Energetika

Priopćenje
Add content here
 MOL grupa izvijestila je u ponedjeljak da je potpisala kupoprodajni sporazum o preuzimanju njemačke tvrtke Aurora, orijentirane na proizvodnju visokokvalitetnih tehničkih plastičnih spojeva, čime u mađarskoj kompaniji planiraju osnažiti svoju poziciju dobavljača za automobilsku industriju.

“To partnerstvo omogućit će nam rast i pružiti dodatnu vrijednost našem petrokemijskom poslovanju te osnažiti našu poziciju na tržištu dobavljača za automobilsku industriju”, rekao je izvršni potpredsjednik MOL grupe za Rafinerije i marketing Ferenc Horvath.

Tim ulaganjem MOL će biti u mogućnosti ponuditi široki raspon visokokvalitetnog poliamida, polipropilena i drugih spojeva temeljenih na recikliranju, kaže se dalje u priopćenju, u kojem nije navedena vrijednost tog posla. Dodaje se da će MOL, koristeći se prednostima Aurorinog znanja i logističkog sustava petlje, klijentima omogućiti da na učinkovit način povećaju udio recikliranih materijala u svojim krajnjim proizvodima.

„Uvjereni smo da je MOL idealan partner našoj tvrtki u razvoju naših ambicioznih ciljeva u odnosu na održivost i zaštitu okoliša, još intenzivnije nego do sada (…) Naš širok raspon održivo proizvedenih proizvoda i MOL-ovo dugogodišnje iskustvo omogućit će nam da još intenzivnije radimo na zaštiti naših sirovinskih resursa i smanjimo opterećenje na okoliš”, rekao je osnivač i član uprave Aurore Gerhard Schweinle.

Transakciju još moraju odobriti regulatori tržišnog natjecanja. Inače, temeljni element strategije MOL grupe za 2030. je proširenje petrokemijskog lanca vrijednosti tvrtke, a MOL planira u svoje projekte uložiti oko 4,5 milijardi dolara do kraja idućeg desetljeća.

Glavna je skupština prihvatila prijedlog Uprave o raspodjeli dobiti kroz isplatu dividende u iznosu 107 milijardi forinti, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Dioničari su odobrili izvješće Odbora direktora o financijama za godinu 2018. i konsolidirana financijska izvješća. Glavna skupština odobrila je rad Odbora direktora tijekom poslovne godine 2018. i dala razrješnice Odboru direktora i njegovim članovima.

Osnovna bi dividenda trebala porasti za 11,8 posto na približno 95 forinti po dionici, u odnosu na lanjskih 85 forinti po dionici, što je nastavak trenda postupnog rasta isplate redovnih dividendi. Osim toga, slično kao i prošle godine, dioničari su odobrili isplatu posebne dividende koju je predložio Odbor direktora, na osnovi snažnog toka novca koji je ostvaren u 2018. godini. S obzirom na to da posebna dividenda predstavlja dodatak od 50 posto od 47,5 forinti po dionici, ukupna dividenda po dionici za financijsku godinu 2018. trebala bi dosegnuti približno 142,5 forinte.

Glavna skupština odobrila je prijedlog Odbora direktora o ponovnom imenovanju dr. Sándora Csányija, dr. Anthonyja Radeva i dr. Jánosa Martonyija te imenovanje g. Talala Al Awfija članovima Odbora direktora. Osim toga, dr. Anett Pandurics imenovana je članicom Nadzornog odbora i Revizorskog odbora.

Godišnju skupštinu komentirao je Zsolt Hernádi, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor MOL Grupe: „Zadovoljstvo mi je što danas zatvaramo financijsku godinu 2018., koja će ostati zapamćena kao uspješna godina, ali i godina prekretnice. Prije godinu dana uložili smo u nove poslove i nove tehnologije koje će postaviti temelje za našu buduću preobrazbu i rast. Odbor direktora i Uprava usmjereni su na dugoročni cilj, transformaciju poslovanja uz nastavak ostvarivanja dobrih operativnih i financijskih rezultata. Htio bih zahvaliti našim dioničarima što su podržali odluke koje je predložio Odbor direktora. U 2019. godini nastavit ćemo transformirati svoje poslovanje, a istovremeno težiti da ostvarimo najbolje investicijske projekte u našoj industriji.“

U 2018. MOL je povećao EBITDA za 10 posto na 2,69 milijardi dolara, što je znatno iznad revidiranog plana. Doprinos Istraživanja i proizvodnje i Usluga kupcima nastavio je značajno rasti, dok su snažni interni rezultati u Rafinerijama i marketingu dijelom nadoknadili okruženje s nižim maržama.

Izvještaj
U programu nedavno održanog Summita energetske demokracije SED 2019. koji je pokrio sve ključne teme vezane uz sektor energetike, te je od 10. do 12. travnja 2019. okupio više od 300 sudionika, sudjelovali su i neki od članova Gospodarsko interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

Prvog dana SED-a na panelu Obnovljivi izvori energije sudjelovao je član OIEH, Zoran Obradović, direktor WPD Adria. Panelisti su, uz njega, bili još Luka Pehar HROTE , Danijel Beljan HROTE, Dubravka Brkić HROTE, Marin Cerjan HEP Trgovina, Mladen Čavić RWE Energija, Laszlo Horvath EIHP, Martina Vajdić CROPEX i Kristina Čelić MZOE. Kristina Čelić objasnila je kako je novi poticajni model za OIE s premijskim cijenama podložan provjeri Europske komisije te se njegova implementacija očekuje ove godine, a datumi početka primjene ovise o usklađivanju s Europom.

Zoran Obradović je u svom izlaganju istaknuo kako je model poticanja s feed in tarifama ispunio svoju svrhu te su developeri spremni buduće projekte razvijati po tržišnim principima. Međutim, da bi se to zaista i dogodilo, naglasio je kako je potreban jasan pravni okvir koji će funkcionirati u praksi jer zastoji zbog čekanja regulative otežavaju planiranje investicija, kao i ugovaranje izvoza električne putem korporativnih PPA-ova za što su na domaćem tržištu manje šanse zbog njegove veličine.

Laszlo Horvath iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, nositelja izrade Energetske strategije se složio s navedenim i naglasio kako Strategija otvara velike mogućnosti budućeg razvoja OIE u Hrvatskoj, koje bi bogati prirodni resursi morali učiniti konkurentnima na međunarodnom tržištu, neovisno o visina premija koje će se eventualno ostvariti kroz mjere poticanja.

Prvi dan SED-a održan je i panel Sigurnost opskrbe električnom energijom. Moderatorica je blia Nada Kolega, HOPS, a panelisti Goran Slipac HEP, Maja Pokrovac OIEH i Boris Markota HOPS. Direktorica OIEH Maja Pokrovac naglasila je kako obnovljivi izvori energije nisu problem niti prepreka za sigurnost opskrbe. Zaključak i poruka s ovog panela jest da sigurnost opskrbe treba početi temeljiti na obnovljivim izvorima energije, a struka treba izračunati koliko je potrebno rezervi u odnosu na potrošnju. Država kroz poticanje razvoja kroz premijski model mora poticati i rezervu za sigurnost koja će se temeljiti na OIE. Važno je imati sigurnost i rezerve snage u domaćim rukama.

Zadnji dan SED-a počeo je panelom Svjetski trendovi u istraživanju i obnovi rezervi ugljikovodika na kojem je sudjelovao i član OIEH Dragutin Domitrović, MB Geothermal. UZ njega su sudionici ovog panela Tvrtko Perković INA, Vladislav Brkić ZVN-PGE HAZU i Bryan Sralla VERMILION ENERGY Kanada. Teme za raspravu na panelu bile su perspektiva istraživanja proizvodnje ugljikovodika u RH te kako napuštati postojeća eksploatacijska polja s mogućnosšću ponovne upotrebe na umu.

U skladu s temom panel-diskusije, Dragutin Domitrović naglasio je važnost razmatranja geotermalnog potencijala nekih naftnih i plinskih polja u kontinentalnom dijelu Hrvatske koja su već dugo u eksploataciji i bliže se kraju proizvodnje ugljikovodika. Primjerice: Molve, Kalinovac, Stari Gradac, Gola i Beničanci su polja koja imaju značajne rezerve vruće vode na temperaturama od 120 do 180°C i svakako su pogodna za prenamjenu u geotermalna polja te za iskorištavanje topline ležišne vode kako za proizvodnju električne energije, tako i za opće toplinarstvo. Također je napomenuo da su se u dosadašnjim kvantifikacijama geotermalnog potencijala RH ta polja uglavnom zanemarivala, što svakako treba promijeniti jer je postojanje gotovih bušotina te cjevovodne infrastrukture višestruka prednost: smanjuje se početna investicija, skraćuje se vrijeme potrebno za realizaciju projekata i u cijelosti se umanjuje njihov CO2 otisak jer nije potrebno trošiti veliku količinu materijala i energije na bušenje novih bušotina.

Analitičari 
Hrvatska u robnoj razmjeni s Kinom bilježi znatan deficit koji je u 2018. iznosio 670 milijuna eura, ali se u makroekonomskim analizama HGK-a s tim u vezi naglašavaju dvije činjenice.

Ponajprije, taj deficit je približno dvaput manji nego prije 10 godina, pri čemu je došlo i do znatnog povećanja izvoza i do osjetnog pada vrijednosti uvoza, po čemu se Hrvatska izdvaja među drugim zemljama Srednje i Istočne Europe. Takvom kretanju uvoza znatno je doprinijela kriza u Hrvatskoj i osjetan pad domaće potražnje, ali je pozitivan rezultat ipak bilo popravljanje vanjskotrgovinskog salda s Kinom.

Kao drugu činjenicu iz Komore ističu da je Kina najveći globalni izvoznik, godinama orijentirana na povećanja svog izvoza, pa je stoga teško očekivati da Hrvatska s Kinom ostvaruje ujednačene vrijednosti izvoza i uvoza, naročito kod toga kad s nekim daleko manjim, susjednim zemljama ostvaruje i znatno veće iznose deficita. Primjerice deficit u našoj trgovini s Mađarskom lani je iznosio 1,3 milijarde eura, sa Slovenijom 1,03 mlrd. eura, a s Austrijom 690 milijuna eura.

Direktor Komorinog Sektora za financijske institucije i ekonomske analize Zvonimir Savić ističe i da se Kina u svom brzom razvoju sve više orijentira na uvoz, a povećava se i kupovna moć, pa izvozne mogućnosti postoje, dok buduće kretanje izvoza prema Kini ovisi od tri stvari: Konkurentnost proizvoda, sposobnosti poduzetnika te snazi gospodarske diplomacije, piše Poslovni dnevnik.

“Međutim, kako se u Hrvatskoj i nadalje oporavlja ukupna potražnja koja utječe na daljnji ‘oporavak’ uvoza, teško je očekivati pozitivne trendove u smanjivanju deficita s Kinom u nekom srednjoročnom razdoblju”, kaže Savić. S obzirom na prošlogodišnju vrijednost izvoza od 133 milijuna eura, njegov porast od navedenih 500 do 600 milijuna eura također se ne očekuje u duljem razdoblju, kao ni značajniji doprinos prehrambene industrije, koja i sada čini tek manji dio izvoza prema Kini, pri čemu su na prvom mjestu prehrambeni proizvodi za bebe i dojenčad (oko 1,2% ukupnog izvoza), a ograničenja za prehrambenu industriju predstavljanju potrebne količine, udaljenost i troškovi transporta.

Naravno, postoji velik prostor za povećanje izvoza vina i ostalih ekskluzivnijih i specifičnih proizvoda, ali ni oni ne mogu imati znatan utjecaj na povećanje vrijednosti ukupnog izvoza prema Kini. Usto, kako se za prehrambenu industriju, počevši od mliječne stvorio nov izvozni prostor, otvaranje kineskih vrata uvozu najvidljivije učinke može na ekonomiju donijeti kroz povećanje domaće proizvodnje i zaposlenosti. I tu leže veliki izazovi jer sve ovisi o pitanju tko će, primjerice, viškove u proizvodnji mlijeka iskoristiti.

Po proizvodnji mlijeka Hrvatska je samodostatna tek oko 52%, a po mišljenju Branka Bobetića iz Croatiastočara, to nužno ne mora biti prepreka jer je EU neto izvoznik, što znači da se na unutarnjem tržištu među članicama mjesečno razmijeni cca 6 milijuna tona mlijeka za preradu.

U Francuskoj koja je na drugom mjestu EU po proizvodnji mlijeka, za njezine je proizvođače rade kalkulacije najpovoljnijeg načina transporta + proizvoda visoke dodane vrijednosti u Kinu, a zanimljivo, brodski i avionski prijevoz padaju u drugi plan, te je težište na željezničkom. I Talijani su dobar primjer jer su poznati po jakom udruženju čije su članice dijelom i uvoznici polutrajnih sireva od kojih preradom dobivaju kao izvozni proizvod visoke dodane vrijednosti tvrdi sir. I izvoze ga u Kinu, piše Poslovni dnevnik.

Nafta blago pala
Prošloga tjedna cijene dionica na Wall Streetu su porasle zbog početka sezone kvartalnih objava rezultata kompanija.

Indeksi rastu zbog boljih poslovnih rezultata kompanija i banaka, nego li se očekivalo, te zbog skoka cijena dionica u financijskom sektoru. Snažan rast tog sektora potaknut je skokom cijene dionice JPMorgan Chasea za 4,7 posto, nakon što je ta najveća američka banka izvijestila o boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju.

Ublažilo je to strahovanja kako će usporavanje svjetskog gospodarstva izazvati znatniji pad zarada kompanija i banaka. Od 29 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile kvartalne rezultate, njih 79 posto nadmašilo je očekivanja analitičara po pitanju zarada.

Ipak, u anketi Reutersa analitičari i dalje procjenjuju pad zarada kompanija te se predviđa kako će to biti prvi pad od 2016. godine. Financijska izvješća banaka i kompanija vjerojatno će najviše utjecati na smjer tržišta.

Rast indeksa od početka ove godine ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor, kao i porukama Feda da će biti strpljiv po pitanju povećanja kamata zbog usporavanja rasta američkog i globalnog gospodarstva.

U Aziji su pak cijene dionica porasle, najviše u Kini, zbog dobrih gospodarskih pokazatelja te zbog optimizma glede okončanja carinskog rata. Azijske ulagače potaknule su nove naznake stabilizacije kineskog gospodarstva, nakon dulje razdoblja usporavanja rasta. Pozitivne su izjave američkog ministra financija Mnuchina kako su trgovinski pregovori otišli dalje nego li se očekivalo.

Ulagače je ohrabrio i znatan rast burzovnih indeksa na Wall Streetu u petak, nakon što je nekoliko banaka i kompanija objavilo bolje kvartalne poslovne rezultate nego što se očekivalo.

A na valutnim je tržištima dolar blago oslabio. Jutros je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo 0,1 posto, na 96,86 bodova. Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 112 jena, kao i u petak na zatvaranju tržišta.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla na 1,1312 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,1298 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon što su prošloga tjedna porasle više od 1,3 posto, što je bio već šesti tjedan zaredom kako rastu. Cijena barela na američkom tržištu skliznula je jutros 30-ak centi, na 63,60 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio oko 15 centi, na 71,40 dolara.

Kuljiš u EnergyPress-u
Gost nedjeljne emisije EnergyPress na N1 televiziji bio je publicist i politički analitičar Denis Kuljiš. Razgovaralo se o kineskim investicijama u Hrvatsku, odnosima Hrvatske prema stranim investitorima i o odnosima glede upravljanja LNG terminalom.

Kuljiš je pozdravio kineski interes za ulaganje u Hrvatsku, apostrofiravši kako je nakon ulaska Italije u projekt novog puta svila, ovdje prirodno mjesto i Hrvatskoj. Nizinska pruga i Luka Rijeka prirodni su interes kako bi se skratio put kineskih proizvoda u Europu, a Hrvatska bi time dobila infrastrukturu za sljedeća desetljeća.

Kako se ne proizvode još tržišno, tj. kako dolaze uz proračunske poticaje i premije, vrlo je logičan interes kineskih kompanija za ulaganje u hrvatske obnovljive izvore. Kao dobar primjer naveo je kinesku investiciju u elektranu u Doboju. Kritizirao je nepostojanje hrvatske jasne energetske politike, rekavši kako smo propustili ulaz u Paks, ali i monetizaciju bosanskohercegovačkih hidroelektrana gdje smo imali udjele. Ovako uvozimo velike količine struje.

Komentirao je suđenje bivšem premijeru Sanaderu u slučaju INA-MOL rekavši kako mu je čudno da se slučaj gradi oko svjedoka Ježića kada je poznato kako je švicarski arbitražni sud upozorio na njegovu nevjerodostojnost. Izrazio je pohvalu što u novom suđenju ne sudjeluje sudac kojega je švicarski sud, također, apostrofirao.

Rješenje za INA-u vidi u prepuštanju natpolovičnog vlasništva MOL-u, s time što država treba zadržati barem 40 posto dionica,m jer je INA, za razliku od drugih tvrtki u vlasništvu države, vrlo dobra kompanija i zdravi uplatitelj u proračun. Time bi se postigla sinergija MOL-ova rasta.

Dotakao se i pitanje mađarske kupovine 25 posto LNG Hrvatska što je pozdravio, rekavši kako se radi o normalnom poslovnom interesu.

Pogledajte video

Smanjenje ponude iz Venezuele, Irana i Libije 
Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, šestoga zaredom, dosegnuvši nove najviše razine od studenoga prošle godine, što je ponajviše posljedica smanjenja ponude iz Venezuele, Irana i Libije.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,7 posto, na 71,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,3 posto, na 63,89 dolara. Od početka godine cijene su nafte porasle više od 30 posto i dosegnule najviše razine od početka studenoga prošle godine, što se ponajviše zahvaljuje smanjenju proizvodnje od strane Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Ta organizacija, zajedno sa skupinom nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom, pridržava se lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno, što podržava cijene. Cijene nafte rastu i zbog sankcija SAD-a na naftni sektor Irana i Venezuele, što dodatno ograničava ponudu na tržištima. Ponuda na tržištima mogla bi biti smanjena i zbog sukoba u Libiji između međunarodno priznate libijske vlade i pobunjeničkih snaga.

Šef libijske nacionalne naftne kompanije upozorio je krajem prošloga tjedna da bi obnovljene borbe mogle potpuno blokirati proizvodnju sirove nafte u toj zemlji. S druge strane, posljednji podaci iz Kine potaknuli su nadu da bi se drugo po veličini svjetsko gospodarstvo moglo stabilizirati, nakon duljeg razdoblja usporavanja rasta.

A to bi moglo podržati potražnju, s obzirom da je Kina najveći svjetski potrošač sirovina. „Razvoj geopolitičke situacije mogao bi potaknuti rast cijena nafte prema a možda i iznad 80 dolara ovoga ljeta”, pišu analitičari tvrtke RBC Capital Markets u osvrtu na situaciju na tržištu.

Podršku cijenama pruža i nada ulagača da će uskoro SAD i Kina postići trgovinski dogovor, čime bi se završio carinski rat, koji je prošle godine negativno utjecao na dva najveća svjetska gospodarstva.

S druge strane, rast cijena nafte ograničen je zbog usporavanja rasta nekih od najvećih svjetskih gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom, ali i zbog rekordne proizvodnje u SAD-u. Proizvodnja u SAD-u dosegnula je 12,2 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.

A proizvodnja bi mogla i dodatno porasti, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan drugi tjedan zaredom. Broj aktivnih postrojenja povećan je za dva, na ukupno 833 postrojenje. U istom lanjskom razdoblju aktivno je bilo oko 810 postrojenja. Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju i usmjeriti se na povećanje dobiti, umjesto proizvodnje. No, ako cijene nafte dodatno porastu, te planove bi mogli i odgoditi.

Ispravak
Dana 26. ožujka 2019. na portalu energypress.net objavljen je članak pod naslovom Grupacija ENNA želi povećati udjele u Luci Ploče.

U tekstu je stajalo “..te sada kroz inicijalnu ponudu dionica radi na povećanju svog 25-postotnog udjela u Luci Ploče, …”, međutim ne radi se o inicijalnoj ponudi već o ponudi za preuzimanje u skladu sa Zakonom o preuzimanju dioničkih društava. Stoga, ovim putem, na zahtjev Grupacije ENNA, temeljem  Zakona o medijima objavljujemo ispravak netočne informacije objavljene u članku.

Ispravljen tekst donosimo u nastavku.

Nakon dinamične prošle godine ENNA grupa, 2019. godinu će posvetiti konsolidaciji poslovanja i osnaživanju vlastitih kapaciteta.

Grupacija, koja objedinjava energetiku, ali i transport i skladištenje, te brojne druge djelatnosti, 2018. je završila s rastom prihoda od 29%, odnosno 10,88 mlrd. kuna, od čega je 7,8 milijardi ostvareno u inozemstvu, gdje su prihodi u odnosu na prethodnu godinu porasli za 43 posto.

Ipak, grupacija će ostvariti nešto manju dobit prija kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) koja iznosi 229 milijuna kuna (2017. – 313 mil. kn). Kada se promatraju samo financijski podaci PPD-a tu su brojke nešto lošije nego 2017. i može se govoriti o EBITDA od 155 mil. kuna (u 2017. – 306 mil. kn) i dobiti od 112 milijuna kuna (u 2017. – 253 mil. kn).

Za poslovanje u inozemstvu ENNA je u Švicarskoj osnovala tvrtku PPD Global preko koje ostvaruje pristup burzama plina kako bi optimirala svoj portfelj, a pružaju i usluge hedginga.

PPD je u partnerstvu s INA-om investirao 150 mil. kn u Petrokemiju, a povećaje je i udio u Pevecu na 37,5 posto te sada krozponudu za preuzimanje, sukladno Zakonu o preuzimanju dioničkih društava,  radi na povećanju svog 25-postotnog udjela u Luci Ploče, što očekuju realizirati kroz otprilike mjesec i pol dana.

Željeznički transport snažno je rastao s 1166 prezeveznih vlakova u 2017. na čak 2417 vlakova pa sada drže otprilike 30 posto ukupnog tržišta. Ovih dana je u rad puštena bioenergana snage 0,5 MW u Vukovaru vrijedna 24 mil. kn. a grupa je investirala 112 mil. kn u ESCO projekte u OB Varaždin i Policijsku akademiju u Zagrebu.

Fokus ove godine bit će im na Petrokemiji u kojoj se trenutno provodi operativno i financijsko restrukturiranje kojem pripomaže duži rok plaćanja glavne sirovine plina.

Tvrtka je zainteresirana za kupnju distributera plina u Hrvatskoj, ali ističu da su dosadašnje cijene postignute na natječajima bile nerealno visoke.

PPD je zainteresiran za dobavu LNG-a preko krčkog LNG-terminala u budućnosti, ali kažu da dugoročan zakup kapaciteta za sada nisu procijenili kao dobar poslovni potez.

Elektrana
Industrijska grupacija Mytilineos priopćila je kako je potpisala ugovor od 118 milijuna eura sa slovenskom državnom tvrtkom Energetika za izgradnju postrojenja za toplinsku i električnu energiju.

Ugovor uključuje inženjering, nabavu i izgradnju nove kogeneracijske elektrane u Ljubljani, zamjenjujući u velikoj mjeri ugljen prirodnim plinom, čime se smanjuje potrošnja ugljena za 70 posto, navodi Mytilineos u priopćenju.

Nova će elektrana kao gorivo koristiti prirodni plin I loživo ulje te će dati doprinos opskrbe električnom energijom glavnog grada Slovenije.

Projekt bi trebao biti dovršen u roku od 30 mjeseci od datuma njegova početka, koji bi, pod uvjetom uobičajenog tempa izdavanja dozvola, trebao biti u prvoj polovici ove godine, kažu u Mytilineosu.

Energetika Ljubljana tvrtka je koja se bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne i toplinske energije te upravlja najvećim slovenskim sustavom centralnog grijanja.

Na predstavljanju HEP-ove investicije 
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je kako Vlada nije odustala od otkupa MOL-ovog udjela u INA-i. No, rekao je, to ne ovisi samo o Vladi, nego i o MOL-u.

Rekao je to na predstavljanju HEP-ove investicije u solarne elektrane.

Evaluacija vrijednosti mađarskog dijela INA-e još nije gotova, ali kada bude, Hrvatska će komunicirati iznos koji je ona spreman uložiti u taj posao. Rekao je  kako je pronalazak novog strateškog partnera u interesu Republike Hrvatske. No, ako MOL ne bude spreman na takvu pogodbu, Hrvatska mora učiniti sve kako bi INA I dalje bila efikasna kompanija.

Hrvatskoj je u interesu očuvanje rafinerijskog poslovanja I INA-e kao vertikalne kompanije.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) predstavila je u ponedjeljak veliki ciklus ulaganja u sunčane elektrane vrijedan 750 milijuna kuna, koji počinje ulaganjima u elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 megavata (MW) i vrijednosti 80 milijuna kuna. Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić rekao je da se radi o velikom investicijskom ciklusu u kojem će HEP do 2023. godine uložiti 750 milijuna kuna, odnosno oko 150 milijuna kuna godišnje.

Od spomenute četiri elektrane, sunčana elektrana Sabadin, koja će se odsad zvati Kaštelir, kupljena je od dosadašnjeg vlasnika. Barbarić je kazao i da do 2030. godine očekuje 350 MW iz sunčanih elektrana, što je sedam puta više od snage svih trenutno instaliranih sunčanih elektrana u Hrvatskoj zajedno.

Dodao je i da je HEP pokrenuo snažan ciklus investicija u obnovljive izvore energije, a da su osim investicija u sunčane elektrane tu i investicije u hidroelektrane, vjetroelektrane i druge obnovljive izvore. Otkrio je i da će HEP ove godine početi graditi svoju prvu vjetroelektranu. Barbarić je spomenuo i ulaganja u sunčane elektrane na zgradama HEP-a, ukupne snage 2,1 MW, što je investicija vrijedna 13 milijuna kuna.

Premijer Andrej Plenković krajem 2016. godine objavio je da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL, nakon što je Hrvatska izgubila u postupku koji je pokrenula protiv MOL-a pred arbitražnim sudom komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi.

Sredinom siječnja 2017. Vlada je osnovala Savjet za pregovore s MOL-om vezanima uz mogući otkup dionica koje drži ta mađarska kompanija u Ini. Tim tijelom predsjeda premijer Plenković, a Savjet daje smjernice, poduzima mjere i aktivnosti te predlaže Vladi donošenje odluke vezane uz pripremu, provedbu i financiranje postupka mogućeg otkupa dionica Ine koje drži MOL.

U travnju lani, pak, Vlada je odabrala konzorcij u kojem su Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ) za investicijskog savjetnika Vlade u transakciji moguće kupnje dionica Ine od mađarskog MOL-a te moguće naknadne prodaje tih dionica novom strateškom partneru Ine.

Ponovljeno suđenje za aferu Ina – MOL u na Županijskom sudu me nastavljeno ispitivanjem Uskokovog krunskog svjedoka Roberta Ježića koji je odgovarajući na pitanja britanskog odvjetnika Zsolta Hernadija ostao pri svojem iskazu da je na račun svoje tvrtke primio pet milijuna eura koje je za bivšeg premijera Ivu Sanadera uplatio mađarski MOL.

Odgovarajući na pitanja odvjetnika Williama Boycea, Hernadijevog branitelja iz Velike Britanije, Ježić je izjavio kako bi pet milijuna eura predao Sanaderu da obojica nisu uhićeni 2010. godine, bez obzira na to što je znao za podrijetlo tog novca.

”Nisam bio zabrinut činjenicom da sam mogao biti terećen za pranje novca. Nisam bio svjestan pozadine tog novca početkom 2009. godine. Sve bilance i financijske transakcije bile su u nadležnosti Stephana Hürlimanna, direktora i prokuriste moje švicarske tvrtke Xenoplast. U njega sam imao potpuno povjerenje, a on mi nije posebno pojašnjavao stavke svih ugovora. Bilance nisam pratio, a odluka o spajanju Xenoplasta i Diokija također je bila Hürlimannova ideja”, kazao je Ježić.

Svjedok je dodao i da ”nitko nije uzeo ni lipe s računa na kojeg je MOL uplatio pet milijuna eura”.

Ivo Sanader u ponedjeljak je iz zatvora u Remetincu prvi put doveden na Županijski sud u Zagrebu, gdje traje suđenje u predmetu Ina-MOL. Njegov odvjetnik Čedo Prodanović potvrdio je da će u predmetu Planinska podnijeti žalbu Ustavnom sudu.

Sanaderovog odvjetnika Čedu Prodanovića novinari su nakon današnjeg ročišta pitali koji će mu biti daljnji potezi u procesu Planinska, u kojem također brani Sanadera. Podsjetimo, u četvrtak je Vrhovni sud Sanaderu povisio kaznu u aferi Planinska.

“Čekamo presudu u pisanom obliku da bi dalje mogli pravno raditi, podnijeti žalbu Ustavnom sudu, ne daj bože i dalje. Ovaj čas ne vidim drugi način nego da dižemo ustavnu tužbu”, kazao je Prodanović i pojasnio da bi presudu mogli čekati oko mjesec dana.

Procjena
Bivši predsjednik specijalnog odbora za energetiku i promjenu klime u Donjem domu britanskog parlamenta, Tim Yeo izjavio je da u sferi nuklearne energetike Rusija posjeduje najsavršenije tehnologije na svijetu i da su te tehnologije ujedno pouzdane i provjerene.

“Rusija ima napredne nuklearne reaktore u usporedbi s ostalim proizvođačima“, istaknuo je Yeo u intervjuu za saudijsko online izdanje Sabq, a prenosi RIA Novosti. “Rusija je vodeći izvoznik svojih nuklearnih tehnologija i zauzima preko 50% svjetskog tržišta“, dodao je.

Yeo je istaknuo da poslije velikih problema u sferi izgradnje nuklearnih elektrana s kojima su se suočile Francuska i SAD postoje tri glavna kandidata “na koja se može računati u ovom sektoru” – to su Rusija, Kina i Južna Koreja.

“Sve tri zemlje nude dobre i napredne tehnologije. Pri tome je neophodno uzeti u obzir niz aspekata po kojima se njihove tehnologije međusobno razlikuju“, dodao je stručnjak.

“Što se tiče ruskih tehnologija, one su pouzdanije i provjerenije, ali mogu biti skuplje od istočnoazijskih tehnologija. Kinezi mogu ponuditi privlačnije sporazume s ekonomskog gledišta. Rusi će vjerojatno razvijati mogućnosti lokalizacije u isporukama čitave linije proizvoda i stavit će kupcu na raspolaganje kompletan program obuke za lokalne radnike i operatere. Ostali izvoznici ne mogu ponuditi bazni paket usluga sličan ruskom“, rekao je Yeo.

U Rusiji je 2016. godine pokrenut energetski blok br. 1 Novovoronješke nuklearne elektrane 2 s reaktorom VVER-1200 koji odgovara najsuvremenijim zahtjevima vezanim za učinkovitost i sigurnost, a 2018. godine je počeo s radom prvi blok Lenjingradske nuklearne elektrane 2, također s reaktorom VVER-1200. Isti reaktor je pokrenut u ožujku ove godine na bloku br. 2 Novovoronješke nuklearne elektrane 2.

Sada portfolio stranih projekata holdinga “Rosatom” obuhvaća 36 blokova nuklearnih elektrana u različitim zemljama svijeta, dok se 6 blokova gradi u Rusiji. “Rosatom” je jedina atomska tvrtka na svijetu koja je kompetentna u svim pravcima primjene nuklearne energije i u svim fazama životnog ciklusa nuklearnih objekata.

Kompleksna ponuda “Rosatoma” svojim stranim naručiteljima sastoji se u tome što je ova državna korporacija spremna u konkretnim zemljama stvoriti čitave grane nuklearne industrije i realizirati projekte izgradnje i opsluživanja istraživačkih reaktora i energetskih blokova nuklearnih elektrana, ali i zajedničke znanstveno-istraživačke projekte, a također i pomagati dotičnoj zemlji u pripremanju nacionalnih kadrova za nuklearnu energetiku, da pruža doprinos u sektoru nuklearne i radijacijske sigurnosti, kao i u stvaranju neophodne baze normativno-pravnih dokumenata.