Energetika

Civilno društvo
Osamdeset udruga civilnog društva, energetskih agencija i institucija zatražilo je u srijedu od novoizabranih zastupnika u Hrvatskom saboru snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju radnih mjesta i brzi, zeleni i održivi oporavak Hrvatske

Zahtjev za zelenim oporavkom upućen je jer je ‘upravo aktualan trenutak ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za istinski održiv oporavak’. Sijedi razdoblje oporavka od jedne od najvećih zdravstvenih, ali i ekonomskih kriza u novijoj povijesti, što će za hrvatsko gospodarstvo to biti težak udarac koji traži suradnju svih razina društva.

‘Upravo sada imamo jedinstvenu priliku za ulaganja koja će dati snažan poticaj razvoju vlastitih resursa – u znanje i ljude, u održive i obnovljive domaće izvore energije, domaću industriju i poljoprivrednu proizvodnju, u inovacije i povećanje kvalitete života u gradovima’, naglasio je Luka Tomac iz Zelene akcije napominjući da EU daje razne poticaje za zeleno gospodarstvo.

Programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja Ivana Rogulj ocijenila je da će razvojne i investicijske odluke i akcije, koje pokrenemo u idućih šest mjeseci, definirati razvoj Hrvatske u sljedećih desetak godina, a time i mogućnost djelovanja na smanjenje emisija ugljika. Sada je iznos potrebnih ulaganja niži od troškova šteta i ukupnih koristi za hrvatsko društvo i gospodarstvo.

Inicijatori su zatražili usklađivanje klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, s EU-ovim zelenim planom, a to podrazumijeva smanjenje emisija stakleničkih plinova za 65 posto do 2030. i smanjenje ili obustavljanje razvoja industrije na fosilna goriva. Traže da se sredstva iz proračuna preusmjere u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva. Osvrnuli su se i na obnovu potresom pogođenih zgrada predloživšii da ona bude sveobuhvatna i niskougljična. ‘Treba poticati građane i zajednice te im omogućiti da budu aktivni u energetskoj tranziciji – izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina’, stoji u priopćenju.

Dijalog potpisnika inicijative s predstavnicima nove Vlade i saborskim zastupnicima planiran je za rujan. Zahtjeve za zeleni oporavak i rast, ispred osamdeset potpisnika formirali su Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga, piše Tportal.

Problemi
Američki savezni sud zabranio je izgradnju naftovoda Dakota Access, dugog 1800 kilometara, i prije nego li je Trumpov ministar energetike uspio objaviti da se taj projekt zaustavlja.

Vrhovni je sud odbio deblokirati projekt o transportu nafte iz Kanade do Meksičkog zaljeva Keystone XL. Protiv toga projekta, kojega, inače, snažno podupire Trumpova administracija, zajednički su ustala indijanska plemena i ekološki aktivisti.

Jučer je američki ministar energetike Dan Brouillette izjavio slijdeće: „Opstrukcijski ekološki lobij s dobrim financiranjem uspješno je ubio (plinovod) Atlantic Coast Pipeline, koji bi smanjio troškove za energiju stanovnicima Virginije i Sjeverne Karoline.“ Ova ja izjava uslijedila nedugo nakon što su američke tvrtke Duke Energy Corp. i Dominion Energy Inc. objavile o zatvaranju projekta plinovoda koji bi vodio od Zapadne Virginije do Sjeverne Karoline, u dužini od gotovo 1000 kilometara, ukupne cijene od 8 milijadi dolara. Svoju su odluku objasnile nastavkom zadržavanja od strane regulatora i pravnom neizvjesnošću projekta.

Kao „pozdrav“ ovoj odluci, iz Saveznog je suda Trumpovoj administraciji stigla vijest i o odluci suda o prekidu rada već operativnog naftovoda Dakota Access u roku od 30 dana. On je koštao 4 milijarde dolara, a odluka suda donijeta je nakon tužbe tamošnjih Indijanaca. Taj je naftovod dug 1,8 tisuća kilometara i počinje u naftom bogatoj državi Sjeverna Dakota i proteže se do Illinoisa. Izgrađen je 2017.g. i dnevno je prevozio 500 tisuća barela nafte. Indijanski je narod postojano dokazivao kako naftovod predstavlja prijetnju tamošnjim vodnim resursima i kulturnim područjima te države.

I Vrhovni je sud Trumpovoj administraciji priredio neugodno iznenađenje: odbacio je žalbu administracije i investitora projekta Energy, kojom se tražilo odbacivnje odluke niže sudske instance kojom se blokirala izgradnja naftovoda Keystone XL, kroz koji se planiralo iz naftom bogate kanadske regije Alberta u rafinerije u Meksičkom zaljevu prevoziti 800 tisuća barela nafte dnevno.

Američki ministar energetike opet je bio primoran priznati kako se američka administracija nije mogla suprostaviti ekološkom lobiju unutar sudova.

Predsjednik Donald Trump gubitkom ovih projekata (naravno, to su privatni a ne Trumpovi projekti, za čiju su realizaciju investitori tražili dozvolu i potporu države) dolazi u još složeniju situaciju vezano uz realizaciju njegovog programa nove američke industrijalizacije i okretanja zemlje samoj sebi – poznatijeg kao „America First“, i to baš u jeku predizborne utrke u kojoj ionako ima previše problema. Trump, naime, tradicionalno podupire gotovo sve energetske projekte jer oni Amerikancima jamče nova radna mjesta, a jačaju i ulogu i utjecaj SAD-a, kao novog velikog svjetskog izvoznika nafte.

Međutim, neovisno o svemu ovome, teško je reći kako se ovdje isključivo radi o udaru „zelenih“ sudaca po Trumpu i njegovoj administraciji (iako, nedvojbeno, ima i toga). Naime, u uvjetima koronakrize i ukupne paralize svjetskog gospodarstva, cijena nafte na tržištima pala je na povijesne minimume, što, sve, slabo rentabilne projekte (a u ovim se slučajevima upravo o takvima i radi) sada stavlja u poziciju nepotrebnih i preskupih. Ali ukoliko bi oni donosili izdašne prihode, stav sudskih i političkih instanci teško da bi bio ovakav – po Trumpa krajnje negativan (snaga i utjecaj naftnog lobija u SAD-u i više su nego dobro poznati). Jer iz takvih bi se visokoprofitabilnih projekata onda financijski napajala i mnoga žedna usta.

Korupcija daleko nije samo hrvatski ili problem zemalja sa slabo razvijenom demokracijom. Štoviše, korupcijske metode i instrumenti za njihovo prikrivanje, kada su u pitanju veliki i profitabilni projekti, na Zapadu su toliko sofisticirani i razvijeni, gotovo pa integrirani u tamošnji zakonodavni (lobiranje) i poslovni sustav, da je slabašni Istok (sa svojom čestom pseudo-demokracijom), za njih prava „mala beba“, iako se, iz (geo)političkih razloga po toj „maloj bebi“, kada je o korupciji riječ – najviše i mlati, piše portal Geopolitika.

Portal OIE
Europska komisija je objavila prvi poziv na podnošenje prijedloga u okviru Inovacijskog fonda, jednog od najvećih programa na svijetu za demonstraciju niskougljičnih tehnologija, koji se financira prihodima s dražbe emisijskih jedinica iz sustava EU-a za trgovanje emisijama.

U okviru Inovacijskog fonda financirat će se napredne tehnologije za obnovljivu energiju, energetski intenzivne industrije, skladištenje energije te hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljika. Njime će se potaknuti zeleni oporavak tako što će se otvarati lokalna radna mjesta prilagođena budućim potrebama, čime će se utrti put klimatskoj neutralnosti i utvrditi vodeći položaj Europe u svijetu kad je riječ o tehnologijama.

“Ovaj poziv na podnošenje prijedloga objavljuje se baš u pravi tren. EU će uložiti milijardu eura u perspektivne projekte koji su spremni za tržište, poput čistog vodika ili drugih niskougljičnih rješenja za energetski intenzivne industrije kao što su industrija čelika, cementa i kemikalija. Podupirat ćemo i skladištenje energije, mrežna rješenja te hvatanje i skladištenje ugljika. Ta velika ulaganja pridonijet će ponovnom pokretanju gospodarstva EU-a i uvesti nas u fazu zelenog oporavka nakon kojeg ćemo 2050. postići klimatsku neutralnost“, izjavio je prvi potpredsjednik Frans Timmermans.

Za razdoblje 2020. – 2030. iz Inovacijskog fonda dodijelit će se desetak milijardi eura prikupljenih prodajom emisijskih jedinica na dražbi u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama, uz neisplaćene prihode iz prethodnog programa odnosno programa NER 300.

U okviru prvog poziva na podnošenje prijedloga osigurat će se bespovratna sredstva u vrijednosti od milijardu eura za velike projekte u području čistih tehnologija kako bi im se pomoglo da prevladaju rizike povezane s komercijalizacijom i opsežnim demonstracijskim aktivnostima. Ta će potpora otvoriti put za plasiranje nove tehnologije na tržište. Za perspektivne projekte koji još nisu spremni za tržište predviđena su zasebna proračunska sredstva u vrijednosti od osam milijuna eura koja će se upotrijebiti za pomoć pri razvoju projekata.

Poziv na podnošenje prijedloga otvoren je za projekte u prihvatljivim sektorima iz svih država članica EU-a te Islanda i Norveške. Sredstva se mogu kombinirati s drugim inicijativama javnog financiranja poput državnih potpora ili drugih EU-ovih programa financiranja. Projekti će se ocjenjivati prema potencijalu za sprečavanje emisija stakleničkih plinova, inovacijskom potencijalu, financijskoj i tehničkoj zrelosti te potencijalu za proširenje i troškovnu učinkovitost. Rok za podnošenje prijedloga je 29. listopada 2020. Projekti se mogu prijavljivati putem portala EU-a za financiranje i natječaje na kojem su dostupne detaljnije informacije o cijeloj proceduri, piše OIE.

Wind Europe
Predstavnici poljske vlade i strukovnih vjetroenergetskih udruženja potpisali su početkom srpnja Pismo namjere o suradnji na razvoju pučinskih vjetroelektrana u Poljskoj.

Tako su utvrđeni temelji za razvoj pučinskih vjetroelektrana u Poljskoj, kao i budući koraci kako bi se u toj državi razvila snažna vjetroenergetska industrija, priopćeno je iz udruženja WindEurope.

“Danas obilježavamo rođenje pučinskih vjetroelektrana u Poljskoj. Pučinske vjetroelektrane pokazuju svoju pouzdanost i učinkovitost i u ostalim dijelovima Europe. Ovim zajedničkim pismom namjere, poljska vlada i industrija šalju snažnu poruku ulagačima i tržištima da i oni također žele puno projekata pučinskih vjetroelektrana uspostavljajući regulatorni okvir koji to podržava”, istaknuo je Giles Dickson, izvršni direktor udruženja WindEurope, dodajući kako je offshore potencijal Baltika ogroman te da je poljska vjetroenergetska industrija spremna krenuti s razvojem projekata pučinskih vjetroelektrana, prenosi Energetika-net.

Ruske vlasti
Onečišćenje naftom na ruskom Arktiku prouzročilo je štete u okolišu u iznosu većem od dvije milijarde dolara, objavile su ruske vlasti.

Štete od onečišćenja oceana premašuju 147 milijardi rubalja (dvije milijarde dolara), izvijestila je u ponedjeljak ruska agencija za zaštitu okoliša Rosprirodnadzor. Izlijevanje nafte prouzročilo je daleko veće štete na kopnu, koje u Rosprirodnadzoru procjenjuju na 739 milijardi rubalja.

Zbog nesreće u elektrani u ocean je krajem svibnja ispuštena 21 tisuća tona nafte. Aktivisti Greenpeacea nazvali su izlijevanje najvećom katastrofom u povijesti ruskog Arktika. „Razmjeri štete na arktičkim vodama ne mogu se usporediti ni sa čime u povijesti“, rekao je ministar zaštite okoliša Dmitrij Kobiljkin, prema izvješću agencije Interfax.

Predsjednik Vladimir Putin proglasio je izvanredno stanje i naredio najbogatijem čovjeku u Rusiji Vladimiru Potaninu da plati štetu.

Izlijevanje nafte tek je najnoviji u nizu ekoloških akcidenata u Rusiji. Tako je proizvođač nikla Nornickel priznao da je odlagao tisuće litara otrovnog tekućeg otpada u obližnjim rijekama. Direktor tvrtke rezervirao je tek nekoliko milijuna za sanaciju štete u blizini grada Norilska.

U tom se gradu u lipnju zapalio industrijski otpad a istražitelji su pokrenuli pravne postupke protiv nekoliko osoba. Novaja Gazeta kritizirala je neuspjeh vlasti u zaštiti okoliša u proteklim deseteljećima, tvrdeći da Nornickel nije kažnjen za kršenje zakona o zaštiti okoliša zbog političkih veza s državom.

Koronakriza
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta nakon snažnog rasta prethodnih dana, dok broj novozaraženih koronavirusom u SAD-u i dalje raste.

Nakon pet dana rasta, S&P 500 jučer je pao jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta. “Za tržište je zdravo da se malo povuče. Čak i veći pad cijena bio bi dobar jer je puno nesigurnosti na tržištu. Vjerojatno će slijediti još dobitonosnih prodaja i nestabilnosti, nakon nevjerojatnog rasta cijena od ožujka”, kaže Alan Lancz, predsjednik u tvrtki Alan B. Lancz & Associates.

Zbog pandemije koronavirusa, svjetske su burze polovinom ožujka pale na najniže razine u više godina. No, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama vlasti širom svijeta, od kraja ožujka do danas nadoknadile su veliki dio prethodnih gubitaka.

Zahvaljujući tome, na američkim se burzama Nasdaq indeks kreće na najvišim razinama u povijesti, dok je S&P 500 od polovice ožujka skočio više od 40 posto. I to, premda broj novozaraženih koronavirusom u mnogim saveznim državama SAD-a i dalje snažno raste, što bi moglo narušiti proces postupnog pokretanja gospodarskih aktivnosti i usporiti oporavak gospodarstva. “Zabrinutosti zbog rasta novozaraženih narušavaju povjerenje ulagača u to da će se gospodarstva brzo ponovno otvoriti i brzo oporaviti od recesije”, kaže Jim Paulsen, strateg u tvrtki Leuthold Group.

Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno jer se ulagači plaše da će daljnje širenje koronavirusa u pojedinim dijelovima svijeta usporiti oporavak globalnog gospodarstva. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla.

Cijena su nafte, pak, stabilne nakon jučerašnjeg rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros skliznula 0,2 posto, na 43 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,15 posto, na 40,55 dolara.

Analiza GEM-a
Suočeni s globalnom recesijom koja je ishodište imala u zdravstvenoj krizi i krizi cijene nafte, istraživači Global Energy Monitora predviđaju izazovno razdoblje za ulagače u ukapljeni plin.

Naime, njih gotovo pedeset posto bit će suočeno sa zastojem u financiranju. Od 45 velikih projekata za izvoz LNG-a koji još nisu dosegnuli fazu gradnje, najmanje njih 20 investicijske vrijednosti oko 292 milijarde dolara suočeno je s odgodom financiranja zbog bojazni ulagača od mogućih prosvjeda, kao i zbog pandemije koronavirusa te ekologije, otkrili su istraživači Global Energy Monitora.

Njihovo istraživanje pokazuje veliku promjenu kod investitora, koji su počeli napuštati tržište ukapljenog plina, već pogođeno slabljenjem potražnje, sve žešćom konkurencijom tehnologija obnovljivih izvora energije i otporom javnosti emisiji štetnih plinova iz industrije. Izvješće ističe neprihvatljivi rizik ulaganja u LNG. Ulaganje u novu infrastrukturu fosilnih goriva, poput terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), ekonomski je nesigurna odluka.

Također, mnoge su investicijske banke objavile, pod pritiskom zelenih politika, prestanak financiranja projekata vezanih uz fosilna goriva.  Ipak, plinski sektor računao je na daleko pozitivnije izglede budući da je po mnogim analitičarima potražnja u idućih 10 godina trebala nadmašiti ponudu. Tako su tvrtke 2018. investirale oko 65 milijardi dolara u izgradnju novih terminala za izvoz LNG-a, a do kraja 2019. iznos je utrostručen, na 160 do 170 milijardi dolara, naglašavaju istraživači.

Kompanije su donedavno planirale projekte ukupne vrijednosti 758 milijardi dolara koji još nisu u fazi izgradnje. Danas ih je 20 pod znakom pitanja, a daljnje odgode mogle bi značiti smanjenje tog iznosa za 28 posto odnosno za 292 milijarde dolara, dodaju.

Što se tiče budućih projekata, 12 kompanija objavilo je početkom 2020. da konačnu odluku o gradnji novih pogona u Sjevernoj Americi za izvoz LNG-a planiraju donijeti do kraja godine. Sada to planiraju napraviti samo četiri kompanije. Analitičari očekuju da će zeleno svjetlo ove godine dobiti samo jedan projekt.

Od početka pandemije tempo razvoja LNG terminala vraćen je unatrag najmanje 18 mjeseci, naglašavaju autori istraživanja. U mnogim državama ulaganje u LNG ima snažnu podršku vlada i naftne kompanije u SAD-u, Europi i drugim dijelovima svijeta nisu odustale od povećanja izvoza ukapljenog plina u idućih 10 godina. To je pak potaknulo strahovanja da će emisija ugljičnog dioksida i metana možda otežati ostvarenje ciljeva o zaustavljanju rasta temperature na Zemlji, zacrtanih Pariškim klimatskim sporazumom.

Iako sagorijevanje prirodnog plina emitira manje ugljičnog dioksida nego sagorijevanje ugljena po jedinici energije, klimatski stručnjaci upozoravaju da nagli rast sektora i ispuštanje metana ugrožavaju napredak u zaustavljanju klimatskih promjena, stoji u analizi koju je moguće pronaći ovdje.

Ispod 43 dolara
Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima ispod 43 dolara zbog zabrinutosti da će nagli rast broja novozaraženih, posebice u SAD-u, zakočiti oporavak potražnje za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala na 42,66 dolara. Na američkom je tržištu bila 40,10 dolara. Cijene su nafte  palezbog zabrinutosti kako će rast novih slučajeva zaraze koronom u SAD-u ograničiti oporavak potražnje za gorivima, navodi ING Snap u svojoj analizi.

Šesnaest američkih država izvijestilo je o rekordnom rastu broja novih slučajeva zaraze COVID-om 19 u prvih pet dana srpnja, navodi Reuters.

Florida ponovno uvodi određena ograničenja gospodarstvu kako bi zaustavila rast broja zaraženih. Visoku stopu zaraze među testiranim građanima bilježe u proteklih tjedan dana i Kalifornija i Teksas, dvije najnaseljenije i ekonomski najvažnije američke države. Novi slučajevi zaraze učestali su i u drugim dijelovima svijeta, poput Australije.

Pad cijena nije zapriječila ni vijest da je Saudijska Arabija u ponedjeljak podigla službene prodajne cijene nafte, što signalizira oporavak potražnje. Neki analitičari smatraju da će taj potez pojačati pritisak na ionako slabe rafinerijske marže. Američko tržište dodatno pritišće neizvjesnost zbog sudske odluke kojom je u ponedjeljak naloženo zatvaranje cjevovoda Dakota Access, najveće arterije koja prevozi sirovu naftu iz škriljačkog bazena Sjeverne Dakote do Srednjeg zapada i Meksičkog zaljeva. Sud je zatražio zatvaranje cjevovoda zbog zabrinutosti za okoliš.

Od tržišnih izvora u škriljevačkom pojasu Bakken saznaje se da će se zbog zatvaranja naftovoda kapaciteta 570.000 barela dnevno dok ne bude izrađena studija o utjecaju na okoliš, dio nafte vjerojatno preusmjeriti na željeznicu.

Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 43,54 dolara, što znači da je porasla 61 cent u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Brod Fortuna
Danska energetska agencija (DEA) objavila je kako je odlučila da investitor Nord Stream 2 AG može koristiti (ruske) brodove-cjevopolagače sa sidrenim pozicioniranjem u gradnji spomenutog plinovoda.

U konkretnom slučaju radi se o ruskom brodu „Fortuna“, koji se od listopada prošle godine nalazi u njemačkoj baltičkoj luci Murkan, logističkom središtu za dovršetak ove posljednje dionice plinovoda koji će povezivati rusku i njemačku obalu. Plinovod ide paralelno s već postojećim plinovodom Sjeverni tok i bit će istoga kapaciteta od 55 milijardi m3 godišnje.

U spomenutoj njemačkoj luci nalazi se i najveći ruski brod-cjevopolagač „Akademik Cherskiy“, koji, međutim, ima sustav dinamičkog pozicioniranja. U prethodnoj dozvoli spomenutog danskog regulatora bilo je navedeno kako u izgradnji plinovoda mogu sudjelovati brodovi upravo s takvim sustavima – za dinamičko pozicioniranje, što minimalizira mogućnost kontakata s dnom, što je posebno važno u Baltičkom moru, na čijem se dnu još uvijek nalaze eksplozivne naprave iz doba Drugog svjetskog rata.

Međutim, u odluci danskog regulatora, objavljenoj na današnji dan, navodi se slijedeće: „Izmjene (u dozvoli) znače, kako tvrtka može koristiti brodove-cjevopolagače sa sidrima kako nezavisno, tako i u kombinaciji s brodovima-cjevopolagačima sa sustavom dinamičkog pozicioniranja.“

Regulator je precizirao kako se nedovršeni dio plinovoda u danskim vodama nalazi izvan zone u kojoj se ne dozvoljavaju sidrenja i radovi na morskom dnu zbog rizika od potpoljenog kemijskog oružja (vidi kartu ispod).

Svjetska banka
Rusko gospodarstvo smanjit će se ove godine šest posto, najviše od 2009., pod pritiskom pandemije koronavirusa i pada cijena nafte, procijenila je u ponedjeljak Svjetska banka.

U 2021. ruski BDP trebao bi porasti 2,7 a u 2022. godini 3,1 posto, procjenjuju u Svjetskoj banci. “Unatoč prognoziranim pozitivnim stopama rasta BDP-a u idućim godinama, njegova će razina u 2022. jedva dosegnuti pretpandemijsku razinu”, konstatiraju u Svjetskoj banci.

Rusko je gospodarstvo pod utjecajem zdravstvene krize koja je usporila poslovne aktivnosti i svjetsku potražnju za glavnim ruskim izvoznim proizvodom – naftom. Vlada je uvela mjere zatvaranja, što je rezultiralo naglim rastom nezaposlenosti.

Mjere su u međuvremenu ublažene i ne bude li ih vlada zbog drugog vala pandemije prisiljena ponovo uvesti, gospodarstvo bi se u drugoj polovini godine moglo umjereno oporaviti, potaknuto potrošnjom kućanstava, drže u Svjetskoj banci.

Napominju i da bi vladine mjere potpore, budu li u potpunosti provedene, mogle pomoći obuzdati rast siromaštva povezan s krizom. “Naša procjena pokazuje da bi bez vladine potpore neto razina siromaštva u Rusiji porasla”, izjavio je za Reuters direktor Svjetske banke za Rusiju Renaud Seligmann.

Da vlada nije poreznim mjerama poduprla mala i srednja poduzeća i usvojila mjere potpore obiteljima, stopa siromaštva u Rusiji ove bi godine skočila na gotovo 15 posto, s prošlogodišnjih procijenjenih oko 12 posto, dodaje Seligmann.