ELEKTRIČNA ENERGIJA

Ministar Ćorić

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je u srijedu kako ne vidi razlog koji bi trenutno doveo do poskupljenja struje i plina za građanstvo. Upitan prije sjednice užeg kabineta Vlade hoće li struja i plin za građane poskupjeti, rekao je kako ne vidi razlog zašto bi se to u ovom trenutku dogodilo.

“Ne postoji apsolutna sigurnost da do toga neće doći, no ne vidim razloga zašto bi se to dogodilo”, rekao je Ćorić.

Vezano uz poskupljenje struje za poduzetnike naveo je kako treba biti svjestan činjenice da je domaće tržište električne energije liberalizirano i funkcionira u skladu s europskim odnosno svjetskim tržištima.

“One pravne osobe koje su išle u smjeru ugovaranja dugoročnijih, višegodišnjih ugovora prošle godine, to poskupljenje neće ni na koji način osjetiti u narednom razdoblju. Međutim, oni koji će tek sada ugovarati, osjetit će korekciju na tržištu”, naglasio je.

Pretpostavlja da su se mnogi zaštitili od iznenadnih promjena i ne vjeruje da će cijena struje biti i 40 posto veća, kako su zadnjih dana pisali mediji i upozoravale poduzetničke udruge, ali dodaje kako će doći do određene korekcije cijene.

“Ovo nas upućuje da uvjete poslovanja na sve moguće načine treba stabilizirati, odnosno izbjeći određene rizike, a to se postiže tako da se cijene ugovaraju u nešto duljem vremenskom razdoblju”, kaže Ćorić.

Upitan očekuje li da će poduzetnici koji nisu uspjeli sklopiti dugoročnije ugovore svoje veće troškove preliti na potrošače, odnosno povećati cijene svojih proizvoda, odgovorio je kako cijena električne energije kao jednog od ključnih inputa za proizvodnju dovode izravno do povećanja troškova proizvodnje.

“Ili ćete u konačnici smanjiti maržu ili povećati cijenu svojeg proizvoda. Međutim, to je tržište”, zaključio je dodavši da će oni koji su bili dovoljno agilni i ugovorili cijenu struje moći ponuditi konkurentnije proizvode.

Udruga Glas poduzetnika (UGP) smatra da poduzetnicima koje bi zbog isteka ugovora s opskrbljivačima moglo zadesiti poskupljenje struje, treba pomoći bespovratnim EU-ovim sredstvima.

Poruke iz UGP-a

Potrebno je omogućiti bespovratna sredstva za one poduzetnike koji će nailaziti na poteškoće u svome poslovanju zbog isteka ugovora s opskrbljivačima struje, sporučuju iz Udruge Glas poduzetnika (UGP).

IZ UGP-a navode da su velike suše i povećanje naknade za CO2 doprinijeli poskupljenju cijene električne energije na europskom tržištu, što se negativno odražava na kompletno poduzetništvo. Za hrvatske poduzetnike cijena struje porasla je za više od 40%, a očekuje se da bi poskupljenje moglo biti i do 60%.

“Poduzeća koja imaju sklopljene dugoročne ugovore s opskrbljivačima možda neće odmah osjetiti razliku, ali mnogim poduzetnicima su ugovori već istekli ili im jako brzo ističu. Oni poduzetnici koji su stavljeni u neizbježnu situaciju mogli bi očekivati poteškoće s dizanjem cijena svojih proizvoda zbog toga što njihovi konkurenti možda imaju ugovor s opskrbljivačima na još godinu ili dvije dana”, upozoravaju.

“Poduzetnici već plaćaju struju po skupljim tarifama nego građani”
Udruga Glas poduzetnika izražava zabrinutost i za konkurentnost naših poduzetnika na vanjskom tržištu. Naime, nije sigurno da će poskupljenja biti jednaka i u susjednim državama koje nisu članice EU, kao što su Bosna i Hercegovina te Srbija. Također treba napomenuti da poduzetnici već ionako plaćaju struju po skupljim tarifama nego građani, pa je dodatno poskupljenje apsolutno neprihvatljivo.

“Omogućiti bespovratna sredstva iz fondova za obnovljive izvore energije”
Udruga Glas poduzetnika smatra kako je umjesto poskupljenja potrebno omogućiti značajna bespovratna sredstva iz EU fondova za obnovljive izvore energije, tj. da ona poduzeća koja su u mogućnosti krenu u izgradnju solarnih panela kako bi hrvatska poduzeća bila konkurentnija na tržištu.

Problem je to što se, navode potom, na ovogodišnjem natječaju za EU fondove za obnovljive izvore energije javilo čak šest puta više poduzeća nego što je osigurano sredstva. Pod hitno je potrebno pronaći kapacitete za obnovljive izvore energije kako bi se svim poduzetnicima omogućilo dobivanje bespovratnih sredstava za ugradnju solarnih panela.

Osim toga, UGP podsjeća i na prošlogodišnju aferu s vjetroelektranama u kojoj je sudjelovala bivša državna tajnica Josipa Rimac i pitaju se kakvu su ulogu u povećanju cijene električne energije odigrale ova i slične nezakonite političke igre i pogodovanja. U aferi teškoj gotovo dvije milijarde kuna Rimac je sređivala otkup električne energije za tvrtku C.E.M.P. po povlaštenim cijenama, odnosno koristila se svojim utjecajem kako bi toj tvrtki omogućila da energiju Hrvatskom operatoru tržišne energije (HROTE) prodaje po puno većoj cijeni od tržišne.

“Sramotno je ponašanje Vlade koja se u javnosti hvali s BDP-om i mjerama za zaposlenike i pokušava stvoriti privid brige za gospodarstvo, a na ovakav perfidan način doslovno uništava poduzetništvo i proizvodne djelatnosti. Sve druge države EU imaju jeftiniju struju za gospodarstvo, a skuplju za građane, jedino je kod nas suprotno! Tužno je da je Hrvatska pored fantastičnih energetskih potencijala u ovakvom katastrofalnom energetskom stanju, što možemo prvenstveno zahvaliti nesposobnim i korumpiranim političkom strukturama i nepovoljnim ugovornim cijenama otkupa energije. Nemojmo zaboraviti aferu s vjetroelektrane i druge afere! I nakon svega toga se povećava cijena struje za poduzetnike 40%, to je sramotno! Ovo povećanje cijene struje rezultirat će povećanjem cijena praktično svega što se proizvodi u Hrvatskoj”, rekao je Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika.

Great Wall

Kineska kompanija Great Wall Motor najavila je u ponedjeljak da će se iduće godine okušati na europskom tržištu ponudom modela kompaktnog električnog automobila i hibridnog terenca na punjenje. Kompanija je na sajmu automobila IAA u Munchenu priopćila da će narudžbe za terenac Coffee 01 na njemačkom tržištu početi primati krajem godine.

Isporuke vozila, koje će između dva punjenja moći prijeći 150 km i prodavat će se pod imenom Great Wall’s WEY, počet će u prvoj polovini iduće godine.

Kineski proizvođač automobila priopćio je kako će Coffee 01, uz Njemačku, uskoro najaviti i na drugim europskim tržištima, a početkom iduće godine otvorit će u Muenchenu i svoj prvi europski „centar za isprobavanje brenda“.

Kompaktni električni automobil, u sklopu marke ORA, s razmakom između dva punjenja od 400 kilometara, također će doći u Europu 2022. godine. Great Wall počet će primati narudžbe krajem godine, ali nisu precizirali na kojim će se tržištima prodavati.

Kineski proizvođač električnih vozila Nio otvorio je prvu trgovinu u inozemstvu u svibnju, a za lokaciju je izabrao Norvešku. Xpeng i BYD već prodaju električne automobile u Europi, napominje Reuters.

IAA sajam prvi je veliki događaj u svjetskoj automobilskoj industriji od početka pandemije covida 19, piše T portal

Njemački mediji

Američki proizvođač električnih automobila Tesla trebao bi dobiti oko 1,1 milijardu eura iz europskog programa za potporu proizvodnji baterijski ćelija, pišu njemački mediji. Njemačko ministarstvo gospodarstva čeka zeleno svjetlo za predloženu financijsku podršku, izvijestio je u nedjelju berlinski list Tagesspiegel.

Ministarstvo nije komentiralo izvješće.

Početkom godine Europska komisija odobrila je 2,9 milijardi eura državne potpore 12 zemalja-članica, uključujući Hrvatsku, za proizvodnju baterija za električne automobile, a pomoć u inovacijama i razvoju trebali bi dobiti i Rimac Automobili.

Projekt “Europske baterijske inovacije” predviđa financiranje vađenja sirovina, projektiranja i proizvodnje ćelija, te recikliranja i odlaganja baterija, a predložile su ga Austrija, Belgija, Hrvatska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Poljska, Slovačka, Španjolska i Švedska,

Dvanaest zemalja EU-a planiraju u idućim godinama osigurati 2,9 milijardi eura za njegovo financiranje, a njihova bi potpora trebala mobilizirati dodatnih devet milijardi eura privatnih ulaganja.

Potporu bi u sklopu projekta trebala dobiti i Rimac grupa, ali i Tesla, koji u blizini Berlina želi izgraditi prvu tvornicu električnih automobila u Europi, gdje planira masovno proizvoditi i baterijske ćelije.

Proizvodnja je u Gruenheide trebala početi još u srpnju, ali je odgođena zbog niza problema, podsjeća njemačka novinska agencija, dodajući da je Tesla pomaknuo rok početka proizvodnje na kraj godine.

HEP za N1

Cijena električne energije na europskom tržištu gotovo se udvostručila u odnosu na lani. Hoće li, kada i koliko poskupjeti struja poduzetnicima i građanima u Hrvatskoj, upitali smo HEP. Prema medijskim napisima, poduzetnicima će struja poskupjeti za 40 posto.

Što kažu iz HEP-a? Njihov odgovor prenosimo u nastavku:

“Za kupce kategorije poduzetništvo, korisnike javne usluge u okviru zajamčene opskrbe koju pruža HEP Elektra, odluku o iznosu tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu električnom energijom za svako nadolazeće tromjesečno razdoblje donosi HERA na temelju propisane metodologije.

Što se tiče tržišne opskrbe poduzetništva, HEP Opskrba je u kontinuiranom kontaktu sa svim svojim velikim kupcima, te svoje ponude i ugovore prilagođava zahtjevima i specifičnostima svakog pojedinog kupca, poglavito u dijelu vrste proizvoda i termina ugovaranja. Tako je kupac opskrbu električnom energijom za 2021. godinu mogao ugovoriti i u 2018. ili u 2019. godini. S većinom kupaca koji su imali isteke tijekom i do kraja ove godine, ugovori su sklopljeni već ranije.

Sve je češći trend na tržištu da kupci biraju povoljne trenutke ugovaranja na tržištu i u tim trenucima ugovaraju isporuku električne energije za 1-3 godine unaprijed. Trenutne visoke cijene ugovaranja na tržištu odrazit će se na cijenu struje koja će se konzumirati u 2022-2023 pa i 2024. godini.

Jedan od ključnih pokazatelja stanja ugovaranja i cijene na tržištu električne energije je cijena električne energije na veleprodajnom tržištu. Na mađarskoj burzi HUDEX cijena isporuke za 2021./2022 porasla je s oko 50 EUR/MWh u 2020. na preko 90 EUR/MWh početkom rujna 2021. (porast od 80 posto).

U ovom trenutku HEP ne razmatra korekcije cijene električne energije za kućanstva”, naveli su nam u odgovoru.

Nikola Požgaj iz drvne industrije Požgaj Grupa, kaže za N1 kako će oni dugoročnim ugovorom amortizirati sadašnje poskupljenje. “Mi imamo ugovor dugoročni s HEP opskrbom, tim ćemo ugovorom amortizirati ovo poskupljenje. Nažalost, oni kojima će isteći ugovor u ovom razdoblju, jako će osjetiti ovaj udar”, kazao je Požgaj za N1.

Iz dobiti 840 milijuna kuna ove godine

Hrvatska elektroprivreda je, na temelju odluke Skupštine društva o raspodjeli ostvarene dobiti u 2020. godini, izvršila isplatu u korist državnog proračuna u iznosu od 840.621.514,80 kuna. HEP je lani ostvario dobit veću od 1,4 milijarde kuna, za zakonske rezerve koristit će se nešto više od 70 milijuna kuna, zadržana dobit iznosi 490,3 milijuna kuna, a 840,6 ide u državnu blagajnu.

“U izazovnim gospodarskim okolnostima na nacionalnoj i globalnoj razini zadovoljni smo financijskim rezultatom koji nam je omogućio ovu uplatu u državni proračun. Tu smo obvezu predvidjeli pri donošenju plana investicija za 2021. godinu, tako da isplata dijela dobiti ne utječe na financijski položaj i realizaciju investicija Hrvatske elektroprivrede. Svjesni smo svoje uloge jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva, zbog čega nastavljamo s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta”, rekao je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

Od investicija koje se realiziraju u 2021. godini ističu se Hidroenergetski projekt Kosinj, koji je Vlada RH u srpnju proglasila strateškim investicijskim projektom i koji s hidroelektranom Senj 2 čini najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, investicijske vrijednosti 3,4 milijarde kuna i s 412 MW nove snage u sustavu.

Među ulaganjima jesu i novi kombi-kogeneracijski blok u Elektrani toplani Zagreb, vrijedan 900 milijuna kuna, nastavak ciklusa rekonstrukcije i revitalizacije 12 hidroelektrana u ukupnoj vrijednosti od 3,9 milijardi kuna, nastavak projekta revitalizacije vrelovodnog sustava u Zagrebu vrijednog 700 milijuna kuna, nastavak provedbe pilot-projekta uvođenja naprednih mreža, vrijednog 177 milijuna kuna te dovršetak prvog ciklusa izgradnje sedam sunčanih elektrana ukupne vrijednosti oko 200 milijuna kuna.

Za financiranje navedenih i ostalih investicijskih projekata, uz vlastita sredstva, iz HEP-a ističu ostale izvore financiranja, među kojima i sufinanciranje sredstvima iz EU fondova.

Iz sektorske udruge

Njemačka industrija elektrotehničke i elektroničke opreme oporavila se od pandemijske krize i izvoz je u prvoj polovini godine nadmašio razinu iz pretpandemijske 2019., objavila je u četvrtak udruga ZVEI.

Izvoz je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci dosegnuo 108,3 milijarde eura i nadmašio je isto prošlogodišnje razdoblje za 13 posto.

Bio je veći i nego u prvoj polovini pretpandemijske 2019. godine, i to za 1,8 posto, naveo je ZVEI.

Uvoz je u odnosu na prošlu godinu uvećan za 17,6 posto, na 103,9 milijardi eura.

Najviše je na godišnjoj razini povećan izvoz elektrotehničkih i elektroničkih proizvoda u Italiju, za 26,7 posto, i u Francusku, za 21,6 posto. Isporuke u Kinu i SAD, dva najveća izvozna tržišta, bilježile su nešto skromniji rast, za 11,5 odnosno osam posto.

Kina je ujedno zadržala status daleko najvećeg nabavljača elektroničke robe, isporučivši električnu i elektroničku robu ukupne vrijednosti 30,5 milijardi eura, što predstavlja povećanje za 22 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Analiza

Cijene energenata prošloga su tjedna u Europi skočile na rekordne razine, plina i električne energije pogotovo. Tako su cijene električne energije dosegle vrhunac povećavajući se tijekom 2021. godine za rekordnih 60 posto. Slijedi li nam energetska cjenovna kriza, pitaju se brojni analitičari.

Analitičari Bloomberga iz Njemačke analiziraju reakcije pojedinih zemalja na jačanje cjenovne energetske krize, jer rast cijena pogađa biznis sektor, rušeći mu poslovanje. U Britaniji će tako biti dopušteno povisiti cijenu energenata u maloprodaji, a Španjolska planira fiskalno rasteretiti energetski sektor kako se kriza ne bi prelila na krajnje korisnike. Francuska, pak, u energetskoj zajednici lobira ne bi li se poseban europski porez na fosilnu energiju uveo kasnije zato što kvote imaju iznos približno jednak održavanju proizvodnje.

Istovremeno, na tržištu su skladišta plina ispražnjena zbog duge zime i izrazito slabe isporuke ukapljenog plina, zato što su dobavljači tijekom ove godine Europu zamijenili profitabilnijim tržištima, ali i plina iz operativnih plinovoda, što će se promijeniti u bliskoj budućnosti, sukladno sporazumu o Sjevernom toku 2.

Međutim, prije toga sporazuma, ruski je Gazprom bio usredotočen primarno na ruska skladišta. Iz kompanije su priopćili kako ispunjavaju svoje ugovorne obveze, ali ne povećavaju isporuke u dovoljnoj mjeri što zbog spora oko Sjevernog toka, ali i požara u Gazpromovoj tvornici na sjeveru Rusije, odakle dolazi dobar dio plina za europsko tržište.Sve je to rezultiralo rekordnom cijenom plina na europskom tržištu od 540 dolara za 1000 kubičnih metara, na nizozemskom čvoru, a vrijednost Gazproma je pala za 1 posto.

Analitičari ruskih energetskih medija smatraju kako nema mjesta nervozi jer je Gazprom spreman nadomjestiti disbalans na europskom tržištu ukapljenog plina, zbog spomenutog preusmjeravanja LNG brodova na lukrativnija istočna tržišta, potpisan je sporazum o Sjevernom toku 2 , što će relaksirati njegovu operativnost, ruska skladišta blizu su popunjenosti, a situacija s požarom na kompanijinom postrojenju neće dugo potrajati. No, analitičari Bloomberga nešto su oprezniji, primjećuju zabrinutost i nervozu na europskom tržištu, jer se bliži sezona grijanja, a skladišta su prazna.
Na hrvatsko se tržište, za sada, ne prelijeva nervoza i zabrinutost. Dva su razloga za to. Prvi je, vrlo dobra popunjenost kapaciteta terminala za ukapljeni plin na Krku, iz čijeg se obujma dobar dio plina nabavlja i za tržište Hrvatske. Drugi se razlog tiče termina ugovaranja. Naime, za predstojeću sezonu, bilo za industriju ili za grijanje, obujmi i cijene plina već su dogovoreni, s 1. travnjem.

Ipak, iz poslovnog sektora se pribojavaju kako će se sadašnja cjenovna situacija preliti na sljedeću sezonu grijanja, onu 2022./2023. jer je u ovom trenutku cijena ugovaranja više od 30 posto više nego li je to bila cijena za ovu sezonu.

Ostaje za vidjeti kako će reagirati država, hoće li kao u Španjolskoj, dopustiti fiskalno olakšanje kako se situacija s veleprodajnog tržišta ne bi prelila na maloprodaju, ili će cijenu, kao toliko puta do sada platiti krajnji korisnik?

I, dodatno, što će sve to značiti za stanje inflacije, kako u Uniji, tako i kod nas?

Zakup električnih zrakoplova

DHL Express naručio je 12 električnih teretnih zrakoplova od američke start-up kompanije Eviation, koji će biti isporučeni u 2024., u sklopu nastojanja da stvori prvu svjetsku mrežu električnih teretnih zrakoplova, izvijestila je u utorak ta tvrtka koja je dio njemačke logističke kompanije Deutsche Post

Alice je potpuno električni zrakoplov, koji teretnim i putničkim zračnim prijevoznicima omogućuje upravljanje flotama s nultom emisijom, navodi se u priopćenju DHL-a.

“Čvrsto vjerujemo u budućnost s logistikom bez emisija”, poručio je izvršni direktor DHL Expressa John Pearson.

Zrakoplovom može upravljati jedan pilot i prevesti 1.200 kilograma težak teret. Za punjenje po satu leta bit će potrebno 30 minuta ili manje, a avion će imati domet od 815 kilometara (440 nautičkih milja).

Električni teretni avion koristit će se u svim okruženjima koja trenutno opslužuju klipni i turbinski zrakoplovi, a njegovi napredni elektromotori imaju manje pokretnih dijelova s ciljem povećanja pouzdanosti i smanjenja troškova održavanja, kaže se u priopćenju.

“Od prvog dana postavili smo odvažan cilj transformirati zrakoplovnu industriju i stvoriti novu eru električnih zrakoplova. Partnerstvo s tvrtkama poput DHL-a, koje su vodeće u održivom prijevozu e-tereta, dokaz je da nas očekuje električno doba. Ova najava značajna je prekretnica u našoj potrazi za promjenom budućnosti leta širom svijeta”, navodi izvršni direktor Eviationa Omer Bar-Yohay.

Drugoga tjedna za redom

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugog zaredom, jer trgovci vjeruju da će potražnja za ‘crnim zlatom’ ostati snažna, unatoč širenju delta varijante koronavirusa i novim restriktivnim mjerama u pojedinim zemljama. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla na 75,40 dolara, a na američkom tržištu barel poskupio na 73,95 dolara.

U cijelom srpnju cijena barela u Londonu porasla je 1,6 posto, što je četvrti mjesec zaredom kako raste, dok je na američkom tržištu cijena barela ostala nepromijenjena.

Rast cijena zahvaljuje se uvjerenju trgovaca da će potražnja za gorivima i dalje rasti, unatoč širenju delta soja koronavirusa zbog čega prijeti rizik od uvođenja novih restriktivnih mjera i usporavanja oporavka svjetskog gospodarstva.

Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak kazao je prošloga tjedna da potrošnja raste širom svijeta jer je potražnja u porastu te raste vjera kako neće biti zatvaranja kao ranije.

Čak i uz rast novozaraženih u SAD-u, Aziji i dijelovima Europe, analitičari smatraju da bi veća stopa cijepljenja mogla ograničiti potrebu za teškim blokadama koje su pritisnule potražnju tijekom vrhunca pandemije u prošloj godini.

Očekuje se da će globalna tržišta nafte ostati u deficitu, unatoč nedavnoj odluci Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika, zajednički poznatih pod nazivom OPEC+, da povećaju proizvodnju tijekom ostatka godine.

Podršku cijenama pružio je i podatak da su zalihe sirove nafte u SAD-u prije tjedan dana pale za 4,1 milijun barela, što je posljedica pada uvoza i proizvodnje.

Gospodarski oporavak SAD-a i dalje je na dobrom putu, unatoč porastu broja novozaraženih koronavirusom, objavila je američka središnja banka Fed, nakon sjednice njezinih čelnika.

Kao potpora cijenama došlo je također priopćenje o poteškoćama u pregovorima između SAD-a i Irana o iranskom nuklearnom programu, što bi moglo značiti odgodu povratka iranske nafte na tržište.

Prema anketi Reutersa, barelom nafte trgovat će se po cijeni blizu 70 dolara do kraja godine, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva i sporijem nego što se očekivalo povratku iranske nafte na tržišta, dok će rast cijena ograničavati novi sojevi koronavirusa.