NAFTA

Izazovi bez presedana
Energetska multinacionalka, sa sjedištem u Budimpešti, jutros je izvijestila kako je i drugo tromjesečje završila s gubitkom te značajno nižim prihodima.

Uzrok tome je pad cijena nafte te pad potražnje za gorivom uzrokovane pandemijom Covid-19.  Neto prihodi  kompanije smanjili su u drugom tromjesečju 39 posto, na 823,9 milijardi forinti (2,8 milijardi dolara), stoji u objavi na stranicama grupe.

Neto gubitak, prema izvješću, iznosio je  41,5 milijardi forinti (oko 140 milijuna dolara), što je nešto manje nego li u prvom tromjesečju kada je iznosio 48,4 milijarde forinti.

CCS EBITDA, odnosnoč ista dobit prije kamata, poreza deprecijacije i amortizacije, prilagođena za promjene vrijednosti zaliha smanjena je u drugom tromjesečju 38 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosila je 113,9 milijardi forinti. U odjelu prodaje, CCS EBITDA je prepolovljena te se spustila na  na 37 milijardi forinti. Razlog tome su urušavanja rafinerijskih marži u svibnju i lipnju. EBITDA odjela istraživanja i proizvodnje također se više nego li prepolovila te iznosi 36 milijardi forinti, što u MOL-u objašnjavaju padom cijena nafte i plina u Europi.

Na ovogodišnje izazove industrije, ali i MOL-a, koji su bez presedana u zdravstveno, sigurnosnom i smislu cijene nafte, upozorio je izvršni direktor grupe Zsolt Hernardi.  Ohrabrenje daje pozitivna likvidnost iz ranijih godina, stoji u objavi na stranicama grupe, ali i rast proizvodnje od 5 posto na godišnjoj razini, zahvaljujući polju iz Azerbajdžana koje je uključeno u rezultate za ovo tromjesečje. Time je nadokađen pad proizvodnje sa MOL-ovih pakistanskih i britanskih polja.

Upravni odbor je snizio procjenu CCS EBIDTDA za ovu godinu sa 2.4 milijarde na 1.8 milijardi dolara zbog očekivanja nastavka izazovnog razdoblja ove godine. Kapitalna potrošnja od 1.5 milijardi dolara ostat će na toj razini, kažu u objavi.

Vermilion
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo je rješenje prema kojem kanadski Vermilion može početi istraživati naftu i plina u općini Petlovac u Baranji.

Vermilion je Ministarstvu zaštite okoliša, koje je nedavnom reformom organizacije Vlade pripojeno Ministarstvu gospodarstva, u ožujku ove godine uputio zahtjev za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš istražne bušotine Novo Nevesinje-1 u općini Petlovac.

U spomenutome rješenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja navodi se da Vermilion nije u obvezi provesti postupak procjene utjecaja na okoliš zahvata na istražnoj bušotini Novo Nevesinje-1.

– Zahvat je prihvatljiv za ekološku mrežu i nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš – ocijenila je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva.

U rješenju Ministarstva navodi se da je potrebu provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš za bušotinu Novo Nevesinje-1 izrazio Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije. S druge strane, prema istome izvoru, općina Petlovac istim je povodom dostavila stajalište da se zahvatom na predviđenoj bušotini ne očekuje značajan utjecaj na okoliš.

Vermilion je u svome zahtjevu Ministarstvu naveo, među ostalim, da mu je za istražnu bušotinu Novo Nevesinje-1 potrebno 1,2 hektara prostora te da je planirana dubina bušotine 1105 metara. Bušotina je, prema istome izvoru, udaljena 1,3 kilometra do najbližeg naselja. Novo Nevesinje-1 nalazi se u okviru istražnog polja Drava-04 za koje je Vermilion dobio Vladinu dozvolu u lipnju 2015. Istom prilikom Vlada je Vermilionu izdala dozvole za još tri istražna polja, Sava 8,9 i 10.

U kolovozu prošle godine Vermilion je dobio dozvolu i za istraživačko polje Sava 7. Ukupno je kanadskoj kompaniji odobreno istraživanje na dva milijuna i 350 tisuća hektara u pet istražnih polja, što ga čini najvećim istraživačem nafte i plina u zemlji. Prve istražne bušotine na spomenutim poljima Vermilion je izradio u lipnju prošle godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji na lokacijama Cerić i Berak. Na bušotini Berak u općini Tompojevci, kako doznajemo od općinskog načelnika Zdravka Zvonarića, potvrđene su dostatne količine plina i bušotina Vermiliona je plombirana do izgradnje plinovoda kojim bi se nalazište spojilo s mrežom.

– Trenutno smo u postupku promjene urbanističkog plana općine kako bi se pristupilo izgradnji plinovoda iz nalazišta Berak prema Starim Jankovcima. Isto tako, Vermilion je izrazio namjeru izgradnje još jedne bušotine na području općine Tompojevci, toj bi se investiciji već pristupilo da nije došlo do cijele ove situacije s koronavirusom – naveo nam je načelnik općine Tompojevci. Zvonarić ističe kako su iskustva općinske uprave s kanadskom kompanijom vrlo pozitivna, među ostalim, dodaje, Vermilion je uplatio donaciju za izgradnju dječjeg igrališta na području općine.

Kompanije kojima su dodijeljena polja za istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj dužna su nalaze o otkrićima dojaviti Agenciji za ugljikovodike. Financijske obveze istraživača nafte i plina prema državi sastoje se od tzv. royalityja ili naknade za koncesiju na poljima te isporuke dijela nafte i plina dobivenih s polja. Osim u Hrvatskoj, Vermilion je u srednjoj Europi prisutan s istraživačkim radovima na otkrivanju nafte i plina i u Mađarskoj i u Slovačkoj.

Čeka se Kongres
 Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 porastao peti dan zaredom, dok je Nasdaq indeks dosegnuo novu rekordnu razinu jer ulagači vjeruju da će američki Kongres uskoro usuglasiti nove poticajne fiskalne mjere.

Proboj Nasdaqa iznad razine od 11.000 bodova, po prvi put u povijesti, zahvaljuje se snažnom rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških lidera. Tako je cijena Applea porasla 3,5, a Facebooka 6,5 posto. Podršku tržištu pružaju i boji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati. Od 424 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 83 posto nadmašilo je očekivanja analitičara.

Pritom su zarade u prosjeku oko 22,5 posto veće nego što se očekivalo, a očekivao se pad zarada za više od 40 posto. Uz to, ulagači vjeruju da će demokratski i republikanski zastupnici u Kongresu ovih dana usuglasiti nove poticajne mjere, vrijedne oko 1.000 milijardi dolara. Petak se smatra zadnjim rokom za postizanje dogovora, s obzirom da ističu neke od sadašnjih mjera za pomoć nezaposlenima.

A da su nove poticajne mjere nužne, pokazuje većina posljednjih podataka, prema kojima gospodarstvo i nije baš u snažnom zaletu. Stoga se s nestrpljenjem očekuje izvješće o zapošljavanju u SAD-u u srpnju, koje će biti objavljeno u petak. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je broj zaposlenih porastao za 1,58 milijuna, a stopa nezaposlenosti pala na 10,5 posto. Zahvaljujući svemu tome, podaci o daljnjem rastu broja zaraženih i umrlih od koronavirusa u SAD-u i dalje su u drugom planu.

U ožujku su zbog izbijanja koronakrize burzovni indeksi oštro pali, no posljednjih mjeseci nadoknadili su gotov sve gubitke zahvaljujući dosad nezabilježenim poticajnim fiskalnim i monetarnim mjerama.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE oslabio je 1,27 posto, na 6.026 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,54 posto, na 12.591 bod, a pariški CAC 0,98 posto, na 4.885 bodova.  Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale zbog rasta napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je predsjednik Donald Trump izdao naloge kojima će se uskoro u SAD-u zabraniti operacije kineskim aplikacijama TikTok i WeChat.

U drugom je planu ostao i jutros objavljeni podatak da je izvoz Kine u srpnju skočio za 7,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je više od očekivanja analitičara i predstavlja još jednu naznaku oporavka drugog po veličini svjetskog gospodarstva. U fokusu ulagača danas će biti i izvješće o zapošljavanju u SAD-u u srpnju, koje obično znatno utječe na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je broj zaposlenih porastao za 1,58 milijuna, a stopa nezaposlenosti pala na 10,5 posto.

Na valutnim je tržištima dolar blago ojačao, nakon što je danima bio pod pritiskom.  Cijene nafte, pak, jutros ne osciliraju značajnije. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,1 posto, na 45,04 dolara, dok na američkom tržištu cijena stagnira oko 42,15 dolara. A zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena unce zlata dosegnula je jutros novu rekordnu razinu od 2.075 dolara.

Koronakriza i dalje u fokusu
Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 46 dolara, poduprte padom zaliha sirove nafte u SAD-u i slabijim dolarom, koji su nadjačali zabrinutost za potražnju u uvjetima rasta broja zaraženih Covidom 19.

Na londonskom  tržištu cijena barela  izosila je 45,65 dolara. Na američkom se tržištu trgovalo po 42,62 dolara. Potporu cijenama pružilo je izvješće američke vlade koje je pokazalo pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 7,4 milijuna barela.

Zalihe derivata, uključujući dizel i lož-ulje, dosegnule su pak najvišu razinu u 38 godina a neočekivano su porasle i zalihe benzina, drugi tjedan zaredom, i to na kraju sezone vožnje u SAD-u. Vlada u Washingtonu procjenjuje da potražnja za benzinom i dalje iznosi oko 8,6 milijuna barela dnevno, što znači da je oko 10 posto manja nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Saudijska Arabija i Irak istaknuli su svoju punu predanost sporazumu OPEC +, javila je u petak iračka državna novinska agencija.

Irak je u četvrtak rekao da će u kolovozu dodatno smanjiti proizvodnju nafte od oko 400.000 barela dnevno kako bi nadoknadio prekomjernu proizvodnju u proteklom razdoblju sporazuma OPEC + o smanjenju opskrbe. Organizacija zemalja izvoznica nafte i saveznika, poznata kao OPEC +, započela je rekordno smanjenje opskrbe u svibnju kako bi potaknula cijene nafte smanjene zbog koronakrize.

Prema tom sporazumu, Irak se zalaže za smanjenje proizvodnje za 1,06 milijuna barela dnevno.

U srednjem roku, prevagu će i dalje odnositi slaba potražnja te se očekuje korekcija cijena u bližoj budućnosti, kažu analitičari ING-a. Dodatnu potporu cijenama pružio je danas i slabiji dolar koji jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta a time posredno potencijalno i potražnju za naftom.

Dolarov indeks, koji mjeri kretanje američke prema šest ostalih ključnih svjetskih valuta, zabilježio je u srpnju najveći pad u deset godina a analitičari su u Reutersovoj anketi procijenili da bi trebao nastaviti slabiti do kraja ove i početkom iduće godine. Danas je dolarov indeks bio nepromijenjen u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosio je 92,83 boda, ali se zadržao blizu najniže razine u dvije godine.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u srijedu iznosila 45,34 dolara, što znači da je bila 1,07 dolara viša nego prethodnog trgovinskog dana.

Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman optužen je da je poslao ubojice u Kanadu kako bi ubili bivšeg saudijskog obavještajca, prenosi u četvrtak BBC.

Atentat ne Saada al-Jabrija spriječen je nedugo nakon ubojstva novinara Jamala Khashoggija u Turskoj, navodi se u sudskim dokumentima podnesenima u SAD-u. Jabri, dugogodišnji dužnosnik saudijskih vlasti, pobjegao je iz zemlje prije tri godine. Od tada živi u Torontu pod privatnom zaštitom.

Pokušaj atentata propao je nakon što su kanadski granični policajci razotkrili ekipu ubojica kada su pokušali ući u zemlju na međunarodnoj zračnoj luci u Torontu.

 

Zelena ulaganja
British Petroleum (BP) zbog rekordnog gubitka u drugom tromjesečju od 6,7 milijardi dolara uslijed pandemije, po prvi puta u deset godina smanjuje dividendu, objavila je kompanija u utorak i najavila ulaganja u obnovljive i ekološki prihvatljivije izvore energije.

Britanska kompanija istaknula je planove za znatno smanjenje proizvodnje nafte i plina do 2030. i pojačanu proizvodnje obnovljivih izvora energije u skladu sa strategijom izvršnog direktora Bernarda Looneya da BP do 2030. smanji proizvodnju fosilnih goriva za 40 posto.

Neto gubitak, koji je bio u skladu s očekivanjima analitičara, velikim dijelom je rezultat odluke BP-a da otpiše 6,5 milijardi američkih dolara vrijednosti imovine za istraživanje nafte i plina, nakon oštro naniže revidiranih procjena cijene nafte i plina.

“Rezultati su nastali u još jednom vrlo izazovnom tromjesečju, ali i zbog poteza koje smo pokrenuli dok nastavljamo preispitivati ??energente i reformirati BP u novom smjeru”, naveo je Looney u priopćenju.

Looney, koji je na tom položaju u kompaniji od veljače, izbjegao je smanjenje dividendi u prvom tromjesečju unatoč pogoršanju tržišnih uvjeta. No smanjivanje dividende za 50 posto na 5,25 centa po dionici, iznad procjena analitičara koji su očekivali rezove za 40 posto, činilo se neizbježnim zbog gomilanja duga, kolapsa potražnje za naftom i plinom uslijed pandemije COVID-19 te rasta očekivanja o usporenom oporavku globalnih gospodarskih aktivnosti.

BP će, prema planu, povećati ulaganja u energente s niskom razinom emisije ugljikovih spojeva do 2030. na pet milijardi dolara godišnje i povećati proizvodnju obnovljivih izvora energije na 50 gigavata, uz istovremeno smanjivanje proizvodnje nafte i plina za 40 posto u usporedbi s razinom iz 2019. godine.

Kompanije se bune
Rusko ministarstvo financija želi prikupiti 1,93 milijarde američkih dolara poreza od naftne industrije tijekom sljedeće dvije godine, jer je pad cijena nafte smanjio proračunaske prihode, no industrija se tome snažno protivi, pa bi “presjeći” mogao predsjednik Putin.

Prema dokumentu na web stranici ruske vlade na koji se poziva Reuters, ministarstvo financija želi povećati porezne prihode izmjenom poreznog zakona i nedavno uvedenog poreza na dobit. Vlada i ruska naftna industrija spore se oko predloženih poreznih izmjena, izvijestio je u ponedjeljak ruski poslovni dnevnik Kommersant pozivajući se na izvore upoznate s tom problematikom. Prema izvorima Kommersanta, prijedlog – ako se prihvati – negativno bi utjecao na Gazprom Neft, naftnu diviziju plinskog giganta Gazproma i Rosneft, najvećeg proizvođača nafte u Rusiji.

Porez temeljen na dobiti probno uveden prošle godine, rezultirao je time da se u proračun uslijed pada dobiti nije slilo 2,9 milijardi američkih dolara, navode izvori.

Ruske se kompanije snažno se protive prijedlogu ta se ta proračunska svota osigura amandmanom na porezni zakon, pa bi to pitanje moglo biti prepušteno predsjedniku Vladimiru Putinu, izvijestio je Kommersant.

Moguće izmjene poreznog zakona bile bi štetne za osnove ruske naftne industrije, naveo je Reuters citirajući VTB Capital. Rusko gospodarstvo trpi posljedice pada cijena nafte, čemu je, navodi Reuters, Rusija i sama pomogla neslaganjem sa svojim partnerom unutar OPEC-a + Saudijskom Arabijom u ožujku. Ruska rublja srušila se, a ruski prihod od nafte smanjio se kao rezultat pada cijena nafte.

Pad cijena nafte, zajedno s globalnom recesijom zbog koronavirusa, rezultirat će padom ruskog gospodarstva ove godine za šest posto, najviše u zadnjih 11 godina, navela je Svjetska banka u zadnjem ekonomskom izvješću o Rusiji početkom ovog mjeseca. Stoga Rusija razmatra uvođenje neke vrste državnog programa, sličnog onome u Meksiku, kako bi zaštitila državne prihode od pada cijena nafte u budućnosti.

Analiza
S bitno manjim brojem turista u turskim ljetovalištima uslijed pandemije koronavirusa presušio je jedan od glavnih izvora deviza za tamošnje gospodarstvo i time reprizu valutne krize iz 2018. učinio još izvjesnijom. Međutim, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan vjeruje u brz oporavak te ubrzano troši devizne rezerve kako bi obranio tečaj lire.

Za ekonomiste to je još jedan pokazatelj da vlada u Ankari živi u ekonomskoj paralelnoj stvarnosti. Kako piše Financial Times, Erdoğan je prošlog mjeseca izjavio kako treba pohvaliti mjere kojima su spriječeni “maliciozni” napadi na liru. Takvi potezi, naglasio je turski predsjednik, jačaju “imunološki sustav turskog gospodarstva protiv globalnih turbulencija”.

Za većinu ekonomista Erdoğanove riječi ne mogu biti dalje od istine. Kolaps turističkih dolazaka kao rezultata pandemije produbio je rupu u javnim financijama. Stranih investitora više nema, nakon što su povukli gotovo 13 milijardi dolara kapitala iz Turske prodajom tamošnjih obveznica i dionica. No, udar na turizam ključni je dio problema s kojima se Turska trenutno suočava. Naime, turistički prihodi važan su izvor deviza za tu državu, koja se oslanja na velike iznose stranog kapitala radi financiranja ekonomskog rasta i ublažavanja gotovo kroničnog deficita proračuna.

Prošle godine Tursku je posjetilo 45 milijuna turista koji su ostvarili prihod od 34,5 milijarde dolara. Međutim, u prvih šest mjeseci ove godine turistički dolasci niži su za 75 posto. Samo u lipnju pad je iznosio 96 posto. “U normalnim vremenima zarađivali bi oko 1000 eura dnevno. Sada između 10 i 20 eura”, ističe za britanski list vlasnik suvenirnice u turističkom mjestu Lara. Vlada se nadala da će snažan pad cijena nafte – jedne od uvoznih stavki na koju Turska najviše troši – umanjiti štetu od pada turističkih prihoda i ostalih vrsta izvoza, poput tekstila, bijele tehnike i automobila. No, to se baš i nije dogodilo. Proteklih nekoliko mjeseci turski proračun zagazio je duboko u manjak – samo u prvih pet mjeseci rupa u riznici iznosi 17 milijardi dolara.

Procjene za cijelu godinu variraju ovisno o analitičarima, no britanski Barclays procjenjuje da bi deficit mogao iznositi i 30 milijardi dolara, odnosno 4 posto BDP-a. Pogoršanje javnih financija sve se izraženije odražava na vrijednost turske valute. Kako bi zaustavile klizanje, vlasti su već ove godine utrošile 65 milijardi dolara na obranu tečaja, procjenjuje Goldman Sachs. Unatoč tome, lira je prošlog tjedna prema euru pala na od 8,17 lira, vrlo blizu rekordno niskom tečaju od 8,21 lira zabilježenom prije dvije godine usred valutne krize.

U kratkom roku trošenje novca za obranu tečaja dalo je rezultata. Lira je tijekom ove godine prema dolaru izgubila 15 posto, što je daleko manji pad vrijednosti nego brazilskog reala ili južnoafričkog randa.

Erdoğanov zet, ministar financija Berat Albayrak, stalno ponavlja kako se Turska odvaja od trendova prisutnih u ostalim državama u razvoju. Međutim, dio analitičara smatra kako će ova strategija posijati sjeme nove financijske krize. Robin Brooks, glavni ekonomist Instituta za međunarodne financije kaže kako se Turska ističe među rastućim državama, ali po mnoštvu pogrešnih razloga. Ima veliki proračunski deficit, troši milijarde dolara pokušavajući obraniti liru i upumpava jeftine kredite u gospodarstvo.

To je istovjetna taktika koja je prije samo dvije godine izazvala golemu krizu tijekom koje je lira izgubila 30 posto vrijednosti. Potonuće valute izazvalo je pritisak na prezaduženi korporativni sektor, dovelo do rasta inflacije i gurnulo gospodarstvo u recesiju. Dok inozemni ekonomisti smatraju da će tursko gospodarstvo ove godine u prosjeku pasti 4,3 posto, Ankara i dalje inzistira na procjenama snažnog oporavka koji će donijeti pozitivan ovogodišnji rezultat BDP-a.

Kako bi ostvarila taj cilj, vlada se opet okrenula kreditiranju. Središnja banka snizila je ključnu kamatnu stopu za čak 15,75 postotnih bodova tijekom posljednjih 12 mjeseci. Banke su pojačale kreditiranje, kako poduzeća, tako i građana, pa je rast kredita na godišnjoj razini dosegao 24 posto, što je najviša razina od 2013. godine.

Međutim, rast kreditiranja osnažuje domaću potražnju, što pak povećava uvoz te tako produbljuje deficit platne bilance, naglašava Robin Brooks. “Na kraju, žrtva je lira”, dodaje taj analitičar.

Još jedna kaotična deprecijacija valute zakomplicirat će turske napore da se zemlja oporavi od koronakrize. “Ako smatrate da će utjecaj koronavirusa relativno brzo nestati, onda je to ispravna strategija. U kratkom roku je skupa, ali kupuje dovoljno vremena da prebrodite vrlo teško razdoblje”, ocjenjuje Phoenix Kalen, direktorica rastućih tržišta u francuskoj banci Société Générale.

Turska je do sada zabilježila oko 230.000 oboljelih i 5600 preminulih, a svakog dana od COVID-19 oboli oko 900 ljudi. No, ako se koronavirus ubrzo ne suzbije, a prihodi od turizma i izvoza se ne oporave u kratkom vremenu, Kalen upozorava da bi Turska mogla postati vrlo ranjiva na buduće ekonomske šokove. “Ako trenutna situacija potraje još 12 mjeseci, to neće biti održivo. Turske vlasti balansiraju u tom krhkom ekvilibriju, pokušavajući da ne padnu u ponor”, dodaje P. Kalen, prenosi Poslovni dnevnik.

Tko su dobitnici
Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, dok je Nasdaq indeks dosegnuo rekordnu razinu jer su ulagače ohrabrile najave preuzimanja i spajanja kompanija.

Među najvećim je dobitnicama jučer bila dionica Microsofta s rastom cijene za 5,6 posto, nakon što je taj tehnološki div izvijestio da kani preuzeti američko poslovanje aplikacije TikTok, koja je u vlasništvu kineske kompanije. Dionica ADT-a poskupila je, pak, više od 50 posto, nakon vijesti da Alphabet, krovna kompanija Googlea, kani kupiti 7-postotni udjel u toj tvrtki za sigurnosna rješenja kuća.

Cijena dionice Varian Medical Systemsa skočila je više od 20 posto, nakon vijesti da je za 16 milijardi dolara želi otkupiti njemačka kompanija Siemens Healthineers. „Tržište su potaknule vijesti o preuzimanjima i spajanjima kompanija. To , naime, pokazuje da su poslovodstva sigurnija u budućnost. Zašto bi inače trošili milijarde dolara?”, objašnjava Jake Dollarhide, direktor u tvrtki Longbow Asset Management.

Snažno je jučer porasla i cijena dionice Applea, za 2,5 posto, jer su ulagači i dalje pod dojmom odličnih kvartalnih poslovnih rezultata tog tehnološkog diva, objavljenih prošloga tjedna. Tako se tržišna vrijednost najveće američke kompanije približila razini od 2.000 milijardi dolara na samo oko 140 milijardi dolara.

Zahvaljujući tome, jučer je S&P 500 indeks informacijsko-tehnološkog sektora skočio 2,5 posto, znatno više od ostalih sektorskih indeksa. U fokusu ulagača su i kvartalni poslovni rezultati, a dosad je više od 80 posto kompanija, koje su objavile izvješća, nadmašilo očekivanja analitičara.

Doduše, očekivanja su niska, pa tako analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa za otprilike 30 posto manje nego godinu dana prije. Podršku tržištu pruža i nada ulagača da će demokratski i republikanski zastupnici u Kongresu ovih dana usuglasiti nove poticajne mjere, vrijedne 1.000 milijardi dolara, s obzirom da neke od sadašnjih mjera za pomoć nezaposlenima ističu.

U ožujku su zbog izbijanja koronakrize burzovni indeksi oštro pali, no posljednjih mjeseci nadoknadili su veliku većinu gubitaka zahvaljujući dosad nezabilježenim poticajnim fiskalnim i monetarnim mjerama. Tako je Nasdaq indeks jučer dosegnuo novu rekordnu razinu, dok je S&P 500 indeks udaljen od svoje rekordne razine, dosegnute krajem veljače, samo oko 3 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE ojačao je 2,29 posto, na 6.032 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,71 posto, na 12.646 bodova, a pariški CAC 1,93 posto, na 4.875 bodova.  Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, jer su ulagače ohrabrili dobri makroekonomski pokazatelji, a nadaju se i novim poticajnim mjerama u američkom gospodarstvu.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu nakon niza vijesti o preuzimanjima kompanija. Među ostalim, Microsoft je izvijestio da kani preuzeti američko poslovanje aplikacije TikTok, koja je u vlasništvu kineske kompanije ByteDance. Kina neće prihvatiti američku “krađu” kineske tehnološke kompanije za snimanje kratkih video isječaka TikTok, objavili u utorak kineski državni mediji.

Na valutnim je tržištima dolar jutros blago oslabio.  Cijene su nafte, pak, jutros izgubile dio jučerašnjih dobitaka, nakon vijesti da je Rusija, u skladu s nedavnim dogovorom OPEC-a i saveznika, počela povećavati proizvodnju. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,59 posto, na 43,89 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,61 posto, na 40,76 dolara.

Koronakriza
Cijene nafte oslabile su u ponedjeljak uslijed zabrinutosti zbog slabljenja svjetskog gospodarstva u uvjetima širenja zaraze koronavirusom i prekomjerne ponude nakon što OPEC i njegovi saveznici u kolovozu povećaju proizvodnju.

U posljednjih mjesec dana cijena barela na londonskom tržištu kretala se u rasponu između 41 i 45 dolara. Cijenama nafte trguje se u vrlo širom rasponu, kaže Warren Patterson iz ING-a. Špekulacije u vezi oporavka potražnje postaju sve neizvjesnije, iako iznad tržišnih očekivanja za drugu polovinu godine, dodao je.

Broj novih slučaja koronavirusa nastavlja se povećavati u SAD-u, a na svjetskoj je razini broj oboljelih blizu 18 milijuna. Više zemalja uvodi nove mjere ograničenja ili proširuje postojeće kako bi zarazu stavilo pod kontrolu.

Osim sporog oporavka potražnje za gorivima zbog ponovnog širenja zaraze, ulagače zabrinjava i prekomjerna ponuda kad Organizacija zemalja-izvoznica nafte i njeni saveznici, poznati kao OPEC +, budu ublažiti rezove proizvodnje u kolovozu.

Raste zabrinutost kako će povećanje proizvodnje OPEC+ pridonijeti neuravnoteženosti s potražnjom, s obzirom na mogući sporiji oporavak potražnje za naftom zbog drugog vala širenja zaraze korone.

Proizvođači OPEC+ smanjili su proizvodnju od svibnja za 9,7 milijuna barela dnevno. Od kolovoza do prosinca ti će rezovi biti ublaženi na 7,7 milijuna barela dnevno. No, cijene nafte u određenoj mjeri podupiru podaci da se proizvodna aktivnost u eurozoni povećala u prošlom mjesecu po prvi puta od početka 2019.

OPEC je, pak, u ponedjeljak na svojoj web stranici objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 43,02 dolara, te ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Komentar Davora Dijanovića
Nakon Drugoga svjetskog rata Njemačka se ekonomski oporavila dobrim dijelom zahvaljujući američkoj pomoći i s vremenom postala najmoćnija europska ekonomija.

Jačanje ekonomske moći nije bilo praćeno jačanjem (geo)političke uloge. Kao državi gubitnici u ratu Njemačkoj se nije dopuštalo da postaje snažniji geopolitički faktor. Njemačka tako nije postala stalna članica Vijeća sigurnosti, a i sam je NATO, kako je jednom istaknuo Henry Kissinger, stvoren da bi Ameriku držao u Europi unutra, Rusiju vani, a Njemačku dolje.

Posljednjih godina ponovno jačaju i njemačke geopolitičke ambicije. EU je već danas instrument njemačke političke i ekonomske moći. U novome multipolarnome svijetu koji se stvara Njemačka želi postati autonoman pol, a takva politika direktno dovodi do slabljenja odnosa sa SAD-om. Njemačka je uz Veliku Britaniju dugo vremena predstavljala najvažnijega američkog saveznika u Europi (tzv. transatlantska veza), no te su veze posljednjih godina značajno pokidane. Analitičari sve više govore o povratku njemačkog pitanja: Njemačka je ponovno postala prevelikom za Europu i želi značajniji iskorak i na globalnoj sceni.

Kao i ranije u prošlosti noćnu moru angloameričke škole geopolitičkog mišljenja predstavlja moguće povezivanje Njemačke i Rusije, tj. njemačkog kapitala i tehnologije i ruskih resursa. A da određeni oblik toga povezivanja imamo i danas ponajbolje svjedoči rusko-njemačka energetska suradnja. Konkretno, riječ je o plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Prvi je već izgrađen, a drugi je pri kraju. U jeku sankcija protiv Rusije nakon okupacije Krima Berlin je s Moskvom sklopio pakt o energetskoj suradnji što nije našilo na odobravanje Washingtona.

Plinovod Sjeverni tok 2, koji plin preko Baltičkog mora transportira iz Rusije u Njemačku, nalazi se pod američkim sankcijama. Američki predsjednik Donald Trump stalno ponavlja da Washington štiti Njemačku, a da Njemačka daje milijarde Rusima. Ekonomska ovisnost, ističe SAD, stvara i političku ovisnost, iako nema dvojbe da Njemačka ima direktne ekonomske koristi od spomenutih plinovoda kao ekskluzivni distributer ruskoga plina za Europu. Naime, prvi na cijevi ubire najbolje tranzitne tarife.

Zahladnjenje odnosa Njemačke i SAD-a često se tumači kao posljedica Trumpove vanjske politike i kidanja multilateralnih režima. No riječ je o trendu koji je započeo prije Trumpa i trajat će i nakon njegova odlaska. Njemačka, kako smo istaknuli, želi autonomniju poziciju u odnosu na SAD, a ta se želja direktno manifestira u energetskoj politici Berlina.

Pogoršanje njemačko-američkih odnosa, posebno u kontekstu spomenutih energetskih prijepora, posljednjih je godina dovelo do najava o povlačenju američkih vojnika iz Njemačke. Kao što nam je poznato iz povijesti, američke vojne trupe nalaze se u Njemačkoj od kraja Drugoga svjetskog rata kada su bile dio savezničkih okupacijskih snaga. S vremenom broj vojnika se smanjivao, no i danas Njemačka predstavlja važno mjesto u američkoj vojno-obrambenoj strategiji, pa je tako u Stuttgartu sjedište američkoga Europskog zapovjedništva (EUCOM), odakle se vrši koordinacija američkih trupa u 51 državi Europe, u Wiesbadenu je sjedište kopnene vojske (US Army Europe), u Grafenwoehru je najveća strana baza vojske SAD-a na svijetu, u Ramsteinu velika zračna vojna baza, a u zračnoj bazi Buechel nalazi se i nuklearno oružje.

Već je spomenuto da je broj vojnika u posljednjih petnaestak godina prepolovljen, no usred pogoršanja odnosa taj će se broj dodatno smanjivati. Prošloga tjedna američki je ministar obrane Mark Esper najavio da će već u nekoliko sljedećih tjedana iz Njemačke povući oko 12.000 vojnika, od kojih će polovica biti razmještena u Italiju i Belgiju, a polovica natrag u SAD. Ono što posebno svjedoči o pogoršanju odnosa je činjenica da će se europsko sjedište američke vojske premjestiti iz Stuttgarta u Belgiju.

Smanjivanje američke vojne nazočnosti u Njemačkoj s jedne strane odgovara Berlinu koji tako stječe veću autonomiju u odnosu na Washington, no s druge strane tim potezima gube lokalne njemačke ekonomije (primjerice, suradnja prehrambene industrije s vojnim bazama i lokalci zaposleni u bazama), a i Njemačka će sada morati ulagati znatno više u novca u vlastitu obranu što će se odraziti na manja ulaganja u drugim područjima.

Njemački političari ističu da će nakon povlačenja američkih vojnika doći do slabljenja NATO-a i sigurnosti Europe. No Trump je neumoljiv: “Njemačka svake godine Rusiji plaća milijarde za energetiku, a mi bi trebali čuvati Njemačku od Rusije. O čemu se tu radi?”. Njemački tjednik Spiegel na svome je portalu pisao kako je riječ o Trumpovoj osveti Angeli Merkel: “Nema mnogo šefova vlada koji su mu tako nenaklonjeni kao kancelarka. Odbojnost je obostrana”. Dakako, naivno je sve svoditi samo na privatne odnose. Riječ je o strateškim državnim politikama.

Pogoršanje njemačko-američkih odnosa se nastavlja. Pritom treba ponoviti i apostrofirati kako je njemačko-američka suradnja predstavljala jednu od okosnica transatlantske politike desetljećima. Promjene koje sada nastaju predstavljaju jedan od onih tektonskih lomova globalne geopolitičke scene. Živimo u vremenima u kojima se kidaju stare veze i stari režimi. Stari poredak umire, a novi se još ne može roditi. Takva su vremena najopasnija za međunarodnu sigurnost.

Pisac ovih redaka smatra kako države poput Hrvatske trebaju nastojati imati što korektnije odnose sa svim velikim silama, bilo da govorimo o globalnim silama poput SAD-a ili o regionalnim silama poput Njemačke. Potrebno je voditi lukavu politiku nezamjeranja velikim silama, ali istodobno nastojati koliko je više moguće ograničiti učinke onih politika velikih sila koje ne idu u korist Hrvatskoj. Primjerice, to je njemačka politika prema tzv. Zapadnom Balkanu i protivljenje Berlina Inicijativi triju mora. U tim se pitanjima Hrvatska treba osloniti na SAD, dok opet u drugima treba tražiti druge saveznike.

Veliki atenski vojskovođa Tukdidi davno je u svojemu djelu Povijest Peloponeskog rata postavio temelje realističke doktrine međunarodnih odnosa: prema jačim državama moramo biti uljudni kako bi bili u njihovoj milosti, prema slabijima umjereni, a pred jednakima ne smijemo uzmicati jer bi to bio pokazatelj straha i slabosti. Do danas se u međunarodnim odnosima ništa bitno u njihovoj naravi nije promijenilo, tako da Tukidovim riječima nemamo što dodati, piše Dijanović za Direktno.hr.