Energetika

Jutarnji list

Dio trgovaca smatra da je nova nabavna cijena plina od 41 euro neodrživa i može dovesti do sloma tržišta, piše u četvrtak Jutarnji list.

Predložena cijena nabave plina od 41 eura za megavatsat od 1. travnja neodrživa je i mogla bi dovesti do sloma domaćeg tržišta plina, poručio je Jutarnjem listu čelnik jednog od najvećih domaćih trgovaca plina koji je zbog pozicije na tržištu zamolio da mu ne spominju funkciju i tvrtku iz koje dolazi.

Hrvatski potrošači plina moraju znati što se događa, a koliko vidimo, nitko od nadležnih ne želi im priopćiti istinu da će nova metodologija Hrvatske energetske regulatorne agencija za cijene plina (HERA) u javnoj usluzi opskrbe, ako se nešto ne promijeni u razdoblju do 1. travnja, staviti opskrbljivače plinom u neodrživ položaj jer su plin za sljedećoj sezonu nabavljali po znatno većoj cijeni od 41 euro za megavatsat – kaže sugovornik.

Na pitanje zašto se najveći opskrbljivači plinom, prije svega Gradska plinara Zagreb-Opskrba koja isporučuje plin najvećem broju kućanstava u državi, ne bune protiv predložene cijene nabave od 41 euro za megavatsat, izvor kaže da “službena odluka o cijeni plina još nije donesena”.

Formalna odluka o cijeni nabave plina u rukama je HERA-e, koja je 26. ožujka zaključila javnu raspravu o novoj metodologiji utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbu plinom i zajamčenu opskrbu u kojoj je predložena sporna cijena nabave plina od 41 euro za megavatsat ili četiri centa za kilovatsat.

Na pitanje ustraju li na predloženoj cijeni nabave plina, iz HERA-e smo upozoreni da ne mogu izlaziti s konačnim sadržajem metodologije sve dok ona nije službeno objavljena.

Obustava izvoza iz iračkog Kurdistana

Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima iznad 79 dolara, poduprte smanjenom opskrbom zbog obustave dijela izvoza iz iračkog Kurdistana i optimizmom ulagača nakon stišavanja previranja u bankovnom sektoru. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 79,37 dolara, dok se na američkom trgovalo po 73,97 dolara.

Tržišta je ovog tjedna poduprla obustava izvoza 450.000 barela dnevno iz iračkog Kurdistana nakon arbitražne odluke da isporuke mora odobriti vlada u Bagdadu.

Norveška naftna tvrtka DNO objavila je u srijedu da je počela zatvarati proizvodnju na poljima u Kurdistanu. DNO-ova polja Tawke i Peshkabir prosječno su u 2022. proizvodila 107.000 barela dnevno, što odgovara četvrtini kurdskog izvoza.

Zabrinutost za ponudu podupirat će cijene nafte sve dok spor ne bude riješen, rekla je Fiona Cincotta iz City Indexa.

Raspoloženje na tržištu poduprle su i stišane bojazni za bankovni sektor nakon prodaje imovine propalog američkog Silicon Valley Banka.

Potporu cijenama pružio je i pad zaliha sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu, za čak 6,1 milijun barela, prema tržišnim izvorima koji se pozivaju na podatke Američkog instituta za naftu (API), objavljene u utorak.

Pozornost se sada okreće današnjim službenim podacima o zalihama budući da ulagači žele znati hoće li potvrditi API-jevo izvješće. Washington će izvješće objaviti tijekom dana.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je danas objavila da je u utorak cijena barela košarice nafte njezinih članica porasla 2,62 dolara, na 77,63 dolara.

Studija IRENA-e

Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) je upozorila da su globalna ulaganja u tehnologije energetske tranzicije premala da bi se ispunile obveze Pariškog klimatskog sporazuma.

IRENA tvrdi da je potrebno uložiti pet bilijuna dolara godišnje u tehnologije zelene energije kako bi se ograničio rast temperature na 1,5 stupnjeva Celzija u usporedbi s predindustrijskim razinama.

Ulaganja u zelenu energiju su prošle godine dosegnula rekordnu razinu od 1,3 bilijuna dolara, ali se procjenjuje da će svijet do 2030. trebati uložiti 44 bilijuna dolara u energetsku tranziciju, pri čemu će 80 posto tih ulaganja biti usmjereno prema tranzicijskim tehnologijama.

Agencija ističe da je potrebno povećati primjenu obnovljive energije i smanjiti razlike u tempu širenja izvora energije između razvijenih i nerazvijenih zemalja.

IRENA poziva financijske institucije da preusmjere bilijun dolara godišnje koji se trenutno planira za ulaganja u fosilna goriva u projekte energetske tranzicije.

WRC Croatia Rally

Treću godinu zaredom Hrvatska ugošćuje utrku svjetskog prvenstva u reliju. WRC Croatia Rally 2023 održat će se od 20. do 23. travnja, a zagrijavanje je započelo na Ininom maloprodajnom mjestu Zagreb-Resnik, gdje je predstavljen nastavak suradnje Ine i organizatora utrke potpisivanjem dvogodišnjeg ugovora za 2023. i 2024. godinu.

U 2022. godini WRC Croatia Rally okupio je više od 310 tisuća gledatelja koji su pratili brzinske ispite na našim cestama. To se snažno odrazilo na povećani broj noćenja turista na području županija koje su ugostile utrku, a ukupni ekonomski učinci za Hrvatsku procjenjuju se na više od 105 milijuna eura. Time se ovo događanje još jednom pokazalo kao jednim od najrespektabilnijih sportskih manifestacija u Hrvatskoj i regiji koje snažno doprinosi imidžu Hrvatske kao vrhunske turističke i sportske destinacije.

Predsjednik Uprave Ine Péter Ratatics komentirao je nastavak suradnje kompanije i WRC Croatia Rallyja te predstavio Inina nova poboljšana goriva: „INA s ponosom podržava prestižna natjecanja kao što je WRC Croatia Rally, a ovaj globalni spektakl usko je povezan s našom industrijom. Turizam, automobilizam i izvrsnost su naše glavne točke spajanja, a danas s ponosom predstavljamo i nova poboljšana Class Plus goriva s novim Expert aditivima za još bolje performanse i snagu automobila. Stoga pozivam sve gledatelje WRC Croatia Rallyja i ostale kupce da najbolje osvježenje, vrhunsko gorivo i gastronomski užitak pronađu na Ininim maloprodajnim mjestima, kao i u Fresh Corneru na mjestima utrke.“

WRC Croatia Rally sportski je događaj godine u Hrvatskoj, a uključivanje Ine u ovu oktansku priču prirodan je nastavak dugogodišnje kompanijske potpore automobilizmu i sportu. Daniel Šaškin, predsjednik organizacijskog odbora WRC Croatia Rally 2023, zahvalio je na podršci partnera koji su omogućili ovaj adrenalinski spektakl: “WRC Croatia Rally raste na svim razinama, a zajedno s njim jača autosport kao i lokalne zajednice kroz ekonomske i turističke benefite koje im ovaj događaj donosi. Iskreno vjerujem da su svi izazovi proteklih godina iza nas i da dolazi vrijeme kada će ovaj događaj pokazati svoju potpunu snagu. Partnerska podrška koju nam pruža INA iznimno nam je važna na tom putu prema vrhu te smo iznimno zahvalni što su prepoznali našu priču i naš projekt. Radujem se da ćemo zajedno kroz utrke i sve popratne sadržaje ove godine ugostiti oko pola milijuna gledatelja i ljubitelja autosporta za koje očekujemo da će uživo pratiti naš događaj.”

Elitni vozači relija borit će se za bodove i što bolji plasman u ukupnom poretku utrke, a kakav je to osjećaj najbolje zna Inin ambasador i vozač relija Viliam Prodan koji je prošle godine i sam sudjelovao u utrci: „Prošle godine je bilo uzbudljivo! Veliki je adrenalin i za nas i za gledatelje kada krene rika motora. Ovdje se na jednom mjestu okupljaju najbolji od najboljih iz automobilističkog svijeta i zato vjerujem da će ova godina također oduševiti! Ono što me još kao vozača oduševljava su i novi Expert aditivi u Class Plus gorivu. Lijepo je vidjeti da INA brine o performansama naših svakodnevnih automobila.“

„Slažem se s Viliamom! Poboljšana formula aditiva ima višestruke učinke – učinkovito čiste motor od naslaga, daju više snage, smanjuju potrošnju i emisiju C02. Spektakularno! A takva će biti i WRC utrka jer su rute zanimljive, ali izazovne, stoga će ovo biti prava poslastica za sve gledatelje. Uz to, tu će biti i još jedna poslastica – ona gastronomska, iz Fresh Cornera. Moja preporuka svima je da probaju hot dog i razbude se uz ukusnu kavu!“, nadodao je Juraj Šebalj, jedanaesterostruki prvak Hrvatske u reliju i Inin dugogodišnji ambasador.

Atraktivni brzinski ispiti u sklopu WRC Croatia Rally 2023 vozit će se na trasi dugačkoj 1650 kilometara kroz pet hrvatskih županija – Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj te gradu Zagrebu. I ove će godine servisno parkiralište, ceremonijalni start i ciljna rampa biti u Zagrebu kod upravne zgrade Ine u Novom Zagrebu, a veći dio brzinskih ispita odvijat će se u Karlovačkoj županiji. Gledatelji će imati priliku uživati u bogatoj gastro ponudi iz Fresh Corner kućica koje će biti postavljene na nekoliko atraktivnih lokacija poput Servisnog parka iza Inine upravne zgrade u Zagrebu i pokraj staze u Kumrovcu gdje se vozi završnica relija.

Analiza Bloomberga

Rusija je izjavila da je blizu potpunog provođenja smanjenja proizvodnje nafte kako je zaprijetila nakon uvođenja zapadnih sankcija te uvođenja limita na prodaju ruske nafte u Europi.

No postavlja se pitanje hoće li to biti dobra vijest za ruske partnere u naftnom kartelu OPEC-u, ali i njihovim saveznicima, grupi poznatoj kao OPEC+, ali i to kakav će to imati utjecaj na globalno kretanje cijena nafte u sljedećim mjesecima.

Mjere su to reciprociteta kojima je Moskva odlučila smanjiti proizvodnju nafte za 500.000 barela dnevno do kraja lipnja najviše zbog potrebe promjene tržišne orjentacije zbog spomenutih novih tržišnih prilika. Sada se ruske tvrtke moraju orjentirati prema Indiji i Kini, ali i nuditi velike popuste kupcima na novim tržištima.

Cilj je kazniti zemlje koje su Rusiji uvele sankcije stvaranjem nestašica na tržištu, putem kojih Rusija želi povećati cijene nafte tj utjecati na smanjenje popusta koje je prisiljena davati.

No, cijena nafte na svjetskim tržištima pada, a nema jamstava kako će smanjenje ruske proizvodnje dugoročnije imati utjecaja na globalnu cijenu, jer će, kako navode analitičari Bloomberga, bilo koje smanjenje u kratkom roku nadoknaditi smanjenje potražnje rafinerija uslijed sezonskih održavanja, ali i smanjenjem protoka nafte kroz europske naftovode.

Tržišne prilike se i zbog drugih razloga okreću protiv Rusije, navode u Bloombergu, jer postoji opsnost kako bi ponudu iz Rusije mogli nadomjestiti drugi izvoznici, posebice oni koji nisu dio grupacije OPEC+.

Ova će se grupacija sastati krajem ovoga tjedna kako bi razgovarala o politici ponude jer se neki članovi, posebno one zemlje s manjim financijskim rezervama, protive smanjenju proizvodnje znog toga što imaju potrebe za financiranjem proračunske potrošnje.

Semafor koalicija

Stranke vladajuće koalicije u Njemačkoj, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno demokratska stranka (FDP) postigli su u utorak sporazum oko spornih pitanja vladine politike vezane uz zaštitu klime, poručio je nakon sastanka koalicijskog odbora dopredsjednik SPD-a Lars Klingbeil.

On je rekao kako je vlada nakon neočekivano dugog sastanka koji je trajao više od dva dana postigla saglasnost oko spornih pitanja vezanih uz jačanje infrastrukture i povećanu upotrebu obnovljivih izvora energije.

U svrhu ubrzanja gradnje infrastrukturnih projekata predviđeno je pojednostavljenje izdavanja potrebnih dozvola.

Dopredsjednica stranke Zeleni Ricarda Lang rekla je kako bi do 2027. trebalo biti uloženo 45 milijardi eura u obnovu i proširenja željezničke mreže.

Zauzvrat će biti obavezno postavljanje solarnih ćelija uzduž saobraćajnica.

Odbačen je prijedlog ministra saobraćaja Volkera Wissinga (FDP) koji se zalagao za to da se jednaka sredstva ulažu u gradnju autocesta i željezničkih pruga.

Ministar finansija i predsjednik FDP-a Christian Lindner rekao je kako je cilj ovih promjena transformacija ekonomije u svrhu postizanja klimatskih ciljeva.

Istodobno je odbačen prijedlog zelenog ministra ekonomije i energetike Roberta Habecka koji se zalagao za zabranu grijanja na plin i lož ulje.

Posljednjih dana u medijima se špekuliralo o lošim odnosima unutar koalicije kao rezultata različitih pristupa važnim temama.

Izlaz iz sporazuma Start

Bijela kuća je objavila da će SAD prestati razmjenjivati detaljne podatke o svojim zalihama nuklearnog oružja s Rusijom. Ova odluka se donosi kao odgovor na obustavu sudjelovanja Rusije u Novom START sporazumu o nuklearnom oružju.

Iako se ruski predsjednik Vladimir Putin nije službeno povukao iz sporazuma, njegova suspenzija iz sudjelovanja u njemu najavljena u veljači ugrozila je posljednji stup američko-ruske kontrole nuklearnog oružja. Prema uslovima Novog START-a, potpisanog 2010. i koji bi trebao isteći 2026, Moskva i Washington ne smiju rasporediti više od 1.550 strateških nuklearnih bojevih glava i 700 kopnenih i podmorničkih projektila i bombardera za njihovo lansiranje.

Bijela kuća tvrdi da je rusko odbijanje poštivanja ovog sporazuma “pravno nevaljano” i da je odluka o uskraćivanju nuklearnih podataka još jedno kršenje. SAD i Rusija drže gotovo 90 posto svjetskih nuklearnih bojevih glava, što je dovoljno da unište planetu nekoliko puta.

SAD ne vide spremnost Sjeverne Koreje da prihvati ponudu Washingtona da održi razgovore o svom programu nuklearnog naoružanja, ali ponuda je i dalje otvorena, izjavio je portparol Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby.

Sjeverna Koreja predstavila je u utorak nove, manje nuklearne bojeve glave, a lider te zemlje Kim Jong-un posjetio je Institut nuklearnog naoružanja i pozvao na povećanje proizvodnje te vrste oružja, javila je državna sjeverokorejska agencija KCNA.

Siemens Energy

Njemačka tvrtka Siemens Energy izvijestila je u utorak da je osigurala posao gradnje četiri pretvaračke stanice koje će biti sastavni dio sustava prijenosa električne energije između talijanskog kopna i otoka Sicilije i Sardinije.

Siemens Energy procjenjuje vrijednost ugovora na gotovo milijardu eura. Pretvaračke stanice trebali bi izgraditi do 2028. godine za talijanskog operatera mreže Ternu.

Pretvaračke stanice pretvaraju istosmjernu struju, koja se koristi za učinkovitiji prijenos energije dugim podmorskim kabelima, u izmjeničnu struju koja se koristi u glavnoj mreži.

Kabeli će se protezati u dužini od 970 kilometara od talijanskog kopna do Sicilije i potom do Sardinije.

Projekt će omogućiti prijenos energije, koji će osigurati učinkovitije korištenje obnovljivih izvora.

Siemens Energy izdvojen je iz Siemens grupe 2020. godine i njegovim se dionicama trguje na Frankfurtskoj burzi, napominje agencija dpa.

Ministar Filipović

Hrvatska je među državama članicama EU-a koje drže da nuklearna energija može biti važan čimbenik u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

“U raspravi o budućem tržištu vodika, Hrvatska je zauzela stajalište da se nuklearnoj energiji treba omogućiti da bude važan faktor u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine”, rekao je Filipović nakon sastanka ministara energetike država članica.

Države članice EU-a podijeljene su oko pitanja korištenja nuklearne energije za proizvodnju zelenog vodika. Hrvatska je u skupini 13 zemalja na čelu s Francuskom koje se zauzimaju za to da vodik proizveden iz obnovljivih izvora i vodik proizveden pomoću nuklearne energije imaju isti tretman.

Ministri su danas donijeli odluku da se nastavi s mjerama štednje plina. U srpnju prošle godine, nakon velikog skoka cijena plina zbog ruskog napada na Ukrajinu, Europska unije je uspostavila neobvezujući cilj štednje plina za 15 posto u razdoblju od kolovoza 2022. do ožujka 2023. u odnosu na prosjek u posljednjih pet godina.

Ministar Filipović je kazao da je Hrvatska smanjila potrošnju plina za više od 20 posto.

Danas su ministri prihvatili prijedlog Komisije da se nastavi sa smanjenjem potrošnje plina za 15 posto od travnja 2023. do kraja ožujka sljedeće godine. Riječ je o neobvezujućem cilj koji može postati obvezan u slučaju većeg poremećaja i nestašice plina.

Ministri su također konačno potvrdili odluku o zabrani prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, osim onih koji će biti pokretani sintetičkim gorivom, tzv. e-gorivom.

“Mi smo glasali za, idemo u smjeru klimatski neutralne Europe i učinit ćemo sve da pridonesemo ostvarenju tih ambicioznih ciljeva”, rekao je ministar Filipović.

U uredbi koja predviđa zabranu prodaje novih automobila na fosilna goriva predviđena je mogućnost revizije 2026. godine, kada će se razmotriti hoće li trebati još nešto mijenjati u propisima.

Ministri su raspravljali i prijedlogu reforme tržišta električne energije, koji je nedavno predstavila Europska komisija.

Hrvatska je među zemljama koje podržavaju da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije. S druge strane, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji dizajn veleprodajnog tržišta energije.

Umjesto toga je predložila da se problem nestabilnih cijena električne energije riješi dugoročnim ugovorima, među ostalim i kroz ugovore za kompenzaciju razlike u cijenama, koji bi potrošačima jamčili stabilnu cijenu, a proizvođačima bi država plaćala razliku ako prodaju struju ispod tržišne cijene.

Ministar Filipović je rekao da Hrvatska već koristi takve ugovore u posljednjem paketu mjera teških 1,7 milijardi eura kako bi se zaštitili građani od povećanja cijena.

Oprezno trgovanje

Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi blago pali, što je ponajviše posljedica pada cijena dionica u tehnološkom sektoru, koji je pod pritiskom prodaje nakon snažnog rasta u prvom tromjesečju.

Pad indeksa uglavnom je posljedica pritiska na tehnološki sektor, koji je jučer oslabio drugi dan zaredom, u prosjeku za 0,5 posto.

Unatoč tome, taj je sektor i dalje najveći dobitnik u prvom tromjesečju. S&P indeks tehnološkog sektora u plusu je od početka godine više od 15 posto.

S druge strane, bankarski se sektor stabilizirao, nakon što je tjednima zbog propasti Silicon Valley banke bio pod pritiskom.

Na europskim su burzama u srijedu ujutro indeksi blago porasli, treći dan zaredom, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom i bankarskom sektoru.

Na Zagrebačkoj se burzi i u srijedu očekuje oprezno trgovanje, kao i proteklih dana, pri čemu bi Crobex indeks mogao stagnirati, nakon dva dana blagog rasta.

Na većini azijskih burzi u srijedu se trguje oprezno, kao i na Wall Streetu dan prije, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala drugi dan zaredom.

Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,23 posto, na 78,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,55 posto, na 73,60 dolara.