ELEKTRIČNA ENERGIJA

U razdoblju od srpnja do rujna prihodi su mu poskočili 39 posto, na 8,77 milijardi dolara, “što je „postignuto uglavnom značajnim rastom broja isporučenih vozila, kao i rastom u ostalim dijelovima poslovanja“, stoji u poslovnom izvješću objavljenom u srijedu.

Neto dobit više je nego udvostručena, na 331 milijun dolara, unatoč padu aktivnosti u gospodarstvu zbog pandemije koronavirusa. Time je Tesla peto tromjesečje zaredom zaključio s dobiti. Kompanija je u trećem tromjesečju isporučila 139.593 vozila, što je 44 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Time su se približili zacrtanih pola milijuna isporuka u ovoj godini, ali upozoravaju da je dosezanje tog cilja “otežano” i ovisit će o većoj proizvodnji Modely Y i o intenziviranju proizvodnje u Šangaju u odnosu na prethodno tromjesečje.

Zahtijevat će također veću efikasnost u logistici i sustavu isporuke, uz veći obujam proizvodnje, dodaju. Prošlog mjeseca direktor Tesle Elon Musk najavio je novi plan kojim bi se cijena baterija po kilovat-satu prepolovila i vozila postala cjenovno pristupačnija, piše AutoPress.

Tako su te cijene mnogo niže u usporedbi sa svim zemljama u okruženju Srbije. Tako je cijena električne enegije u Makedoniji viša za 18,52%, u Bosni i Hercegovini za 25,79%, u Albaniji za 28,72% u Crnoj Gori za 35,13%, u Hrvatskoj za 47,37%, a u Sloveniji za čak 51,91%.

To je dokaz zašto bi svima koji u Srbiji koriste električnu energiju trebalo pojasniti da je povišenje cijena nužno, objavila je srpska podružnica austrijskog proizvođača energetske opreme na biomasu Polytechnik, piše Energetika-net

Prošle godine u Europskoj uniji je prodano 458.915 električnih i hibridnih vozila, što je više nego dvostruko bolje od prodaje u 2017. godini, navela je ACEA. U istom je razdoblju broj punionica porastao 58 posto, na samo 200.000. “To je potencijalno vrlo opasno jer bismo uskoro mogli dosegnuti točku u kojoj će rast prodaje električnih vozila stati ako potrošači zaključe da jednostavno nema dovoljno punionica ili da moraju predugo čekati u redu na brzo punjenje“, tumači glavni direktor ACEA-e Eric-Mark Huitema.

Prodaja automobila pada ove godine zbog pandemije koronavirusa, ali prodaja električnih i hibridnih modela raste zahvaljujući strožim europskim standardima o emisiji štetnih spojeva i državnim programima potpore oporavku u postpandemijskom razdoblju.

ACEA je pozvala Europsku komisiju da ubrza planiranu analizu propisa EU-a o infrastrukturi za punjenje električnih vozila i da odredi obvezujuće ciljeve za zemlje kako bi povećale broj punionica. Strategija o ekološki čistom prijevozu u EU, koja se očekuje krajem godine, “imat će za cilj uspostavu razgranatije infrastrukture za punjenje na razini cijele EU i veći broj punionica”, rekao je glasnogovornik Komisije.

Bruxelles planira koristiti sredstva EU-a kako bi pomogao instalaciju milijun javnih stanica za punjenje, koliko će ih po njegovim procjenama biti potrebno za 13 milijuna vozila s niskim udjelom emisija na europskim cestama do 2025. godine.

Nevladine organizacije smatraju da EK mora odrediti prioritetna područja. “To prije svega znači privatno punjenje u zgradama i poslovnim prostorima u kojima se parkiraju automobili”, objasnila je Julia Poliscanova, direktorica za ekološki čista vozila u udruzi Transport & Environment.

Kompanija je vozila proizvedena u tvornici u Šangaju počela isporučivati u prosincu prošle godine a do kraja listopada počet će ih izvoziti, između ostalog, u Njemačku, Francusku, Italiju i Švicarsku, stoji u priopćenju, objavljenom početkom tjedna.

Tesla trenutno gradi tvornicu na periferiji Berlina, a njemačka vlada najavila je više od 9.000 eura subvencija za kupce električnih automobila uključujući Teslin Model 3, podsjeća Reuers. Američka kompanija širi poslovanje u Kini unatoč eskalaciji napetosti između Washingtona i Pekinga. Tvornica u Šangaju, prva Teslina izvan SAD-a, trebala bi ove godine proizvesti 150 tisuća vozila.

U rujnu je Tesla prodao više od 11 tisuća automobila Model 3 u Kini, najvećem svjetskom tržištu automobila, a paralelno gradi nove proizvodne kapacitete u Šangaju za proizvodnju sportskog terenca Model Y. I njemački BMW planira u Europi prodavati električni model iX3, koji proizvodi u kineskom Shenyangu, dok Damiler seli proizvodnju Smarta u zaljev Hangzhou, navodi Reuters.

Hrvatska elektroprivreda ove je godine pokrenula realizaciju druge faze hidroenergetskog sustava Senj, koja se sastoji od dva segmenta; gradnje Hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, ukupnog kapaciteta 412 MW.

Investicija je vrijedna čak 3,4 milijarde kuna. Razvoj projekta uz prekide traje već više desetljeća, a tek je aktualna uprava HEP-a na čelu s predsjednikom Franom Barbarićem donijela investicijske odluke za oba segmenta projekta i započela investiciju. Dobivena su pozitivna rješenja o prihvatljivosti oba zahvata za okoliš i ekološku mrežu, ishođene lokacijske dozvole, i to 2019. za HES Kosinj te 2020. godine za HE Senj 2 – pojašnjavaju u HEP-u.

Dakle, iako su nedavno zakopane prve lopate u sklopu tog projekta, on traje već dulje, s obzirom na to da se nužni “papirnati” dio posla pokreće godinama prije početka samih radova, a trajat će i paralelno tijekom idućih godina kako se projekt bude razvijao. Stoga, unatoč skepsi mještana, čelni ljudi HEP-a kažu da sada nema nazad.

Projekt koji uključuje gradnju dvaju velikih objekata, hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, tunela, novih cesta, koji uključuje potapanje sela, isplatu odštete svim mještanima, gradnju stambene zgrade, ali i zbrinjavanje svih kulturnih i drugih dobara s područja koje se planira potopiti, lokalnih crkvi i čak pet groblja, više ne može stati, donosi Večernji list.

Dalekovod će povećati pouzdanost sustava, prijenosne mreže i uvoz električne energije, podsjetio je generalni direktor Elesa Aleksander Mervar. Projekt se također nalazi na listi prioritetnih vladinih projekata.

Više od investicijske vrijednosti i značaja, projekt je poznat po tome što ga prati jedan od najdužih procesa prostornog postavljanja u povijesti. Planiranje dalekovoda započelo je između 1988. i 1990. Tek su 1998. započeli razgovori s Mađarskom, nakon čega su dvije godine kasnije slijedili prostorni postupci. Nekoliko godina kasnije, to se zakompliciralo smještajem rute na Hotizi, gdje dalekovod prelazi Hrvatsku.

Eles je tek u lipnju ove godine potpisao ugovor o suradnji s hrvatskim Dalekovodom. Pet godina, počevši od 2013. godine, Elesu je trebalo da dobije ekološku suglasnost. Konačno, početak gradnje odgodila je epidemija za tri mjeseca. Prvi međudržavni ugovor predviđao je da dalekovod radi 2007. godine, ali zapravo će se to dogoditi krajem sljedeće godine. “Nažalost, u Sloveniji imamo ogromnih problema s brzinom razvojnih projekata i njihovim smještajem u prostor, ne toliko sa samom gradnjom, koliko s birokratskim pokrićem. Ovaj slučaj mora biti dodatni poticaj da se više nikad ne ponovi da postupak traje 20 godina prije nego što započnemo graditi “, rekao je premijer Janez Janša na svečanosti na početku gradnje.

Dodao je da će priprema za gradnju trajati deset puta duže od same gradnje.

Mađarski premijer Viktor Orban, koji je također prisustvovao ceremoniji na početku gradnje, rekao je da je taj događaj bio povijesni uglavnom zbog međudržavne integracije u energetskom polju, što doprinosi jačanju regije. Srednja Europa tako dobiva na značaju, a središte razvoja kreće se prema istoku. “EU nije samo njemačko-francuska stvar, već i pitanje veza između tih zemalja, koje sve više postaju poprište geopolitičkih igara i interesa velikih”, rekao je, a prenosi SEEbiz.

Nova burza pod nazivom ALPEX imat će sjedište u Tirani i trgovat će kratkoročnim ugovorima za električnu energiju na elektroenergetskim tržištima Albanije i Kosova. Trgovina će se odvijati prema načelu ‘dan unaprijed’, a u budućnosti se očekuju u unutardnevna trgovanja.

Čim počne raditi, ALPEX će zatražiti status nominiranog operatora elektroenergetskog tržišta (tzv. NEMO) u obje zemlje, izvijestila je Energetska zajednica.

Članovi projekta NEXT-E i tvrtka Hubject, najveći međunarodni pružatelj B2B usluga povezanih s punjenjem električnih vozila, udružili su se da bi svoje brze i ultrabrze punionice učinili dostupnima na jedinstvenoj aplikaciji za punjenje električnih vozila u Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Rumunjskoj.

U Hubjectovu platformu za punjenje tako će se integrirati 222 multistandardne brze punionice (snage 50 kilovata – kW) i 30 ultrabrzih punionica (snage 150 – 350 kW) projekta NEXT-E, čime se dodatno omogućava putovanje na velike udaljenosti u regiji, navodi se u priopćenju HEP-a.

Uz HEP, članice konzorcija NEXT-E su još tri energetske kompanije – E.ON Grupa, MOL Grupa i Petrol Grupa te dva proizvođača automobila – BMW i Nissan, a cilj je tog projekta postaviti ukupno 222 brze i 30 ultrabrzih punionica na benzinskim postajama u šest država srednje i istočne Europe.

Kako se napominje u priopćenju, pristup svim punionicama električnih vozila postavljenim unutar projekta NEXT-E trenutno je ograničen nužnošću korištenja više pojedinačnih aplikacija članova projekta, što dovodi do prepreka u kretanju električnih vozila na prekograničnim putovanjima.

Korištenjem Hubjectove platforme, punjenje na 222 brze i 30 ultrabrze punionice projekta NEXT-E, kao i na punionicama svih ostalih operatora koji su registrirani na platformi, bit će moguće upotrebom bilo koje aplikacije za punjenje članica NEXT-E konzorcija, ističu iz HEP-a.

Tako će, dodaju, i HEP-ovi korisnici usluge e-mobilnosti moći bez dodatne registracije i preuzimanja drugih mobilnih aplikacija puniti električna vozila u svim zemljama u okruženju u kojima članice NEXT-E konzorcija imaju svoje punionice, i za to dobivati jedan račun od HEP-a.

U priopćenju se prenosi i izjava Richarda Ferrera, voditelja inovacijskog tima za prijevoz u agenciji Innovation & Networks Executive Agency (INEA) kako su interoperabilnost i e-roaming ključne karakteristike učinkovite mreže punionica električnih vozila te pružaju neometano putovanje električnim vozilima duž europske cestovne mreže. “Punjenje električnog vozila mora biti vrlo jednostavno, pouzdano i dostupno građanima Europe. Dostupnost ove usluge na Hubjectovoj platformi je značajan korak u tom smjeru, zahvaljujući pionirskom duhu javnih i privatnih kompanija koje predstavljaju kompletan ekosustav od energetske do automobilske industrije kao i industrije mobilnosti i softvera. Elektromobilnost u Europi postaje stvarnost! Europska komisija i INEA će nastaviti podržavati ovakve projekte i gospodarske subjekte kroz različite programe, da bi postigli ciljeve europskog Zelenog plana”, zaključuje Ferrer.

Projekt NEXT-E, koji se sufinancira iz EU fonda Connecting Europe Facility (CEF), predstavlja suradnju četiri energetske kompanije – uz HEP, riječ je o E.ON Grupi iz Češke, Rumunjske i Slovačke, društvima MOL Grupe iz Mađarske, Hrvatske, Češke, Rumunjske i Slovenije, te Petrol Grupi iz Slovenije i Hrvatske, kao i dva proizvođača automobila (BMW i Nissan). Cilj projekta je postaviti ukupno 222 brze i 30 ultrabrzih punionica na benzinskim postajama u šest država srednje i istočne Europe.

Inače, HEP-ova mreža ELEN punionica električnih vozila obuhvaća više od 200 punionica na području svih 20 županija i Grada Zagreba te pokriva sve autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradska središta i turistička odredišta, uključujući i više otoka, a njihovo je postavljanje HEP financirao vlastitim te sredstvima iz EU fondova kroz projekte EAST-E, NEXT-E te bigEVdata. Plan je HEP-a do kraja godine u ELEN mreži imati ukupno 250 punionica.

Po podacima iz izvješća, ukupni su prihodi HEP grupe u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 7,32 milijarde kuna, što je pad za 8,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no još su više pali ukupni rashodi, za 11,4 posto, na 6,14 milijardu kuna.

“Na poslovanje u prvom polugodištu utjecale su poduzete epidemiološke mjere u cilju sprječavanja širenja novog koronavirusa (Covid-19), koje su dovele do zaustavljanja dijela gospodarskih aktivnosti, a time i do pada potrošnje električne energije u Hrvatskoj i na tržištima susjednih zemalja. Smanjenje gospodarskih aktivnosti širom Europe dovelo je i do pada cijena električne energije, plina i ugljena”, navodi se u obrazloženju polugodišnjih izvješća koje je HEP objavio na svojim internet stranicama i putem Hanfinog službenog registra propisanih informacija.

Po podacima HEP-a, u prvih šest mjeseci ove godine ukupna potrošnja električne energije kupaca u Hrvatskoj iznosila je 7.428 gigavatsati (GWh), što je za 606 GWh, ili 7,5 posto manje u odnosu isto lanjsko razdoblje, pri čemu je potrošnja kupaca poduzetništva smanjenja za 577 GWh, a kućanstava za 28 GWh.

Ukupna prodaja opskrbljivača HEP grupe manja je za 563 GWh (7,7 posto) u odnosu na isto razdoblje 2019. godine te je u prvih šest mjeseci ove godine HEP grupa ostvarila tržišni udio od 91,1 posto, dok je u isto vrijeme lani taj udio bio 91,3 posto, navodi se u izvješću.

Iz HEP-a objašnjavaju kako su prvo polugodište ove godine obilježile nepovoljnije hidrološke okolnosti u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s udjelom od 28,1 posto u strukturi izvora električne energije. U hidroelektranama je proizvedeno 2.461 GWh, što je za 468 GWh manje u odnosu na prvo polugodište 2019. godine.

No, uslijed manje potrošnje, ostvarena je manja nabava električne energije na tržištu za 1.168 GWh, ili za 27,2 posto, manja proizvodnja u termoelektranama za 7 GWh, ili 0,4 posto, što je utjecalo na smanjenje troškova poslovanja. Ukupno je nabavljeno 3.119 GWh, od čega se 629 GWh odnosi na otkup električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracija u sustavu poticaja, a 2.490 GWh na uvoz i nabavu od trgovaca i proizvođača u Republici Hrvatskoj te nabavu za pokriće gubitaka u mreži prijenosa.

U termoelektranama je u prvom polugodištu proizvedeno 1.652 GWh električne energije, a isporuka iz nuklearne elektrane Krško (koja je u suvlasništvu HEP-a) iznosila je 1.513 GWh, što predstavlja 17,3 posto raspoložive električne energije HEP grupe.

Po podacima iz konsolidiranog izvješća, poslovni prihodi HEP grupe u prvih šest mjeseci ove godine su iznosili 7,14 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini smanjenje za 9 posto ili za 705,4 milijuna kuna.

Najveći dio prihoda HEP grupa ostvaruje od prodaje električne energije i ti su prihodi ostvareni u iznosu 5,49 milijardi kuna, što je u odnosu na prvo polugodište lani smanjenje za 769,6 milijuna kuna, ili za 12,3 posto, a objašnjava se manjim prihodom od prodaje električne energije na inozemnom tržištu i izvoza viškova električne energije te smanjene prodaje električne energije kupcima u Hrvatskoj uslijed manje potrošnje.

Prihodi od prodaje toplinske energije manji su za 9,9 milijuna kuna, a od prodaje plina za 66,8 milijuna kuna, dok su svi ostali poslovni prihodi povećani za 140,9 milijuna kuna. U prvom polugodištu su poslovni rashodi HEP grupe iznosili 5,95 milijardi kuna i manji su za 862,4 milijuna kuna, ili za 12,7 posto.

Troškovi nabave električne energije iznosili su 1,16 milijardi kuna i smanjeni su u odnosu na prvo polugodište lani za 34,1 posto, ili za 601,8 milijuna kuna. Smanjenje troškova, kako se objašnjava, rezultat je manjih troškova uvoza uslijed manjih uvezenih količina te uz nižu cijenu uvezene električne energije. Istovremeno je smanjen otkup električne energije u sustavu poticaja uslijed smanjenog postotka obveznog otkupa od početka 2020. godine.

Po podacima iz izvješća, trošak energetskog goriva u prvoj polovini ove godine iznosi 729,6 milijuna kuna, što je smanjenje za 165,4 milijuna kuna (18,5 posto) zbog manje utrošenih količina i cijena ugljena i šumske biomase uz nižu cijenu plina. Trošak nabave plina za prodaju na veleprodajnom tržištu te za tržišnu opskrbu smanjeni su za 159,3 milijuna kuna (20,3 posto).

Investicije HEP grupe u prvih šest mjeseci ove godine iznosile su 1,25 milijarde kuna, što obuhvaća zamjene, rekonstrukcije, revitalizacije postojećih energetskih objekata, izgradnju i pripremu izgradnje novih energetskih objekata te priključenje potrošača, ističe se u izvješću.

Uz konsolidirano izvješće za HEP grupu (HEP d.d. i ovisna društva), kompanija je objavila i nekonsolidirano izvješće za matičnu tvrtku HEP d.d. Po podacima iz tog nekonsolidiranog izvješća, HEP d.d. u prvom polugodištu ostvarila neto dobit u iznosu od 1,21 milijardu kuna, što je za oko 44 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani.

U izvješću se također podsjeća da je HEP d.d. krajem kolovoza ove godine isplatio 664,4 milijuna kuna iz lanjske dobiti u korist državnog proračuna, a temeljem Vladine odluke o visini, načinu i rokovima isplate sredstva trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Kako doznaje Jutarnji list, Hrvatska elektroprivreda, odnosno njezina podružnica Elen, početkom 2021. kreće s naplatom usluge punjena na svojim javno dostupnim punionicama. I to ne samo onim brzim priključcima snage preko 50 kW, već na svima koje su tijekom proteklih godina postavili diljem Lijepe naše.

Broj im svakodnevno raste, a trenutačno ih je oko 170. A njihovim putem, sva je prilika, mogao bi krenuti i Hrvatski Telekom, koji diljem Hrvatske upravlja sa 330 punjača. Tim više jer na njih 54 već sad vrši naplatu, dok je i onima besplatnima pristup moguć isključivo uz autorizaciju T-RFID karticom koja se u T-centrima prodaje za 200 kuna.

Doduše, HT je u ponešto drugačijem položaju nego HEP i konačnu odluku o početku naplate neće donijeti samostalno, već će, dođe li do nje, to biti odluka partnerskih tvrtki. HT, naime, vrši uslugu savjetovanja, prikupljanja potrebne dokumentacije, instalacije punionice, autorizaciju korisnika, naplatu i korisničku podršku, no u većini slučajeva nije vlasnik same punionice. To, međutim, ne mijenja puno na stvari. Kako održavanje infrastrukture za punjenje ima svoju cijenu, kao i sama struja, može se očekivati da se za odlukom Hrvatske elektroprivrede povedu i drugi vlasnici punionica te prestanu subvencionirati vozače električnih automobila.

Nema sumnje da će zbog početka naplate usluge punjenja mnogi rogoboriti, posebno taksisti i dostavljači koji su dosad mogli računati na neograničen broj besplatnih kilovat sati struje i tako štedjeli ozbiljan novac. No, ta novost donijet će i niz pozitivnih stvari. Jedna od njih, barem kad je riječ o punionicama kojima je vlasnik HEP, svakako će biti lansiranje aplikacije koja će bitno pojednostaviti život vozača električnih automobila. Pomoću nje, saznajemo, korisnici će moći provjeravati dostupnost punionice, cijenu i stanje napunjenosti baterije, a na kraju će dobivati i obavijest o završetku punjenja.

Također, pomoću te aplikacije moći će i rezervirati priključak, pa vozači više neće gubiti vrijeme i živce te se voziti od punionice do punionice kad je ona na koju su računali već zauzeta. Ili, jednostavno, nije u funkciji, što se i nama dogodilo kad smo se nedavno s Nissan Leafom zaputili iz Zagreba na Brač.

Put koji je s japanskim kompaktom opremljenim većom baterijom od 62 kWh trebao biti „šetnja parkom”, tim više jer je HEP u posljednje vrijeme postavio niz brzih punjača uzduž autoceste A1, a tek koji dan prije našeg puta otvorio i brzu punionicu i na našem odredištu u Sutivanu, u trenutku se pretvorio u izazov kada nas je na odmorištu Nadin dočekao punjač u kvaru. Kad započne naplata bit će sigurno teže doživjeti takav scenarij, a dođe li do kvara vozač će pomoću aplikacije to saznati na vrijeme. Dobra stvar je i što će se početkom naplate stvoriti preduvjeti za brži razvoj domaće mreže punionica. Sada ih je prema podacima Europen Alternative Fuel Observatoryja, institucije koja za račun Europske komisije državama članicama osigurava podatke i pomaže u razvoju infrastrukture za alternativna goriva, njih 564.