Energetika

Analiza Global CCS Instituta
Globalni kapaciteti za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) povećani su u proteklih godinu dana za trećinu, ali još uvijek nedovoljno da se ostvare zacrtani globalni klimatski ciljevi, priopćio je u utorak Global CCS Institut.

U svijetu je trenutno u pogonu 26 komercijalnih CCS postrojenja koja mogu ‘uhvatiti’ oko 40 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje, a većinom su povezana s korištenjem tog plina za efikasnije vađenje nafte, pokazalo je izvješće o primjeni te tehnologije.

Uključujući projekte u izgradnji i razvoju, ukupni su kapaciteti za hvatanje CO2 ove godine premašili 110 milijuna tona godišnje. U 2019. iznosili su oko 85 milijuna tona, utvrdio je institut. Brojne su zemlje odlučile svesti emisiju C02 neto na nulu do 2050. godine, što je nemoguća misija bez tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika, upozorava Međunarodna energetska agencija (IEA).

Po procjenama IEA-e, samo u 2020. godini za projekte CCS-a izdvojene su gotovo četiri milijarde dolara, uključujući i norveški projekt Longship, nazvan po brodovima kakve su gradili Vikinzi. Od prošlogodišnjeg izvješća pripremljeno je 17 projekata gradnje novih komercijalnih kapaciteta za hvatanje i skladištenje ugljika, uključujući 12 u SAD-u, djelomično uz poticaj poreznih olakšica.

Institut je u svijetu utvrdio ukupno 65 komercijalnih CCS objekata u različitim fazama razvoja, uključujući tri u izgradnji i 12 u naprednoj fazi razvoja, dodaje se. Prošle je godine izbrojao 51 CCS objekt “velikih razmjera”, koji su sad uvršteni u kategoriju komercijalnih, a dodani su im i neki od manjih objekata, stoji među ostalim u objavi na portalu S&P Global

 

LNG Croatia
Brod “LNG Croatia” u utorak je uplovio u Omišalj s prvim količinama ukapljenog prirodnog plina (LNG), koje su potrebne za probni rad LNG terminala, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić tom je prigodom ocijeno kako je osiguran novi dobavni pravac i Hrvatska ucrtana na energetsku kartu svijeta.

Ministar Ćorić rekao je da je osiguran alternativni dobavni pravac, koji će u idućim godinama i desetljećima osigurati opskrbu plinom te da je “ono o čemu se sanjalo od 1993. danas konačno ostvareno”. “S obzirom da su kapaciteti LNG Hrvatske za naredno razdoblje prilično popunjeni, držimo da će upravo ovaj dobavni pravac omogućiti stabilnu opskrbu plinom ne samo Hrvatske nego i naših sjevernih susjeda te utjecati i na povećanje konkurencije i na cijenu plina za korisnike u Hrvatskoj”, ustvrdio je Ćorić.

Rekao je i kako realizaciju projekta treba zahvaliti izvrsnom timu, svima koji su u različitim fazama sudjelovali, pri čemu je apostrofirao bivšu direktoricu tvrtke LNG Hrvatska Barbaru Dorić i sadašnjeg direktora te tvrtke Hrvoja Krhena. Na upit o transportnim naknadama, ministar je rekao da će što se tiče tarifa, ne samo transporta, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) sljedećih dana, temljem zahtjeva Plinacro-a i tvrtke LNG Hrvatska, odrediti tarife za iduće razdoblje, u skladu sa svojim kalendarom.

Ćorić je podsjetio i da je Vlada sufinancirala projekt sa 100 milijuna eura te da je osigurano i bespovratnih 101,4 milijuna eura europskog novca. Cijeli projekt izgradnje LNG terminala i nabavke broda LNG Croatia stajao je ukupno 233,6 milijuna eura, a ostatak novca osigurali su HEP i Plinacro.

Na upit ima li što poručiti stanovnicima Omišlja, ministar je rekao da će LNG terminal i nadalje poštivati najviše ekološke standarde. Vjeruje, kaže, da stanovnici Omišlja ni na koji način neće osjećati prisutnost LNG terminala na Krku, “osim u činjenici da će Omišalj uživati svojevrsnu naknadu na osnovi rada terminala”.

Direktor LNG Hrvatska Hrvoje Krhen naveo je da će terminal sutra početi s probnim radom, a 1. siječnja s komercijalnim operativnim radom. “Ovo je bio izuzetno složen zahvat, ali je unatoč svim okolnostima uspješno realiziran. Do početka siječnja bit će obavljena testiranja pojedinih sustava na brodu, komunikacija brod-kopno i signala, uplinjavanje kreće u narednih tjedan dana, instalacije će se puniti plinom, a operativni rad kreće u početku siječnja”, rekao je.

Brod “LNG Croatia” je 21. studenoga isplovio iz brodogradilišta “Viktor Lenac” prema španjolskoj luci Sagunto, u kojoj je ukrcao LNG potreban za probni rad terminala u Omišlju. Brod je dugačak 280,17 metara, širok 43 metra te bruto tonaže 96.576 tona. Skladišni prostor sastoji se od četiri skladišna spremnika ukupnog skladišnog kapaciteta 140,206 prostornih metara.

FSRU brod – plutajuća jedinica za prihvat, skladištenje i uplinjavanje sastavni je dio plutajućeg LNG terminala. Uz FSRU brod, plutajući LNG terminal čine pristan, uz koji će moći pristati i najveći LNG tankeri, pomoćna postrojenja i priključni plinovod do novog plinovoda Omišalj -Zlobin, kojim je terminal povezan s hrvatskim plinskim transportnim sustavom.

Tehnički kapacitet terminala je uplinjavanje 2,6 milijarde kubičnih metara ukapljenog plina na godinu. Svi kapaciteti zakupljeni su za sljedeće tri godine, do 2027. zakupljeno je 80 posto kapaciteta, a u sljedećim godinama, zaključno s 2035., oko polovice kapaciteta. Povrat investicije očekuje se već kod zakupa 0,52 milijardi prostornih metara prirodnog plina na godinu, a godišnji operativni troškovi terminala procjenjuju se na 13 milijuna eura.

Optimizam radi cijepiva
Na Wall Streetu je u utorak su indeksi dosegnuli novu najvišu razinu u povijesti,  jer se ulagači nadaju da će uskoro početi cijepljenje protiv koronavirusa, a potom uslijediti brzi oporavak gospodarstava.

Nakon što su u studenom sva tri indeksa skočila više od 10 posto, i prvog dana prosinca nastavljen je njihov rast, pri čemu su indeksi dosegnuli nove rekordne razine. Ulagače, ionako optimistične jer se uskoro očekuje primjena cjepiva protiv koronavirusa, potaknule su daljnje naznake oporavka kineskog gospodarstva.

PMI indeks proizvodne aktivnosti, koji sastavljaju tvrtke Markit i Caixin, dosegnuo je u studenom 54,9 bodova, najvišu razinu u 10 godina, što je još jedna naznaka brzog oporavka drugog po veličini svjetskog gospodarstva od koronakrize. Podaci su jučer pokazali da je i u nekim drugim zemljama proizvodna aktivnost u studenom snažno porasla.

Premda su u SAD-u aktivnosti posustale zbog uvođenja novih restriktivnih mjera u nizu saveznih država, to nije omelo ulagače. Posljednjih mjesec dana, od kada su zaredale pozitivne vijesti o cjepivu protiv koronvirusa, cijene dionica na svjetskim burzama gotovo neprestano rastu jer ulagači očekuju da će se s primjenom cjepiva gospodarska aktivnost normalizirati, a najveća svjetska gospodarstva brzo oporaviti od koronakrize.

Uz to, središnje banke širom svijeta popustile su monetarnu politiku, pa su financijska tržišta preplavljena svježim novcem koji uglavnom ide na tržišta dionica, s obzirom na rekordno niske kamatne stope u svijetu. Zbog toga se MSCI indeks svih svjetskih burzi kreće na najvišim razinama u povijesti.

Podršku tržištima pruža i nada ulagača u dodatne gospodarske poticaje jer se u posljednje vrijeme uvriježilo da na gotovo svaku naznaku usporavanja oporavka slijede nove fiskalne ili monetarne poticajne mjere.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica blago pale, nakon jučerašnjeg rasta, jer su ulagači oprezni nakon snažnog rasta burzovnih indeksa u studenom. Na Zagrebačkoj se burzi u srijedu očekuje stagnacija Crobex indeksa, nakon što su u prethodna dva dana osjetno porasli i dosegnuli nove najviše razine od početka ožujka i izbijanja koronakrize.

Na azijskim je burzama u srijedu nastavljen pozitivan trend jer podršku tržištima pruža nada ulagača da će uskoro početi cijepljenje protiv koronavirusa, ali i da će američki Kongres dogovoriti nove poticajne gospodarske mjere. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu, pri čemu su S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli nove najviše razine u povijesti. No, jutros su američki terminski indeksi u minusu, pa su i azijski ulagači oprezniji.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najniže razine od travnja 2018. godine jer se očekuju nove poticajne mjere u američkom gospodarstvu i jer su ulagači skloni rizičnijim investicijama.

Cijene su nafte, pak, jutros pale jer su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, predvođeni Rusijom, odgodili službeni sastanak na kojemu će odlučiti hoće li u siječnju povećati proizvodnju ili je zadržati na postojećim razinama. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 0,63 posto, na 44,27 dolara, dok je na londonskom tržištu pala 0,53 posto, na 47,16 dolara.

Traži se konsenzus
Cijene nafte zadržale su se u utorak na međunarodnim tržištima blizu 49 dolara budući da investitori čekaju smjernice vodećih proizvođača nakon odgode službenog sastanka na kojem se trebalo raspravljati o ograničenju opskrbe.

Na londonskom je tržištu cijena barela oslabila na 47,69 dolara. Na američkom je tržištu pala na 44,98 dolara. Cijene su na oba tržišta u studenom porasle oko 27 posto, ponesene nadom ulagača da će cjepiva protiv Covida 19 poduprijeti i globalno gospodarstvo i potražnju za gorivima. Očekuju ujedno

Očekuju ujedno da će vodeći proizvođači čvrsto držati uzde proizvodnje u okruženju novog vala zaraze koronavirusom.Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici predvođeni Rusijom odgodili su pregovore o proizvodnoj politici u sljedećoj godini s utorka na četvrtak, budući da se glavni akteri još nisu dogovorili, saznaje se iz bliskih izvora.

Skupina je od siječnja trebala ublažiti ograničenje proizvodnje za dva milijuna barela dnevno. Potražnja je još uvijek slaba i OPEC+ razmišlja o tome da produlji važeća ograničenja na prve mjesece 2021. godine, za što se zapravo zalaže vodeća čelnica OPEC-a Saudijska Arabija, prema izvorima. Rusija pak preferira postupno povećanje proizvodnje.

OPEC je danas na svojoj internetskoj stranici odvojeno objavio da je cijena barela sirove nafte iz košarice njegovih članica u ponedjeljak iznosila 46,43 dolara, što znači da je pala 36 centi u odnosu na prethodni radni dan.

Konsenzus upitan
Na jučerašnjem je sastanku naftnog kartela i njegovih saveznika odgođena odluka o smanjenju proizvodnje nafte nakon što su splasnule nade oko brzog dogovora te su iskočile tenzije među članicama OPEC-a i OPEC+.

Mi na EnergyPress-u smo pratili izvještaje sa sastanka, kako medijske tako i one na društvenim mrežama.

Naime, nakon što se članovi OPEC-a nisu uspjeli dogovoriti o produljenju postojećeg dogovora o smanjenju nafte prije planiranog sastanka s Rusijom i drugim saveznicima kartela odgodili su razgovore o toj temi na nekoliko dana.

Zemlje OPEC-a surađuju s Rusijom i saveznicima na smanjenju proizvodnje nafte i njenoj stabilizaciji još od 2016. Godine, kako bi dovela ponudu i potražnju u ravnotežu. Ovoga su travnja dogovorili smanjenje proizvodnje za 10 posto globalne ili nešto manje od 10 milijuna barela na dan, uz planove kako će se nakon oporavka tržišta opskrba vratiti u normalu.

Međutim, globalni gospodarski uvjeti ove godine postigli su veliku zasićenost zalihama nafte dok su cijene ostale tavoriti između 40 i 45 dolara za barel. Zato Saudija predlaže daljnje smanjenje proizvodnje za 7.7 milijuna barela na dan, na razdoblje od tri mjeseca.

Najutjecajnije članice saveza, na čelu sa Saudijskom Arabijom pozivaju na oprez u dogovorima oko smanjenja proizvodnje u uvjetima pandemije koronavirusa. Slijede ih iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji nisu pristali niti na jedno produljenje zaustavljanja proizvodnje te je zbog toga i ranije bio na udaru kritika. Sada zahtijevaju od drugih da smanje prekomjernu proizvodnju prije nego li se i oni odluče na takav korak.

Velik je broj zemalja koje su proizvodile više od dogovorenog u uvjetima krize cijene nafte i globalne pandemije, poput Nigerije, Iraka, Rusije i Kazakhstana. Njih je potakao rast cijene nafte s početnih minusa na početku godine, na gotovo 50 dolara prije nekoliko dana.

Iranski je ministar nafte, Bijan Namdar Zangeneh, prije sastanka u ponedjeljak izrazio skepsu u skori dogovor te upozorio na raskol interesa vodećih proizvođačica, prenio je Reuters.

Utrka u isporuci cjepiva protiv covida 19 i njegova skora uporaba relaksirale su gospodarska očekivanja te su probudile nadu kako će se potražnja za naftom normalizirati i prije kraja sljedeće godine, ali takav optimizam narušava zatvaranje gospodarstava u zapadnoj hemisferi te se očekuje kako će se postojeći tržišni uvjeti zadržati početkom godine te kako će put do oporavka biti neravnomjeran.

Mogućnost odsustva dogovora u četvrtak  nije dobra vijest za proizvođače jer bi se moglo dogoditi da neki od njih na tržište pošalju dodatne barele na ionako prekomjerno opskrbljeno tržište, što oživljava bolna sjećanja na cjenovni rat Saudijske Arabije i Rusije u ožujku ove godine.

OPEC i saveznici će se sastati se ponovno u četvrtak što bi trebalo ostaviti dovoljno vremena za konzultacije, a alžirski ministar nafte Attar komentirao je, a donosi Financial Times, kako je optimističan u konsenzus i dogovor na barem tri mjeseca. Potporu takvom mišljenju daju glasovi iz Kremlja koji kažu kako prijepori nisu niti blizu intenzitetu iz ožujka ove godine.

No, insideri OPEC-a, ako je suditi prema twitovima nisu tako optimistični te upozoravaju kako postoji niz neriješenih konflikata za koje riješiti je dva dana malo. Neki od njih su čak najavili kako bi neke članice mogle napustiti kartel.

Analiza Markita
Aktivnosti u industriji eurozone blago su usporile u studenome, poduprte zamahom u Njemačkoj koji je ublažio utjecaj obnovljenih koronaograničenja, a poslovne čelnike ohrabrile su vijesti o mogućim cjepivima protiv covida 19, izvijestio je Markit.

Indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnom sektoru eurozone pao je u studenome za jedan bod u usporedbi s listopadom, na 53,8 bodova, čime je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka blago povisila početnu procjenu.

Vrijednosti više od 50 bodova signaliziraju rast aktivnosti a one niže njihov pad. “Tempo rasta usporio je u usporedbi s listopadom kad su aktivnosti rasle najsnažnije u 32 mjeseca, ali nastavljen rast trebao bi pomoći ublažiti ekonomske posljedice ograničenja vezanih za covid 19, koja su teško pogodila uslužni sektor”, konstatira ekonomist Markita Chris Williamson.

Proizvodnja i priljev novih narudžbi osjetno su usporili, odražavajući slabiju potražnju na domaćim i inozemnim tržištima. Među zemljama obuhvaćenim istraživanjem najviše je porastao izvoz iz Njemačke, Nizozemske i Austrije, bilježe u londonskoj tvrtki. “Njemačka je ponovo bila glavni motor rasta regije, s rastom proizvodnje i knjiga narudžbi u industriji rijetko viđenim u 25-godišnjoj povijesti istraživanja”, kostatira Williamson.

“Kad se izuzme Njemačka, rast u regiji sveden je (u studenome) gotovo na stagnaciju a priljev novih narudžbi pao je prvi puta od lipnja”, navodi glavni ekonomist Markita.

Očekivanja poslovnih čelnika u industriji za idućih 12 mjeseci poboljšana su u usporedbi s listopadom, potaknuta vijestima o potencijalnim cjepivima protiv covida 19, koja bi mogla donijeti blaža ograničenja i veću potrošnju, posebno kompanija.”I oslanjanje na Njemačku moglo bi se uskoro smanjiti, sudeći po tome da su očekivanja poslovnih čelnika poboljšana ili su se zadržala na visokoj razini u svim zemljama, uz rječiti izuzetak Francuske, koja će po svemu sudeći kaskati za oporavkom u regiji”, nagađa Williamson.

Ukupan broj zaposlenih u industriji u listopadu ove godine veći je za 0,1 posto u odnosu na rujan, dok je u odnosu na listopad prošle godine smanjen za 2,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci o kretanju zaposlenosti u industriji na mjesečnoj razini, prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju najveći pad broja zaposlenih u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 10,5 posto te proizvodnji pića, za 2,3 posto. Najveći rast broja zaposlenih zabilježen je, pak, u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 5,9 posto te proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 4,3 posto.

Na godišnjoj razini statistika pokazuje najveći pad također u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 16,6 posto. Broj zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvoda je pao za 11,5 posto, a u proizvodnji odjeće za 10,7 posto. Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji tekstila, za 21,8 posto, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, za 4,5 posto, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 3,1 posto te gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za tri posto.

Po podacima DZS-a, u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje broj zaposlenih u industriji je pao za 2,9 posto. Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do listopada ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine manja je za 0,6 posto.

Press služba
Gazprom i njegovi europski partneri osigurali su gotovo stopostotno financiranje dovršetka izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, koji sada ima zaokruženu financijsku potporu za puštanje u rad, izvijestila je press služba projektne kompanije Nord Stream 2.

“Projekt Sjeverni tok 2 u potpunosti je financiran i ima sva potrebna financijska sredstva i financijsku potporu za puštanje plinovoda u pogon. Gotovo 100 posto potrebnih sredstava već su osigurali dioničari i financijski investitori”, priopćila je tvrtka.

Ranije u ponedjeljak, anglo-nizozemski Shell i austrijski OMV objavili su da su dovršili financiranje projekta. OMV je za financiranje izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 dodijelio oko 729 milijuna eura. Shell nije otkrio iznos ulaganja, a press služba Wintershalla izvijestila je da je ta tvrtka uložila 730 milijuna eura. Financijski direktor Unipera Sasha Bibert objavio je 10. studenoga da je tvrtka uložila 700 milijuna eura za financiranje projekta Sjeverni tok 2, od obećanog iznosa od 950 milijuna eura. Taj se iznos nije promijenio od svibnja.

Projektom Sjeverni tok 2 predviđena je izgradnja dva cjevovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubika na godinu, od ruske obale, preko Baltičkog mora do Njemačke. Trenutno je izgrađeno 93 posto plinovoda, no izgradnja je obustavljena krajem 2019. godine nakon što je švicarski Allseas odbio položiti cijevi zbog sankcija Sjedinjenih Država. Operator izgradnje Sjevernog toka 2 – Nord Stream 2 – najavio je 28. studenoga da će se izgradnja plinovoda nastaviti u prosincu ove godine te da će cijevi polagati brod usidren u isključivoj ekonomskoj zoni Njemačke, piše Pipeline and Gas Journal

Ruski plinski div Gazprom izvijestio je da je treće tromjesečje zaključio s neto gubitkom i dvoznamenkastim padom prihoda, ističući slabljenje rublja u pandemiji koronavirusa i smanjenu potražnju i pac cijena plina.

Razdoblje od srpnja do rujna kompanija je zaključila s neto gubitkom od 251,3 milijarde rubalja (3,3 milijarde dolara), pokazuje izvješće objavljeno u ponedjeljak. U prošlogodišnjem trećem tromjesečju poslovala je s neto dobiti od 211,8 milijardi rubalja.

Ruske kompanije zadužene u inozemnoj valuti posluju s gubitkom zbog slabljenja rublja u vrijeme pandemije koronavirusa. Gazprom navodi da je neto gubitak povezan s inozemnim valutama u razdoblju od srpnja do rujna iznosio 464,3 milijarde rubalja. U istom lanjskom razdoblju kompanija je u toj stavci bilježila dobit.

Prihodi su im potonuli 14 posto, na 1.400 milijardi rubalja, zbog smanjene potražnje i nižih cijena. Prodaja plina u Rusiji i u Europi smanjena je a prosječna izvozna cijena pala je s prošlogodišnjih 169,8 dolara na 117,2 dolara za tisuću prostornih metara plina.

Ruski državni div čini oko 34 posto europskog tržišta plina, podsjeća Reuters. U ponedjeljak navečer, viši menadžer tvrtke rekao je investitorima da je Gazprom ove godine u Europu i Tursku isporučio oko 171 do 172 milijarde kubičnih metara plina (bcm), otprilike u skladu s procjenama.

Obujam prodaje smanjen je u usporedbi s 2018. kada je kompanija na ta tržišta isporučila više od 200 milijardi kubičnih metara plina, a sličan je rezultat postigla i u prošloj godini. U kompaniji očekuju da će se prosječna izvozna cijena plina ove godine oporaviti na 128 do 130 dolara za tisuću prostornih metara. Tržište plina dotaknulo je dno u drugom tromjesečju i u trećem je tromjesečju pokazalo naznake održivog oporavka potražnje i cijena, navodi se u prezentaciji za ulagače.

Novac.hr
Fortenova grupa sklopila je konačan ugovor s KHA četiri, hotelskom kompanijom sa sjedištem u Hrvatskoj, o prodaji svojeg udjela od 25 posto u toj kompaniji.

U odvojenoj transakciji Fortenova grupa je dogovorila preuzimanje udjela od 26 posto u društvu A.N.P. Energija u vlasništvu otvorenog alternativnog investicijskog fonda rizičnog kapitala s privatnom ponudom Prosperus FGS, čime je stekla kontrolni paket u A.N.P.-u Energija.

A.N.P. Energija, podsjetimo, jedini je vlasnik društva Energija Gradec, koje u svojem vlasništvu ima pet bioenergetskih postrojenja na području Slavonije i središnje Hrvatske s instaliranim kapacitetom od 9,8 MW, koja koriste biomasu iz poljoprivrednih kompanija Fortenova grupe za proizvodnju električne energije iz bioplina.

Kako su pojasnili iz Fortenova grupe, te dvije transakcije omogućit će Grupi izlazak iz hotelskog projekta koji nije njezina temeljna djelatnost uz istovremeno oslobađanje značajne vrijednosti za poljoprivredni segment svojeg poslovanja konsolidiranjem djelatnosti bioenergetskih postrojenja kojom se bavi Energija Gradec.

– Ovo predstavlja daljnji iskorak u strategiji Fortenova grupe koja se zasniva na prodaji netemeljnih djelatnosti i fokusira se na temeljne poslovne grupe maloprodaje, prehrane i poljoprivrede. Konsolidiranim udjelom u tim bioenergetskim postrojenjima Fortenova grupa ne samo da investira izravno u financijska poboljšanja nego nastavlja razvijati okolišno održiviji model poljoprivredne proizvodnje za budućnost – rekao je James Pearson, glavni financijski direktor Grupe.

Tomislav Tičić, član Uprave Prosperus Investa, naglašava kako je najvažniji rezultat ovih dviju posve odvojenih transakcija činjenica da je kompanija KHA četiri stjecanjem vlastitih udjela napravila prvi korak prema pronalasku strateškog partnera za nastavak razvoja projekta rekonstrukcije društva Hoteli Plat, koje ima u većinskom vlasništvu.

– Hoteli Plat je društvo strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, koje razvija projekt rekonstrukcije i izgradnje hotelskog kompleksa kategoriziranog s pet zvjezdica u Platu, na zemljištu površine sedam hektara, s ukupnim kapacitetom od otprilike 580 smještajnih jedinica. Očekuje se da bi projekt mogao nastaviti s obnovom tijekom 2021. godine – rekao je Tičić.

– Druga transakcija, u kojoj je Fortenova stekla udjele u kompaniji A.N.P. Energija, potvrda je inicijative hrvatske Vlade za osnivanje fondova za gospodarsku suradnju, čija je namjera bila stimulirati gospodarski razvoj na područjima od značaja za Hrvatsku, kao i u segmentima energetske učinkovitosti – dodao je Tičić.

Prosperus Invest je prije petnaestak dana potvrdio Jutranjem listu da je završila inicijalna faza prikupljanja interesa započeta tijekom ljeta te da više zainteresiranih strateških investitora provodi dubinsko snimanje društva KHA četiri. Procijenjeno je da se tijekom prosinca očekuju konkretnije ponude potencijalnih strateških ulagača.

Tvrtka KHA četiri je sa 92 posto dionica većinski vlasnik Hotela Plat, a Fond za gospodarsku suradnju Prosperus FGS II je većinski vlasnik društva KHA četiri. KHA četiri je stekao dionice Hotela Plat podmirivši dugove u predstečajnoj nagodbi.

Izvorno su partneri u KHA četiri bili Agrokor, fond Nexus FGS II i Karisma Resorts International. Nexus FGS II preimenovan je u Prosperus FGS II nakon što je Prosperus invest 2018. godine preuzeo upravljanje fondom. Krajem veljače 2017. godine hotelski kompleks Plat u Župi dubrovačkoj Vlada je proglasila strateškim. Investicija u njegovu obnovu i rekonstrukciju trebala je iznositi gotovo 430, a s preuzimanjem 618 milijuna kuna kako bi ovaj kompleks, koji ima dva hotela, depandanse, šest vila i dva paviljona, postao hotelski resort kategoriziran s četiri i pet zvjezdica, donosi Jutarnji list.

Izvješće
Danas je objavljeno godišnje Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a koje pokazuje napredak EU-a u smanjenju emisija stakleničkih plinova u 2019. godini. Razine emisija stakleničkih plinova u 27 država članica EU-a smanjile su se za 3,7 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je BDP porastao za 1,5 %. U odnosu na 1990. razine emisija manje su za čak 24 %.

„Europska unija dokazuje da je moguće smanjiti emisije i ujedno ostvariti rast gospodarstva. Današnje izvješće, međutim, ponovno potvrđuje da je u svim sektorima gospodarstva potrebno više zalaganja da bismo ostvarili zajednički cilj klimatske neutralnosti do 2050. Zelena tranzicija je ostvariva ako u tome ustrajemo i iskoristimo oporavak kao priliku da obnovimo gospodarstvo na održiv način i povećamo njegovu otpornost na krize kako bismo imali zdravu i održivu budućnost.“ – izjavio je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan.

U 2019. godini najviše su pale razine emisija obuhvaćenih sustavom EU-a za trgovanje emisijama, i to za 9,1 % u odnosu na 2018., što približno odgovara iznosu od 152 milijuna tona ekvivalenta ugljikova dioksida (Mt CO2eq).

To je smanjenje najvećim dijelom rezultat napretka u energetskom sektoru, u kojem je zabilježen pad emisija od gotovo 15 %, prije svega zahvaljujući zamjeni proizvodnje električne energije iz ugljena proizvodnjom iz obnovljivih izvora i plina. Emisije u industrijskom sektoru smanjile su se za gotovo 2 %. Provjerene emisije iz zrakoplovstva, koje trenutačno obuhvaćaju samo letove unutar Europskog gospodarskog prostora, nastavile su umjereno rasti te su se u odnosu na 2018. povećale za 1 %, odnosno za približno 0,7 Mt CO2eq.

Razine emisija koje nisu obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama, kao što su emisije iz sektora industrije, prometa, građevinarstva, poljoprivrede i otpada, nisu se znatno promijenile u odnosu na 2018. Rashodi EU-a za zaštitu klime, financiranje zelenih tehnologija, primjenu novih rješenja i međunarodnu suradnju povećali su se u 2019. i nastavit će se povećavati tijekom oporavka Europe uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19. Prihodi od dražbi u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama postaju sve važniji izvor financiranja borbe protiv klimatskih promjena. Ukupni prihodi koje su države članice,

Ujedinjena Kraljevina i zemlje EGP-a ostvarile od dražbi u razdoblju od 2012. (početak dražbi u okviru sustava za trgovanje emisijama) do sredine 2020. iznosili su više od 57 milijardi eura, a više od polovine tog iznosa ostvareno je 2018. i 2019. Ukupni prihodi od dražbi 2019. premašili su iznos od 14,1 milijarde eura. Od tog ukupnog iznosa 77 % iskoristit će se u klimatske i energetske svrhe, što je povećanje od 7 postotnih bodova u odnosu na 2018., kad je udio tih prihoda iznosio 70 %.

Osim toga, sve veći broj projekata u području klime financiranih sredstvima EU-a financira se monetizacijom emisijskih jedinica u okviru programa NER 300, Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju. Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a pod naslovom Kick-starting the journey towards a climate-neutral Europe by 2050 prikazuje napredak EU-a i njegovih država članica u smanjenju emisija stakleničkih plinova i najnovija kretanja u području klimatske politike EU-a. Izvješće sastavlja Glavna uprava za klimatsku politiku na temelju podataka koje su dostavile države članice u skladu s Uredbom o mehanizmu praćenja klimatskih promjena, donosi EkoVjesnik

Borseele
Danska energetska skupina Ørsted pustila je u rad svoju prvu pučinsku (offshore) vjetroelektranu u Nizozemskoj.re

VE Borssele 1 i 2 nalazi se 22 kilometara od obale nizozemske provincije Zeeland.

Zahvaljujući svojoj snazi od 752 MW najveća je pučinska vjetroelektrana u Nizozemskoj i druga po veličini u svijetu. Njezina proizvodnja dovoljna je za opskrbu milijun nizozemskih kućanstava električnom energijom, priopćeno je iz Ørsteda. “S Borsseleom 1 i 2 kao prvim korakom, želimo dati značajan doprinos nizozemskoj tranziciji s fosilnih na obnovljive izvore”, rekao je Henrik Poulsen, izvršni direktor i predsjednik Ørsteda.