Energetika

Za kućanstva
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) na javno je savjetovanje stavila dokument kojim bi se omogućio mali pad cijene plina za kućanstva već od travnja ove godine.

Riječ je o prijedlogu izmjena Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu. Kao rezultat izmjena za kupce iz kategorije kućanstvo (javna usluga) od 1. travnja 2020. cijena bi bila niža u odnosu na važeću i to prosječno za 1,03%, a tipični kupac u tarifnom modelu 2 godišnje bi plaćao približno 40 kn manje. Ako ove izmjene budu usvojene, do promjena u krajnjoj cijeni doći će zbog povećanja varijabilne naknade za opskrbu plinom ali uz smanjenje maksimalne cijene po kojoj će HEP opskrbljivačima u obvezi javne usluge (distributeri plina) prodavati plin.

Krajnja cijena opskrbe plinom se prema Metodologiji, u razdoblju do 31. ožujka 2021. godine, sastoji od referentne cijene plina, troška distribucije i troška opskrbe plinom. Nadalje, trošak pskrbe plinom, koji je namijenjen pokrivanju troškova poslovanja opskrbljivača u obvezi javne usluge, sastoji se od varijabilnog iznosa naknade za opskrbu plinom i iznosa fiksne mjesečne naknade zaopskrbu plinom.

Varijabilni iznosna knade za opskrbu plinom propisan je u iznosu od 0,0097 kn/kWh bez PDV-a, dok je iznos fiksne mjesečne naknade za opskrbu plinom ,ovisno o tarifnom modelu propisanu iznosima od 1 kn do 50 kn. HERA predlaže povećanje jediničnog troška opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja 2020. godine. Varijabilni iznos naknade za opskrbu plinom iznosio bi 0,0130 kn/kWh, umjesto važećeg iznosa od 0,0097 kn/kWh, dok bi iznos fiksne mjesečne naknade za opskrbu plinom bez PDV-a za svaki tarifni model ostao nepromijenjen.

Iz predloženog varijabilnog iznosa i fiksne mjesečne naknade za opskrbu plinom proizlazi prosječni ukupni jedinični trošak opskrbe plinom na razini svih 34 opskrbljivača u obvezi javne usluge u iznosu 0,0145kn/kWh. Također, procjenjuje se da bi opskrbljivač na veleprodajnom tržištu (HEP) od 1. travnja do kraja ožujka 2021. opskrbljivačima u obvezi javne usluge plin trebao prodavati po cijeni od 0,1924 kn/kWh, ili 3,7% manje u odnosu na regulacijsku godinu 2019. Očekuje se da će nakon 31. ožujka 2021. cijena plina za kućanstva biti deregulirana, što bi značilo da se formira dijelom i prema tržišnim osnovama, ovisno o kretanju cijene plina na tržištu.

Iz Davosa 
Američki predsjednik Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavili su u Davosu spremnost da idućih tjedana zaključe trgovinski ugovor, što je neočekivana najava koja treba smiriti duhove s obje strane Atlantika.

Cilj je otkloniti opasnost trgovinskog rata s Washingtonom, a napose stalnu prijetnju Donalda Trumpa da će na europske automobile uvesti porez od 25 posto. Prekoatlantske veze su se pogoršale nakon dolaska na vlast Donalda Trumpa koji je borbu s američkim trgovinskim deficitom stavio na vrh svoje liste prioriteta.

Neimenovani europski izvor smatra da nije riječ o velikom bilateralnom trgovinskom ugovoru koji je tehnički nemoguće zaključiti u nekoliko tjedana, nego spominje mogućnost potpisivanja “političke izjave između Von der Leyen i Trumpa”, poput one koju su u srpnju 2018. potpisali Trump i bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Postizanje najosnovnijeg sporazuma o budućim odnosima EU-a i Velike Britanije bit će kompleksno te se “tvrdi” Brexit 31. prosinca,. kada završava tranzicijski period, ne može isključiti, rekli su diplomati.

Ujedinjeno Kraljevstvo napušta EU idućeg tjedna, nakon čega nastupa tranzicijski period u kojem europska regulativa ostaje na snazi u Velikoj Britaniji, a koji bi trebao završiti 31. 12. 2020. Osnovni sporazum uključivao bi sporazum o slobodnoj trgovini, sporazum o očuvanju regulative koja bi omogućila pravednu tržišnu utakmicu te strukturu upravljanja koja bi omogućila da se odnos kasnije proširi.

London i Bruxelles započet će pregovore o uspostavi budućih odnosa u narednim tjednima, a Johnson insistira da neće tražiti produženje tranzicijskog razdoblja. Sporazum o budućim odnosima trebao bi biti postignut do sredine listopada kako bi ostalo dovoljno vremena da se sporazum prevede na 23 jezika Unije, te za ratifikaciju u nacionalnim parlamentima, ako to bude potrebno.

Visokorangirani diplomat rekao je kako očekuje slab napredak u pregovorima Europske komisije i Londona idućeg mjeseca. Diplomati su rekli kako bi sporazum trebao uključivati dogovore o zrakoplovstvu, prijevozu i ribarstvu. Oni ističu kako je u tako kratkom vremenu moguće sklopiti samo “najosnovniji” sporazum, a EU ne želi ponoviti švicarski scenarij. Sa Švicarskom EU ima preko 100 bilateralnih sporazuma.

Bruxelles strahuje da će Velika Britanija izvan EU-a oslabiti europske tvrtke snižavanjem cijene rada, slabljenjem regulative za zaštitu okoliša ili subvencioniranjem određenih industrija, što EU želi spriječiti osnivanjem zajedničkog odbora koji bi razmatrao promjenu britanske regulative, u slučaju mijenjanja europske. Agencija za nadzor financijskih usluga Velike Britanije poručila je pak financijskim tvrtkama da se pripreme za mogućnost tvrdog Brexita.

 

Sjedinjene Države su 2018. bile prvi trgovinski partner EU-a s razmjenom vrijednom 674,1 milijardu eura u kojoj je potonja ostvarila suficit od 138 milijarda. Povjerenik za trgovinu Phil Hogan rekao je u Davosu da bi ugovor mogao obuhvatiti tehnologiju i energetiku. Za pregovore će trebati “tjedni” pa i “mjeseci”, ali “govorimo o 2020.”, rekao je.

Trgovinski ugovori potiču sve veću bojazan u EU-u zbog utjecaja koji mogu imati na okoliš i na zdravstvene sustave. Prijašnji trgovinski pregovori SAD-a i EU-a (TTIP) potaknuli su burne reakcije pa se na kraju od njih odustalo.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će svoj dugoočekivani mirovni plan za Bliski istok objaviti prije posjeta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua Washingtonu sljedećeg tjedna

Oporavak
Na Wall Streetu se i u četvrtak trgovalo oprezno, kao i dan prije, dok ulagači prate vijesti o koronavirusu i analiziraju kvartalne poslovne rezultate američkih kompanija.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, jučer ih je šest završilo u minusu, pri čemu je zdravstveni sektor bio najveći gubitnik, dok je najviše porastao industrijski. Ulagači su bili oprezni, kao i dan prije, dok su pratili vijesti o širenju koronavirusa u i izvan Kine. U Kini je od tog virusa dosad umrlo 18 ljudi, no ulagači se nadaju da će kineske vlasti, koje su uvele niz mjera, uspjeti spriječiti daljnje širenje tog virusa.

U fokusu ulagača bili su i kvartalni poslovni rezultati. Od 74 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 67 posto nadmašilo je očekivanja analitičara.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju biti u prosjeku 0,7 posto manje nego u istom razdoblju godinu dana prije. Ostvare li se te procjene, bio bi to drugi kvartal zaredom kako zarade kompanija padaju, no ulagači se nadaju da će rezultati ipak biti bolji nego što analitičari očekuju.

Na valutnim je tržištima dolar ojačao prema košarici valuta.  U četvrtak je Europska središnja banka (ECB) zadržala nepromijenjene rekordno niske ključne kamatne stope u eurozoni i najavila veliku analizu monetarne politike.

Cijene su nafte, pak, i dalje pod pritiskom jer se ulagači plaše da bi potražnja u svijetu za gorivom mogla oslabiti jer se očekuje da će širenje koronavirusa pogoditi zrakoplovne kompanije. Cijena barela na američkom tržištu pala je jutros 0,2 posto, na 55,45 dolara, pa je na putu tjednog gubitka od oko 5 posto. Na londonskom je tržištu, pak, barel jutros pojeftinio 0,16 posto, na 62 dolara, novu najnižu razinu od početka prosinca prošle godine.

Ivo Milatić
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić rekao je u četvrtak da cijene plina nakon deregulacije neće podivljati i da će povećanje biti u nijansama, a iz SDP-a su poručili kako će biti suzdržani u glasanju o izmjenama Zakona o tržištu plina, iako pozdravljaju sigurnost opskrbe plinom.

Tim se zakonskim izmjenama nastoji odgovoriti na prepreke za dovršenje uspostave unutarnjeg tržišta prirodnog plina koje proizlaze iz izostanka primjene tržišnih pravila Europske unije na transportne plinovode koji vode prema trećim zemljama i iz njih.

SDP-ov zastupnik Saša Đujić upozorio je da 2021. slijedi deregulacija tržišta plina što će sigurno dovesti do njegova poskupljenja. Osvrnuo se i na projekt LNG terminala na otoku Krku ocijenivši ga neisplativim.

Stjepan Čuraj iz Kluba HNS-a najavio je potporu zakonskom prijedlogu, jer se njime jamči sigurnost opskrbe plinom. Založio se da dobavljači i distributeri plina svakom potrošaču o svome trošku ugrade detektor ugljičnog monoksida (CO) kako bi se izbjegli nesretni slučajevi trovanja i smrtnog stradavanja zbog trovanja ugljićnim monoksidom.

Podsjetio je da godišnje ima 30-ak takvih slučajeva trovanja koji nerijetko završavaju smrtnim ishodom. S obzirom na to, trošak ugradnje takvih detektora je zanemariv ako se uspije spasiti i jedan ljudski život, poručio je Čuraj.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić je rekao da će se izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina ostvariti dosljednost pravnog okvira unutar Europske unije te istodobno izbjeći narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem energetskom tržištu u EU i negativni učinci na sigurnost opskrbe.

Također će se povećati transparentnost i pružiti pravna sigurnost za sudionike na tržištu, posebno ulagače u plinsku infrastrukturu i korisnike sustava, u pogledu pravnog režima koji se primjenjuje, pojasnio je Milatić.

U vezi plutajućeg LNG-a terminala na otoku Krku, državni tajnik rekao je kako je takav terminal isplativiji 40 do 50 posto od fiksnog i jamstvo je sigurne opskrbe. Ustvrdio je kako cijene plina nakon deregulacije neće podivljati i da će povećanje biti u nijansama, a da će cijena i daje biti niža od prosjeka EU.

Angela Merkel
Svijet se mora u potpunosti promijeniti kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje, ali i pritom izbjeći duboke društvene podjele zbog klimatskih politika, kazala je u četvrtak na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu njemačka kancelarka Angela Merkel.

Postizanje europskog cilja zaustavljanja neto emisija CO2 zahtijevat će “transformativan proces povijesne prirode”, rekla je. Trebat će posve promijeniti način života i rada, ali u pitanju je “opstanak”, naglasila je.

Merkel je upozorila da bi klimatske politike mogle izazvati “velike napetosti” između ljudi koji žive u gradovima, gdje je lakše koristiti niskougljični prijevoz, i onih u ruralnim područjima, gdje su automobili neophodni. “Sada imamo svijet u kojem je izostanak komunikacije možda izraženiji nego tijekom Hladnog rata, kada je postojao redovit kanal za komuniciranje između različitih strana”, kazala je.

“To nas vodi izravno u katastrofu. To moramo prevladati”, kazala je, navevši kao primjer rastući jaz između mladih klimatskih aktivista i klimatskih skeptika.

Njemačka planira postupno ugasiti nuklearke do 2022., a do 2038. i elektrane na ugljen. Za energetske tvrtke i regije koje će u tom procesu biti na gubitku predviđene su kompenzacije od više milijarda eura.

Zabrinutost
Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 62 dolara budući da je širenje novog korona virusa u Kini podsjetilo trgovce na epidemiju SARS-a koja je odvratila ljude od putovanja, zakočivši svjetsko gospodarstvo i potražnju za naftom.

Trgovce je jučer uznemirila prognoza Međunarodne agencije za energiju (IEA) o višku u opskrbi u prvoj polovini ove godine. Dodatni razlog za zabrinutost bile su vijesti o širenju novog korona virusa u Kini zbog mogućeg negativnog utjecaja na gospodarstvo i na potražnju za naftom.

Kina je danas uvela karantenu u tri grada, ishodišta epidemije koja je podsjetila na epidemiju teškog akutnog respiratirnog sindroma (SARS) u 2002. i 2003. godini, također u Kini. I SARS je zakočio rast svjetskog gospodarstva, odvraćajući ljude od putovanja.

Slučajevi povezani s novim korona virusom zabilježeni su čak i u Sjedinjenim Državama a globalna tržišta dionica dodatno uznemiruje približavanje kineske Lunarne nove godine kada milijuni Kineza putuju kako unutar zemlje tako i u inozemstvo.

Kako bi ograničio širenje virusa, Peking je danas otkazao proslavu Nove godine i druge javne manifestacije, uključujući dva tradicionalna hramska festivala. Bolest je do sada odnijela 17 ljudskih života, a virusom je zaraženo više od 630 ljudi.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u srijedu iznosila 64,66 dolara, što znači da je bila 60 centi niža nego prethodnog dana trgovanja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je održavanje sastanka na vrhu čelnika Rusije, Kine, Sjedinjenih Država, Francuske i Velike Britanije 2020. kako bi se razgovaralo o sukobu u Libiji i drugim globalnim problemima

Putin, koji je to rekao tijekom puta u Izrael, naveo je da je Moskva spremna za “ozbiljne razgovore” sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, da postoji puno tema razgovora i da bi se sastanak mogao održati bilo gdje u svijetu.

Toyota vodeća
Američki proizvođač električnih vozila Tesla istisnuo je njemački Volkswagen s pozicije drugog proizvođača automobila u svijetu po tržišnoj vrijednosti iako po broju isporučenih automobila i dalje uvelike zaostaje za njemačkom kompanijom.

Cijena Teslinih dionica više je nego udvostručena od listopada prošle godine kada je kompanija izvijestila da je treće fiskalno tromjesečje zaključila s dobiti. Prethodno je pozitivan poslovni rezultat zabilježila u posljednja dva tromjesečja 2018.

Još se ne mogu pohvaliti pozitivnim rezultatom u cijeloj poslovnoj godini. U srijedu su Tesline dionice porasle četiri posto, pa je tržišna vrijednost kompanije premašila 100 milijardi dolara. Time je istisnuo s druge pozicije u svijetu po tržišnoj kapitalizaciji njemački Volkswagen.

Vodeću poziciju drži japanska Toyota s 230 milijardi dolara. Neki analitičari smatraju da rast cijena Teslinih dionica odražava dobre rezultate kompanije u proteklim mjesecima. Tesla je nedavno otvorio tvornicu u Šangaju koja bi im trebala poslužiti kao odskočna daska za osvajanje kineskog tržišta.

Po broju isporučenih automobila i dalje zaostaje za etabliranim automobilskim divovima. Tako je u siječnju izvijestio da je prošle godine isporučio više od 367.500 automobila, 50 posto više nego 2018. godine. Volkswagen ih je isporučio gotovo 11 milijuna a Toyota je od siječnja do studenog prodao nešto više od devet milijuna. Američki su regulatori u međuvremenu pokrenuli istragu protiv Tesle zbog zapaljenja baterija i neočekivanog ubrzanja automobila.

Eurostat
Hrvatska je povećala udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji u 2018., svrstavši se među zemlje Europske unije koje su premašile propisanu razinu za 2020. godinu, pokazalo je u četvrtak objavljeno izvješće Eurostata.

U 2018. godini udio energije dobivene iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije dosegnuo je 18 posto na razini EU-a, što je povećanje za pola postotna boda u odnosu na godinu ranije. U odnosu na 2004., prvu godinu za koju postoje podaci, udio je više nego udvostručen, s tadašnjih 8,5 posto.

Ove bi godine trebao dosegnuti 20 posto, podsjećaju u Eurostatu, napominjući kako je povećanje udjela obnovljivih izvora ključno da EU ostvari zacrtane klimatske i energetske ciljeve. Među obnovljive izvore energije spadaju energija vjetra, Sunčeva energija, biomasa, toplinska energija Zemljine unutrašnjosti i vrući izvori (geotermalna energija), potencijalna energija vodotoka (vodne snage), potencijalna energija plime i oseke i morskih valova te toplinska energija mora.

Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji utvrđen je za svaku zemlju EU-a zasebno, pri čemu se vodilo računa o različitim startnim pozicijama, potencijalima na području obnovljivih izvora i gospodarskim rezultatima.

Gotovo svaka treća zemlja u EU već je dosegnula obvezujuće ciljeve ili ih je premašila. Pored Hrvatske, u toj su skupini Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Cipar, Finska i Švedska.

U Hrvatskoj je udio energije dobivene iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji u 2018. dosegnuo 28 posto i uvećan je za 0,7 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije. Ujedno je za osam postotnih bodova premašio propisanih 20 posto u 2020. godini.

U 2004. iznosio je 23,4 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. U tri četvrtine zemalja EU-a udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji povećan je u 2018. godini u odnosu na godinu ranije, smanjio se u njih šest a u Sloveniji je ostao nepromijenjen.

Daleko najveći udio obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji bilježila je u 2018. godini Švedska, od 54,6 posto. Slijede Finska sa 41,2 posto, Latvija sa 40,3 posto, Danska s 36,1 posto i Austrija s 33,4 posto.

Najniži je udio imala Nizozemska, od svega 7,4 posto. Na dnu ljestvice s udjelom obnovljivih izvora manjim od 10 posto nalaze se Malta s osam posto, Luksemburg s 9,1 posto i Belgija s 9,4 posto.

Četiri zemlje EU-a vrlo su blizu tome da dosegnu propisani udio obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji, do kojeg ih dijeli manje od jednog postotnog boda, konstatiraju u europskom statističkom uredu. Najbliže je cilju Rumunjska, koju od propisanog udjela u 2020. dijeli jedan postotni bod, a podjednako mali zaostatak ‘hvataju’ i Mađarska, Austrija i Portugal.

Devet zemalja udaljeno je od zacrtane razine od jednog do četiri postotna boda, a preostale tri moraju povećati udio obnovljivih izvora za četiri postotna boda i više. Tako Njemačka, Luksemburg i Malta moraju povećati udio za oko dva postotna boda. Slovenija, Velika Britanija i Irska zaostaju za zacrtanim razinama u rasponu od 3,9 do 4,9 postotnih bodova.

Daleko najlošije stoje Nizozemska i Francuska koje od zacrtanih razina dijeli 6,6 odnosno 6,4 postotna boda. U Hrvatskoj je u udjelu obnovljivih izvora najviše zastupljena hidroenegija, stoji u izvješću Eurostata.

Priopćenje SING-a
U Lukoilu Croatia u četvrtak je potpisan prvi Kolektivni ugovor, koji se primjenjuje od 1. siječnja, a na snazi će biti dvije godine, priopćio je Sindikat naftnog gospodarstva (SING).

Kolektivni ugovor za oko 400 radnika Lukoila osigurava povećanje minimalne osnovne bruto plaće na 4300 kuna, uvođenje fiksnog mjesečnog dodatka za kategorizaciju benzinske postaje u bruto iznosu od 60 do 240 kuna, ovisno o kategoriji benzinske postaje, te dodatak za topli obrok u iznosu od 400 kuna mjesečno.

Ugovorom se također osigurava jedan dan godišnjeg odmora više za radnike na benzinskim postajama i pravo na određene materijalne potpore – za smrt radnika u iznosu 7500 kuna i člana radnikove uže obitelji 2500 kuna, te jubilarne nagrade za 10, 15 i 20 godina staža u Lukoilu u neto iznosu od 1000, 1500 i 2000 kuna.

Radnici Lukoila dobit će i regres u iznosu od 2500 kuna, božićnicu i uskrsnicu od po 300 kuna, potporu za rođenje djeteta u iznosu od 3500 kuna, dar za dijete do 15 godina u povodu božićnih blagdana u iznosu od 600 kn, naknadu za odvojeni život u iznosu od 1750 kuna i viši iznos dnevnica koje će sada iznositi 200 kuna, u odnosu na postojećih 170 kuna utvrđenih Pravilnikom o radu.

Podsjećajući da su kolektivne pregovore pokušavali pokrenuti više puta u zadnjih nekoliko godina, u čemu su napokon uspjeli sredinom prošle godine, predsjednica SING-a Jasna Pipunić istaknula je da važnost prvog Kolektivnog ugovora u Lukoilu ne leži samo u povećanju materijalnih prava, već i u tome što poslodavac za vrijeme trajanja ugovora neće moći samostalno uređivati prava radnika, nego samo kroz pregovore sa sindikatom.

Izvješće
Tijekom sljedećih 10 godina u Europi se očekuje fenomenalan rast korištenja LNG-a u teškom kamionskom prometu, čiji broj bi s 1.532 vozila u 2016. i 5.500 u 2018. mogao porasti na 280.000 do 2030, stoji u Shell LNG Outlooku za 2019.

U skladu s tim raste infrastruktura za opskrbu gorivom. U 2018, u Europi je bilo otprilike 155 stanica za punjenje LNG-a. Taj broj je narastao na oko 250 u siječnju 2020, prema NGVA Europe.

Državne politike zaštite okoliša kojima se podupire Pariški klimatski sporazum i provedba IMO direktive koja ograničava razinu sumpora na 0,50% u brodskom gorivu od 1. siječnja snažno guraju prebacivanje na LNG, najčišće fosilni gorivo, stoji u izvješću.