Energetika

Usprkos lobiju LNG brodara

Europska unija nastoji smanjiti uvoz plina iz Rusije pa ponovo razmatra gradnju istočnomediteranskog plinovoda (EastMed) kojim bi plin iz podmorja Izraela i Cipra išao plinovodima preko Grčke i Italije do ostalih zemalja EU-a.

Profesor naftne geologije Avraam Zelilidis sa Sveučilišta u Patrasu godinama zagovara taj projekt. Plinovod bi Grke spasio jer nastavi li se sadašnji porast cijena energenata mnogi će pasti u ekstremno siromaštvo, kazao je Zelilidis za Hinu. Uvjeren je da se velike zalihe nafte i plina nalaze pod grčkim morem, a ne samo pod ciparskim i izraelskim. Pokažu li se njegove procjene točnima, Grčka bi imala jeftinije energente ne samo zato što bi njome prolazio plinovod nego zato što bi ih i sama crpila

Grčka vlada se, međutim, držala rezervirano prema potencijalnom plinovodu dugom 1900 kilometara putem kojeg bi EU zadovoljavala 10 posto svojih potreba za prirodnim plinom u početnoj fazi. Kao razlog suzdržanosti navodi se snažan lobi grčkih brodara koji sada uvoze naftu, a plinovodom bi izgubili posao. Osim toga, tu je i strah da bi crpljenje nafte i plina u vodama u kojima se Grčka i Turska spore oko suvereniteta dovelo do sukoba između Atene i Ankare.

Neki, pak, tvrde da je problem okoliš jer se Europska unija odmiče od fosilnih goriva u skladu sa svojim Zelenim planom prema kojem do 2050. godine želi potpuno prekinuti ispuštanje stakleničkih plinova, te tako zaustaviti klimatske promjene. Mi zahtjev za financiranjem tog projekta nismo dobili, no naša politika je da se ne ulaže u projekte iskorištavanja prirodnog plina, kaže Ioannis Kaltsas, voditelj odjela EIB-a nadležnog za Grčku i Cipar.

Xenia Loizidou, direktorica tvrtke za istraživanje okoliša Isotech sa sjedištem u Nikoziji, kaže da je svaki plinovod štetan za morski okoliš, no napominje: Ovdje nije riječ o ekološkom problemu, nego političkom. Profesor Zelilidis, koji smatra da bi u kasnijoj fazi EU zadovoljavala oko 40 posto svojih potreba putem ovog plinovoda, dodaje da bi cijevima išao prirodni plin a kasnije vodik što je u skladu s inicijativom Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, o čistoj energiji.

Ideju o gradnji EastMeda podržala je i sama Europska komisija prije devet godina, a 2019. su Grčka, Cipar i Izrael potpisali međuvladin ugovor u Tel Avivu u nazočnosti američkog državnog tajnika Mikea Pompea. Godinu dana kasnije Italija je potvrdila interes jer bi jedan krak išao prema njoj.

No u siječnju ove godine Sjedinjene Države su povukle podršku navodeći kao razlog ekonomsku neodrživost projekta i brigu za okoliš. Neki smatraju da je razlog u izbjegavanju mogućeg sukoba između Grčke i Turske, dviju članica NATO saveza, među kojima zadnjih tjedana vladaju tenzije. Turska se protivila projektu tvrdeći da je namjerno isključena iz njega.

Sve se, međutim, promijenilo nakon što je Rusija pokrenula 24. veljače invaziju na Ukrajinu. EU je Moskvi uveo sankcije a ona uzvratila djelomičnom obustavom isporuka plina što je povećalo cijene kućanstvima i industriji diljem bloka od 27 zemalja. Europska unija, koja je prošle godine 40 posto potreba za prirodnim plinom zadovoljavala uvozom iz Rusije, do 2027. godine želi biti potpuno neovisna o ruskom plinu.

U svibnju se grčki premijer Kiriakos Micotakis susreo u Washingtonu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, nakon čega su obje zemlje promijenile stav prema projekt EastMed. Mi taj projekt razmatramo, moramo vidjeti koliko bi koštao i kolika mu je isplativost, rekao je jedan grčki ministar za Hinu u Patrasu tijekom konferencije posvećene regionalnom rastu. Partneri u projektu su grčka plinska kompanija DEPA i talijanska energetska kompanija Edison, a prema ranijim planovima plinovod bi bio izgrađen u razdoblju od 2025. do 2027. godine.

Aristofanis Stefatos, izvršni direktor Grčke uprave za upravljanje izvorima ugljikovodika, koja kontrolia DEPA-u, nije htio razgovarati o tom projektu već je samo poručio da se razmatra. Europska povjerenica za energetiku Kadri Simson ovaj je mjesec boravila u Kairu gdje je potpisan sporazum s Izraelom i Egiptom. Ondje je bio i grčki ministar.

Ove godine ćemo primiti dodatnu količini plina iz Izraela putem postojećeg plinovoda prema Egiptu. Oni će ga pretvoriti u ukapljeni plin i poslati preko LNG terminala u Europu, rekla je Simson u Rigi gdje je prošli tjedan sudjelovala na samitu 3 mora. Napominje da bi inicijalni projekt EastMeda mogao biti promijenjen. Postoji mogućnost da polje Afrodita (u podmorju Cipra), jednom kada se počne ondje crpiti plin, bude također povezano s Egiptom pa da se ukapljeni plin brodovima prevozi u Europu.

Ciparski zastupnik u Europskom parlamentu Costas Mavrides nije odgovorio na upit.

U Grčkoj se, pak, za godinu dana održavaju parlamentarni izbori a najveća oporbena stranka, lijeva Siriza, podržava gradnju plinovoda preko grčkog teritorija bude li u skladu sa “zelenom tranzicijom” prema obnovljivim izborima.

Oko njega se vodi velika rasprava. To je važan projekt za jugoistočnu Europu i Mediteran”, kaže Sirizin zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Aleksis Čaricis. “Trenutno svjedočimo energetskoj krizi pa je potrebno iskoristiti što više domaćih izvora energije kako bi smo ju nadvladali, dodaje, a donosi HRT

RBA analize

Pokazatelj poslovnog raspoloženja skliznuo je snažnije od očekivanja, na 92,3 indeksnih bodova u lipnju (s 93,0 bodova u svibnju), potaknut prvenstveno padom u očekivanjima (85,8 indeksnih bodova u odnosu na 86,9 bodova u svibnju). Također, i pokazatelj trenutne situacije skliznuo je za 0,6 bodova na razinu od 99,0 indeksnih bodova. Rezultati pokazatelja u skladu su s posljednjim rezultatima PMI pokazatelja uslijed povećane zabrinutosti oko zaliha energije, dok se poduzeća suočavaju s ustrajnom inflacijom (+7,9% u svibnju) i nedostatkom komponenti u proizvodnji. Rast cijena energije i potencijalna nestašica plina jačaju pesimizam u poslovanju njemačkih poduzeća, što se i odrazilo na poslovnim očekivanjima IFO indeksa. Njemačko gospodarstvo raste najsporijim tempom u europodručju, a usporavanje industrijske proizvodnje i potencijalno daljnje smanjenje opskrbe ruskim plinom, pojačalo bi bojazan o recesiji u najvećem europskom gospodarstvu.

Ovaj tjedan, od važnijih ekonomskih pokazatelja, očekuju nas objave potrošačkih cijena u europodručju, pokazatelji gospodarskog raspoloženja Europske komisije te objava ISM pokazatelja prerađivačkih aktivnosti u SAD-u. Prošlotjedni rezultati PMI pokazatelja mogu se smatrati lošim predznakom za objave podataka u tijeku ovog tjedna.

U lipnju će se vjerojatno nastaviti pogoršanje pokazatelja sentimenta Europske komisije i trend ubrzanja inflacije. Na godišnjoj razini, očekujemo ubrzanje stope inflacije na 8,4% (u odnosu na 8,1% u svibnju). Cijene energije i hrane vjerojatno će biti i dalje glavni pokretači ovog daljnjeg povećanja, budući da bi temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) mogla zabilježiti tek skromno ubrzanje na 3,9% na godišnjoj razini (s 3,8% u svibnju). S druge strane Atlantika, očekujemo da će rezultati ISM anketnog pokazatelja, kao i PMI pokazatelj prerađivačkog sektora, potvrditi usporavanje prerađivačkih aktivnosti u SAD-u.

Gotovo 600 milijardi dolara

G7 pokreće globalni investicijski program za infrastrukturu s obimom od skoro 600 milijardi dolara do 2027. Na samitu u Njemačkoj, kancelar Olaf Scholz, aktuelni predsjedavajući G7, najavio je da bi program „Partnerstvo za globalnu infrastrukturu” trebao omogućiti ulaganja za zaštitu klime, u energetski sektor i u zdravstveni sektor.

Tijekom zajedničkog predstavljanja inicijative Scholz je reako da je predsednik SAD-a Joseph Biden pokrenuo tu inicijativu i istakao: „Ovo pokazuje jedinstvo G7.”

I nisu samo ovi planovi ti koji pokazuju jedinstvo, smatra Scholz. On naglašava da su G7, Europska unija i NATO, kada je u pitanju podrška Ukrajini protiv brutalnog napada Rusije, od početka tijesno surađivali. „Može se sa sigurnošću reći da Putin to nije očekivao i da ga to i dalje boli”, dodao je kancelar.

Američki predsjednik Joe Biden je rekao: „Ponosan sam što mogu objaviti da će SAD u narednih pet godina mobilizirati 200 milijardi dolara javnog i privatnog kapitala za ovo partnerstvo”. Između ostalog, planirana su ulaganja u digitalnu infrastrukturu.

Ambicije su velike: spriječiti klimatsku krizu, boriti se protiv gladi u svijetu i zaustaviti rat u Ukrajini. No, je li to uopće u moći šefova država i vlada skupine G7? Neki to poriču, drugi pozivaju na više akcije.

On je naglasio da se ne radi o dobrotvornoj akciji: „To je investicija koja će se isplatiti svima, uključujući američki narod i narode svih naših zemalja, i koja će potaći sve naše ekonomije.”

Predsjednik SAD-a je naglasio da bi program trebao koristi svim ljudima širom svijeta, posebno u zemljama u razvoju. Kao primjer, naveo je nove projekte solarne energije u Angoli koji bi pomogli u zaštiti klime i otvaranju radnih mjesta, kako u toj zemlji, tako i u Sjedinjenim Državama.

Projekti bi bili vezani za visoke standarde kako bi se osiguralo da su ove investicije vođene ekonomski i komercijalno i da ne rezultiraju dužničkim zamkama.

Udruženim snagama

Predsjednica Komisije EU-a, Ursula von der Leyen, je najavila da će „tim Europa” osigurati 300 milijardi eura kao doprinos investicijskoj inicijativi G7. Projekti bi se razvijali zajedno: „Kao demokracije, moramo udružiti snage”, rekla je ona. Inicijativa treba pokazati da „demokracije omogućavaju najbolji put za razvoj”. Investicije bi trebale biti zasnovane na „demokratskim vrijednostima: transparentnost, inkluzivnost, održivost”.

Prema rečima premijera Fumia Kishide, Japan će osigurati 65 milijardi dolara državnog i privatnog novca. Na ovaj način Japan će pomagati pri izgradnji aerodroma, luka i željezničkih veza u Indo-Pacifiku.

Talijanski premijer Mario Draghi se izjasnio za ulaganje zapadnih zemalja u plinsku infrastrukturu u Africi, ali i u širenje obnovljivih izvora energije. Važno je da se plinska infrastruktura može kasnije koristiti i za transport vodika. Kanadski premijer Justin Trudeau obećao je 5,4 milijardi dolara.

Ovaj projekat najavljen prošle godine trebao bi biti i alternativa projektu „Novi put svile” koji je Kina pokrenula 2013. Njime ova autoritarna država odavno otvara nove trgovinske puteve k Europi, Africi, Latinskoj Americi i Aziji.

Zapad već duže vrijeme predbacuje Kini da je tom inicijativom dovela do toga da se uključene zemlje zadužuju i da investicijama Kina više stvara prednosti za sebe nego za druge – kao što je osiguranje trgovinskih puteva i pristup sirovinama.

Prošlog mjeseca, američki državni sekretar Antony Blinken označio je Kinu kao najveći izazov međunarodnom poretku – uprkos akutnoj krizi izazvanoj ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine

Donosi Danas

Loša financijska situacija u kojoj je Elektroprivreda Srbije (EPS) uzrokovala je kašnjenja u plaćanju struje proizvođačima iz domaćih obnovljivih izvora energije kao i električne energije nabavljene u inozemstvu, saznaje Danas.

Izvor Danasa tvrdi da je prošlog tjedna EPS dobavljaču struje kupljene u inozemstvu isplatio samo 50 posto jer nije imao dovoljno novca za čitav iznos transakcije.

Novčani problemi EPS-a su izgleda ozbiljni. Trgovci koji uvoze struju razmišljaju da zbog toga EPS-u prestanu nuditi svoju robu i sklapajti aranžmane s javnim poduzećem za prvi kvartal sljedeće godine – navodi izvor Danasa i dodaje da kada je pak riječ o domaćim dobavljačima, EPS polako isplaćuje zaostala potraživanja.

Drugi sugovornik Danasa, blizak tom poduzeću, ističe da je evidentno da EPS ima financijske probleme nastale zbog neplaniranog uvoza struje prošle sezone grijanja uslijed nedovoljnih količina ugljena i učestalih kvarova na postrojenjima za proizvodnju električne energije. Zbog svega toga su i nastala dugovanja prema dobavljačima, među njima i onima od kojih EPS otkupljuje struju.

Međutim, treba istaći da su ta dugovanja ipak znatno češća kada je riječ o domaćim proizvođačima struje iz obnovljivih izvora energije. Jednostavno, sistem potpisivanja ugovora za struju nabavljenu na inostranim berzama je takav da je prosto nemoguće dugovati.

Svako nepoštovanje precizno utvrđenih pravila može da dovede do isključenja s burze. Do dugovanja, za struju iz uvoza, može doći u slučaju sklapanja aranžmana po principu direktne pogodbe s trgovcem.

Kada je riječ o aranžmanima za nabavku struje iz inozemstva čini se da EPS ima više problema s dobivanjem kredita.

Naime, banke su sve opreznije u odobravanju kreditnih aranžmana zbog ekonomske krize a EPS je već dosta zadužen pa po svemu sudeći ne dolazi tako lako i brzo do kreditnih sredstava. To uvjetuje i kašnjenje u plaćanju dobavljačima – objašnjava naš sugovornik.

Podsjećanja radi, Danas je pisao da EPS zbog nagomilanih financijskih problema u protekla četiri mjeseca nije mogao platiti struju koju je kupio od domaćih proizvođača iz obnovljivih izvora energije i po toj osnovi duguje između šest do osam milijuna eura.

O tome da nema dovoljno novca za izmirenje svojih obaveza poslovodstvo EPS-a je obavijestilo i svoje poslovne partnere, tako pravdajući kašnjenje.

Redakcija Danasa imala je uvid u dopis koji je izvršni direktor Elektroprivrede Srbije za snabdijevanje električnom energijom Radovan Stanić 20. svibnja uputio tvrtki koja se bavi proizvodnjom struje iz OIE u kome se navodi da se EPS “nalazi u nezavidnoj financijskoj situaciji i u ovom trenutku otežano i s izvjesnim kašnjenjem izmiruje svoje dospjele obaveze pa i po izdatim računima za proizvedenu električnu energiju po ugovorima o otkupu električne energije”.

Nadležni u EPS ističu da su svjesni svojih obaveza i da će iste biti izmirene “u vrlo kratkom roku” pozivajući poduzeće kojem duguju za isporučenu struju na strpljenje.

Izvor Danasa blizak Elektroprivredi Srbije ističe da to državno preduzeće nema dovoljno novca za podmirenje dugovanja zbog slabe likvidnost nastale zbog velikih troškova za nabavku struje u prošloj sezoni grijanja.

Podsjeća, da je struja kupovana navrat-nanos zbog nedovoljne vlastite proizvodnje i brojnih havarija zbog lošeg vođenja u mandati v. d. direktora Miodraga Grčića. Istodobno, u Elektroprivredi Srbije za Danas tvrde da to poduzeće “nema dugovanja za kupljenu električnu energiju na veletržištu, odnosno kada je riječ o kupovini struje od drugih snabdjevača.

EPS ispunjava sve ugovorne obaveze za kupljenu električnu energiju. Elektroprivreda Srbije uspješno surađuje sa svim povlaštenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, a zbog okolnosti koje je izazvala energetska kriza i rat u Ukrajini došlo je do kašnjenja u plaćanju svega jednog računa za te proizvođače.

EPS u najkraćem roku sve svoje ugovorne obaveze izmiruje, što je činio i u prethodnom periodu – kažu u Elektroprivredi Srbije.

Makedonski mediji

Regulatorna komisija za energetiku (ERC) Sjeverne Makedonije odlučila je ukinuti licencu za grijanje tvrtki Balkan Energy (BEG) u Skoplju. Vlada će s Ministarstvom gospodarstva moći raspisati javni poziv za izbor novog operatera za proizvodnju toplinske energije, javljaju makedonski mediji.

Predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Marko Bislimoski očekuje da rokovi budu kratki kako bi se brzo organiziralo grijanje stanova i poduzeća u Skoplju.

Odluka je donesena jer je zatraženo uskraćivanje licence BEG-u zbog nemogućnosti daljnjeg normalnog funkcioniranja, kreditne nedostatnosti i nemogućnosti osiguravanja potrebnih financijskih sredstava za novu sezonu grijanja.

Grad Skoplje ne želi preuzeti obvezu grijanja grada, zbog čega je ministar ekonomije Kreshnik Bekteshi najavio da će licenca BEG-a ići na natječaj, a ako se ne pojavi privatna kompanija, menadžment proizvodnje toplinske energije preuzima ESM. Vlasti uvjeravaju da Skopljani neće osjetiti posljedice te odluke.

U slučaju nestanka prirodnog plina iz Rusije, Sjeverna Makedonija može preko Bugarske pronaći prirodni plin iz drugih izvora, poput Grčke, kao i koristiti alternativna goriva poput loživog ulja ili dizela, kaže Bislimoski.

Iz Fonda

Natječaj za dodjelu poticaja za kupnju električnih automobila Fonda za zaštitu okoliše i energetsku učinkovitost otvoren je danas u osam sati ujutro, a već do 08.30 sati je bilo popunjeno 99% rezervacija od ukupno 103,3 milijuna kuna. Od 08.50 sati prijavljivanje za poticaje više nije bilo moguće.

“Način prijave za građane i tvrtke bit će istovjetan prošlogodišnjem. Krajem svibnja objavili smo javni poziv za iskaz interesa prema distributerima automobila, a u krajem lipnja i javni poziv za sufinanciranje kupnje električnih vozila za građane i tvrtke. Iznosi poticaja po vozilu ove se godinu neće mijenjati te će iznositi 20 do 70 tisuća kuna, ovisno o kategoriji vozila i vrsti pogona”, naveli su u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

To znači da će se i ove godine provedba dodjele bespovratnih sredstava za kupnju ekoloških vozila provoditi po proceduri koja je uvedena lani, a pokazala se kao efikasnija od dotadašnje prakse, piše Poslovni dnevnik.

VEZANA VIJEST

Električna vozila nisu jedino rješenje za niže emisije CO2
AUTO

  1. lip. 2022
    0
    Naime, prošle je godine uveden nov, izmijenjeni proceduralni način, prema kojem se izbjegao famozni “najbrži prst”, odnosno model prema kojem su poticaje dobivali oni koji su se uspjeli prvi prijaviti. Osim što su takav sustav kritizirali i građani i pravne osobe, on je bio i neuspješan jer je na kraju samo 50 posto građana kojima je poticaj odobren, taj poticaj i iskoristilo.

Novim sustavom građani i pravne osobe na javni poziv više se ne prijavljuju neposredno, već putem ovlaštenih trgovaca motornih vozila u Republici Hrvatskoj. Tako će i ove godine Fond prvo raspisati javni poziv na koji će se moći javiti trgovci koji će putem aplikacije Fonda prijaviti prodajna mjesta i dostupne modele vozila. Na njihovim prodajnim mjestima građani i pravne osobe dobit će ponudu za vozilo i trgovci će za njih obaviti prijavu za poticaje.

Dakle, oni koji žele poticaje i dalje će morati biti brzi, odnosno pripremiti se prije objave javnog poziva, što znači proučiti ponudu vozila za koja mogu aplicirati za potpore i koja se nude na našem tržištu, a takvih je svakim danom sve više. Prema informacijama iz Fonda, iskorištenost sredstava s prošlogodišnjeg javnog poziva je puno bolja nego je to bilo prethodnih godina, no točnu analitiku još nemaju.

Razlog je i to što se rok za kupnju vozila, odnosno iskorištavanje rezerviranih sredstava prolongirao zbog produženih rokova isporuke automobila na globalnoj razini. Procedura nakon uspješne rezervacije poticaja je, dakle, poput lanjske.

Kupac će biti dužan uplatiti minimalni predujam od 7% traženih sredstava Fonda, primjerice ako se traži poticaj od 70.000 kuna, trgovcu će morati uplatiti 4900 kuna. Rok isporuke i korištenja poticaja bit će devet mjeseci od odobrenja sufinanciranja. Daleko najtraženija vozila za sufinanciranje prošle godine bili su električni automobili, za koje se će se i ove godine moći dobiti 70.000 kuna.

Primjerice, lani su sredstva rezervirana za 1943 vozila, od čega je 1785 električnih, 157 plug-in hibridnih te jedno vozilo na ukapljeni prirodni plin.Za plug-in hibride (priključni punjivi hibridi) će se i dalje moći dobiti 40.000 kuna, a za električna vozila L1-L7 kategorije (mopedi, motocikli, laki četverocikli) 20.000 kuna.

Parlament usvojio

Danski parlament usvojio je u petak novi porez na ugljik, najviši u Europi, koji će plaćati kompanije u europskom sustavu trgovine dozvolama za emisiju štetnih plinova i one izvan njega, objavila je vlada.

Vlada novi porez smatra ključnim za ostvarivanje ambicioznog cilja smanjenja stakleničkih plinova do 2030. za 70 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine.

“To je daleko najveći pojedinačni doprinos dosada smanjenju emisije do 2030.”, naglasio je u priopćenju ministar za poreze Jeppe Bruus.

Do kraja desetljeća kompanije u europskom sustavu trgovine dozvolama plaćat će za emitiranu tonu ugljičnog dioksida 1.125 danskih kruna. Iznos će se sastojati od 375 kruna poreza i od prognozirane cijene dozvole za emisiju tone ugljičnog dioksida u 2030. od 750 kruna.

Kompanije koje u proizvodnji koriste minerale, poput proizvođača cementa Aalborga Portlanda, najvećeg zagađivača među kompanijama u Danskoj, plaćat će povrh cijene dozvole porez od samo 125 kruna kako bi se spriječio odlazak proizvodnje u inozemstvo, objavila je vlada.

Kompanije izvan sustava trgovine dozvolama plaćat će porez od 750 kruna.

Čelnici energetskih kompanija

Čelnici velikih francuskih energetskih kompanija pozvali su u nedjelju građane i poduzeća da odmah ograniče potrošnju energije kako bi se pripremili za energetsku krizu.

„Moramo zajednički raditi na smanjenju naše potrošnje kako bismo osigurali manevarski prostor”, rekli su izvršni direktori Engiea, EDF-a i Totala.

U pismu koji su potpisali Catherine MacGregor iz Engiea, Jean-Bernard Levy iz EDF-a i Patrick Pouyanne iz TotalEnergiesa, poziv na štednju obrazlaže se naglim padom isporuka ruskog plina i ograničenom proizvodnjom struje zbog problema s održavanjem.

Francuska namjerava napuniti skladišta plina do rane jeseni, priopćila je prošli četvrtak premijerka Elisabeth Borne. Skladišta plina trenutačno su popunjena 59 posto.

Ruski rat u Ukrajini jasno je pokazao europsku ovisnost o ruskom plinu i potaknuo potragu za alternativnim izvorima nabave.

Francuski mediji izvijestili su u ožujku da vlada pregovara s TotalEnergiesom o povećanju kapaciteta za prihvat ukapljenog plina nakon što je SAD poručio da je spreman povećati isporuke u Europu.

„Ako poduzmemo mjere već ovo ljeto, bit ćemo spremniji na početku zime u prvom redu za očuvanje naših rezervi plina”, poručili su čelnici energetskih kompanija u pismu, dodavši da bi se potrošnja trebala ograničiti “uskoro, kolektivno i u velikoj mjeri”.

Naglasili su da, sa svoje strane, pokušavaju naći nove izvore nabave i izgraditi plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Le Havreu.

Francuska je nedavno izvijestila da će zamrznuti cijene plina do kraja godine, produljivši za šest mjeseci mjeru koja je uvedena kako bi se ublažio utjecaj snažnog rasta cijena energije na kupovnu moć građana.

CNN

Zapadni čelnici koji su se okupili na sastanku skupine G7 odlučili su pokušati ograničiti cijenu ruske nafte, kažu neimenovani dužnosnici za CNN.

Još uvijek nije poznato na koji način, kada i koliko će se ograničiti cijena ruske nafte, a precizan mehanizam za uvođenje ograničenja još uvijek se razrađuje.

“Ovdje je cilj izgladnjeti Rusiju, oduzeti Putinu njegov glavni izvor gotovine i sniziti cijenu ruske nafte kako bi se ublažio utjecaj Putinovog rata na cijene goriva”, rekao je visoki dužnosnik američke administracije, prenosi Index.

Kako su cijene nafte naglo porasle, ruski prihodi od nafte zapravo rastu unatoč sankcijama. Zapadni čelnici žele smanjiti prihode Rusije od zemalja koje još uvijek kupuju njezinu naftu.

Nije jasno kako to misle izvesti. Neimenovani dužnosnik je za CNN sugerirao da zemlje G7 imaju utjecaj kroz mreže za transport nafte koje bi mogle pomoći u primjeni ograničenja.

PSP Okoli pun manje od trećine

Popunjenost podzemnog skladišta plina (PSP) u Okoliju je 23. lipnja bila tek 27 posto, što u okolnostima mogućeg pada ili potpunog prekida isporuke plina iz Rusije otvara pitanje hoće li Hrvatska uspjeti napuniti skladište uoči zime i početka sezone grijanja, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Prema preporukama Europske komisije, ali i odluci hrvatske Vlade, skladište do 1. studenoga mora dosegnuti 90 posto popunjenosti.

Iako je popunjenost skladišta 23. lipnja bila oko milijardu kilovatsati slabija od popunjenosti u istome razdoblju prošle godine, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja tvrde kako nema razloga za bojazan oko punjenja skladišta i osiguranja dostatnih količina plina za predstojeću sezonu grijanja.

Skladište se zasad puni prema planu i navedenoj dinamici tako da 1. kolovoza 2022. popunjenost bude 63 posto kapaciteta, 1. rujna 68 posto, 1. listopada 74 posto, te 1. studenoga 90 posto kapaciteta.

I iz PSP-a Okoli uvjeravaju kako punjenje skladišta ide uobičajenom dinamikom, uz podsjećanje da “PSP nije zadužen za nabavu, već samo za osiguravanje tehničkih uvjeta za skladištenje plina”.

Prema javno dostupnim podacima o stanju popunjenosti plinskog skladišta koje PSP redovno objavljuje na svojim stranicama, vidljivo je kako se tempo punjenja skladišta nakon višemjesečne hibernacije od 15. lipnja znatno ubrzao, te kako se sada odvija blizu maksimalnih dnevnih tehničkih kapaciteta utiskivanja.

Iako iz PSP-a ne objavljuju informacije o tome koji korisnik utiskuje plin, posve je izvjesno kako se radi o Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Vlada je početkom lipnja naložila HEP-u da nabavi 270,8 milijuna metara kubnih prirodnog plina i uskladišti ga u PSP Okoli, kako bi se na domaćem tržištu omogućila nesmetana opskrba.

Inače, punjenje hrvatskog podzemnog skladišta plina odvija se tako da je kapacitet podijeljen u 86 tzv. SBU jedinica, od kojih svaka sadrži 50 gigavatsati plina. Korisnici pune i prazne skladište tako da nominiraju SBU jedinice, a trenutačno od njih 86, čak 62 drži HEP. Od toga su 52 namijenjene strateškoj rezervi plina, dok preostalih 10 HEP koristi za vlastito operativno poslovanje.

Ostala 24 SBU podijeljeno je između niza domaćih i stranih trgovca plinom, kao što su Ina, PPD, E.On, MET, Geoplin, Međimurjeplin…

Prema važećoj regulativi, obveza je i tih tvrtki da i svoj dio skladišta do 1. studenoga napune do razine od 90 posto.