NAFTA

Javlja BBC

Najvrjedniji svjetski proizvođač nafte Saudi Aramco potvrdio je za BBC da su podaci tvrtke procurili od jednog od njezinih dobavljača. Procurila datoteka se sada koristi kao sredstvo za iznudu 50 milijuna dolara od tvrtke, dodaje britanski javni servis.

U odgovoru e-poštom na BBC-jev upit, Aramko je rekao da je “nedavno saznao za neizravno otkrivanje ograničene količine podataka o tvrtkama koje posjeduju neovisni dobavljači”.

Saudijski energetski div nije rekao o kojoj se tvrtki radi niti je li dobavljač hakiran ili su podaci procurili na neki drugi način.

Iznuđivači su došli u posjed jednog terabajta, odnosno 1.000 gigabajta Aramcovih podataka, izvijestila je ranije agencija AP pozivajući se na web stranicu na darknetu (dijelu šifrirane mreže na Internetu koji je dostupan samo putem specijaliziranih alata koji omogućuju anonimnost) .

Prema izvješću AP-a, na toj web stranici Aramcu je ponuđeno da izbriše podatke u zamjenu za 50 milijuna dolara u kriptovaluti, a zasad nije poznato tko stoji iza tražene otkupnine.

Aramco nije odgovorio na BBC-jev zahtjev za komentarom na vijest AP-a da je tvrtka meta pokušaja iznude od 50 milijuna dolara.

Usprkos izjavama ne čine dovoljno?

Nizozemski Shell u travnju je objavio svoje godišnje izvješće o zaštiti okoliša, pritom se pohvalivši velikim ulaganjima u obnovljive izvore energije. Naftni div obvezao se i instalirati stotine tisuća punionica za električna vozila širom svijeta kako bi nadoknadio štetu nastalu izgaranjem fosilnih goriva.

Istog je dana Shell izdao zasebno izvješće otkrivajući kako su najveću pojedinačnu donaciju prošle godine uplatili Američkom institutu za naftu (API), jednoj od najmoćnijih američkih trgovinskih organizacija, ujedno i poveznici između naftne industrije i američkog Kongresa. Pa tako dok tvrtke provode promidžbene kampanje tvrdeći da ozbiljno shvaćaju klimatske probleme, API, u službi interesa naftnih giganta, zapravo djeluje iza kulisa s ciljem da u Kongresu zaustavi ili oslabi zakone o zaštiti okoliša, piše Chris McGreal za Guardian.

To je potvrđeno i kada je ranije ove godine aktivist Greenpeace potajno snimio lobista Exxona u Washingtonu, koji je API opisao kao žrtvenog janjca, koji je tu kako bi oči javnosti držao što dalje od pojedinih tvrtki.

I dok se u Shell-ovim ušminkanim PR izjavama slavi ekološka osjetljivost tvrtke, istovremeno se glavni izvršni direktor API-a Mike Sommers suprotstavlja nizu mjera zaštite okoliša koje je donio predsjednik Joe Biden, uključujući i prijedlog za financiranje novih punionica električnih vozila diljem SAD-a. Tvrdi da je “ekspresni prijelaz” na električna vozila dio “vladine akcije za ograničavanje izbora Amerikanaca na sredstvo prijevoza.

Shell, koji je prošle godine API donirao 10 milijuna dolara nije izoliran slučaj. I ostali naftnih konglomerati, kao što su ExxonMobil, Chevron i BP, također financiraju API, premda to nisu objavili javno.

Europarlamentarci smatraju kako bi se izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva trebale postupno ukidati na svim razinama do 2025. godine, a ostale ekološki štetne subvencije trebale bi se postupno ukidati do 2027.

Očekuju da Komisija do prosinca 2022. procijeni koje su subvencije štetne.

Izvjestiteljica Grace O’Sullivan (Zeleni) istaknula je kako smo na početku presudnog desetljeća u borbi protiv ekološke krize.

Ovaj osmi Akcijski plan za okoliš u skladu je sa izazovima s kojima se suočavamo, pruža ambiciozni okvir koji prepoznaje potrebu za sustavnim promjenama. Uvjerena sam da ovaj plan, ojačan nadzornim mehanizmima, može igrati značajnu ulogu do 2030. – istaknula je O’Sullivan, a donosi Jutarnji list.

Rast tehnološkog sektora

Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi porasli treći dan zaredom, što se ponajviše zahvaljuje rastu tehnološkog sektora, no trgovalo se oprezno zbog usporavanja oporavka gospodarstva od koronakrize.

Među 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, najviše su jučer pale cijene dionica u energetskom sektoru, dok su najviše porasle u tehnološkom, za 0,7 posto.

To se zahvaljuje rastu cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Microsoft, Amazon.com, Apple, Facebook i Alphabet uoči objave njihovih kvartalnih poslovnih izvješća idućega tjedna.

Ulagači se nadaju da će rezultati tih kompanija biti bolji od očekivanja, kao i većine kompanija dosad.

Naime, dosad su poslovna izvješća objavile 104 kompanije, pri čemu ih je 88 posto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju porasle oko 75 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su još nedavno očekivali rast od 66 posto.

Nakon tri dana snažnog rasta, svi su indeksi nadoknadili gotovo sve gubitke od kraja prošloga i početka ovoga tjedna, kada su bili pod pritiskom zbog rasta broja novozaraženih delta sojem koronavirusa, što bi moglo dovesti do novih restriktivnih mjera i usporavanja oporavka gospodarstva od koronakrize.

Sada su sva tri indeksa od rekordnih razina udaljena manje od 1 posto.

No, na tržištu vlada oprez, na što ukazuje znatno manji obujam trgovanja nego prethodnih dana, jer oporavak gospodarstva od koronakrize gubi na zamahu.

Broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga je tjedna neočekivano porastao na 419 tisuća, najvišu razinu u dva mjeseca.

Pokazatelji s tržišta rada pažljivo se prate jer bi mogli naznačiti kada bi američka središnja banka mogla početi raspravljati o ukidanju poticaja, s obzirom da čelnici Feda poručuju da će poticati gospodarstvo sve dok se tržište rada dovoljno ne oporavi.

S obzirom na to, ističe, sjednica čelnika Feda idućega tjedna mogla bi značajno utjecati na tržišta.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Na europskim su burzama u petak ujutro indeksi porasli četvrti dan zaredom, što se zahvaljuje dobrim poslovnim rezultatima kompanija, a u fokusu ulagača bit će i novi gospodarski pokazatelji iz gospodarstava eurozone.

Na azijskim se burzama u petak trguje oprezno, a indeksi su na putu tjednih gubitaka nakon vrlo nestabilnog trgovanja tijekom tjedna zbog rasta broja novozaraženih koronavirusom, što bi moglo usporiti oporavak gospodarstava.

Kineski burzovni indeksi jutros su pod pritiskom i zbog pada cijena dionica tehnoloških kompanija jer se ulagači plaše da će regulatorne vlasti postrožiti pravila u tom sektoru.

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala.

Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon jučerašnjeg snažnog rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,1 posto, na 73,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,15 posto, na 71,65 dolara.

Pitanje delta sojaa

Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 73 dolara, potaknute očekivanjima tijesne opskrbe do kraja godine zbog oporavka gospodarstva od krize koju je prouzročila pandemija koronavirusa. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla na 72,43 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 70,53 dolara.

Tržišta je jučer poduprla obnovljena sklonost ulagača rizičnijoj imovini, uključujući naftu, koja je potisnula u drugi plan neočekivani rast zaliha u SAD-u.

Analitičari procjenjuju da najavljeno povećanje opskrbe, za dva milijuna barela dnevno od kolovoza do kraja godine prema dogovoru vodećih proizvođača predvođenih Organizacijom zemalja-izvoznica nafte i njihovim saveznicima, neće biti dovoljno da zakoči opći pad zaliha.

Potražnja bi unatoč tome trebala nadmašiti ponudu u drugoj polovini godine, procjenjuju.

Analitičari investicijske banke JPMorgan procjenjuju da će globalna potražnja u prosjeku u kolovozu iznositi 99,6 milijuna barela dnevno, što bi bilo za 5,4 milijuna barela dnevno više nego u travnju. U četvrtom tromjesečju njezin bi rast trebao usporiti, predviđaju.

Značajniji rast cijena zakočio je danas neočekivani rast zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, za 2,1 milijun barela, prema podacima vlade u Washingtonu, objavljenima u srijedu.

Odvojeno je OPEC danas na svojoj internetskoj stranici objavio da je cijena barela referentne košarice njegovih članica u srijedu iznosila 69,93 dolara, što znači da je pala za 57 centi u odnosu na prethodni radni dan.

Bolji rezultati kompanija

Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi snažno porasli, što se zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon oštrog pada dan prije i boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija.

Nakon što je dan prije zabilježio najveći dnevni pad u posljednjih devet mjeseci, Dow Jones nadoknadio je jučer velik dio tih gubitaka.

S&P 500 zabilježio je, pak, prvi rast nakon tri dana pada, a Nasdaq indeks nakon pet dana.

Najviše su jučer porasle cijene dionica u sektorima koji su najviše osjetljivi na kretanja u gospodarstvu, a koje su dan prije oštro pale jer su ulagače zabrinule vijesti o rastu broja novozaraženih delta sojem koronavirusa, što bi moglo dovesti do novih restriktivnih mjera i usporavanja oporavka gospodarstva od koronakrize.

Ipak, jučer su ta strahovanja ponešto splasnula. Podršku tržištu pružili su i bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija.

Dosad je poslovna izvješća objavilo 56 kompanija, pri čemu ih je 91 posto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju porasle gotovo 73 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su još nedavno očekivali rast od 66 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Na Zagrebačkoj se burzi i u srijedu očekuje skroman promet jer u ovom razdoblju ljetnih godišnjih odmora nema značajnijih gospodarskih vijesti, dok bi Crobex indeksi moglo stagnirati nedaleko najnižih razina od svibnja.

Na većini azijskih burzi cijene su dionica u srijedu porasle, kao i dan prije na Wall Streetu, što se ponajviše zahvaljuje korekciji cijena nakon višednevnog pada tržišta. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji skok cijena dionica na Wall Streetu za više od 1 posto, čime su nadoknadili gubitke od prethodnoga dana.

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon jučerašnjeg rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,3 posto, na 69,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 66,95 dolara.

Analiza IEA

Izvješće Međunarodne energetske agencije, čini se, ne daje razloga za zadovoljstvo investitorima u području obnogljivih izvora energije. Naime, IEA očekuje kako će potražnja za fosilnim gorivima u sljedećem razdoblju rasti jer se očekuje povećanje struje. U izvještaju se navodi kako globalna potražnja za električnom energijom raste brže nego li kapaciteti obnovljivih izvora.

Situacija je to koja će rezultirati naglim porastom uporabe ugljena, za oko pet posto ove i tri posto sljedeće godine, riskirajući da emisije ugljičnog dioksida iz elektroenergetskog sektora iduće godine skoče na na “rekordnu razinu”, kaže se u izvještaju.

Ovo znači kako bi upotreba ugljena mogla dosegnuti povijesno najvišu vrijednost, dok se kod proizvodnje na plin koja je pala za dva posto u 2020. godini, očekuje porast za jedan posto u 2021. godini i gotovo dva posto u 2022. godini.

Prema IEA-ovom izvještaju, globalna potražnja za električnom energijom trebala bi ove godine porasti za gotovo pet posto i četiri posto 2022. godine, pri čemu se očekuje da će većina porasta doći iz azijsko-pacifičke regije, prije svega iz Kine i Indije.

Sugeriraju kako će proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, uključujući vjetar, solarnu energiju i hidroenergiju iduće dvije godine snažno porasti – za osam posto u 2021. i više od šest posto u 2022. godini, ali da će to biti dovoljno tek za približno polovicu predviđenog globalnog rasta potražnje za električnom energijom.

Pritom bi proizvodnja električne energije na bazi fosilnih goriva trebala pokriti 45 posto dodatne potražnje 2021. i 40 posto 2022. godine, a ostatak će činiti nuklearna energija.

Kao rezultat, predviđa se da će se emisije ugljika iz elektroenergetskog sektora – koje su pale i 2019. i 2020. – povećati za 3,5 posto u 2021. i 2,5 posto u 2022. godini, dovodeći ih do najviših povijesnih razina.

Obnovljiva energija doista impresivno raste u mnogim dijelovima svijeta, ali još uvijek ne na mjestima koje bi svijet mogla dovesti do nula emisija CO2 do sredine stoljeća, navodi se u izvješću, te se predlaže ozbiljnije ulaganje u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost.

Stabilnost cijena

Vrijednosti nafte stabilizirale su se na međunarodnim tržištima blizu razine od 69 dolara, poduprte tijesnom opskrbom koja je ublažila zabrinutost zbog opetovanog širenja covida-19 i njegova mogućeg utjecaja na oporavak potražnje. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila 68.86 dolara, dok je na američkom tržištu ona iznosila 66.63 dolara za barel.

Naime, trgovce je e jučer uznemirilo opetovano širenje zaraze covidom-19 širom svijeta i uvođenje mjera zatvaranja, koje bi mogle ponovo pogoditi potražnju upravo kada se vodeći proizvođači spremaju povećati opskrbu.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom planiraju pak od kolovoza do kraja godine povećati opskrbu za dva milijuna barela dnevno kako bi obuzdali cijene i podmirili sve veću potražnju u postpandemijskom oporavku.

OPEC očekuje da potražnja za naftom ove godine porasti 6.6 posto, s težištem na drugoj polovici godine. Moguće poklapanje širenja zaraze s povećanjem opskrbe bilo je jučer u fokusu tržišta, međutim nervozno se trgovanje stišalo te analitičari očekuju kako nije vjerojatno da će delta varijanta korona virusa ugroziti američko gospodarstvo kao protekle godine, iako je više nego li vjerojatno posrtanje nekih regija i nekih sektora.

Analitičari procjenjuju i da je dogovoreno povećanje opskrbe prilično skromno, jer obzirom na izgledni oporavak, tržište bi se moglo naći u deficitu opskrbe. Sve izgledniju nervozu glede te činjenice trebalo bi staviti pod kontrolu, jer bez toga neće biti oporavka cijena.

Zbog praznika u muslimanskom svijetu OPEC ni jučer nije objavio kolika je prethodnog dana bila cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica. U četvrtak je iznosila 73.15 dolara.

Skupština društva

Redovna Glavna skupština Janafa održana je jučer, a nazočili su joj dioničari koji zajednički raspolažu s 910.002 dionica na koje otpada 90,31% temeljnog kapitala Društva.
O svim prijedlozima Odluka odlučivalo je 100% prisutnih dioničara te su jednoglasno usvojili sve prijedloge Odluka, koji su bili objavljeni u Pozivu za Skupštinu.

Pod točkom 4. Dnevnog reda, Glavna skupština donijela je odluku da se dio dobiti Društva za 2020. godinu u ukupnom iznosu 82.114.050,42 kune isplati dioničarima. Dividenda iznosi 81,49 kuna po dionici, a pravo na dividendu stječu dioničari koji su na kraju trgovinskog dana 22. srpnja 2021. upisani u registar SKDD-a. Dividenda će biti isplaćena 27. srpnja 2021.

Pod točkom 8. Dnevnog reda Glavna skupština donijela je odluku o opozivu člana Nadzornog odbora, dr.sc. Žarka Stilina, a pod točkom 9. je za članove Nadzornog odbora Društva na razdoblje od 6 mjeseci izabrala Anju Bagarić, Marija Rođaka i Josipa Spajića. Nadzorni odbor Društva sada ima šest članova, a za predsjednika Nadzornog odbora izabrana je Nina Ban Glasnović.

Podsjećamo, Društvo je u srijedu, 14. srpnja 2021. zaprimilo odluku dioničara CERP, koji je, koristeći se pravom iz članka 28. Statuta Društva direktno imenovao dva člana u Nadzorni odbor i to Ninu Ban Glasnović (ponovni mandat) i Jadranku Čengiju Šarić, na razdoblje od četiri godine, s time da mandat Čengiji Šarić počinje teći 26. srpnja 2021. godine, odnosno po isteku mandata gđe Biljane Bukić.

Dionice oštro pale

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica oštro pale jer se ulagači plaše da bi širenje delta soja koronavirusa moglo dovesti do novih restriktivnih mjera i usporavanja oporavka gospodarstva.

Za Dow Jones to je najveći dnevni pad u gotovo devet mjeseci, a za S&P 500 i Nasdaq indeks od polovice svibnja.

Posljedica je to vijesti o rastu broja novozaraženih delta sojem koronavirusa, što bi moglo dovesti do novih restriktivnih mjera i usporavanja oporavka gospodarstva od koronakrize.

Zbog toga su jučer pale cijene dionica u svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, a pod najvećim su pritiskom bile dionice u turističkom, zrakoplovnom i ugostiteljskom sektoru.

Dosad su ulagači ignorirali vijesti o širenju delta varijante virusa u Aziji i Europi, no u petak je objavljeno da je broj slučajeva novozaraženih koronavirusom u SAD-u prošloga tjedna porastao za 70 posto, a broj umrlih za 26 posto.

Na nesigurnost na tržištu ukazuje i skok VIX indeksa straha Čikaške burze opcija na najvišu razinu u posljednja dva mjeseca. Taj podatak pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

Zbog toga ih nisu ohrabrili ni bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija.

Dosad je poslovna izvješća objavilo 40-ak kompanija, pri čemu ih je 90 posto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju porasle za 72 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su još prošloga tjedna očekivali rast od 66 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Na europskim su burzama u utorak ujutro indeksi znatno porasli, čime su nadoknadili dio gubitaka od jučer, kada su bili pod snažnim pritiskom zbog širenja delta varijante koronavirusa.

Na azijskim su burzama cijene dionica pale i u utorak, treći dan zaredom, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama, s obzirom da bi širenje delta soja koronavirusa moglo usporiti oporavak svjetskog gospodarstva.

Azijske su burze ionako danima bile pod pritiskom, a sada je ulagače obeshrabrio i jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu, pri čemu je Dow Jones potonuo više od 2, a S&P 500 i Nasdaq indeks više od 1 posto.

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla jer ulagači, neskloni rizičnim investicijama, traže sigurnije utočište za kapital.

Cijene su nafte, pak, jutros porasle, nakon što su jučer potonule oko 6 posto kako zbog zabrinutosti za potražnju, tako i dogovora dogovora Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i saveznika o povećanju proizvodnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 0,5 posto, na 68,98 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,7 posto, na 66,90 dolara.

Pad cijena

Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 71 dolar nakon što su vodeći proizvođači dogovorili povećanje opskrbe, upravo u trenutku kada širenje covida 19 dovodi pod znak pitanja tempo oporavka potražnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 2,54 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 71,05 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 2,64 dolara nižoj cijeni, od 69,17 dolara.

Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihove saveznice među neovisnim proizvođačima predvođene Rusijom dogovorile su u nedjelju da će u kolovoz povećati opskrbu kako bi obuzdale rast cijena paralelno oporavku gospodarstva od pandemije covida 19.

Prošle je godine OPEC+ smanjio proizvodnju za rekordnih 10 milijuna barela dnevno kako bi je prilagodio slabijoj potražnji u vrijeme strogih koronaograničenja. Potom su počeli postupno ublažavati rezove i trenutno je smanjuju za 5,8 milijuna barela dnevno.

Sada su dogovorili da će je od kolovoza do rujna smanjivati za dva milijuna barela dnevno, a utvrdili su i nove proizvodne kvote za skupinu zemalja, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Irak i Rusiju, koje će stupiti na snagu u svibnju 2022.

„Dugoročni, slobodni i dodatni proizvodni kapaciteti zemalja skupine OPEC+ ključni su razlog što cijene nafte ponovo padaju”, tumači analitičar švicarske banke Julius Baer Carsten Menke.

Proizvođači su dogovorili povećanje opskrbe upravo u razdoblju opetovanog razbuktavanja pandemije covida 19. Engleska je tako danas ukinula sva ograničenja, unatoč širenju zarazne delta varijante koronavirusa.

Analitičar PVM Oila Tamas Varga da bi tempo oporavka potražnje mogao doći pod znak pitanja.

“Globalna situacija sa covidom ponovo je opasna i razumljivo je što među ulagačima izaziva oprez, iako valja naglasiti da se u drugim dijelovima svijeta ograničenja ublažavaju”, rekao je Varga.

Zbog praznika u muslimanskom svijetu OPEC danas nije objavio kolika je u petak bila cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica. U četvrtak iznosila je 73,15 dolara.