ELEKTRIČNA ENERGIJA

Model 3, prvo vozilo koje je namijenjeno masovnom tržištu, pojavit će se uskoro, a tvrtka njime očekuje veće prinose koje će uključiti u razvoj. Smanjene su isporuke očekivane, piše Reuters, budući je Tesla u siječnju i veljači počeo isporučivati Model 3 u Kinu i Europu kako bi ublažio utjecaj slabljenja potražnje u Sjevernoj Americi pod utjecajem prepolovljenih poreznih olakšica.

Model 3, najavljuju iz kompanije, prodavat će se isključivo preko interneta, a cijena će mu iznositi 35 tisuća dolara. Ove godine će isporučiti između 300 I 400 tisuća vozila, s time što su narudžbe iz SAD-a nadmašile njihove kapacitete. U protekle dvije godine u Tesli su imali teškoća s povećanjem proizvodnje a u prvom ovogodišnjem tromjesečju proizveli su 77.100 vozila, 11 posto manje nego u prethodna tri mjeseca.

Prvo je bivši ministar Tomislav Panenić u Osijeku rekao kako je energetska politike Vlade premijera Andreja Plenkovića doživjela krah te kako poskupljenja nebi smjelo biti jer treba podupirati građane. A onda je bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović (Most) na N1 televiziji komentirao je poskupljenje struje i plina.

“Ne znam točno je li moralo doći do poskupljenja, ali opći je dojam da se vrlo lako odlučuje na poskupljenja. Zgodno je vidjeti da kad je jedna loša vijest na vidiku da se odmah doda i druga – kad poskupljuje plin, odmah se spominje i poskupljenje struje. Energetski sektor je servis građanima i gospodarstvu, on mora biti siguran, jeftin i mora imati ekološku kvalitetu, mora imati sve vanji otisak na naš okoliš”, rekao je Dobrović.

“Prije dvije godine smo imali situaciju da su porasle cijene plina na tržištu, mi smo sjeli za stol s regulatorima i vidjeli postoji li prostor da se kompenzira taj udar. Mi smo tada uspjeli naći prostor da se s igračima koji sudjeluju na tržištu – riječ je o transportu, skladištenju i distribuciji – da se kompenzira taj udar i tada praktički nije došlo do podizanja cijena”, dodao je Dobrović.

Ministar energetike Tomislav Ćorić rekao je da građani plaćaju plin 20 posto ispod realne cijene. Je li to poruka da će se rast cijena nastaviti? Što znači realna cijena plina, pita se Dobrović.

“Mi u Europi imamo da Šveđani plaćaju plin tri do četiri puta više nego Rumunji, na koju se on to cijenu referira? Energetski sektor mora biti servis građanstvu i on mora napraviti sve da do poskupljenja ne dođe. Mora se ulagati napor”, kazao je Dobrović.

Dobrović taj napor kod aktualnog ministra Ćorića ne vidi.

“Nemam taj dojam. Je li on sjeo, razgovarao, je li napravio sve, ja nemam taj dojam. Sigurno se moglo napraviti više. Kad je i struja u pitanju, stvar je i strateškog pristupa. Ministar je u dvije godine morao restrukturirati HEP da se dođe to situacije da posluje bolje. A sve to se ne čini”, istaknuo je Dobrović za N1.

Inače, u Osijeku je Tomislav Panenić kao primjer promašene energetske politike naveo HEP koji ostvaruje profit za državni proračun ili za financiranje projekata koji će, kako drži, pridonijeti novim poskupljenjima. “HEP se obvezao na kupnju 400 milijuna kubičnih metara plina iz LNG terminala, ali što će HEP-u taj plin, samo da bi spasio taj projekt. HEP je spašavao Petrokemiju jer je posudio 300 milijuna kuna za proces njezine privatizacije”, dodao je.

“Izjava ministra Ćorića da kućanstva u Hrvatskoj sada plaćaju plin 20 posto niže od tržišne cijene, zasigurno spada u vrh socijalističkog naslijeđa i to u kombinaciji s plemenskim konceptom energetike, koje je postalo uteg za građane i poduzetnike. Štiteći poskupljenja kao logična, on štiti tromi energetski sustav državnih kompanija, koje nisu učinkovite i tržišno orijentirane i pogoduje uvozu energije”, smatraju u Mostu.

“Tržište može funkcionirati samo ako je energetika slobodna i nije u raljama interesa koji nisu niti tržišni, niti nacionalni”, poručili su.

Podsjetili su i da u mandatu Mosta, dok je bio zadužen za sektor energetike, plin i električna energija nisu poskupjeli. Upozorili su da Mostov Zakon o samoopskrbi električnom energijom koji bi, kažu, građanima i poduzetnicima dao priliku da postanu proizvođači energije i da se razvije tržište i smanji uvoz energije “stoji u saborskoj proceduri”.

To su Uredba o unutarnjem tržištu električne energije te Direktiva o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije. Potrošači će imati znatne koristi od novih pravila jer će imati pristup pametnim brojilima, dinamičnim cijenama i mogućnosti zamjene pružatelja usluga bez troška u roku od najviše tri tjedna (od 2026. u roku 24 sata).

Države članice također će moći privremeno regulirati cijene kako bi pomogle i zaštitile energetski siromašna ili ugrožena kućanstva, ali sustavi socijalne sigurnosti trebali bi biti primarni za rješavanje problema energetskog siromaštva. Novim se pravilima prije svega želi omogućiti da se najmanje 70 posto kapaciteta prekogranične trgovine struje unutar EU-a odvija slobodno, bez blokada, čime će se olakšati trgovina obnovljivom energijom u svim državama članicama EU-a, a time poduprijeti nastojanja da se do 2030. postigne obvezujući cilj EU-a u pogledu 32 posto struje proizvedene iz obnovljivih izvora energije.

Pravila EU-a trenutačno omogućuju nacionalnim tijelima da elektranama plaćaju da budu u stanju pripravnosti tijekom ograničenog razdoblja ako postoji velika potražnja. To su takozvani mehanizmi kapaciteta.

Novim će se pravilima uvesti stroža ograničenja za države članice koje subvencioniraju elektrane kako bi se spriječilo da elektrane na fosilna goriva, koje najviše onečišćuju zrak u Europi, dobiju državnu potporu. Mjere će se primjenjivati na sva nova postrojenja od dana stupanja na snagu Uredbe, a na postojeće elektrane od 2025. Nova pravila neće utjecati na ugovore o kapacitetima sklopljene prije 31. prosinca 2019. Prihvaćena je i Uredba o pripremi elektroenergetskog sektora za suočavanje s rizicima a novim mjerama osigurava se bolja zaštita građana od iznenadnih nestašica električne energije.

Države članice morat će izraditi nacionalne planove za procjenu rizika od nestašica i surađivati na regionalnoj razini. Države članice koje primaju pomoć iz drugih država članica trebale bi u konačnici snositi sve razumne troškove povezane s tim. Kako bi se bolje reguliralo tržište električne energije u EU-u, izmijenjena su pravila o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER) te će agencija dobiti dodatne zadaće i ovlasti. Države članice imat će rok do kraja 2020. da implementiraju direktive.

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je početkom ožujka donijela Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2019. te za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2020., a temeljem koje cijena plina za kućanstva raste za prosječnih 6,9 posto.

Razlog tomu je u činjenici da je na poskupljenje plina za kućanstva utjecalo povećanje veleprodajne komponente cijene plina, a ne trošak distribucije ili opskrbe. Naime, cijena plina sastoji se od tri komponente – referentne cijene odnosno troška nabave plina, koja je prema metodologiji ista za sve opskrbljivače, te troška distribucije i troška opskrbe, koji se razlikuju od opskrbljivača do opskrbljivača.

U najnovijoj odluci HERA nije mijenjala troškove distribucije i opskrbe, no porasla je cijena nabave odnosno veleprodajna komponenta cijene plina, i to za 9,7 posto. Iako je na tržištu (prema podatcima s TTF tržišta) došlo do većeg rasta cijena plina, za 19,6 posto, HERA je cijenu nabave plina povećala manje, za 9,7 posto, jer sukladno važećoj metodologiji ta cijena na hrvatskom tržištu može rasti najviše 10 posto.

Od početka travnja cijena nabave plina iznosi 0,1985 kuna po kWh, dok je do sada iznosila 0,1809 kuna po kWh. Inače, opskrbljivači mogu imati i manje cijene nego li im je to odredila HERA-a. Agencija, naime, primjenjuje načelo gornje granice cijene, što znači da opskrbljivači mogu donijeti odluku da im cijene budu i manje.

Zadovoljan sam što je država, nakon gotovo jedne godine plinskog Chavizma, odlučila olakšati posao tržišnim plinskim igračima, kaže urednik našeg portala.

Kako smo u analizama pisali protekle godine, tada je cijena plina na referentnim burzama za Hrvatsku narasla do 30 posto, a državni aparat je linijom manjeg otpora odlučio teret prebaciti na punitelje proračuna.

To je svoju manifestaciju imalo u trenutku natječaja na veleprodajnom tržištu plina, kada se na natječaj za opskrbljivača, javila jedino kompanije koja je mogla izdržati gubitke bez pritisaka vlasnika na management.

Cijena plina je prošle godine, naime, poskupila na svjetskim burzama značajno, i to iz nekoliko razloga. U prvom redu nije bio vidljiv značajan pad cijena nafte, prema kojem se definira cijena plina. Bila je duga zima, koja se odužila sve do početka svibnja, pa je ispraznila skladišta. Nestašica plina bila je zbog redovnog remonta plinskih polja na sjeveru Europe. To je onemogućilo intervenciju u smislu povećanja kapaciteta na tržištu. Ukrajinsko ruski spor je tinjao, a Sjeverni tok 2 i Turski tok još nisu gotovi. Strah od sigurnosti opskrbe vladao je na tržištu i poradi dotrajalosti plinske infrastructure u Ukrajini. Ako tome pridodamo to što je u Hrvatskoj možda najskuplji plin u Europi, postat će nam jasna jednadžba poskupljenja.

Država umjesto da je smanjila svoje apetite i time olakšala situaciju na tržištu, pod egidom brige za siromašne dampirala je cijenu plina te sve prebacila na poslovne igrače, dakle nagazila je veće punitelje proračuna. Koliko je takvo rješenje apsurdno pokazuje primjer Venezuele. Država i tako uzima velik dio kolača krajnjeg proizvoda gotovo svih energenata, pa bi energetsko siromaštvo mogla rješavati vaučerima, a plin prepustiti tržištu.

Nova rješenja stvari su nešto olakšala, međutim nisu osigurala dugoročni model nošenja s ovakvom situacijom. Dugoročni bi model bio uvesti neku vrstu tržišnog paternalizma. Plivajuće trošarine i poreze na ključne energente. Kada bi cijena na burzama bila visoka, država bi smanjivala svoje apetite, a kada bi bila niža, država bi apetite vraćala u normalu. Tako, samo tako, bi se osigurala tržišnost cijene i zdravo punjenje proračuna.

Struja poskupljuje poduzetnicima koji imaju zajamčenu opskrbu

Uz porast cijene plina za kućanstva, početak travnja donijet će i znatnije povećanje cijene električne energije poduzetnicima koji se opskrbljuju u okviru zajamčene opskrbe odnosno poduzetnici kojima je opskrbljivač izišao s tržišta pa oni sada nemaju ugovor s opskrbljivačem.

Naime, HERA je u veljači donijela novu metodologiju za određivanje iznosa tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu električnom energijom, a temeljem toga početkom ožujka i nove tarife za zajamčenu opskrbu električnom energijom, koje HEP Elektra treba primjenjivati od 1. travnja. Naime, HEP Elektra je zakonom određeni pružatelj usluge zajamčene opskrbe (opskrbe krajnjih kupaca koji pod određenim okolnostima ostanu bez opskrbljivača, odnosno koji nemaju opskrbljivača).

Po podatcima HEP-a, udjel prodaje električne energije u okviru zajamčene opskrbe iznosi oko 8 posto ukupne prodaje poduzetništvu na hrvatskom tržištu. Novom metodologijom i na temelju nje donesenim novim tarifama HERA “želi potaknuti kupce-poduzetnike koji su se našli u poziciji korisnika zajamčene opskrbe da sklope ugovor o opskrbi električnom energijom s jednim od opskrbljivača na tržištu – gdje bi trebali biti u mogućnosti ostvariti povoljniju cijenu električne energije”.

Zbog metodologije i kriterija koje Standard & Poor’s koristi pri ocjenjivanju HEP-a, povećanje je uslijedilo nakon rasta ocjene rejtinga za Republiku Hrvatsku. To je treći pozitivni pomak u Standard & Poor’sovoj ocjeni rejtinga države, nakon što je u ožujku prošle godine taj rejting povećan na BB+, a u rujnu prognoza kretanja rejtinga sa stabilne na pozitivnu.

U izvješću agencije Standard & Poor’s, objavljenom 26. ožujka, navodi se kako se smatra da država ima, u slučaju potrebe, povećanu mogućnost potpore HEP-u te da stabilna prognoza HEP-ove ocjene odražava mišljenje kako će HEP-ovi samostalni rezultati biti solidni. Također se navodi da bi, sukladno sadašnjoj ocjeni, u slučaju dodatnog povećanja ocjene kreditnog rejtinga za Republiku Hrvatsku vjerojatno bila povećana ocjena kreditnog rejtinga HEP-a.

„Iznimno smo zadovoljni povećanjem ocjene dugoročnog kreditnog rejtinga HEP-a od strane agencije Standard & Poor’s. Ocjena je, između ostalog, potvrda našeg aktivnog upravljanja financijskim položajem i ukupnim poslovanjem HEP grupe. Odlučni smo nastaviti s poslovnim aktivnostima usmjerenima kako na daljnje jačanje samostalne ocjene kreditnog rejtinga tako i na jačanje tržišnog položaja i realizaciju ambicioznih ciljeva obnovljivog scenarija razvoja“, izjavio je Frane Barbarić,

Vlada je odlučila proglasiti neradni dan za cijelu zemlju, objavio je ministar prometa Jorge Rodriguez. U Caracasu su ulice gotovo prazne. Voze rijetki autobusi, dućani i metro stanice su zatvoreni, a metro ne vozi, javlja AFP. Osim glavnog grada, kvar koji je izbio u ponedjeljak rano poslijepodne, zahvatio je 21 od 23 država u zemlji, javljaju korisnici društvenih mreža.

Drugi izvori kažu da je kvar zahvatio 18 država. Vlada je osudila “napad na sustav proizvodnje i distribucije električne energije, preciznije na veliku centralu Guri” na jugu zemlje. Ta centrala, koja daje oko 80 posto električne energije Venezueli već je 7. ožujka pretrpjela veliki kvar. “Pobjedit ćemo u tom energetskom ratu golemom silom koju smo akumulirali kao narod u našoj borbi protiv brutalnih carstava i njihovih lokalnih sluga”, rekao je Rodriguez.

Zemlja je naučena na kvarove električnih instalacija, ali stanje se jako pogoršalo od 2017. od kada su kvarovi sve češći. Oporba i stručnjaci pripisuju ih nedostatnim ulaganjima u infrastrukturu i korupciji.

Sastanku su prisustvovali svi glavni akteri – operatori prenosnog sistema HOPS, EMS i ESO, berze CROPEX, SEEPEX i IBEX, kao i i nacionalna regulatorna tela HERA, AERS i KEVR.

Inicijativu su, kako se navodi u saopštenju, pozdravile sve uključene strane. Potvrđena je zajednička obaveza da se obezbede svi potrebni napori i resursi kako bi se osigurala izvodljivost projekta i njegova pravovremena implementacija.

Krajnji cilj ovog projekta je da se implementira trilateralno povezivanje tržišta u okviru multiregionalnog povezivanja tržišta (MRC), za koji se očekuje da će pružiti dugoročne koristi za učesnike na tržištu i potrošače u okviru trenutne inicijative.

Izvještaj konstatira da nema zadovoljavajućeg tržišnog natjecanja na tržištu električne energije. “Od 2016. godine regulacija cijena energije za kućanstva za električnu energiju je postupno ukinuta. Bez obzira na daljnju liberalizaciju tržišta, regulacija cijena za plin još uvijek postoji za potrošače u maloprodaji, dok će ona biti ukinuta na veleprodajnoj razini 2021. Maloprodajno tržište ostaje visoko koncentrirano, posebno u sektoru električne energije, gdje je većina novih sudionika već izašla s tržišta, navodeći kao razloge nedostatak pristupa proizvodnim kapacitetima, ‘protukonkurentske’ prakse postojećeg operatera i nedostatak stabilnog investicijskog okruženja, posebno zbog čestih promjena okvira za podršku obnovljivim izvorima energije. Nezavisnost i kapacitet Nacionalnog energetskog regulatornog tijela ključni su za poboljšanje tržišnog natjecanja”, stoji u izvještaju.

U izvještaju također stoji da je udio obnovljivih izvora energije u prometnom sektoru tek 1,3%, među najslabijima u EU 28 i ispod cilje od 10% do 2020. Stoji da su nužne mjere za smanjivanje visokog udjela fosilnih goriva u osobnim automobilima te je nužna promocija intermodalnosti koja bi utjecala na rast emisije iz teškog prometa. Povećanje energetske učinkovitosti ključno je za smanjenje energetske intenzivnosti. Hrvatska koristi trećinu manje energije po glavi stanovnika od prosjeka EU-a, ali je energetska intenzivnost (potrošnja energije kao udio u BDP-u) veća za 61%. U 2015. godini stambeni sektor činio je 36,7% ukupne potrošnje energije, što je znatno iznad prosjeka EU (25,4%). Najveći potencijal za energetsku učinkovitost postoji u kućanstvima te na daljinskom grijanju i primjeni naprednih brojila.

Hrvatska je dosegla svoj cilj za obnovljivu energiju za 2020. godinu, ali postoji potencijal za daljnje iskorištavanje energije vjetra i sunca, stoji u izvještaju. U 2016. udio obnovljive energije iznosio je 28,3% (prosjek EU 17%), osobito zahvaljujući hidropotencijalu, stoga je postignut cilj za 2020. godinu za udio obnovljivih izvora energije u potrošnji energije. Ipak, Hrvatska ima potencijal za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije na isplativ način, budući da je u 2016. vjetar i solarni kapacitet iznosio samo 11% instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije spojenih na mrežu (u usporedbi s prosjekom EU od 26%). Razvoj obnovljivih izvora energije mogao bi biti od posebne koristi za hrvatske otočne regije, konstatira izvještaj. Izvještaj ističe da je Hrvatska sve osjetljivija na klimatske rizike, a štete od elementarnih nepogoda od 1980.-2016. iznosile su 80 milijuna eura.

Kad je riječ o sektoru gospodarenja otpadom, tu stojimo vrlo loše. Prelazak s odlaganja otpada na odvojeno prikupljanje i recikliranje je usporen. Odlaže se 77% ukupnog otpada, što je znatno iznad prosjeka EU (24%). Hrvatska također ima nizak stupanj recikliranja, pri čemu se reciklira samo 21% reciklabilnih otpadnih materijala usporedno s prosjekom EU-a od 46% (Eurostat). Stoga, Hrvatska je u opasnosti da do 2020. godine ne dostigne ciljanu stopu pripreme za ponovnu uporabu / recikliranje komunalnog otpada od 50%. U 2017. godini usvojen je dugo očekivani nacionalni plan gospodarenja otpadom 2017-2022, ali njegova provedba kasni. Poboljšanje učinka Hrvatske u gospodarenju otpadom zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu za otpad, stoji u izvještaju.