Energetika

Švedski proizvođač kamiona Volvo objavio je u utorak da je otkrio probleme u sustavu za kontrolu ispuštanja štetnih plinova, napominjući da je većina motora s uočenim nedostatkom prodana u Europi i Sjevernoj Americi.
Dio koji kontrolira ispuštanje štetnih plinova “gubi na kvaliteti brže nego što se očekivalo” pa motori prekoračuju dozvoljene razine emisija dušikova oksida (NOx), priopćili su iz Volvo grupe. Dodaju da je uzrok slabljenja kvalitete “problem s materijalima koji se s vremenom pojavljuje”, iako “se čini da ne nastupa kod svih vozila i svih motora na isti način i u istoj mjeri”.

U Volvu napominju da trenutno ne mogu procijeniti troškove koje bi im taj problem mogao prouzročiti ni koliko je motora njime zahvaćeno. Dodaju ipak kako je većina motora s uočenim problemom prodana u Sjevernoj Americi i Europi.

Gubitak kvalitete komponente ne predstavlja sigurnosni problem niti utječe na vozilo ni na performanse motora, osim u korelaciji s kontrolom ispuštanja štetnih plinova, stoji u priopćenju. Osim kamiona, Volvo grupa proizvodi i autobuse, građevinarsku opremu te brodske i industrijske motore. Automobilski odjel Volva u vlasništvu je kineske grupe Zhejiang Geely Holding.

Godina 2018. može se nazvati godinom klimatskih ekstrema za švicarske ledenjake, koji su unatoč zimi s vrlo obilnim snježnim padalinama izgubili čak 2,5 posto volumena uslijed visokih temperatura tijekom proljeća i ljeta, podaci su švicarske Akademije prirodnih znanosti.
Po izvješću Akademije godina 2018. jedna je od rekordnih kada su visoke temperature posrijedi. Njihova izravna posljedica tijekom posljednjih deset godina gubitak je petine volumena švicarskih ledenjaka. “Do kraja ožujka iznad 2000 metara bilo je više od dvaput više snježnog pokrivača nego što je uobičajeno, a evidentirana visina ledenjaka bila je najviša u posljednjih 20 godina”, kažu znanstvenici. No nakon zime, negdje od ožujka uslijedila je neuobičajena suša.

“Prošlo ljeto, po podacima MeteoSuissea, točnije razdoblje od lipnja do kolovoza bilo je najtoplije nakon 2003. i 2015. godine. No razdoblje između travnja i rujna najtoplije je otkad postoje meteorološka mjerenja” u zemlji, ističu.

Na vrhu ledenjaka Weissfluhjoch (2540 m) gdje je smješten švicarski Institut za istraživanje snježnih padalina i lavina, od 17. svibnja do 4. rujna nije palo više od jednog centimetra snijega, a takva pojava ne pamti se od početka mjerenja, preciznije 81 godinu.

Neuobičajeno visoke temperature praćene sušom nisu rezultirale samo “otapanjem golemih količina snijega koji obično napada zimi, a riječ je ponekad i o 5 metara, već i otapanjem ledenog sloja”. “Takvo otapanje snijega i leda dosad je zabilježeno samo jedanput, godine 2003”, podsjeća Matthias Huss, dužnosnik švicarskog Ureda za evidenciju glacioloških promjena (GLAMOS) u kojemu se svake godine mjere i analiziraju visina i sastav ledenjaka.

“Godina 2003. i dalje se smatra najgorom za švicarske ledenjake, no 2018. će, čini se ući na popis top 10 najgorih u posljednjih stotinu godina te na popis top 3 za određene ledenjake”, kazao je.

Međunarodna grupacija stručnjaka za klimatologiju (GIEC) na prošlotjednom je sastanku ponovno upozorila na alarmantnu brzinu globalnog zagrijavanja, a podaci švicarskih stručnjaka nažalost idu u prilog poznatim podacima. “Otapanje ledenjaka izravno je povezano s klimatskim promjenama”, kazao je Huss. “Ledenjaci su vrlo osjetljivi na povećanje temperatura zraka, a one su jasno povezane s povećanom koncentracijom ugljičnog dioksida u atmosferi”, objasnio je.

Ako se globalno zatopljenje nastavi ovim tempom, upozorava Huss, “brojni manji ledenjaci u potpunosti će nestati, a veći ledenjaci će postati još niži jer će se nastaviti otapati.” “Za dvadesetak godina, vjerojatno ćemo se još uvijek moći diviti ledenjacima poput, primjerice Aletscha, najvećeg alpskog ledenjaka u švicarskom kantonu Valais, no nestanak i otapanje ledenjaka globalno će se ubrzavati”, upozorio je.

Cijene nafte spustile su se u utorak na međunarodnim tržištima prema 80 dolara zbog procjena američke vlade da će proizvodnja nafte iz škriljaca u studenom dosegnuti rekordnu razinu.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 50 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 80,28 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 40 centi nižoj cijeni, od 71,38 dolara. Tržište je danas pritisnula procjena američke vlade da će proizvodnja nafte u sedam velikih bazena škriljaca u SAD-u u studenom porasti za 98 tisuća barela dnevno, na rekordnih 7,71 milijun barela dnevno.

Najveću promjenu predstavlja procjena proizvodnje u permskom bazenu u saveznim državama Teksas i Novi Meksiko, gdje bi proizvodnja trebala porasti za 53 tisuće barela dnevno, na 3,55 milijuna barela dnevno. “Proizvodnja nafte iz škriljaca u Sjedinjenim Državama nastavlja rasti nesmanjenom brzinom”, zaključuje Carsten Fritsch iz frankfurtskog ureda Commerzbanka. “Upravo je povećanje američke proizvodnje nafte jedan od ključnih razloga što će globalno tržište nafte iduće godine vjerojatno biti obilno opskrbljeno”, dodaje.

Američka proizvodnja nafte postojano raste u proteklih pet godina i pretprošlog je tjedna dosegnula rekordna 11,2 milijuna barela dnevno ali infrastruktura ne uspijeva držati korak pa zalihe rastu. “Gradnja cjevovoda i naftnih terminala koji će povezati permski bazen s američkom obalom Meksičkog zaljeva predstavljat će veliki korak za američki izvoz sirove nafte”, istaknuo je na Reutersovom Globalnom forumu o nafti Harry Tchilinguirian iz francuske banke BNP Paribas.

U takvom okruženju pozornost trgovaca okreće se tjednim izvješćima o američkim zalihama. Ekonomisti obuhvaćeni Reutersovom anketom u prosjeku procjenjuju da će izvješće Američkog instituta za naftu (API), koje će biti objavljeno tokom dana, pokazati rast zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 1,1 milijun barela.

Vlada u Washingtonu objavit će službene podatke sutra. Današnji pad cijena donekle su zakočile naznake da se iranski izvoz možda smanjuje brže nego što se očekivalo uoči stupanja na snagu američkih sankcija iranskom naftnom sektoru početkom studenog.

Neki izvori u industriji naznačili su da je u prva dva tjedna listopada Iran izvozio blizu 1,5 milijuna barela nafte dnevno u skupinu zemlje koja uključuje Indiju, Kinu i Tursku. Usporedbe radi, u travnju ove godine, prije američkog povlačenja iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, izvozili su 2,5 milijuna barela dnevno.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros izvijestila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 79,31 dolar, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Državno odvjetništvo u Muenchenu odredilo je novčanu kaznu u visini od 800 milijuna eura koju će automobilska kompanija Audi platiti zbog kršenja zakona vezanog uz manipuliranje ispušnim plinovima u dizelskim motorima svojih automobila, objavio je u utorak koncern Volkswagen.
„Audi prihvaća odgovornost i spreman je platiti kaznu“, priopćeno je iz koncerna u čijem sklopu se nalazi Audi. Državno odvjetništvo je kaznu odredilo zbog iznošenja lažnih podataka u svezi s ispušnim plinovima kod automobila na dizelski pogon tj. zbog „odstupanja od navedenih specifikacija“.

Ovime je okončan prekršajni postupak protiv automobilske kompanije iz Ingolstadta, ali ne i kazneni postupak protiv nekoliko osoba umiješanih u aferu oko manipuliranja podacima o količini štetnih tvari u ispušnim plinovima.

Predmet istrage su bili motori na dizelski pogon koji je razvio Volkswagen i u koje je bio ugrađen softver koji je trebao prikazati nižu razinu štetnih tvari u ispušnim plinovima. Koncern Volkswagen je prošlog ljeta već platio milijardu eura kazne zbog slične manipulacije oko ispušnih plinova odnosno štetnih tvari u vozilima marke Volkswagen. Odmah nakon objavljivanje visine kazne Audi je, kako je priopćeno, „osjetno“ smanjio financijsku prognozu za tekuću godinu.

Sankcije Europske unije protiv Rusije štete talijanskim tvrtkama, izjavio je u utorak premijer Giuseppe Conte, naglašavajući rastuće nezadovoljstvo u Rimu zbog dugotrajnih ograničenja nametnutih Moskvi.
Add content here
Čelnici EU-a uveli su sankcije 2014. kako bi kaznili Rusiju zbog aneksije Krima i pružanja potpore proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine. Ograničenja poslovanja s ruskim bankarskim, financijskim i energetskim sektorom obnovljena su u lipnju, ali istječu krajem siječnja i o njima će se raspravljati u Bruxellesu.

Italija još nije potvrdila da će pristati na produženje sankcija. “Sankcije… samo štete našim tvrtkama koje namjeravamo zaštititi kao i ruskom civilnom društvu”, rekao je Conte u parlamentu uoči summita EU-a koji će se održati u četvrtak u Bruxellesu.

Njegova izjava došla je dan nakon što je potpredsjednik vlade Matteo Salvini nazvao sankcije EU-a “socijalnim kulturnim i ekonomskim apsurdom”. Conte je rekao da će sastanak EU-a pružiti priliku za razmatranje “kako ispravno slijediti ono što definiram dvotračnim pristupom: odlučnost u paru s dijalogom”.  Conte će se sastati idućeg tjedna u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Salvini bi trebao voditi izaslanstvo talijanskih poduzetnika na konferenciji u Moskvi kasnije ovoga tjedna.

Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi uputio je vladi u Rimu jasnu poruku uoči slanja prijedloga proračuna na ocjenu u Bruxelles – ne očekujte da vas ECB spašava. Italiji je jučer istekao rok do kojeg je Europskoj komisiji (EK) trebala na analizu poslati prijedlog proračuna za 2019. godinu.

Kako je već najavila povećanje proračunske potrošnje unatoč obećanjima o štednji koje je dala prethodna vlada, investitori se pribojavaju da talijanska vlada računa da neće od EK dobiti ozbiljniju kaznu i time pogoršati sentiment na financijskim tržištima. Upitan tijekom vikenda na konferenciji MMF-a i Svjetske banke na Baliju hoće li daljnji rast prinosa na talijanske obveznice spriječiti ECB u gašenju programa otkupa obveznica do kraja godine, Draghi je kazao kako o tome ne želi špekulirati. “Uvjeren sam da će sve strane, ne samo Italija, na kraju naći kompromisno rješenje”, kazao je Draghi.

Njemačko ministarstvo prometa naložit će povlačenje približno 100 tisuća Opelovih vozila u sklopu istrage o ispušnim plinovima iz dizelskih automobila, priopćeno je iz ministarstva nakon pretrage ureda automobilskog diva.
Njemačka agencija za motorna vozila (KBA) otkrila je 2015. godine četiri softverska programa koji mogu preinačiti razinu emisije štetnih plinova, naredivši Opelu da ih ažurira kako bi otklonila tu mogućnost, objavilo je u ponedjeljak ministarstvo prometa. “Nakon što je početkom 2018. pronađen i peti softverski program, za koji su u KBA-u utvrdili da je protuzakonit, provodi se službeno saslušanje sa ciljem propisivanja obveze povlačenja modela Cascada, Insignia i Zafira”, stoji dalje u priopćenju ministarstva.

U ministarstvu kažu da je Opel tijekom saslušanja nastojao dobiti na vremenu, podsjećajući da je KBA izvijestio državno tužiteljstvo u Frankfurtu o spornom softverskom programu u travnju ove godine. “Službeno povlačenje pogođenih približno 100.000 vozila bit će provedeno uskoro”, ističe se u priopćenju ministarstva.

Opel je u priopćenju odbacio sve optužbe o korištenju nezakonitih uređaja za prikrivanje stvarne razine emisije ispušnih plinova na regulatornim provjerama, a otklanjaju i optužbe o odugovlačenju. “Bude li izdana odredba (o obveznom povlačenjeu) Opel će je nastojati osporiti sudskim putem”, ističe se u priopćenju kompanije.

Njemačko državno tužiteljstvo i policijski istražitelji pretražili su u ponedjeljak urede njemačkog proizvođača automobila Opela u Ruesselsheimu i Kaiserslauternu u sklopu istrage o mogućem manipuliranju emisijama štetnih plinova iz dizelskih automobila.

Istraga obuhvaća 95.000 vozila s motorima Euro 6d kako bi se utvrdilo je li softver za upravljanje ispušnim plinovima korišten za manipuliranje razinom emisija, priopćeno je u ponedjeljak iz frankfurtskog ureda državnog tužiteljstva.

Navedeni motori koriste se u modelima Opel Insignia, Zafira i Cascada, potvrdila je Nadja Niesen iz frankfurtskog ureda državnog tužiteljstva. U policiji i Opelu potvrdili su pretragu ureda. Njemački visokotiražni dnevnik Bild prvi je izvijestio o pretragama u Opelovim uredima, napominje Reuters.

Opelovi modeli Insignia, Zafira i Cascada projektirani su još u vrijeme kada su Opel i sestrinski brend Vauxhall bili u vlasništvu General Motorsa (GM), koji je 2017. godine prodao Opel PSA Groupu. U francuskoj kompaniji nisu željeli komentirati istragu. U Opelu su 2016. priznali da je u model Zafira ugrađen softver koji u određenim uvjetima isključuje sustave upravljanja emisijom štetnih plinova. Tada su tvrdili da samo koriste rupu u zakonu.

Hrvatski plinski sustav spreman je za ogrjevnu sezonu, za koju je osigurano dovoljno plina, rečeno je u utorak tijekom skupštine Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP).
Predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić rekao je da je Hrvatska spremna za zimsku sezonu te da ima dobro izgrađenu infrastrukturu i dobavne pravce, tako da ne bi trebalo biti problema s opskrbom. Po njegovim riječima, cijena plina za građane ostat će ista kao i lani i to do 1. travnja 2019. godine, no što se tiče pravnih osoba cijene su, sukladno tržištu, povećane – donedavno su bile od 18 do 20 eura po megavatsatu (MWh), a sada su 27 eura.

Na pitanje hoće li cijene za pravne osobe i dalje rasti, kazao je da će se pratiti tržište odnosno da se cijena plina formira u odnosu na tržište nafte, zatim prema potražnji, to jest prema drugim energentima. Domaća proizvodnja po njegovim je riječima lani iznosila oko 1,6 milijardi prostornih metara, a ukupna potrošnja oko 2,7 milijardi kubika.

Kao jedan od najvećih izazova plinskog sektora istaknuo je povećanje potrošnje plina. Operativni direktor istraživanja i proizvodnje nafte i plina Ine Tvrtko Perković također je potvrdio punu pripravnost te kompanije za nastupajuću zimsku sezonu. “Definitivno smo spremni, svim našim kupcima podmirit ćemo obveze koje smo ugovorili”, rekao je Perković.

S druge strane, govoreći o Ininim zamjerkama zbog izostanka istraživanja dok istovremeno proizvodnja plina pada, naglasio je da je Ina spremna za istraživanje te da će se vrlo skoro, kad se otvore novi natječaji za koncesijska područja za ugljikovodike, natjecati za sve ono za što smatra da ima perspektive. “Istraživanja u Hrvatskoj su blokirana zadnjih sedam godina administrativnim rješenjima oduzimanjem koncesija Ine”, ocijenio je Perković.

Direktor HEP Opskrbe plinom Marko Blažević izjavio je da HEP ulazi u petu ogrjevnu sezonu kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina te da kao i dosad ne očekuje nikakve probleme. “Skladišni kapaciteti su zapunjeni, nabavljene su količine plina za vršnu potrošnju, te su svi preduvjeti za još jednu uspješnu ogrjevnu sezonu osigurani”, rekao je Blažević.

Dodao je da se eventualni problemi mogu odnositi na infrastrukturu – lani se naime dogodila eksplozija u čvorištu Baumgarten. Antonija Glavaš iz Prvog plinarskog društva (PPD) također je istaknula da s ogrjevnom sezonom neće biti problema, te da postoji dovoljno uvoznih kapaciteta za nastupajuću zimu.

Predstavnik Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Nikola Vištica govorio je o izazovima za budućnost s pozicije energetike. Izazovi su po njemu porast stanovništva u svijetu, porast potrošnje energenata, kao i aktualna potrošnja, s tim da bi se energija iz obnovljivih izvora trebala značajno povećati do 2040. godine.

“Plin ima rastući utjecaj za ostvarivanje energetskih izazova, do 2025. će imati sve značajniju ulogu, a LNG će biti najbrže rastući dobavni izvor plina u budućnosti u svijetu”, rekao je Vištica.

Petrokemijski proizvodi postaju najveći pokretač svjetske potražnje za naftom, prema studiji Međunarodne agencije za energiju (IEA) The  Future of Petochemicals.
Studija ističe da će petrokemijski proizvodi činiti više od trećine rasta svjetske potražnje za naftom do 2030. godine, a gotovo polovicu rasta do 2050. godine. Potražnja za plastikom, nadmašila je sve ostale materijale (poput čelika, aluminija ili cementa) i gotovo se udvostručila od 2010. godine, navodi se u izvješću.

Izvješće također pokazuje da razvijena gospodarstva trenutno koriste do 20 puta veću količinu plastike i do deset puta više gnojiva po stanovniku od gospodarstva u razvoju. U kontekstu usporenog rasta potražnje za gorivom, i snažnog rasta kemijskih proizvoda i atraktivnih marži, naftne tvrtke se sve više usredotočuju na petrokemijska tržišta, naglašava se u studiji.

Analiza pokazuje da će imati veći utjecaj na budućnost potražnje za naftom od vozila i zrakoplovstva. Petrokemijski proizvodi se dobivaju od derivata nafte i plina koji se koriste u svim vrstama dnevnih proizvoda kao što su: plastika, gnojiva, ambalaža, odjeća, digitalni uređaji, medicinska oprema, deterdženti i gume.

Studija: https://www.iea.org/petrochemicals/

Bliži se dvije godine vlade Andreja Plenkovića. Mandat su, među ostalim obilježili brojni gospodarski izazovi. Za kratku analizu zamolili smo političkog analitičara Davora Gjenera. 
Od 2000., otkad smo u političkom sustavu parlamentarne vlade, Vlada Andreja Plenkovića sigurno je vlada s najvećim reformskim kapacitetima i ponajviše usmjerena na promjene javnih politika i strukturne reforme, kazao je Gjenero.

“Najjača karika u toj Vladi je Ministarstvo financija, koje sustavno provodi politike poreznog rasterećenja rada, smanjivanja deficita i javnog duga, te upravljanja javnim dugom. Smanjivanje poreznog tereta, međutim, još uvijek nije takvo da bi osiguralo brži ekonomski rast, a unatoč nastojanjima da se pojednostavni porezni sustav, niti u tom aspektu još nisu postignuti dostatni rezultati.

Osim uspješne fiskalne politike ministra Zdravka Marića, vlada se vrlo uspješnom pokazala i u suočavanju s krizom nastalom insolventnošću i prezaduženošću Agrokora. Usvajanjem posebnog zakona i upravljanjem koncernom od strane sudskog povjerenika izbjegnut je njegov bankrot i štetni utjecaj koji bi on imao na cijeli ekonomski sustav u Hrvatskoj, a transformacijom koncerna, koja je tek počela, bitno je poboljšana disciplina plaćanja u zemlji i cijeli ekonomski sustav je postao protočnijim.

Važan korak je suočavanje s prijetnjom kolapsa mirovinskog sustava i rasprava koja je u tom smjeru pokrenuta, što bi trebalo rezultirati relativno skorim usvajanjem novog mirovinskog zakonodavstva.

Još uvijek, kad je mirovinski sustav u pitanju, nedostaje hrabrosti za suočavanje s troškovima tog sustava koje je generirala država, a to će se morati vrlo uskoro učiniti. Još uvijek nam nedostaje jasna energetska strategija, iako je stvorena pretpostavka za početak ozbiljnije diversifikacije energetskih izvora (projekt LNG). Još uvijek nisu provedene očekivane reforme koje bi dovele do restrukturiranja javnih poduzeća. Reforma javne uprave počinje se ocrtavati, ali još uvijek nema reforme lokalne samouprave i njenog pojeftinjenja, ali i jačanja načela zakonitosti i pravne sigurnosti.

Reforma obrazovnog sustava sada je fokusirana na dualno obrazovanje, što je izrazito dobar smjer. Reforma visokog školstva nas tek čeka i ona će biti vrlo osjetljiva, ali se u politikama sadašnjeg resornog ministarstva osjeća racionalan i produktivan pristup. Pitanje je, samo, znači li on početak novog kontinuiteta. Kronično kasni reforma zdravstva, ali prije toga ozbiljna javna rasprava o tome što od zdravstva očekujemo, te koliko smo to spremni platiti javnim novcem”, rekao je za naš portal Davor Gjenero.

Kolumnistica portala Direktno Dragana Radusinović gostovala je u HRT-ovoj emisiji Studio 4.

Tema emisije bio je rast cijena goriva koji traje tjednima te da li je vrijeme da država intervenira i smanji trošarine.

“Cijene su nešto sad malo i pale, ali kako se cijene u Hrvatskoj formiraju na mediteranskom tržištu, teško je pratiti jer je tržište zatvoreno i manje transparentno. Ne možemo sa sigurnošću reći što će se dogoditi i hoće li se globalni pad reflektirati na pad cijene”.

Radusinović je rekla kako i država previše uzima na cijenu goriva: “Država uzima previše i to prema svim izračunima oko 60 posto. Negdje smo kao siromašna država u sredini po cijenama goriva među europskim državama, a to sve čini cijene teško izdrživim u Hrvatskoj. Rast cijena je ukalkuliran u veliki dio troškova kompanija, ali ako se to dugo održi i ode u zimu i nastavi se rast cijena, onda će doći do ozbiljnijih problema”.

“Svako daljnje povećanje cijena bi moglo djelovati na rast svih cijena koji ovise o prijevozu. Dosta teško se to može podnijeti, najviše problema bi mogao imati Konzum zbog jako ‘izlizanog’ sustava Agrokora i veličine opskrbne mreže. Konzuma ima svugdje, oni bi mogli brzo osjetiti rast cijena goriva, ali na kraju će se sve preliti na potrošače”, istaknula je Radusinović i dodala kako rast cijena uznemiruje hrvatske građane, pogotovo kad gledamo strukturu cijene litre goriva.

Radusinović je pojasnila kako građani kupnjom goriva financiraju i HŽ, HC i HAC: “Financiramo s 30 lipa po litri benzina Hrvatske željeznice, dakle financiramo jedan polufunkcionalni sustav koji je toliko loš da često putnike prevozi autobusima”.

Voditelj Petar Vlahov pitao je kolumnisticu portala Direktno i kako ministar Zdravko Marić gleda na poskupljenja: “Ministar financija gleda na to da mu se lijepo puni proračun. U turističkoj sezoni imali smo divljanje cijena, ali tada su uglavnom trošili turisti. Bio je to lijep način da proračun zaradi, ali sada prevladava domaća potrošnja. Sad bi trebao reagirati”.

Vlahov je također pitao hoće li se građani uznemiri ako cijena goriva bude 15 kuna, na što je Radusinović odgovorila kako će u tom slučaju litra mlijeka koštati isto, pa bi građani mogli biti uznemireni.

“U Hrvatskoj svi razmišljamo od danas do sutra. U Bavarskoj imate rasprave o podizanju poreznog i trošarinskog opterećenja na gorivo koje koristimo zbog globalnog problema klimatskih promjena, ali mi ne možemo o tome u Hrvatskoj pričati jer smo mala i nazadna zemlja, ali i to će utjecati na to da će dugoročno cijene goriva rasti”, upozorila je Radusinović.

Na kraju je zaključila kako rast energenata može biti objektivan problem za sve gospodarske grane u Hrvatskoj, a dodala je i kako u Hrvatskoj niti jedna liberalizacija nije dovela do pada cijena niti jednog energenta te da je na prihvatljivoj razini cijene jedino struja, prenosi portal Direktno.hr