ELEKTRIČNA ENERGIJA

Požalio se Elon Musk

Tesline nove tvornice u Njemačkoj i Teksasu gube “milijarde dolara”, rekao je izvršni direktor američkog proizvođača električnih automobila Elon Musk, istaknuvši visoke troškove, skromnu proizvodnju i probleme u nabavnom lancu.

Teslina gigatvornica u Gruenheideu u blizini Berlina prvi je njegov pogon u Europi, a tvornica u Austinu otvorena je u travnju ove godine.

Ti pogoni “trenutno gutaju puno novca”, rekao je Musk u intervjuu za klub obožavatelja Teslinih automobila u Silicijskoj dolini ukazavši na visoke troškove, skromnu proizvodnju i probleme u nabavnim lancima automobilske industrije.

Trenutno sam fokusiran na održavanje poslovanja kako bi se radnicima isplaćivale plaće i kako kompanija ne bi bankrotirala, rekao je Musk.

Visoki troškovi pokretanja proizvodnje u novim tvornicama uobičajena su pojava, ali Tesla ima problema i u pogonu u Šangaju, zbog lockdowna koji je po Musku izazvao ogromne teškoće u proizvodnji.

Šef Tesle nedavno je najavio ukidanje radnih mjesta, upozorivši u više navrata i da očekuje pad aktivnosti u svjetskom gospodarstvu.

Tesla će u idućim mjesecima ukinuti tri do 3,5 posto radnih mjesta, potvrdio je Musk u ponedjeljak dodavši da će ukinuti desetinu radnih mjesta u odjelima projektiranja i razvoja. Kompanija je na početku godine zapošljavala nešto manje od 100 tisuća radnika.

Priopćenje HROTE-a

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) izvijestio je u utorak da je raspisao javni natječaj za dodjelu tržišne premije u svrhu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) i visokoučinkovitih kogeneracija, a predviđena ukupna kvota za nove projekte iznosi 648 megavata (MW).

HROTE je taj javni natječaj raspisao krajem prošlog tjedna (17. lipnja), a otvoren je do 4. srpnja.

Taj natječaj uslijedio je nakon završetka javnog poziva za prikupljanje ponuda s uvjetima za sudjelovanje na javnom natječaju, koji je bio raspisan 20. ožujka.

Natječaj je objavljen na temelju Programa državnih potpora za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija tržišnom premijom 2021.-2023., kojega je u prosincu 2021. godine odobrila Europska komisija.

“Tržišna premija je sustav poticanja u kojem HROTE isplaćuje proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora energije tržišnu premiju kao razliku između ugovorene referentne vrijednosti postignute na natječaju i tržišne cijene električne energije”, objašnjavaju iz HROTE-a.

Po podacima koje iznose, na ovom je javnom natječaju predviđena ukupna kvota (priključna snaga) za nove projekte u iznosu od 648 megavata, a nositelji projekta natjecat će se po tehnologijama u granicama propisanih kvota.

Natječajem su najveće kvote, po 300 megavata, predviđene za dvije grupe proizvodnih postrojenja – sunčane elektrane instalirane snage veće od 500 kilovata (kW) te vjetroelektrane instalirane snage veće od tri megavata.

Za hidroelektane instalirane snage veće od 500 kilovata do uključivo 10 megavata kvota natječaja je četiri megavata, za elektrane na biomasu instalirane snage veće od 500 kilovata do uključivo pet megavata kvota je osam megavata, a za elektrane na bioplin snage veće od 500 kilovata do uključivo dva megavata kvota natječaja je 16 megavata.

Za geotermalne elektrane instalirane snage veće od 500 kilovata natječajem je predviđena kvota od 10 megavata, a isto toliko (10 megavata) je planirano i za inovativne tehnologije.

Javni natječaj otvoren je do 4. srpnja, a nakon toga slijedi otvaranje ponuda, njihova evaluacija i donošenje odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja “koja će se temeljiti na najpovoljnijoj ponuđenoj referentnoj vrijednosti”, objašnavaju iz HROTE-a.

“S nositeljima projekata čije će ponude biti ocjenjene dobitnim, HROTE sklapa ugovor o tržišnoj premiji u trajanju od 12 godina koje se računa od dana stjecanja prava na isplatu tržišne premije. Nositelji projekta imaju obavezu u roku od četiri godine od dana sklapanja ugovora o tržišnoj premiji izgraditi postrojenje”, ističu iz HROTE-a.

S obzirom da ukupna kvota iz odobrenog Programa iznosi 2010 MW, HROTE planira tijekom 2022. i 2023. objaviti više javnih natječaja za dodjelu tržišne premije u svrhu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije kako bi se ugovorila cjelokupna kvota, zaključuje se u priopćenju.

Vlada RH

Vlada je u četvrtak dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za kreditno zaduženje kod OTP banke Split u ukupnom iznosu od 1,314 milijardi kuna, radi financiranja općih poslovnih potreba.

Radi se o dva kredita – od 385 milijuna kuna te od 929 milijuna kuna.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da se HEP planira zadužiti kroz navedena dva kredita, zbog toga jer je 2015. godine izdao obveznice od 550 milijuna dolara uz kamatnu stopu od 5,87 posto, dok zaduženje kod OTP banke ima bitno niže kamate. Za jedan je kredit, naime, kamata 0,62 posto, drugi 0,42 posto.

“Refinancirat će se i ostvariti određene uštede zbog velike razlike u kamati”, kazao je Filipović.

Vlada je u četvrtak preložila i izmjene Zakona o poticanju ulaganja kojim se korisnicima regionalnih potpora za ulaganje, u slučaju privremenog ili trajnog smanjenja broja zaposlenika koji su povezani sa projektom ulaganja od 1. siječnja 2020. do 30 lipnja 2021. godine, zbog pandemije to smanjenje broja zaposlenih neće smatrati krštenjem obveze očuvanja novootvorenih radnih mjesta.

Uz to, korisnicima potpora za ulaganje omogućuje se, uz već odobreno produljenje propisanog trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja za jednu godinu, produljenje za još jednu dodatnu godinu kada se trogodišnje razdoblje realizacije projekta preklapa s razdobljem početka pandemije bolesti covida-19.

Neplaćeni rečuni ili NATO?

Ruski izvoz električne energije u Finsku prekinut je u ponedjeljak, pokazuju podaci mrežnog operatera.

Ruska komunalna tvrtka Inter RAO najavila je prošli tjedan da će zaustaviti izvoz u Finsku, navodeći da ta zemlja od 6. svibnja nije platila električnu energiju prodanu preko paneuropske burze Nord Pool.

Dotok ruske električne energije u Finsku pao je s 87 megavata na nulu, pokazali su podaci mrežnog operatera Fingrida koji je priopćio da može zamijeniti rusku opskrbu švedskom električnom energijom i povećanjem domaće proizvodnje.

Dodao je da je obustava ruskog izvoza nastala zbog ograničenja plaćanja koje su nametnule zapadne zemlje.

“Zbog tih ograničenja više se ne može plaćati ruska struja. Prekid je stoga prije posljedica, nego ruska protumjera”, kaže se u priopćenju.

Iz Rusije u Finsku dolazi oko 10 posto potrebne struje.

Nije jasno je li ruski potez povezan s finskim pristupanjem NATO-u.

Finski predsjednik Sauli Niinisto u nedjelju je potvrdio da će njegova zemlja službeno podnijeti zahtjev za članstvo u NATO savezu.

Govoreći zajedno s predsjednikom u Helsinkiju, finska premijerka Sanna Marin rekla je kako se nada da će parlament potvrditi odluku o podnošenju zahtjeva za pridruživanje NATO-u idućih nekoliko dana.

Ministarstvo kapitalnih investicija

Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore formiraće pregovarački tim za pronalaženje strateškog partnera kojem će biti prodato 10 odsto akcija Elektroprivrede Crne Gore, piše bankar.me.

U Informaciji koju je Vlada CG juče usvojila navodi se da je EPCG akcionarsko društvo u kome je država vlasnik 88,65 odsto akcijskog kapitala, a od 26. 09. 2019. godine po osnovu istog ima 98 odsto upravljačkih i svih ostalih akcija koje iz toga proizilaze.

EPCG je na 26.09.2019. godine stekla 11.813.238 sopstvenih akcija koje su vrijednosti 10 odsto osnovnog kapitala. Ove akcije ne daju pravo glasa, pravo na dividendu i druga prava i ne računaju se u kvorum Skupštine pa država kao većinski akcionar po tom osnovu de facto stiče uvećano učešće u EPCG, saopšteno je iz Vlade.

EPCG je dužna, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, dionice otuđiti u roku od tri godine (najkasnije do 26. 09. 2022. godine) ili će biti poništene uz adekvatno smanjenje akcijskog kapitala.

Analiza portala Mirovina.hr

Zbog usklađivanja mirovina na tisuće umirovljenika lani je ostalo bez covid dodatka, a sada će ostati bez energetskog dodatka ili će, u najboljem slučaju, završiti u nižem platnom razredu ove jednokratne novčane pomoći sa svrhom ublažavanja udara ekonomske krize na standard starijih građana.

Država kao uvjet gleda upravo mirovine isplaćene u travnju za ožujak, odnosno one koje su uvećane kao rezultat usklađivanja prema rastu potrošačkih cijena i plaća. Kada bi gledali mirovinu isplaćenu u ožujku (za veljaču) problema ne bi bilo. Ovako, mnogi prelaze limit od 4.000 kuna ili pak ulaze u razred s nižim iznosom isplate, piše mirovina.hr.

Pravo na dodatak ima umirovljenik čija mirovina ne prelazi 4.000 kuna. Umirovljenici čija je mirovina do sada iznosila primjerice 3.915 kuna ostvarivali su pravo na najniži energetski dodatak od 400 kuna. No, zbog povećanja mirovine za 2,24 posto, što je u ovom slučaju oko 87 kuna, oni ostaju bez tih 400 kuna jednokratne pomoći. Oni i svi koji su prije usklađivanja bili za 85 kuna ili manje ispod gornjeg praga.

Iz istog razloga, dio umirovljenika sada će upasti u niži platni razred, pri čemu će najviše biti oštećeni građani s najmanjim mirovinama. Naime, pravo na najveći energetski dodatak od 1.200 kuna imaju oni čija mirovina ne prelazi 1.500 kuna. Ukoliko su prije usklađivanja bili na samoj granici, primjerice s mirovinom od oko 1.470 kuna, nakon usklađivanja dobili su oko 32 kune, ali na dodatku izgubili oko 300 kuna jer s mirovinom za ožujak automatski upadaju u idući razred od 1.500 do 2.000 kuna za koje dodatak iznosi 900 kuna.

Oni koji su usklađivanjem sada pak prešli 2.000 kuna, ulaze u treći razred sa 600 kuna dodatka za mirovine u iznosu od 2.000 do 3.000 kuna, čime dolazimo do posljednje kategorije od 3.000 do 4.000 kuna, pri čemu prelaskom gornje granice ostajemo kompletno bez dodatka od 400 kuna.

Isto tako, neće svi koji su lani ostvarili covid dodatak sada dobiti energetski dodatak, jer su mirovine od tada do danas u međuvremenu usklađene dvaput, lani u srpnju s isplatom u rujnu i sada u siječnju s isplatom u travnju, javlja mirovina.hr.

Dodatak u svibnju po automatizmu dobiti samo umirovljenici s hrvatskom mirovinom, dok će u srpnju dodatak biti isplaćen i umirovljenicima koji uz hrvatsku primaju i inozemnu mirovinu, pod uvjetom da obje ne prelaze 4.000 kuna i da se prijave.

Srednja i jugoistočna Europa

Operatori prijenosnih sustava iz Slovenije i Srbije ELES i EMS zajedno s Europskom burzom električne energije EPEX SPOT uspostavit će prvu regionalnu burzu električne energije za srednju i jugoistočnu Europu.

Novi pravni subjekt “Alpsko-jadranska dunavska burza električne energije – ADEX” ponudit će usluge spot trgovine električnom energijom u Sloveniji i Srbiji, s ciljem da poslovanje i usluge proširi na druge zemlje u srednjoj i jugoistočnoj Europi (CSEE), priopćila je Elektromreža Srbije.

ELES, EMS i EPEX SPOT u svom će vlasništvu imati jednaki broj dionica ADEX-a. Sporazum predviđa poslovno spajanje Slovenske burze struje BSP i Srpske burze struje SEEPEX.

EPEX SPOT i operatori prijenosnih sustava ELES i EMS bit će osnivači i dioničari novoosnovane burze električne energije ADEX, s poslovnim sjedištem u Ljubljani i glavnim stalnim uredima u Ljubljani i Beogradu.

“Na ovaj način unaprjeđujemo tržišnu kulturu u regiji, osiguravajući najviše standarde trgovanja, napredna tehnička rješenja, izuzetne burzovne usluge, transparentnost i inovativnost”, rekao je Aleksandar Mervar, glavni direktor ELES-a.

Jelena Matejić, glavna direktorica EMS-a, rekla je da će to izvanredno postignuće dodatno potaknuti razvoj regionalnog tržišta električne energije i pružiti avangardni i održiv ”role model” za ostale zemlje srednje i jugoistočne Europe da se pridruže ovoj naprednoj poslovnoj infrastrukturi.

“ADEX će CSEE zajednici ponuditi najbolja rješenja za trgovanje i kliring, a pomoći će i daljnjem rastu likvidnosti tržišta. Očekujemo također i da će ubrzati toliko željenu implementaciju projekata spajanja tržišta u regiji i time kompletirati paneuropsku integraciju spot tržišta električne energije”, rekao je Ralf Danielski, glavni izvršni direktor EPEX SPOT-a.

Da bi se ovo spajanje realiziralo moraju se dobiti regulatorna odobrenja, kao i provjeriti usklađenost s ostalim pravnim zahtjevima.

Anže Predovnik, direktor BSP Southpoola, istaknuo je da se poslovno okruženje u regiji mijenja.

“ADEX je novo poglavlje za BSP temeljeno na čvrstom povjerenju između svih partnera. To je osnovni preduvjet za uspjeh i sve strane zainteresirane za suradnju dobrodošle su da se pridruže”, rekao je Predovnik, a donosi Poslovni dnevnik.

Novi list

Do 2030. planira se dobiti 700 MW u sunčanim elektranama i vjetroelektranama te 570 MW u hidroelektranama, i to rekonstrukcijom i revitalizacijom postojećih te izgradnjom novih elektrana

Rat u Ukrajini ponovo je u fokus stavio ovisnost Europske unije o uvozu energenata, posebice plina iz Rusije, te otkrio koliko se sporo realiziraju europski zeleni planovi o zamjeni fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora.

Kao da nije prije 13 godina na 20 dana ostao bez plina zbog rusko-ukrajinskih sukoba oko plaćanja tog energenta, EU i njegove institucije ponovo iznose planove o investicijama u razvoj energije vodika, vjetra i sunčeve energije.

Nakon posljednjeg kolicijskog sastanka ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić najavio je da će Hrvatska »učiniti dodatne napore u smislu afirmacije energije sunca«.

U potrazi za odgovorima što bi »afirmacija energije sunca« značila u praksi u sljedećih tri, pet ili deset godina, posebice u proizvodnji električne energije, pokazalo se da nema ni preciznog odgovora na pitanje koliki je trenutačni udio električne energije proizveden iz sunčeve energije u ukupnoj potrošnji Hrvatskoj.

Električna energija iz sunčeve energije uglavnom je u svim podacima koje iznosi država, ali i HEP uključena u ukupne podatke o električnoj energiji dobivenoj iz obnovljivih izvora energije (OIE).

Tako je u odgovoru na zahtjev oporbenih zastupnika za interpelaciju zbog rasta cijena energenata Vlada navela da je lani proizvedeno 10 posto električne energije što zadovoljava 77 posto potreba, a da OIE, s hidroelektranama, dosežu 43 posto potrošnje.

Uz napomenu da ne raspolaže podacima o broju i snazi samostalno ugrađenih sunčanih elektrana za vlastite potrebe koje nisu spojene na distribucijsku mrežu, HEP nam je naveo da je na njihovu distribucijsku mrežu lani bila priključena 3.821 sunčana elektrana ukupne snage 137,8 MW.

Na pitanje koliko je udio proizvodnje sunčanih elektrana u ukupnoj potrošnji, iz HEP-a su nam odgovorili da »ne raspolažu službenim verificiranim podacima« o tome.

I na stranici HEP Opskrbe navodi se tek da je sedam posto električne energije došlo kroz otkup iz OIE-a, bez hidroelektrana, u što onda, primjerice, ulazi i proizvodnja iz vjetroelektrana ili biomase.

HEP ističe da sunčane elektrane razvija komplementarno s ostalim OIE-ima (voda, vjetar) s ciljem da do 2030. godine udjel iz obnovljivih izvora u vlastitoj proizvodnji električne energije, u prosječnoj hidrološkoj godini, poveća s 35 na 50 posto.

To znači da je cilj godišnju proizvodnju iz OIE-a, u što su uključene i hidroelektrane, povećati sa šest na devet TWh, odnosno za 50 posto u odnosu na 2017. godinu kada je donesena strategija HEP 2030. Prošle je godine HEP primjerice u svojim hidroelektranama proizveo 6,7 teravatsati električne energije, dok je otkup iz obnovljivih izvora bio 1,42 teravatsata.

– U 2021. godini HEP-ove sunčane elektrane i vjetroelektrana proizvele su 193 GWh električne energije, odgovorili su nam iz HEP-a. To znači da je ta tvrtka iz sunčeve energije i energije vjetra proizvela oko 13 posto električne energije u odnosu na količine koje uđu u sustav kroz otkup iz OIE-a.

Najavljuju i da su pred puštanjem u rad sunčane elektrane Stankovci i Obrovac te da je počela izgradnja SE-a Donja Dubrava, trenutačno najveće sunčane elektrane u izgradnji u Hrvatskoj.

– Za izgradnju SE-a Korlat donesena je investicijska odluka. Imat će 75 MW priključne i 99 MW instalirane snage te će s postojećom vjetroelektranom činiti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Investicija se procjenjuje na 590 milijuna kuna, navode iz HEP-a.

Kažu da do kraja ove godine očekuju početak izgradnje sunčanih elektrana ukupnog kapaciteta gotovo 100 MW, a za dodatnih 65 MW kapaciteta u sunčanim elektranama do kraja godine bit će spremna projektna dokumentacija.

Dio tih kapaciteta odnosi se na projekte koje razvijaju na temelju iskaza interesa jedinica lokalnih samouprava, pa su s 18 općina i gradova potpisali sporazume o suradnji na projektima sunčanih elektrana ukupne snage 168 MW i ukupne investicijske vrijednosti više od jedne milijarde kuna.

Do 2030. godine ta tvrtka planira dobiti 700 MW u sunčanim elektranama i vjetroelektranama te 570 MW u hidroelektranama i to rekonstrukcijom i revitalizacijom postojećih te izgradnjom novih elektrana, a iz HEP-a napominju da hidroelektrane i dalje ostaju dominantni OIE-i u njihovom portfelju.

Iz Ministarstva gospodarstva ističu da je ukupna kvota za poticanje sunčanih elektrana 1075 MW, a napominju i da postoji niz projekata sunčanih elektrana čiji vlasnici imaju status krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu, te uvjeravaju da će njihov broj u budućnosti rasti.

Kažu i da su dobili 216 zahtjeva s iskazom interesa za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja, čija ukupna planirana priključna električna snaga iznosi više od 5.953 MW, od čega se velik dio ukupne planirane priključne električne snage odnosi upravo na proizvodnju iz sunčanih elektrana, te bi glavnina ulaganja u idućim godinama bila upravo kroz instaliranje kapaciteta sunčanih elektrana, piše Novi list.

Analiza Embera

Prije nekoliko je dana izašlo vrlo zanimljivo izvješće o podrijetlu električne energije na globalnoj razini, što je, u jeku geopolitičkih previranja koja značajno pritišću tržište plina, ugljena i nafte izazvalo veliko zanimanje stručne javnosti.

Autori istraživanja pripadaju jednom od najznačajnijih instituta koji se bave znanstvenim proučavanjem električne energije, britanskom Emberu. Znanstvenici ovog think tanka su, naime, analizirali podrijetlo električne energije u prošloj godini u pedesetak zemalja svijeta.

Pokazali su kako je u tim zemljama jedna desetina struje došla iz energije vjetra i sunca. Tj. došlo je do udvostručenja od vremena kada je 2015. godine potpisan Pariški klimatski sporazum. Najveći su dobitnici energetski sektori Nizozemske, Australije i Vijetnama, koji su čak i dio vlastitih fosilnih elektrana preusmjerili na zelena goriva. Dobar je primjer i Danska, koja više od polovine svoje energije dobiva iz vjetra i sunca, stoji u analizi.
Međutim, potražnja za energijom rapidno raste pa je porasla i potražnja za nečistim oblicima energije, poput ugljena, čija potrošnja raste najbržim tempom od 1985. godine, za više od 9 posto.

Najveći porast zabilježen je kod zemalja u razvoju, najvećim dijelom u azijskim zemljama, poglavito u Kini i Indiji, koje su se prošle godine, uslijed poremećaja opskrbe našle u velikoj energetskoj krizi. Taj porast je obrnuto proporcionalan porastu potrošnje plina, koji je postao manje prihvatljiv zbog povećanja njegove cijene. Tako je prošle godine cijena plina porasla i do pet puta, dok je cijena ugljena rasla tri puta, kažu u Emberu.

Kako se svjetska ekonomija promijenila iz temelja, stoji u analizi, vjeruje se kako će najrazvijenije zemlje za petnaestak godina prebaciti cijelu proizvodnju vlastite struje na obnovljivu energiju. Kako bi se to postiglo, energija vjetra i sunca trebala bi tijekom sljedećih desetak godina rasti za 20 posto godišnje. Autori smatraju kako je to moguće, no je li politički realna, ovisit će o brojnim čimbenicima.

Raspolaže li Crna Gora tom strujom

Ministarstvo za kapitalna ulaganja Crne Gore predložilo je Vladi pokretanje postupka za utvrđivanje prava Crne Gore na valorizaciju voda hidro akumulacijskog Bilećkog jezera i hidropotencijala rijeke Trebišnjice.

Vlada je na sjednici usvojila Informaciju o valorizaciji u kojoj se ukazuje na potrebu da se poslije 57 godina višenamjenskog korištenja voda međugranične rijeke Trebišnjica između BiH, Republike Srpske i Hrvatske utvrde i potom zaštite prava Crna Gora.

Ustvrdili su u priopćenju Vladi da je “krajnje vrijeme da se taj potencijal vrjednuje radi energetskog, vodnog i općeg gospodarskog razvoja”, a sve u skladu sa zakonodavstvom Europske unije (EU), odnosno Okvirnom direktivom EU o vodama i Konvencijom o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Helsinška konvencija).

Upozoravaju iz Ministarstva da Crna Gora ima hidroenergetski potencijal u HS-u Trebišnjica koji koriste druge zemlje, dok se istovremeno država suočava s deficitom električne energije. Stoga smatraju da je rješavanje ove pravne raspodjele važno pitanje za Crnu Goru, kao i da im pravo korištenja voda Bilećkog jezera pripada prema svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima.

“Imajući u vidu da je u Prijedlogu navedeno da je energetski sustav Crne Gore strateška grana razvoja Crne Gore, te da je hidroenergija prepoznata kao jedan od ključnih obnovljivih izvora energije, Upravni odbor Elektroprivrede Crne Gore ukazuje na potrebu za 57 godina višenamjenskog korištenja vode prekogranične rijeke Trebišnjice od BiH, Republike Srpske i Hrvatske određuju prava Crne Gore i da ako ta prava postoje, da ih na adekvatan način štiti i vrjednuje”, navodi se u priopćenju Ministarstva.

“Vodni resursi, a time i hidroenergetski potencijal, dio su nacionalnog, prirodnog bogatstva jedne zemlje. Suradnja između susjednih zemalja najbolje se ogleda u suverenosti nad zajedničkim vodnim resursima. Crna Gora se već 48 godina odriče svog dijela suvereniteta”, poručili su iz Elektroprivrede Crne Gore AD (EPCG) koja podržava ovu inicijativu.

Napominje se da je Prostornim planom Crne Gore i Strategijom razvoja energetike do 2025. godine predviđen projekt valorizacije hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera izgradnjom hidroelektrane HE “Boka”, sa strojogradnjom kod Risna. Procjenjuje se da površina slijeva Bilećkog jezera koja pripada Crnoj Gori iznosi oko 40 posto, a zapremina akumulacije koja pripada Crnoj Gori iznosi 24 posto ukupne akumulacije Bileća.

Ministarstvo kapitalnih ulaganja predlaže formiranje stručnog tima koji će “pridonijeti značajnim gospodarskim i energetskim koristima u cilju rješavanja valorizacije voda hidro akumulacijskog Bilećkog jezera”.

“Navedeni tim potrebno je formirati kako bi se strateški važno pitanje valorizacije voda s aspekta razvoja energetskog potencijala riješilo na što učinkovitiji način, a s ciljem ekonomske koristi i zaštite državnih interesa”, zaključuje se u priopćenju, piše Poslovni dnevnik.