ELEKTRIČNA ENERGIJA

Najveći dio u državni proračun
Najveći dio prošlogodišnje neto dobiti HEP-a d.d. u iznosu od 213 milijuna kuna, odlazi u državni proračun, odlučila je u četvrtak skupština HEP-a.

Prema revidiranom godišnjem financijskom izvješću za matičnu kompaniju HEP grupe, HEP d.d. u prošloj godini ostvario je neto dobit u iznosu od 354 milijuna kuna, što je deset milijuna kuna manje nego godinu ranije (u 2017. godini je iznosila 364 milijuna kuna).

Prema skupštinskoj odluci, u zakonske rezerve od dobiti za 2018. godinu raspoređuje se 17,7 milijuna kuna, u zadržanu dobit 123,9 milijuna kuna, a za isplatu u korist državnog proračuna 212,4 milijuna kuna.

HEP grupa je u prošloj godini ostvarila konsolidiranu neto dobit od 1,36 milijardi kuna, što je za oko 64,5 milijuna kuna više nego 2017. godine. Poslovni prihodi HEP grupe u prošloj godini iznosili 15,2 milijarde kuna, što je povećanje za 229 milijuna kuna ili 1,5 posto u odnosu na godinu prije. Istodobno su poslovni rashodi iznosili 13,5 milijardi kuna, što je povećanje za 865,4 milijuna kuna, ili za 6,8 posto.

Vlada je prošlog tjedna donijela i odluku da trgovačka društva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, među kojima je i HEP, uplate 60 posto svoje dobiti nakon oporezivanja za 2018. godinu u državni proračun za 2019. godinu.

Priopćenje
Grupa Nordex je prije nekoliko dana na svojim stranicama priopćila kako povećava svoju prisutnost na hrvatskom tržištu.

Iz tvrtke kažu kako je Hrvatska elektroprivreda naručila 18 turbina za vjetroelektranu Korlat. Tvrtka će, prema toj objavi, odgovarati I za servisiranje I održavanje turbine u razdoblju od dvadeset godina.

“Zadovoljni smo što je HEP grupa odlučila u svoj portfelj uključiti vjetroelektrane I naše turbine, kojima podržavamo HEP grupu na putu prema smanjenju ugljičnog otiska I proizvodnji električne energije koji nije štetan za klimu”, rekao je Patxi Landa iz Nordex grupe.

Podsjetimo, ovo je prva vjetroelektrana u portfelju HEP-a, a nalazi se oko 40 km udaljena od zadarske luke, u blizini Benkovca. Na nadmorskoj je visini između 270 I 340 metara. Brzina vjetra na tom je mjestu 7.2 metra u sekundi. Postrojenje će se pustiti u promet 2020. godine. Očekivana proizvodnja vjetroelektrane Korlat je oko 170 GWh, što je oko 1,5% hrvatske potrošnje električne energije.

“VE Korlat bit će prva vjetroelektrana u našem proizvodnom portfelju, ali i prva elektrana u Hrvatskoj koja proizvodi električnu energije bez poticaja. U pripremi su i drugi projekti vjetroelektrana, koji se razvijaju u sklopu scenarija razvoja obnovljivih izvora energije ”, kaže Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP d.d.

Sigurnosni razlozi
Nova električna vozila morat će imati ugrađene uređaje za stvaranje buke radi veće sigurnosti u prometu, u skladu s propisom Europske unije koji je stupio na snagu 1. srpnja.

Takav potez proizlazi iz zabrinutosti da su automobili i kombiji s niskom razinom emisija ispušnih plinova previše tihi, čime se u opasnost dovode pješaci jer ne mogu čuti kada im se takva vozila približavaju, piše britanski BBC.

Svi novi tipovi električnih vozila na četiri kotača moraju biti opremljeni tim uređajem, koji će zvučati poput klasičnog motora. Sustav zvučnog upozorenja Avas mora se oglasiti kada vozite unatrag ili se krećete brzinom manjom od 19 kilometara na sat.

U Europskoj uniji pojašnjavaju da su automobili najvjerojatnije u blizini pješaka kada se kreću u kolonama vozila ili kada se sporo kreću. No, vozači će imati mogućnost isključiti uređaj kada to smatraju potrebnim, napominju. Od 2021. sva će nova električna vozila morati imati ugrađen sustav Avas, ne samo novi modeli.

Za N1
Mate Rimac, vlasnik Rimac automobila, danas je bio na sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem, a za N1 je otkrio o čemu su razgovarali.

“Želimo naša iskustva podijeliti da bi autoindustrija investirala u Hrvatsku. Užasna je šteta što smo mi propustili val kada je autoindustrija krenula iz zapadne u istočnu Europu i firme investirale u Češku, Slovačku, Sloveniju, Srbiju, a to je Hrvatska prespavala.

Sada je krenuo novi val i želimo privući investitore u Hrvatsku. Imamo sastanak u petak u našoj tvrtki s Vladom i Hyundaijem i Porscheom gdje ćemo pokazati Vladi što je važno autoindustriji”, otkrio je Mate Rimac, vlasnik Rimac automobila. “Mi želimo pokazati što je autoindustriji važno, a onda je na Vladi da odluči želi li ići u tom smjeru i raditi mjere koje su potrebne da bi investitori došli u Hrvatsku”, nastavio je.

Kaže kako su pripremili opsežnu studiju oko toga zašto je do sada autoindustrija zaobilazila Hrvatsku. Da je riječ o lukrativnoj gospopdarskoj grani potvrđuje činjenica da je samo u Rimac automobile Porsche investirao 18 milijuna eura, a Hyundai i Kia 80 milijuna eura. “Države se, kao i tvrtke, natječu na otvorenom tržištu i da bi bile atraktivni proizvođačima moraju imati komparativne prednosti, a sada nažalost nismo ni na short listi kada se razmatra investicija”, pojasnio je Rimac i dodao da se to mora promijeniti ako želimo investicije iz autoindustrije.

Rukavina i Starman
Nikoli Rukavini i Željku Starmanu, osumnjičenima u slučaju Hidroelektrane (HE) Plat, kada su u nesreći poginula trojica radnika, u ponedjeljak popodne ukinut je istražni zatvor, budući da su saslušani svi relevantni svjedoci koje je predložilo Županijsko državno odvjetništvo, potvrdili su Hini njihovi odvjetnici Krešimir Škarica i Gordan Preglej.

Odvjetnici su istaknuli kako će prvi idući korak obrane biti izvršiti uvid u cijeli spis i procijeniti relevantnost dosad izvedenih dokaza. „Tijekom daljnje istrage bit ćemo aktivna strana u ovom kaznenom postupku, što znači da ćemo predlagati dokaze koji nam idu u prilog i osporavati one koji su dosad utvrđeni i izvedeni“, izjavio je Škarica.

„Proučit ćemo kompletan spis i u dogovoru s klijentom pripremiti obranu, odnosno predložiti materijalne dokaze i svjedoke“, rekao je Preglej. U nesreći u kojoj su početkom ove godine u Hidroelektrani Plat kod Dubrovnika poginula trojica radnika, osumnjičeno je osmero hrvatskih državljana za teška kaznena djela protiv opće sigurnosti te za kaznena djela opasnog izvođenja građevinskih radova, objavila je 11. lipnja dubrovačko-neretvanska Policijska uprava.

Dan kasnije privedeni su osumnjičeni član Uprave HEP-a Nikola Rukavina i bivši šef HEP Proizvodnje Željko Starman i obojica su se aktivno branila pred Županijskom državnim odvjetništvom u Dubrovniku, izjavivši kako se ne osjećaju odgovornima.

Sudac istrage Županijskog suda potom je 13. lipnja prihvatio prijedlog državnog odvjetnika za određivanje jednomjesečnog istražnog zatvora, zbog mogućeg utjecaja na devet svjedoka. Rukavina i Starman osumnjičeni su za počinjenje teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti za što im prijeti zatvorska kazna od 3 do 15 godina.

U požaru koji je 10. siječnja buknuo u HE Plat nestala su tri radnika koji su nakon opsežne potrage pronađeni mrtvi. Jedno tijelo pronađeno je istog dana oko 14 sati u odvodnom kanalu hidroelektrane, a drugo oko 21,50 sati na obali mora u Cavtatu. Za trećim djelatnikom HE tragalo se do nedjelje 13. siječnja navečer, kada je njegovo tijelo locirano u pomoćnoj cijevi odvodnog kanala HE.

U požaru je ozlijeđeno još sedam osoba, a Društvu HEP pričinjena je izravna i neizravna materijalna šteta velikih razmjera. U četverodnevnoj danonoćnoj potrazi u teškim vremenskim uvjetima na kopnu, moru, u podmorju i u zraku, sudjelovalo je više od sto ljudi – djelatnika policije, HGSS-a, svih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava s juga Hrvatske, djelatnika HE Plat, mještana, ronioca i Obalne straže Omiš, a medicinski tim je bio cijelo vrijeme u pripravnosti.

Nacional
Nakon što je prošloga tjedna pritvoren član Uprave HEP-a, ne prestaju unutarnji sukobi u toj državnoj tvrtki, a predsjednika Uprave Franu Barbarića čak se optužuje da je pokušao proizvesti pritisak na institucije kako bi istraga završila nepovoljno za Nikolu Rukavinu

Nacional je od tri neovisna izvora doznao da predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić koristi sav svoj utjecaj da ishodi hitnu smjenu Nikole Rukavine, člana Uprave Hrvatske elektroprivrede koji je trenutno u pritvoru zbog sumnje da je jedan od najodgovornijih za katastrofalni požar koji je 10. siječnja zahvatio HE Dubrovnik u Platu.

Jedan od izvora bliskih Vladi čak ide toliko daleko da tvrdi da je Barbarić nastojao svojim utjecajem proizvesti pritisak na institucije kako bi i rad na istrazi u tom predmetu povezanom s dubrovačkom havarijom, svakako završio nepovoljno po Rukavinu

Počeo IT rat
Iz Kremlja su u ponedjeljak rekli kako izvještaj u listu The New York Times u kojemu se navodi izvor koji je rekao da je SAD umetnuo potencijalno ometajuće programe u rusku električnu mrežu znači kako je kibernetički rat u teoriji moguć.

The New York Times je u subotu objavio članak u kojemu se navode trenutni i bivši neimenovani američki dužnosnici vlade koji govore o umetanju američkog računalnog programa u rusku električnu mrežu i druge mete kao povjerljivi dio već javno raspravljanih radnji usmjerenih na moskovske jedinice za dezinformiranje i hakiranje u vrijeme američkih izbora 2018.

“Ova informacija nesumnjivo prikazuje hipotetsku mogućnost… sve znakove kibernetičkog rata i vojnih kibernetičkih aktivnosti protiv Ruske Federacije”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov kada su ga upitali o izvještaju.

Rekao je kako su neimenovani strateški dijelovi ruskog gospodarstva već pretrpjeli strane kibernetičke napade više puta u prošlosti te da su se vlasti trudile održati gospodarstvo i njegove osjetljive dijelove sigurnima.

 

Camel grupa
Liu Changlai, izvršni direktor Camel grupe, tvrtke koja je prošle godine s Rimac Automobilima u kineskom Xiangyangu započela izgradnju tvornice pogonskih sustava za električna vozila, izjavio je u petak da će u budućnosti intenzivirati suradnju s Rimcem te kako će do kraja godine zajednička tvornica dosegnuti kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogonskih sustava.

Liu Changlai je to izjavio Hini nakon sastanka u zagrebačkom gradskom poglavarstvu na kojem su gradovi Xiangyang i Zagreb potpisali memorandum o suradnji, a u ime Grada Zagreba potpisala ga je zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević. Changlai je bio dio visoke delegacije kineskog grada, a sastanku je nazočio i osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac.

Camel grupa je 2017. uložila u Rimac Automobile 30 milijuna eura, a lani su Camel i Rimac zajedničkim ulaganjem u Xiangyangu krenuli u izgradnju tvornice pogonskih sustava za električne automobile, uz ostalo motora i invertera. Changlai ističe snažnu podršku koju su od lokalne vlasti dobili za izgradnju tvornice, koja je iznosila 10 milijuna eura. Kineska tvrtka je pak uložila 20 milijuna eura, a Rimac Automobili pet milijuna eura.

Izvršni direktor Camela apostrofira da je ta tvrtka najveći proizvođač baterija za električne automobile u Aziji, a poručuje da će u budućnosti još intenzivirati ulaganje u Rimac Automobile. Najavljuje i kako će do kraja godine u zajedničkoj tvornici imati kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogona za automobile. Dio tvornice, odnosno linija za male serije, kapaciteta 25 tisuća godišnje, već je dovršena.

Changlai ističe da su električni automobili vrlo popularni u svijetu, Kina je među vodećim zemljama u svijetu po njihovom korištenju, a kinesko tržište je najbrže rastuće. Napominje da Camel grupa uglavnom radi baterije, najvažniji instrument u električnom automobilu, a ocjenjuje da Rimac ima najnapredniju tehnologiju kada su u pitanju baterije te smatra da će njihova suradnja dovesti do sjajnog rezultata.

Mate Rimac napominje za Hinu da zajedničko ulaganje ne podrazumijeva proizvodnju baterija, već ih Camel proizvodi zasebno. Napominje da u Xiangyangu živi šest milijuna ljudi, dok im BDP doseže 60 milijardi eura. Pojašnjava da iz Xiangyanga ne žele samo gospodarsku suradnju između dvije tvrtke već im je zanimljiva i direktna suradnja gradova, pri čemu su iz Rimca tu više kao podrška i primjer suradnje s obzirom da je investicija Camela prva privatna investicija iz Kine u Hrvatsku.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević kazala je da često primaju delegacije iz Kine, a kako će u budućem razdoblju pokušati katalogom potencijalnih investicija privući strane ulagače. Tu prvenstveno ističe izgradnju tračničke veze između Zračne luke i Kvaternikovog trga, izgradnju retencije na Savi koja bi trajno riješila problem poplava, zatim projekt spuštanja ili izdizanja željezničke pruge koja “nesretno” dijeli Zagreb na sjeverni i južni dio, kao i projekte poput izgradnje Jarunskog mosta.

Epilog
Zbog nesreće u kojoj su početkom godine u Hidroelektrani Plat kod Dubrovnika poginula trojica radnika, u ponedjeljak ujutro privedeno je više osoba u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku nad kojima se trenutno provodi kriminalističko istraživanje.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska započela je rano jutros s realizacijom višemjesečnog kriminalističkog istraživanja vezano uz nesreću u Hidroelektrani Plat u čijoj je završnici veći broj osoba u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku tijekom jutra dovedeno u policijske prostorije te je u tijeku njihovo ispitivanje u svojstvu osumnjičenika, rekla je Hini glasnogovornica MUP-a Marina Mandić.

Istraživanje nad osumnjičenicima provodi se u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom u Dubrovniku. Nakon što budu ispitani očekuje se da će biti predani pritvorskom nadzorniku u Dubrovniku, kazala je Mandić.

Jutarnji list objavio je da je uhićeno osam osoba i da je među njima i član uprave HEP-a Nikola Rukavina.

U požaru koji je 10. siječnja buknuo u HE Plat nestala su tri radnika, koja su nakon opsežne potrage pronađeni mrtvi. Jedno tijelo pronađeno je istog dana u oko 14 sati u odvodnom kanalu hidroelektrane, a drugo oko 21,50 sati na obali mora u Cavtatu. Za trećim djelatnikom HE tragalo se do nedjelje 13. siječnja navečer, kada je njegovo tijelo locirano u pomoćnoj cijevi odvodnog kanala HE.

U četverodnevnoj danonoćnoj potrazi u nenormalnim vremenskim uvjetima na kopnu, moru, u podmorju i u zraku, sudjelovalo je više od sto ljudi – djelatnika policije, HGSS-a, svih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava s juga Hrvatske, djelatnika HE Plat, mještana, ronioca i Obalne straže Omiš, a medicinski tim je bio cijelo vrijeme u pripravnosti.

HEP-ova proizvodnja električne energije je ovisna o kiši. Više od polovine domaće proizvodnje električne energije, kada je godina bogata oborinama, dolazi iz hidroelektrana. O tome ovisi i poslovna godina HEP-a. U HEP-ovim hidroelektranama proizvedeno je 6,9 TWh električne energije, što je u odnosu na 2017. više za 1,9 TWh ili za čak 38,7%.

Ipak, HEP veliku količinu električne energije uvozi – u 2017. neto uvoz činio je čak 41% što je najviše u EU. HOPS je već procijenio da će zemlja između 2018. i 2022. prosječno uvoziti 43% potrebne električne energije godišnje, a ove godine to bi moglo biti i više, usprkos odličnoj hidrologiji.

“Ukupna je energetska vrijednost voda u prvih pet mjeseci 2019. zbog loših hidroloških okolnosti bila manja od planirane. Međutim, zbog vrlo povoljnih hidroloških okolnosti tijekom svibnja prikupljena količina vode osigurala je stanje akumulacijskih jezera na razini godišnjeg plana. To će u nadolazećem, uobičajeno najsušnijem razdoblju godine smanjiti potrebu za radom termoelektrana i nabavom električne energije izvan sustava HEP-a”, poručili su za tportal iz HEP grupe.

Donosi Jutarnji list
Besplatna energija za električne i hibridne automobile u Hrvatskoj tijekom ove godine polako će otići u prošlost jer vlasnici e-punionica u Hrvatskoj kreću u naplatu struje za automobile.

Prema dostupnim statističkim podacima, Hrvatska trenutno ima e-punionice na 272 lokacije sa 693 priključka. U HEP-u, koji širom Hrvatske ima 65 brzih punionica od minimum 22 kW najavljuju početak naplate do kraja godine. “Punjenje je zasad još besplatno, ali neće tako ostati, jer električna energija nije besplatna ni pružateljima te usluge. Trenutno razmatramo vrstu i razinu naplate – po punjenju, po frekventnosti lokacije, po vremenu provedenom na punionici, po prenesenoj električnoj energiji ili po angažiranoj snazi (brzini punjenja)”, kazali su nam u HEP-u. Najveći broj javnih e-punionica u rad je pustio Hrvatski telekom. Njih 125 na kojima se nalazi 170 mjesta za punjenje. U HT-u naglašavaju da su oni operator mreže e-punionica i pružatelj usluge punjenja, ali nisu vlasnici e-punionica nego ih, sa svojim partnerima, postavljaju i održavaju za pojedinog investitora, odnosno vlasnike ili korisnike lokacija. Zasad se samo na sedam punionica koje je postavio HT punjenje električnih automobila naplaćuje i to po minuti punjenja.

Ovisno o načinu plaćanja, cijena minuta punjenja je od 1,06 do 1,13 kuna po minuti. Usporedbe radi, Elektro Slovenija od 6. svibnja kreće s naplatom punjenja, a cijena će se kretati od 0,01 do 0,09 eura za minutu ovisno o brzini punjenja. Na ukupnu cijenu plaćat će se fiksna pristojba od 1 eura. Petrol punjenje od 0,2 do 0,25 centa po minuti.

U HT-u naglašavaju kako o investitoru ovisi hoće li uslugu punjenja naplaćivati ili je nuditi besplatno, ali da se zasad još odlučuju besplatno osigurati e-punjenja kako bi se time potakla svijest o upotrebi vozila na električni pogon, ali i stoga što ovu uslugu vide kao dodanu vrijednost ostalim uslugama koje imaju u ponudi. Daleko iza HEP-a i HT-a na tržištu e-punionica je mađarski MOL koji je tek nedavno pokrenuo ovu uslugu u Hrvatskoj. Tvrtka Tifon, koja je u sastavu MOL-a, prva je u Hrvatskoj otvorila e-punionice na jednoj od hrvatskih autocesta. Na autocesti Rijeka – Zagreb otvorili su dvije punionice i od 16. svibnja kreće naplata punjenja. Na sporim punionicama (AC) plaćat će se 54,90 kuna, a na brzim (DC) 74,90 kuna. U Tifonu tvrde kako je “naplata neophodna zbog pokrivanja operativnih troškova, kao što su trošak postavljanja punionica, održavanja, djelatnika, električne energije prema operateru, IT sustav”. Tifon bi do kraja mjeseca trebao otvoriti još dvije punionice, ali ovaj put na autocesti Zagreb – Split čime će se bar djelomično ukloniti boljka za strane turiste koji električnim ili hibridnim autima dolaze u Hrvatsku na odmor.

Uz HEP, HT i Tifon električnim punionicama bavi se i Crodux koji ima jednu e-punionicu. Na naša pitanja o planovima s mogućom naplatom energije i širenju mreže nisu odgovorili.

Usluga e-punionica relativno je nova usluga i prema tvrdnjama naših sugovornika, besplatna usluga “tankanja” automobila bila je u svrhu promicanja e-mobilnosti. Kako je postavljanje e-punionica u najvećem broju slučajeva sufinancira sredstvima EU, trošak za vlasnika nije bio prevelik. No, trošak električne energije koju vozači koriste išao je na teret operatera punionice, a to vrijeme polako dolazi kraju. Modela naplate punjenja el.automobila je više: po minuti, jednom punjenju, brzini punjenja ili kilovat satu. Ovaj posljednji model prisutan je u Italiji gdje su vlasnici punionica i registrirani distributeri električne energije. Upravo zbog toga je punjenje automobila strujom u Italiji skuplje nego fosilnim gorivima. U ostalim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, za sada, el. punionice su u vlasništvu kompanija koje nemaju mogućnost distribucije el. energije pa zapravo naplaćuju uslugu punjenja.

Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je registrirano 459 električnih i 3717 hibridnih automobila. Njihov broj je zapravo malen što ukazuju i brojke mjesečnih punjenja na javnim punionicama. U HEP-u naglašavaju kako se ovisno o lokaciji punionice broj punjenja kreće od jednog do 500 punjenja mjesečno po punionici. U HT-u pak bilježe od jednog do 25 punjenja dnevno po punionici, a od 2015. godine, kada su krenuli, bilježe više od 50 tisuća punjenja. Dnevni broj punjenja ipak se drastično povećava tijekom ljetnih mjeseci i dolaska stranih turista.

Naši sugovornici tvrde da će uvođenje naplate punjenja korisnike električnih i hibridnih automobila natjerati da ih pune kod kuće. Naime, izračuni pokazuju da je punjenje automobila preko noći po jeftinoj tarifi kod kuće jeftinije nego na javnoj punionici. U Sloveniji su izračunali kako će punjenje za 100 kilometara vožnje kod kuće stajati 1,5 do 2 eura, a na punionicama Elektro Slovenije od 2 do 2,5 eura. Uvođenjem naplate, tvrde nam sugovornici, javne punionice u Hrvatskoj će konačno ostvarivati svoju pravu namjenu, kao i u ostatku Europe. Naime, 90 posto vlasnika u EU svoje el. automobile pune kod kuće, a javne punionice koriste samo za kraće nadopunjavanje, donosi Novac.hr.