Energetika

UGT Renewables LLC

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa čelnicima američke kompanije UGT Renewables LLC koja se bavi obnovljivim izvorima energije, nakon čega je potpisan Sporazum o suradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike.

Sporazum su potpisali potpredsenica vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i finansijski direktor u kompaniji UGT Renewables LLC Piter Gudal.

Potpisivanju je prisustvovao i ambasador SAD Entoni Gofri.

Predsetavnici UGT Renewables predvođeni osnivačem i predsedikom Robertom Bermanom krajem marta su ministraki Mihajlović predstavili su neke od svojih značajnijih ulaganja u svetu i izneli predloge mogućih projekata postrojenja za proizvodnju solarne energije u Srbiji.

Ministarka Mihajlović je tada najavila skoro donošnje Zakona o obnovljivim izvorima energije kao pravnog okvira za ostvarivanje takvih projekata, koji je u međuvremenu donet.

Potpisali sporazum

Cresko-Lošinjski arhipelag potpisao je krajem srpnja sporazum s Tajništvom čiste energije za EU otoke, po kojemu će to tijelo Europske komisije tehnički pomoći projekt ulaganja u solarne elektrane na parkiralištima.

Cresko-lošinjski arhipelag dobit će tehničku pomoć za projekt INSOLCARPARK kojim se želi ispitati mogućnost te ekonomska, ekološka i prostorna opravdanost ulaganja u solarne elektrane na području najvećeg javnog parkirališta na Malom Lošinju.

Sporazum su potpisali 22. srpnja predstavnici Cresko-lošinjskog arhipelaga uz podršku Pokreta otoka s Tajništvom čiste energije za EU otoke, navodi se u priopćenju.

Tajništvo čiste energije za EU otoke osnovala je Komisija 2018., a pruža podršku europskim otocima pri pripremi projekata.

“Na temelju dobivenih podataka iz studije pred-izvodljivosti razvio bi se poslovni model za realizaciju ulaganja na javnim parkiralištima koje bi u konačnici doprinijele povećanju ukupne instalirane snage sunčanih elektrana na cresko-lošinjskom otočju”, navodi se u priopćenju.

Projekt bi utjecao i na poboljšanje parkirališnih usluga osiguranjem velikog broja osjenčanih parkirališnih mjesta, dodaje se.

Zakup električnih zrakoplova

DHL Express naručio je 12 električnih teretnih zrakoplova od američke start-up kompanije Eviation, koji će biti isporučeni u 2024., u sklopu nastojanja da stvori prvu svjetsku mrežu električnih teretnih zrakoplova, izvijestila je u utorak ta tvrtka koja je dio njemačke logističke kompanije Deutsche Post

Alice je potpuno električni zrakoplov, koji teretnim i putničkim zračnim prijevoznicima omogućuje upravljanje flotama s nultom emisijom, navodi se u priopćenju DHL-a.

“Čvrsto vjerujemo u budućnost s logistikom bez emisija”, poručio je izvršni direktor DHL Expressa John Pearson.

Zrakoplovom može upravljati jedan pilot i prevesti 1.200 kilograma težak teret. Za punjenje po satu leta bit će potrebno 30 minuta ili manje, a avion će imati domet od 815 kilometara (440 nautičkih milja).

Električni teretni avion koristit će se u svim okruženjima koja trenutno opslužuju klipni i turbinski zrakoplovi, a njegovi napredni elektromotori imaju manje pokretnih dijelova s ciljem povećanja pouzdanosti i smanjenja troškova održavanja, kaže se u priopćenju.

“Od prvog dana postavili smo odvažan cilj transformirati zrakoplovnu industriju i stvoriti novu eru električnih zrakoplova. Partnerstvo s tvrtkama poput DHL-a, koje su vodeće u održivom prijevozu e-tereta, dokaz je da nas očekuje električno doba. Ova najava značajna je prekretnica u našoj potrazi za promjenom budućnosti leta širom svijeta”, navodi izvršni direktor Eviationa Omer Bar-Yohay.

Oprezno trgovanje

Na Wall Streetu je u utorak S&P 500 indeks dosegnuo novu rekordnu razinu, zahvaljujući rastu cijena dionica zdravstvenog sektora i Applea, pa su vijesti o širenju delta soja koronavirusa ostale u drugom planu. Novi rekordni doseg S&P 500 indeksa zahvaljuje se rastu cijena u 10 od 11 najvažnijih sektora.

Pritom je najviše porastao zdravstveni sektor, a skok cijene Applea za više od 1 posto također je pridonio rekordu S&P 500 jer ta dionica ima znatnu težinu u tom indeksu.

Podršku tržištu pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati većine kompanija.

Dosad je poslovna izvješća objavilo više od 300 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je gotovo 90 posto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u drugom tromjesečju porasle oko 90 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su još nedavno očekivali rast od 66 posto.

„Izvješća o zaradama su snažna ili snažnija nego što su ulagači očekivali, što navodi na zaključak da su ulagači podcijenili snagu oporavka”, kaže Jamie Cox, partner u tvrtki Harris Financial Group.

Podršku tržištu pružili su i podaci o nastavku oporavka gospodarstva od koronakrize.

Jučer je objavljeno da su tvorničke narudžbe u SAD-u u lipnju porasle 1,5 posto, više od očekivanih 1 posto, ali manje nego mjesec dana prije, kada su porasle 2,3 posto.

Zbog toga su vijesti o širenju delta soja koronavirusa u SAD-u ostale u drugom planu.

A kolika je snaga gospodarstva, pokazat će, među ostalim, izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje će biti objavljeno u petak.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u srpnju broj zaposlenih porastao za 926.000, što bi bio najveći rast u 11 mjeseci, a da je stopa nezaposlenosti pala s 5,9 na 5,7 posto.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle.

Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, no trguje se oprezno zbog strahovanja ulagača da će širenje delta soja koronavirusa usporiti oporavak gospodarstava u regiji.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,6 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,3 i 1,5 posto.

Podršku tržištima pružio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu, pri čemu je S&P 500 indeks dosegnuo novu rekordnu razinu.

To se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima većine američkih kompanija.

Dosad je poslovna izvješća objavilo više od 300 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je gotovo 90 posto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u drugom tromjesečju porasle oko 90 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su još nedavno očekivali rast od 66 posto.

No, na tržištima ne vlada euforija jer se ulagači plaše da će širenje delta soja koronavirusa u regiji izazvati usporavanje oporavka globalnog gospodarstva. U fokusu ulagača je Kina, gdje su vlasti uvele striktne epidemiološke mjere u područjima gdje se proširila delta varijanta. U 31 regiji pozvale su građane da ne putuju ako baš nije potrebno.

Na valutnim tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira.

A cijene su nafte jutros pale. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,40 posto, na 72,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,55 posto, na 70,20 dolara.

Nadoknada gubitaka

Cijene nafte ojačale su u utorak na međunarodnim tržištima u očekivanju daljnjeg pada američkih zaliha goriva, nadoknadivši tako dio gubitaka od dana ranije, kada su potonule za više od tri posto. Na londonskom tržištu cijena barela u odnosu na prethodno zatvaranje porasla je na 73,18 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio na 71,54 dolara.

Neki tržišni igrači smatraju kako je pad cijena u ponedjeljak bio pretjeran, no očekuje se još jedan pad zaliha ovoga tjedna

Analitičari u Reutersovoj anketi procjenjuju da su u prošlom tjednu u SAD-u smanjene zalihe sirove nafte i naftnih proizvoda, pri čemu će zalihe benzina bilježiti pad treći tjedan zaredom.

Unatoč nedavnim fluktuacijama, cijene nafte su vrlo visoke te su povećale zaradu velikih naftnih kompanija. BP, Conocophillips, Diamondback Energy i Continental Resources izvijestili su tako o velikoj dobiti u drugom tromjesečju.

Od početka godine cijena nafte u Londonu poskočila je više od 40 posto. Još veći njihov rast spriječila je zabrinutost zbog širenja delta soja u najvećim potrošačima SAD-u i Kini, a cijene prigušuje i očekivanje povratka iranske nafte na tržišta.

Novi iranski predsjednik Ebrahim Raisi izjavio je u utorak da će njegova vlada poduzeti korake za ukidanje “tiranskih” sankcija koje je SAD uveo iranskom energetskom i bankarskom sektoru.

OPEC je danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegovih članica u ponedjeljak iznosila 73,89 dolara, što znači da je 1,09 dolara niža u odnosu na prethodni radni dan.

Analiza DZS

Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u lipnju ove godine pao je za 0,1 posto u odnosu na svibanj, dok je prema lipnju prošle godine zadržao istu razinu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Statistički podaci na mjesečnoj razini, prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju najveći pad broja zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 16,3 posto te proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 3,4 posto.

Najveći je rast zabilježen u proizvodnji strojeva i uređaja, za 1,9 posto.

Na godišnjoj razini najviše je pao broj zaposlenih u pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu, za 28,5 posto, proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 22,5 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava za 15,9 posto te proizvodnji tekstila, za 9,1 posto.

Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 13 posto, ostaloj prerađivačkoj industriji, za 12,9 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 8,7 posto, proizvodnji metala, za 7,7 posto, vađenju sirove nafte i prirodnog plina, za 5,4 posto, proizvodnji električne opreme, za po 4,3 posto, te proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, za 4,2 posto.

Kumulativni podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da je ukupan broj zaposlenih u industriji bio 1,2 posto manji nego u istom razdoblju lani.

Istodobno je ukupna proizvodnost rada u industriji u prvih šest mjeseci ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine povećana za 10,2 posto.

Inače, isto je izvješće DZS-a pokazalo da je u lipnju industrijska proizvodnja porasla sedmi mjesec za redom, i to za 8,3 posto na godišnjoj razini što ukazuje na nastavak oporavka proizvodnje i cjelokupnog gospodarstva od koronakrize.

Splasnuo optimizam

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica blago pale jer je ulagače zabrinulo širenje delta soja koronavirusa i usporavanje rasta gospodarstava, pa je optimizam zbog snažnih poslovnih rezultata kompanija splasnuo.

Na samom početku trgovanja cijene su dionica porasle, a Dow Jones dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti.

Podršku tržištu pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija.

Dosad je poslovna izvješća objavilo oko 300 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je 89 posto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u drugom tromjesečju porasle gotovo 90 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su još nedavno očekivali rast od 66 posto.

No, kasnije su indeksi izgubili početne dobitke zbog naznaka usporavanja oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize.

Podaci su pokazali da je, doduše, proizvodna aktivnost porasla i u srpnju, ali je rast usporen drugi mjesec zaredom.

Uz to, širenje delta soja koronavirusa u svijetu moglo bi dovesti do novih restriktivnih mjera, a time i do daljnjeg usporavanja oporavka svjetskog gospodarstva.

Ulagači su oprezni i zbog toga što će u petak biti objavljeno izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje obično znatno utječe na smjer tržišta.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u srpnju broj zaposlenih porastao za 926.000, što bi bio najveći rast u 11 mjeseci, a da je stopa nezaposlenosti pala s 5,9 na 5,7 posto.

Christopher Waller, guverner Feda, kazao je jučer da bi središnja banka mogla početi smanjivati poticaje gospodarstvu do listopada, ako u iduća dva mjeseca broj zaposlenih poraste za 800.000 do milijun.

Nagovijestio je, također, da bi Fed mogao početi smanjivati program kupnje državnih obveznica u rujnu. To bi moglo podići prinose na obveznice, što nije dobra vijest za tržište dionica.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Na Zagrebačkoj se burzi i u utorak očekuje mirno trgovanje i stagnacija Crobex indeksa jer nakon završetka sezone objava poslovnih rezultata domaćih kompanija nema značajnijih vijesti koje bi potaknule ulagače u ovo vrijeme godišnjih odmora.

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagače zabrinjava širenje delta soja koronavirusa u zemljama regije, posebice u Kini.

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala.

A cijene su nafte jutros stabilne, nakon što su jučer pale više od 3 posto. Na londonskom se tržištu cijena barela kreće oko 72,90 dolara, a na američkom tržištu oko 71,25 dolara.

Briga oko potražnje

Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima zbog zabrinutosti oko pada proizvodne aktivnosti u Kini, drugom najvećem svjetskom potrošaču nafte, uz istodobno porast proizvodnje nafte proizvođača OPEC -a. Na londonskom tržištu cijena barela pala je na 74,62 dolara, a na američkom tržištu barel je pojeftinio na 73,07 dolara.

Gospodarski oporavak u Aziji predvodila je kineska ekonomija, no sada pada aktivnost. Ako se pad aktivnosti nastavi jačat će zabrinutost oko mogućeg smanjenja izgleda za globalno gospodarstvo.

Proizvodne aktivnosti u Kini u srpnju su naglo pale zbog niže potražnje po prvi puta u više od godinu dana, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak.

Na pad cijena nafte utjecalo je i Reutersovo istraživanje o proizvodnji nafte Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), koje je pokazalo da je u srpnju proizvodnja dosegnula najvišu razinu od travnja 2020. godine.

OPEC je danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegovih članica u petak iznosila 74,98 dolara, što znači da je porasla 56 centi u odnosu na prethodni radni dan.

Minisrar

Vlada razmatra uvođenje privremenih ograničenja izvoza goriva, radi stabilizacije domaćeg tržišta, izjavio je potpredsjednik vlade Aleksandar Novak.

Moguće je da Ministarstvo energetike takav prijedlog iznese u bliskoj budućnosti, rekao je Novak.

“To se razmatra, a Ministarstvo energetike trebalo bi u bliskoj budućnosti dati prijedlog. U načelu, taj instrument razmatramo jer potražnja raste i moramo u potpunosti osigurati domaće tržište”, rekao je.

Prema Novakovim riječima, pritisak na cijene nafte na burzi se nastavlja.

“Iako su jučer porasle, prije toga su cijene padale nekoliko dana, odnosno vidimo da je situacija nestabilna, pa treba stabilizirati tržište”, zaključio je.

Unatoč dobrim rezultatima kompanija

Iako zapadne zemlje relaksiraju ekonomske procese i najavljuju izlazak iz recesije, na svjetskim tržištima vlada zabrinutost zbog širenja novog soja korona virusa.

Prošloga su tjedna cijene dionica pale, unatoč boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine kompanija, a oprezno se trgovalo i na ostalim najvećim svjetskim burzama zbog daljnjeg širenja delta soja koronavirusa.

Podršku tržištu pružili su bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati američkih banaka i kompanija.

Dosad je poslovna izvješća objavilo gotovo 300 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je 89 posto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju porasle gotovo 90 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su još nedavno očekivali rast od 66 posto.

Podršku tržištu pružile su i poruke čelnika američke središnje banke, nakon njihove redovne sjednice, da nastavljaju voditi poticajnu monetarnu politiku i da se oporavak gospodarstva nastavlja.

Na konferenciji za medije predsjednik Feda Powell poručio je da bi se situacija na tržištu rada trebala dodatno poboljšati prije nego što središnja banka počne ukidati poticajne mjere, koje je uvela na početku prošle godine kako bi suzbila koronakrizu.

Ulagači su se, naime, plašili da bi Fed mogao signalizirati da će zbog jačanja inflacije početi ukidati poticaje prije nego što se očekuje.

No, središnja banka ponovila je da je rast inflacije posljedica privremenih faktora.

Ipak, na tržištima je krajem tjedna zavladao oprez zbog brzog širenja delta varijante koronavirusa i jačanja inflacijskih pritisaka.

Uz to, krajem tjedna pale su cijene dionica tehnoloških divova, premda su mnogi od njih, među ostalim, Alphabet, Apple i Microsoft, ostvarili rekordne rezultate u proteklom tromjesečju.

Međutim, u petak je Amazon objavio nešto slabije rezultate nego što se očekivalo i najavio usporavanje rasta prodaje u idućem razdoblju, pa je cijena dionice te kompanije potonula više od 7 posto, što je pritisnulo cjelokupni tehnološki sektor.

A na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle.

Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno, nakon naznaka usporavanja oporavka kineskog gospodarstva, dok su cijene nafte znatno pale.

Kineska se tržišta još uvijek nisu stabilizirala, nakon što su prošloga tjedna oštro pala zbog strahovanja ulagača od zaoštravanja regulacije u tehnološkom i nekim drugim sektorima.

Ulagače zabrinjava i rast broja novozaraženih koronavirusom u Kini, dok makroekonomski podaci ukazuju na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Na valutnim se tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta stabilizirala, nakon što je prošloga tjedna pala 0,8 posto.

A cijene su nafte jutros pale, nakon prošlotjednog rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 1,45 posto, na 74,32 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,25 posto, na 73,01 dolar.