Energetika

Razočarali ulagače
Tržišna vrijednost američkog proizvođača električnih automobila Tesla pala je u utorak za 50 milijardi dolara nakon što je izvršni direktor Elon Musk najavio nove baterije koje bi za tri godine mogle radikalno srezati cijenu automobila.

U samo dva sata nakon zatvaranja američkih tržišta u utorak Teslina tržišna vrijednost smanjila se za 20 milijardi dolara. Dionica je zatvaranje dočekala u minusu 5,6 posto a u elektroničkoj trgovini dodatnih 6,9 posto.

Investitori su na Muskovom “Danu baterija” očekivali najavu razvoja baterije “milijun milja”, koja bi trajala 10 godina i više. Spremali su se i za objavu smanjenja troškova kojim bi električni automobili konačno postali jeftiniji od benzinaca.

Musk ih je razočarao, obećavši da će sljedećih godina novom tehnologijom prepoloviti troškove baterija i konačno proizvesti “povoljan” električni automobil. Priznao je da Tesla još nije dovršio ambiciozne planove za nove automobile i baterije ni za proizvodne procese.

Kompanija očekuje da će u konačnici proizvoditi čak 20 milijuna električnih vozila godišnje. Usporedbe radi, cijela automobilska industrija očekuje da će ove godine isporučiti 80 milijuna automobila.

Najveći pad u energetskom sektoru
Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi oštro pali jer ulagače zabrinjava usporavanje oporavka gospodarstva i jer je malo vjerojatno da će Kongres uskoro prihvatiti nove fiskalne poticajne mjere.

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše u energetskom. Oštro su pale i cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Amazon.com, Apple i Alphabet, više od 2 posto, pa su izgubili dobitke od prethodnog dana. Nada u brzi oporavak gospodarstva i goleme fiskalne i monetarne poticajne mjere potaknuli su snažan oporavak cijena dionica od ožujka, kada su zbog izbijanja koronakrize pale na najniže razine u više godina.

Početkom rujna S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli su rekordne razine, no od tada su oštro pali, ponajviše zbog korekcije cijena tehnoloških dionica, koje su do tada predvodile oporavak tržišta. Negativno na tržište utječu i podaci koji pokazuju da se oporavak gospodarstva od koronakrize usporava, nakon zamaha prethodnih mjeseci. Prema izvješću tvrtke IHS Markit, u rujnu su tvorničke aktivnosti u SAD-u porasle, dok je oporavak većeg, uslužnog sektora usporen. Zbog toga su nade u brzi oporavak gospodarstva splasnule.

Osim zbog usporenog rasta gospodarstva, na tržištu vlada nesigurnost zbog daljnjeg širenja koronavirusa, predstojećih predsjedničkih izbora u SAD-u i nedostatka novih poticajnih mjera.

Nisu optimistični ni dužnosnici američke središnje banke.

Predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao je jučer da je Fed spreman uvesti i nove poticajne mjere, ako to bude potrebno, te ponovio da bi Kongres trebao donijeti nove fiskalne poticajne mjere.Potpredsjednik Feda Richard Clarida kazao je jučer da američko gospodarstvo ostaje u ‘dubokoj rupi’ nezaposlenosti i slabe potražnje. Istaknuo je da Fed neće ni početi razmišljati o povećanju kamata dok inflacija ne dosegne 2 posto i pozvao je Kongres da donese nove fiskalne poticajne mjere. No, malo je vjerojatno da će Kongres uskoro donijeti takve mjere, s obzirom na sukobe u Washingtonu uoči predsjedničkih izbora 3. studenoga.

Predsjednik Donald Trump htio bi prije izbora imenovati novog suca Vrhovnog suda na mjesto Ruth Bader Ginsburg, koja je umrla u petak, dok se predsjednički kandidat Joe Biden tome protivi. Oko toga je podijeljen i Kongres, pa je malo vjerojatno da će se zastupnici Demokratske i Republikanske prije izbora dogovoriti o novim poticajnim fiskalnim mjerama američkom gospodarstvu.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,20 posto, na 5.899 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,39 posto, na 12.642 boda, a pariški CAC 0,62 posto, na 4.802 boda. Neke europske zemlje, pak, posljednjih dana bilježe rekordne brojke novozaraženih, zbog čega su, primjerice, Britanija, Danska i Grčka, ponovno uvele restriktivne mjere kako bi suzbile širenje virusa.Zbog drugog vala koronavirusa, splasnule su nade u brzi oporavak svjetskog gospodarstva od koronakrize. Osim zbog usporenog rasta gospodarstva, na tržištu vlada nesigurnost zbog daljnjeg širenja koronavirusa, predstojećih predsjedničkih izbora u SAD-u i nedostatka novih poticajnih mjera.

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica oštro pale, kao i dan prije na Wall Streetu, jer ulagače zabrinjava usporavanje oporavka gospodarstava od koronakrize, Azijske ulagače obeshrabrio je jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones indeks skliznuo je 1,9 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,4, a Nasdaq indeks 3 posto. Pritom su najviše pale cijene dionica u energetskom i tehnološkom sektoru.

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla treći dan zaredom, pa se kreće oko najviše razine od kraja srpnja.

Cijene su nafte, pak, pale jer se trgovci plaše da će nove restriktivne mjere u vezi koronavirusa izazvati slabljenje potražnje za ‘crnim zlatom’. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,9 posto, na 41,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,15 posto, na 39,48 dolara.

Neutralizacija zabrinutosti za potražnju
Cijene nafte zadržale su se u srijedu na međunarodnim tržištima blizu 42 dolara, budući da su sklonost ulagača rizičnijoj imovini i rast zaliha derivata u SAD-u neutralizirali rast zaliha sirove nafte i zabrinutost za potražnju.

Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 41,80 dolara. Na američkom se tržištu  barelom trgovalo po 39,89 dolara.

Ulagače su danas oraspoložili podaci iz njemačke industrije pa su dionice na europskim tržištima porasle a putanju su slijedila i naftna tržišta. Dodatnu potporu cijenama pružilo je jučer objavljeno izvješće Američkog instituta za naftu (API), koje je pokazalo pad zaliha derivata i benzina u prošlom tjednu dok su zalihe sirove nafte porasle.

Fokus se sada preusmjerava na službeno izvješće o američkim zalihama, koje će biti objavljeno tokom dana. Ulagači žele znati hoće li potvrditi API-jeve podatke. Kočnica cijenama bio je pak nagli rast broja novozaraženih Covidom 19, posebice u Indiji, Francuskoj i Španjolskoj, te nova ograničenja u Velikoj Britaniji, obnovivši zabrinutost za potražnju paralelno očekivanoj obnovi isporuka iz Libije.

U SAD-u je broj smrtnih slučajeva premašio je 200.000.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju, smanjuju opskrbu za 7,7 milijuna barela dnevno kako bi poduprli cijene i prilagodili ponudu smanjenoj potražnji u vrijeme pandemije koronavirusa. OPEC je suočen s novim izazovom jer je Libija pošteđena smanjenja opskrbe a sada planira povećati proizvodnju, koristeći priliku koju stišavanje oružanih sukoba. Dosadašnja primirja nisu dugo trajala, napominje Reuters.

Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela naftnih proizvoda košarice njegovih članica u utorak iznosila 41,32 49 dolara, što znači da je bila 17 centi niža nego prethodnog radnog dana.

Sjeverni i Turski tok
Najveća grupa osiguravatelja brodara u svijetu objavila je da neće osiguravati brodove uključene u gradnju ruskih cjevovoda Sjeverni tok 2 i TurkStream zbog prijetnje američkih sankcija.

Udruženja u sastavu Međunarodne grupe P&I Clubs, uključujući Klub brodovlasnika i londonski P&I klub, izvijestila je u okružnici da neće pružati pokriće „ni za koju aktivnose koja uključuju gradnju projekata Sjeverni tok 2 i Turkstream ili je s njima povezana”.

Pozvali su članove da “procijene i ublaže rizike koje donosi sklapanje ugovora o građevinskim projektima Sjeverni tok 2 ili TurkStream te da provode što temeljitije analize kako bi izbjegli sankcije odnosno policijske mjere”.

Svi su klubovi objavili slične okružnice u vezi sa Sjevernim tokom 2 i Turkstreamom, stoji u obavijesti koju prenijeli članovi grupe. Međunarodna grupa P&I klubova predstavlja 13 vodećih svjetskih brodarskih osiguravatelja i pokriva gotovo 90 posto svjetske tonaže na moru.

Projekt plinovoda Sjeverni tok 2 vrijedan je 11 milijardi dolara a gradi ga skupina kompanija na čelu s ruskim Gazpromom. Trebao bi udvostručiti kapacitete postojećeg plinovoda Sjeverni tok 1, gotovo je završen a prve isporuke najavljene su za iduću godinu.

Analiza Poslovnog dnevnika
Neke recentne afere povezane s javnim ili državnim poduzećima i političkim akterima, poput npr. nedavne s Hrvatskim šumama i vjetrenjačama, još se nisu ni ohladile, a tu je već nova. Već danima se roje novi detalji, akteri i pikanterije vezane uz uhićenje čelnika Janafa Dragana Kovačevića te nekoliko zastupnika HDZ-a i SDP-a i vlasnika tvrtke Elektrocentar Petek.

Toliko ih je da zasad cijela priča ne ostavlja prostora širem sagledavanju problema koji Zdravko Petak, profesor na Fakultetu političkih znanosti, opisuje kao “klijentelističku matricu duboko ugrađenu u hrvatsko društvo i ekonomiju”. To kod nas nisu nikakvi ekscesi niti priča o “zločestim pojedincima”, kaže, već uhodana matrica u kojoj i prema literaturi postoje pokrovitelji (politika), tzv. brokeri (npr. direktori javnih poduzeća) i tzv. klijenti, a to su u pravilu tvrtke koje dobivaju određene beneficije i poslove.

Financijski konzultant Andrej Grubišić reći će kako kako trenutno govorimo o primjeru nelegalnih i nezakonitih tokova novca. No, u financijskom smislu su, kaže, i daleko veći razmjeri onih koji su legalni, a imaju pečat pogodovanja, od raznih poticaja do EU fondova i javne nabave, što se u konačnici očituje u milijardama kuna prevelikoj državnoj potrošnji. Iako se u svakom izvješću i preporukama Europske komisije ponavljaju opaske o potrebi unaprjeđenja načina upravljanja javnim sektorom i javnim poduzećima, a i Vlada u svakom dokumentu sa smjernicama ekonomske politike uporno ponavlja reformske zahvate u smjeru depolitizacije i profesionalizacije, zasad to s papira teško zaživljava u praksi. Politika nema istinske volje za micanje šape s javnih i profitabilnih državnih poduzeća i svođenje njezine kontrole na strategiju i nadzor. To što se kadroviranje formalno provodi uz javne natječaje dosad nije baš rezultiralo prevelikom profesionalizacijom, a još manje depolitizacijom i odmakom od stranačkih kvota.

Radimir Čačić ovih je dana podsjetio kako je u vrijeme Tomislava Karamarka, odnosno premijera Tihomira Oreškovića bilo naznaka da bi Vlada mogla krenuti u smjeru austrijskog modela krovnog holdinga u koji bi se objedinile, primjerice, energetske tvrtke i uz profesionalan menadžment ih se barem donekle izmaklo dnevnopolitičkom utjecaju i klijentelističkim kušnjama. No, ta se inicijativa veoma brzo po putu rasplinula, iako se tvrdilo da je na tom tragu bilo i nekih preliminarnih razgovora s međunarodnom investicijskom bankom koja je sličan model osmišljavala, primjerice, za Rumunjsku.

U svakom slučaju, to je brzo palo u zaborav i danas se izbori i preferencije u pogledu upravljanja uglavnom svode na zagovaranje (ili protivljenje) privatizacije svega što je tržišno orjentirano i posluje u konkurentskom okruženju, uz zadržavanje ključnih infrastrukturnih sustava u vlasništvu države.

Afera Janaf, pak, iznjedrila je i dosad najozbiljniji sukob na relaciji Pantovčak – Banski dvori. Predsjednik Republike Zoran Milanović prozvao je u utorak Vladu, u prvom redu premijera Andreja Plenkovića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, zbog činjenice da je Kovačević imenovan za još jedan mandat na mjestu predsjednika Uprave Janafa nekoliko mjeseci nakon što su istražna tijela imala dokaz o mitu.

I sam je bio premijer pa, kaže, dobro zna kako stvari funkcioniraju. Ukratko, Milanović je uvjeren da su Božinović i Plenković znali za istragu USKOK-a i kriminalističke policije.  Uz jasnu aluziju na politički aspekt cijelog slučaja, usput je prozvao i DORH za praksu davanja informacija medijima nakon prve faze istrage. Kako bilo, nije vrijeme od konstruktivnih rasprava o slučaju Janaf, a teško da će i izrada nove antikorupcijske strategije sama po sebi riješiti problem ili značajnije promijeniti stvari nabolje, piše Poslovni dnevnik

Politika
Kompanija Zijin Copper (bivši RTB Bor) odlučila je odmah zaustaviti rad topionice bakra i krenuti u remont koji je prema planu održavanja bio najavljen za studeni, budući da je proteklih dana, zbog kvara na opremi pogona, povećana emisija štetnih plinova, što je negativno utjecalo na kvalitetu zraka u Boru, priznala je kineska kompanija.

Nakon ispitivanja, potvrđeno je da su uzroci prekoračenja emisije štetnih plinova ozbiljna oštećenja već vrlo stare opreme za prikupljanje prašine i dimnih plinova, kao i sustava za odsumporavanje, što dovodi do povećanja onečišćenja. Kompanija je izrazila žaljenje zbog takve, kako se navodi, nepredviđene situacije, prenosi Politika.

Također, prije nekoliko dana izbio je požar u proizvodnom pogonu s cijevima koje vode plinove iz topionice prema tvornici sumporne kiseline. Prema riječima Ivana Jankovića, voditelja Vatrogasno-spasiteljske jedinice u Boru, požar je ugašen tek oko ponoći. On je za Tanjug objasnio da tvornica sumporne kiseline nema veze s požarom, budući da je dosta udaljena od pogona s cijevima koje vode plinove iz topionice.

S druge strane, gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić podnio je Osnovnom javnom tužiteljstvu u tom gradu kaznenu prijavu protiv odgovornih u topionici bakra, koja posluje u sastavu kompanije Zijin. Kaznenom prijavom terete se odgovorne osobe za onečišćenje okoliša i nepoduzimanje mjera za zaštitu okoliša.

Zijin je najavio da će pregledati sve dijelove opreme u procesu proizvodnje i odmah pristupiti rješavanju svih problema koje će otkriti, čime će biti spriječeno izlaženje štetnih plinova kada se ponovno pokrene proizvodnja.

Od početka godine proizvodnja bakra u Boru povećana je 48 posto u odnosu isto razdoblje prošle godine i cilj je da se dosegne 180.000 tona godišnje. Simon Ling, zamjenik glavnog direktora Serbia Zijin Coppera, kaže kako je plan da se u bivši RTB uloži 1,26 milijardi dolara u tehničku obnovu, proširenje postrojenja i poboljšanje sigurnosti, zdravlja na radu i okoliša.

“Za godinu i pol dana, otkad smo preuzeli RTB Bor, uložili smo oko 600 milijuna dolara. Vjerujemo u budućnost kompanije u Srbiji i nemamo namjeru smanjivati ulaganja”, rekao je Ling u lipnju ove godine. Kineski vlasnik se obvezao da neće otpuštati radnike a zaposlio je 800 novih. Prosječna plaća porasla je za 35%. Iz Zijina usto uvjeravaju da će svoje “zelene rudnike” u Kini preslikati u Srbiju. Tako je na više od 20.000 hektara u blizini borskih rudnika zasađeno 53.000 sadnica.

“U rudnicima je već dio opreme za smanjenje prašine, ostalo ćemo ugraditi ove godine, izgrađeno je i novo postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u topionici i još jedno za rudnike. Instaliraju se sustavi za sprečavanje izlaska dimnih plinova, a za dugoročnu sigurnost bit će izgrađeno i postrojenje za odsumporavanje”, obećavao je prije tri mjeseca Ling.

Međutim, Milan Kovačević, konzultant za investicije, kaže da do sadašnjih problema u Boru ne bi došlo da se Srbija kao država potrudila imati dobre propise i da ima dobru inspekciju.

“Teško je komentirati koliko će ovo stanje trajati. To je sigurno šteta za naš izvoz, ali ne mora biti velika. Sve ovisi o tome kolike su narudžbe i koliko bakra ima na zalihama. Ono što je dobro jeste da je ozbiljno shvaćeno da se o ekologiji mora voditi više računa”, kaže Kovačević. Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta, ne vjeruje da će se nešto bitno promijeniti u poslovanju ako se problem brzo sanira. “Ali ako se pokaže da je šteta velika i da treba nekoliko mjeseci ili duže da se to riješi, imat ćemo velikih problema, budući da je Zijin Copper jedan od naših najvećih izvoznika, koji puni proračun Srbije, zapošljava dosta ljudi i predstavlja okosnicu razvoja jednog dijela zemlje”, objašnjava Savić. Prema njegovoj procjeni, bivši RTB Bor sudjeluje u BDP-u Srbije s oko jedan posto.

Zijin Copper izbio je na drugo mjesto najvećih srpskih izvoznika od početka ove godine. Do kolovoza je izvezao robu vrijednu 308,9 milijuna eura. Srbija je lani izvezla 102.586 tona bakra vrijednog 645,6 milijuna dolara. Cijena bakra je od travnja neprekidno rasla i trenutačno iznosi 5717 dolara po toni. Ali još nije dostigla lanjsku, kada je bila 6000 dolara.

A koliko je Srbiji stalo da zadrži Zijin pokazuje i to što je u srpnju kineska kompanija dobila na korištenje dvije zgrade u Boru, ukupne površine 772 kvadrata, na razdoblje od 50 godina – i to bez naknade, piše Poslovni dnevnik.

General Electric
Američki industrijski div General Electric (GE) objavio je da će zatvoriti ili prodati pogone u kojima gradi elektrane na ugljen i fokusirati se na obnovljive izvore energije i zelenije alternative.

GE spada među najveće proizvođače elektrana na ugljen u svijetu ali je zbog sve većeg udjela struje iz čišćih izvora u američkim elektroenergetskim mrežama već signalizirao da se namjerava manje oslanjati na fosilna goriva. Prije pet godina ipak je dogovorio najveću akviziciju otkad je osnovan, plativši gotovo 11 milijardi eura za proizvođača turbina za elektrane na ugljen.

Najnoviji poslovni zaokret najavljen je uoči američkih predsjedničkih izbora na kojima će se natjecati dva kandidata s gotovo oprečnim mišljenjima o ugljenu, primjećuje BBC.

Američki predsjednik Donald Trump pokušao je pomoći posrnuloj američkoj industriji ukidanjem standarda o emisiji štetnih plinova iz ugljena koje je uveo njegov prethodnik Barack Obama. Njegova nastojanja nisu puno pomogla i jeftinije alternative poput prirodnog plina i energije Sunca i vjetra kontinuirano povećavaju udio u tržišnu energije.

GE je u priopćenju objavljenom u ponedjeljak sugerirao da je odluka o prijelazu na obnovljive izvore energije motivirana ekonomskim razlozima. GE namjerava i dalje pružati usluge održavanja postojećih elektrana na ugljen, ali upozorava da će odluka značiti gubitak nekih radnih mjesta. Zbog pandemije već su počeli ukidati radna mjesta u podružnici koja proizvodi motore za mlažnjake GE Aviation. U konačnici trebali bi ih ukinuti ukupno 13 tisuća.

Optimizam
Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi porasli, prvi put u posljednjih pet trgovinskih dana, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru nakon njihove oštre korekcije posljednjih tjedana.

U sedam od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a najviše u potrošačkom i sektoru informacijskih tehnologija. Pritom je cijena Amazon.coma skočila 5,7 posto, dok su dionice Microsofta, Applea, Facebooka i Alphabeta poskupila više od 1,6 posto.

Zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica tih tehnoloških divova, početkom rujna S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli su rekordne razine. No, u posljednja tri tjedna oštro su pali zbog korekcije cijena dionica u tehnološkom sektoru, pri čemu je u ponedjeljak S&P 500 indeks zaronio 9 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, nedaleko područja korekcije.

Unatoč jučerašnjem rastu cijena dionica, na tržištu i dalje vlada nesigurnost zbog daljnjeg širenja koronavirusa, usporenog rasta gospodarstava, predstojećih predsjedničkih izbora u SAD-u i nedostatka novih poticajnih mjera. Šest tjedana uoči predsjedničkih izbora, u SAD-u je do utorka od posljedica covida-19 umrlo oko 200.000 ljudi, objavilo je Sveučilište Johns Hopkins. Pritom je broj oboljelih dosegnuo 6,9 milijuna, pa je SAD među zemljama koje su najviše pogođene pandemijom.

Neke europske zemlje, pak, posljednjih dana bilježe rekordne brojke novozaraženih, zbog čega su, primjerice, Britanija, Danska i Grčka, ponovno uvele restriktivne mjere kako bi suzbile širenje virusa. Zbog drugog vala koronavirusa, splasnule su nade u brzi oporavak svjetskog gospodarstva od koronakrize.

Predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao je jučer u izvješću u Kongresu da je američko gospodarstvo pokazalo veliko poboljšanje od kada je uronilo u recesiju, ali da je daljnji put oporavka nesiguran i da će Fed poduzeti i nove mjere ako to bude potrebno. Ponovio je i da bi Kongres trebao donijeti nove fiskalne poticajne mjere.

No, malo je vjerojatno da će Kongres uskoro donijeti takve mjere, s obzirom na sukobe u Washingtonu uoči predsjedničkih izbora 3. studenoga. Predsjednik Donald Trump htio bi prije izbora imenovati novog suca Vrhovnog suda na mjesto Ruth Bader Ginsburg, koja je umrla u petak, dok se predsjednički kandidat Joe Biden tome protivi. Oko toga je podijeljen i Kongres, pa je malo vjerojatno da će se zastupnici Demokratske i Republikanske prije izbora dogovoriti o novim poticajnim fiskalnim mjerama američkom gospodarstvu.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,43 posto, na 5.829 bodova, a frankfurtski DAX 0,41 posto, na 12.594 boda. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,40 posto, na 4.772 boda. Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica stabilne, a ulagače, zabrinute zbog usporavanja oporavka gospodarstva od koronakrize, nije ohrabrio ni jučerašnji rast burzovnih indeksa na Wall Streetu. Azijski su ulagači oprezni, premda su jučer cijene dionica na Wall Streetu znatno porasle, po prvi put nakon četiri dana pada.

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom i dosegnula najvišu razinu od kraja srpnja. Cijene su nafte, pak, pale, nakon izvješće o neočekivanom rastu zaliha u SAD-u. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 0,9 posto, na 41,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1 posto, na 39,40 dolara.

Priopćenje
Jadranski naftovod (Janaf) u utorak je priopćio kako posluje redovno i ispunjava svoje obveze vezane uz transport nafte i skladištenje nafte i naftnih derivata

“Janaf d.d. kao društvo koje kotira na Zagrebačkoj burzi i posluje sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o tržištu kapitala, kao i propisima regulatora tržišta kapitala, redovito obavlja sve poslovne aktivnosti te ispunjava sve ugovorne obveze vezane uz transport nafte i skladištenje nafte i naftnih derivata”, kaže se u priopćenju Janafa.

Dodaje se kako je “Janaf d.d. siguran i pouzdan poslovni partner i tvrtka od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku te važan energetski subjekt kako Europske unije, tako i država u okruženju”.

Janaf je posljednjih dana u fokusu javnosti zbog uhićenja njegova predsjednika Uprave Dragana Kovačevića, kojega se sumnjiči za primanje mita i namještanje poslova.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, pak, izjavio je u ponedjeljak da će u idućim danima Vlada predložiti Nadzornom odboru Janafa osobu koja će obnašati dužnost predsjednika Uprave tog trgovačkog društva do izbora novog putem javnog natječaja.

“O tome će biti riječi u idućim danima s obzirom na činjenicu da je Kovačević pod istragom, odnosno u istražnom zatvoru na mjesec dana, a s druge strane, statut trgovačkog društva Janafa d.d. onemogućava da bilo tko alternativno predstavlja društvo”, rekao je Ćorić u izjavi novinarima nakon posjeta mesnoj industriji Vajda.

Kako je Republika Hrvatska većinski vlasnik Janafa, Vlada će predložiti Nadzornom odboru ime osobe koja će obnašati tu dužnost u prijelaznom razdoblju do dovršetka javnog natječaja na kojem će biti odabran predsjednik Uprave, naveo je Ćorić, dodavši da u ovom trenutku ne može govoriti o imenu te osobe.

Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odredio je u petak navečer jednomjesečni istražni zatvor uhićenoj desetorici osumnjičenika u aferi Janaf zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, među kojima je i predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević, a u sklopu istrage oko navodnog davanja mita za odobravanje milijunskih poslova preko natječaja tvrtki Elektrocentar.

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro u utorak je ustvrdio da premijer Andrej Plenković o aferi Janaf mora znati puno više nego što prikazuje te pozvao da se objavi gdje je sada 1,96 milijuna kuna mita koje je od poduzetnika Kreše Peteka primio direktor Janafa Dragan Kovačević.

“Treba zdravorazumski upitati – gdje su novci i zašto se u tom trenutku nije reagiralo”, istaknuo je Miroslav Škoro na konferenciji za novinare u povodu afere Janaf u kojoj je policija tajno snimila poduzetnika Krešu Peteka kako donosi 1,96 milijuna kuna mita direktoru Janafa Draganu Kovačeviću.

Dodao je kako je Domovinski pokret zabrinut zadnjim izjavama premijera Andreja Plenkovića koji je na sva novinarska pitanja o aktualnoj aferi danas odgovarao da “ne zna i da nije njegovo da o tome išta zna”.

“Smatramo da netko tko je predsjednik Vlade i ima poluge vlasti treba znati puno više nego što on pokušava sada pred hrvatskom javnošću pokazati i prikazati sebe kao čovjeka koji bi želio nešto napraviti, ali nažalost ne može jer ne zna”, rekao je Škoro upitavši kako je moguće da Plenković ne zna što mu rade direktori velikih javnih poduzeća.

“Mislimo da je sramota da predsjednik Vlade na taj način minorizira veliku beskrupuloznu pljačku”, istaknuo je.

Politički tajnik stranke Mario Radić upozorio je da je primopredaja novca u “klubu” Dragana Kovačevića bila 8. studenoga prošle godine, uoči Martinja kada je počinjala predizborna kampanja za predsjedničke izbore na kojima su kandidati bili i tadašnja predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović i Miroslav Škoro.

Suprug bivše predsjednice Jakov Kitarović potvrdio je u utorak kako je točna informacija da je lani u jesen bio u “klubu” u Slovenskoj ulici, koji mediji povezuju s osumnjičenim u aferi Janaf Draganom Kovačevićem, no napominje da tamo nije vidio ništa sumnjivo, te da on nije bio ni s kime u poslovnim odnosima.

“Točna je informacija kako sam u jesen prošle godine bio u navedenom prostoru u Slovenskoj ulici u Zagrebu, gdje se nalazio veći broj ljudi u druženju. Tamo sam se zadržao kraće vrijeme. Nisam primijetio bilo kakve sumnjive radnje, niti sam bio u poslovnim odnosima s bilo kime od prisutnih osoba”, navodi se u priopćenju punomoćnika Jakova Kitarovića.

Dodaje da ako ga pravosudne institucije pozovu kao svjedoka da će se rado odazvati i dati svoj iskaz o svojim saznanjima.

Kako prenose mediji, “klub” u Slovenskoj ulici u Zagrebu prostor je, u vlasništvu Kovačevićeve tvrtke, u kojem je on priređivao druženja za gospodarstvenike, osobe iz javnog života i dužnosnike najvišeg ranga.

Istraga protiv predsjednika Uprave Janafa Dragana Kovačevića pokrenuta je, uz ostalo zbog primanja mita od 1,96 milijuna kuna u gotovini kao nagradu za osiguranje dodjele poslova čiji je investitor Janaf. Uz direktora Janafa istragom su obuhvaćeni prvookrivljeni Krešo Petek te gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić i gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić.

Do 2030. godine
Naftom bogata Norveška najavila je veliki projekt koji bi trebao značajno povećati podzemne kapacitete za skladištenje plinova štetnih po okoliš.

Norveška premijerka Erna Solberg nazvala je projekt Longship prekretnicom u industrijskim i klimatskim inicijativama svoje vlade. Njegovom realizacijom smanjit će se emisija ugljičnog dioksida i pojednostaviti razvoj nove tehnologije i stvoriti dodatna radna mjesta, rekla je Solberg.

Ugljični dioksid skladištit će se se u tvornici cementa u Breviku. Ministar za klimu i okoliš Sveinung Rotevatn objasnio je da ostvarivanje ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma zahtijeva uklanjanje iz zraka velike količine ugljičnog dioksida i njegovo skladištenje.

Norveška se obvezala smanjiti emisiju CO2 do 2030. godine za 50 do 55 posto. Nisu baš svi oduševljeni vladinim potezom. Klimatska aktivistička skupina Extinction Rebellion organizirala je u Oslu prosvjed u kojem je 80 aktivista zaustavilo promet. Policija je izvijestila da su 32 sudionika prosvjeda uhićena. Predloženi projekt mora još odobriti parlament.