ELEKTRIČNA ENERGIJA

Snažan rast prodaje BEV-ova KBA objašnjava privlačnošću i raznolikošću ponude i sve pouzdanijim tehnologijama. “E-mobilnost je postala glavna značajka mobilnog društva”, rekao je predsjednik KBA-a Richard Damm.

Budući da su vozila s potpunim ili djelomičnim električnim pogonom u Njemačkoj dosegla tržišni udio od 22 posto u četvrtom tromjesečju 2020. godine, njemačka vlada na dobrom je putu postizanja cilja da do 2030. godine na njemačkim cestama bude sedam do deset milijuna registriranih električnih vozila, ocjenjuje Damm.

Na kraju 2020. godine BEV-ovi su činili 1,2 posto svih registriranih osobnih automobila u Njemačkoj, u odnosu na 0,5 posto godinu ranije, pokazuju KBA-ovi podaci. BEV je vrsta električnog vozila koja koristi isključivo kemijsku energiju pohranjenu u punjivim baterijama, bez sekundarnog izvora pogona. Svu energiju dobiva iz baterija i stoga nema motor s unutarnjim izgaranjem, gorivu ćeliju ili spremnik za gorivo.

Električni automobili s većim dometom emitiraju više sitnih lebdećih čestica koje nastaju trenjem kočnica i guma te erozijom materijala od kojeg su napravljene. Ta sitna prašina (PM2.5) opasna je za dišne organe ljudi.

Zašto je tako? Masa električnih automobila mnogo je veća nego onih s dizelskim ili benzinskim motorima. Na primjer, Volkswagen Golf 8 težak je oko 1300 kg u osnovnoj izvedbi, a električni ID.3 čak 1600 kg. Tu masu treba zaustaviti, više je i trenja guma i ceste te rastu i emisije sitnih čestica, javlja Revija HAK.

Električna vozila emitiraju do 9 posto manje čestica PM10, ali kod PM2.5, koje su opasnije za zdravlje, situacija se mijenja. Električna vozila s dometom do 160 km (takvih je malo) emitiraju do 13 posto manje čestica od benzinaca i dizelaša, ali već vozila s dometom oko 480 km emitiraju osam posto više jer i njihova masa značajno raste. Uza sve to ide i povećano trošenje guma, prenosi Večernji list

Kompanija je u utorak objavila da će prodati nove dionice za 5 milijardi dolara, a prodaju će voditi 10 banaka s Wall Streeta, uključujući Goldman Sachs, Citigroup i Morgan Stanley. Međutim, u objavi Tesla nije naveo rok do kojeg bi dokapitalizacija trebala biti dovršena.

Inače, ovo je već druga dokapitalizacija u samo tri mjeseca. Kompanija je u rujnu objavila da će prikupiti također 5 milijardi dolara kako bi olakšala buduće pritiske na otplatu dugova s obzirom da namjerava rapidno povećati razinu proizvodnje. Kompanija stoga gradi dvije nove tvornice, jednu pored Berlina, a drugu u teksaškom gradu Austinu. Tesla planira i proširiti lepezu modela, uključujući kamion Tesla Semi i futuristički kamionet Cybertruck. Cijena Teslinih dionica u ponedjeljak je dosegla novu rekordnu vrijednost čime je tržišna kapitalizacija prešla 600 milijardi dolara

Time je kompanija dodatno učvrstila svoju poziciju najvrednijeg proizvođača automobila na svijetu unatoč činjenici da konkurenti poput Toyote, Volkswagena ili General Motorsa godišnje prodaju 15 do 20 puta više vozila. U utorak, po objavi vijesti o dokapitalizaciji, cijena dionice je oslabila malo više od jedan posto, zaustavivši se na 633 dolara. No, Teslina je vrijednosnica tijekom ove godine jurnula 670 posto uslijed čega je imovina izvršnog direktora Elona Muska skočila sa 27 milijardi na 155 milijardi dolara.

Time se na Bloombergovom indeksu milijardera značajno uspeo, sve do druge pozicije na ljestvici najbogatijih ljudi svijeta. Potražnju za Teslinim dionicama dodatno je potaknula prošlomjesečna odluka o uključenju u indeks S&P 500.

Osim činjenice da se glavnom dioničkom mjerilu američkog tržišta priključuje jedna od najvrednijih kompanija od osnutka tog indeksa, ulazak u S&P 500 znači da će Teslinu dionicu sada morati kupovati investicijski i burzovno utrživi fondovi koji prate kretanje tog indeksa. Dio investitora, kao i neki analitičari s Wall Streeta smatraju da se na Teslinoj dionici stvorio balon, a neki i upozoravaju kako kompaniju nije trebalo uključiti u S&P 500 na sadašnjim cjenovnim razinama. Naime, medijan ciljane cijene koju su postavili analitičari je 400 dolara, 230 dolara manje od trenutne burzovne cijene.

O već pomalo bizarnoj maniji za Teslinim dionicama govori i Reutersova vijest da je ta vrijednosnica najnoviji favorit malih ulagača u Indiji, iako u toj zemlji Tesla ne prodaje svoje automobile. S obzirom da se američka burza brže oporavila od kraha nakon izbijanja pandemije od ostalih rastućih tržišta, pa tako i indijskog, tamošnji su ulagači ove godine investirali rekordan iznos novca u dionice kompanija iz SAD-a.

Iako su dionice kompanija poput Applea, Amazona i Facebooka – značajno prisutnih na indijskom tržištu – popularne među indijskim ulagačima, podaci brokerskih kuća pokazuju da je Teslina dionica postala nova zvijezda. Brokeraj Vested Finance tvrdi da su njegovi klijenti u studenom posjedovali 2,5 milijuna dolara vrijedne dionice proizvođača auta na struju, nasuprot tek 75.000 dolara na kraju ožujka.

Inače, u tom je razdoblju Tesla na burzi poskupio 450 posto. Brokerska tvrtka Stockal ističe da se vrijednost koju drže njezini klijenti učetverostručila tijekom tog razdoblja, na 10 milijuna dolara. „Neki su ulagači otvorili brokerski račun samo da bi mogli kupiti Tesline dionice. Nikad nismo mogli zamisliti da bi kompanija koja čak nije ni prisutna u Indiji mogla biti tako popularna“, ističe Viram Shah, direktor Vesteda. No, Tesla dolazi u Indiju „iduće godine zasigurno“, objavio je na Twitteru u listopadu Elon Musk, donosi Poslovni dnevnik

Najprodavanija marka vozila u promatranom razdoblju u nas i dalje je Škoda koja je prodala 135 ‘električara’. Zatim, slijede Hyundai (83), Volkswagen (39) i Tesla (29). Renault je prodao 24, Porsche 12, a Mazda 10 električnih vozila. Nissan i Mini su od početka godine do 30. studenog prodali svaki po osam, a Peugeot i Smart po šest automobila koje pokreće elektromotor koristeći električnu energiju.

Također, u Hrvatskoj je od početka godine do kraja studenog bilo novoregistrirano po pet električnih BMW-a i Jaguara te četiri Audija. Istovremeno, prodana su tri nova električna Opela, dvije Honde te po jedna Kia, MG i Rariro. Udjel električnih vozila na hrvatskom tržištu novoregistriranih automobila u odnosu na prošli mjesec je nepromijenjen i iznosi 1,1 posto.

Inače, od početka 2020. do konca studenog u Hrvatskoj je bilo registrirano ukupno 34 006 novih osobnih automobila ili za gotovo 42,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje u 2019. godini (58 916). U studenom je pak bilo prodano 2656 osobnih automobila, što je za 819 primjeraka ili približno 23,6 posto manje u odnosu na isti mjesec lani.

Grčka i talijanska tržišta električne energije za razdoblje dan unaprijed planiraju se operativno povezati za dan trgovanja 15.12.2020. kroz regionalni IBWT projekt, preko kojeg se i HOPS povezao na MRC povezano tržište u lipnju 2018. godine. Grčke i talijanske zone trgovanja električki su povezane visokonaponskim istosmjernim podvodnim kabelom, a prekozonski prijenosni kapaciteti između njih se trenutno nude na eksplicitnim dražbama.

HEnEx, grčki nominirani operator tržišta električne energije (NEMO) će time, nakon operativnog pokretanja tržišta za dan unaprijed početkom studenoga 2020. godine, i operativno pokrenuti proces povezivanja lokalnih naloga sa ostatkom MRC tržišta unutar SDAC projekta sredinom prosinca.

Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) u priopćenju ističe kako je na to utjecala i vremenska situacija u Hrvatskoj, koja je donijela neke ekstremne situacije kako u meteorološkom (kiša i jugo) tako i elektroenergetskom pogledu. “Sve to je pogodovalo obaranju dnevnog, odnosno satnog rekorda u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije elektroenergetskog sustava Hrvatske”, navode iz HOPS-a.

Po preliminarnim podacima koje iznose, u nedjelju, 6. prosinca 2020., hrvatske hidroelektrane su proizvele ukupno više od 30 GWh, pri čemu je proizvodnja dosezala i gotovo 1400 megavatsati na sat (MWh/h).

Proizvodnja u novim obnovljivim izvorima energije iznosila je čak 843 MWh/h, pri čemu iz HOPS-a izdvajaju vjetroelektrane, koje su, uz trenutnih oko 800 megavata (MW) instaliranih kapaciteta, postigle maksimalnu satnu proizvodnju od oko 717 MWh/h, dok je trenutna proizvodnja dosegla i 731 MW. “Ukupno je tako proizvodnja u tradicionalnim i novim obnovljivim izvorima energije bila oko 48 GWh, što je više nego što je bila potrošnja hrvatskog elektroenergetskog sustava (EES) na jučerašnji dan (oko 47 GWh), te je pri tom maksimalna satna proizvodnja iz svih OIE bila više od 2100 MWh/h”, ističu iz HOPS-a.

No, naglašavaju i kako su te rekordne proizvodnje u nedjelju, kada je potrošnja uobičajeno najmanja (dnevni maksimum oko 2250 MWh/h), na ozbiljnju kušnju stavile i hrvatsku prijenosnu mrežu koja je trebala osigurati prihvat tolikih količina proizvodnje, odnosno izvoz viška u susjedne države. “U kategoriju rekorda spada i to da je hrvatski EES, koji je pretežno uvozni te pokriva 20-40 posto godišnje potrošnje uvozom električne energije, kroz nedjelju izvozio i preko 1100 MWh/h”, navode iz HOPS-a.

Poteškoće su, dodaju, zadavali kvarovi u prijenosnoj mreži uzrokovani orkanskim jugom, a na čijem se otklanjanju još uvijek radi.

Iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava ističu i kako se jučerašnja pogonska situacija “može promatrati i kao ozbiljan test uživo za neke ekstremne situacije koje se promatraju za potrebe razvoja prijenosne mreže”. “Takve situacije su rijetke, ali HOPS na njih mora imati spreman odgovor. Potreban odgovor na to pitanje je utoliko potrebniji u kontekstu visokih iznosa zahtjeva za priključenje novih OIE na dalmatinskom području gdje se sve češće nameće pitanje koje su granice novih priključenja na mrežu koje hrvatski EES može podnijeti bez značajnog ojačavanja prijenosnih puteva vrlo visokog napona? Odgovor je složen i zahtjeva međusobno razumijevanje operatora prijenosnog sustava, proizvođača električne energije, zakonodavca i energetskog regulatora”, zaključuje se u priopćenju HOPS-a.

Kreiranje sustava proizvodnje električne energije koja neće doprinositi daljnjem upadanju u glib s globalnim zatopljenjem, više nije utopija nego nasušna potreba. A nije više ni daleka budućnost. Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2016. označio je 2050. godinu kao rok do kad bi Europa trebala postati klimatski neutralan kontinent. Što se tiče država samih, mnoge su si postavile izazovne ciljeve po pitanju proizvodnje električne energije bez stakleničkih plinova kao nuspojave, prije svega se tu misli na zatvaranje termoelektrana na fosilna goriva.

Primjerice, Austrija kao jedan od lidera čiste energije želi to ostvariti već 2030. godine. Na pravom su putu, i drže se zadanog rasporeda. U 2016. godini najavili su da će do 2020. zatvoriti sve svoje termoelektrane na ugljen, što su zaista i učinili u travnju ove godine. Već preko tri četvrtine svoje energije proizvode iz obnovljivih izvora, ponajviše iz hidroelektrana. Većina ostalih zemalja je u nešto realnijim okvirima, rokovi „dekarbonizacije“ se poklapaju s onima zacrtanim u Pariškom sporazumu.

SAD su pod Trumpovom administracijom napustile Pariški sporazum, no njegov nasljednik Biden je ne samo najavio povratak u sporazum, već i zacrtao da će najveće gospodarstvo na svijetu do 2035. napustiti proizvodnju električne energije na fosilna goriva. Analiza u današnjem izdanju časopisa Science ukazuje ne samo na to da je ova priča moguća, nego i da bi mogla biti jeftinija nego se prije pretpostavljalo.

Naime, autorica Emily Grubert sa Tehnološkog instituta u Georgiji, tvrdi za Phys da će do 2035. većina termoelektrana u SAD doći do kraja svog životnog vijeka bez obzira na ciljeve vlade. Renovirati ih, tehnološki unaprjeđivati i obnavljati nije dugoročno isplativo pogotovo ako se ima na umu da bi za kojih 15-ak godina zaista moglo doći do toga da rad ovakvim elektranama ne bude dozvoljen. Drugim riječima, Emily Grubet smatra da će rok Bidenove administracije doživjeti svega 15 posto današnjih termoelektrana. Tome u prilog govore i procesi koji su već u tijeku iako ograničenja za rad termoelektrana još nema. Između 2009. do 2018. godine sveukupno 126 gigawata kapaciteta termoelektrana već je prestalo s radom, od toga 33 gigawata samo u zadnje dvije godine.

“Moja analiza pokazuje da je mnogo termoelektrana u SAD prilično staro, na isteku njihovog uobičajenog životnog vijeka, tako da 2035. nećemo imati puno toga za zatvoriti“ – kaže istraživačica sa Tehnološkog instituta u Georgiji. Točnije, 73 posto od postojećih kapaciteta proizvodnje struje na fosilna goriva (630 od ukupno 840 gigawata), dosegnut će uobičajeni životni vijek elektrane do 2035. godine.

Apsolutne brojke ne prvi pogled su ogromne, čak 1248 okruga od sveukupno 3141 okruga u SAD imaju elektranu na fosilna goriva i zapošljavaju direktno masu od 157 tisuća ljudi. “Zatvaranje velikih industrijskih kompleksa poput termoelektrana može biti pogubno za ljude koji tamo rade i okolne zajednice. Ne želimo da nam se ponovi šteta koju su ljudi trpjeli s propašću čeličana u 70-im i 80-im godinama, kad su ljudi gubili poslove, mirovine i sigurnost bez upozorenja. U ovom slučaju znamo da imamo 15 godina planiranja kako da ljudi i zajednice gdje se elektrane nalaze što bezbolnije prođu tranzicijsko razdoblje, da se šteta sanira u startu, ljudi prekvalificiraju na vrijeme i pronađu nove izvore zarade“ – pojašnjava Grubet.

Imati krajnji rok do kad bi elektrane na fosilna goriva trebalo zatvoriti je dobro i za tvrtke i investitore. Oni u postojećim elektranama znaju da nema smisla ulagati u dugoročnu modernizaciju, a oni koji žele ulagati u energetski sektor bit će pošteđeni gubitaka i preusmjeriti se u ulaganja u alternativne izvore energije, što opet otvara mogućnosti za lokalne zajednice putem dugoročnih kapitalnih ulaganja i prilika za zaposlenje, piše Novi list

U sektoru putničkih vozila tržišni udio električnih automobila je iznosio čak 38,7 posto, što je značajno više u poređenju sa 14 posto iz novembra 2019. godine.

S druge strane, prodaja tradicionalnih, benzinskih i dizel modela je pala na 37,1 posto, što znači da su modeli s elektiričnim priključkom prvi put po prodaji nadmašili “klasičare”. Ukupno automobilsko tržište ove skandinavske zemlje je palo za 12,9 posto, prenosi Tanjug, pozivajući se na SeeBiz.

Prije samo dva mjeseca, kada je prodaja konvencionalnih automobila pala ispod 50 posto ukupnog plasmana prvi put, tržište električnih vozila se dodatno ubrzalo, nadmašivši benzince i dizelaše. U novembru je prodato 10.237 modela “s priključkom”, od ukupno 26.500 prodatih automobila.

Veći doprinos su dali “plug-in” hibridi (PHEV), sa 28,5 posto udjela, dok su baterijski modeli zauzeli 10,2 posto tržišta. Najbolje prodavani model u novembru bio je Volkswagen ID.3.

Menadžeri takvih specijaliziranih tvrtki (SPAC) ne snose istu odgovornost za potencijalne izglede za rast kompanije kao menadžeri koji skupljaju novac inicijalnom javnom ponudom (IPO) na tržištima dionica, što potiče bojazni od stvaranja balona, objašnjava Mate Rimac.

SPAC-ovi su mala poduzeća s povelikim brojem podnesaka američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burze SAD-a (SEC) koji se koriste kao osnova za kupnju perspektivnih tvrtki u sektorima s visokim rastom. “Danas možete nabaviti jako puno novca za kompanije koje nemaju proizvod. To me osobno malo plaši”, istaknuo je Rimac u četvrtak na online skupu o budućnosti automobilia koji je organizirao Financial Times.

“Kad mi uvrstimo dionice u burzovnu kotaciju, želim pokazati brojke, želim da se dionicama trguje na temelju činjenica a ne nabrijavanja.”

“Nadam se da će SPAC-ovi biti uspješni. Mnogi od njih neće. Nadam se da neće previše naštetiti sektoru”, istaknuo je.

Wall Street koristi takve kompanije kako bi zaobišao postupak IPO-a budući da podrazumijevaju kraće razdoblje pripreme i manje zakonskih prepreka, pa je lakše iskoristiti optimizam ulagača prema električnim vozilima. Upravo je ta taktika pomogla američkom proizvođaču električnih automobila Tesli da dosegne tržišnu vrijednost od 554 milijarde dolara, napominje Reuters.

Rimac se osvrnuo i na poslovanje svoje tvrtke. “Prošle godine bili smo profitabilni, a isto želimo i ove godine”, rekao je, dodavši da je svoju tvrtku izgradio s fokusom na profitabilnost a ne na rast.

“To znači da smo kao startup izabrali teži put”, ustvrdio je Rimac, dodavši mu se ponekad čini da propušta veliku priliku zato što ne poseže za SPAC-ovima. Rimac je 2011. godine imao teškoća s pribavljanjem kapitala – bila je to godina u kojoj je proizvođač električnih automobila Fisker objavio stečaj a Tesla je bio tek u fazi razvoja.

Čelnik hrvatske tvrtke bio je tada prisiljen pribavljati novac odrađivanjem poslova razvoja za druge proizvođače automobila. Danas su njegovi dioničari Porsche, Kia i Hyundai, a tvrtka proizvodi električne pogonske sklopove za super automobile Aston Martina i Koenigsegga. “Počeli smo s hiperautomobilima a danas radimo s vozilima koja su više mainstream”, kaže. “Želimo biti lideri u sektoru komponenti za električna vozila visokih performansi”.

Nije želio komentirati nagađanja da će kupiti Bugatti, dodavši tek zagonetno “možda uskoro”.

S obzirom kakav je Fincantieri Vard ovaj petak isporučio novom vlasniku, norveškom proizvođača gnojiva Yara International, ova tvrtka zakoračila je u budućnost i moguće je da u brodogradnji poslije ovog slučaja više ništa ne bude isto. Naime, Yara Birkeland kako mu je ime, je prvi komercijalni brod za prijevoz tereta s nula emisija u okoliš, odnosno na električni pogon. Njegova nosivost od 120 EUT (60 12-metarskih kontejnera) je mala u odnosu na velike prekooceanske brodove s više od 20 tisuća EUT, no brod nije ni namijenjen za daleke plovidbe već povezivanje manjih kargo luka, zasad na jugu Norveške. Njegova duljina je 80 metara, oko električnog pogona nije otkriveno puno detalja osim da ga pokreću baterije od 7 do 9 MWh. Ovakav pogon omogućit će mu brzinu do 12 čvorova (22 kilometra na sat).

Trup broda, kako saznaje Maritime Executive, poslije tri godine planiranja i projektiranja, sagrađen je u Vardinom brodogradilištu u rumunjskoj Braili, a brod završen ugradnjom pogona i tehnološke opreme u Norveškoj. Prvotno je isporuka bila predviđena za drugi kvartal ove godine, ali je odgođena zbog pandemije. Sad kad je brod isporučen, slijede daljnja ispitivanja i dogradnja sustava kroz praksu na relacijama između luka u blizini Osla, sve u cilju da se brod u potpunosti prebaci na autonomni mod upravljanja.

U prvoj fazi postavljen je odvojivi most za ručno upravljanje plovidbom i manevriranje. U budućnosti, kad brod bude spreman za autonomni rad, ovaj će modul biti uklonjen.

„Kroz razvoj i izgradnju ovog broda, stekli smo veliku količinu znanja o ovoj vrsti plovila, koja će nam biti od velike pomoći u narednim poduhvatima. Ovo ej dobar primjer koliko fleksibilni moramo i možemo biti u cilju usvajanja tehnologija koje će promijeniti pomorsku industriju“ – poručili su iz Varda. Njihov poduhvat s izgradnjom električnog broda možda izgleda previše futuristički, ali zar nije bilo tako i s auto industrijom? Prije 15-ak godina bilo je teško zamislivo da će komercijalni automobili veće snage i težine postati svakodnevica. Danas smo svjedoci procesa u kojem svaka velika i ozbiljna tvrtka za proizvodnju automobila ima po nekoliko potpuno električnih automobila među kojima su i veliki SUV-ovi i sportski kupei, a ne samo mini automobili namijenjeni gradskoj vožnji.

U komercijalnom rasporedu, brod će transportirati gnojivo iz Yarine tvornice gnojiva Porsgrunn koje se nalazi u dubokom zaljevu, do dubokomorskih luka na otvorenoj obali Larvik i Brevik, na udaljenosti od oko 30 nautičkih milja. Dosad je iz Yare umjetno gnojivo širom južne obale Norveške distribuirano kamionskim tegljačima. Prema tvrdnjama tvrtke Yara i projektnom partneru Kongsbergu, prijevoz ovim ugljično neutralnim brodom zamijenit će oko 40 tisuća pojedinačnih transporta dizelskim kamionima, što će uvelike smanjiti emisiju štetnih tvari u atmosferu, ali i smanjiti zagušenje na prometnicama, piše Novi list