Energetika

Ozbiljne sumnje u regularnost natječajnog postupka, favorizovanje državne kompanije koje je unaprijed otjeralo 8 od 11 prijavljenih ulagača, a nestandardnom ponudom ugušilo i devetog, te medijski rat koji je razotkrio interese poslovno-političkih klanova vrha režima, nisu zaustavili crnogorsku vladu u naumu da jednu od najvećih investicija u regiji dodijeli – sebi.
Stručnjaci, sugovornici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), smatraju da je natječajni postupak trebalo zaustaviti, poništiti i ponoviti, ali i da ima posla za tužitelja, pišu Vijesti. Naime, Dragica Sekulić, ministrica ekonomije, krajem prošle godine potpisala je ugovor prema kojem će na Briskoj gori kod Ulcinja najveću solarnu elektranu tog tipa u Europi (snage 200 megavata) graditi konzorcij Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), finske kompanije Fortum i indijske Sterling and Wilson. Konzorcij je dobio posao obvezujući se da će ulaganjem 178 milijuna eura otvoriti 226 novih radnih mjesta, što je devet puta više od drugoplasiranog i od standarda za tu vrstu elektrana.

Državi su ponudili i zakupninu od 33 centa po četvornom metru u sljedećih 30 godina, ili šest i pol puta skuplje od konkurencije i od osnovne cijene. Nakon što je 8 od 11 zainteresiranih ulagača koji su otkupili natječajnu dokumentaciju prethodno odustalo, vlada je, ne prihvaćajući valjanost jamstva diskvalificirala i konzorcij Montesolar, kojeg su činile domaće, francuske i američke tvrtke.

Tako je u trci ostao još samo konzorcij IREDL, kojeg čine tvrtke s Malte i iz Kine. One su ponudile 166 milijuna eura, za zakup zemljišta pet centi po kvadratu, uz otvaranje 25 radnih mjesta i učešće crnogorskih kompanija od 21 milijun eura, u odnosu na 20 milijuna koliko je ponudio pobjednički konzorcij. Razlika je bila prevelika i posao je dobila EPCG s partnerima.

“Taj ishod trebao je navesti vladino povjerenstvo da proglasi natječaj neuspješnim, ispravi nedostatke koji su potjerali veliki broj ulagača i doveli do ogromne razlike između dvije ponude, i da zatim ponovno raspiše natječaj”, kaže za CIN-CG ekonomski analitičar Dejan Mijović. On objašnjava da je to uobičajeni postupak kada se ne dobiju usporedive i konkurentne ponude, piše Poslovni dnevnik.

Francuska i Njemačka postigle su dogovor koji će omogućiti Berlinu da ostane glavni pregovarač u razgovorima s Rusijom o izgradnji plinovoda „Sjeverni tok 2“, potvrdili su europski lideri
Taj dogovor garantira i da će nadzor biti vršen s „teritorija i teritorijalnog mora zemlje članice u kojoj je locirana prva točka interkonekcije“. Merkel je izjavila da je ovaj plinovod „čisto ekonomski projekt“ koji će garantirati jeftinije, pouzdanije isporuke plina.

Na Sjeverni tok 2 morat će se primjenjivati europska energetska regulativa – to znači da će se razdvojiti vlasništvo nad plinovodom od isporučitelja plina pa Gazprom neće moći biti suvlasnik plinovoda koji bi trebao biti dovršen krajem ove godine. O prijedlogu će ovog tjedna raspravljati Europski parlament. Inače, Gazprom ima 35% udjela u europskom tržištu plina i taj postotak je u porastu. Iz te kompanije dolazi vijest da će ruski monopolist ići na daljnje jačanje prodaje u Europi koja zadnje dvije godine raste za jedan postotni poen godišnje.

Većem prostoru za ruski plin pridonosi pad proizvodnje plina u Sjevernom moru i pad proizvodnje u Nizozemskoj koja planira do 2022. znatno smanjiti output i 2030. završiti s eksploatacijom u Groningenu. Glavna briga Gazproma je da njihova nastojanja ne izgledaju “previše agresivnima”.

Australija  bi mogla pet godina prije roka ispuniti obveze iz Pariškog sporazuma o klimi, prema istraživanju Australian National University. 
Prema objavljenim rezultatima istraživanja, država uvodi obnovljive izvore energije po glavi stanovnika brže od bilo koje druge zemlje uključujući Kinu, Japan, SAD i Europsku uniju.

Taj bi trend mogao omogućiti Australiji da ispuni ciljeve o smanjenju emisije stakleničkih plinova umjesto do 2030. već u 2025.  “Instaliranje obnovljivih izvora energije u Australiji u protekloj godini ubrzalo se u odnosu na ta druga velika gospodarstva i očekujemo da će se taj trend nastaviti ove i sljedećih godina”, kaže profesor Andrew Blakers, voditelj istraživanja iz strojarskog fakulteta ANU-a.  “Australija je na putu da dosegne 50 posto struje iz obnovljivih izvora u 2024. i 100 do 2032.”

“Australsko iskustvo s obnovljivom energijom nudi pravu nadu za ubrzano smanjenje globalne emisije stakleničkih plinova radi zaštite planeta”, dodaje on.  Prema istraživanju Australija je ubrzano otvorila nekoliko velikih vjetroelektrana i solarnih elektrana u protekloj godini a ubrzano raste i postavljanje solarnih panela na krovovima.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio je u ponedjeljak u Vinkovcima kako će najavljeno poskupljenje plina za kućanstva od 1. travnja, stajati domaćinsva prosječno oko 20 kuna te ga građani ne bi trebali pretjerano osjetiti s obzirom na pozitivne učinke porezne reforme i smanjenja stope PDV-a na pojedine prehrambene artikle.
Po ministrovim riječima, korekcija cijene plina bila je nužna jer je proteklih dana cijena plina na veleprodajnom tržištu porasla oko 9,7 posto. “Ono što želim naglasiti je da pored ovog najavljenog povećanja, povećanja cijene plina narednih godinu dana neće biti. Isto tako želim naglasiti i čenjenicu da unatoč ovom povećanju cijene plina pozitivan učinak, kako porezne reforme tako i smanjenja poreza na dodanu vrijednost na pojedine segmente hrane, je znatno veći i vjerujem da unatoč činjenici da će doći do povećanja cijene plina od 1. travnja, naša kućanstva ovo povećanje neće prejako osjetiti”, kazao je Ćorić.

Cijena plina za kućanstva će od 1. travnja ove godine biti viša za prosječnih 6,9 posto u odnosu na trenutno važeću cijenu, objavila je u petak Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), koja taj porast objašnjava porastom veleprodajne komponente cijene plina za 9,7 posto. Ministar Tomislav Ćorić u Vinkovcima je bio nazočan početku projekta “Poboljšanje vodnokomunalne infrastukture na području aglomeracije Vinkovci, Otok, Ivankovo i Cerna”.

Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema razini od 61 dolara, pritisnute većim brojem aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u i zabrinutošću za potražnju zbog sporog napretka trgovinskih pregovora Kine i SAD-a.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 71 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 61,39 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,91 dolara nižoj cijeni, od 51,53 dolara. Trgovci su se na početku tjedna fokusirali na podatak iz izvješća tvrtke Baker Hughes o povećanju broja aktivnih bušotina u SAD-u u prošlom tjednu, koje najavljuje daljnje povećanje američke proizvodnje. Dodatni pritisak na cijene stvara i zabrinutost zbog sporog napretka trgovinskih pregovora SAD-a i Kine, koji se ovog tjedna nastavljaju u Pekingu.

Sjedinjene Države zaprijetile su povećanjem carina koje bi trebale stupiti na snagu od 1. ožujka ukoliko ne bude postignut sporazum. Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je prošlog četvrtka da se ne namjerava sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom prije 1. ožujka, što je prigušilo nade u skoro postizanje trgovinskog sporazuma.

Američko-kineski trgovinski rat potpiruje zabrinutost za svjetsko gospodarstvo a time i za potražnju za naftom. “Cijene nafte još se kolebaju između više faktora. S jedne strane, tu je priča o Organizaciji zemalja-izvoznica nafte i njezinim saveznicama (OPEC+) koje smanjuju proizvodnju, dopunjena sve većim problemima vezanim za opskrbu iz Venezuele ”, tumače u konzultantskoj tvrtki JBC Energy sa sjedištem u Beču.

“S druge strane valja podsjetiti da je u proteklih nekoliko dana objavljeno puno ekonomskih podataka koji baš i nisu bili ohrabrujući a čini se da ni trgovinski pregovori SAD-a i Kine ne napreduju baš brzo”, dodali su.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača, uključujući Rusiju, odlučili su od početka ove godine smanjiti proizvodnju za ukupno 1,2 milijuna barela dnevno kako bi uklonili višak u opskrbi i poduprli cijene. Mnogi analitičari smatraju da bi njihova odluka mogla pomoći uravnotežiti ponudu i potražnju.

Ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata Suhail Al Mazrouei izjavio je danas da bi se tržište trebalo uravnotežiti u prvom kvartalu ove godine. OPEC i njegovi partneri sastat će se 17. i 18. travnja u Beču kako bi razmotrili provedbu sporazuma. U odvojenom je izvješću OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 61,37 dolara, što znači da je pala 20 centi u odnosu na prethodni radni dan.

Budući da se cijena sirove nafte na svjetskom tržištu kreće u poprilično velikim amplitudama, postoje različite financijske izvedenice pomoću kojih proizvođači i kupci nafte mogu zaštititi od neželjenog kretanja cijene.
Ako naftna kompanija koja distribuira naftu smatra da bi cijena sirove nafte mogla u idućih godinu dana porasti s 60$ na 100$, može danas kupiti futures ugovore na taj energent s rokom dospijeća za godinu dana i proći 40% jeftinije nego bi prošla da iduće godine kupuje istu količinu nafte po 100$. Proizvođači nafte imaju potpuno suprotan problem – njih brine pad cijene nafte.

Autor: Josip Kokanović/Admiral Markets

Ako očekuju da će cijena u godinu dana pasti sa 60$ na 40$ po barelu, može danas prodati futures ugovore na naftu po 60$ i isporučiti tu naftu za godinu dana. Pri tome kasnije ne moraju brinuti o padu cijene jer su naftu već prodali.

Proizvođači i kupci sirove nafte ne moraju nužnu držati ugovore do dospijeća nego ih mogu prodati drugim sudionicima na naftnom tržištu ili bilo kome drugome tko ih je spreman kupiti. Tu su priliku vidjele banke, investitori i špekulanti na financijskim tržištima, jer pomoću financijskih izvedenica na naftu mogu profitirati na rastu ili padu cijene, a naftu nikad ne moraju vidjeti, jer će se ugovora riješiti prije dospijeća. Postoje čak i CFD-ovi na naftu, koji nemaju roka dospijeća pa ih je moguće posjedovati neograničeno dugo. No to naravno nije besplatno, jer banke i ostale financijske institucije koje izdaju takve ugovore i omogućuju trgovanje s njima imaju troškove poslovanja. Zbog toga kod CFD-a brokerska kuća svaki dan uzme malu naknadu za držanje pozicije otvorenom. Trenutno je to za kupovne pozicije za BRENT naftu 0,022% vrijednosti nafte dnevno. No čak i uz taj trošak špekulanti i investitori masovno kupuju naftu jer smatraju da će joj cijena značajno porasti (ponekad u danu poraste nekoliko posto).

Kupaca nafte na financijskim tržištima trenutno očito ima više od prodavača, a to se vidi iz kamatne stope na prodajne pozicije na BRENT nafti. Ona je trenutno pozitivna i iznosi 1,63% godišnje. Dakle, brokerska kuća plaća svojim klijentima da shortaju naftu. To zapravo ima smisla, jer brokerska kuća, banka pa čak i cijela financijska industrija želi tržište dovesti u ravnotežu, tj. postići podjednak broj kupovnih i prodajnih pozicija. Na taj način za financijsku industriju nema rizika, a uzela je naknadu i od kupaca i prodavača.

Gore navedeni interes brokerskih kuća i banaka da si smanje rizik je doveo do, po mnogima, dobre prilike za ostvarivanje profita. Naime, gospodarska situacija u svijetu nije dobra. Italija je već ušla u recesiju, a to bi se moglo dogoditi i Njemačkoj i Velikoj Britaniji, koje su već imale pad BDP-a u posljednjem kvartalu za koji su obrađeni podaci. Situacija nije bajna ni u SAD-u, što se može zaključiti u najavama prestanka podizanja kamatnih stopa. Ako i SAD krene prema recesiji, cijena nafte će vrlo vjerojatno značajno pasti kao i u prethodnim krizama. Do toga dolazi zbog manjeg obujma trgovine, manje potražnje za energijom od strane industrije i građevinskog sektora te manjeg broja ljudi koji putuju na posao i na turističke destinacije. Tijekom 2008. godine je iz tih razloga cijena pala sa 145 na 36$ po barelu (pad od čak od 75%!).

Profesionalni ulagači koji su za razliku od malih novih ulagača svjesni svih mogućnosti koje su dostupne na financijskim tržištima sada imaju priliku shortati naftu, polagano zarađivati na kamatama koje pri tome dobivaju i pričekati krizu. Tada će vjerojatno opet dođi do velikog pada cijene, pri čemu će zaraditi mnogostruko više nego na kamatama.

Dio ih primjenjuje drugačiju strategiju, koja možda nije intuitivna na prvi pogled, ali zapravo ima smisla. Radi se o tome da ulaganjem u zlato planiraju zaraditi na očekivanom padu cijene nafte. Naime, veliki pad cijene nafte najčešće znači da je globalna ekonomija u krizi, a u takvoj situaciji cijena zlata tradicionalno značajno raste. Pri tome mogu čak profitirati i više nego na nafti, jer cijena nafte (i bilo čega drugoga) maksimalno može pasti 100%, ali rasti može neograničeno. Budući da nije realno očekivati da će nafta postati besplatna, realno se u idućoj krizi može očekivati maksimalni pad od 50-70%, dok u istom periodu cijena zlata može porasti nekoliko stotina posto (od 2007. do 2011. je porasla čak 200%).

Izvor: https://admiralmarkets.com.hr/analytics/fundamental-analysis/kako-profesionalci-zaraduju-na-padu-cijene-sirove-nafte

Ruski plinski div Gazprom želi dodatno povećati udio u europskom tržištu plina, nakon rekordnog izvoza u 2018. godini, predviđajući pad europske proizvodnje u uvjetima veće potražnje, izjavila je menadžerica kompanije Elena Burmistrova.
Prošle je godine Gazprom Europi, uključujući i Tursku, prodao više od 200 milijardi prostornih metara plina, a njegov je udio u tom tržištu premašio jednu trećinu. U razgovoru za Reuters Burmistrova je istaknula da Gazprom može nadoknaditi smanjenu proizvodnju u Europskoj uniji koja je koncentrirana u nizozemskom Groningenu, nekada najvećem europskom plinskom polju. „Proizvodnja u Sjevernom moru također se postupno smanjuje… Dakle, oslobađa se prostor za ruski plin”, rekla je čelnica ruskog diva na marginama konferencije Europski plin u Beču.

U međunarodnoj agenciji za energiju (IEA) procjenjuju da će se proizvodnja plina u EU do 2040. godine prepoloviti. Rusija izvozi plin u Europu već dulje od 50 godina i ne može si priuštiti gubitak unosnog tržišta na kojem ostvaruje prihode u protuvrijednosti pet posto BDP-a ukupne vrijednosti 1.600 milijardi dolara. Po riječima Burmistrove, Gazprom nastoji povećati udio u europskom tržištu gdje generiraju dvije trećine prihoda od prodaje plina. “Prema preliminarnim procjenama, naš udio (u europskom tržištu) iznosio je u 2017. godini 34 posto a u 2018. možda je dosegnuo i oko 35 posto”, kazala je.

Kompanija ne želi da njezini planovi o povećanju prodaje u Europi budu ocijenjeni pretjerano agresivnima, naglašava Gazpromova čelnica. „Nismo zacrtali 40 ili 45 posto europskog tržišta”, dodala je.

Ustvrdila je također da američki ukapljeni prirodni plin (LNG) ne ugrožava dominaciju ruskog plina u Europi. “Uvijek ćemo biti konkurentni u odnosu na američki LNG”, kazala je Burmistrova.

SAD je od listopada prošle do siječnja ove godine Europi isporučio 3,23 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina, u odnosu na samo 700 tisuća tona isporučenih u istom razdoblju godine ranije. Amerikanci danas zauzimaju drugo mjesto na ljestvici vodećih europskih dobavljača ukapljenog plina, odmah nakon Katara, navodi Reuters podatke Reifinitiv Eikona.

Velika ulaganja, posljedice skandala s krivotvorenjem podatka o emisijama štetnih plinova i nepovoljni trgovinski trendovi srezali su neto dobit njemačkog automobilskog diva Daimlera u prošloj godini, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće.
Add content here
Neto dobit grupe pala je u 2018. za 29 posto, na 7,6 milijardi eura. Snažan pad zabilježen je i u stavci operativne dobiti, za 22 posto, na 11,1 milijardu eura. Daimler je prošle godine prodao ukupno 3,3 milijuna vozila, dva posto više nego u godini ranije. Gotovo identičan postotni rast zabilježili su i u stavci prihida koji su iznosili 167,4 milijarde eura. “Godina 2018. bila je godina nepovoljnih trendova – kontinuirane rasprave o dizelu, prijelaza na novi test (ispušnih plinova) WLTP i globalnih trgovinskih sporova”, konstatirao je izvršni direktor Dieter Zetsche.

Među utezima za poslovne rezultate u kompaniji izdvajaju i velika ulaganja u razvoj novih modela i u nove tehnologije električnih i samostalnih vozila, te veći troškovi sirovina i nepovoljni valutni tečajevi.

Nepovoljno je na neto dobit grupe utjecao i značajan pad operativne dobiti u odjelu luksuznih automobila Mercedes-Benz i u poslovanju s kombijima, za 18 odnosno 73 posto. U Daimleru objašnjavaju taj pad troškovima tekućih sudskih postupaka i “mjera za dizelska vozila”. Grupa je bila prisiljena opozvati 774.000 vozila radi ugradnje dodatne opreme nakon što su njemačke vlasti otkrile da su koristili softver koji je omogućio krivotvorenje podataka o emisija,a štetnih ispušnih plinova.

U odjelu kamiona dobit je povećana 16 posto, u velikoj mjeri zahvaljujući većoj potražnji u Sjevernoj Americi. U novoj godini u Daimleru očekuju „neznatno“ veći broj prodanih automobila, te nešto više prihode i operativnu dobit. Ulaganja bi se trebala zadržati na visokoj razini i premašiti 30 milijardi eura.

Cijene nafte zadržale su se u srijedu na međunarodnim tržištima ispod razine od 62 dolara, zakočene rastom američkih zaliha koje su neutralizirale strahovanja od smanjene opskrbe iz Venezuele.
Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 61,94 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 13 centi nižoj cijeni, od 53,53 dolara. Trgovci su se danas fokusirali na izvješće Američkog instituta za naftu (API), koje je pokazalo rast zaliha sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu za 2,5 milijuna barela.

Službeno izvješće američke vlade bit će objavljeno tokom dana. “Cijene pritišće činjenica da su američke zalihe sirove nafte i benzina porasle snažnije nego što se očekivalo, kako je izvijestio API nakon jučerašnjeg zatvaranja tržišta”, rekao je Carsten Fritsch iz Commerzbanka.

Potporu cijenama pruža pak smanjenje ponude Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera, uključujući Rusiju. Na to se nadovezalo smanjenje opskrbe iz Venezuele zbog američkih sankcija državnoj naftnoj kompaniji, koje bi moglo prouzročiti značajniji uzlet cijena nafte u predstojećem razdoblju. “Cijene još nisu zamjetnije reagirale”, upozorava Fritsch. “Kada to stavimo na stranu, ako druge zemlje OPEC-a ne nadoknade manjak (iz Venezuele), naftno bi tržište u kratkom roku moglo zabilježiti manjak u opskrbi, što će podići cijene nafte”, objašnjava.

‘OPEC+’ počeo je smanjivati proizvodnju početkom godine a namjeravaju je srezati za ukupno 1,2 milijuna barela dnevno kako bi spriječili prekomjernu opskrbu. Prema Reutersovoj anketi, opskrba je već smanjena za tri četvrtine zacrtanog obujma.

Budu li se pridržavali dogovora i nastavili smanjivati proizvodnju do kraja godine, ponuda i potražnja mogle bi se izjednačiti, u odnosu na aktualni značajni višak na strani ponude, napisao je u izvješću Jean-Pierre Durante iz Pictet Wealth Managementa.

U odvojenom je izvješću Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u utorak iznosila 62,07 dolara, što znači da je pala 25 centi u odnosu na prethodni radni dan.

Arbitražni postupak koji je u Washingtonu pokrenuo MOL protiv Hrvatske još je u tijeku i čeka se odluka, a Hrvatska je u svim arbitražnim postupcima pokrenutim protiv nje temeljem ugovora o zaštiti ulaganja sa članicama EU-a ili Ugovora o energetskoj povelji uložila prigovor nenadležnosti Arbitražnog suda u Washingtonu, odgovorili su u srijedu iz Vlade na upit Hine.
Mađarski MOL je krajem 2013. pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu pokrenuo arbitražni spor, prigovarajući Hrvatskoj da nije ispoštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka. Financijski dio zahtjeva MOL-a u tom postupku težak je oko milijardu američkih dolara, što je stara informacija koja je još u siječnju 2017. objavljena u specijaliziranom časopisu CEE Legal Matters u sklopu izvještaja o arbitražnim postupcima, navodi se u odgovoru Vlade na upit Hine.

„Tijekom četiri održana ročišta hrvatska strana iznijela je svoje argumente pobijajući da je svojim diskriminatornim, arbitrarnim i netransparentnim postupanjem nanijela štetu investiciji MOL-a u INA–i te su naša očekivanja da će oni i biti uvaženi”, kaže se u odgovoru Vlade.

Iz Vlade pritom ponavljaju stav Hrvatske – „MOL nije pretrpio nikakvu štetu, već je naša država ta koja je oštećena ugovorima koji su plod koruptivnog djelovanja”. „Rasprava pred Arbitražnim sudom je završila u srpnju prošle godine i sada smo u fazi čekanja odluke Arbitražnog suda. To je proces koji može potrajati i godinu dana ili više kada se radi o kompleksnim postupcima. S obzirom na fazu postupka, nije moguće iznositi više detalja”, stoji u Vladinom odgovoru.

Pritom se podsjeća da je hrvatska Vlada prihvatila Izjavu EU-a o pravnim posljedicama presude Suda Europske unije u predmetu Achmea i o zaštiti ulaganja u Europskoj uniji kojim se utvrđuje da za investicijske sporove između država članica ne može biti nadležan sud izvan EU-a. „Slijedom toga, u svim arbitražnim postupcima koji su pokrenuti protiv Hrvatske temeljem ugovora o zaštiti ulaganja s državama članicama EU-a ili Ugovora o Energetskoj povelji uložen je prigovor nenadležnosti Arbitražnog suda u Washingtonu”, stoji u odgovoru Hini koji potpisuje glasnogovornik Vlade Marko Milić.

Podsjetimo, u siječnju su se sve članice EU-a obvezale da će raskinuti bilateralne sporazume o zaštiti ulaganja koje su međusobno potpisale, a većina njih, točnije 22 članice, obvezala se da će poduzeti mjere kako bi osigurale da se ugovor o energetskoj povelji ne može koristiti kao temelj za arbitražu, slijedom presude Suda EU-a iz ožujka prošle godine.

Prema toj presudi, bilateralni sporazumi o zaštiti ulaganja između zemalja članica EU-a koji predviđaju arbitražu kao način rješavanja sporova između članica, protivni su ugovorima EU-a. Odluka Suda EU-a donesena je u slučaju tužbe nizozemskog osiguravajućeg društva Achmea protiv Slovačke.

Članice su u siječnju potpisale su izjavu o pravnim posljedicama presude u slučaju Achmea. “Kao što je Komisija dosljedno tvrdila, mehanizmi za rješavanje sporova koji su predviđeni tim ugovorima kao i njihova primjena unutar EU-a ugovora o energetskoj povelji nisu kompatibilni s pravom EU-a i diskriminiraju investitore u EU”, objavila je tada Komisija, pozdravivši potpisivanje izjave.

Komisija je pozdravila i “činjenicu što se većina država članica obvezala poduzete mjere kako bi osigurale da se ugovor o energetskoj povelji ne može koristiti kao temelj za arbitražu među investitorima i zemljama članicama EU-a”. Među tom većinom nije i Mađarska, koja je na temelju toga ugovora pokrenula arbitražni postupak u slučaju INA-MOL u Washingtonu.

Stalni predstavnik Mađarske pri EU-u potpisao je zasebnu izjavu, u kojoj se kaže da će mađarska vlada raskinuti sve bilateralne sporazume o zaštiti investicija zaključene s drugim državama članicama bilo kroz multilateralni sporazum ili bilateralno ako se obje strane slože da je to brže. Međutim, Mađarska smatra da se presuda u slučaju Achmea odnosi samo na bilateralne sporazume o zaštiti investicija, a ne i na klauzulu o arbitraži u ugovoru o energetskoj povelji.

Inače, uz postupak koji je MOL pokrenuo protiv Hrvatske, pred ICSID-om u Washingtonu u tijeku je još sedam arbitražnih postupaka protiv Hrvatske, među kojima su i četiri tužbe banaka zbog slučaja švicarski franak.