ELEKTRIČNA ENERGIJA

Za potrebe veće proizvodnje namjeravaju angažirati radnike iz drugih dijelova poslovanja ali i zaposliti nove Odluka je donesena zbog nezapamćene potražnje za medicinskom opremom, objavio je GE, ne precizirajući koliko respiratora namjeravaju proizvoditi.

Napominje da je već povećao proizvodnju druge opreme, poput CT i ultrazvučnih uređaja i mobilnih rendgenskih aparata. I druge su kompanije, poput Medtronica, objavile slične planove povećanja proizvodnih kapaciteta, podsjeća Reuters.

U prvoj polovini ožujka GE je procijenio da će zbog epidemije u prvom tromjesečju biti izbrisan značajan dio slobodnog novčanog toka u odjelu industrijske opreme, do 500 milijuna dolara. To će smanjiti operativnu dobit u prvom kvartalu za 200 do 300 milijuna dolara. Dobit po dionici trebala bi iznositi oko 10 centi kada se u procjenu uključi i utjecaj koronavirusa, dodali su.

Potvrdili su ipak zacrtane financijske ciljeve za cijelu 2020. godinu.

HEP Plin je na taj način stekao vlasništvo nad 702 kilometara plinske distribucijske mreže u Vukovarsko-srijemskoj županiji te preuzeo opskrbu novih 10.800 kupaca.

U HEP-u kažu da je njiova tvrtka HEP Plin ovim akvizicijama potvrdila položaj jednog od vodećeg distributera i opskrbljivača plinom. S ovim novim akvizicijama, opskrbljivat će ukupno 93.000 kupaca te će upravljati sa 3.880 kilometara plinske distribucijske mreže na području četiri susjedne županije u istočnoj Hrvatskoj: Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske.

– Preuzimanje ove dvije tvrtke nastavak je realizacije strategije HEP grupe, koja je usmjerena daljnjem razvoju plinskog poslovanja te aktivnom sudjelovanju u procesu okrupnjavanja na hrvatskom plinskom tržištu. Kao jedan od najznačajnijih subjekata na hrvatskom tržištu plina, a na temelju iskustva i polustoljetne tradicije plinskog poslovanja u ovom dijelu Hrvatske, građanima i tvrtkama u Vukovarskoj-srijemskoj županiji možemo jamčiti nastavak sigurne i stabilne usluge opskrbe plinom – izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.

PPD – Distribucija plina upravlja sa 702 kilometara distribucijske mreže na području grada Vukovara i 10 općina Vukovarsko-srijemske županije. PPD-Opskrba kućanstava opskrbljuje više od 10.000 obračunskih mjernih mjesta (kućanstava i stambenih kotlovnica) na području Vukovarsko-srijemske županije, od kojih se 60 posto nalazi na području grada Vukovara. U 2019. godini mreža je obuhvaćala oko 10.800 potrošača plina, od čega 10.240 potrošača iz kategorije kućanstava. U posljednje četiri godine potrošačima je godišnje isporučeno prosječno oko 130 milijuna kWh plina.

„Okrupnjavanje lokalnih distributera prirodnoga plina nužnost je u cijeloj Republici Hrvatskoj zbog osiguravanja bolje tržišne pozicije, optimiziranja troškova održavanja distribucijske mreže i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom. PPD grupa u preuzete je tvrtke godinama ulagala svoje znanje i rad kako bi svojim korisnicima pružila najbolju moguću uslugu. Izazovan proces preuzimanja trajao je nekoliko mjeseci. Nakon neobvezujućih ponuda zainteresiranih partnera obavljena je dubinska analiza tvrtki poslije koje su pristigle i obvezujuće ponude, a zatim je održano i nadmetanje na kojem je odabrana najbolja ponuda tvrtke HEP plin d.o.o. Osijek. U cijelom procesu posebno smo vodili računa o socijalnom aspektu preuzimanja. Novim vlasnicima i svim zaposlenicima želimo puno uspjeha i dalje! – izjavio je Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Energia naturalis grupe.

HEP će, kažu u toj tvrtki, preko HEP Plina nastaviti s aktivnostima na preuzimanju plinske mreže u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te akvizicijama drugih tvrtki koje se bave distribucijom i opskrbom plinom. Tako je 2018. godine preuzeta distribucijska mreža Općine Feričanci, a 2019. tvrtka za distribuciju i opskrbu plinom Plin Vtc iz Virovitice.

– Dugoročni planovi HEP Plina usmjereni su na izgradnju dodatne plinske mreže te uvođenje novih tehnologija, poput daljinskog očitanja i „pametnih“ plinomjera, čime se osiguravaju temelji za daljnje povećanje broja kupaca, količine distribuiranog plina i povećanje kvalitete usluge – poručuju iz HEP-a.

Time je i Srbija kao jedna od posljednjih europskih zemalja uvela olakšice za nabavu ekoloških vozila. Budući da je upravo promet prepoznat kao značajan izvor onečišćenja, a posebno vozila sa zastarjelim modelimaa Euro 3 motora koji kao energetski pogon koriste dizel, donesena je ova konkretna mjera s ciljem rješavanja pitanja onečišćenja zraka, priopćio je vladin Ured za suradnju s medijima.

“Odmah nakon stupanja na snagu uredbe bit će objavljen javni poziv, te će biti osigurano onoliko subvencija koliko bude sredstava”, rekao je za Večernje novosti Goran Trivan, ministar za zaštitu okoliša. Prema njegovim riječima, za kupovinu električnih vozila subvencija je 5000 eura, dok je za hibridna vozila 3500 i 2500 eura, ovisno o tome pune li se sama.

Poticaji se odnose i na kupovinu motorkotača koja će biti pomognuta sa 250 do 500 eura, ovisno o kategoriji, snazi i drugih parametrima. Za tu svrhu država je izdvojila 120 milijuna dinara (oko milijun eura), a uredba stupa na snagu za osam dana. Taksisti neće moći koristiti ovu subvenciju, ako već koriste ranije odobrene pogodnosti od 8000 eura po vozilu.

Ukupan iznos tih srednjoročnih višenamjenskih limita/okvira i okvirnih sporazuma o financiranju je milijardu kuna, tj. po 200 milijuna kuna sa svakom bankom. “HEP prakticira ugovaranje srednjoročnih okvirnih linija s domaćim bankama od 2013. godine, što je pokrenuto kao mjera radi sprečavanja pada kreditnog rejtinga kompanije, a što se godinama pokazalo kao dobra praksa i sa strane gledišta rejting agencija na HEP, kao i samo poslovanje HEP-a”, obrazložila je Vlada, dodajući kako ugovaranje srednjoročnog višenamjenskog limita/okvira nema utjecaj na državni proračun, s obzirom na to da on ne sadrži komponentu državnog jamstva, već se odobrava na temelju samostalne ocjene kreditnog profila/rizika HEP-a.

Također, napominje Vlada, radi se o neobvezujućem ugovornom dokumentu, čija će realizacija isključivo ovisiti o potrebama HEP-a i mogućnostima banke u datom trenutku.

Dok je broj poduzetnika višestruko porastao, s 89 na 709, broj zaposlenih je u 2018. (10 913) bio manji nego 2008. godine (13 465). Ukupni prihodi u razdoblju od 11 godina porasli su s 21,1 milijardu kuna, koliko su iznosili 2008., na 26,5 milijardi kuna, koliko je ostvareno u 2018. godini, što je rast prihoda od 5,4 milijarde kuna. Također su rasli i ukupni rashodi, s 20,8 milijardi kuna, na 24,3 milijarde kuna, navodi se u analizi koju je objavila Financijska agencija.

Kroz promatrano razdoblje ostvaren je pozitivan financijski rezultat – neto dobit koja je, s 215,5 milijuna kuna iz 2008., u 2018. godini porasla na 1,8 milijardi kuna (povećanje od 732,6 posto).

Najveći prihod i dobit u 2018. ostvarila su tri društva u državnom vlasništvu – HEP, HEP Proizvodnja i HEP-Operator distribucijskog sustava. Među poduzetnicima u privatnom vlasništvu, najveći prihod su ostvarili GEN-I Zagreb i Proenergy.

Međutim, trgovinski saldo u tom razdoblju je negativan jer je uvoz u svakoj od promatranih godina bio veći od izvoza. Najveća razlika između izvoza i uvoza bila je 2012. kada je iznosila 4,4 milijarde kuna, a najmanja 2014. godine – 1,6 milijardi kuna. U 2018. negativni trgovinski saldo iznosio je 2,4 milijarde kuna, što je za 24,5 posto više nego u 2017. kada je iznosio 1,9 milijardi kuna.

Prosječna mjesečna neto plaća u 2008. iznosila je 6 386 kuna, a u 2018. godini 7 853 kune, što je rast od 23 posto.

U 2001. godini započelo je restrukturiranje elektroenergetskog sektora u Hrvatskoj, dok je formalna liberalizacija započela 2008. kada je došlo do usklađenja domaćih zakona s Europskom unijom. Od 1. srpnja 2008. godine svi kupci električne energije dobili su mogućnost izabrati svog opskrbljivača električnom energijom.

U promatranom razdoblju od 11 godina, na tržištu električne energije pojavilo se nekoliko novih konkurenata, od koji je većina osnovana nakon 2009. godine, donosi Energetika-net.

Ministar Antić je izjavio da su TENT i Hidroelektrana „Đerdap“ dale ključni doprinos da se Srbija i tadašnja Jugoslavija razvijaju kao industrijske zemlje i da njihova privreda bude „rame uz rame“ sa privrednom razvijenih zemalja.

„Ponosan sam što smo „TENT A“ sačuvali, održali i što je danas na pedesetom rođendanu u odličnom stanju. Za to su posebno zaslužni radnici koji su naši heroji. Sve brojke TENT-a su fantastične – sa 366 milijardi kilovat časova proizvedene struje, to kada se pretvori na današnju cenu to je 18 milijardi evra, toliko je ova termoelektrana proizvela nove vrednosti za Srbiju“, rekao je Antić.

Prema njegovim rečima, za TENT počinje novi život i posle 50-te godine sa svim projektima koji će dovesti do njegove modernizacije.

Navodi da je urađena modernizacija blokova, postaljveni elektrofilteri, smanjena su praškasta zagađenja za osam puta, dodajući da kada bude završeno postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova da će tada zvanično početi „novi život TENT A“.

Antić je istakao da EPS investira u modernizaciju dostizanja standarda životne sredine, dodajći da je to obaveza Srbije, ne zbog toga što to EU i Energetska evropska zajednica traže, već da se to radi zbog naše dece i generacije koje dolaze.

„Srbija će čuvati svoja postrojenja za proizvodnju elektrinčne energije, ali da bi ih sačuvali moramo da ih modernizujemo i zato je posao pred nama izuzetno važan i zato moramo vrlo posvećeno i naporno svi zajedno da radimo da bi svi naši blokvi postigli standarde u zaštiti životne sredine“, poručio je Antić.

Istakao je da je EPS najveća investitor u zaštitu životne sredine koji je investirao u proteklih nekoliko godina 475 miliona evra u ekološke projekte, dodajući da je sa projektima u toku ta vrednost oko milijardu evra.

Ministar je ukazao i da EPS planira da koristi i obnovljive izvore energije, dodajući da gradi vetropark u Kostolcu, kao i da planira izgradnju solarnih parkova širom Srbije.

Antić je na današnjem skupu poručio i da Vlada Srbije, predsednik država i čitava sadašnja strukura vlasi nemaju ni u bilo kakvim razmišljanjima privatizaciju EPS-a.

„Naš plan je da EPS bude vlasništvo Republike Srbije i da je jačamo i razvijamo. Upravo iz tog razloga mi investiramo u EPS i naši planovi su pre svega investicioni, a sve su to jasne poruke da Srbija hoće da razvija svoju elektroprivredu. To je naša čvrsta politika“, naglasio je Antić.

Direktor EPS-a Milorad Grčić izjavo je da je „TENT A“ svoj pedeseti rođendan dočekao kao očuvan i modernizovan objekat koji ima svoju budućnost i to zahvaljujući radnicima koji su uspeli da ga održe i u vreme ratova, sankcija i hiperinflacije.

Dodao je da Termoelektranu „Nikola Tesla“ u Obrenovcu osim TENT A i TENT B čine i Termoelektrana u Velikoj Crljeni, TE „Kolubara“, TE „Morava“ i železnički transport, dodajući da su sve to nezaobilazni faktori rada tog energetskog objekta.

Grčić je kazao da će uskoro početi revitalizacija A1 i A2, kao i da je danas sa kineskim partnerima „Powerćina“ potpisan Preliminarni sporazum o nastavku izgradnje Termoelektrane „Kolubara B“ u Kaleniću.

„Potpisivanje tog Sporazuma je dokaz da je politika Srbije koju sprovodi predsednik Vučić da se EPS očuva, sačuva u državnom vlasništvu i da se modernizuje“, podvukao je Grčić.

Navodi da će ta termoelektrana, koja je započeta osamdesetih godina i zaustavljena, imati jedan blok od 350 megavata, a procenjena vrednost te investicije je oko 385 miliona evra.

Grčić ističe da će se TE „Kolubara B“ graditi u skladu sa ekološkim standardima EU, kao i da će TENT A sa završetkom projekta odsumporavanja dimnih gasova biti po svim ekološkim standarima.

„Blok u TE „Kolubara B“ je zamenski blok, jer pre ili kasnije termoelektrane u Crvljenima i Moravi moraju prestati da rade na ovaj način na koji trenutno rade, mi dajemo sve od sebe i naći ćemo način da oni ipak ostanu u funkciji“, rekao je Grčić.

On je naveo i da je EPS u poslednjih nekoliko godina uložio 60 milijardi dinara samo u distributivnu mrežu, zahvaljujući kojoj je, kaže, otvoreno 200 novih fabrika, a koje bez stabilnog napajanja strujom ne bi mogle da funkcionišu, prenosi SEEbiz.

Plan kompanije je do kraja ove godine lansirati prve komercijalne satelite u svemir, odnosno nižu orbitu, posao u koji su ušli SpaceX i OneWeb.

Kineski Geely, koji je osim u Lotusu većinski vlasnik i u Volvu, a s Mercedes-Benzom je u siječnju ove godine sklopio globalno strateško partnerstvu u području pametnih vozila, planira do 2025. godine biti sposoban proizvoditi 500 satelita godišnje. Nova tvornica u Taizhou, nedaleko Šangaja, zapošljavat će 300 vrhunskih stručnjaka i nastavak je svemirskog poslovanja koje Geely, punim imenom Zhejiang Geely Holding Group, razvija posljednje dvije godine.

Geely je najveći kineski privatni proizvođač automobila. Lani je prodao 2,18 milijuna automobila vlastite proizvodnje. Satelitska mreža omogućit će kompaniji, među inim, da na globalnoj razini ponudi usluge brzog interneta, precizniju navigaciju od GPS-a koji ima točnost do nekoliko metara, usluge cloud computinga za autonomna vozila i brza softverska osvježavanja vozila. U idućih pet godina Geely planira svoja vozila opremati tako da podržavaju njegovu novu mrežu kao i nove funkcionalnosti koje će se u međuvremenu stvoriti.

Kineski proizvođač, usto, naglašava da kad njegova nova tvornica bude radila punim kapacitetom potencijalno neće raditi satelite samo za vlastite potrebe već i za partnere, piše Poslovni dnevnik.

Iako je najveći dio privatizacije predviđene u okviru akcijskog plana za uvođenje eura obavljen u prošloj godini, prodaja 90 manjinskih udjela našla se i u planu za 2020. (u tijeku je inače treći, zadnji krug ovog postupka), a od te tranše, kao i nastavka prodaje manjinskih udjela iz portfelja, vrlo su optimistična očekivanja, čak 870 milijuna kuna prihoda. Dodatnih 1,1 milijardu kuna Banožić procjenjuje ubrati s osnova dobiti državnih poduzeća.

Tako izdašne zarade od dividendi u ovom resoru redovito imaju u svojim planovima, no u praksi se one u pravilu ne realiziraju. Posljednje brojke za 2018. govore kako se u proračun slilo manje od 780 milijuna kuna. Lani je polovica planiranog iznosa stigla iz Inine dobiti, 560 milijuna kuna, ali mnoga druga velika poduzeća poput HEP-a koji je ranije punio državnu blagajnu nisu isplaćivali dividende ili su one bile skromne.

Od dobiti iz portfelja CERP-a predviđa se prihod od 14 milijuna kuna, upola manji od procjene za 2019. Od nefinancijske imovine, pak, ukupno je u planu uprihoditi 240 milijuna kuna. Među ostalim, Ministarstvo predviđa zaključivanje 150 ugovora o prodaji građevinskog zemljišta, vrijednosti 45 milijuna kuna.

Putem javnog natječaja slijedi i prodaja 70 stanova iz portfelja Ministarstva vrijednosti 18 milijuna kuna, a zacrtana je još jača komercijalizacija nekretnina koje su prenesene na upravljanje Državne nekretnine, tvrtki od koje se uz ostalo očekuje i 86 milijuna kuna od naplate od korisnika nekretnina, te još 16 milijuna po osnovu opomena.

Ministar Banožić u svom planu najavljuje i povećanje broja kampova pod upravljanjem Ministarstvu sa sadašnjih 12 za još 77, što će uslijediti donošenjem zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Tih 77 kampova neće, kako se na prvi pogled može zaključiti iz Plana, postati vlasništvo, nego će zemljište na kojemu se nalaze kampovi u čiji temeljni kapital svojedobno u pretvorbi nije bilo uneseno, sada biti dano u dugogodišnji zakup, a moguće i prodaju.

U planu jest prodaja jednog udjela u kampu putem natječaja, čija je procjena vrijednosti 10,7 milijuna kuna. Godišnje od zakupnine postojećih 12 kampova država uprihodi 2,4 milijuna kuna, koliko ostaje i za ovu godinu, budući da su za njih zaključeni petogodišnji ugovori. A budući da će se tek nakon što Vlada utvrdi cijene zakupa za neprocijenjeno građevinsko zemljište, nije poznato koliko će prihoda donijeti ugovori s dodatnih 77 kampova.

Ove godine slijedi i popisivanje planinarskih domova i sređivanje ugovora za njihov zakup. Popisano je dosad ukupno 37 takvih objekata, no za nijedan administracija još nije ugovorila najam, što je postavljeno kao cilj za ovu godinu, uz uknjiženje ukupno 50 domova u registar. Iz Plana doznajemo i da su neki drugi lanjski zadaci i više nego uspješno obavljeni. Primjerice, planirana je bila prodaja 35 poslovnih prostora vrijednih 1,7 milijuna kuna, a sklopljeno je 65 ugovora vrijednih 66,5 milijuna. Plan je ove godine prodati 70 poslovnih prostora vrijednih 9 mil. kuna, donosi Poslovni dnevnik.

Štoviše, rapidan rast vrijednosti kompanije koja je sada sa 159,9 milijardi dolara kapitalizacije druga najvrednija u automobilskoj branši – nakon japanske Toyote – nije uspio zaustaviti ni izlazak saudijskog državnog investicijskog fonda iz dioničarske strukture.

Cijena dionice tog američkog proizvođača električnih automobila zaustavila se u utorak na rekordnih 887,06 dolara povećavši se za više od 13 posto. Valja naglasiti kako je finale trgovanja na Wall Streetu donijelo pad cijene koja je u jednom trenutku dosegnula čak 967 dolara. U samo jednom danu tržišna kapitalizacija Tesle povećala se za 20 milijardi dolara što je ugrubo burzovna vrijednost jednog cijelog Fiat Chryslera.

U utorak je zabilježen i uvjerljivo najveći volumen trgovanja od kada je Teslina dionica na burzi. Vlasnika je promijenilo 59,5 milijuna dionica, 20 milijuna više nego u ponedjeljak kada je cijena jurnula 20 posto. Poskupljenje Tesline dionice nije uspjela spriječiti ni obavijest saudijskog investicijskog fonda PIF “teškog” 320 milijardi dolara da je prodao sav preostali udjel u kompaniji. Prema podacima iz obavijesti financijskom regulatoru, PIF je krajem prosinca držao udjel vrijedan svega 16,4 milijuna dolara.

Podsjetimo, PIF je postao dioničar Tesle 2018. godine kada je u prosincu te godine objavio udjel od 8,3 milijuna dionica vrijednih 2,8 milijardi dolara. Krajem rujna prošle godine vrijednost udjela pala je na 2 milijarde dolara, nakon čega su Saudijci počeli smanjivati broj dionica koje drže. Da je ostao pri početnom broju dionica, PIF-ov udjel sada bi vrijedio 7,7 milijardi dolara.

Ovogodišnji uspon Tesline dionice na burzi ubrzao je prošloga tjedna kada je kompanija objavila da je profitabilna, zabilježivši dobit od 105 milijuna dolara. Bill Selesky, analitičar Argus Researcha, tumači za Financial Times da “ludi” uspon cijene odražava pozitivna očekivanja što se tiče Tesline zarade i snažne potražnje za Modelom 3, jednim od ključnih modela kompanije.

S ukupnim rastom cijene od 36,4 posto samo u ponedjeljak i utorak, investitori koji su uložili u kratku prodaju Tesline dionice – odnosno očekuju pad njezine vrijednosti – ostvarili su gubitak od 5,7 milijardi dolara.

Kako pokazuje Reutersova analiza, razloge rapidnom rastu cijene ne treba tražiti u povlačenju oklada na pad cijene, već u želji investitora da se “ukrcaju” na Teslin burzovni uspon. Tu tezu dokazuje podatak da su u utorak bile najtrgovanije opcije na Teslinu dionicu koje se mogu realizirati ako cijena do petka dosegne 1000 dolara, pokazuju podaci platforme Trade Alert. Cijena tih opcija skočila je 10 puta, s 1,98 dolara u ponedjeljak na 20 dolara u utorak, piše Poslovni dnevnik

Barbarića kao predsjednika Uprave HEP-a, tvrtke u vlasništvu države, mi porezni obveznici plaćamo 39.383,56 kuna, koliko mu iznosi mjesečno bruto plaća, a kao potpredsjednik gradske četvrti prima mjesečno i dodatnih 4.275,25 kuna bruto.

Nakon što je Index poslao upit Povjerenstvu, oni su odmah otvorili predmet o Barbariću te će, kako nam kažu, “ispitati sve okolnosti konkretnog slučaja”. S obzirom na to da se radi o rijetkom slučaju da se državni dužnosnik izravno ogluši o odluku Povjerenstva, Plenkovićevog pulena moguće čeka i maksimalna novčana kazna od 40 tisuća kuna.

Pročelnica gradskog ureda za mjesnu samoupravu Renata Šimon potvrdila nam je da Barbarić prima naknadu, a kako smo provjerili, tu naknadu Barbarić nije ni upisao u imovinsku kartica, što za njega, inače pravnika, svakako neće biti olakotna okolnost. Zbog njega HEP nije u sukobu interes, kazao je Indexu Barbarić, jer ne posluje s Gradskom četvrti Novi Zagreb-istok!?

Barbarić je diplomirao na Pravnom fakultetu 1991. godine, a tri godine kasnije zapošljava se kao pravnik društva u trgovačkom društvu Zagreb nekretnine d.o.o. ZANE, članici Zaba Grupe. Već 1997. godine postao je pomoćnik direktora, a 2003. godine savjetnik za pravne poslove. Barbarić je bio u PBZ Leasingu rukovoditelj Službe za leasing nekretnina, a od 2007. godine radi u HEP-u. Na sjednici vlade, u prosincu 2017. godine, predložen je za predsjednika Uprave HEP-a. Bio je to osobni odabir premijera Plenkovića, čijoj vladi je trebalo gotovo šest mjeseci da se odluči kome će povjeriti najvažniju funkciju u HEP-u.

Bila je to posljedica unutarstranačke bitke i lobiranja za tu državnu tvrtku. Protiv imenovanja bili su Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES), Nezavisni sindikat radnika HEP-a i Sindikat TEHNOS koji su tvrdili da Barbarić nije stručan te da je obnašao bitnu dužnost u vrijeme kompromitirane Uprave HEP-a na čelu s Ivanom Mravkom.

Kako je Barbarić time postao i dužnosnik, morao je predati imovinsku karticu.

Tu su dva stana u Jelsi na otoku Hvaru. Jedan je procijenjen na gotovo 300 tisuća kuna, a drugi od gotovo 90 kvadrata na 1,2 milijuna kuna. Barbarić ima i tri stana u Zagrebu, u novozagrebačkom kvartu Središće, od čega su dva od 99 kvadrata, procijenjena na ukupno 2,6 milijuna kuna te treći stan od 52 kvadrata procijenjen na 600 tisuća kuna.

Tu je još stan u Opatiji od 58 kvadrata procijenjen na 1,5 milijuna kuna, vikendica u Desincu te dvije kuće u Zastražišću na otoku Hvaru. Jedna ima 120 kvadrata, a druga 50 kvadrata i u toj je suvlasnik s još jednom osobom. Barbarić je nasljedstvom stekao i poslovni prostor u Zagrebu od 120 kvadrata koji se procjenjuje na 2,3 milijuna kuna.

Barbarić posjeduje livade, vinograde i šume na Hvaru, čija je ukupna procijenjena vrijednost veća od 2 milijuna kuna. Na tim zemljištima je suvlasnik i prema imovinskoj kartici, do toga je došao nasljedstvom. U imovinskoj kartici spominje se ostavinska rasprava pokojne supruge. Barbarić je prijavio i štednju u više valuta od ukupno 1,1 milijun kuna

.

Barbarić se, nakon što je postavljen 1. siječnja za predsjednika uprave HEP-a, obratio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa te zatražio mišljenje može li kao direktor tvrtke obnašati i javnu dužnost člana vijeća gradske četvrti u Zagrebu. Mišljenje Povjerenstva objavljeno je 7. veljače 2018. godine, a potpisala ga je tadašnja šefica Povjerenstva Dalija Orešković. No Barbarić se nikada nije povukao, nego je i dalje potpredsjednik tog tijela. Prema Statutu Grada Zagreba, odnosno Odluci o naknadi predsjednicima, potpredsjednicima i članovima vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora, Barbarić ima pravo na mjesečnu naknadu od 4.275,25 kuna bruto.

Index je upitao Povjerenstvo jesu li upoznati da je dužnosnik Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, ujedno i član vijeća gradske četvrti i to kao potpredsjednik, što je direktno kršenje ranije odluke Povjerenstva. Odlučili su odmah otvoriti slučaj i sve ispitati.

Od zagrebačkog gradskog ureda za mjesnu samoupravu koja je zadužena za rad vijeća gradskih četvrti, zatražili su podatak o tome prima li Frane Barbarić, kao potpredsjednik vijeća, novčanu naknadu za rad u tom vijeću i u kojem iznosu.

“Vezano za upit obavještavamo Vas da na članovi tijela mjesne samouprave primaju naknadu za svoj rad sukladno Odluci o naknadi predsjednicima, potpredsjednicima i članovima vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora. Također napominjemo da visina same naknade ovisi o broju prisustvovanja na sjednicama vijeća”, stoji u odgovoru na upit Indexa o primanjima Barbarića koji potpisuje pročelnica gradskog ureda za mjesnu samoupravu Renata Šimon.

Taj primitak koji dobiva kao potpredsjednik vijeća Barbarić nije unio u svoju imovinsku karticu, što se čini kao još jedna nepravilnost, o čemu će odlučivati Povjerenstvo.

Barbariću su putem službe za informiranje HEP-a postavili upit o ovom slučaju. Pitali smo ga zašto se oglušio o mišljenje Povjerenstva, no dobili smo odgovor da HEP zbog njega – nije u sukobu interesa.

“Hrvatska elektroprivreda nema ni izravne ni neizravne poveznice s poslovanjem ni djelovanjem Gradske četvrti Novi Zagreb-istok koje bi mogle uzrokovati sukob interesa (koji navodite). U tom smislu ne vidimo da bi djelovanje predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede u okviru obavljanja i vođenja poslova društva u odnosu na djelovanje kao člana u gradskom vijeću gradske četvrti (s obzirom na ovlasti i nadležnosti vijeća gradske četvrti) uzrokovalo potencijalni sukob interesa”, kažu  iz HEP-a, stoji u tekstu Index istraga.