ELEKTRIČNA ENERGIJA

Gost nedjeljne emisije EnergyPress na N1 televiziji bio je investitor i poduzetnik Saša Cvetojević. Govorio je o svojem angažmanu na promociji električnih automobila, izloženosti poreznih obveznika u mogućem otkupu INA-e, konačnom rješenju za Petrokemiju i Sisku kao gradu slučaju.
Osim poduzetničkog angažmana, poznat je angažman Saše Cvetojevića glede promocije električnih automobila. U našoj emisiji je objasnio kako je zabrinut za globalno zatopljenje te kako upravo tranzicija od prometa na fosilna goriva prema prometu na druge oblike energije može pomoći u smanjenju globalne temperature.

Objasnio je kako će u budućnosti električni automobili biti sve dostupniji i kako je nove generacija Teslinih modela prvi korak u tom smjeru, kako zbog smanjenja cijene, tako i radi univerzalizacije punjača. Cvetojević je pojasnio kako Tesla i europski proizvođači standardiziraju punjače za električna vozila.

Objasnio je što se događalo u kompaniji Tesla i kako je ovo bila jedna od turbulentnijih godina za kompaniju, u kojoj se osnivač Elon Musk morao povući s čelnog mjesta kompanije zbog pokušaja utjecaja na tržište kapitala. Objasnio je i što se događa s hrvatskim proizvođačem električnih automobila Rimac. Oni, naime, ulaze u novu fazu proizvodnje, najavivši širenje proizvodnih kapaciteta uz pomoć novog zaduženja.

Kao jedan od vodećih aktivista na liberalnoj sceni u Hrvatskoj Cvetojević je zabrinut za mogućnost korištenja poreznog novca za otkup MOL-ovih dionica u INA-i. Smatra kako država ima puno drugih mogućnosti zaštititi nacionalne interese u energetici, a ne kupovinom kompanije izlistane na burzi, čiji je posao maksimizirati profit svojim vlasnicima.

Kao dugogodišnji stanovnik Siska izrazio je žaljenje zbog neprofitabilnosti Rafinerije u Sisku i Željezare, rekavši kako je država, nakon promjene tržišta, trebala reagirati privlačenjem novih investicija u Sisak, kako bi se zaustavio odljev stanovništva uslijed propasti ili smanjenja starih industrija. Na pitanje postoje li političari koji bi tako nešto bili u stanju predložiti, Cvetojević je spomenuo kako na lokalnim razinama nastaje nova generacija političara, poput Darija Hrebaka u Bjelovaru ili Ante Pranića u Vrgorcu.

Komentirao je i privatizaciju Petrokemije za koju se nada kako je to konačno rješenje i kako će u budućnosti Petrokemija biti korisna svojim dioničarima, državnom proračunu, plinskom sustavu i hrvatskoj poljoprivredi.

Pogledajte video:

Milorad Grčić, v.d. direktora Elektroprivrede Srbije (EPS), kaznio je 23 zaposlena zbog propusta u radu čije su posljedice i pad Srbije na Doing Business listi Svjetske banke i prekidi u opskrbi električnom energiju u beogradskim naseljima Kotež i Krnjača, priopćio je EPS.
Istraga unutrašnje kontrole pokazala je da su zaposlenici EPS-a odgovorni za kršenje procedura za izdavanje dozvola za priključenje na električnu mrežu i kašnjenje u izdavanju dozvola zbog čega je Srbija, između ostalog dobila nižu ocjenu Svjetske banke, piše u priopćenju, prenosi agencija Beta. Dodaje se da su pojedinci umiješani u korupciju i protiv njih su podnesene kaznene prijave, a dio odgovornih kažnjen je zbog loših rezultata u smanjenju gubitaka i krađe električne energije.

Na temelju rezultata istrage Nadzornom odboru EPS-a predloženo je da se smijene Ljubiša Krunić, direktor ED Centar Beograd, Dragan Jeknić, direktor ED Banovo Brdo, Ivan Ilić, direktor ED Zemun, Nenad Milošević, direktor ogranka Niš, Goran Nikolić, direktor ogranka Vranje, Stevica Cigulov, direktor ogranka Zrenjanin i Borko Golubović, direktor ogranka Prijepolje.

Smijenjeni su i na niže pozicije prebačeni Slobodan Petrović, referent pregleda i spojeva ED Centar Beograd, kao i Rade Mirović, samostalni referent pregleda i spojeva ED Banovo Brdo, Siniša Porodinčević, referent pregleda i spojeva i Ivan Marković, također iz ED Banovo Brdo. Uz njih, smijenjeni su i na niže radne pozicije prebačeni Dušan Anđelković, koordinator ODS Niš, Dragan Đorić, šef Službe za planiranje i investicije i Igor Todorović, direktor Sektora za planiranje i investicije u Nišu, Vladica Aleksić, direktor odjela za tehničke usluge Vranje, Dragan Đokić, vodeći stručni suradnik za podršku tržištu i smanjenje gubitaka u Loznici i Milan Škipina iz odjela za tehničke usluge Zrenjanin.

Zbog problema s opskrbom strujom u Kotežu i Krnjači NO-u je predložena smjena Srđana Jeftića, direktor Elektrodistribucije Krnjača, dok su smijenjeni i na niže pozicije prebačeni Nebojša Radovanović, direktor Tehničkog centra Krnjača, Aleksandar Sknepnek, šef službe u odjelu Kalemegdan i drugi. “U EPS-u neće biti zaštićenih i svi odgovorni za propuste bit će kažnjeni”, rekao je Grčić, piše Poslovni dnevnik.

Liberalizacija tržišta električne energije, čini se, doživljava fijasko i to najvećim dijelom krivnjom države.
Naime, s tržišta se povlači veliki broj igrača. Tako su nedavno tvrtke 220 V i Hrvatski telekom izašli iz posla trgovine električnom energijom te su prodale svoje poslovanje RWE Energiji.

Piše Ivan Brodić

Spomenute tvrtke povlače se, priopćili su iz državne regulatorne agencije Hrvatski operator tržišta električne energije (HROTE) i s tržišta opskrbljivača električnom energijom.

S tržišta opskrbljivača povuklo se sedam tvrtki od ukupno šesnaest tvrtki koje su dobile dozvolu. Međutim, svoju dozvolu do sada je koristilo tri tvrtke, pa možemo reći kako je na tržištu ostao HEP, RWE Energija i slovenski GEN I. Iako su pojedine tvrtke smanjivale poslovanje tijekom pet godina liberalizacije, vidljivo je kako su se prodaje i povlačenja dogodilo tijekom posljednja tri mjeseca.

Krivnju države za takvu situaciju nemoguće je sakriti. Jer, država je prisilila opskrbljivače kupovati električnu energiju po cijeni od 42 lipe po kilovatsatu, što je 30 do 40 posto veća cijena od onih koje se postižu na burzi. Država je time pogodovala onim opskrbljivačima koji ne ovise isključivo o tržišnom poslovanju te je pogodovala onim tvrtkama koje imaju ili domaće ili strano javno vlasništvo.

I dok bismo mogli naći neku logiku u sudjelovanju u vlasništvu hrvatskih poreznih obveznika u HEP-u, postavlja se pitanje zbog čega država sudjeluje u pogodovanju tvrtkama u vlasništvu poreznih obveznika, ili lokalne samouprave, drugih država. .

Prolazi godina dana otkako je Frane Barbarić sjeo na mjesto predsjednika Uprave HEP-a. Kaže da je zadovoljan prvom godinom, ali i da se uvijek može bolje i više.
U prvoj godini njegova mandata iskoračili su jače u korištenje obnovljivih izvora energije, radili na razvoju koncepta pametnih mreža, nastavili s revitalizacijom hidroelektrana, ulagali u infrastrukturu…

Plan je tijekom sljedećih godina nastaviti još jačim tempom. Štoviše, predsjednik Uprave je prošli tjedan, za obilaska radova na rekonstrukciji trafostanice na Hvaru, najavio ulaganja u elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj do 2021. u ukupnoj vrijednosti od 6 milijardi kuna.

– U lipnju smo potpisali ugovor o preuzimanju projekta solarne elektrane na Cresu, prve velike sunčane elektrane koju ćemo imati u sustavu HEP-a i šest puta veće od trenutno najveće u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da će ta elektrana električnu energiju proizvoditi prema komercijalnim uvjetima, bez ugovorenih poticaja. Godinu su obilježila i potpisivanja ugovora za još dva velika projekta. Jedan je novi blok u Elektrani – toplani Zagreb, što je projekt težak oko 900 milijuna kuna. Riječ je o ekološki najsuvremenijem visokoučinkovitom postrojenju, koji je prepoznala i Europa te je uvršten na listu projekata u sklopu Junckerova plana. Drugi je pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, koje će dovesti do smanjenja gubitaka u mreži. Za taj je projekt HEP povukao 150 milijuna kuna iz fonda EU za regionalni razvoj. Htio bih još istaknuti i da nam je prije mjesec dana Agencija Standard and Poor’s potvrdila kreditni rejting te povećala izglede kretanja ocjene rejtinga.

Što su sve dosadašnja ulaganja u distribuciju obuhvatila?

-Najvažnije investicije bile su u izgradnju novih trafostanica, kao što je trafostanica Medulin, Zamet u Rijeci, Cvjetno naselje u Zagrebu, Zadar istok i Primošten. Izvodile su se i opsežne rekonstrukcije trafostanica Makarska, Blato na Korčuli i Meterize u Šibeniku. Ono čemu trebamo težiti u poboljšanju usluge korisnicima mreže je što manji broj i što kraće trajanje prekida napajanja. Na tome se kontinuirano radi. Primjerice, ove smo godine u Koprivnici ugradili sustav koji otklanja kvar i rekonfigurira mrežu u roku od 0,3 sekunde. To znači da upaljeno računalo ili televizor niti ne registrira da je došlo do kvara i prekida napajanja.

Ima li ambicija za projekte u inozemstvu?

– Ambicija ima, izradili smo analizu potencijala ulaganja, prije svega u projekte obnovljivih izvora energije, i uspostavili određene kontakte. Uvjeren sam da ćemo nešto od toga do kraja mandata uspjeti i konkretizirati.

Strategija HEP-a je povećati udio obnovljivih izvora na 50 posto do 2030., odnosno 70 posto do 2050.? Koliki je sada udio i kako ga planirate povećavati?

– U prosječnoj hidrološkoj godini udjel proizvodnje iz vlastitih obnovljivih izvora u zadovoljenju potrošnje HEP-ovih kupaca je oko 35 posto. HEP je u svojoj razvojnoj strategiji kao cilj postavio značajno povećanje udjela obnovljivih izvora u vlastitom portfelju. To, između ostalog, planiramo postići nastavkom revitalizacije postojećih i gradnjom novih hidroelektrana te gradnjom ili akvizicijom drugih obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane i sunčane elektrane. Često se zaboravlja da su i hidroelektrane obnovljivi izvori.

A novi solarni kapaciteti? Spomenuli ste sunčanu elektranu na Cresu, investiciju od 45 milijuna kuna, kojom ste započeli najavljeni ciklus gradnje solarnih elektrana. Što je sljedeće?

– U idućem razdoblju planiramo pokrenuti ambiciozni program gradnje fotonaponskih sunčanih elektrana. Fokus nam je na lokacijama na većim otocima, gdje se mogu instalirati elektrane snage u pravilu do 10 MW. Sunčane elektrane su s tehnološkog i okolišnog aspekta odličan izbor za otoke i slična izolirana područja. Istodobno razmatramo i nekoliko lokacija na kopnu. To su uglavnom projekti koji se razvijaju u različitim oblicima potencijalnog partnerstva s drugim poduzetnicima ili institucijama, općinama i gradovima. Suradnja s Primorsko-goranskom županijom na projektu SE Cres ili s Gradom Hvarom, s kojim razgovaramo o potencijalnoj lokaciji za gradnju elektrane, dobri su primjeri kako lokalna i regionalna samouprava mogu pomoći bržem i održivom razvoju lokalne zajednice.

Kako napreduje projekt elektromobilnosti? Kada možemo očekivati brze punionice na autocestama?

– HEP je u posljednjih četiri-pet godina bio usmjeren na postavljanje punionica u hrvatskim gradovima, nastojeći omogućiti uvođenje koncepta održivog, čišćeg i zdravijeg prometa u urbanim sredinama. Do sada smo postavili 50-ak punionica. Što se tiče gradova na Jadranskoj obali, punionice smo nastojali locirati tako da omoguće i međugradski promet, duž važne turističke rute. Na tom području imamo već 18 javnih punionica Elen. U sklopu međunarodnih projekata sufinanciranih iz fondova EU, do kraja godine planiramo postaviti i prve brze punionice na pojedinim dionicama autocesta. Hrvatska će tako postati ne samo zemlja u kojoj je moguće obavljati međugradske vožnje električnim automobilom nego i dio mreže europskih zemalja kroz koje će biti moguće neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima. I to će biti naš dodatni doprinos razvoju turizma.

Cijeli intervju: https://novac.jutarnji.hr/aktualno/frane-barbaric-do-2050-godine-udio-obnovljivih-izvora-energije-povecat-cemo-na-70-posto/7994462/

HEP Proizvodnja je dobila certifikat za uveden sustav upravljanja energijom prema ISO 50 001: 2011, koji je integriran u postojeći sustav upravljanja okolišem i kvalitetom prema ISO 14 001 : 2015 i ISO 9001 : 2015.
Spomenuti certifikat je potvrda neovisnog tijela (certifikacijske tvrtke TÜV Nord) da je HEP Proizvodnja razvila aktivan sustav upravljanja energijom, što dokazuje da je učinkovito korištenje energije njezin ozbiljan korporativni cilj.

Pri tome ISO 50 001 : 2011 potvrđuje povećanje energetske učinkovitosti tvrtke i uspostavljanje sustava upravljanja energijom kojim se identificiraju i procjenjuju područja od značajnog utjecaja na potrošnju energije, uspostavlja se energijska osnovica za praćenje energetske učinkovitosti, utvrđuju i nadziru trošila energije, kontinuirano unaprjeđuju i optimiraju procesi bitni za potrošnju energije i redovito ocjenjuje učinkovitost sustava upravljanja energijom. Uvođenjem ISO 50 001 : 2011 HEP Proizvodnja je objedinila sve sustave upravljanja okolišem, kvalitetom i energijom u svojih 35 proizvodnih pogona (hidroelektrana i termoelektrana) u jedinstven sustav na razini cijele tvrtke.

Optimiranjem potrošnje energije HEP Proizvodnja smanjuje emisije onečišćujućih tvari i ugljičnog dioksida i podiže svijest zaposlenika o važnosti očuvanja okoliša. Zahvaljujući certificiranim sustavima upravljanja okolišem, kvalitetom i energijom HEP Proizvodnja se ubraja u suvremene, okolišno osviještene tvrtke koje na taj način dokazuju usmjerenost na otkrivanje potencijala za poboljšanja i uštede, smanjenje rizika u poslovanju, povećanje učinkovitosti procesa, smanjenje mogućnosti negativnog utjecaja na okoliš i postizanje što veće energetske učinkovitosti svojih postrojenja.

Nakon HEP Proizvodnje, planira se uvođenje sustava prema ISO 50 001 i u ostale tvrtke HEP Grupe, koja u skladu s europskim direktivama veća sada na svojim objektima provodi projekte energetske učinkovitosti i ušteda na energiji, a ujedno pruža energetske usluge svojim kupcima. Tako je u tijeku ostvarenje Programa uspostave i provedbe sustava gospodarenja energijom i uvođenja sustava ESCO Monitor® u zgradama u vlasništvu HEP-a, dok tvrtka HEP ESCO nudi konzultantske usluge i provedbu mjera energetske učinkovitosti koje su definirane planom za postizanje ušteda prema ISO 50 001. Tako su kupcima HEP Opskrbe iz kategorije poduzetništvo, dostupne i energetske usluge koje im pomažu u praćenju parametara bitnih za uvođenje i provedbu ISO 50 001, izvijestio je HEP.

U Jugoistočnoj Europi najviše veleprodajne cijene za baznu električnu energiju u drugom kvartalu 2018. godine bile su u Grčkoj , a najniže u Bugarskoj , dok su u Srbiji i Hrvatskoj cijene bile 41, odnosno 43 eura za MWh, prema novom izvješću Europske komisije.
Veleprodajne prosječne cijene za baznu i vršnu električnu energiju u Jugoistočnoj Europi su naglo porasle od travnja, kada su bile 49 eura za MWh, do lipnju kada je zabilježeno više od 60 eura za MWh. Stalni rast cijena u tom dijelu Europe početkom ljeta je bio posljedica i temperatura, koje su za nekoliko stupnjeva bile više od prosječnih za ovo doba godine, što je povećalo potrošnju kupaca za potrebe hlađenja.

Što se tiče cijele EU, prosječne veleprodajne cijene električne energije u drugom kvartalu bile su 44 eura za MWh, što je godišnji rast od 18 posto. Niže cijene električne energije u Bugarskoj su možda bile posljedica povećanja proizvodnje u nuklearnim elektranama, koje, uz elektrane na lignit i hidroelektrane, mogu osigurati proizvodnju bazne električne energije uz niske troškove, navodi se u izvješću. Zbog takvih niskih cijena u Bugarskoj povećao se izvoz u susjedne zemlje, uglavnom u Grčku, Srbiju i Makedoniju.

U travnju 2018. godine udio obnovljivih izvora (voda, biomasa, vjetar i Sunčana energija) dostigao je 38 posto u proizvodnji električne energije EU-a, što je najviše od početka mjerenja ovih podataka, i prvenstveno rezultat dobre proizvodnje iz hidroelektrana i vjetroelektrana u najvećem dijelu Europe, naglašeno je u izvješću. Tako je u travnju ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora u EU bila veća od 80 TWh. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u drugom kvartalu 2018. udio fosilnih goriva (kombinacija krutih goriva i plina) smanjen je s 33 posto na 30 posto, dok je udio obnovljivih izvora porastao s 32% na 37%, objavio je Balkan Green Energy News.


Povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnja desetina energetskih objekata, ulaganje u prijenosnu mrežu te održivost rudnika i modernizacija proizvodnje, samo su neki od ciljeva Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koja je nedavno usvojena u Savjetu ministara BiH. Ipak, susjedna država ostat će solidno uronjena u proizvodnju energije iz fosilnih goriva. Istodobno, rast će cijena električne energije zbog veće penetracije obnovljivaca, prije svega korištenjem hidropotencijala, dok će vjetar i Sunce u finalnoj potrošnji rasti po vrlo malim stopama od 12%, odnosno 2,8% do 2035.. Ono što je gotovo sigurno, je da će zbog poticaja za ulaganja u obnovljive izvore energije samo po toj osnovi cijena električne energije u BiH do 2035. godine porasti najmanje 13% jer će za naknade trebati izdvojiti 115 mil. eura i to pod uvjetom da ostali troškovi (cijena električne energije, mrežarina i PDV) ostanu isti.

Obrazlažući nepravomoćnu presudu Ivi Sanaderu za ratno profiterstvo u slučaju Hypo sutkinja zagrebačkog Župaanijskog suda Jasna Galešić odbacila je ranije tvrdnje obrane da je nastupila zastara i ustvrdila da je Sanader kao zamjenik ministra vanjskih poslova zadužen za pregovore s Hypo bankom iskoristio ratno stanje za osobno bogaćenje.
Na taj je način “beskrupulozno pomogao u destrukciji demokratskog sustava, srozavanju gospodarstva i ugleda države”, kazala je sutkinja. Zatvorsku kaznu već odradio u zatvorima u Hrvatskoj i Austriji

Kako mu se u kaznu uračunava vrijeme koje je od početka kaznenog progona već proveo u zatvorima u Hrvatskoj i Austriji Sanader, postane li ova presuda pravomoćna, ipak neće iza rešetaka. No, državi mora vratiti nepripadnu korist od 3,6 milijuna kuna.

U aferi Hypo Uskok Sanadera tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo proviziju u protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna, nakon što je ta austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. Kako se radilo o vremenu u kojem je Hrvatska bila u neposrednoj ratnoj opasnosti Sanader je optužen i da je ratni profiter. Po mišljenju sudskog vijeća Sanader je krajem 1994. i početkom 1995. iskoristio svoju ovlast da pregovara s Hypo bankom kojoj je obećao povlašteni položaj na hrvatskom tržištu što je vidljivo iz kasnijih kreditnih aranžmana mnogih hrvatskih tvrtki s tom bankom.

Iako je kao zamjenik ministra vanjskih poslova mogao pregovarati s bankom nije imao ovlast uzimanja provizije, a sve je u četiri oka dogovorio s tadašnjim direktorom banke Guenter Striedingerom. Da je iskorištavo ratno stanje proizlazi iz okolnosti da je djelo nedjelo počinjeno u vrijeme kada je najveći dio proračuna odlazio za obranu države. Zbog toga je i državni kreditni rejting bio nizak i teško je bilo naći banke koje bi dale povoljne kredite, zaključio je sud.

Hrvatska je, istovremeno, morala prošitriti diplomatsku mrežu, među ostalim i zbog širenja istine o ratu, a uzimanje provizije u takvim okolnostima i to od strane zamjenika ministra vanjskih poslova čija je uloga bila zastupati interese Republike Hrvatske “nije ništa drugo nego ratno profiterstvo”, zaključila je sutkinja. Pojasnila je da Sanader, da nije bilo neposredne ratne opasnosti, ne bi bio ni u prilici uzeti proviziju. Da svojim poslom zaradi toliki novac Sanaderu su, kazala je sutkinja, trebale čak 64 godine rada, odnosno dvije tisuće prosjećnih radničkih plaća.

Kao olakotne okolnosti sutkinja je Sanaderu uzela velik protok vremena, raniju pravomoćnu neosuđivanost i sudjelovanje u Domovinskom ratu, a kao otegotne činjenicu da je bio visoko rangirani dužnosnik kojemu je zadaća bila štititi poredak i promicati zemlju u inozemstvu, a ne postupati s koristoljubljem. No, javni interes, dodala je sutkinja, u ovom se slučaju ne iscrpljuje samo kaznom, koju je već ‘odradio’ nego i vraćanjem protupravno stečenog novca.

Presuda za HEP-Dioki

Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader i njegov suokrivljenik Robert Ježić u ponedjeljak su nepravomoćno oslobođeni krivnje za prodaju jeftine struje Diokiju na štetu Hrvatske eloktroprivrede (HEP) i davanje zajma toj Ježićevoj tvrtki.

U tzv. slučaju HEP-Dioki uz bivšeg premijera i Ježića tužiteljstvo je teretio i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka koji je u međuvremenu preminuo. Kako Mravka za života Sanaderovi odvjetnici nisu uspjeli ispiti, a on je u iskazu tužiteljstvu teretio bivšeg premijera, obrana je ustraju u tvrdnji da postupak treba obustaviti.

Još u ožujku, nakon potvrđivanja optužnice koju je tužiteljstvo moralo doraditi, Sanaderovi odvjetnici isticali su da Mravkov istražni iskaz ne može biti temelj za osuđujuću presudu. To su ponovili i u završnom govoru ističući da protiv Sanadera ne postoji ni jedan materijalni dokaz.

U ovom slučaju Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je trebalo početi još na ljeto 2014. kada je odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika.

Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je prvi put potvrdio još u rujnu 2013. Gotovo ista optužnica i ranije je bila na sudu, ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo dopunjenu novim vještačenjima.

Donoseći nepravomoćnu oslobađajuću presudu Ivi Sanaderu i Robertu Ježiću u slučaju HEP-Dioki sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog zauzelo je stav da nema dokaza da je Sanader, na Ježićev nagovor, od bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka tražio da Ježićevoj tvrtki da zajam i proda struju ispod tržišne cijene.

Odvjetnici Ive Sanadera, Čedo Prodanović i Jadranka Sloković, komentirali su presude svom klijentu pročitane danas na zagrebačkom Županijskom sudu. “Oslobađajuća presuda nas uopće ne ispunjava nekim posebnim zadovoljstvom, jer po našem stajalištu to djelo nije trebalo biti niti optuženo, a ni u situaciji sa smrću gospodina Mravka nije smjela proći niti optužno vijeće. Mi smo apsolutno očekivali oslobađajuću presudu, jer bi čak i u situaciji gdje se sudi Sanaderu, osuđujuća presuda bila previše”, rekao je Prodanović.

Komentirao je i presudu u aferi Hypo. “Smatramo da je presuda apsolutno neutemeljena. Sama optužnica bila je nelogična, mimo dokaza, a takvu optužnicu potvrdio je i sud. Ona je nelogična, nema dokaza da je Sanader primio iznos provizije i vidimo da se tom presudom ne poštuju standardi vrhunaravnog pravnog autoriteta. S velikim interesom očekujem obrazloženje presude, kad ćemo konačno možda saznati gdje je, kad i od koga gospodin Sanader primio proviziju, jer je dokaznim postupkom potvrđeno upravo suprotno”, rekao je Prodanović, dodavši da očekuju da će Vrhovni sud usvojiti njihove žalbe.

“Naravno da idemo do kraja”, rekla je Sloković, koja je rekla da smatra da u aferi Hypo nema obilježja kaznenog djela ratnog profiterstva. “Točno se zna koji oblici postupanja mogu biti kazneno djelo ratnog profiterstva, a ovo je tako ekstenzivno i daleko tumačenje ove pravne norme da ja smatram da nije prihvatljivo”, rekla je Sloković.

Komentirala je i novčanu kaznu, jer je sud naložio da Sanader mora vratiti 3,6 milijuna kuna. Sloković je istaknula da će Sanader taj iznos eventualno morati vratiti nakon pravomoćnosti presude, ali i dodala da ne zna ima li on na raspolaganju toliko novca. “Njemu je sva imovina blokirana, ako takav ishod bude, onda će se sredstva namiriti iz imovine. Kaznu je duplo skoro odslužio”, rekla je Sloković.

Podsjetimo, bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u ponedjeljak je u ponovljenom suđenju proglašen krivim u slučaju Hypo i nepravomoćno osuđen zbog ratnog profiterstva na dvije i pol godine zatvora. U drugoj presudi su Sanader i njegov suokrivljenik Robert Ježić nepravomoćno oslobođeni krivnje za prodaju jeftine struje Diokiju na štetu Hrvatske eloktroprivrede (HEP) i davanje zajma toj Ježićevoj tvrtki.

Jedini dokaz protiv Sanadera i Ježića u ovom je slučaju bio Mravkov iskaz iz istrage. On je u međuvremenu preminuo pa su na suđenju preslušane snimke njegovih ispitivanja, no ni jedan drugi dokaz nije potvrdio njegove navode da mu je to naložio Sanader kojega je na to potaknuo Ježić. Osim toga, Mravkov iskaz, pribavljen je bez nazočnosti obrane okrivljenika koja ga ni kasnije nije imala mogućnost ispitati. “Stoga bi donošenje osuđujuće presude bilo utemeljeno isključivo na dokazu koji nije pribavljen u kontradiktornom postupku. Nije utvrđeno ni da je Mravak napravio nedjela na koja je bio potaknut. Sve kada bi se na temelju njegova priznanja i uzelo da je to počinio, nije dokazano da bi ga na to potaknuo Sanader na temelju traženja Roberta Ježića”, pojasnila je sutkinja Galešić.

Još u ožujku, nakon potvrđivanja optužnice koju je tužiteljstvo moralo doraditi, Sanaderovi odvjetnici isticali su da Mravkov istražni iskaz ne može biti temelj za osuđujuću presudu. To su ponovili i u završnom govoru ističući da protiv Sanadera ne postoji ni jedan materijalni dokaz. U ovom slučaju Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je trebalo početi još na ljeto 2014. kada je odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika.

Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je prvi put potvrdio još u rujnu 2013. Gotovo ista optužnica i ranije je bila na sudu, ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo dopunjenu novim vještačenjima.

Rimac Automobili prošlu godinu završili su s gubitkom od 43,4 milijuna kuna. Pokazuje to revidirano financijsko izvješće za 2017. godinu, u kojem Rimac podrobno objašnjava zbog čega je došlo do velikog minusa i kakvi su mu planovi u budućnosti.
U revidiranom izvješću više puta naglašava se kako su Rimac Automobili trenutno snažno fokusirani na razvoj vlastitih proizvoda i dugoročne rezultate te da je relativno mali dio kapaciteta slobodan za vanjske projekte s kupcima iz automobilske industrije.

Kako bi mogao financirati projekte, Rimac je lani osigurao značajne investicije. Kineska Camel grupa, najveći proizvođač baterija u Aziji, uložila je u Rimac automobile lani 27 milijuna eura, dok je njemački Porsche, piše u izvješću, investirao u srpnju ove godine 16,8 milijuna eura.

Uz to je tijekom 2017. Rimac iz fondova EU-a povukao dodatnih bespovratnih 52,2 milijuna kuna za pokriće troškova razvoja svog najnovijeg električnog sportskog automobila C_Two. Tu je važno naglasiti kako u sklopu razvoja samog automobila Rimac razvija velik broj novih sustava, komponenti i tehnologija (motor, baterijski sustav, mjenjački sustav i dr.), za koje se nada da će interes pokazati drugi proizvođači automobila.

Zbog usmjerenosti na razvoj vlastitih proizvoda u 2017. Rimac je gotovo udvostručio izdatke za razvoj, na 24,2 milijuna kuna. Osim toga, povećao je broj zaposlenih. Potkraj 2016. imao je 164 radnika, da bi prošlu godinu završio s njih 232. Njihova prosječna neto plaća lani je iznosila, vidljivo je iz izvješća, 8975,91 kunu.

Rast troškova razvoja i zaposlenih razlog je za to što je Rimac 2017. završio s gubitkom od 43,4 milijuna kuna, bez obzira na snažan rast poslovnih prihoda s 35,7 milijuna kuna na 57,2 milijuna kuna.

U njemu se naglašava i kako je tvrtka snažno financijski stabilna jer je ukupna aktiva lani udvostručena na 258 milijuna kuna, dok su kapital i rezerve učetverostručeni na 212 milijuna kuna. Ukupne obaveze lani su iznosile 38,7 milijuna kuna. Ove godine Rimac je još povećao broj zaposlenih te je u prvih šest mjeseci zaposlio čak 130 novih ljudi. Uz to je potpisao veliki ugovor s talijanskim automobilskim dizajnerskim studijem Pininfarinom, vrijedan čak 600 milijuna kuna.

Cilj Talijana je razviti novu električnu superjurilicu kroz projekt kodnog imena PF0. Rimac će im za to isporučiti baterije, ekspertizu u razvoju e-automobila, softver i hardver.

Američki sud prihvatio je tužbe Slovenca Gregora Lešnika i Hrvata Stjepana Papeša protiv proizvođača električnih automobila Tesla Motorsa, zasnovane na tvrdnjama o izrabljivanju radnika i prijetnjama deportacijom u slučaju bolesti ili prijave ozljede.
Sutkinja okružnog suda u San Joseu u američkoj saveznoj državi Kaliforniji Lucy Koh odbacila je u ponedjeljak većinu od ukupno sedam tužbi protiv Tesle a prihvatila je one Lešnika i Papeša, kojima je time omogućeno da traže dokumente i svjedoke kako bi mogli iznijeti svoj predmet pred sudom.

Lešnik navodi da je došao u SAD s radnom vizom B-1 i da je radio 250 sati mjesečno za manje od 950 dolara, što je znatno ispod minimalne plaće. U tužbi se tvrdi i da se stranim radnicima prijetilo deportacijom ili smanjenjem plaće u slučaju da obole ili prijave ozljede.

Sudskom tužbom, koju su Lešnik i Papeš podigli 2016. godine, traži se kolektivna parnica svih stranaca s radnom vizom B-1 zaposlenih u američkim tvornicama automobila. Sutkinja Koh napominje da se njezina presuda bazira na “pozornom čitanju mjestimice nerazumljive” tužbe, dodajući pritom da su optužbe na račun Tesle “neuobičajeno detaljne”. Odbila je pak zahtjev za odbacivanjem tužbi protiv Teslinih podizvođača Eisenmann Corpa i ISM Vuzema, uz obrazloženje da posluju u istom pogonu.

Odbila je i tvrdnje Tesle i Eisenmanna da ne snose odgovornost za navodno izrabljivanje radnika budući da ih je počinio Vuzem. Koh je takvu odluku objasnila tvrdnjom da stranke koje imaju financijske koristi od tuđeg kršenja propisa također snose pravnu odgovornost za njih.

Iz Tesle su priopćili da su istražili navode iz tužbi i prekinuli poslovne odnose s podizvočađem ISM Vuzemom, budući da nije ispunio njihova očekivanja. „Također smo u međuvremenu poboljšali naše ugovore s dobavljačima i mjere kako bismo uspješnije prekidali loše ponašanje”, istaknuli su u priopćenju.

U Eismannu i Vuzemu nisu odmah odgovorili na zahtjev Reutersa za komentarom. Tesla je tek jedan od nekoliko proizvođača automobila navedenih u tužbi ali je sutkinja prihvatila samo tužbu protiv te kompanije jer su tužitelji naveli da im se deportacijom prijetilo samo u Teslinim pogonima u Fremontu u Kaliforniji.

Radnici već dulje vrijeme prigovaraju na nisku razinu sigurnosti u Teslinim pogonima, što u kompaniji negiraju. Radnici također ističu da duge radne smjene i pritisak što brže isporuke uzimaju svoj danak, a neki su zatražili i osnivanje sindikata.

Prihvaćanje tužbe protiv Tesle vremenski se poklopilo s pritiskom na kompaniju da napokon počne ostvarivati dobit kao i s ostavkom Elona Muska na dužnost izvršnog direktora, motiviranom njegovom željom da otkloni tvrdnje regulatora da je naštetio investitorima.

Nakon što je američki financijski regulator podnio protiv Elona Muska tužbu zbog prijevare i zatražio njegovu ostavku, tamošnji investitori smatraju da bi to moglo pozitivno utjecati na Tesla Motors.
“Čudno zvuči, ali mislim da bi to ustvari mogla biti pozitivna sila za neke promjene u kompaniji. Zalagali smo se da Elon ima drugačiju ulogu – da ostane u Tesli, ali s fokusom koji nije povezan s investitorima. Mislim da je ovo prilika za tako nešto”, izjavio je CNBC Gene Munster, partner u fondu rizičnog kapitala Loup Ventures. Komisija za burze i vrijednosnice (SEC) smatra da je Musk u kolovozu obmanuo dioničare poručivši preko Twittera da povlači Tesline dionice s burze te da je osigurao novac za naknadu dioničarima od 420 dolara po dionici.

Analitičari su odmah posumnjali u to s obzirom da je Musku trebalo 70 milijardi dolara. Desetak dana kasnije Musk je javno odustao od delistiranja tvrdivši da su ga “neki dioničari uvjerili da to ne bio dobar potez”.

O ozbiljnosti Elona Muska dovoljno govori podatak do kojeg je SEC došao analizom njegove komunikacije s direktorima Tesle, gdje je u jednoj poruci kazao kako je 420 dolara referenca na dan uživatelja marihuane (20. travanj, op. a.) te da će to “njegovoj djevojci biti smiješno”.

Gene Munster smatra kako postoji “više od 50 posto šansi” da Musk ode s čelne pozicije u Tesli, ali nije vjerojatno da u potpunosti napusti kompaniju. Colin Rusch, analitičar Oppenheimera, slaže se da Tesli treba dodatno vodstvo. Kompaniju je usporedio s Appleom čija je dionica “značajno ojačala” nekoliko godina nakon odlaska Stevea Jobsa.