ELEKTRIČNA ENERGIJA

Jutarnji list

Vladin proljetni paket mjera za ublažavanje rasta cijena za građane i gospodarstvo, vrijedan nešto manje od 1,7 milijardi eura, u najvećem dijelu, više od 1,1 milijardu eura, odnosi se na energiju, odnosno struju i plin.
Cijene struje tako se neće mijenjati do 30. rujna ove godine, a cijene plina ostat će na istoj razini do 1. travnja iduće godine.

Teret ublažavanja rasta cijena električne energije od 596 milijuna eura i ovoga će puta podnijeti HEP, zbog čega će ga država u narednom razdoblju morati dokapitalizirati. Zbog ove mjere cijena struje u kućanstvima bit će među najnižim u Europskoj uniji, odmah nakon Budimpešte, i iznosit će 66 eura po megavatsatu zajedno s PDV-om od pet posto, piše Jutarnji list.

Kućanstva koja potroše na polugodišnjoj razini do 2500 kilovatsati i dalje će plaćati 59 eura po megavatsatu, a ona koja potroše više od 2500 kilovatsati plaćat će 88 eura. Za izračun potrošnje uzimat će se datum 1. travnja. Vrijednost ove mjere je 82 milijuna eura i odnosit će se na više od 2,1 milijun mjernih mjesta.

Cijena struje za neprofitni i javni sektor ostaje i dalje 62 eura po megavatsatu, a vrijednost ove mjere je 50 milijuna eura. Odnosi se na više od 13.000 korisnika, poput vrtića i škola, domova, bolnica, vjerskih udruga, jedinica lokalne i regionalne samouprave i njihovih komunalnih poduzeća.

Za male poduzetnike koji troše manje od 250.000 kilovatsati na polugodišnjoj razini, cijena ostaje zamrznuta na 62 eura, kao i kod javnog sektora, što će obuhvatiti više od 80.000 korisnika i koštat će 116 milijuna eura. Za veće poduzetnike, koji troše iznad 250.000 kilovatsati do 2,5 milijuna kilovatsati, cijena će biti 180 eura po megavatsatu, a za one iznad 2,5 gigavatsati, 230 eura po megavatsatu. Vrijednost ove mjere je 348 milijuna eura.

Cijena plina, s druge strane, neće se mijenjati cijelu jednu godinu, što će ukupno koštati 150 milijuna eura. Građani će i dalje imati subvenciju od 10 eura po megavatsatu, a vrijednost mjere je 95 milijuna eura. Plin ćemo tako i dalje plaćati 45 eura po megavatsatu.

Cijena plina za poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati ostaje ista, a vrijednost mjere je 55 milijuna eura.

I dalje će se obračunavati niža stopa PDV-a od pet posto na drva i toplinsku energiju, kao i niže trošarine na gorivo, što je ukupno vrijedno 168 milijuna eura.

I korisnici toplana mogu računati na istu cijenu grijanja, što će koštati 267 milijuna eura, a mjera je to koja obuhvaća gotovo 160.000 kupaca.

Potpore umirovljenicima koštat će proračun 75 milijuna eura, a od toga najveći dio, 64 milijuna eura, odnosi se na jednokratnu naknadu na mirovine, a 13 milijuna eura na ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa.

Tako će 700.000 umirovljenika u travnju primiti od 60 do 160 eura. Oni koji imaju mirovinu do 260 eura dobit će najviše, oni s mirovinama do 330 eura 120 eura, s mirovinom do 470 eura 80 eura, a oni koji imaju više od 470 pa do 610 eura dobit će 60 eura, piše Jutarnji list.

Analiza Politica

Najavljena zabrana prodaje automobila koji imaju motore s unutarnjim sagorijevanjem izazvala je diplomatski rat na relaciji između Njemačke i Francuske, piše Politico.

Njemačka i zemlje saveznice koje podržavaju automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem zaoštrile su retoriku oko europskog zakona koji bi te motore poslao na odlagališta otpada u sklopu povijesnih nastojanja da se smanji emisije stakleničkih emisija u prometu.

Nakon sastanka u Strasbourgu ključni ministri iz te skupine zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035., što je već prihvatio Europski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

„Ne postoji prijedlog (Europske komisije) koji je odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing nakon sastanka.

No Francuska se ne kani predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU-a da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Europi, svrstale uz skupinu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz osobnih vozila.

„Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila pogreška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska pogreška”, rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire.

S druge strane je je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se rupom u zakonu omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem.

Novi prijedlog

Europska komisija je u utorak predložila reformu tržišta električne energije čiji je cilj kroz dugoročne ugovore osigurati stabilnost cijena i potaknuti investicije u obnovljive izvore energije.

U svojem prijedlogu Komisija nije dirala u postojeći način funkcioniranja kratkoročnog tržišta električne energije i umjesto toga predlaže dugoročne ugovore o kupovini električne energije kako bi računi potrošača za struju bili manje izloženi kratkoročnim promjenama cijena fosilnih goriva.

Veleprodajne cijene na tržištu električne energije mijenjaju se iz sata u sat, ovisno o ponudi i potražnji. U vrijeme niske potražnje, primjerice noću, cijene su niže jer su za zadovoljavanje potražnje dovoljne količine iz obnovljivih izvora energije, čiji su troškovi proizvodnje vrlo niski, gotovo neznatni.

Kako raste potražnja tako se u proizvodnju uključuju i druge elektrane, primjerice nuklearke, termoelektrane na ugljen i u vrijeme najviše potražnje uključuju se plinske elektrane. Cijenu struje u svakom trenutku određuje zadnji proizvođač u lancu, u ovom slučaju elektrane na plin.

Cijene električne energije u posljednje dvije godine znatno su porasle, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu kada su cijene pline dosegnule rekordne razine.

Iako su neke države članice tražile da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji sustav, tvrdeći da će predložena reforma poticati postupno napuštanje fosilnih goriva i smanjiti njihov utjecaj na cijene električne energije.

Po novom prijedlogu, državne potpore za nova ulaganja u vjetroelektrane, solarnu energiju, hidroenergiju, geotermalnu i nuklearnu električnu energiju provode se kroz dvosmjerne ugovore za kompenzaciju razlike cijena.

Prema tim ugovorima, proizvođači na dulji rok prodaju struju po fiksnoj cijeni, neovisno o kratkoročnim kretanjima na tržištu.

Krajnji je cilj pružiti sigurne, stabilne uvjete za ulaganja u obnovljive izvore energije i energiju s niskim udjelom ugljika smanjenjem rizika i kapitalnih troškova, a istodobno izbjeći neočekivane profite u razdobljima visokih cijena.

Komisija ističe da će to biti ključni instrument za poticanje stabilnosti i predvidljivosti troškova energije diljem EU-a.

Prema prijedlogu, države članice će morati osigurati državna jamstva kako bi potaknuli sklapanje dugoročnih ugovora o kupnji električne energije. Ako cijene energije porastu do ekstremnih razina, državama članicama će biti dopušteno da privremeno reguliraju cijene za krajnje potrošače.

Komisija kaže da će ova reforma smanjiti utjecaj fosilnih goriva na račune potrošača i osigurati da se na tim računima osjete niže cijene energije iz obnovljivih izvora.

Jedan je od najvažnijih aspekata ovoga prijedloga jest širok izbor ugovora za potrošače i pružanje jasnijih informacija prije potpisivanja ugovora kako bi potrošači mogli ugovoriti sigurne i dugoročne cijene i tako izbjeći rizike i nestabilnost.

Ostavljena je mogućnost da se i dalje može imati ugovore s dinamičnim određivanjem cijena kako bi potrošači mogli koristiti električnu energiju u razdobljima kad je jeftinija (npr. za punjenje električnih automobila ili upotrebu dizalica topline) i tako iskoristiti varijabilnost cijena.

Predviđenom reformom države članice bit će obvezne uspostaviti opskrbljivače u krajnjoj nuždi za osiguravanje opskrbe svih potrošača električnom energijom.

Ranjivi potrošači koji kasne s plaćanjem računa bit će zaštićeni od isključenja električne energije.

U prijedlogu se mijenjaju i pravila o dijeljenju energije iz obnovljivih izvora. Potrošači će moći ulagati u vjetroelektrane ili solarne elektrane i višak solarne energije proizvedene na krovovima prodavati i susjedima, a ne samo svojem dobavljaču.

Prijedlog reforme treba potvrdu u Vijeću EU-a i Europskom parlamentu da bi stupio na snagu.

Europski parlament podržao je u utorak nacrt mjera za veću stopu energetske obnove i smanjenje emisija stakleničkih plinova prema kojemu bi sve nove zgrade trebale imati nulte emisije od 2028. godine, a stambene zgrade biti barem u energetskom razredu E do 2030.

Zgrade u Uniji uzrokuju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova, pokazuju podaci Europske komisije.

Eurozastupnici su podržali nacrt mjera s 343 glasa za, 216 protiv i 78 suzdržanih, a idući korak su pregovori s Vijećem o konačnoj verziji propisa.

Dobro za INA-u

Preuzimanje OMV-a Slovenije dobro je za Inu, ocijenio je u utorak ministar gospodarstva Davor Filipović na predstavljanju vladina paketa pomoći građanima i gospodarstvu.

To je dobra stvar za Inu jer će proširiti tržište, a to je važno nakon modernizacije rafinerije u Rijeci, rekao je Filipović i dodao da će dio proizvoda iz te rafinerije biti usmjeren na slovensko tržište.

Modernizacija riječke rafinerije po njegovim će riječima unaprijediti i Inin tržišni položaj u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Ina i MOL korak su bliže preuzimanju OMV-a Slovenija, a budući da je za transakciju potrebno odobrenje za spajanje, MOL grupa sada prodaje 39 svojih benzinskih postaja u Sloveniji kako bi se preuzimanje moglo provesti, priopćeno je u utorak iz Ine.

Ina i MOL su 2021. godine postigli dogovor o preuzimanju OMV-ovog udjela od 92,25 posto u tvrtki OMV Slovenija d.o.o., u kojemu Ina već ima udio od 7,75 posto. Transakcija podliježe odobrenju koncentracije pa MOL prodaje 39 svojih benzinskih postaja u Sloveniji.

OMV Slovenija d.o.o. upravlja drugom po veličini maloprodajnom mrežom koja broji 120 benzinskih postaja u cijeloj Sloveniji i posluje pod četiri različite robne marke – OMV, Euro Truck i Avanti/DISKONT. U transakciju ulazi i veleprodajno poslovanje preuzete kompanije.

Odgovarajući na pitanja novinara, Filipović je rekao da revizija poslovanja HEP-a još traje i da će s rezultatima izići kad ona bude gotova.

Premijer Andrej Plenković rekao je da će se HEP dokapitalizirati “uskoro” te istaknuo da HEP, posebno u trenutnim okolnostima energetske krize u kojima mu na teret pada dobar dio subvencija za struju i plin, treba ostati u državnom vlasništvu.

Kada je riječ o cijenama goriva, rekao je da će one biti i dalje regulirane, pa i za vrijeme turističke sezone.

Upitan bi li Hrvatska sudjelovala u izgradnji novoga bloka Nuklearne elektrane Krško, odgovorio je da je Hrvatska načelno spremna biti partnerom Sloveniji u tome poslu.

Najviše za cijene energenata

Najveći dio četvrtog Vladinog paketa mjera pomoći, vrijednog 1,7 milijardu eura, odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije za što će država osigurati 1,181 milijardu eura, za zaštitu od inflacije predviđeno je 169 milijuna eura, a za posebne potpore i poticaje 347 milijuna eura.

Predstavljajući četvrti paket mjera pomoći građanima, ustanovama i poduzećima, premijer Andrej Plenković u utorak je naglasio kako nastavljaju s mjerama želeći dati odgovor na globalnu ekonomsku krizu i inflatorne pritiske s kojima smo suočeni.

Do kraja rujna ista cijena za el. energiju, do kraja ožujka iduće godine za plin

Prema paketu mjera, cijena električne energije za kućanstva, za javni i neprofitni sektor, za malo poduzetništvo te poduzetnike do kraja rujna ostaje na istoj razini kao i u jesenskom paketu koji je vrijedi do 31. ožujka, a na snagu je stupio 1. listopada prošle godine.

Kod kućanstava mjera se odnosi se na ukupno 2.115.552 mjernih mjesta i vrijedna je 82 milijuna eura, u javnom i neprofitnom sektoru mjera obuhvaća 13.080 korisnika i vrijedna je 50 milijuna eura, dok je za sektor poduzetništva mjera ukupno vrijedna 464 milijuna eura.

Cijena plina neće se mijenjati do travnja iduće godine za kućanstva, javni i neprofitni sektor te za sve mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, a ukupna vrijednost mjere je 150 milijuna eura.

Produžuje se, također do travnja iduće godine, i primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica, za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, a vrijednost mjere je 35 milijuna eura.

I dalje će biti snižene trošarine na naftne derivate (bezolovni motorni benzin, dizel i loživo ulje), a ukupna je vrijednost mjere 133 milijuna eura.

Do travnja iduće godine ostaje nepromijenjena i jedinična cijena toplinske energije za sve toplinske sustave. Vrijednost mjere je 267 milijuna eura, a odnosi se na 159.000 kupaca (npr. gradove Zagreb, Sisak, Zaprešić, Velika Gorica).

Za zaštitu od inflacije najugroženijih građana Vlada će osigurati 169 milijuna eura te će tako za potpore umirovljenicima biti osigurano ukupno 75 milijuna eura kroz jednokratne naknade te ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Naknade u sustavu socijalne skrbi i potpore za nezaposlene hrvatske branitelje ukupno su vrijedne 35 milijuna eura, potpore korisnicima doplatka za djecu 9 milijuna eura, a samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna 2,3 milijuna eura (povećava im se koeficijent za izračun osnovice plaće s 0,8 na 1,2).

Jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100 eura dobit će 60 tisuća nezaposlenih (ukupno 6 milijuna eura), a nepromijenjena će ostati cijena obroka za studente (vrijednost potpore za 111 tisuća studenata ukupno 8 milijuna eura).

Primateljima dječjeg doplatka isplatit će se u travnju posebna novčana naknada (128 tisuća obitelji odnosno 230.000 djece), a ovisno o broju djece iznosit će od 45 do 160 eura.

Premijer je najavio i manju izmjenu u košarici proizvoda čija je cijena fiksirana te će na sjednici Vlade u četvrtak donijeti odluku kojom se iz košarice “miču”, svinjska lopatica i vratina, a dodaje se carsko meso, te će ubuduće fiksna cijena biti za osam proizvoda.

Za energetsku učinkovitost zgrada i obnovljive izvore energije potpore će ukupno iznositi 291 milijun eura pri čemu se do kraja godine nastavlja s postojećim potporama stradalima u potresu.

Tko će platiti cijenu?

Novi, četvrti paket Vladinih mjera za ublažavanje inflatornih učinaka i rasta cijena energenata procijenjen je na 1,7 milijardi eura, a detalje koje je premijer Andrej Plenković predstavio koalicijskim i socijalnim partnerima u tančine će javnosti prezentirati danas.

Okviri koje je dao ukazuju u pravilu na nastavak dosadašnjih mjera, kad je riječ o cijenama struje, plina i goriva, kao i pomoći socijalno ugroženima i umirovljenicima s mirovinom manjom od 610 eura, te onima koji su pogođeni potresom.

Novina će biti uvođenje jednokratne potpore onima koji primaju dječji doplatak, a potpore slijedi i ribarima i nizu djelatnosti u poljoprivrednom sektoru. Zasad još nema detalja oko nastavka zamrzavanja cijena odabranim prehrambenim artiklima, osim što je Plenković ostavio otvorenom mogućnost da bi se njihov broj mogao smanjiti. ”O tomu se radi analiza i bit će nekih modifikacija”, kazao je Plenković.

Pravovremenim donošenjem mjera Vlada je stvorila okruženje predvidljivosti za hrvatske gospodarstvenike jer možemo planirati troškove za energente.

Najveća vijest koja je pratila ovaj uvod u objavu novog paketa mjera pomoći vezana je, pak, uz HEP, koji je u protekloj i ovoj godini preuzeo na sebe najveći dio financijskog tereta vladinih mjera ograničavanja cijena električne i toplinske energije, te plina za kućanstva i gospodarstvo.

Iako je bilo glasina kako je HEP od Vlade tražio da mu omogući podizanje cijena s 1. ožujkom ili mu se nadoknadi na drugi način gubitke, Plenković je jučer najavio da će se HEP-u pomoći, i to dokapitalizacijom. HEP je kompanija u vlasništvu države koja može izdržati teret koji je prebačen na njega, no normalno je, kaže Plenković, da Vlada gleda način kako mu to nadoknaditi.

O detaljima ovog pothvata nije želio govoriti, no, odgovarajući na novinarske upite jasno je dao do znanja da u dokapitalizaciji neće sudjelovati nitko drugi osim države.

”Vlasnička struktura neće se mijenjati! HEP će ostati u vlasništvu države jer je važan sustav”, bio je jasan Plenković. Ta iznesena poruka važna je zna li se da je već više puta potezano pitanje ulaska privatnog kapitala u HEP, a i sada se u kuloarima mogu čuti slične teze.

Plenković nije želio ulaziti u detalje o tomu koliki kapital bi bio “ubrizgan” HEP-u, samo je kazao da će mu se nadoknaditi pomoć koju je pružio u momentu kada je bilo potrebno i osigurati mu ne samo da stoji na nogama, nego da i dalje bude instrument politike subvencioniranja cijene energenata, te da mu se omogući nastavak značajnih investicija, osobito u OIE.

Neslužbeno se, pak, čuje kako je donja granica za kapitalno jačanje HEP-a 660 milijuna eura, a gornja doseže 900 milijuna eura. Temeljni kapital državne elektroprivrede inače je 2,63 milijarde eura. Cijena električne energije ostat će tako nepromijenjena i u idućih šest mjeseci, sve do kraja rujna, a cijena plina prema novom paketu još godinu dana, do travnja iduće godine, piše Poslovni dnevnik.

Andrej Plenković o mjerama

Nakon što je koalicijskim partnerima predstavio mjere za ublažavanje inflatornih učinaka i porasta cijena energenata, predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se javnosti.

Kazao je da Vlada ovim mjerama nastavlja pomagati građanima i gospodarstvu. Kaže da su pozivine reakcije komora, Matice umirovljenika, sindikata umirovljenika, svih aktera te da paket ima punu podršku parlamentarne većine.

“Pomažemo onima kojima je potpora najpotrebnija”, rekao je Plenković o novim mjerama.

“Ide potpora umirovljenicima s mirovinom do 610 eura, onima koji primaju dječji doplatak, nezaposlenima, braniteljima, onima koji su pogođenim potresom, hrvatskim ribarima i nizu drugih djelatnosti, niz sredstava ide za ulaganja u energetsku učinkovitost”, kazao je premijer.

“Paket ima ukupnu vrijednost oko 1,7 milijardi eura. Vlada je odlučila djelovati kao do sada – konzistentno, črvsto, sveobuhvatno”, dodao je.

Što se proizvodima kojima je zamrznuta cijena? “To ćemo odlučiti u četvrtak, bit će malih modifikacija.”

“Za dječji doplatak idemo ponovno sa snažnom podrškom, jednokratno. 128 tisuća obitelji, 230 tisuća djece, iznos će biti povećan u odnosu na zadnji put. Za jedno dijete 45 eura, za dvoje djece, 70 eura, za troje 100 eura, za četvrto dijete 130 eura i za petero ili više djece 160 eura”, rekao je Plenković.

Cijena električne energije ostat će ista idućih šest mjeseci, do kraja rujna, a cijena plina godinu dana, do travnja iduće godine.

Cijena energenata idućih mjeseci ostaje ista i za lokalnu samoupravu, pa se troškovi struje i plina za dječje vrtiće, škole, gradsku upravu i komunalna poduzeća neće mijenjati .

Ostaje i jednokratna novčana pomoć za najugroženije, odnosno umirovljenike.

Svi koji imaju mirovinu do 260 eura dobit će 160 eura pomoći, oni koji imaju od 260 do 330 eura dobit će 120 eura, oni s mirovinom od 330 do 470 eura dobit će 80 eura, a oni s mirovinom od 470 do 610 eura dobit će 60 eura dodatka.

Povećava se također iznos dječjeg doplatka, a uvode se i neke nove stavke vezano uz koeficijente za slobodne umjetnike.

Ovaj tjedan

Ovaj tjedan u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta, Europska komisija će iznimno imati dva sastanka na kojima će predložiti jako važne zakone za zelenu tranziciju i konkurentnost gospodarstva.

Europska komisija, koja se inače sastaje jednom tjedno, srijedom ujutro, sljedeći će tjedan imati dva sastanka. Komisija će u utorak u Strasbourgu, jer se tamo održava plenarna sjednica Europskog parlamenta, objaviti prijedloge dva zakonodavna akta, jedan o industriji s nultom neto emisijom stakleničkih plinova, a drugi o ključnim sirovinama, koje su potrebne Uniji da bi dostigla cilj o nultoj neto emisiji do 2050. godine.

U četvrtak na sastanku u Bruxellesu, Komisija će objaviti prijedlog reforme tržišta električne energije i dugoročnu strategiju za konkurentnost gospodarstva.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je Akt o ključnim sirovinama u svom govoru o stanju Unije u rujnu prošle godine. Tada je istaknula da će litij i rijetki metali biti uskoro važniji od nafte i plina.

“Naša potražnja za rijetkim zemnim metalima povećat će se pet puta do 2030. godine. Moramo izbjeći da ponovno postanemo ovisni, kao što smo napravili s naftom i plinom”, rekla je tada von der Leyen.

Europska unija je naročito ovisna o Kini, odakle uvozi 93 posto magnezija i 86 posto rijetkih zemnih metala.

Prema informacijama, koje su dosad iscurile, Komisija će u prijedlogu zakona navesti ciljeve za samodostatnost duž cijelog opskrbnog lanca.

Jedan od ciljeva je da se 10 posto potrošnje strateških sirovina osigura iz rudnika na teritoriju EU-a te da se 15 posto godišnje potrošnje dobije recikliranjem. Isto tako, predložit će cilj da 40 posto godišnje potrošnje strateških sirovina bude prerađeno u Europskoj uniji.

Jedan od ciljeva trebao biti i da Unija ne bude ovisna o samo jednoj trećoj zemlji za više od 70 posto uvoza bilo koje strateške sirovine do 2030.

U četvrtak će Komisija objaviti prijedlog za reformu tržišta električne energije. Cijene električne energije u EU snažno su porasle od sredine 2021. godine, u prvom redu zbog višestrukog povećanja cijene plina.

Veleprodajne cijene na tržištu električne energije mijenjaju se iz sata u sat, ovisno o ponudi i potražnji. Primjerice, noću u vrijeme niske potražnje cijene su niže jer su za zadovoljavanje potražnje dovoljne količine iz obnovljivih izvora energije, čiji su troškovi proizvodnje vrlo niski, gotovo neznatni. Kako raste potražnja tako se u proizvodnju uključuju i druge elektrane, primjerice nuklearke, termoelektrane na ugljen i u vrijeme najviše potražnje uključuje se plinske elektrane. Dakle, u razdobljima dana, kada proizvodnja iz obnovljivih izvora, iz ugljena i iz nuklearnih elektrana nije dovoljna da zadovolji potražnju uključuju se plinske elektrane i tom trenutku cijenu struje određuje elektrana na plin, energent koji se zadnji uključuje i koji je najskuplji.

Od takvog sustava određivanja cijena profitiraju proizvođači iz obnovljivih izvora jer skupo prodaju robu koju su proizveli po niskoj cijeni. To im omogućuje brzi povrat investicije i planiranje novih investicija, što je vrlo poticajna situacija za zelenu tranziciju. No, proizvodanja struje iz obnovljivih izvora je vrlo nestabilna jer ovisi o faktorima na koje ljudi ne mogu utjecati, suncu, vjetru, količini vode u vodenim tokovima. Stoga su i dalje potrebni proizvođači koji nude stabilnost proizvodnje poput nuklearnih ili elektrana na plin i druga fosilna goriva. Budući da je električna energija roba koja se ne može skladištiti, a i kada može to je u vrlo ograničenim količinama, potrebno je u svakom trenutku naći ravnotežu između prizvodnje i potrošnje, što je vrlo komplicirana zadaća. I tu zadaću obavlja tržište električne energije.

S obzirom na to da je visoka cijena plina dovela do povećanja cijene struje, u EU su rasli pritisci da se redizajnira veleprodajno tržište energije tako da se cijena plina razdvoji od cijene struje. To naročito zagovaraju Španjolska i Francuska, koje imaju vrlo malo plinskih elektrana, ali koje u vrijeme visoke potražnje uvoze struju proizvedenu iz plina. To znači da su maloprodajne cijene struje u tim zemljama osjetljive na volatilnost cijena plina, čak iako uopće ne koriste plin za proizvodnju struje.

Prema informacijama koje su iscurile, Komisija neće dirati u postojeći dizajn veleprodajnog tržišta, nego rješenje vidi u dugoročnim ugovorima koje zaključuju proizvođači i distributeri električne energije i u smanjenju potrošnje u vrijeme vršnih opterećenja.

Komisija za nestabilnost cijena rješenje vidi u dugoročnim ugovorima za kompenzaciju razlike cijena (CfD), koje bi potpisivala država s proizvođačima struje iz vjetra, sunca, vode, geotermalnih izvora i nuklearne energije.

Potrošači bi kroz te ugovore nabavljali struju po fiksnim cijenama. U razdoblju kada su cijene na tržištu više od fiksirane cijene, što znači da bi proizvođači bili na gubitku, razliku bi im plaćala bi država, a kada su niže, dio njihova profita išao bi državi, koja bi onda to preusmjeravala prema krajnjim potrošačima.

Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su u petak privremeni politički dogovor o smanjenju konačne potrošnje energije za 11,7 posto 2030. godine.

Konačna potrošnja energije je energija koju potroše krajnji potrošači, dok primarna potrošnja energije uključuje i energiju koja se koristi za proizvodnju energije.

Švedsko predsjedništvo Vijeća EU-a i pregovarači Europskog parlamenta postigli su nakon cjelonoćnih pregovora dogovor o promjenama direktive o energetskoj učinkovitosti. Taj dogovor još moraju potvrditi Vijeće i Parlament da bi postao zakon.

“Energetska učinkovitost je ključna za potpunu dekarbonizaciju gospodarstva EU-a i za neovisnost o ruskim fosilnim gorivima”, izjavila je povjerenica za energiju Kadri Simson.

Da bi ostvarile ciljeve zacrtane u ovom dogovoru, države članice morat će uložiti golema sredstva u renoviranje i toplinsku izolaciju milijuna zgrada.

Prema dogovoru, zemlje članice pridonosit će ostvarivanju zacrtanog cilja na razini EU-a, kroz svoje nacionalne i energetske planove, u kojima će zacrtati svoje vlastite ciljeve ušteda, koji neće biti obvezujući, ali će ih Komisija moći korigirati ako ne pridonose obveznom cilju od 11,7 posto na razini Unije.

Formula za izračun nacionalnih doprinosa cilju bit će indikativna, s mogućnošću odstupanja od nje za 2,5 posto, a Komisija će ocjenjivati pridonose li ti nacionalni doprinosi ispunjenju cilja uštede od 11,7 posto.

Formula za izračun temeljit će se između ostaloga, na potrošnji energije, BDP-u po glavi stanovnika, razvoju obnovljivih izvora energije i mogućnostima za štednju energije.

Države članice trebat će osigurati godišnje uštede u konačnoj potrošnji energije od 1,49 posto u prosjeku godišnje sa sadašnjih 0,8 posto u razdoblju od 2024. do 2030., a taj bi se postotak postupno trebao povećavati te bi uštede 31. prosinca 2030. trebale dosegnuti 1,9 posto.

Države EU-a morat će svake godine renovirati najmanje tri posto ukupne površine zgrada u javnom vlasništvu.

Analiza

U Njemačkoj je prošle godine, iako je štetan za klimu, ugljen ponovno dobio na važnosti kao najvažniji energent za proizvodnju električne energije. Udio električne energije iz termoelektrana porastao je u odnosu na 2021. godinu za 8,4 posto, odnosno na trećinu (33,3 posto), objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku.

To je povećanje, prema institutu, pridonijelo i amortizaciji oštrog pada proizvodnje električne energije u plinskim elektranama zbog rata u Ukrajini, kao i pada proizvodnje u nuklearnim postrojenjima budući da Njemačka planira potpuno odustati od atomske energije.

Druga po važnosti je energija vjetra, čiji je udio nakon 2021. godine u kojoj je bilo relativno malo vjetrovitih dana porastao za 9,4 posto na nešto manje od četvrtine (24,1 posto).

Ukupno je prošle godine više od polovice električne energije u mreži (53,7 posto) proizvedeno korištenjem konvencionalnih izvora energije poput ugljena, plina i atomske energije.

No, zbog smanjene proizvodnje i u nuklearnim elektranama i u plinskim elektranama, udio konvencionalnih izvora energije manji je za 8,7 posto u odnosu na 2021. godinu.

Udio obnovljivih izvora energije poput vjetra, sunčeve energije i bioplina porastao je, pak, za 7,3 posto na ukupno 46,3 posto. Tome je pridonio značajan porast udjela sunčeve energije.

Teška situacija na tržištu plina zbog ruskog napada na Ukrajinu uzrokovala je značajno smanjenje proizvodnje električne energije iz tog energenta (minus 11,3 posto).

Njemačka je prisiljena prirodni plin za proizvodnju električne energije kupovati gotovo isključivo iz uvoza, dok je manje ovisna o ugljenu.

Zbog odluke Berlina da potpuno odustane od ove tehnologije, atomska energija bila je odgovorna za samo 6,4 posto proizvedene električne energije, a 2021. taj je udio iznosio 12,6 posto.

Ukupno je prošle godine u Njemačkoj proizvedeno i stavljeno u mrežu 509 milijardi kilovatsati električne energije, što je 1,9 posto manje nego 2021. godine.

Njemački stručnjak

Jens Andersen od 1990. godine je radio za Volkswagen te čak napisao svoju doktorsku tezu o električnim automobilima u usporedbi vozilima s motorima s unutarnjim sagorijevanjem dok je unutar Volkswagena radio na više pozicija, ali je uvijek bio povezan sa strategijom i pozadinskim planiranjem. Od 2018. radi kao izvršni konzultant i savjetnik odbora za tvrtku Strategy Expert Groupa, istaknuto je u njegovom intervjuu za Business Insider.

U intervjuu Business Insideru Andersen je istaknuo da tehnologijom i učinkovitošću kod električnih automobila Tesla jasno dominira, dok Toyota isto to čini s hibridima. Nijedan europski proizvođač tehnološki se ne može približiti Toyoti ili Tesli, barem ako se držimo onoga što svaki danas proizvodi i plasira. Ipak, za Andersena, Tesla prestaje biti referenca i on vjeruje da je prednost koju je američki proizvođač ima nad ostalima blizu nestanka, javlja Revija HAK.

Prema Nijemcu, tvrtka Elona Muska u budućnosti bi se čak mogla smatrati mogućom metom koju će Volkswagen apsorbirati:

“Dugoročno, Tesla je, po mom mišljenju, kandidat za kupnju. Čak ni povećanje prodaje brojke zbog trenutnih popusta na cijene će promijeniti ovu situaciju. Lovac je odavno postao lovina.”

Prema Andersenu, neće biti problema u premium segmentu, gdje će marke poput Audija, BMW-a, Mercedesa ili Porschea imati konkurentnu električnu tehnologiju koja se može ponuditi u zamjenu za premium trošak nabave. Međutim, u nižem segmentu tržišta, ne može biti evolucije ako se prodaja ne poveća.

“Čini se da u Njemačkoj ljudi koji su do sada birali osnovna vozila više naginju pretplati, dijeljenju automobila i javnom prijevozu. Dakle, oni koji su jučer vozili Opel Corsu (i slične male automobile op. a.), sutra će ići autobusom”, tvrdi Andersen.

Možda nikada nećemo vidjeti istinski konkurentne električne automobile za manje od 20.000 eura, ali samo će vrijeme pokazati je li Andersenovo gledište ispravno, donosi Revija HAK-a.