ELEKTRIČNA ENERGIJA

Od ukupnog duga 67,7 miliona predstavlja preostali nenaplaćeni dio potraživanja koja su se trebala otplaćivati obročnom otplatom u periodu od 15 godina na osnovu dva ugovora iz decembra 2018. godine, i to ugovora o reprogramu duga između društva Aluminij Trade d.o.o. Mostar i Aluminij d.d. Mostar, kojim je utvđren plan otplate u iznosu od 23,9 miliona KM, te aneksa ugovora o izmirenju dospjelog duga između EPHZHB i Aluminij d.d. Mostar sa utvrđenim planom otplate duga u iznosu od 44,3 miliona KM.

Ova potraživanja su kroz računovodstvene evidencije na dan 31. decembra 2019. umanjena za iznos od 8,0 miliona KM te su iznosila 59,7 miliona KM. Potraživanja su osigurana založnim pravom na imovini Aluminija procijenjene vrijednosti 95,1 milion KM.

Budući da kupac do 20. januara 2020. godine nije uplatio dospjele rate po navedenim ugovorima, cjelokupni preostali iznos po oba ugovora od 67,7 miliona KM dospio je na naplatu 20. januara 2020. godine, te je računovodstveno prenesen u kratkotrajna potraživanja. Pri tome postupak prinudne naplate kroz založene nekretnine EP HZHB nije u mogućnosti provesti do isteka roka za finansijsku konsolidaciju Aluminija, odnosno do 31. decembra 2021. godine.

Od ostalog duga, iznos od 137,5 miliona KM odnosi se na dug za period od 30. juna 2013 godine do 31. decembra 2015. godine za koji su pokrenuti sudski postupci, a vrijednost potraživanja u cjelosti je umanjena na teret finansijskog rezultata u prethodnim razdobljima.

Preostali iznos duga od 87,7 miliona KM odnosi se na dospjela potraživanja na osnovu računa za isporučenu električnu energiju u periodu od januara do juna 2019. godine. Za ovaj dug pokrenut je sudski postupak i postignuta sudska nagodba o odgodi plaćanja do jedne godine. Rješenjem Općinskog suda u Mostaru od 30. septembra 2019. odgođeno je izvršenje naplate ostatka duga za električnu energiju iz 2019. godine na period od godinu dana od zaključenja sudske nagodbe.

Prema procjeni nadoknadivog iznosa na dan 31. decembar 2019. EPHZHB je umanjila ova potraživanja na iznos od 48,2 miliona KM, što je iskazano na teret finansijskog rezultata za 2019. Dug za električnu energiju bio je najveći razlog za gašenje mostarskg Aluminija, a pod velikim znakom pitanja je kako će on biti riješen. Uprkos tome iz Abraham grupe, koja je u aprilu ove godine u najam uzela Aluminijeve pogone, stižu najave da bi bivši hercegovački gigant mogao krenuti s proizvodnjom kroz novoutemeljenu firmu Aluminij Industries u augustu ove godine.

Spomenutom izvršnom uredbom je američko Ministarstvo energetike (US DoE) dobilo ovlast zabranjivanja saveznim tijelima i drugim američkim subjektima kupnju, prijevoz i ugradnju opreme u ključne dijelove američkog EES-a, ako bilo koja strana zemlja za to ima interes ili takva transakcija znači neprihvatljiv rizik za nacionalnu sigurnost.

Pri tome se pod pojmom ‘ključni dijelovi EES-a’ podrazumijevaju oni koji električnom energijom napajaju objekte potrebe za obranu, hitne službe, kritičnu infrastrukturu, ali i gospodarstvo i američki način života. Zapravo, to su sva postrojenja i upravljački sustavi koji su nužni za pogon elektroenergetske mreže ili nekog njezinog dijela, ali i električna energija iz proizvodnih postrojenja koja služi kako bi se osigurao njezin prijenos.

Istodobno, američka savezna vlada godišnje troši milijune dolara na nabavu opreme za ključne dijelove američkog EES-a, pri čemu je niska cijena u pravilu glavni kriterij odabira, što je otvorilo put mnogim zloporabama i mogućnostima zlonamjernog djelovanja protiv SAD-a, piše Energetika-net.

Naime, HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) tijekom proteklog vikenda pustio je u rad novi podmorski kabel između ova dva otoka jer je, zbog kvarova na podmorskom kabelu koji su se dogodili krajem 2019. i u veljači 2020., otok Premuda ostao odsječen od elektrodistribucijskog sustava.

HEP im je promptno osigurao interventnu opskrbu električnom energijom iz agregata. Pri realizaciji ovog projekta je, navode iz HEP-a, trebalo riješiti problem čestih mehaničkih oštećenja podmorskog kabela koje su prouzrokovali brodovi ribarenjem i sidrenjem na toj dionici. Pristupilo se realizaciji kompleksnog zahvata polaganja novog podmorskog kabela, koji je s obzirom na dubinu i konfiguraciju podmorja te potrebu izvedbe potpuno nove priobalne zaštite kabela iziskivao izniman trud i koordinaciju.

Inače, projekt je dio ukupnih, milijardu kuna vrijednih, investicija HEP ODS-a u rekonstrukciju i izgradnju elektrodistribucijske mreže u 2020. godini.

Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a, istaknuo je da se ovakvim ulaganjima stvaraju uvjeti za sigurnu opskrbu potrošača u glavnim turističkim područjima te u dugoročnu održivost i razvoj otoka, čime se daje doprinos nacionalnim programima usmjerenima na podizanje standarda života i zadržavanje stanovništva na otocima.

Najviše, čak 23 električna automobila, u promatranom razdoblju u Hrvatskoj je prodao južnokorejski proizvođač automobila Hyundai.

Zatim, slijede Škoda (13), Tesla (8), Renault (4), dok su Audi i BMW prodali svaki po tri ‘električara’. K tomu, Mini, Nissan i Volkswagen su od početka godine do 31. ožujka u nas prodali po dva električna vozila. Također, u Hrvatskoj su u ovoj godini novoregistrirani po jedan električni Porsche i Kia.

Posebice je zanimljivo istaknuti kako je u odnosu na prošli mjesec udjel električnih automobila na hrvatskom tržištu uvećan za 0,1 postotni bod i sada iznosi 0,6 posto.

Pouzdana opskrba električnom energijom podupire sve te usluge, kao i napajanje uređaja koje većina uzima zdravo za gotovo, poput frižidera ili perilica rublja. Električna energija ključna je i za rad medicinske opreme u bolnicama koje liječe sve veći broj bolesnih ljudi, osigurava i pravovremenu komunikaciju i razmjenu važnih informacija između vlada i građana, liječnika i pacijenata. To se ne bi trebale uzimati zdravo za gotovo, piše Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), u svom komentaru objavljenom na stranici IEA. Koronavirus nas, ističe, podsjeća na neizostavnu ulogu električne energije u našim životima i daje uvid u način na koji se ta uloga treba proširiti i razvijati u godinama i desetljećima koji dolaze.

Danas smo svjedoci društva koje se sve više oslanja na digitalnu tehnologiju u svakodnevnom životu i u kojem je opskrba energijom više nego ikada ovisna o energiji vjetra i sunca. Sigurnost opskrbe električnom energijom u takvom je društvu temelj prosperiteta i stabilnosti. U većini gospodarstava koja su poduzela snažne mjere kao odgovor na koronavirus, potražnja za električnom energijom smanjila se za oko 15 posto, uglavnom kao posljedica obustave poslovanja tvornica i tvrtki. Neka od tih gospodarstava, poput Španjolske i Kalifornije, među onima su s najvećim udjelom proizvodnje energije vjetra i sunca u svijetu.

“Ako potražnja za električnom energijom brzo padne, a vremenski uvjeti ostanu isti, udio varijabilnih obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca može postati veći od uobičajenog. Na taj je način nedavni pad potražnje električne energije brzo ‘lansirao’ neke elektroenergetske sustave 10 godina u budućnost, iznenada im dajući razinu energije vjetra i solarne energije kakvu inače ne bi imali bez još jednog desetljeća ulaganja u obnovljive izvore. Ovo je važan trenutak za razumijevanje čistih elektroenergetskih sustava, uključujući neke operativne izazove s kojima se donositelji politika i regulatorni organi moraju suočiti kako bi osigurali sigurnost opskrbe električnom energijom”, naglašava Birol.

Bez obzira na slabiju potražnju, operateri elektroenergetskog sustava stalno moraju raditi na uravnoteženju ponude i potražnje u realnom vremenu. Ljudi obično misle da se nestašice struje događaju kada potražnja preplavi ponudu. Međutim, neki od najznačajnijih nestanka struje u novije vrijeme dogodili su tijekom razdoblja male potražnje.

Kada električna energija iz vjetra i sunca zadovolji većinu potražnje, sustavi trebaju održavati fleksibilnost kako bi bili u mogućnosti brzo povećati druge izvore energije kada se obrazac ponude promijeni. Vrlo visok udio vjetra i sunca u određenom trenutku čini održavanje stabilnosti mreže izazovnijim i operatori sustava razvili su razne načine upravljanja tim izazovima. No, zaključavanja čitavih zemalja tijekom globalne pandemije stvara nove.

“Primjerice, naglo usporavanje industrijske i poslovne aktivnosti u većem dijelu Europe smanjilo je potražnju za električnom energijom, ali isto tako lišilo elektroenergetske sustave ključnog izvora fleksibilnosti. U normalnim okolnostima veliki potrošači električne energije mogu se prilagoditi i tako pomoći kako bi se postigla ravnoteža u sustavu, ali ta je opcija danas teško izvediva. To naglašava potrebu da kreatori politika pažljivo procijene potencijalnu dostupnost resursa koji omogućuju fleksibilnost sustava u ekstremnim uvjetima“, poručuje Birol.

Iako su u porastu novi oblici koji omogućuju fleksibilnost, većina elektroenergetskih sustava danas se oslanja na elektrane na prirodni plin. No, danas većina plinskih elektrana gubi novac, pogotovo ako se koristi s vremena na vrijeme kako bi se pomoglo sustavu da se prilagodi promjenama u potražnji. Niža razina potražnje za električnom energijom tijekom trenutne krize stvara samo novi pritisak.

Hidroelektrane, često zaboravljeni kapaciteti za proizvodnju električne energije, ostaju važan izvor fleksibilnosti, kao i nuklearna energija u zemljama koje su odlučile zadržati taj izvor kao opciju. Donosioci ključnih politika, napominje izvršni direktor IEA, trebaju dizajnirati tržišta na način da različiti izvori energije daju doprinos sigurnosti opskrbe, što će omogućiti i kreiranje održivih poslovnih modela.

“Vjetar i solar također mogu pružiti fleksibilnost i sustavi će se sve više oslanjati na njih. S vremenom proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora možda više neće pratiti vremenske uvjete, već će se njome trebati upravljati na inteligentan način kako bi se smanjili troškovi i poboljšala sigurnost. Električne mreže okosnica su današnjih elektroenergetskih sustava i postaju još važnije u prijelazima na čiste izvore energije, stoga su u sljedećim godinama bitna ulaganja u mreže koje su, uzgred rečeno, daleko ranjivije od cjevovoda. Dugoročni zadatak je učiniti mrežu jačom i otpornijom na izvanredne situacije ulaganjem u podzemne kablove i decentralizirano skladištenje”, napominje Birol.

Današnja kriza naglašava kritičnu vrijednost elektroenergetske infrastrukture i know-howa. Također daje neke vitalne uvide o budućnosti električne energije i o tome što kreatori politika trebaju učiniti kako bi osigurali da sutrašnji sustavi ostanu pouzdani i onda kada se transformiraju porastom tehnologija za čistu energiju. Vlade su s punim pravom usredotočene na izvanrednu situaciju u javnom zdravstvu, ali moraju biti oprezne kada je u pitanju sigurnost i opskrba električnom energijom te zaštititi vitalnu imovinu uslijed velike nestabilnosti na tržištima. U ovim izvanrednim vremenima možemo bez puno stvari, sumira izvršni direktor IEA, ali ne možemo bez struje, piše OIE.

– Kao prvi opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj snižavamo cijene u vrijeme kada su se mnogobrojna kućanstva našle u teškoj situaciji. Nadamo se da će se našim primjerom voditi svi gospodarstvenici koji su to danas u mogućnosti napraviti, ne samo na području energetike. Sada nije vrijeme za ostvarivanje profita i vlastite interese, već za solidarnost,, rekao je dr. Robert Golob, predsjednik uprave GEN-I.

Korisnici Jeftine struje tvrtke GEN-I Hrvatska osjetit će ovo 15-postotno smanjenje cijene već na računu za travanj. Uz smanjenje cijena u Hrvatskoj, GEN-I je najavio i sniženje cijena električne energije svojim korisnicima u Sloveniji.

– Svjesni smo kako odgovornosti gospodarstvenika, tako i svoje društvene odgovornosti u ovom razdoblju. Pouzdan smo partner, vrijedan povjerenja, našim korisnicima u Hrvatskoj i Sloveniji u ovom trenutku želimo pomoći barem s malim olakšanjem situacije. Svim stanovnicima Hrvatske i Slovenije želim da ostanu zdravi,« naglasio je dr. Golob.

“Puno ljudi (novinara, poduzetnika…) me pita kako hendlamo krizu, traže intervjue itd. Odlučio sam na ovaj način podijeliti informacije da se ne izgubi pola toga na putu. Znam da će se puno toga pogrešno shvatiti i na ovaj način ali ipak bolje ovako… Nadam se da će biti korisno i da možemo u narednim tjednima/mjesecima moći podijeliti još konkretnih i korisnih informacija”, objavio je Rimac na svom Facebook profilu.

Kako navodi, zdravlje zaposlenika i njihovih obitelji je na prvom mjestu i zato još od 16. ožujka svi rade od kuće, a plaće svima dolaze na vrijeme. Kaže da među zaposlenicima nema nijedan slučaj zaraze i da se sva radna mjesta zadržavaju, odnosno, neće biti otkaza.

Mate Rimac objavio je fotografiju iz Xiangyanga na kojoj se vidi paket od 20.000 zaštitnih maski koje su Kinezi donirali hrvatskom Crvenom križu. Prije dva mjeseca Rimac Automobili pomoć su slali Kinezima.

“Prijatelji se vide u nevolji. Xiangyang pomaže svom gradu prijatelju – Zagrebu”, napisao je Mate Rimac na Facebooku uz presliku statusa svog partnera u kompaniji Rimac Automobili Marka Pejkovića.

Pejković je objavio fotografiju iz kineskog Xiangyanga na kojoj se vide zapakirane kutije s 20.000 zaštitnih maski koje su poslali hrvatskom Crvenom križu. Odgovor je to na gestu Mate Rimca, koji je u vrijeme vrhunca epidemije koronavirusa u Kini svojim poslovnim partnerima poslao donaciju zaštitnih maski.

“Prije dvije godine, kad su Zagreb i Xiangyang postajali gradovi prijatelji, pitao sam se što gradovi prijatelji rade. Idu li na pivo? No ovo je što rade. Pomažu su si u teškim vremenima. Prije dva mjeseca poslali smo nekoliko tisuća maski u Xiangyang, u kojem je 100 naših kolega bilo u karanteni. Nije to bilo mnogo i nismo to objavili jer je to jednostavno bila ispravna stvar, ne neki PR.

Onda je koronavirus prešao pola svijeta i stigao i u Hrvatsku. Prošlu nedjelju Zagreb je pogodio i najjači potres u posljednjih 100 godina. A onda su naši prijatelji iz Xiangyanga odlučili pomoći. Hrvatskom Crvenom križu poslali su 20.000 maski. Hvala, prijatelji”, napisao je Pejković, prenosi Dnevnik.hr.

“Solidarizirajući se sa sugrađanima pogođenima situacijom u vezi s epidemijom koronavirusom Covid-19 i potresom u Zagrebu i okolici te s pripadnicima svih angažiranih službi, svi radnici HEP-a odrekli su se svojih primanja u iznosu od 500 kuna, odnosno ukupno 5,1 milijun kuna na razini HEP grupe. Dodatnih ukupno 100 tisuća kuna odvojili su članovi Uprave od svojih prihoda”, kažu u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP).

Kompanija je ta sredstva donirala za borbu protiv epidemije koronavirusa, na račun akcije “Hrvatska protiv koronavirusa” te za sanaciju posljedica potresa u Gradu Zagrebu i okolici, na račun akcije “Zajedno za Zagreb”.

Iz HEP-a istču i kako, osim odricanjem od dijela svojih primanja, radnici HEP grupe svakodnevno daju nemjerljiv doprinos zajedničkoj borbi protiv dviju humanitarnih kriza, prije svega osiguravajući stabilnu i sigurnu opskrbu građana i industrije električnom energijom, plinom i ogrjevnom toplinom. “To su poslovi koji moraju funkcionirati bez prestanka 365 dana u godini”, podsjećaju iz HEP-a.

Ističu i kako su HEP-ove u terenske ekipe radnika organizirane u timove te su spremne da, poštujući pravila zaštite i slijedeći preporuke Kriznog stožera, od 0 do 24 sata u svim uvjetima otklanjaju kvarove i prekide u opskrbi strujom, plinom i grijanjem. “Ti su radnici svoju odgovornost, profesionalizam i požrtvovnost iskazali u otklanjanju posljedica potresa u Zagrebu i okolici, rame uz rame s policijom, vatrogascima i pripadnicima drugih službi”, kažu u tom javnom poduzeću.

Također istuču da je HEP odmah po izbijanju krize s epidemijom koronavirusom pokazao da je socijalno osjetljiv i da vodi računa o građanima. “Obustavljena su isključenja kupaca zbog dugovanja za struju, plin i grijanje, a onima kojima je bila isključena struja, vraćena je opskrba. Privremeno je obustavljeno i slanje opomena i provođenje ovrha”, naglašavaju iz HEP-a.

Za potrebe veće proizvodnje namjeravaju angažirati radnike iz drugih dijelova poslovanja ali i zaposliti nove Odluka je donesena zbog nezapamćene potražnje za medicinskom opremom, objavio je GE, ne precizirajući koliko respiratora namjeravaju proizvoditi.

Napominje da je već povećao proizvodnju druge opreme, poput CT i ultrazvučnih uređaja i mobilnih rendgenskih aparata. I druge su kompanije, poput Medtronica, objavile slične planove povećanja proizvodnih kapaciteta, podsjeća Reuters.

U prvoj polovini ožujka GE je procijenio da će zbog epidemije u prvom tromjesečju biti izbrisan značajan dio slobodnog novčanog toka u odjelu industrijske opreme, do 500 milijuna dolara. To će smanjiti operativnu dobit u prvom kvartalu za 200 do 300 milijuna dolara. Dobit po dionici trebala bi iznositi oko 10 centi kada se u procjenu uključi i utjecaj koronavirusa, dodali su.

Potvrdili su ipak zacrtane financijske ciljeve za cijelu 2020. godinu.