Energetika

Klinika za dječje bolesti
Kompanija Ina uručila je u srijedu Klinici za dječje bolesti Zagreb 100.000 kuna za uređenje dnevne bolnice za dječju i adolescentsku psihijatriju, kako bi se unaprijedila skrb za mentalno zdravlje kronično bolesne i dugotrajno hospitalizirane djece.

Ravnatelj bolnice Goran Roić izjavio je da će otvaranje dnevne bolnice podići kvalitetu zdravstvene skrbi unutar dječje i adolescentne psihijatrije, povećati broj pacijenata i značajno proširiti i unaprijediti dijagnostičke i terapijske mogućnosti u zaštiti mentalnog zdravlja djece.

Član Uprave Ine Niko Dalić, koji je uručio donaciju ravnatelju bolnice, rekao je da Ina kontinuirano ulaže u unaprjeđenje poslovanja kako bi imala prilike pomoći sugrađanima, a projekt donacija hrvatskim bolnicama najbolji je primjer toga.

Ina je, dodao je, Klaićevoj bolnici dosad donirala oko 700.000 kuna i time pridonijela nabavi potrebne opreme i liječenju najmanjih pacijenata. Kompanija je kroz 10 godina za razvoj i opremanje hrvatskih bolnica donirala više od 5 milijuna kuna, a samo je ove godine s 800.000 kuna donirala osam zdravstvenih ustanova.

Briga o mentalnom zdravlju djece i adolescenata neizostavan je dio holističkog-cjelovitog pristupa u zdravstvenoj skrbi i liječenju djece koji se provodi i promiče u Klinici za dječje bolesti Zagreb, a nakon što je 2018. preuređen prostor Poliklinike za dječju i adolescentnu psihijatriju Klinike za pedijatriju, započelo je proširenje djelatnosti i pokretanje dnevne bolnice.

Analiza
Tržište prirodnog plina doživljava procvat i predviđa mu se porast u srednjoročnom razdoblju, ali brojni faktori ukazuju na manje blistavu budućnost.

Donedavno se prirodni plin proglašavao “najčišćim” od fosilnih goriva, s izglednim porastom potražnje i proizvodnje.Međutim, tržište se naglo razvija, a obnovljivi izvori energije sve više postaju popularne i ekonomski održive alternative fosilnim gorivima.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, prirodni plin od svih fosilnih goriva doživljava najveći porast potrošnje od 2006. godine. Potražnja za prirodnim plinom nastavit će rasti, uglavnom zbog povećane potražnje u Aziji, a posebno u Kini, čija politika „Plavog neba“ nameće stroge ciljeve u pogledu kvalitete zrake i obavezu prelaska s ugljena na plin.

Plin je prepoznat kao praktično sredstvo za proizvodnju energije jer ga ima u velikim količinama, svestran je i manje zagađuje okoliš od drugih fosilnih goriva. U usporedbi s ugljenom, prirodni plin emitira 40% manje ugljičnog dioksida (CO2), čestica (PM2.5), sumpornog dioksida (SO2) i dušikovih oksida (NOx). Prirodni plin se najčešće koristi kao dopunski izvor uz obnovljive izvore energije, kao što su solarni paneli i vjetroelektrane koje zbog čestih prekida rada trebaju brza i pouzdana zamjenska rješenja.

Prirodni plin se koristi i u industrijskim procesima, osobito kao sirovina za petrokemikalije zbog svog udjela etana. Prirodni plin i srodne tekućine čine oko 29% svih fosilnih goriva koja se koriste u kemijskoj industriji.

Premda prirodni plin pri sagorijevanju emitira manje štetnih tvari nego nafta ili ugljen, on nikako nije čist izvor energije i neće smanjiti rizik od globalnog zatopljenja. Osim toga, ekstrakcija plina iz škriljca jako zagađuje okoliš, zahtijeva velike količine vode i ubrizgavanje kemikalija u tlo radi razbijanja stijene. Ova tehnologija, nazvana frakiranje (fracking), također zagađuje vodoopskrbu, ugrožavajući pristup sigurnoj pitkoj vodi u ruralnim zajednicama.

Osim toga, obnovljivi izvori energije postaju cjenovno povoljniji od prirodnog plina. Prema najnovijoj analizi troškova energije (LCOE) međunarodne financijske tvrtke Lazard, nesubvencionirana energija vjetra već je konkurentna najpovoljnijoj metodi proizvodnje električne energije iz prirodnog plina. Ne treba zaboraviti ni da su cijene prirodnog plina vrlo nestabilne, što povećava neizvjesnost u procesu donošenja odluka.

Konačno, korištenje plina kao dodatka proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora vjerojatno je u završnoj fazi, s obzirom na tehnološki napredak postignut u skladištenju električne energije. Prema navodima tvrtke za projektiranje i energiju Wood McKenzie, kapacitet skladištenja električne energije u GW/h je 2018. više nego udvostručen, što predstavlja porast za 140%. Proizvođač automobila Tesla već testira sustav za baterijske spremnike energije u Australiji povezan s vjetroparkom Hornsdale. Iako je ta tehnologija još uvijek u povojima, mnogi igrači i vlade žele razviti svoje vlastite šampione za spremnike energije, kao što je švedski Northvolt, kojem je cilj postati najveći europski proizvođač baterija.

Budućnost prirodnog plina je još uvijek svijetla, ali dugoročno itekako ugrožena, što otvara prostor za oblike energije koji mogu bolje doprinijeti spašavanju planeta.

Izvješće EEA
Loša kvaliteta zraka u 2016. godini prouzročila je oko 400.000 prijevremenih smrtnih slučajeva u Europi, a gotovo svaki Europljanin koji živi u gradu izložen je razinama onečišćenja koje prelaze zdravu razinu, stoji u izvješću Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA) objavljenom u srijedu.

“Zagađenje zraka trenutačno predstavlja najveći rizik iz okoliša kada je posrijedi zdravlje ljudi”, navodi se u izvješću EEA.

Autor izvješća, stručnjak za kvalitetu zraka EEA, Alberto Gonzalez Ortiz, kaže da se, premda razina opasnih i štetnih čestica u europskim gradovima opada, to ne odvija dovoljnom brzinom. “Još nismo dosegnuli standarde EU-a i daleko smo od toga da dosegnemo standarde Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)”, ističe Gonzales Ortiz.

Zakonske postavke EU-a trenutačno od država članica zahtijevaju da procijene razinu niza onečišćujućih tvari, uključujući ozon i štetne čestice te da poduzmu odgovarajuće mjere ako se dosegnu određena ograničenja.

Zagađenje gradova štetnim česticama postalo je metom oštrijih ograničenja pošto je Sud EU-a u lipnju donio odluku po kojoj gradovi trebaju pravovremeno djelovati već u trenutku kada se razina onečišćenja prekorači na jednoj ‘crnoj točki’, a ne na temelju prosjeka u široj regiji.

U srpnju je Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, od Europskog suda pravde zatražila poduzimanje odgovarajućih mjera protiv Španjolske i Bugarske zbog loše kvalitete zraka u tim dvjema državama, upozorivši da njihove vlasti ne uspijevaju zaštititi svoje građane od zagađenja.

Ograničenja koja je postavio EU određuju se po zagađivaču. Tijekom 2017. godine 16 od 28 zemalja članica EU-a prijavilo je najmanje jedan slučaj koji upućuje na to da su razine dušikova dioksida, otrovnog plina iz ispuha automobila, veće od zakonski određene prosječne godišnje koncentracije u Europskoj uniji.

Na tom se popisu, među ostalima nalaze Francuska, Belgija, Nizozemska, Španjolska, Njemačka i Britanija.

Neke su londonske postaje, primjerice, evidentirale razinu dušikova dioksida veću od 50 mikrograma po prostornome metru zraka. Za usporedbu, zakonski dopuštena srednja godišnja koncentracija u državama EU-a iznosi 40 mikrograma.

Britanska vlada u utorak je iznijela novi prijedlog zakona o zaštiti okoliša koji sadrži zakonom obvezujuće ciljeve – smanjiti količine sitnih čestica u zraku te prisiliti proizvođače vozila da s tržišta povuku automobile koji ne zadovoljavaju standarde kada je posrijedi emisija štetnih čestica.

Smanjenje broja automobila važan je čimbenik u nastojanju da se u gradovima smanji zagađenost zraka, osobito dušikovim dioksidom, ističe Gonzales Ortiz. “Kad se borimo protiv onečišćenja, borimo se i protiv klimatskih promjena, ali i protiv buke te promoviramo zdravije ponašanje. To je win-win situacija”, dodao je.

Izvješće: https://www.eea.europa.eu/highlights/cutting-air-pollution-in-europe

DZS
Potrošačke su cijene u Hrvatskoj u rujnu bile za 0,8 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema izvješću DZS-a, u rujnu su najviše na godišnjoj razini porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 4,7 posto, a s rastom od 3,5 posto pratile su ih cijene odjeće i obuće.  Cijene u segmentu stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva su porasle 3,2 posto, cijene restorana i hotela za 2,6 posto, cijene obrazovanja 1,2 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje za 0,6 posto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića za i cijene komunikacija za 0,5 posto.

S druge strane, najviše su pale cijene prijevoza, za 3,1 posto, pri čemu u cijene goriva skliznule 4,5 posto. Na mjesečnoj razini cijene porasle 0,8 Na mjesečnoj su razini, pak, u rujnu potrošačke cijene porasle, u prosjeku za 0,8 posto.

Pritom su najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 20,8 posto (nova kolekcija odjeće i obuće), dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, cijene komunikacija te cijene raznih dobara i usluga više za 0,7 posto.

Cijene zdravlja i cijene obrazovanja u prosjeku su porasle za 0,1 posto. S druge strane, u rujnu su prema mjesecu ranije cijene rekreacije i kulture niže za 2,8 posto, cijene restorana i hotela za jedan posto, cijene prijevoza za 0,8 posto, te cijene hrane i bezalkoholnih pića i cijene alkoholnih pića i duhana za 0,2 posto.

Istodobno su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva u rujnu u odnosu na kolovoz u prosjeku ostale na razini cijena iz kolovoza. Kumulativno, od siječnja do rujna, u odnosu na isto razdoblje lani potrošačke cijene bilježe rast od 0,7 posto. U prosjeku, potrošačke su cijene su u trećem tromjesečju bile više za 0,9 posto.

“I do kraja godine očekujemo nastavak skromnih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena, pa će i stopa inflacije na razini cijele 2019. ostati ispod 1 posto. Pri tome će uslužni sektor, prije svega usluge povezane s trgovinom i turizmom, odnosno rast cijena u tim djelatnostima, ostati jedan od rijetkih generatora inflatornih pritisaka”, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

Rast potrošačkih cijena u Europskoj uniji (EU) i eurozoni u rujnu je usporio dok su u Hrvatskoj cijene rasle istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

U 28-članoj EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u rujnu je oslabila na 1,2 posto, s 1,4 posto u mjesecu ranije. U prošlogodišnjem rujnu iznosila je 2,2 posto. I u eurozoni je godišnja stopa inflacije u rujnu smanjena, na 0,8 posto, najnižu razinu od studenog 2016. godine, čime je Eurostat snizio početnu procjenu njezine vrijednosti za 0,1 postotni bod. U kolovozu iznosila je 1,0 posto a u prošlogodišnjem rujnu bila je gotovo trostruko viša i iznosila je 2,1 posto.

U Europskoj središnjoj banci ciljaju stopu inflacije “nešto ispod dva posto”. Prošlog je mjeseca predsjednik ECB-a na odlasku Mario Draghi objavio plan o daljnjim monetarnim poticajima i pozvao vlade gospodarstava eurozone da odriješe kesu i povećaju izdvajanja radi podrške gospodarstvima koja gube zamah.

Najviše su u eurozoni u prošlom mjesecu na godišnjoj razini porasle cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, za 1,6 posto, nakon 2,1-postotnog povećanja u kolovozu. Cijene usluga uvećane su za 1,5 posto prema godini ranije, nakon 1,3-postotnog rasta u kolovozu. Pojeftinili su samo energenti, za 1,8 posto u usporedbi s rujnom prošle godine, trostruko snažnije nego u mjesecu ranije.

Njemačka bi mogla poduzeti krizne mjere kako bi suzbila eventualnu paniku na tržištima ako Britanija izađe iz Europske unije bez dogovora, izjavio je u srijedu neimenovani dužnosnik financijskog regulatora, izravno upućen u pripreme.

U slučaju naprasnog pada cijena dionica regulatori u Njemačkoj, Nizozemskoj i Italiji mogli bi privremeno trgovcima zabraniti takozvani short-selling kako bi zakočili pretjerane oscilacije cijena, kazali su za Reuters dužnosnici u tim zemljama. Trgovci povremeno posuđuju dionice od vlasnika, prodaju ih u očekivanju pada cijene i potom otkupljuju po nižoj cijeni i vraćaju vlasniku, zadržavajući razliku. Takva praksa naziva se short-selling.

Njemački regulator za financijska tržišta BaFin vjerojatno će utvrditi skupinu kompanija posebno ranjivih na ekonomske posljedice brexita i privremeno zabraniti short-selling njihovih dionica, kazao je drugi neimenovani upućeni izvor. BaFin je već posegnuo za takvom mjerom za vrijeme financijske krize u proteklom desetljeću, zabranivši privremeno short-seling dionica skupine banaka i drugih tvrtki.

Ove je godine njemački regulator prvi puta zabranio takve špekulacije dionicom jedne tvrtke, Wirecarda. Zabrana je bila na snazi dva mjeseca a uvedena je kako bi se ograničile snažne oscilacije njezine cijene. Tržište dionica u Frankfurtu spada među najveće u Europi i Njemačka se sudeći prema navodima neimenovanog dužnosnika pridružila skupini zemalja koje već pripremaju takve mjere, poput Italije i Nizozemske.

Glasnogovornik nizozemskog regulatora AFM kaže da bi u slučaju naglog rasta ili pada cijena burzovni operateri nakratko mogli obustaviti trgovinu financijskim instrumentima poput dionica. I talijanski regulator CONSOB mogao bi prema riječima neimenovanog dužnosnika zabraniti short-selling ako “ekstremne oscilacije” povezane s brexitom ugroze financijsku stabilnost.

Eventualna odluka o zabrani bit će donesena u kratkom roku, bez posebne najave, ovisno o kretanjima na tržištu, naglasio je. Ostale europske zemlje, uključujući Francusku, nisu željele otkriti što namjeravaju poduzeti u slučaju panike na tržištu zbog neuređenog brexita. Glasnogovornik britanskog FCA kazao je da raspolažu “alatima koje mogu upotrijebiti u slučaju poremećaja na tržištu i spremni su po potrebi poduzeti mjere”.

Iako mjere još nisu aktivirane, pripreme naglašavaju pojačanu budnost na Starom kontinentu u samoj završnici napetih pregovora Britanije i EU-a o uređenom izlasku iz članstva. Britanski premijer Boris Johnson obećao je izvesti zemlju iz EU-a 31. listopada, bio dogovor postignut ili ne. Nije pojasnio kako namjerava zaobići zakon prema kojem zemlja ne može izaći iz Unije bez dogovora.

Promjene
Dok u SAD-u traju rasprave oko toga trebaju li se ili ne uvesti sankcije protiv projetka Sjeverni tok 2 i svih onih koji u njemu sudjeluju, a prijedlog zakona o tim sankcijama čeka na raspravu, Velika Britanija značajno smanjuje spacitete uvoza plinovodima, a povećava uvoz ukapljenog plina. 

 Podaci su to iz Poslovnog odjela za energetsku i industrijsku strategiju britanske vlade, objavljeni u izvješću o uvozu plina u prvom polugodištu 2019. godine. Prema tim podacima, smanjenje uvoza plina kroz plinovode obrazlaže se njihovim planiranim remontom. Tako se uvoz plina iz Belgije smanjio za 90 posto, iz Nizozemske za 38posto, a iz Norveške za 18 posto. Ukupno je uvoz plina kroz plinovode smanjen s 25,9 milijardi metara kubičnih na 18,5 milijardi metara kubičnih plina u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Taj je manjak kompenziran rastom uvoza LNG plina. Na prvom mjestu dobavljača LNG-a u Katar nalazi se Katar sa 59 posto udjela, no prema dinamici rasta uzvoza LNG-a u Veliku Britaniju prvo mjesto je zauzela Rusija sa svojim zlim plinom, nasuprot američkog plina slobode (!). Čini se kako kada dođe do pitanje ekonomske i energetske prakse, ova podjela ne znači puno, pa je  izvoz ukapljenog plina iz ruskog arktičkog terminala „Yamal LNG“ u Veliku Britaniju u prvih pola godine porastao za pet puta. Istovremeno je uvoz američkog LNG-a u Britaniju prilično mala. To ne treba čuditi obzirom američki proizvođači preferiraju azijsko u odnosu na europsko tzržište jer se u Aziji postižu znatno veće cijene.

Upravo zbog toga se ovih dana u Berlinu ponavlja kako je ruski plinovod Sjeverni tok 2 nezaustavljiv projekt jer jamči stabilnu isporuku plina i Njemačkoj i EU u uvjetima kada će tog energenta biti sve manje, što zbog smanjenja kloličina plina u samim europskim nalazištima, što zbog zatvaranja pojedinih velikih nalazišta iz ekoloških i seizmičkih razloga poput onog u Nizozemskoj.

Nezaustavljivost projekta potvrdili su i analitičari NATO saveza koji smatraju kako bi uvođenje sankcija Sjevernom toku 2 negativno utjecalo na partnerske odnose i strateško savezništvo SAD-a sa nekim zemljama EU.

 

Cijene nafte porasle
Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi znatno porasli, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima nekoliko kompanija i optimizmu ulagača u vezi brexita.

Skok indeksa ponajviše se zahvaljuju boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima nekoliko kompanija i banaka, među ostalim, JP Morgana, UnitedHealth grupe i Johnson & Johnsona.

Cijena dionice UnitedHealtha skočila je više od 8 posto, JP Morgana više od 3, a J&J-a 1,6 posto. Tako je sezona objava poslovnih rezultata za treće tromjesečje počela dobrim izvješćima, premda je bilo i podbačaja.

Dionica Goldman Sachsa pojeftinila je, naime, jer je ta investicijska banka u proteklom kvartalu ostvarila nešto manju dobit nego što se očekivalo. Pala je i dobit Wells Farga, no cijena dionice te banke porasla je 1,6 posto jer se ulagači nadaju boljim rezultatima pod vodstvom novog čelnika koji će ovih dana stupiti na dužnost.

Nakon prvih poslovnih izvješća, ulagači se nadaju da bi sezona rezultata ipak mogla biti bolja nego što se očekuje. Naime, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju pale za 3,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što bi bio njihov prvi pad od 2016. godine.

Posljedica je to usporavanja rasta globalnog gospodarstva zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, koji traje već 15 mjeseci i koji je pogodio svjetska financijska tržišta, poremetio proizvodnju i dobavne lance.

U fokusu ulagača je i brexit, s obzirom da se u četvrtak i petak održava ključni sastanak između Britanije i Europske unije, a nakon komentara glavnog pregovarača EU-a Michela Barniera, ulagači se nadaju da bi se ipak mogao postići dogovor o sporazumnom raskidu braka.

Velika Britanija i EU su, kako se čini, blizu usuglašavanja detaljnog nacrta sporazuma o brexitu, iako dužnosnici nisu uvjereni da će biti spreman na vrijeme za ključni europski sastanak na vrhu ovaj tjedan. Nakon što su dvije strane izrazile optimizam, doduše vrlo oprezno, glede dogovora o sporazumu o brexitu, britanaka funta je skočila na najvišu razinu u posljednjih pet mjeseci. No, irski premijer Leo Varadkar je u Dublinu upozorio da je “jaz još uvijek prevelik, posebice oko pitanja carina” uzduž irske granice sa Sjevernom Irskom.

Krajem prošloga tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump objavio da su Kina i SAD ostvarili prvu fazu značajnog trgovinskog sporazuma, koji uključuje razmjenu poljoprivrednih proizvoda, pitanje valute i neke aspekte zaštite intelektualnog vlasništva.

Zahvaljujući tome, Washington je odgodio povećanje carina s 25 na 30 posto na oko 250 milijardi dolara vrijedan kineski izvoz, što je trebalo stupiti na snagu ovoga tjedna. nMeđutim, ništa od te faze sporazuma još nije stavljeno na papir, a obje strane poručile su da je preostalo još puno posla. Ministar financija SAD-a Steven Mnuchin kazao je ovih dana da će carine na kineski uvoz biti povećane 15. prosinca, ako se do tada ne postigne dogovor.

Na valutnim je tržištima dolar oslabio, pa se njegov indeks, koji pokazuje vrijednost dolara u odnosu na šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko najnižih razina u posljednja tri tjedna, oko 98,33 boda.

Cijene su nafte, pak, blago porasle nakon jučerašnjeg pada. Jutros je cijena barela na američkom tržištu ojačala 10 centi, na 52,90 dolara, dok je barel na londonskom tržištu poskupio 15-ak centi, na 58,85 dolara.

Upozorenje
Bijela kuća je upozorila kineske brodarske tvrtke da ne isključuju brodske transpondere kako bi sakrili iranske pošiljke nafte, što krši američke sankcije, otkrila su dva dužnosnika američke vlade.

Kina je najveći preostali kupac iranske nafte nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovno uveo sankcije koje se odnose na glavni izvozni proizvod Teherana. Trump je u svibnju pooštrio sankcije kako bi pokušao u potpunosti zaustaviti iransku prodaju nafte.

Cilj sankcija je zaustavljanje iranskih nuklearnih ambicija, balističkog raketnog programa i utjecaja na Siriju, Irak i druge države. Iranski izvoz nafte pao je s oko 2,5 milijuna na manje od 400 tisuća barela po danu.

SAD je 25. rujna uveo sankcije protiv pet kineskih pojedinaca i dvije podružnice kineske korporacije COSCO Shipping, tvrdeći da su prekršili sankcije prijevozom iranske nafte.

Američki tužitelji su u utorak optužili tursku Halkbanku za sudjelovanje u aranžmanu vrijednom više milijarda dolara za izbjegavanje američkih sankcija protiv Irana.

Optužbe protiv banke u većinskom vlasništvu države zrcale one protiv jednog od njenih bivših direktora Mehmeta Hakana Atille koji je proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu nakon procesa prošle godine pred saveznim sudom na Manhattanu.

Tužitelji u New Yorku objavili su svoju optužnicu Halkbanke dan nakon što je predsjednik Donald Trump najavio sankcije Turskoj zbog njezine vojne ofenzive protiv snaga u sjevernoj Siriji koje predvode Kurdi saveznici SAD-a. Optužnica navodi da je Halkbanka između 2012. i 2016. pomogla provođenje plana koji je omogućio Iranu da troši zaradu od prodaje svoje nafte i plina na međunarodnim tržištima koristeći složenu mrežu kompanija-paravana pri tome kršeći američke sankcije.

Nekoliko dana kasnije je 14 brodova COSCO-a, što odgovara trećini njegove sveukupne flote, prestalo slati svoje lokacije automatskim indentifikacijskim sustavom (AIS), između 30. rujna i 7. listopada, pokazuju podaci na Reinitiv Eikonu. Američka vlada je u utorak neovisno potvrdila da COSCO gasi AIS na svojim brodovima.

Međunarodna pomorska organizacija od plovila zahtijeva da koriste transpondere zbog sigurnosti i transparentnosti. Posada može isključiti te uređaje u slučaju opasnosti od piratstva ili sličnih prijetnji. No oni se često gase kako bi se sakrila ilegalna aktivnost brodova.

Još uvijek se ne zna što Trumpova vlada može učiniti kako bi primorala tankere da to prestanu činiti. Washington je upozorio energetske i špediterske tvrtke te službenike luka da budu oprezni po pitanju trgovine iranskom naftom, zaprijetivši im sankcijama.

Američke vlasti vjeruju kako bi sankcije mogle izazvati ekonomsku depresiju u Iranu, tvrdi jedan dužnosnik. No ta bliskooistočna država ima godine iskustva funkcioniranja u takvim uvjetima. Neki analitičari vjeruju kako Teheran pokušava preživjeti ekonomske probleme do studenog 2020., kad su američki predsjednički izbori, nadajući se da će Trump izgubiti i da će idući čelnik zauzeti blaži pristup prema Iranu.

Zicer
Možda je na to utjecao efekt Grete Thunberg, a možda to što se najveća hrvatska kompanija i naftni div, Ina prvi put isprsila financijski i logistički kako bi podržala inovativne biznise, ali nova generacija najvećega gradskog startup akceleratora, zagrebačkog Startup Factoryja, zelenija je nego ikad. Sedam od 18 startupa koji su ušli u četvrtu generaciju akceleratora koji organizira najveći startup hub u Hrvatskoj, Zicer na Zagrebačkom Velesajmu, povezano je s ekologijom i inovativnim načinima kako se nositi s klimatskim promjenama.

No, ti novi biznisi i poslovno imaju znatan potencijal.

Marko Brkljačić, voditelj startupa Fobip i R&D inženjer s iskustvom u kemijskoj i naftnoj industriji te na projektima humanoidnih robota, predstavio je ugradbene panele koji apsorbiraju ugljični dioksid i metan, a izbacuju kao nusproizvod osnovu za biodizel, kompost, gorivo za energane ili pak stočnu hranu pa čak i dodatak ljudskoj prehrani. Kako neslužbeno doznajemo, za njegovu je inovaciju Ina već pokazala interes.

“Ovdje smo jer želimo napraviti prototip, a za to je potrebna i logistika i kapital što nam Zicer može omogućiti. Sve smo pripremili za taj korak, a u timu se uz mene još nalaze stručnjakinja za industrijsku biologiju i stručnjakinja za klimatske znanosti”, kaže Brkljačić. Dodaje da ga je ugodno iznenadio interes ulagača i tvrtki koje okuplja Zicer.

Neki od njih, navodi, već su s njim kontaktirali da bi se bolje upoznali s njihovim proizvodom. S prototipom je pak u Zicer došao startup Recorr QCQ, koji je razvio uređaj koji omogućuje prediktivnu analizu korozivne zaštite u brodarskoj industriji, građevini i drugim djelatnostima. Sanja Martinez, voditeljica startupa Recorr QCQ i predstojnica Zavoda za elektrokemiju na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije kaže da njihov proizvod može spasiti mostove od rušenja i skupe popravke brodova.

“U nekim industrijama ispitivači koji provjeravaju korozivnu zaštitu čak moraju imati posebne certifikate, a metode i uređaji kojima to rade nisu ni digitalni ni tako sofisticirani, a pogotovo ne omogućuju prediktivnu analitiku važnu za financijsko planiranje održavanja”, kaže Martinez. Prototip ima i startup Urban Osais, koji je razvio pametni kućni vrt u kojem se mogu uzgajati različite biljke, uključujući i one jestive kakve se inače kupuju na tržnici. Vrt kombinira posebno osvjetljenje, aeroponiku i IoT kako bi stvorio i pratio uvjete idealne za rast biljaka.

Startup SEAtonomous razvija dva manja broda-drona, prva takvog tipa u Hrvatskoj, a kojima su glavni zadaci samostalno hranjenje ribe u morskim ribogojilištima kao i skupljanje površinskog smeća na moru, rijekama i jezerima. Uz njih, među “zelenim” startupima u četvrtoj Zicerovoj generaciji još su startup A-SAP, koji autonomno razvija sustav za analizu tuče, ArboSmart koji je razvio cloud aplikaciju za tvrtke koje upravljaju zelenim površinama i Hypergola koja je razvila ekološke nadstrešnice.

Frane Šesnić, direktor Zicera kaže da je Grad Zagreb ove godine za startupe u akceleratoru namijenio milijun kuna investicija, najviše dosad. “Fokus smo ove godine stavili na transfer znanja i tehnologije, a dodatno nam je pomoglo što smo dobili snažnog partnera, Inu”, kaže Šesnić. Marijan Mrkonjić, direktor Novih biznisa Ine naglasio je da najveća kompanija u Hrvatskoj želi na drugačiji način sagledati probleme s kojima se suočava u poslovanju.

“Ini ovo daje priliku da upozna i vidi što se događa na tržištu, a prvi utisci iz Zicera su nam jako dobri”, kaže Mrkonjić. Mirka Jozić, pročelnica za gospodarstvo u Gradu Zagrebu kaže da je milijun kuna financiranja za najbolje startupe iskorak. “Nastavit ćemo raditi na poboljšanju financiranja”, zaključuje Jozić, a donosi Poslovni dnevnik.

Restrukturiranje
Kutinska Petrokemija ima dvije nove tvrtke, Tvornicu paleta Kutina i Tvornicu gline Kutina. Najave njihova osnivanja stigle su još proljetos, u okviru programa restrukturiranja koji je uslijedio nakon prošlogodišnjih vlasničkih promjena i ulaska Ine i PPD-a.

U dvije nove tvrtke izdvojeni su postojeći proizvodni kapaciteti koji, kako to pojašnjavaju iz Petrokemije, ne predstavljaju primarnu djelatnost kompanije. Proizvodnja paleta kojom je Petrokemija nastojala sama osigurati potrebnu ambalažu tek dijelom pokriva njezine potrebe, što znači da ima potencijala za razvoj tog poslovnog segmenta nakon “osamostaljenja”. Zadatak da se ova dva Petrokemijina sustava ozbiljno preslože i pokrenu dobili su Saša Srnec, koji je imenovan za direktora Tvornice gline, te Josip Nešticki koji je zadužen za upravljanje Tvornicom paleta.

Iz Kutine se čuje kako je plan izdvajanja ove dvije tvrtke, u koje je prešlo 60-ak zaposlenih iz matice, potpuno usuglašen sa sindikatima, te obuhvaća primjenu prava iz kolektivnog ugovora i na njih. Zahvaljujući tomu izostaju i reakcije radnika koje su se u ovom kutinskom proizvođaču redovito vezale uz osjetljive poslovne odluke u prethodnim godinama, dok je tvrtka bila u većinskom državnom vlasništvu. Prihodi kojima su ova dva proizvodna sustava dosad sudjelovala u ukupnim prihodima grupacije simbolični su, na razini ispod 1 posto.

Temeljni kapital Tvornice gline je, inače, bez provođenja revizije, gotovo 35 milijuna kuna, od čega je u nekretninama uneseno 26 milijuna kuna, a u opremi nešto manje od 9 milijuna. U Tvornicu paleta Petrokemija je unijela 5,7 milijuna kuna, najviše u nekretninama, 4,2 milijuna kuna.

Detaljnijih informacija o tome hoće li njezine tvrtke-kćeri ubuduće više biti usmjerene na poslovanje na tržištu ili će ostati i dalje primarno vezane uz Petrokemiju, jučer iz uprave nije bilo. Iako to zasad nije tema na dnevnom redu, iz kompanijskih krugova ne isključuju mogućnost da se u perspektivi, kada se utvrdi njihovu komercijalnu vrijednost, ove dvije tvrtke ponudi i na prodaju, piše Poslovni dnevnik.

Razmatraju mogućnost
Rusija razmatra moguće alternative dolarima u energetskim transakcijama i mogla bi naplaćivati izvoz u eurima i rubljima kako bi smanjila izloženost američkim sankcijama, izjavio je ministar gospodarstva Maksim Oreškin.

“Naša je valuta jako dobra, stabilna. Zašto se ne bi koristila u globalnim transakcijama”, kazao je Oreškin u razgovoru za nedjeljno izdanje londonskog Financial Timesa. “U određenom trenutku želimo početi naplaćivati prodanu naftu i plin u rubljima”, citira FT njegove riječi.

“Stvar je u tome da želimo izbjeći pretjerane troškove takve odluke, ali bude li uspostavljena široka financijska infrastruktura, a početni troškovi budu vrlo niski, zašto ne?”, izjavio je Oreškin prema pisanju londonskog lista.

Rusija će po njegovim riječima moći naplaćivati izvezene energente u lokalnoj valuti budući da su ruske državne obveznice popularne među inozemnim ulagačima koji su vlasnici 29 posto ruskog duga. Ruska je imovina pod pritiskom od 2014. godine i uvođenja zapadnih sankcija zbog pripajanja Krima koji je do tada bio u sastavu Ukrajine.

Rusija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) potpisali su u utorak nekoliko investicijskih sporazuma tijekom prvog posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina toj zaljevskoj zemlji u desetljeću. Putin i princ Mohammed bin Zayed Al Nahyan svjedočili su potpisivanju nekoliko sporazuma o razvoju strateškog partnerstva između dviju zemalja, objavila je novinska agencija UAE.