ELEKTRIČNA ENERGIJA

Hrvatska elektroprivreda (HEP) pozvala je u srijedu na iskaz interesa zainteresirane partnere za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije (OIE) na području RH, što uključuje jedinice lokalne samouprave te fizičke i pravne osobe.e
U HEP-ovoj obavijesti navodi se kako HEP istražuje mogućnost razvoja i izgradnje projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te integracije već gotovih ili OIE projekata u visokom stupnju razvoja, u svoj proizvodni portfelj. “Uvažavajući zacrtane strateške ciljeve i potrebu za diverzifikacijom projekata OIE, HEP traži zainteresirane partnere za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske”, stoji u obavijesti.

To uključuje jedinice lokalne samouprave, odnosno gradove i općine zainteresirane za izgradnju sunčanih elektrana čiji će se doprinos u razvoju i izgradnji projekta očitovati kroz zajedničku pripremu prostorno-planske dokumentacije potrebne plohe za projekte sunčanih elektrana, površine veće od sto tisuća kvadratnih metara. “Prednost u odabiru imat će lokacije s većim brojem sunčanih sati i boljim mikrolokacijskim uvjetima. Modeli i načini suradnje, kao i poželjni uvjeti odabira plohe za izgradnju sunčane elektrane, bit će definirani naknadno sporazumima o suradnji s jedinicama lokalne samouprave”, stoji u obavijesti.

Kada je pak riječ o pravnim i fizičkim osobama, traže se zainteresirani za prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) sunčanih elektrana u razvoju, snage uključivo i veće od dva megavata, zatim za prodaju projekata vjetroelektrana u razvoju, kao i vjetroelektrana u pogonu, pri čemu će u dva potonja slučaja prednost pri odabiru, osim ishođene građevinske dozvole, imati lokacije s više od 2.500 sati rada godišnje.

Traže se i partneri za prodaju projekata hidroelektrana u razvoju, odnosno hidroelektrana u pogonu, u oba slučaja snage uključivo i veće od jednog megavata. HEP će iskaze interesa zainteresiranih partnera primati do zaključno 31. prosinca ove godine, a nakon primitka pisma namjere s osnovnim podacima i obavljene preliminarne evaluacije projekata, odabranim partnerima uputit će zahtjev za slanjem detaljnijih informacija.

Krajem lipnja, prilikom potpisivanja sporazuma za projekt sunčane elektrane na Cresu, predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić izjavio je da dugoročna strategija razvoja predviđa povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji HEP-a na 50 posto do 2030., odnosno 70 posto do 2050. godine, čime će, kako je ustvrdio, obnovljivi izvori odigrati “vodeću ulogu u energetskoj tranziciji Hrvatske”.

U nedjeljnoj emisiji EnergyPress na N1 televiziji gostovao je profesor na Rudarsko naftno geološkom fakultetu i bivši savjetnik predsjednika Stjepana Mesića Igor Dekanić. Govorio je o novoj energetskoj strategiji, LNG terminalu na otoku Krku i o novom zakonu o INA-i.
Objasnio je kako je hrvatska mala zemlja za veliko neprovođenje strategija, ali kako ovoga puta ohrabruje činjenica da moramo integrirati svoj energetski sustav u Europsku energetsku uniju. Stoga, smatra kako će se ovoga puta donijeti provedbeni akti nove energetske strategije. U ovaj ciklus ulazimo s dobrim niskougljičnim polazištima, no cijena toga bila je deindustrijalizacija zemlje, rekao je profesor Dekanić.

Iako je dio struke protivan istraživanju ugljikovodika, recentno na Dinaridima, Dekanić smatra kako moramo provesti istraživanja jer moramo raščistiti koliko nafte i plina još imamo. Na to nas prisiljavaju i europski energetski paketi, a kada bi i koliko nešto našli, to je dobra varijanta jer je ta energija dostupna i jeftina.

Hrvatska i inače proizvodi dio vlastite energije, a gotovo polovinu uvozi, no to je očekivano jer ne postoje energetski potpuno suverene zemlje, objasnio je Dekanić.

Što se plina tiče, Hrvatska uvozi polovinu svojih potreba, a drugu polovinu proizvodi, međutim proizvodnja iz godine u godinu opada pa postoji opasnost kako bismo bili ovisni o jednom izvoru plina. Zbog toga je važna odluka Vlada da se ide u realizaciju strateškog projekta LNG-a na Krku, kaže Dekanić. Dodaje kako će tada posve sigurno uslijediti zakupi terminala iz Mađarske, jer Mađarska vodi jednu od najmudrijih energetskih politika u Europi, diverzificira izvore, gradi skladišta i okreće se nuklearnoj energiji. Uostalom, nastavlja Dekanić, i Hrvatskoj je potrebna diverzifikacija, ali i sigurnost opskrbe. Naime, kapacitet terminala je prosječna godišnja potrošnja plina u Hrvatskoj.

Komentirao je i situaciju u INA-i rekavši kako je Hrvatska pogriješila forsirajući svađe i arbitraže među vlasnicima, čime je trpjela samo INA te je zapustila istraživanja i neka od polja na kojima ima koncesije. Ipak, MOL je uveo reda u kompaniju koja više nije financijski protočni bojler, ona je nisko zadužena i vrlo zdrava kompanija. Po svim financijskim pokazateljima najuspješnija kompanija u Hrvatskoj.

Na pitanje povratka u Siriju, kratko je zaključio kako će to biti moguće ako relativnom većinskom vlasniku to bude u interesu.

Pogledajte video

Njemački dobavljač autodijelova Robert Bosch izvijestio je u srijedu da je 2018. zabilježio identičnu operativnu dobit kao i godinu ranije zahvaljujući prodaji sustava podrške vozačima, najavljujući ujedno širenje poslovanja na usluge parkinga, punjenja i održavanja električnih vozila.
Njemačka je kompanija prošlu godinu zaključila s dobiti prije kamata i poreza (EBIT) od 5,3 milijarde eura, kao i godinu ranije. Prihodi su porasli 1,5 posto, na 77,9 milijardi eura. U ključnom odjelu automobilske opreme uvećani su 2,3 posto, na 47 milijardi eura. Iz kompanije su ujedno izvijestili da pregovaraju o širenju partnerstva u istraživanju visokoautomatiziranih vozila, uz planirane četiri milijarde eura ulaganja u razvoj takvih projekata do 2022.

“Uvijek smo govorili da smo otvoreni za partnere i o tome se razgovara“, rekao je izvršni direktor Volkmar Denner. Bosch je već angažirao 400 inženjera na razvoju tehnologije visokoautomatiziranih vozila a partner im je na tom području Daimler.

Planiraju također proširiti poslovanje na rezervacije, parkiranje, punjenje i održavanje električnih vozila. Time će se pridružiti kompanijama u automobilskom sektoru koje već nude usluge prijevoza električnim vozilima bazirane na načelu ‘plaćanja po minuti’. “Zahvaljujući našim umreženim rješenjima možemo se pobrinuti da elektromobilnost postane dostupna za svakodnevnu upotrebu”, istaknuo je u priopćenju izvršni direktor Volkmar Denner.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izrazio je u ponedjeljak sućut obitelji poginulih radnika Hidroelektrane (HE) Dubrovnik te izjavio kako je istraga o tom nesretnom događaju u nadležnosti Općinskog državnog odvjetništva (ODO) i Policijske uprave (PU) dubrovačko-neretvanske.
“Istraga o tom slučaju u nadležnosti je ODO u Dubrovniku i PU dubrovačko-neretvanske. Po okončanju istrage rezultati će biti predstavljeni javnosti”, rekao je Ćorić novinarima uoči sjednice Vlade. Dodao je kako nema informacije o navodima da će neki rezultati istrage biti objavljeni u subotu te istaknuo da Ministarstvo ne utvrđuje detalje nesreće.

U požaru koji je u četvrtak prijepodne buknuo u HE nestala su tri radnika. Beživotno tijelo prvog pronađeno je u četvrtak oko 14 sati u odvodnom kanalu hidroelektrane, drugog oko 21,50 sati na obali mora u Cavtatu, a trećeg u nedjelju navečer također u odvodnom tunelu hidroelektrane.

Upitan da komentira izjavu ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac da je njegovo Ministarstvo povuklo najmanje EU-ovih sredstava, Ćorić je ustvrdio da Hrvatske vode trenutno imaju ugovorenih 94 posto sredstava u programskom razdoblju 2014.- 2020.

“Za razliku od većine drugih ministarstava, projekti s područja vodnog gospodarstva, dakle izgradnja vodno-komunalne infrastrukture u fazi pripreme dokumentacije, ali i realizacija projekata, traju godinama”, poručio je.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio je u ponedjeljak da će do 2023., kada završava aktualno EU programsko razdoblje, njegovo ministarstvo dostići ciljeve u povlačenju EU sredstava koji su zacrtani.

Odgovarajući na pitanje novinara uoči sjednice Vlade kako komentira izjave ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac o značajnom podbačaju u povlačenju sredstava u području vodnog gospodarstva te zaštiti okoliša i zaštiti od poplava, Ćorić je rekao kako u “ovom trenutku Hrvatske vode imaju ugovorenih 94 posto sredstava u programskom razdoblju 2014. do 2020. godina”.

“Za razliku od većine drugih ministarstava, projekti iz područja vodnog gospodarstva, dakle izgradnja vodno-komunalne infrastrukture, u fazi pripreme dokumentacije, ali isto tako i realizaciji tih projekata, traje godinama. I ono što mogu reći je da ćemo do 2023. godine, kada zapravo završava ovo programsko razdoblje, u kontekstu povlačenja sredstava na razini Ministarstva, a govorim o plaćenim sredstvima, da ćemo dostići ciljeve koji su bili zacrtani”, rekao je.

Na pitanje kada se može očekivati da se ta brojka pomakne malo naviše, Ćorić je rekao kako se ta brojka kontinuirano pomiče. “Ta brojka se kontinuirano pomiče”, ustvrdio je Ćorić te iznio podatke da je u kolovozu 2017. godine ugovorenih sredstava bilo 22 posto, a sad je 94 posto. Govorimo o razini Hrvatskih voda, pojasnio je Ćorić, dodavši da kada se govori o Ministarstvu onda je stopa ugovorenosti 70 posto.

Podsjetio je da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nije samo područje vodnog gospodarstva, već i gospodarenja otpadom, energetike i niz drugih područja i prioritetnih osi koje pokrivaju. “I u tom kontekstu mi smo iznad prosjeka svih ministarstava u Hrvatskoj, naših 69 posto je iznad prosjeka ugovorenosti ukupnog operativnog programa Konkurenstnost i kohezija”, kazao je.

HEP je u nedjelju navečer izrazio sućut obiteljima trojice stradalih kolega u Hidroelektrani Dubrovnik nakon što je objavljeno da je pronađeno beživotno tijelo i trećeg radnika koji je 10. siječnja stradao u požaru u HE Dubrovnik.
Duboko potreseni tragedijom koja je odnijela živote trojice naših kolega, svi u Hrvatskoj elektroprivredi iskreno suosjećamo s obiteljima stradalih. Nastojat ćemo im u vremenu koje slijedi biti pomoć i oslonac, objavio je HEP na svojim internetskim stranicama.

Pritom je na iskazanom naporu u spašavanju i potrazi za nestalim radnicima zahvalio članovima kriznog stožera, pripadnicima MUP-a, vatrogasnih postrojbi, Hrvatske gorske službe spašavanja, liječničkom osoblju, radnicima HEP-a te obiteljima i rodbini stradalih i građanima dobrovoljcima.

Uzroci i okolnosti tragičnog događaja bit će poznati po objavi rezultata istrage koju je provelo Županijsko državno odvjetništvo, kaže se u priopćenju HEP-a. Dubrovačka policija izvijestila je u nedjelju oko 18 sati da je u odvodnom tunelu hidroelektrane Dubrovnik u Platu pronađeno beživotno tijelo preostalog nestalog radnika.

Opsežna danonoćna potraga za trećim radnikom Hidroelektrane Plat, koji je nestao u požaru u četvrtak, vodila se na širokom području od Prevlake do Mljeta, ali do nedjelje navečer nije bilo rezultata.

U subotu navečer je odlučeno da se nakon ispuštanja vode još jednom temeljito pregleda odvodni kanal hidroelektrane, koji je prethodno dvaput pregledan. U požaru koji je u četvrtak oko 9 sati buknuo u HE Plat nestala su tri radnika. Beživotno tijelo prvog pronađeno je u četvrtak oko 14 sati u odvodnom kanalu hidroelektrane, a drugog oko 21,50 sati na obali mora u Cavtatu, a za trećim se tragalo do nedjelje navečer.

Gost nedjeljne emisije EnergyPress na N1 televiziji bio je investitor i poduzetnik Saša Cvetojević. Govorio je o svojem angažmanu na promociji električnih automobila, izloženosti poreznih obveznika u mogućem otkupu INA-e, konačnom rješenju za Petrokemiju i Sisku kao gradu slučaju.
Osim poduzetničkog angažmana, poznat je angažman Saše Cvetojevića glede promocije električnih automobila. U našoj emisiji je objasnio kako je zabrinut za globalno zatopljenje te kako upravo tranzicija od prometa na fosilna goriva prema prometu na druge oblike energije može pomoći u smanjenju globalne temperature.

Objasnio je kako će u budućnosti električni automobili biti sve dostupniji i kako je nove generacija Teslinih modela prvi korak u tom smjeru, kako zbog smanjenja cijene, tako i radi univerzalizacije punjača. Cvetojević je pojasnio kako Tesla i europski proizvođači standardiziraju punjače za električna vozila.

Objasnio je što se događalo u kompaniji Tesla i kako je ovo bila jedna od turbulentnijih godina za kompaniju, u kojoj se osnivač Elon Musk morao povući s čelnog mjesta kompanije zbog pokušaja utjecaja na tržište kapitala. Objasnio je i što se događa s hrvatskim proizvođačem električnih automobila Rimac. Oni, naime, ulaze u novu fazu proizvodnje, najavivši širenje proizvodnih kapaciteta uz pomoć novog zaduženja.

Kao jedan od vodećih aktivista na liberalnoj sceni u Hrvatskoj Cvetojević je zabrinut za mogućnost korištenja poreznog novca za otkup MOL-ovih dionica u INA-i. Smatra kako država ima puno drugih mogućnosti zaštititi nacionalne interese u energetici, a ne kupovinom kompanije izlistane na burzi, čiji je posao maksimizirati profit svojim vlasnicima.

Kao dugogodišnji stanovnik Siska izrazio je žaljenje zbog neprofitabilnosti Rafinerije u Sisku i Željezare, rekavši kako je država, nakon promjene tržišta, trebala reagirati privlačenjem novih investicija u Sisak, kako bi se zaustavio odljev stanovništva uslijed propasti ili smanjenja starih industrija. Na pitanje postoje li političari koji bi tako nešto bili u stanju predložiti, Cvetojević je spomenuo kako na lokalnim razinama nastaje nova generacija političara, poput Darija Hrebaka u Bjelovaru ili Ante Pranića u Vrgorcu.

Komentirao je i privatizaciju Petrokemije za koju se nada kako je to konačno rješenje i kako će u budućnosti Petrokemija biti korisna svojim dioničarima, državnom proračunu, plinskom sustavu i hrvatskoj poljoprivredi.

Pogledajte video:

Milorad Grčić, v.d. direktora Elektroprivrede Srbije (EPS), kaznio je 23 zaposlena zbog propusta u radu čije su posljedice i pad Srbije na Doing Business listi Svjetske banke i prekidi u opskrbi električnom energiju u beogradskim naseljima Kotež i Krnjača, priopćio je EPS.
Istraga unutrašnje kontrole pokazala je da su zaposlenici EPS-a odgovorni za kršenje procedura za izdavanje dozvola za priključenje na električnu mrežu i kašnjenje u izdavanju dozvola zbog čega je Srbija, između ostalog dobila nižu ocjenu Svjetske banke, piše u priopćenju, prenosi agencija Beta. Dodaje se da su pojedinci umiješani u korupciju i protiv njih su podnesene kaznene prijave, a dio odgovornih kažnjen je zbog loših rezultata u smanjenju gubitaka i krađe električne energije.

Na temelju rezultata istrage Nadzornom odboru EPS-a predloženo je da se smijene Ljubiša Krunić, direktor ED Centar Beograd, Dragan Jeknić, direktor ED Banovo Brdo, Ivan Ilić, direktor ED Zemun, Nenad Milošević, direktor ogranka Niš, Goran Nikolić, direktor ogranka Vranje, Stevica Cigulov, direktor ogranka Zrenjanin i Borko Golubović, direktor ogranka Prijepolje.

Smijenjeni su i na niže pozicije prebačeni Slobodan Petrović, referent pregleda i spojeva ED Centar Beograd, kao i Rade Mirović, samostalni referent pregleda i spojeva ED Banovo Brdo, Siniša Porodinčević, referent pregleda i spojeva i Ivan Marković, također iz ED Banovo Brdo. Uz njih, smijenjeni su i na niže radne pozicije prebačeni Dušan Anđelković, koordinator ODS Niš, Dragan Đorić, šef Službe za planiranje i investicije i Igor Todorović, direktor Sektora za planiranje i investicije u Nišu, Vladica Aleksić, direktor odjela za tehničke usluge Vranje, Dragan Đokić, vodeći stručni suradnik za podršku tržištu i smanjenje gubitaka u Loznici i Milan Škipina iz odjela za tehničke usluge Zrenjanin.

Zbog problema s opskrbom strujom u Kotežu i Krnjači NO-u je predložena smjena Srđana Jeftića, direktor Elektrodistribucije Krnjača, dok su smijenjeni i na niže pozicije prebačeni Nebojša Radovanović, direktor Tehničkog centra Krnjača, Aleksandar Sknepnek, šef službe u odjelu Kalemegdan i drugi. “U EPS-u neće biti zaštićenih i svi odgovorni za propuste bit će kažnjeni”, rekao je Grčić, piše Poslovni dnevnik.

Liberalizacija tržišta električne energije, čini se, doživljava fijasko i to najvećim dijelom krivnjom države.
Naime, s tržišta se povlači veliki broj igrača. Tako su nedavno tvrtke 220 V i Hrvatski telekom izašli iz posla trgovine električnom energijom te su prodale svoje poslovanje RWE Energiji.

Piše Ivan Brodić

Spomenute tvrtke povlače se, priopćili su iz državne regulatorne agencije Hrvatski operator tržišta električne energije (HROTE) i s tržišta opskrbljivača električnom energijom.

S tržišta opskrbljivača povuklo se sedam tvrtki od ukupno šesnaest tvrtki koje su dobile dozvolu. Međutim, svoju dozvolu do sada je koristilo tri tvrtke, pa možemo reći kako je na tržištu ostao HEP, RWE Energija i slovenski GEN I. Iako su pojedine tvrtke smanjivale poslovanje tijekom pet godina liberalizacije, vidljivo je kako su se prodaje i povlačenja dogodilo tijekom posljednja tri mjeseca.

Krivnju države za takvu situaciju nemoguće je sakriti. Jer, država je prisilila opskrbljivače kupovati električnu energiju po cijeni od 42 lipe po kilovatsatu, što je 30 do 40 posto veća cijena od onih koje se postižu na burzi. Država je time pogodovala onim opskrbljivačima koji ne ovise isključivo o tržišnom poslovanju te je pogodovala onim tvrtkama koje imaju ili domaće ili strano javno vlasništvo.

I dok bismo mogli naći neku logiku u sudjelovanju u vlasništvu hrvatskih poreznih obveznika u HEP-u, postavlja se pitanje zbog čega država sudjeluje u pogodovanju tvrtkama u vlasništvu poreznih obveznika, ili lokalne samouprave, drugih država. .

Prolazi godina dana otkako je Frane Barbarić sjeo na mjesto predsjednika Uprave HEP-a. Kaže da je zadovoljan prvom godinom, ali i da se uvijek može bolje i više.
U prvoj godini njegova mandata iskoračili su jače u korištenje obnovljivih izvora energije, radili na razvoju koncepta pametnih mreža, nastavili s revitalizacijom hidroelektrana, ulagali u infrastrukturu…

Plan je tijekom sljedećih godina nastaviti još jačim tempom. Štoviše, predsjednik Uprave je prošli tjedan, za obilaska radova na rekonstrukciji trafostanice na Hvaru, najavio ulaganja u elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj do 2021. u ukupnoj vrijednosti od 6 milijardi kuna.

– U lipnju smo potpisali ugovor o preuzimanju projekta solarne elektrane na Cresu, prve velike sunčane elektrane koju ćemo imati u sustavu HEP-a i šest puta veće od trenutno najveće u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da će ta elektrana električnu energiju proizvoditi prema komercijalnim uvjetima, bez ugovorenih poticaja. Godinu su obilježila i potpisivanja ugovora za još dva velika projekta. Jedan je novi blok u Elektrani – toplani Zagreb, što je projekt težak oko 900 milijuna kuna. Riječ je o ekološki najsuvremenijem visokoučinkovitom postrojenju, koji je prepoznala i Europa te je uvršten na listu projekata u sklopu Junckerova plana. Drugi je pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, koje će dovesti do smanjenja gubitaka u mreži. Za taj je projekt HEP povukao 150 milijuna kuna iz fonda EU za regionalni razvoj. Htio bih još istaknuti i da nam je prije mjesec dana Agencija Standard and Poor’s potvrdila kreditni rejting te povećala izglede kretanja ocjene rejtinga.

Što su sve dosadašnja ulaganja u distribuciju obuhvatila?

-Najvažnije investicije bile su u izgradnju novih trafostanica, kao što je trafostanica Medulin, Zamet u Rijeci, Cvjetno naselje u Zagrebu, Zadar istok i Primošten. Izvodile su se i opsežne rekonstrukcije trafostanica Makarska, Blato na Korčuli i Meterize u Šibeniku. Ono čemu trebamo težiti u poboljšanju usluge korisnicima mreže je što manji broj i što kraće trajanje prekida napajanja. Na tome se kontinuirano radi. Primjerice, ove smo godine u Koprivnici ugradili sustav koji otklanja kvar i rekonfigurira mrežu u roku od 0,3 sekunde. To znači da upaljeno računalo ili televizor niti ne registrira da je došlo do kvara i prekida napajanja.

Ima li ambicija za projekte u inozemstvu?

– Ambicija ima, izradili smo analizu potencijala ulaganja, prije svega u projekte obnovljivih izvora energije, i uspostavili određene kontakte. Uvjeren sam da ćemo nešto od toga do kraja mandata uspjeti i konkretizirati.

Strategija HEP-a je povećati udio obnovljivih izvora na 50 posto do 2030., odnosno 70 posto do 2050.? Koliki je sada udio i kako ga planirate povećavati?

– U prosječnoj hidrološkoj godini udjel proizvodnje iz vlastitih obnovljivih izvora u zadovoljenju potrošnje HEP-ovih kupaca je oko 35 posto. HEP je u svojoj razvojnoj strategiji kao cilj postavio značajno povećanje udjela obnovljivih izvora u vlastitom portfelju. To, između ostalog, planiramo postići nastavkom revitalizacije postojećih i gradnjom novih hidroelektrana te gradnjom ili akvizicijom drugih obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane i sunčane elektrane. Često se zaboravlja da su i hidroelektrane obnovljivi izvori.

A novi solarni kapaciteti? Spomenuli ste sunčanu elektranu na Cresu, investiciju od 45 milijuna kuna, kojom ste započeli najavljeni ciklus gradnje solarnih elektrana. Što je sljedeće?

– U idućem razdoblju planiramo pokrenuti ambiciozni program gradnje fotonaponskih sunčanih elektrana. Fokus nam je na lokacijama na većim otocima, gdje se mogu instalirati elektrane snage u pravilu do 10 MW. Sunčane elektrane su s tehnološkog i okolišnog aspekta odličan izbor za otoke i slična izolirana područja. Istodobno razmatramo i nekoliko lokacija na kopnu. To su uglavnom projekti koji se razvijaju u različitim oblicima potencijalnog partnerstva s drugim poduzetnicima ili institucijama, općinama i gradovima. Suradnja s Primorsko-goranskom županijom na projektu SE Cres ili s Gradom Hvarom, s kojim razgovaramo o potencijalnoj lokaciji za gradnju elektrane, dobri su primjeri kako lokalna i regionalna samouprava mogu pomoći bržem i održivom razvoju lokalne zajednice.

Kako napreduje projekt elektromobilnosti? Kada možemo očekivati brze punionice na autocestama?

– HEP je u posljednjih četiri-pet godina bio usmjeren na postavljanje punionica u hrvatskim gradovima, nastojeći omogućiti uvođenje koncepta održivog, čišćeg i zdravijeg prometa u urbanim sredinama. Do sada smo postavili 50-ak punionica. Što se tiče gradova na Jadranskoj obali, punionice smo nastojali locirati tako da omoguće i međugradski promet, duž važne turističke rute. Na tom području imamo već 18 javnih punionica Elen. U sklopu međunarodnih projekata sufinanciranih iz fondova EU, do kraja godine planiramo postaviti i prve brze punionice na pojedinim dionicama autocesta. Hrvatska će tako postati ne samo zemlja u kojoj je moguće obavljati međugradske vožnje električnim automobilom nego i dio mreže europskih zemalja kroz koje će biti moguće neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima. I to će biti naš dodatni doprinos razvoju turizma.

Cijeli intervju: https://novac.jutarnji.hr/aktualno/frane-barbaric-do-2050-godine-udio-obnovljivih-izvora-energije-povecat-cemo-na-70-posto/7994462/

HEP Proizvodnja je dobila certifikat za uveden sustav upravljanja energijom prema ISO 50 001: 2011, koji je integriran u postojeći sustav upravljanja okolišem i kvalitetom prema ISO 14 001 : 2015 i ISO 9001 : 2015.
Spomenuti certifikat je potvrda neovisnog tijela (certifikacijske tvrtke TÜV Nord) da je HEP Proizvodnja razvila aktivan sustav upravljanja energijom, što dokazuje da je učinkovito korištenje energije njezin ozbiljan korporativni cilj.

Pri tome ISO 50 001 : 2011 potvrđuje povećanje energetske učinkovitosti tvrtke i uspostavljanje sustava upravljanja energijom kojim se identificiraju i procjenjuju područja od značajnog utjecaja na potrošnju energije, uspostavlja se energijska osnovica za praćenje energetske učinkovitosti, utvrđuju i nadziru trošila energije, kontinuirano unaprjeđuju i optimiraju procesi bitni za potrošnju energije i redovito ocjenjuje učinkovitost sustava upravljanja energijom. Uvođenjem ISO 50 001 : 2011 HEP Proizvodnja je objedinila sve sustave upravljanja okolišem, kvalitetom i energijom u svojih 35 proizvodnih pogona (hidroelektrana i termoelektrana) u jedinstven sustav na razini cijele tvrtke.

Optimiranjem potrošnje energije HEP Proizvodnja smanjuje emisije onečišćujućih tvari i ugljičnog dioksida i podiže svijest zaposlenika o važnosti očuvanja okoliša. Zahvaljujući certificiranim sustavima upravljanja okolišem, kvalitetom i energijom HEP Proizvodnja se ubraja u suvremene, okolišno osviještene tvrtke koje na taj način dokazuju usmjerenost na otkrivanje potencijala za poboljšanja i uštede, smanjenje rizika u poslovanju, povećanje učinkovitosti procesa, smanjenje mogućnosti negativnog utjecaja na okoliš i postizanje što veće energetske učinkovitosti svojih postrojenja.

Nakon HEP Proizvodnje, planira se uvođenje sustava prema ISO 50 001 i u ostale tvrtke HEP Grupe, koja u skladu s europskim direktivama veća sada na svojim objektima provodi projekte energetske učinkovitosti i ušteda na energiji, a ujedno pruža energetske usluge svojim kupcima. Tako je u tijeku ostvarenje Programa uspostave i provedbe sustava gospodarenja energijom i uvođenja sustava ESCO Monitor® u zgradama u vlasništvu HEP-a, dok tvrtka HEP ESCO nudi konzultantske usluge i provedbu mjera energetske učinkovitosti koje su definirane planom za postizanje ušteda prema ISO 50 001. Tako su kupcima HEP Opskrbe iz kategorije poduzetništvo, dostupne i energetske usluge koje im pomažu u praćenju parametara bitnih za uvođenje i provedbu ISO 50 001, izvijestio je HEP.