćamo pribrojimo troškove za plaće, komunalije, poreze i druge, od trenutka kada kupljeno gorivo ukrcamo u cisterne, kaže Miljavac.

Prema njegovim riječima, više je opcija za izlazak iz takve situacije, no najbolja bi bila da im se omogući prodaja robe po tržišnim cijenama.

Ističe da su mali trgovci gorivom u težem položaju od velikih tvrtki, jer nemaju svoju proizvodnju i preradu.

Potraje li ovakva situacija, kaže da će izgubiti i rejting kod banaka, koje ih praktički već tretiraju kao “smeće” kada traže kredite i jamstva.

Kaže kako nije točno da se obična i premium goriva kupuju podjednako, nego da premium goriva kod malih trgovaca čine između pet i 10 posto prometa.

Dojma je da Ministarstvo gospodarstva želi riješiti problem i ističe da su članovi udruge spremi raditi na pronalaženju rješenja, ali kaže da to rješenje mora biti brzo, inače je u pitanju opstanak malih trgovaca.

Vlada je jučer donijela odluku o fiksiranju najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama, a ta mjera će vrijediti dva tjedna.

Tako od danas litra osnovnog eurodizela na benzinskim postajama koje nisu na autocestama stoji 13,08 kuna za litru, osnovnog benzina eurosuper 95 13,50 kuna po litri, dok plavi dizel može koštati najviše 9,45 kuna po litri.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izjavio je u utorak da bi bez intervencija vlade trenutne cijene goriva bile znatno skuplje, a da će se s malim trgovcima naftom nastojati zajednički pronaći najbolje rješenje.

Filipović je jutros održao sastanak s predstavnicima Udruge malih trgovaca naftom, a kako je izjavio nakon sjednice Vlade, sastanak je bio konstruktivan, saslušani su svi njihovi prijedlozi te će se s njima uspostaviti komunikacija i nastojati zajednički doći do rješenja u narednim danima.