ELEKTRIČNA ENERGIJA

Očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, koja čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi više od 500 milijuna kuna.

“Ovo je signal da HEP, kao najsnažnija i najvažnija energetska kompanija, dobro razumije kontekst nove strategije energetskog razvoja koja je u pripremi. Zbog toga su otvaranje radova na Vjetroelektrani Korlat i priprema projekta Sunčane elektrane Korlat važni za opskrbu električnom energijom 50.000 kućanstava, ali i za praćenje globalnih i ekoloških trendova u energetskom razvoju”, izjavio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

VE Korlat gradi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, koja se prostire na području triju katastarskih općina – Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Vjetroelektrana će imati 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Stupovi vjetroagregata visoki su 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra.

Vjetroagregate će isporučiti, izgraditi i pustiti u pogon njemačka tvrtka Nordex. Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE Korlat te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvode hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal. Puštanje elektrane u redovni pogon planira se u kolovozu 2020.

VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača, odnosno nema ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). To će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni. To znači da HEP neće za VE Korlat dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Isplativost investicije za HEP utvrđena je prema tržišnim cijenama električne energije.

U pripremi imamo i više drugih projekata vjetroelektrana, koje razvijamo u sklopu obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine. U tom razdoblju povećat ćemo ukupne proizvodne kapacitete za 1.500 MW, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

HEP do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se izgradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. Projektirana priključna snaga SE Korlat je oko 75 MW. Time bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, bio jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Procijenjena vrijednost investicije je oko 480 milijuna kuna.

Od aktualnih HEP-ovih projekata sunčanih elektrana, u izgradnji je SE Vis, a uskoro počinje izgradnja SE Cres i SE Vrlika Jug. Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje.

Na pitanje o slovenskim najavama o novom bloku HE Krško i ima li Hrvatska interesa za to partnerstvo kaže: “S obzirom na činjenicu da Hrvatska u ovom trenutku, ovisno o hidrometeorološkim uvjetima, uvozi 35 i 50 posto električne energije držim da Hrvatska treba biti zainteresirana za uvoz električne energije odnosno za svaki novi megavat električne energije i naša energetska strategija u smjeru poticanja obnovljivaca ide u tom smjeru.

Onog trenutka kada druga strana eventualno predloži partnerstvo na tu temu, vjerujem da o tome treba promisliti. Ne znam kolika je veličina i na koji način slovenska strana to misli učiniti, ali vjerujem da će naredni mjeseci i godine otvoriti ta pitanja. Takvi projekti su u pravilu financijski ekstremno zahtjevni, govorimo o milijardama eura i u pravilu se rade u partnerstvu”, rekao je ministar Tomislav Ćorić.

Ističe da je tema tko bi bio partner vrlo kondicionalna. U ovom formatu, kaže, elektrana će raditi do 2043. godine.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je u utorak da Hrvatska nastavlja aktivnosti u vezi s odlagalištem radioaktivnog otpada u Čerkezovcu, u općini Dvoru, po najvišim okolišnim standardima jer jučer nije postignut konsenzus o gradnji zajedničkog odlagališta radioaktivnog otpada iz NE Krškog.

HEP grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila konsolidiranu neto dobit od 859,3 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 313,4 milijuna kuna ili za 26,7 posto, podaci su iz konsolidiranog financijskog izvješća Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Po podacima iz izvješća, ukupni su prihodi HEP grupe u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 7,99 milijardi kuna, što je za 3,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok su ukupni rashodi rasli brže, za 9,6 posto, na 6,93 milijardi kuna.

Iz HEP-a u izvješću objašnjavaju kako su prvo polugodište 2019. obilježile nepovoljne hidrološke okolnosti, zbog čega je povećana nabava električne energije na tržištu i proizvodnja u termoelektranama, što je utjecalo na rast troškova poslovanja.

Ukupna potrošnja električne energije kupaca u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci je iznosila 8.034 gigavatsati (GWh), što je za 39 GWh ili 0,5 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Ukupna je, pak, prodaja opskrbljivača HEP grupe povećana za 211 GWh ili za 3 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine HEP grupa povećala svoj tržišni udio na 91,3 posto, dok je u istom lanjskom razdoblju taj udio bio 88,2 posto, ističe se u izvješću.

HEP Opskrba je povećala prodaju za 190 GWh (4,8 posto), od čega se 173 GWh odnosi na povećanje prodaje poduzetništvu. HEP Elektra, koja opskrbljuje kućanstva u okviru univerzalne usluge i kupce kategorije poduzetništvo u okviru zajamčene opskrbe, povećala je prodaju za 21 GWh, pri čemu je prodaja kućanstvima manja za 22 GWh, a poduzetništvu veća za 43 GWh, ističu iz HEP-a. Nepovoljne hidrološke okolnosti utjecale su na pad proizvodnje u hidroelektranama, čija je proizvodnja iznosila 2.929 GWh, što je za 1.496 GWh manje u odnosu na prvo polugodište 2018. godine.

To je, pak, utjecalo na povećanu nabavu električne energije na tržištu za 1.167 GWh (37,8 posto) i proizvodnju u termoelektranama za 310 GWh (23 posto), što je utjecalo na rast troškova poslovanja. Ukupno je izvan sustava nabavljeno 4.258 GWh, od čega se 956 GWh odnosi na otkup električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracija u sustavu poticaja, a 3.302 GWh na uvoz i nabavu od trgovaca i proizvođača u Hrvatskoj.

U termoelektranama je proizvedeno 1.659 GWh. Isporuka iz nuklearne elektrane Krško iznosila je 1.504 GWh, što predstavlja 14,5 posto raspoložive električne energije HEP grupe, navode iz HEP-a. Po podacima iz izvješća, poslovni prihodi HEP grupe u prvom su polugodištu iznosili 7,8 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini povećanje za 272,3 milijuna kuna ili za 3,6 posto.

Prihodi od prodaje električne energije kupcima su povećani za 451,1 milijuna kuna, što se objašnjava većim udjelom HEP-a u prodaji kupcima poduzetništva, uz rast prosječne prodajne cijene za kupce poduzetništva HEP Opskrbe i HEP Elektre, kao i većom prodajom izvan Hrvatske, uz više cijene izvezene električne energije.

Prihodi od prodaje toplinske energije veći su za 5,7 milijuna kuna a prihodi od prodaje plina na veleprodajnom tržištu za 15,7 milijuna kuna. Prihodi od prodaje plina kupcima opskrbe plina manji su 293,1 milijuna kuna zbog opskrbe plinom domaćeg industrijskog kupca u prethodnoj godini, uslijed čega i troškovi nabave plina bilježe pad, navodi se u izvješću.

Poslovni su rashodi HEP grupe u prvih šest mjeseci iznosili 6,8 milijardi kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje za 620,5 milijuna kuna ili za 10 posto.

Uslijed veće proizvodnje termoelektrana te većih utrošenih količina plina, ugljena i šumske biomase uz višu cijenu plina, troškovi proizvodnje električne i toplinske energije veći su 156,2 milijuna kuna. Troškovi nabave električne energije veći su za 573,8 milijuna kuna uslijed većih uvezenih količina te uz veću cijenu uvezene električne energije, navode iz HEP-a.

Investicije HEP grupe u prvih šest mjeseci iznose 868,3 milijuna kuna, a odnose se na zamjene, rekonstrukcije, revitalizacije postojećih energetskih objekata, izgradnju i pripremu izgradnje novih energetskih objekata te priključenje potrošača.

Uz konsolidirano izvješće za HEP grupu (HEP d.d. i ovisna društva), kompanija je objavila i nekonsolidirano izvješće za matičnu tvrtku HEP d.d. Po podacima iz tog nekonsolidiranog izvješća, HEP d.d. je u prvih šest mjeseci ostvario neto dobit od 1,29 milijardi kuna, što je za 525 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju kada je neto dobit iznosila 723,2 milijuna kuna.

U izvješću se također podsjeća da je glavna skupština HEP-a d.d. početkom srpnja donijela odluku o isplati 212,4 milijuna kuna iz prošlogodišnje dobiti u korist državnog proračuna, a ta je isplata izvršena 16. srpnja.

Musk je na Twitteru napisao kako se iduće godine nada proširenju na “Slovačku, Hrvatsku, Srbiju i većinu istočne Europe”. “Napokon ćemo učiniti Nikolu Teslu ponosnim jer će njegovi automobili biti u državama njegovog podrijetla”, napisao je Musk.

Tesla je u drugom kvartalu 2019. proizvela 87 tisuća vozila.

U kampanji će zainteresirani ulagači za minimalni ulog od 100 eura moći kupiti tokene te tako postati dioničari, čime stječu pravo glasa u upravljanju tvrtkom i pravo na isplatu dividende.

Kampanja, odnosno predbilježbe za kupnju tokena, kreće u ponedjeljak, 23. rujna u 12 sati, a vodit će se preko platforme Neufund koja je nedavno dobila odobrenje za rad od nadležne regulatorne agencije u Lihtenštajnu. Greyp Bikes bit će prva tvrtka koja će pokrenuti ETO na ovoj platformi.

Berlinski startup Neufund pokrenut je 2016. s ciljem da “omogući financiranje svima”. Da bi to postigao, tvrtka tokenizira kapital koristeći blockchain tehnologiju i tako omogućava startapima te malim i srednjim poduzećima da dobiju pristup izvorima financiranja uz niže troškove u usporedbi s tradicionalnim modelima financiranja.

Sam model ETO nije novina, ali Neufund je prvi razvio platformu za maloprodaju digitalnih dioničkih tokena utemeljenu na blockchainu koja omogućuje da vrijednost ulaganja iznosi samo 10 eura, što je čini dostupnom širokom krugu ulagača.

Platforma je pod jurisdikcijom njemačkog i lihtenštajnskog regulatora, ali mogu je koristiti tvrtke iz cijelog svijeta. Uz Greyp Bikes, navode iz tvrtke Neufund, za pokretanje kampanja prijavile su tvrtke iz Belgije, Njemačke i Indije.

Procedura predviđa da se potencijalni ulagači prvo prijave na platformu i tako iskažu interes za kupnju tokena bez obveze. Nakon predbilježbe (whitelisting) kreće (pret)prodaja prijavljenim ulagačima uz popust od 10 posto. Ako se svi tokeni ne prodaju, kreće javna ponuda, odnosno drugi krug u kojem tokene mogu kupovati svi.

Cilj – pet milijuna eura
Greyp Bikes kroz kampanju planira prikupiti pet milijuna eura. Jedan token vrijedi 0,16187 eura, a milijun tokena predstavlja jednu dionicu. To znači da je raspoloživo 30 dionica po cijeni od 161.870 eura, a minimalno ulaganje iznosi 100 eura.

>>Porsche povećao udjel u Rimac automobilima s 10 na 15,5 posto

Osim u eurima, ulagači će moći tokene plaćati i u kriptovaluti ether, u kojoj će se isplaćivati i dividenda. Drugim riječima, vrijednost ulaganja i prinos (dividenda) ovisit će i o visoko volatilnoj kriptovaluti.

Tvrtka Greyp Bikes je visoko tehnološka kompanija za razvoj mobilnih rješenja. Proizvodi električne bicikle, ima 68 zaposlenih, glavni izvršni direktor je Mate Rimac, a među dosadašnjim ulagačima su Porsche Engineering Group i Camel Group. Partneri tvrtke su T-Mobile i Energy Web Foundation.

Najava Neufundove prve ETO kampanje dobra je vijest za ulagače u digitalnu imovinu s obzirom na to da dosadašnji slični modeli nisu ispunjavali zahtjeve ulagača.

ICO-i (Initial Coin Offering) su omogućili svima u svijetu da ulažu u digitalne tokene novih startupa. Međutim, zaštita ulagača bila je nedostatna pa je to odbijalo potencijalne investitore. Novi, bolje regulirani model ICO-a – Equity Token Offering – mogao bi ponovo demokratizirati prikupljanje svježeg kapitala na profesionalniji i za ulagača prihvatljiviji način u odnosu na prethodni disruptivni, ali falični model.

Ako više regulatora prihvati novi model, tržište tokena bi moglo ponovo oživjeti. To bi moglo koristiti i startupima i ulagačima. Ako pak model ne bude široko prihvaćen od strane regulatora, mala europska kneževina mogla bi postati glavno središte za trgovanje digitalnim tokenima, navode analitiačari.

Točnije, ušao je njezin oblik koji se zove klijentelizam: klijentima – stranačkim prijateljima, kumovima namještaju se poslovi, natječaji, rekao je Sinčić na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru. Davor Popović naveo je kako su HEP Operator distribucijskog sustva Elektre Zagreb i tvrtka Armus u listopadu 2017. potpisali ugovor po kojemu je ta tvrtka imala obvezu očitati brojila za kućanstva i poduzetništvo, ali Armus nije ispoštovao ugovor.

Tvrtka je očitavala samo brojila za kućanstva, ne i ona za poduzetništvo, izjavio je Popović, tvrdeći da je HEP zbog toga bio primoran angažirati vlastite radnike koji su petkom, subotom nedjeljom, prekovremeno očitavali brojila. Imamo informacije iz sustava da su bili primorani očitavati brojila, a neki su radnici radili više mjeseci bez slobodnih vikenda, kaže Popović, pitajući se kako je moguće da to prođe, a da direktori ne regairaju?

Kaže i kako je Armus prošao na tenderu “tako da su imali vrlo visoku iskazanu jediničnu cijenu za broj očitanja brojila za kućanstva, a nisku ona u poduzetništvu”. U Živom zidu kažu da vrijednost konkretnog posla iznosi 9 milijuna kuna, najavljuju i kako će sve dokumente koje imaju poslati Državnom odvjetništvu da istraži što se događalo. Simptomatično im je i da je prokurist Armusa Mijo Prgomet, brat političara Drage Prgometa.

MInistar Davor Božinović komentirao je uhićenje novinara portala Index.hr Gordana Duhačeka. Kazao je da je zatražio izvješće o tome od glavnog ravnatelja policije i da bi ono uskoro trebalo biti gotovo.

“Kao što sam već rekao, ovdje nema govora o ograničavanju medijskih sloboda ili o zastrašivanju. Jučerašnje izjave iz vrha policije govore kako smatraju da je sve bilo u skladu sa zakonom te da privođenje nije bilo povezano s onim što je bilo objavljeno na twitteru, već zbog toga što je bila raspisana potraga u cilju istraživanja s obzirom na to da nije bilo moguće utvrditi njegovu adresu”, kazao je ministar u emisiji ‘A sada vlada’.

Na pitanje o drastičnom povećanja kazni izmjenom zakona i njihovih prvih učinaka, Božinović je rekao da su trendovi pozitivni i na tragu su očekivanog. “Ove je godine, s današnjim danom, četrdesetak manje poginulih u prometu, što je 17 posto. To pripisujemo Zakonu, ali i činjenici da smo ga od početka godine najavljivali, tako da, kada je stupio na snagu 1. kolovoza, svi su znali koje su odredbe mijenjane i kolike su kazne”, rekao je i dodao kako poanta Zakona nije kažnjavanje, nego doprinos promjeni prometne kulture te da ovo nije usmjereno na građane koji normalno voze, već na recidiviste.

Ministar je naglasio kako je brzina najveći problem, ali da se ne smije umanjiti ni problem korištenja mobitela, ni problem korištenja opijata. Vozače je zamolio da uzmu u obzir da je počela nova školska godina te da su se djeca vratila na cestu. Roditelje je zamolio da djecu prevoze u skladu s propisima, budući da djeca najčešće stradavaju kao suvozači kada ih prevozi najbliža rodbina.

Ministar Božinović osvrnuo se i na velik problem motociklista koji stradavaju te nereguliranost pravila za električne bicikle, motore i romobile. “Električni romobili su vrlo brzi, voze se po pješačkim zonama, dosežu 20 km/h i to će se prije ili kasnije morati regulirati.”

Na pitanje kakva je sigurnost u Hrvatskoj, ministar je odgovorio kako pokazatelji govore da je sigurnost bolja nego prošle godine. “Imamo 15 posto manje nasilnih djela prema strancima, 17 posto teških krađa i to je sve posljedica jedne dobre organizacije i prisutnosti policije”, rekao je i dodao da je dobra suradnja s međunarodnim partnerima, s dvadeset i jednom policijom iz 19 zemalja svijeta.

“Turistička sezona je pokazala i ove godine da je Hrvatska sigurna destinacija”, zaključio je ministar Božinović.

Ta bi vjetroelektrana, s proizvodnjom od oko 170 GWh godišnje, u rad trebala biti puštena sredinom iduće godine. No, manje je poznato da HEP planira prostor obuhvata vjetroelektrane iskoristiti za gradnju velike fotonaponske elektrane snage čak 75 MW te je već krenuo prema ishođenju dozvola. Bila bi to najsnažnija FN elektrana u HEP-ovom rastućem portfelju.

U tom smislu nedavno je zaključen ugovor za konzalting i inženjerske usluge sa splitskom tvrtkom Fractal doo iz Splita koja je dala idejno rješenje za elektranu i napravila elektrotehnički projekt, a nositelj zahvata je tvrtka ‘Energetski park Korlat’, registrirana na adresi HEP-a d.d. u Vukovarskoj. Priključna snaga fotonaponske elektrane na pragu trebala bi iznositi 75 MW, a primjenom FN modula snage od 85 do 90 MWp godišnje bi se iz te elektrane moglo proizvesti 115 GWh električne energije. Obuhvat zahvata pokriva površinu od čak 50 hektara. Elektrana će koristiti istu infrastrukturu kao VE Korlat tj. priključak na elektroenergetsku mrežu na 110 kV dalekovod Obrovac (Benkovac) – Zadar.

Vlada je elektroprivredi ovaj mjesec odobrila zaduženje od 1,2 milijarde kuna, a 560 mil. trebalo bi pokriti investiciju u VE Korlat i SE Vis i Cres i druge. Sunčane elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 MW i vrijednosti 80 milijuna kuna, prve su četiri sunčane elektrane u velikom investicijskom ciklusu HEP-a do 2023. godine uložiti 750 milijuna kuna, najavili su predstavnici HEP-a u travnju. HEP će također ove i iduće godine uložiti 13 mil. kn u postavljanje 2,1 MW sunčanih elektrana na zgradama HEP-a. Sinergija vjetra i Sunca zanimljiva je i drugim developerima u Hrvatskoj, poput Accione i Eko d.o.o., u čije projekte su nedavno ušli i mirovinski fondovi.

Glasnogovornica ministarstva nije željela navesti imena potencijalnih kompanija koje bi sudjelovale u konzorciju, kazavši tek da će njemačke tvrtke igrati važnu ulogu u obje grupe. Ministar Peter Altmaier kazao je u lipnju da bi se u Europi prema njegovim očekivanjima u konačnici trebala formirati tri konzorcija.

Francuska i Njemačka u travnju su oformile prvi europski konzorcij za proizvodnju baterijskih ćelija koji uključuje proizvođača automobila PSA i njegovu njemačku podružnicu Opel, te francuskog proizvođača baterija Saft. Njemački poslovni list Handelsblatt izvijestio je danas, citirajući ministra Altmaiera, da je Njemačka postigla načelni dogovor s osam europskih zemalja o formiranju još jednog konzorcija za proizvodnju i recikliranje baterijskih ćelija za automobile. Pozivajući se na neimenovane izvore, list također piše da su među tvrtkama uključenim u inicijativu njemački BMW, BASF, grupa BMZ i 
Varta.

Cilj je inicijative osigurati europskim proizvođačima dobru poziciju za natjecanje s dominantnim azijskim dobavljačima. Proizvodnja baterija za električna vozila trebala bi otvoriti novu nišu za ključnu njemačku industrijsku granu koja se pokušava oporaviti od skandala s Volkswagenovim krivotvorenjem podataka o emisiji štetnih plinova iz dizelskih vozila. Dodatne probleme proizvođačima automobila stvaraju i postroženi propisi o smanjenju zagađenosti zraka, te trgovinski sukob između SAD-a i Kine koji je ozbiljno poremetio nabavne lance i potražnju za vozilima na kineskom tržištu, najvećem u svijetu.

Trgovinski sukobi veliki su problem za njemačku industriju, koja je u velikoj mjeri orijentirana na izvoz. Tako su narudžbe industrijskih dobara u srpnju potonule 2,7 posto u odnosu na mjesec ranije, pogođene velikim padom potražnje iz zemalja izvan eurozone, prema jučer objavljenim podacima ministarstva gospodarstva.

Danas je ministarstvo izvijestilo i o padu industrijske proizvodnje u srpnju, za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su potonule 1,1 posto.

“Industrijska je konjunktura i dalje slabašna. Nivo proizvodnje bio je u srpnju 1,4 posto ispod prosjeka u drugom tromjesečju a s obzirom na slabi početak druge polovine godine i izostalog oporavka narudžbi industrijskih poboljšanje nije na vidiku”, konstatiraju u ministarstvu, piše Poslovni dnevnik

Kakav je odnos čelništva burze i najvećeg dioničara te kako krah faktoring tržišta može biti prilika za burzu govori predsjednica Uprave Ivana Gažić, koja ističe i kakvi bi događaji podigli domaće dioničko tržište i kakve bi to reperkusije imalo na cijelo gospodarstvo.

Do kraja travnja iduće godine Vlada će raspisati natječaje za prodaju udjela tvrtki koje ne kotiraju na burzi. Kako komentirate ovakvo rješenje?

Koliko je nama poznato, riječ je o manjinskim udjelima, relativno maloga značaja za tržište, a većina spomenutih kompanija i ne kotira na Burzi. Hrvatskom su tržištu potrebne velike privatizacije koje bi stvorile izdavatelje s visokim free floatom i velikom likvidnošću. Nebrojene su prednosti ovakvih privatizacija, uključujući stvaranje jakoga tržišta koje je u slučaju krize najveći zamašnjak pokretanja gospodarskog rasta, što i jest jedna od osnovnih uloga burze.

Privatizacija Hrvatske elektroprivrede ostala je na najavi s početka 2016., a u posljednje vrijeme govori se o privatizaciji Hrvatske pošte. Očekujete li realizaciju takvih krupnih projekata u idućih godinu dana?

Ne znamo zašto uporno izostaju godinama najavljivani privatizacijski planovi Vlade. Kontinuirani uzlazni trend štednje svjedoči da sredstava u sustavu ima i treba ih kanalizirati putem burze u rast i razvoj domaćih kompanija te kroz to stvaranje dodatne vrijednosti za hrvatsku ekonomiju, kao što je uobičajeno na razvijenim tržištima. Kao burza imamo odličnu infrastrukturu, definitivno smo predvodnici regionalnog tržišta kapitala i spremni smo za nova uvrštenja. Ona bi doprinijela i prijeko potrebnu transparentnost poduzećima, koja je preduvjet za interes investitora i razvoj čitavog tržišta.

Kriza u Agrokoru dovela je do kraha tržišta faktoringa što predstavlja problem za male i srednje tvrtke u prodaji potraživanja. Što Zagrebačka burza može učiniti po tom pitanju?

Prije nekog vremena identificirali smo taj problem kao potencijalno interesantan i vjerujemo da možemo ponuditi neka rješenja. U Hrvatskoj postoji golemo tržište potraživanja (udio faktoringa u BDP-u manji je od 1% dok se u drugim zemljama Europe kreće između 5 i 15%). Vidimo potencijal u trgovanju potraživanjima putem organiziranog tržišta i trenutačno smo u fazi ispitivanja mogućnosti vezanih uz uspostavljanje takvog tržišta.

Koliko je porez na kapitalnu dobit i način njegove prijave negativno utjcao na promet na tržištu?

Sam porez manje je problematičan od načina njegove prijave, a tu se još nije ništa značajno promijenilo. Vodimo kontinuirani dijalog sa svim dionicima tržišta s namjerom poboljšanja uvjeta za sve sudionike tržišta, od kompanija do postojećih i potencijalnih investitora. Žao nam je što još uvijek nije pojednostavljen administrativni proces oporezivanja kapitalne dobiti, na što smo više puta ukazivali te predlagali model prijave preko SKDD-a, što je u svijetu uobičajeno, jer vjerujemo da bi to u velikoj mjeri oteretilo investitore, piše Poslovni dnevnik.

Zanimljivo je da će o rekonstrukciji i poslovanju TE Plomin brinuti bivši predsjednik HDZ-a Istre Marino Roce, koji je na mjesto predsjednika imenovan početkom srpnja, piše Glas Istre. Javnost je upoznata s podatkom da je još 1. siječnja 2018. TE Plomin I trebala prestati s radom, ali HEP je u veljači 2019. godine ishodovao dozvolu Ministarstva okoliša i energetike za nastavak rada. U HEP-u ističu da su dobili Rješenje o okolišnoj dozvoli kojim su propisani uvjeti zaštite okoliša koje mora zadovoljiti modernizirana elektrana TE Plomin 1.

– Ishođenjem rješenja stekli su se uvjeti da možemo razmotriti opciju ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju TE Plomin 1. Odluka će ovisiti o rezultatima analize isplativosti te potvrde uklapanja u strategije energetskog i niskougljičnog razvoja RH, objašnjavaju u Hrvatskog elektroprivredi te navode da bi obnova omogućila proizvodnju električne energije po visokim ekološkim standardima.

– Rekonstruirani bi blok trebao, u skladu sa zaključcima Europske komisije o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje, zadovoljiti znatno strože granične vrijednosti emisija u odnosu na GVE koje su vrijedile do 31. prosinca 2017. U tu svrhu izgradilo bi se postrojenje za smanjenje emisija oksida dušika (DeNOx), kao i postrojenje za odsumporavanje dimnih plinova. Rekonstrukcijom se predviđa i nadogradnja elektrofiltera za smanjenje emisije čestica PM2,5, naglašavaju u HEP-u.

Novi sustavi zaštite okoliša ugrađeni su u protekle dvije godine i u drugi Plomina, TE Plomin II koja je bila na remontu.

– U sklopu remonta drugog bloka elektrane, 2017. i 2018. godine obavljeni su do sada najopsežniji zahvati na modernizaciji postrojenja i uvođenju novih sustava zaštite okoliša u povijesti elektrane, od njenog puštanja u rad 2000. godine. Prije svega, riječ je o velikoj investiciji u DeNOx postrojenje kojom su u elektranu ugrađene trenutno najbolje raspoložive tehnike na polju zaštite okoliša, a koje su dovele do smanjenja emisija dušikovih oksida u skladu s najnovijim europskim propisima o ograničenju emisija u zrak, potvrđuju u HEP-u.

Što će pak biti s dugo najavljivanim projektom vrijednim 700 milijuna eura, blokom C TE Plomina za kojeg je već bio izabran i partner, japanska tvrtka Marubeni, još nije do kraja poznato. Ali, posve je jasno da HEP u nadogradnji Plomina I vidi zamjenu za (ne)mogući blok C.

– Prepreke za realizaciju projekta TE Plomin C prema modelu suradnje sa strateškim partnerom, koje su istaknula tijela Europske komisije, te dodatne tržišne analize i projekcije ukazale su na potrebu da se paralelno sagledavaju i razvijaju alternativna rješenja za plominsku lokaciju. Opcija koja se trenutno razmatra je spomenuta rekonstrukcija i modernizacija postrojenja TE Plomin 1. Nastavak rada TE Plomin 1 smanjio bi potrebu za uvozom električne energije i dao doprinos povećanju samodostatnosti Hrvatske u proizvodnji električne energije. Modernizirani prvi blok bio bi stabilan i pouzdan izvor bazne električne energije u hrvatskom sustavu što je preduvjet za razvoj i povećanje kapaciteta obnovljivih izvora, kažu u HEP-u.

U Hrvatskoj elektroprivredi objašnjavaju kako zamisao o proizvodnji električne energije na plin, što predlaže dio lokalne politike zbog blizine LNG terminala na Krku, nije izvediva zbog tehničkih razloga, piše Glas Istre..