ELEKTRIČNA ENERGIJA

Vlada RH

Vlada je u četvrtak usvojila šesti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, ukupne vrijednosti 503 milijuna eura, kojim osigurava nastavak stabilnosti cijena struje i plina, a nastavlja se i s pomoći umirovljenicima, braniteljima te socijalno ugroženim građanima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade rekao je da su dva osnovna cilja novog paketa – zadržavanje niske cijene energije i doprinos smanjenju inflacije. Za zadržavanje cijena energije u novom paketu izdvaja se 389 milijuna eura, a za borbu protiv inflacije 114 milijuna eura.

Tako, u sklopu novoga paketa mjera, od 1. travnja pa do 30. rujna 2024. cijena struje ostaje ista za građane, gospodarstvo te javni i neprofitni sektor, za što država izdvaja 231 milijun eura. Kućanstva će za polugodišnju potrošnju do 3000 kilovatsati (kWh), struju plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po megavatsatu (MWh), a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura.

“Vrlo jednostavna poruka – cijena struje ostaje ista, država i Vlada štite građane od rasta cijena struje”, istaknuo je Plenković. Mjera se odnosi na ukupno 2.214.236 mjernih mjesta, a ukupno je vrijedna 86 milijuna eura.

Jeftinija električna energija za javni i neprofitni sektor zadržava se na prosječnoj cijeni od 62 eura po megavatsatu, mjera je vrijedna 83 milijuna eura, obuhvaća 21,9 tisuća korisnika, a odnosi se na vrtiće, škole, fakultete, domove za umirovljenike, nevladine udruge, institute, vjerske zajednice, općine, gradove, državne institucije, komunalna poduzeća i druge.

Cijena električne energije za malo i srednje poduzetništvo za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kWh se također zadržava na 62 eura po megavatsatu, pri čemu je mjerom obuhvaćeno 93,2 tisuće korisnika, a vrijednost mjere doseže 62 milijuna eura.

Cijene plina također ostaju iste, ta mjera je vrijedna 50 milijuna eura.

Kako je napomenuo predsjednik Vlade, dat će se nadoknada Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za osiguranje zaliha plina, kako ne bi nastupili nepovoljni uvjeti za korisnike i porasla cijena plina. Time su također obuhvaćena kućanstva, javni i neprofitni sektor, toplinski sustavi, kao i distributeri plina, kada je riječ o mogućim gubicima, rekao je Plenković.

Kako stoji u Vladinoj odluci, kupcima u kategoriji kućanstava subvencionira se trošak tako da se na računu koji opskrbljivač plinom isporučuje kupcu, neto iznos cijene za potrošnju energije umanji odnosno da se nadoknadi razlika između cijene 27,7 eura po megavatsatu i cijene utvrđene metodologijom. Kako su se cijene na tržištu stabilizirale oko 27,7 Eura/MWh, očekuje se da će iznos razlike biti bitno manji u odnosu na odluke koje su stabilizirale cijene iz 2022. i 2023. godine. Ako cijena bude manja od 27,7 Eura/MWh, neće je biti potrebno subvencionirati, napomenuli su iz Vlade.

Cijena do 30. rujna ostaje ista i za toplinsku energiju za 159 tisuća korisnika centralnih sustava. Ukupna vrijednost mjere je 108 milijuna eura.

Vlada je u sklopu paketa mjera donijela i Uredbu o nadoknadi dijela troška dizelskog goriva koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom cestovnom prijevozu putnika za razdoblje od 1. travnja 2024. do 31. ožujka 2025. godine. Pravo na nadoknadu imaju osobe koje obavljaju komercijalni prijevoz putnika koje su na temelju odredbi Pravilnika o ostvarivanju prava na povrat dijela plaćene trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

Potpora iznosi 16 eurocenti po litri dizel goriva, mjera je vrijedna 11 milijuna eura, a koristi za prijevoznike su smanjenje troška obavljanja prijevoza do 3,7 posto prosječno, umanjenje gubitaka od povećanja cijene goriva i trenutne energetske krize, mogućnost ulaganja u nužnu modernizaciju voznog parka te zadržavanje vozača kao deficitarnog osoblja, kao i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija do pune uspostave javne usluge od strane županija, naveli su iz Vlade.

Plenković je apostrofirao i ulogu HEP-a, koji je u proteklih nekoliko godina podnio velik teret u provedbi mjera ograničenja cijena energenata te značajno doprinio stabiliziranju energetskog tržišta.

Lanjskog ožujka, podsjetio je Plenković, donesena je odluka o davanju dioničarskog zajma HEP-u i pokretanja postupka dokapitalizacije, što je predstavljao prvi korak pomoći toj kompaniji kako bi mogla normalno funkcionirati i ulagati.

Taj dioničarski zajam je dan u iznosu od 400 milijuna eura, bilo je predviđeno još dodatnih 500 milijuna eura. No, rekao je predsjednik Vlade, izmjenama pravnog okvira prošle jeseni predviđeno je da HEP, kao i ostali opskrbljivači na tržištu električne energije imaju pravo na kompenzacijske mjere, odnosno obeštećenje zbog cijena električne energije za razdoblje od ožujka 2023. i nadalje.

“Tako da je u odnosu na prvotno planiranu dokapitalizaciju HEP-a, Vlada odlučila na neselektivan način obeštetiti HEP i za one troškove koje je kompanija imala tijekom 2022. (…) Provedena je analiza točno utvrđenih troškova HEP-a (…) i obeštećenje će se u potpunosti izvršiti i to prijebojem s dioničarskim zajmom, najavom isplate oko 130 milijuna eura do kraja 2025. godine, kao i odricanjem isplata ostvarenih dobiti do iznosa od oko 200 milijuna eura. Sve s ciljem realizacije investicijskog ciklusa HEP-a u narednom razdoblju”, izvijestio je Plenković.

Dakle, kako je predsjednik Vlade zaključno poručio, dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna, a to društvo će i dalje ostati u 100-postotnom državnom vlasništvu.

HEP je u četvrtak pozdravio vladinu odluku o nadoknadi razlike cijene električne energije, ocjenjujući da će mu to omogućiti nastavak stabilnog poslovanja i planirane investicije.
“Pozdravljamo nastavak napora Vlade Republike Hrvatske u omogućavanju priuštive cijene električne energije hrvatskim građanima i poduzetništvu. Također, izražavamo zadovoljstvo Odlukom o nadoknadi razlike cijene električne energije društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. i provedbenim aktivnostima, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na današnjoj sjednici u sklopu šestog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena”, kaže se u HEP-ovom priopćenju.

Ocjenjuje se da je tom odlukom omogućen nastavak stabilnog poslovanja Hrvatske elektroprivrede, koja, kako se navodi “ostaje jamac sigurne opskrbe hrvatskih građana i industrije, kupaca električne energije, toplinske energije i plina te jedan od najvećih investitora u Republici Hrvatskoj”.

Najavljuje se da će fokus ulaganja, za koja su mjerama iz Vladine odluke osigurana sredstva za buduće razdoblje, biti na izgradnji obnovljivih izvora energije i jačanju elektroenergetske mreže radi jednakog pristupa električnoj energiji svim građanima RH, ali i prihvata novih obnovljivih izvora, čime će HEP doprinijeti ostvarenju planirane dekarbonizacije i energetske samodostatnosti Hrvatske.

Vlada je u četvrtak u sklopu 6. antiinflacijskog paketa odobrila nadoknadu razlike HEP-u za kupce kategorije poduzetništvo između ugovorene cijene i cijene obračunate kupcima za razdoblje 1. listopada 2022. – 31. ožujka 2023., u iznosu od 547,08 milijuna eura. Odobrenim iznosom izvršit će se prijeboj s dioničarskim zajmom od 400 milijuna eura.

Premijer Andrej Plenković rekao je da prvotno planirana dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna, te će i dalje ostati u 100-postotnom državnom vlasništvu.

Izjava Olega Butkovića

Potpredsjednik Vlade Oleg Butković rekao je u ponedjeljak da će novi Vladin paket mjera pomoći stanovništvu i poduzetništvu, te da neće biti povećanja cijene struje i plina, a najvjerojatnije će ostati i jednokratne potpore umirovljenicima i drugim korisnicima.

Upitan da prokomentira novi paket mjera koji je najavljen za četvrtak, Butković je na obljetnici Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo rekao da se paket međuresorno priprema te da će se “nastaviti sa svim dobrim stvarima koje su bile i do sada”.

Tako, kako je rekao, neće biti povećanja cijene električne energije ni plina, kada je riječ o građanima i većem dijelu poduzetništva. Dodao je da će vjerojatno ostati i jednokratne potpore za umirovljenike i sve ostale korisnike tih naknada.

Na primjedbe oporbe da je novi paket mjera HDZ-ovo predizborno kupovanje birača, Butković je odgovorio da je oporba u predizbornoj kampanji već duže vrijeme, spomenuvši i nedavni zagrebački skup.

Strujni krug

Udruženi u misiji za čišći i zeleniji okoliš, hrvatska nacionalna udruga za e-mobilnost Strujni krug, zajedno s predanim partnerima za distribuciju i ugradnju punjača, pokreće treću po redu inicijativu za širenje mreže punionica za električna vozila širom zemlje. Ovaj potez ne samo da osnažuje infrastrukturu električnih vozila nego i otvara put Hrvatskoj kao zelenom turističkom odredištu.

Partneri udruge Strujni krug nude instalaciju punionica, za sve koji mogu osigurati električni priključak snage 11-22 kW, uz minimalne troškove za određeni vremenski period. Čak i ako lokacija nije idealna, u ponudi su prilagođeni uvjeti i mogućnost obročne otplate, osiguravajući da svatko može biti dio ove ekološke revolucije. Više od 2.000 ugostiteljskih objekata već je prepoznalo ovu priliku, pružajući svojim gostima više od samo smještaja ili obroka – pružaju im budućnost koja je započela već jučer.

„Na infrastrukturi za električna vozila se kontinuirano radi što govori i činjenica da u svijetu gdje se svakodnevno traže održiva rješenja i inovacije u transportu, Hrvatska ne zaostaje. S više od četiri milijuna električnih vozila koja već kruže Europom, i preko 70.000 koji posjećuju Hrvatsku tijekom ljetnih mjeseci, prisutnost punionica postaje ključna za zadovoljstvo suvremenih putnika. Vodeće platforme za rezervaciju smještaja već omogućuju filtriranje objekata s dostupnim punionicama, što pokazuje jasnu smjernicu tržišta“, istaknuo je Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug.

Zainteresirani se mogu prijaviti do 30. lipnja 2024. putem online obrasca dostupnog na službenoj web stranici udruge ili kontaktiranjem na info@strujnikrug.hr. Partneri Strujnog kruga pregledat će sve prijave i ponuditi optimalna rješenja za poslovne prostore, bilo da se radi o ugostiteljskom objektu ili smještajnim kapacitetima.

Odluka Vlade RH

Vlada je danas donijela odluku kojom je smanjila naknadu za obnovljive izvore energije za 5% za krajnje kupce električne energije kao i poduzetnike koji ostvaraju pravo umanjenja te naknade.

Naime, visina naknade za OIE sukladno važećoj Odluci iznosi 0,013936 EUR/kWh za sve krajnje kupce električne energije, uz iznimke predviđene za krajnje kupce sukladno uredbi kojom se uređuju kriteriji za plaćanje umanjene naknade za OIE. Riječ je o naknadi koju HROTE, između ostalih prihoda, koristi za isplatu poticaja proizvođačima zelene energije koji su u sustavu poticaja.

Smanjenje naknade posljedično dovodi do smanjenja godišnjeg prihoda sustava poticanja od naknade za OIE za otprilike 11 milijuna EUR, objavila je Vlada. Izrađene su projekcije sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, iz kojih proizlazi kako će sustav poticanja ostati financijski stabilan tijekom 2024. i 2025. godine.

U odluci je razrađeni kriteriji za plaćanje umanjene naknade ovisno o razredu električnog intenziteta od 5-10%, veći od 10% do 20%, te veći od 20%. Isto je napravljeno za period 2024.-2026., 2027. i 2028. bez uključenog PDV-a. Odluka će stupiti na snagu 1. ožujka.

Podaci

Bosna i Hercegovina gubi moć u izvozu električne energije u čemu je bila lider među zemljama regije i po svemu sudeći već ove godine biće primorana da uvozi znatne količine struje.

Prošle godine proizvodnja je znatno smanjena, investiranje u nove elektrane kao i u proteklih tri decenije je izuzetno skromno, a brojni propisi i dalje su destimulativni za ova ulaganja.

Elektroenergetičari BiH, okupljeni oko Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) intenzivno promišljaju o iznalaženju najboljih rješenja u proizvodnji, prenosu i distribuciji električne energije, prelasku na obnovljive izvore (vjetar, sunce, biomasa…). Uz to i o kreiranju ambijenta u kojem će pomoći vlastima da donose najkvalitetnije strategije i programe u ovoj obvlasti. S tom namjerom ovog ponedjeljka će biti održana sjednica Upravnog odbora ovog komiteta na kojoj će, uz ostalo, u fokusu biti i tranzicija ovog sektora.

Predsjednik tog komiteta prof.dr. Zijad Bajramović je za Indikator.ba izjavio da se ubrzanje energetske tranzicije zasniva na ključnim pokretačima kao što su elektrifikacija, energijska efikasnost, obnovljivi izvori, vodonik i biomasa. Ubrzana energetska tranzicija značajno povećava ulogu elektroenergetskog sistema u svakodnevnom životu društva, preduzeća i regulatora. Nove i postojeće organizacije traže stručnost oko interakcije između primjenljivih tehnologija u energetskoj tranziciji i elektroenergetskog sistema.

Rasprava o ovim i drugim pitanjima za dva dana biće vođena i na Prvom zajedničkom sastanku upravnog odbora i Tehničkog savjetodavnog komiteta SEERC-a u Ljubljani. Skupom predsjedava Edhem Bičakčić, kao predsjednik SEERC-a kojeg čine predstavnici 17 zemalja Evrope. Biće to svojevrsna inventura nacionalnih klimatskih strategija, informisanja o izgradnji kapaciteta obnovljivih izvora struje, problemu skladištenja električne energije, integraciji regionalnih elektroenergetskih sistema.

VinFast

Vijetnamski proizvođač električnih vozila VinFast izvijestio je da je prošle godine gotovo udvostručio prihod, najavivši pritom i da planira gotovo utrostručiti prodaju u ovoj godini i proširiti se na indijsko i indonezijsko tržište.

VinFastov je prihod 2023. godine porastao za 91 posto, na 1,2 milijarde dolara. Usprkos tome, kompanija je zaključila godinu s bruto gubitkom 7,3 posto većim nego godinu ranije.

U ožujku 2023. godine kompanija je počela prodavati sportski terenac VF8 u SAD-u, ali još se uvelike oslanja na domaću potražnju i oko 60 posto isporuka vozila podružnici Green SM, operatoru taksija i pružatelju usluga leasinga, iza kojeg stoji VinFastov izvršni direktor Pham Nhat Vuong.

U prošloj godini isporučili su kupcima gotovo 34.885 vozila, gotovo pet puta više nego u 2022., ali manje no što su planirali zbog oštrije cjenovne konkurencije i kontinuirano slabe potražnje u pojedinim dijelovima svijeta.

U 2024. planiraju isporučiti 100.000 vozila, a trenutno grade i tvornicu u SAD-u koja bi trebala početi s radom iduće godine.

Piše Danas

Poznato je da je Srbiji potreban uvoz nafte i plina, ali dostupni podaci pokazuju i da opskrba potrošača sve više ovisi o električnoj energiji kupljenoj u inozemstvu. Tako je u energetskoj bilanci za tekuću godinu predviđen uvoz od 5,5 milijuna tona ugljena, odnosno 10 posto više od procijenjenog uvoza u 2023. godini, piše Danas.

Inače, procijenjeni uvoz ugljena u prošloj godini iznosio je 4,8 milijuna tona, što je 70 posto više od uvoza u 2022. (2,8 milijuna tona). Procjenjuje se da će bruto proizvodnja električne energije u ovoj godini iznositi 40.585 gigavat-sati. Planirano je da će se najviše električne energije proizvoditi u termoelektranama – 64 posto, dok će hidroelektrane davati 25,9 posto.

Ukupna proizvedena količina električne energije u Srbiji i dalje neće biti dovoljna za domaće potrebe, pa je planiran uvoz električne energije od 6.401 Gwh, odnosno za 19 posto više u odnosu na procijenjeni uvoz u 2023. godini.

Stručna javnost ističe da Energetska bilanca predviđa uvoz prilično velikih količina električne energije i ugljena, što je alarmantan znak da proizvodnja iz domaćih izvora sve manje može zadovoljiti potrebe potrošača. Vidljivo je da će u tekućoj godini u odnosu na 2022. uvoz ugljena biti veći za 85 posto. Stručnjaci smatraju da je to pokazatelj da s domaćom proizvodnjom nešto nije u redu.

Razlog za to je nedovoljna količina ugljena u našim rudnicima, kao i činjenica da se otkrivka pravi na pogrešnim mjestima. Posljedično, potreban je veći uvoz.

Očito je da je očekivani uvoz električne energije za ovu godinu visok, a koliko će se električne energije uvoziti u idućoj zimskoj sezoni ovisit će o tome hoće li ona biti blaga ili ne. Inače, električna energija proizvedena u Srbiji dvostruko je jeftinija od one koja se uvozi.

Energetski stručnjak Miodrag Kapor za Danas kaže da je sve veći uvoz ugljena, iz kojeg se dobiva najveća količina struje iz domaće proizvodnje, ali i struje za Srbiju, nešto što ne može biti iznenađenje.

“Ako se zna da u Srbiji ima sve manje kvalitetnog ugljena za proizvodnju električne energije i da su blokovi u termoelektranama uglavnom zastarjeli, sasvim je očekivano da se iz domaćih izvora ne dobiva dovoljno ugljena niti dovoljno električne energije. Gubici na distribucijskoj mreži se ne smanjuju. Stoga je logično zašto se uvoz ugljena i električne energije povećava, objašnjava Kapor.

Srbija definitivno postaje sve ovisna o uvozu električne energije, a da bi se taj proces obuzdao potrebno je razvijati obnovljive izvore energije i povećati energetsku učinkovitost.

Podaci Energetske bilance, među ostalim, pokazuju da bi uvoz plina ove godine trebao porasti za šest posto. Glavni tajnik Udruženja za plin Srbije Vojislav Vuletić kaže da se uvoz “plavog energenta” povećava jer je sve veći broj potrošača priključen na distribucijsku mrežu.

“Srbijagas omogućuje uvođenje plina za kućanstva i male poduzetnike pod povoljnim uvjetima. Zato je sve više zainteresiranih za priključenje na plin. To je izvrsno kada je u pitanju zaštita okoliša, jer oni koji koriste ugljen kao energent sada imaju priliku zamijeniti ga i koristiti plin”, smatra Vuletić, piše Danas.

Josip Glavaš za Bloomberg Adria

Hrvatska nastavlja svoju praksu zaduživanja kod građana na domaćem tržištu, umjesto kod institucionalnih ulagača i na inozemnom tržištu. Nakon dva prošlogodišnja, u tijeku je treće takozvano narodno izdanje – ovaj put radi se o trezorskim zapisima.

Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Asset Management, vjeruje da će interes ulagača premašiti ukupni planirani iznos, a kao idući korak u razvoju domaćeg tržišta kapitala predlaže inicijalnu javnu ponudu dionica nekoliko državnih I javnih tvrtki: HEP-a, Hrvatske Pošte i Hrvatske Lutrije.

“Kao idući korak u razvoju tržišta kapitala, važno je povećanje likvidnosti na zagrebačkoj burzi. Tome bi doprinijela izdanja dionica nekih javnih kompanija, listanje državnih firmi kao što su HEP, Lutrija i Pošta. One se ne moraju potpuno privatizirati, ali mogu većinski. Bitno je da u tome sudjeluju građani, kako bi došlo do potrebne likvidnosti na tržištu. Smatram da bi bilo dobro i interesantno da država zadrži kontrolni paket od 25 posto plus jednu dionicu ovih kompanija, sve ostalo može na IPO”, ističe Glavaš za Bloomberg Adria

Ublažavanje ciljeva

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena namjerava ublažiti predložene godišnje ciljeve sveobuhvatnog plana za agresivno smanjenje emisija iz automobila i povećanje prodaje električnih vozila do 2030. godine, doznaje Reuters iz dva neimenovana izvora.

Proizvođači automobila i sindikat United Auto Workers (UAW) pozvali su Bidenovu administraciju da uspori predloženo povećanje prodaje električnih vozila. Kažu da je tehnologija električnih vozila još uvijek preskupa za mnoge glavne kupce vozila u SAD-u i da treba više vremena kako bi se razvila infrastruktura za njihovo punjenje.

Agencija za zaštitu okoliša (EPA) predložila je u travnju 2023. da do 2032. udio električnih vozila u novoproizvedenim vozilima bude 56 posto. Prema početnom prijedlogu EPA-e koji pokriva razdoblje od 2027. do 2032. godine, očekivalo se od proizvođača automobila da ostvare 60-postotni udio električnih vozila u proizvodnji novih vozila do 2030. i 67-postotni udio do 2032. godine.

Prema revidiranoj konačnoj uredbi koja će biti objavljena sljedećeg mjeseca, EPA će ublažiti tempo svojih predloženih godišnjih zahtjeva za emisije do 2030. godine. Očekuje se da će novim tempom električna vozila do 2030. činiti manje od 60 posto ukupno proizvedenih vozila, objavili su izvori.

UAW, koji je Bidena podupro u siječnju unatoč tvrdnjama republikanca Donald Trumpa da Bidenova pravila o vozilima ugrožavaju radna mjesta u autoindustriji, priopćio je da bi EPA-in prijedlog trebalo revidirati kako bi prijelaz bio ‘postupniji‘ i tijekom ‘duljeg vremenskog razdoblja‘.

Alliance for Automotive Innovation (trgovačka grupa koja predstavlja General Motors), Ford Motor, Stellantis, Toyota, Volkswagen i druge kompanije, prošlogodišnji su početni prijedlog EPA-e nazvali ‘nerazumnim i neostvarivim‘ i zatražili ‘usvajanje zahtjeva između 40 do 50 posto do 2030.‘. Električna vozila činila su u 2023. tek oko osam posto prodaje.

Izvršni direktor AAI-ja John Bozzella rekao je u nedjelju da će sljedećih nekoliko godina biti kritično za tržište električnih vozila.

Dnevnik.hr

I ovako skup plin bio bi i skuplji da nema vladinih mjera, ali one ostaju i nakon prvog travnja. Kućanstva će plin i dalje plaćati u prosjeku 50-ak eura, a struju gotovo 60 eura po megavatu. Ostaju i zamrznute cijene za 30 prehrambenih proizvoda.

“Sigurno će vlada kao i dosad voditi računa da ne dođe na teret građana i gospodarstva. Prema tome te mjere i te cijene o kojima sada govorimo obuhvaćene ovim paketima nastojat ćemo da se produže i nakon prvog travnja”, izjavio je za Novu TV Damir Habijan, ministar gospodarstva.

Vlada je odlučila ostaviti i PDV od pet posto na plin, drva, pelete i brikete.

“Vlada se na to odlučila zbog toga što je procijenjeno kako je u energetskom sektoru još uvijek nestabilna situacija vidljivi su inflatorni pritisci pa se procijenilo da bi ova mjera pomogla ublažavanju situacije”, poručila je Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija.

Drvna industrija je zadovoljna.

“Pelet, drvo, briket spadaju u obnovljive izvore energije koji se proizvode u Hrvatskoj. Socijalno jeftinija cijena, gospodarska potpora proizvođačima, a što je roba jeftinija to će ju kupci više kupovati. I vrlo važna ekološka mjera”, objasnio je Ivić Pašalić, predsjednik HUP-ove drvne industrije.

Za oporbu predizborni potez, a za Davora Šterna ovo je opravdana mjera.

“Toliko geopolitičkih sukoba po mom sjećanju nije bilo nikada i od svakog od njih se može očekivati porast cijena i mislim da je jako mudro u takvim nesigurnim vremenima imati kontrolu nad cijenama”, objasnio je Štern, stručnjak za energetiku.

I dalje će vlada kontrolirati i cijene goriva.