Energetika

Njemačka akvizicija
Koprivničanin i profesor na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu Drago Francišković primio je službenu potvrdu da je imao pravo što se nekoliko godina protivio načinu kako PDV na uslugu obračunava tvrtka Koprivnica plin d.o.o, a koja, smatra Francišković, sugrađanima naplaćuje previsoke račune.

Čini se da se s njegovim tvrdnjama sada složio i Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a koji je, krajem svibnja, donio presudu i tvrtki Koprivnica plin izrekao opomenu jer je Franciškoviću porez na dodanu vrijednost za struju na računu za ožujak 2018. godine obračunao po gotovo dvostruko većoj stopi PDV-a, piše Novac.hr.

A sve je službeno počelo u siječnju 2017. kad su donesene izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojima je stopa PDV-a na električnu energiju sa 25 posto najednom pala na 13. Francišković je očekivao da će se pad stope PDV-a odraziti i na račun za toplinsku energiju koji dobiva od tvrtke Koprivnica plin, i to zbog sljedećeg shvaćanja pružanja te usluge. Kako je to objasnio Francišković, tvrtka Koprivnica plin u ime i za račun kupaca na tržištu kupuje energente, među kojima i struju, a potom je isporučuje krajnjem korisniku, stanarima zgrade, među kojima je i Francišković.

Oni pak u sklopu objekta u kojemu žive imaju samostalnu toplinsku stanicu u kojoj se od preuzete električne energije proizvodi toplinska energija. Prema Franciškoviću – a sad isto potvrđuje i Sud časti HGK – s obzirom da tvrtka Koprivnica plin zapravo ne isporučuje toplinsku energiju nego isključivo energente na temelju kojih se toplinska energija zatim proizvodi, tvrtka im ne može obračunavati porez od 25 posto na uslugu isporuke toplinske energije – jer taj posao nisu ni napravili – nego im ga može obračunati na svaki od energenata zasebno (što onda podrazumijeva i naplatu 13 posto PDV-a na struju), a potom 25-postotni porez na dodanu vrijednost uključiti u naplatu naknade za uslugu koju obavljaju.

Koprivnička komunalna tvrtka, ipak, svoje je djelovanje shvatila nešto drukčije pa je, unatoč izmjenama koje su se dogodile u vezi sa Zakonom o PDV-u, na kompletnu uslugu nastavila obračunavati PDV od 25 posto, zbog čega im je Francišković još 2017. počeo slati primjedbe.

– Prigovarao sam na svaki račun i osporavao iznos koji se u mjesecima s najvećom potrošnjom znao penjati i na 35 kuna, odnosno 6,3 posto računa, no Koprivnica plin nije bio zainteresiran za ispravak načina obračuna, nego su nastavili s obračunom PDV-a na uslugu isporuke toplinske energije. Stoga sam se javio i tržišnoj inspekciji koja je sve proslijedila Poreznoj upravi, no kako je priča ovdje stala, u rujnu lani sam se obratio i Sudu časti HGK koji je sada Koprivnica plinu izrekao opomenu – rekao je Francišković kojemu je i Porezna uprave e-mailom potvrdila da je u pravu. Svjestan je da opomena Suda časti HGK tvrtku Koprivnica plin formalno-pravno ni na što ne obvezuje, ali očekuje da isprave način obračuna računa. Ako se to ne dogodi, pokrenut će sudski spor.

Jutarnji list tijekom vikenda je kontaktirao i tvrtku Koprivnica plin, koja od veljače 2018. posluje u sklopu RWE. Tamo su nam potvrdili da su upoznati sa slučajem nezadovoljnog potrošača, ali ne mogu ništa komentirati sve dok ne prime službeno rješenje Suda časti Hrvatske gospodarske komore. Zasad je stoga nejasno kakve će promjene na tržištu donijeti ta odluka Suda časti, kao i hoće li Koprivnica plin naplatu usluga uskladiti s rješenjem.

Razina od 61 dolar
Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema razini od 61 dolara zbog naznaka usporavanja gospodarskih aktivnosti pod utjecajem trgovinskih sporova koji su nadjačali strahovanja za opskrbu nakon napada na tankere u Omanskom zaljevu.

Trgovci su se danas fokusirali na podatke iz Kine koji potpiruju zabrinutost da trgovinski sporovi koče gospodarske aktivnosti. Cijene su pod pritiskom i zbog sumornih procjena rasta potražnje za naftom u 2019. godini, koje je u petak objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA), naodeći kao razlog pogoršanje izgleda za globalnu trgovinu.

Time je u drugi plan pala zabrinutost za opskrbu nakon prošlotjednih napada na tankere u Omanskom zaljevu. SAD je za napade okrivio Iran koji pak odlučno opovrgava optužbe, što je potaknulo strah od sukoba u vodećoj svjetskoj regiji za proizvodnju nafte.

Prijetnja je u međuvremenu donekle splasnula iako su napetosti na strateškoj ruti i dalje pojačane. Kroz Hormuški tjesnac prolazi petina svjetske nafte, podsjeća Reuters.. Američki državni tajnik Mike Pompeo u nedjelju je priopćio da Washington ne želi ući u rat s Iranom, ali će poduzeti sve potrebne mjere, uključujući i diplomaciju, kako bi zajamčio sigurnu plovidbu na Bliskom istoku.

Trgovci su danas ignorirali i opetovanu izjavu saudijskog ministra energetike Khalida al-Faliha da bi Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na sastanku koji bi se po njegovim riječima mogao održati u prvom tjednu srpnja mogla postići konsenzus o produljenju sporazuma o ograničenoj opskrbi na drugu polovinu godine. OPEC je jutros objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 61,25 dolar i bila 26 centa viša u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Priopćenje
Iranski ministar za naftu Bijan Zanganes negirao je u ponedjeljak izvještaje o neslaganju s predsjednikom Hassanom Rouhanijem oko prodaje iranske nafte dok se suočavaju s američkim sankcijama, te poručio kako će ostati na svojoj dužnosti.

Dok su sankcije na snazi, izvoz nafte u Iranu pao je s 2,5 milijuna barela dnevno u travnju prošle godine na oko 400 tisuća barela u svibnju ove godine. Prošlog je tjedna iranski zastupnik rekao kako su se Zanganes i Rouhani prepirali oko ovog problema tijekom sastanka vlade. “Nemam problem s Rouhanijem. Ne znam tko zastupnicima daje takve informacije”, navodi ministra Zanganeha novinska agencija ministarstva za naftu SHANA.

“Neću se povući”, rekao je Zanganeh, govoreći o rastu pritiska da podnese ostavku. Sjedinjene Države ponovno su prošle godine uvele sankcije na izvoz iranske nafte nakon što se predsjednik Donald Trump jednostrano povukao iz sporazuma Irana sa šest svjetskih sila o ograničavanju nuklearnog programa Teherana iz 2015.

Prošlog je mjeseca drugi iranski zastupnik rekao da prikuplja potpise u parlamentu kako bi pokrenuo postupak svrgavanja Zanganeha zbog njegovog neuspjeha u suprotstavljanju američkim sankcijama na izvoz iranske nafte.

Iz Irana su u ponedjeljak rekli kako će unutar 10 dana premašiti međunarodno dogovoreno ograničenje zaliha obogaćenog urana – korak koji će vjerojatno dodatno zategnuti visoke napetosti s Washingtonom – no dodao je da europske zemlje još imaju vremena očuvati nuklearni dogovor.

Usprkos sankcijama
Iran je u ponedjeljak rekao da će unutar deset dana premašiti međunarodno dogovoreno ograničenje zaliha obogaćenog urana – korak koji će vjerojatno dodatno zategnuti visoke napetosti s Washingtonom – no dodao je da europske zemlje još imaju vremena očuvati nuklearni dogovor. 

Iran upozorava Europu: Normalizirajte ekonomske veze ili se suočite s posljedicama Američko-iranske napetosti pogoršale su se nakon optužbi administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Teheran izveo napade prošli četvrtak na dva naftna tankera u Omanskome zaljevu, važnoj ruti za prijevoz nafte. Iran je opovrgnuo da je bio umiješan.

“Učetverostručili smo tempo obogaćenja i čak ga nedavno još povisili, pa će unutar 10 dana prijeći limit od 300 kilograma”, rekao je glasnogovornik iranske organizacije za atomsku energiju na državnoj televiziji. “Još uvijek ima vremena … ako europske države žele djelovati”.

Teheran je u svibnju rekao da će smanjiti ispunjavanje nuklearnog dogovora dogovorenog sa svjetskim silama 2015., u znak prosvjeda zbog odluke SAD-a da se jednostrano povuče iz sporazuma te ponovno nametne sankcije Iranu prošle godine.

Američki dužnosnik: Iranci su prije napada na tankere gađali američki dron Svrha sporazuma jest proširiti vremenski okvir koji bi teoretski bio potreban Iranu da proizvede dovoljno fizijskog materijala za atomsku bombu s nekoliko mjeseci do minimalno godine dana. Iran je u više navrata kritizirao odgode u postavljanju europskog mehanizma koji bi zaštitio trgovinu s Iranom od američkih sankcija u pokušaju da sačuva nuklearni dogovor.

 

 

Počeo IT rat
Iz Kremlja su u ponedjeljak rekli kako izvještaj u listu The New York Times u kojemu se navodi izvor koji je rekao da je SAD umetnuo potencijalno ometajuće programe u rusku električnu mrežu znači kako je kibernetički rat u teoriji moguć.

The New York Times je u subotu objavio članak u kojemu se navode trenutni i bivši neimenovani američki dužnosnici vlade koji govore o umetanju američkog računalnog programa u rusku električnu mrežu i druge mete kao povjerljivi dio već javno raspravljanih radnji usmjerenih na moskovske jedinice za dezinformiranje i hakiranje u vrijeme američkih izbora 2018.

“Ova informacija nesumnjivo prikazuje hipotetsku mogućnost… sve znakove kibernetičkog rata i vojnih kibernetičkih aktivnosti protiv Ruske Federacije”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov kada su ga upitali o izvještaju.

Rekao je kako su neimenovani strateški dijelovi ruskog gospodarstva već pretrpjeli strane kibernetičke napade više puta u prošlosti te da su se vlasti trudile održati gospodarstvo i njegove osjetljive dijelove sigurnima.

 

Analiza HGK
U svibnju je godišnji rast potrošačkih cijena bio viši za 0,2 postotna boda nego onaj u travnju te je iznosio 0,9 posto, objavila je Hrvatska gospodarsa komora u priopćenju.

“Inflacijski izvor potrošačkih cijena ostale su cijene prerađenih prehrambenih proizvoda, energije i usluga, dok su deflacijski izvor činile cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda i cijene industrijskih proizvoda bez prehrane i energije. Pritom su, u odnosu na godišnji rast u travnju, cijene energije ublažile godišnji rast (na 3,9%), cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda su usporile pad (na -4,9%), dok su cijene prerađenih prehrambenih proizvoda ubrzale rast (na 2,2%)”, stoji u priopćenju.

Cijene energije ujedno su ostale najjači inflatorni izvor, iako ublažavaju rast posljednja dva mjeseca. Na usporenje godišnjega rasta cijena ove skupine roba najviše su utjecale cijene goriva i maziva čiji je rast (2,8%) bio niži za 1,8 postotnih bodova nego onaj u travnju. Razlog usporenja rasta cijena goriva i maziva ostvaren je zbog više baze (prošle godine u svibnju su cijene počele snažnije rasti) kao i usporenja rasta u ovogodišnjem svibnju – mjesečni rast je iznosio 1,7% te bio najniži od veljače, javljaju iz HGK.

“To je u skladu s trendom kretanja cijena sirove nafte na svjetskim robnim burzama koje su u svibnju u prosjeku bile 8,6% niže (Brent) na godišnjoj razini. Istodobno, najviši rast od cijena roba i usluga povezanih s energijom, imale su cijene plina koje su administrativnom odlukom povećane od 1. travnja, a njihov će se inflatorni utjecaj zbog baznog efekta zadržati do kraja ožujka sljedeće godine. Usluge rastu i dalje stabilnim tempom, na razini od 1,3%.

U proteklih pet mjeseci ove godine vidljivo je da su deflacijski pritisci bili znatno jači nego u istom razdoblju prošle godine (najviše zahvaljujući padu cijena neprerađene hrane zbog smanjenja stope PDV-a na dio svježe hrane), pa je inflacija potrošačkih cijena tijekom toga razdoblja bila niža za pola postotnog boda u odnosu na isto razdoblje prošle godine, iako je, prema podatcima o rastu BDP-a, potražnja rasla dinamičnije.

Naime, prema objavljenim podatcima, BDP je neočekivano visoko porastao u prvom kvartalu (3,9%), a prema najavama u drugom se kvartalu očekuje još brži rast (Ekonomski institut na temelju CEIZ indeksa rast procjenjuje na čak 4,7%). Ako se takav rast ostvari te proširi i na drugu polovinu godine, rast potražnje mogao bi utjecati i na potražni dio inflacije, no ipak očekujemo nižu prosječnu godišnju inflaciju nego 2018. godine”, zaključili su.

Camel grupa
Liu Changlai, izvršni direktor Camel grupe, tvrtke koja je prošle godine s Rimac Automobilima u kineskom Xiangyangu započela izgradnju tvornice pogonskih sustava za električna vozila, izjavio je u petak da će u budućnosti intenzivirati suradnju s Rimcem te kako će do kraja godine zajednička tvornica dosegnuti kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogonskih sustava.

Liu Changlai je to izjavio Hini nakon sastanka u zagrebačkom gradskom poglavarstvu na kojem su gradovi Xiangyang i Zagreb potpisali memorandum o suradnji, a u ime Grada Zagreba potpisala ga je zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević. Changlai je bio dio visoke delegacije kineskog grada, a sastanku je nazočio i osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac.

Camel grupa je 2017. uložila u Rimac Automobile 30 milijuna eura, a lani su Camel i Rimac zajedničkim ulaganjem u Xiangyangu krenuli u izgradnju tvornice pogonskih sustava za električne automobile, uz ostalo motora i invertera. Changlai ističe snažnu podršku koju su od lokalne vlasti dobili za izgradnju tvornice, koja je iznosila 10 milijuna eura. Kineska tvrtka je pak uložila 20 milijuna eura, a Rimac Automobili pet milijuna eura.

Izvršni direktor Camela apostrofira da je ta tvrtka najveći proizvođač baterija za električne automobile u Aziji, a poručuje da će u budućnosti još intenzivirati ulaganje u Rimac Automobile. Najavljuje i kako će do kraja godine u zajedničkoj tvornici imati kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogona za automobile. Dio tvornice, odnosno linija za male serije, kapaciteta 25 tisuća godišnje, već je dovršena.

Changlai ističe da su električni automobili vrlo popularni u svijetu, Kina je među vodećim zemljama u svijetu po njihovom korištenju, a kinesko tržište je najbrže rastuće. Napominje da Camel grupa uglavnom radi baterije, najvažniji instrument u električnom automobilu, a ocjenjuje da Rimac ima najnapredniju tehnologiju kada su u pitanju baterije te smatra da će njihova suradnja dovesti do sjajnog rezultata.

Mate Rimac napominje za Hinu da zajedničko ulaganje ne podrazumijeva proizvodnju baterija, već ih Camel proizvodi zasebno. Napominje da u Xiangyangu živi šest milijuna ljudi, dok im BDP doseže 60 milijardi eura. Pojašnjava da iz Xiangyanga ne žele samo gospodarsku suradnju između dvije tvrtke već im je zanimljiva i direktna suradnja gradova, pri čemu su iz Rimca tu više kao podrška i primjer suradnje s obzirom da je investicija Camela prva privatna investicija iz Kine u Hrvatsku.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević kazala je da često primaju delegacije iz Kine, a kako će u budućem razdoblju pokušati katalogom potencijalnih investicija privući strane ulagače. Tu prvenstveno ističe izgradnju tračničke veze između Zračne luke i Kvaternikovog trga, izgradnju retencije na Savi koja bi trajno riješila problem poplava, zatim projekt spuštanja ili izdizanja željezničke pruge koja “nesretno” dijeli Zagreb na sjeverni i južni dio, kao i projekte poput izgradnje Jarunskog mosta.

Analiza Poslovnog dnevnika
Naftno tržište u petak je bilo po većim utjecajem izvješća Međunarodne agencije za energiju (IEA) koja predviđa pad potražnje za naftom ove godine, a što je zasjenilo rastuće tenzije između Zapada i Irana.

Barel Brent nafte pojeftinio je za pola posto na 60,97 dolara dok se cijena američke WTI nafte spustila 0,7 posto na 51,95 dolara. Strani analitičari tumače kako glavni razlog leži u izvješću IEA koje procjenjuje pad globalne potražnje za naftom ove godine za 100.000 barela dnevno na ukupno 1,2 milijuna barela. U razloge IEA ubraja tgovinske tenzije koje smanjuju globalni ekonomski rast. Ta institucija sa sjedištem u Parizu navela je kako u 2020. očekuje rast potražnje na 1,4 milijuna barela dnevno.

Valja podsjetiti kako je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) dan ranije još više snizila procjene potražnje za ovu godinu, na 1,14 milijuna barela. Za to vrijeme Iran i SAD razmjenjuju teške riječi nakon napada na norveški i japanski tanker u Omanskom zaljevu. Američko Središnje zapovjedništvo objavilo je videozapis, za koji tvrde da pokazuje posadu s iranskog patrolnog broda kako uklanja neeksplodiranu morsku minu s jednog od tankera koji je napadnut blizu Hormuškog tjesnaca.

Nekoliko sati nakon prve eksplozije iranski je brod “primijećen i snimljen kako uklanja neeksplodiranu morsku minu s broda M/T Kokuka Courageous”, napisao je glasnogovornik Bill Urban u priopćenju uz videozapis. “SAD i naši partneri u regiji poduzet će sve potrebne mjere kako bi obranili sebe i svoje interese. Današnji napadi su jasna opasnost za slobodu mora i slobodnu trgovinu”, dodao je. Službeni Teheran je u četvrtak “kategorički odbacio neutemeljene tvrdnje” Washingtona prema kojima je Iran odgovoran za napade na dva tankera u Omanskom zaljevu, dok eskalacija napetosti u regiji Zaljeva prijeti izbijanjem šireg sukoba.

Iranska misija pri UN-u je u izjavi optužila SAD i njegove regionalne saveznike za “ratno huškanje”. “Iran kategorički odbacuje neutemeljene tvrdnje Washingtona glede incidenata s tankerima 13. lipnja i osuđuje ih najoštrijim mogućim riječima”, navodi se u izjavi. “Američki ekonomski rat i terorizam protiv iranskog naroda, kao i masovna američka vojna nazočnost u regiji, glavni su izvor nesigurnosti i nestabilnosti u široj regiji Zaljeva”, navodi se u izjavi.

Norveška ministrica vanjskih poslova Ine Eriksen Soreide za javnu televiziju NRK izjavila je kako je prerano za zaključke o tome tko je odgovoran za napad na tankere, dodavši da je veoma zabrinuta zbog situacije u toj regiji. Upozorila je kako je potrebno “jako malo” da situacija eskalira, prenosi dpa. Soreide je dodala kako je norveška pomorska agencija pozvala norveške brodove u regiji da pojačaju svoje sigurnosne mjere.

S druge pak strane, britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u petak je rekao kako nema razloga sumnjati u američku procjenu da je Iran odgovoran za te napade. “Donijet ćemo svoju neovisnu procjenu, imamo proceduru za to, no nemamo razloga ne vjerovati američkoj procjeni. Naš je instinkt vjerovati im jer su naši najbližiti saveznici”, rekao je britanski ministar za BBC radio. Kina je poručila da nitko ne želi rat u Omanskom zaljevu, pozvavši sve strane na dijalog, donosi Poslovni dnevnik.

Iako je Iran “nesumnjivo” odgovoran za prošlotjedne napade na dva tankera, Sjedinjene Države ne žele rat s Teheranom, rekao je u nedjelju američki državni tajnik Mike Pompeo.

“Predsjednik Trump je učinio sve da se izbjegne rat. Mi ne želimo rat”, rekao je Pompeo u razgovoru za televiziju Fox.

No, istaknuo je da će Washington jamčiti slobodnu plovidbu važnim pomorskim pravcima. “SAD će poduzeti sve nužne mjere, diplomatske i druge, da se to postigne”, rekao je Pompeo.

Napetosti između SAD-a i Irana na vrhuncu su nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa optužila Teheran da je u četvrtak izveo napade na dva tankera u Omanskom zaljevu. Iran uporno odbacuje bilo kakvu odgovornost. “Obavještajne službe imaju puno podataka, puno dokaza. Većinu toga ćemo pokazati svijetu”, rekao je Pompeo koji je ranije bio direktor CIA-e.

Dodao je da ne želi govoriti o budućim potezima Washingtona. “Iran neće imati nuklarno oružje. To je cilj”, odgovorio je na pitanje hoće li SAD slati još vojnika i naoružanja u regiju. “Jučer sam telefonski razgovarao s puno kolega u svijetu. Uvjeren sam da ćemo imati partnere koji razumiju tu prijetnju”, rekao je Pompeo.

Dobro im ide
Dioničari Janafa trebali bi na redovnoj glavnoj skupštini 28. kolovoza donijeti odluku da se iz dijela prošlogodišnje dobiti dioničarima isplati dividenda od 86,6 milijuna kuna, što bi bilo 85,91 kuna po dionici.

Janaf je u prošloj godini ostvario dobit od 303,7 milijuna kuna, a Uprava je, uz suglasnost Nadzornog odbora, 21. ožujka donijela odluku o raspodjeli dobiti, kojom je nakon umanjenja za iznos unesen u zakonske rezerve, 50 posto tako utvrđene dobiti, u iznosu od 144,27 milijuna kuna raspoređeno u ostale rezerve iz dobiti. Uprava i Nadzorni odbor predlažu skupštini da se preostalih 50 posto dobiti za raspodjelu u iznosu od 144,27 milijuna kuna rasporedi na način da se 86,6 milijuna kuna isplati kao dividenda, a preostalih 57,7 milijuna kuna u zadržanu dobit, navodi se u pozivu za skupštinu objavljenom putem Zagrebačke burze.

Dividenda bi tako iznosila 85,91 kunu po dionici, a tražbina za isplatu dividende dospijeva 12. rujna, navodi se u pozivu. Janaf u obrazloženju prijedloga te odluke navodi kako ukupna vrijednost ugovorenih, a neizvršenih radova na kraju 2018. iznosi 302,2 milijuna kuna, a vrijednost investicija na taj dan, za čiji je završetak i stavljanje u funkciju potrebno osigurati dodatna novčana sredstva, iznosi 963,7 milijuna kuna. “Uzimajući u obzir potrebu osiguranja vlastitih novčanih sredstava za ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu te činjenicu da se društvo nalazi u značajnom investicijskom ciklusu, predloženo je da se 86,6 milijuna kuna ostatka dobiti isplati dioničarima kao dividenda, dok se 57,7 milijuna kuna predlaže rasporediti u zadržanu dobit”, obrazlažu iz Janafa.

Prema ranije objavljenim podacima, Janaf je u 2018. ostvario rast bruto i neto dobit za 4,5 posto te je bruto dobit iznosila 370,6 milijuna kuna, a neto dobit 303,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi Janafa u 2018. godini iznosili su 781,8 milijuna kuna, što je na razini ostvarenja iz 2017. godine, dok su ukupni rashodi smanjeni za 3,5 posto, na 411,2 milijuna kuna. Janaf je u 2018. u investicije uložio 457,4 milijuna kuna vlastitih novčanih sredstva, od kojih se najveći dio odnosio na izgradnju novih spremnika za skladištenje i blending nafte.

Cijene nafte neznatno porasle
Na svjetskim su burzama cijene dionica porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, što se zahvaljuje dogovoru između SAD-a i Meksika o imigrantima i očekivanjima da će američka središnja banka uskoro smanjiti kamatne stope.

Na samom početku prošloga tjedna cijene su dionica snažno porasle jer je ulagače ohrabrio dogovor između SAD-a i Meksika, prema kojemu će Meksiko poduzeti veće napore za sprječavanje dolaska nelegalnih imigranata iz središnje Amerike u SAD, dok je Washington odustao od uvođenja carina na uvoz iz Meksika, koje su trebale stupiti na snagu u ponedjeljak.

Ulagači su se plašili otvaranja još jednog trgovinskog sukoba u vrijeme kada napetosti između SAD-a i Kine povećavaju rizik od usporavanja rasta svjetskog gospodarstva Podršku tržištima pruža i uvjerenje ulagača da će američka središnja banka uskoro smanjiti kamate jer niz posljednjih podataka ukazuju na usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva.

Ne očekuje se da će Fed već na sjednici idućega tjedna smanjiti ključne kamatne stope, no ulagači se nadaju signalima da bi to mogao učiniti na sjednici u srpnju. Od početka lipnja S&P 500 indeks porastao je oko 5 posto, ponajviše zahvaljujući nadi ulagača da će zbog usporavanja rasta gospodarstva Fed uskoro smanjiti kamatne stope.

Tako je S&P 500 nadoknadio dio gubitaka iz svibnja, kada je oštro pao zbog rasta trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine. A te napetosti i dalje traju. Ulagači se nadaju pozitivnim pomacima na sastanku skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava krajem lipnja.

Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je ovih dana kako ima osjećaj da bi se dogovor mogao postići, no ponovno je zaprijetio povećanjem carina na kineski uvoz ako ne bude napretka u razgovoru s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na skupu G20.

Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga se tjedna oporavila od pada tjedan dana prije, premda se očekuje smanjenje ključnih kamatnih stopa američke središnje banke.  U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara porastao je, pak, 0,4 posto, na 108,55 jena. Podršku dolaru pružili su solidni pokazatelji iz američkog gospodarstva, kao što su oni o rastu prometa u maloprodaji, što je odagnalo strahovanja od prevelikog usporavanja rasta najvećeg svjetskog gospodarstva.

Ipak, očekuje se da će američka središnja banka smanjiti ključne kamatne stope. Vjerojatno ne već na sjednici idućega tjedna, no velike su šanse da će to učiniti u srpnju. Trgovci na tržištu novca procjenjuju da postoji 23 posto šansi da će Fed smanjiti kamate već idućega tjedna, a 87 posto da će to učiniti u srpnju.

Unatoč tome, dolar jača jer se procjenjuje da bi, zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji, američko gospodarstvo moglo bolje podnijeti negativne posljedice trgovinskih tenzija nego ostale zemlje.  Dok se rast globalnog gospodarstva usporava, ulagači se plaše da bi Washington mogao nametnuti carine na uvoz iz Europe i Japana, što bi moglo navesti središnje banke u svijetu na popuštanje monetarne politike, pa bi dolar mogao dobiti relativnu prednost.

Cijene su nafte, pak, jutros blago porasle, nakon što su prošloga tjedna pale više od 2 posto. Cijena barela na američkom tržištu ojačala je 0,3 posto, na 52,65 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,4 posto, na 62,25 dolara.