Energetika

Analiza
Francuska je najveći izvoznik električne energije u Europi u prvih 11 mjeseci ove godine, a Italija najveći uvoznik, pokazala je studija europskog tržišta interkonektora koju je provela analitička kuća EnAppSys.

Ta je studija pokazala da je Francuska u razdoblju od 1. siječnja do 30. studenoga ostvarila ukupan neto izvoz električne energije od od 39,4 teravatsata (TWh), pri čemu je većinu isporučila Italiji (13,3 TWh) i Njemačkoj (11 TWh).

Visoka razina neto izvoza pripisana je velikim količinama energije iz nuklearnih elektrana i niskim graničnim troškovima povezanima s tom vrstom energije, što ju čini aktraktivnom za cijelo europsko tržište.

Italija je bila najveći uvoznik električne energije od siječnja do studenog te je uvezla 36,6 TWh. Najveći dio uvezene energije isporučila joj je Švicarska (17,6 TWh), koja povećava proizvodnju iz obnovljivih izvora, ali se i dalje oslanja na nuklearnu energiju kao svoj glavni izvor.

Izvor https://www.enappsys.com/post/q3-energy-markets-in-europe-what-you-need-to-know

Financial Times
Dionice Saudi Aramca u samo nekoliko sekundi listanja na rijadskoj burzi Tadawul skočile su za deset posto čime je najprofitabilnija svjetska kompanija učvrstila svoju titulu i postigla tržišnu vrijednost od gotovo 1,9 bilijuna (eng. trillion) dolara.

Izlazak na burzu kruna je dugog procesa princa Muhameda bin Salmana koji već četiri godine najavljuje listanje dionica naftnog giganta. Nakon niza odgađanja, kako piše Financial Times, kompanija je bila prisiljena smanjiti svoje ambicije te se očekuje da će u najvećoj inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO) u povijesti Aramco prikupiti 25,6 milijardi dolara. Time će prestići kinesku Alibabu koja je na Wall Streetu debitirala 2014. i prikupila 25 milijardi dolara s tržišnom valuacijom od 1,7 bilijuna dolara.

Dionice Saudi Aramca već su na početku trgovanja dosegnule najveći dozvoljeni dnevni rast cijene na saudijskoj burzi, a s 1,87 bilijuna dolara valuacije kompanija je potvrdila svoju poziciju kao najvrjednije na svijetu. Usporedbe radi, Appleova tržišna kapitalizacija iznosi 1,19 bilijuna dolara. Dodatno, Aramco već sada vrijedi više nego što najvećih pet naftnih kompanija (ExxonMobil, Total, Royal Dutch Shell, Chevron i BP) ukupno vrijede.

– Očekujemo da će se rast nastaviti. Aramco će vrlo vjerojatno postati prva kompanija na svijetu s valuacijom preko dva bilijuna dolara – smatra Zachary Cefaratti, direktor saudijske investicijske platforme Dalma Capital.

Naime, cilj saudijske Vlade i princa Muhameda zapravo je valuacija kompanije od dva bilijuna dolara te se i dalje tome nadaju i u skladu s time od državnih institucija i bogatih obitelji traže da kupuju dionice. Uz to, ta se državna kompanija oslanja i na investicije regionalnih fondova iz Abu Dhabija i Kuvajta, bliskih saveznika Saudijske Arabije, koji su na Aramcove dionice već potrošili pet milijardi dolara.

– Vlada je bila jedini dioničar. Danas kompanija ima više od pet milijuna dioničara i svi zaposlenici Saudi Aramca i svaka osoba u kraljevstvu može biti ponosna. Ovaj IPO smatra se najvećim IPO-om u povijesti čovječanstva – pohvalio se Yasir al Rumayyan, predsjednik Uprave naftnog diva.

Kako piše New York Times, na putu do listanja dionica Aramco se suočio s brojnim izazovima poput pritiska na cijene nafte, zračni napad na ključna postrojenja kompanije, kao i velikog skepticizma da uistinu vrijedi dva bilijuna dolara, na koliko je princ procijenio kompaniju. Prošlog su mjeseca Saudijci odustali od globalnih investitora i odlučili se za samo lokalne i regionalne ulagače u njihovu kompaniju. No, ostankom na rijadskoj burzi i limitirajući se na ponudu samo 1,5 posto dionica kompanije pomoglo je Saudijcima postići ono što je od samog početka bio njihov glavni cilj, a to je visoka tržišna kapitalizacija.

IPO je potaknuo potražnju za čak četiri puta većim brojem dionica od ponuđenog, što je Aramcu omogućilo da postavi njihovu cijenu na 32 saudijska rijala, odnosno 8,53 dolara. Ipak, realna vrijednost kompanije moći će se vidjeti tek nekoliko mjeseci nakon listanja na burzi, a ključni će biti Aramcovi prihodi, na koje utječe cijena nafte te saudijska politika.

Dočekali
Nadzorni odbor Ine jučer je dao prethodnu suglasnost za gradnju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, a Uprava Ine donijela jednoglasnu odluku o ulaganju koje zapravo predstavlja dovršetak modernizacije riječke rafinerije.

– Ovom odlukom Rafinerija nafte Rijeka transformirat će se u modernu europsku rafineriju, a istovremeno će se osigurati da Ina zadrži vodeći položaj na tržištu. Radi se o velikom ulaganju koje će znatno utjecati na poslovanje kompanije u budućnosti – istaknuo je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Fasimon je predstojeću investiciju nazvao velikim korakom i velikim događajem ne samo za Inu, nego i za Hrvatsku. Otkrio je da će se u riječku rafineriju investirati četiri milijarde kuna.

– Ovo je jedna od najvećih investicija u novijoj povijesti Ine – zaključio je Fasimon.

Odluku kojom će se, prema očekivanju Ine, osigurati budućnost rafinerijskog poslovanja naše najveće kompanije u potpunosti su podržali Vlada Republike Hrvatske i MOL kao dva najveća pojedinačna dioničara.

Zahvaljujući postrojenju za obradu teških ostataka, struktura proizvoda riječke rafinerije poboljšat će se tako da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda, to jest motornih goriva. Radovi na novom postrojenju počet će ubrzo, a puštanje u rad planirano je za 2023. godinu.

Ulaganjem u projekt postrojenja za obradu teških ostataka, rekonstrukcijom postojećih postrojenja, novom lukom sa zatvorenim skladištem za naftni koks te većom ukupnom složenošću Rafinerija nafte Rijeka postat će moderna europska rafinerija. Ukupna ulaganja vrijedna su oko četiri milijarde kuna, što predstavlja najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon istaknuo je kako odluka o postrojenju za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji označava važan korak u provedbi programa kompanije “R&M Novi smjer 2023.”, kao i važan trenutak u povijesti kompanije.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je velikim iskorakom Ine odluku o pokretanju projekta modernizacije Rafinerije nafte Rijeka.

– Radi se o jednom od najvećih ulaganja u našem energetskom sektoru i drago mi je da je ono realizirano upravo za vrijeme mandata ove Vlade. Ovom će se investicijom unaprijediti struktura proizvoda iz Rijeke, povećati profitabilnost i unaprijediti konkurentnost Ine u području zaštite okoliša znatnim smanjenjem emisije CO2 i ostalih štetnih plinova – rekao je Ćorić.

Glavni izvršni direktor MOL Grupe i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Ine, József Molnár, izrazio je uvjerenje kako odluka o modernizaciji riječke rafinerije dokazuje posvećenost MOL Grupe Ini. Gradnjom postrojenja za obradu teških ostataka, dodao je Molnár, značajno će se povećati složenost i učinkovitost riječke rafinerije.

– Čvrsto vjerujem da će se konkurentnost Inine djelatnosti Rafinerije i marketing dodatno poboljšati nakon početka rada postrojenja te da će ova investicija imati značajan pozitivan utjecaj na profitabilnost kompanije u budućnosti – ustvrdio je Molnár, pridruživši se ocjeni Sándora Fasimona da je odluka o investiranju u riječku rafineriju razlog za slavlje u Ini.

Ministar Ćorić u sličnom je tonu ocijenio kako je ulaganje od četiri milijarde kuna najljepši božićni poklon za hrvatsku energetiku.

– Nakon najavljene investicije u Rijeku, Ina kao vertikalno ustrojena kompanija nije samo teorija, nego će biti i praksa – istaknuo je ministar Ćorić.

Osvrnuvši se na neriješene suvlasničke odnose u Ini, Ćorić je rekao da najava investicije u Rijeci nema utjecaj na vlasničke odnose u našoj najvećoj kompaniji.

– Investicija u riječku rafineriju je ogroman korak naprijed za Inu, bez obzira na to tko bio vlasnik kompanije – zaključio je ministar Ćorić.

Ocijenio je i kako modernizacija riječke rafinerije ne kasni, iako je priznao da je ona najavljena još 2003. godine.

Odluka o postrojenju za obradu teških ostataka dolazi godinu dana nakon najave programa “INA R&M Novi smjer 2023.”, čiji je cilj transformacija Inina rafinerijskog sustava kako bi umjesto gubitaka ostvarivao dobit. Spomenuti program, navode u Ini, uključuje koncentraciju djelatnosti prerade sirove nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka i, dodaju, konverziju Rafinerije nafte Sisak u industrijski centar koji će obuhvaćati proizvodnju bitumena, zatim logističko središte te, potencijalno, proizvodnju maziva i rafineriju biokomponenti. Potonja konverzija sisačke rafinerije, napominju u Ini, odobrena je u ožujku ove godine te se puštanje u pogon sisačkog pogona planira u 2021.

– Uz provođenje svih aktivnosti obuhvaćenih programom “INA R&M Novi smjer 2023.”, Ina nakon 2023. očekuje prosječan godišnji rast EBITDA veći od milijardu kuna – najavljuju u našoj najvećoj kompaniji.

Nadzorni odbor Ine jučer je dao prethodnu suglasnost za gradnju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, a Uprava Ine donijela jednoglasnu odluku o ulaganju koje zapravo predstavlja dovršetak modernizacije riječke rafinerije.

– Ovom odlukom Rafinerija nafte Rijeka transformirat će se u modernu europsku rafineriju, a istovremeno će se osigurati da Ina zadrži vodeći položaj na tržištu. Radi se o velikom ulaganju koje će znatno utjecati na poslovanje kompanije u budućnosti – istaknuo je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon na konferenciji za novinare.

Fasimon je predstojeću investiciju nazvao velikim korakom i velikim događajem ne samo za Inu, nego i za Hrvatsku. Otkrio je da će se u riječku rafineriju investirati četiri milijarde kuna.

– Ovo je jedna od najvećih investicija u novijoj povijesti Ine – zaključio je Fasimon.

Odluku kojom će se, prema očekivanju Ine, osigurati budućnost rafinerijskog poslovanja naše najveće kompanije u potpunosti su podržali Vlada Republike Hrvatske i MOL kao dva najveća pojedinačna dioničara.

Zahvaljujući postrojenju za obradu teških ostataka, struktura proizvoda riječke rafinerije poboljšat će se tako da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda, to jest motornih goriva. Radovi na novom postrojenju počet će ubrzo, a puštanje u rad planirano je za 2023. godinu.

Ulaganjem u projekt postrojenja za obradu teških ostataka, rekonstrukcijom postojećih postrojenja, novom lukom sa zatvorenim skladištem za naftni koks te većom ukupnom složenošću Rafinerija nafte Rijeka postat će moderna europska rafinerija. Ukupna ulaganja vrijedna su oko četiri milijarde kuna, što predstavlja najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon istaknuo je kako odluka o postrojenju za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji označava važan korak u provedbi programa kompanije “R&M Novi smjer 2023.”, kao i važan trenutak u povijesti kompanije.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je velikim iskorakom Ine odluku o pokretanju projekta modernizacije Rafinerije nafte Rijeka.

– Radi se o jednom od najvećih ulaganja u našem energetskom sektoru i drago mi je da je ono realizirano upravo za vrijeme mandata ove Vlade. Ovom će se investicijom unaprijediti struktura proizvoda iz Rijeke, povećati profitabilnost i unaprijediti konkurentnost Ine u području zaštite okoliša znatnim smanjenjem emisije CO2 i ostalih štetnih plinova – rekao je Ćorić.

Glavni izvršni direktor MOL Grupe i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Ine, József Molnár, izrazio je uvjerenje kako odluka o modernizaciji riječke rafinerije dokazuje posvećenost MOL Grupe Ini. Gradnjom postrojenja za obradu teških ostataka, dodao je Molnár, značajno će se povećati složenost i učinkovitost riječke rafinerije.

– Čvrsto vjerujem da će se konkurentnost Inine djelatnosti Rafinerije i marketing dodatno poboljšati nakon početka rada postrojenja te da će ova investicija imati značajan pozitivan utjecaj na profitabilnost kompanije u budućnosti – ustvrdio je Molnár, pridruživši se ocjeni Sándora Fasimona da je odluka o investiranju u riječku rafineriju razlog za slavlje u Ini.

Ministar Ćorić u sličnom je tonu ocijenio kako je ulaganje od četiri milijarde kuna najljepši božićni poklon za hrvatsku energetiku.

– Nakon najavljene investicije u Rijeku, Ina kao vertikalno ustrojena kompanija nije samo teorija, nego će biti i praksa – istaknuo je ministar Ćorić.

Osvrnuvši se na neriješene suvlasničke odnose u Ini, Ćorić je rekao da najava investicije u Rijeci nema utjecaj na vlasničke odnose u našoj najvećoj kompaniji.

– Investicija u riječku rafineriju je ogroman korak naprijed za Inu, bez obzira na to tko bio vlasnik kompanije – zaključio je ministar Ćorić.

Ocijenio je i kako modernizacija riječke rafinerije ne kasni, iako je priznao da je ona najavljena još 2003. godine.

Odluka o postrojenju za obradu teških ostataka dolazi godinu dana nakon najave programa “INA R&M Novi smjer 2023.”, čiji je cilj transformacija Inina rafinerijskog sustava kako bi umjesto gubitaka ostvarivao dobit. Spomenuti program, navode u Ini, uključuje koncentraciju djelatnosti prerade sirove nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka i, dodaju, konverziju Rafinerije nafte Sisak u industrijski centar koji će obuhvaćati proizvodnju bitumena, zatim logističko središte te, potencijalno, proizvodnju maziva i rafineriju biokomponenti. Potonja konverzija sisačke rafinerije, napominju u Ini, odobrena je u ožujku ove godine te se puštanje u pogon sisačkog pogona planira u 2021.

– Uz provođenje svih aktivnosti obuhvaćenih programom “INA R&M Novi smjer 2023.”, Ina nakon 2023. očekuje prosječan godišnji rast EBITDA veći od milijardu kuna – najavljuju u našoj najvećoj kompaniji.

Igor Grozdanić upozorava
Projekt prve hrvatske punionice za ukapljeni prirodni plin (LNG) dijelom je te europske infrastrukture transporta TEN-T. Od prošlog tjedna bit će upisana u europsku mrežu LNG punionica.

Projektom ukupne vrijednosti 2.475.400 eura, koje je su financirali slovenski i hrvatski partner. U Industrijskoj zoni Bakar na Kukuljanovu otvorena je prva punionica za ukapljeni prirodni plin (LNG, UPP) u Hrvatskoj, čime je, kako je istaknuto, ostvaren još jedan važan korak ka uspostavi infrastrukture za alternativna goriva u Hrvatskoj.

Alternativna goriva su LNG, CNG, e-mobilnost, UNP i bioplin.

Riječ o hrvatsko-slovenskoj investiciji koja se realizira u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) uz financijsku podršku INEA-e, europske agencije koja raspolaže s ukupno 23,7 milijardi eura za financiranje komponente prijevoza, jedne od tri okosnice CEF-a.

Punionicu je ispred nositelja aktivnosti na stvaranju preduvjeta za korištenje alternativnih energenata u prometu Republike Hrvatske otvorio pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić, koji je istaknuo kako resorno Ministarstvo daje punu podršku ovakvim i sličnim projektima te podupire međunarodnu suradnju u području razvoja infrastrukture za alternativna goriva.

– Projekt prve hrvatske punionice za ukapljeni prirodni plin (LNG) dijelom je te europske infrastrukture transporta TEN-T. Od danas bit će upisana u europsku mrežu LNG punionica. Projektom ukupne vrijednosti 2.475.400 eura, koje je su financirali slovenski i hrvatski partneri, obuhvaćene su tri punionice za LNG na području Slovenije i Hrvatske, Sežana, Kukuljanovo i uskoro Ljubljana, a s punionicom u Rijeci Hrvatska se napokon uključuje u europski projekt Blue Corridor i postaje dijelom europske infrastrukture punionica za LNG kao alternativno gorivo s niskim udjelom ugljika za teška cestovna vozila, kazao je Gospočić, dodajući kako će ova punionica imati ogroman gospodarski, ekonomski i ekološki značaj, jer će pridonositi snažnijem korištenju UPP-a/LNG-a u teškom teretnom prometu, dekarbonizaciji prometnog sustava te poboljšanju okolišne učinkovitosti prometnog sektora. Do 2030. godine punionice LNG-a za teretna vozila bit će izgrađene uz auto-ceste u Zagrebu, Zadru, Splitu, Slavonskom Brodu, Osijeku i Pločama u okviru europskog projekta Blue Corridor.

Igor Grozdanić, smatra da je to početak jedne nove priče gdje bi se prema nacionalnom integriranom energetskom planu RH trebalo do 2030. otvoriti desetak ovih punionica, od Rijeke do Varaždina, od Zagreba do Vukovara (Luka Vukovar). On smatra da je to prethodnica LNG projektu na otoku Krku.

S ovom investicijom krećemo u izazov dostizanja cilja od 13,2 posto alternativnih goriva (konkretno OIE) u prometu do 2030. Godine. Projekt je vrlo dobar, a sljedeća punionica se uskoro otvara kroz mjesec dva u Zagrebu, na lokaciji Radnička. Nakon nje slijede Slavonski brod i Varaždin.

S tim projektima, Grozdanić navodi, napokon ćemo smanjiti udio benzin i dizel vozila, a vozila na alternativni pogon bi trebala preći 5 posto u idućih par godina. Tijekom programa IVECO je premijerno prikazao svoj novi model Stralis NP u konfiguraciji 4×2 tegljača, opremljenog s dva LNG spremnika kapaciteta 540 litara, odnosno s ukupnim kapacitetom od 1.080 litara, čime je uspio postići autonomiju kretanja i do 1.600 kilometara.

Iskorak
Njemački kemijski i farmaceutski div Bayer u utorak je objavio da mu je cilj klimatski neutralno poslovanje do 2030. godine putem smanjenja ili kompenzacije svih emisija stakleničkih plinova koje generira.

Održivost će biti “sastavna komponenta naše aktivnosti i našeg dugoročnog gospodarskog uspjeha”, dodao je, istaknuvši kako će emisije, uz financijske ciljeve, ubuduće utjecati i na plaće i bonuse menadžera.

Kompanija sa sjedištem u njemačkom Leverkusenu planira korištenjem struje iz obnovljivih izvora i efikasnijim poslovnim procesima eliminirati oko četiri milijuna tona ugljičnog dioksida (CO2) koliko godišnje proizvede.

Ostatak emisija bit će anuliran hvatanjem ugljika koje povećava bioraznolikost, objavio je u priopćenju njemački gigant. Grupa dodaje da će u suradnji s dobavljačima i klijentima smanjiti emisije u cijelom nabavnom lancu, i ciljati njihovo smanjenje u logistici i ambalaži.

Povrh smanjenja emisija CO2, u Bayeru namjeravaju uložiti napore “kako bi se do 2030. emisije stakleničkih plinova po kilogramu proizvedenih usjeva na velikim poljoprivrednim tržištima i utjecaj pesticida na okoliš smanjili za 30 posto”.

Lani se preuzimanjem američkog diva industrije sjemenja i pesticida Monsanta za 63 milijardi dolara Bayer svrstao u red najvećim agrokemijskih kompanija.

Monsantov pesticid glifosat, aktivni sastojak proizvoda poput Roundupa, pod budnim je okom javnosti i kompaniji je ‘priskrbio’ približno 43.000 tužbi u SAD-u. Tužitelji tvrde da su zbog upotrebe tog pesticida oboljeli od karcinoma i drugih teških bolesti. Bayer se žalio na prvostupanjske presude kojima mu je naložena isplata golemih iznosa obeštećenja a paralelno sa zastupnicima tužitelja pregovara o nagodbi.

RBA Analize
Na svom posljednjem sastanku u Beču koji se održavao 5. i 6. prosinca čelnici zemalja članica OPECplus dogovorili su daljnje smanjivanje proizvodnje nafte za dodatnih 500 tisuća barela dnevno, na 1,7 mil. b/d.

Većina proizvodnih rezova odnosi se na zemlje OPEC-a. Naime, Saudijska Arabija namjerava nastavit sa ispunjavanjem svojih proizvodnih kvota za 400 mil. barela dnevno (ukupno 2,1 mil. b/d), a zemlje koje do sada to nisu učinile, poput Iraka i Nigerije, također se žele pridržavati svojih obveza.

Namjera posljednje odluke je da se suzbije brzo rastuća proizvodnja sirove nafte u zemljama koje nisu članice OPEC-a, kao što su Norveška i SAD, te kako bi se cijene nafte održavale na adekvatnoj razini. Navedena kretanja podržavaju naša očekivanja o razini cijene od 64 dolara po barelu nafte tipa Brent za kraj 2019. stoga našu prognozu ostavljamo nepromijenjenom.

Zemlje članice OPEC-a i njihova saveznica Rusija saopćile su u petak da su se usaglasile da smanje proizvodnju sirove nafte za dodatnih pola miliona barela dnevno kako bi održali globalne energetske cijene.

Odluka je uslijedila nakon dugih rasprava u sjedištu OPEC-a u Beču, prenosi Fena, pozivajući se na AP. Cilj grupe jest podržati globalne cijene energenata. Grupa, također, ne želi izgubiti udio u globalnom tržištu od Sjedinjenih Američkih Država, koje nastavljaju ispumpavati sve veće količine nafte.

Novi rezovi uslijedili su nakon ranijeg smanjenja proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno, koje je provođeno tokom protekle tri godine. Izgleda da je najspornija tema u razgovorima bila kako podijeliti rezove među 14 država članica OPEC-a i zemalja kao što je Rusija, a koje koordiniraju svoju proizvodnju nafte s kartelom u posljednjim godinama.

Saudijska Arabija odnedavno snosi najveće breme rezova u proizvodnji. Neke zemlje proizvode, međutim, više nego što se od njih očekuje. Analitičari ukazuju da bi, ako zemlje ne poštuju trenutne sporazume, svako glasanje o novim rezovima proizvodnje bilo besmisleno.

Daljnje smanjenje proizvodnje trebalo bi za sada postaviti solidne temelje za daljnje kretanje cijene nafte. Stoga ostajemo pri našim očekivanjima i za prvo tromjesečje 2020. iako krajem tromjesečja vidimo jasan rizik smanjenja cijene ukoliko se prethodna smanjenja proizvodnje OPEC-a neće produžiti – ili barem ne u dovoljnom iznosu.

Međutim, unatoč poboljšanju kretanja u globalnoj industriji, silazni trend cijena trebao bi se nastaviti u 2020. uslijed već postojeće prekomjerne ponude i slabljenja rasta potražnje. Najavljene mjere neće značajnije utjecati na takva kretanja stoga zadržavamo svoja očekivanja i za 2020. godinu odnosno daljnji pad cijena uz prosječnu razinu 61 dolara po barelu (Brent) te 56 dolara po barelu (WTI).

Generalni direktor nacionalne kompanije za distribuciju nafte i naftnih derivata Emri Vekilzade saopštio je kako je potrošnja tečnog goriva, nakon poskupljenja 15. novembra, smanjena za 22 posto, prenijela je Anadolija.

Iranska studentska novinska agencija ISNA javlja da je Vekilzade rekao da je dnevna potrošnja goriva koja je prije poskupljenja iznosila 98,7 miliona litara, nakon poskupljenja smanjena na 76,6 miliona. Podsjetio je kako je u istom periodu prošle godine potrošnja goriva iznosila 89,6 miliona litara. Sredinom novembra Visoko vijeće za ekonomsku koordinaciju odlučilo je poskupiti gorivo, što je dodatno pogoršalo tešku situaciju nastalu nakon što je SAD uveo sankcije Iranu.

Poskupljenje je pokrenulo val protesta u cijeloj zemlji. Tokom nekoliko dana protesta u zemlji nastala je šteta na javnim institucijama, bankama i benzinskim pumpama. Pojedini izvori navode kako je privedeno 7.000 ljudi, a Amnesty International tvrdi da je smrtno stradalo najmanje 208 osoba.

COP25
Europska investicijska banka (EIB) na konferenciji COP25 u Madridu potpisala je s poduzećem IM2 Energía Solar sporazum o financiranju vrijedan 26 milijuna eura na izgradnju 15 novih solarnih elektrana u Španjolskoj. Financiranje EIB-a osigurano je Planom ulaganja Europskog fonda za strateška ulaganja.

Projekt pod nazivom „Solar Storm 200” ima potencijal za proizvodnju 218 megavata zelene energije te će stvoriti 400 novih radnih mjesta u fazi izgradnje, kao i zaposliti dodatnih 20 stalnih zaposlenika. Solarne elektrane izgrađivat će se u Andaluziji, u području Valencije, Murciji i Estremaduri.

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, zadužen za gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: Ulaganje u obnovljive izvore energije ključan je element za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Zadovoljstvo mi je biti u Madridu tijekom konferencije COP25 u sklopu koje je Europska investicijska banka potpisala sporazum u okviru Plana ulaganja za Europu na temelju kojega će se financirati 15 novih solarnih elektrana u Španjolskoj. Time će se ne samo osigurati novi izvori čiste energije, već i otvoriti nova radna mjesta.

Priopćenje za medije dostupno je ovdje. Od studenoga 2019. u okviru Plana ulaganja već je mobilizirano 450,6 milijardi eura za ulaganja diljem EU-a, uključujući 49,5 milijardi eura u Španjolskoj, te je podržano više od milijun novoosnovanih poduzeća te malih i srednjih poduzeća. Ulaganja sufinancirana iz EFSU-a povećala su bruto domaći proizvod EU-a za 0,9 % i stvorila 1,1 milijun radnih mjesta u odnosu na ishodišni scenarij. Planom ulaganja do 2022. BDP EU-a povećat će se za 1,8 % i stvoriti 1,7 milijun radnih mjesta.

Suradnja
Poljska državna plinska tvrtka PGNiG priopćila je da je dogovorila sporazum s Ukrajinom o suradnji u vađenju i istraživanju nafte i plina u Ukrajini.

Sporazum se odnosi na rad na proširenju polja Przemysl na ukrajinskoj strani granice, rekao je glavni izvršni direktor PGNiG-a Piotr Wozniak.

PGNiG je nedavno izvijestio da ne planira s ruskim Gazpromom produljiti ugovor o nabavi plina nakon njegova isteka krajem 2022. godine. Poručio je pritom da je Poljska osigurala opskrbu plinom diversifikacijom izvora nabave, posebno ukapljenog prirodnog plina (LNG), kupnjom plinskih nalazišta u Sjevernom moru i širenjem plinovodne mreže.

U studenom je PGNiG s američkim Cheniere Marketingom sklopio sporazum o isporuci ukapljenog prirodnog plina, odražavajući sve snažnije oslanjanje Poljske na američke dobavljače u sklopu nastojanja da se smanji poljska ovisnost o ruskom plinu.

Sporazum obuhvaća razdoblje od 24 godine i predviđa isporuku ukupno 40,95 milijardi prostornih metara prirodnog plina. Stupa na snagu iduće godine.

Danska
Danska kreće u provedbu plana izgradnje umjetnih otoka koji će se napajati strujom iz vjetroelektrana na moru ukupne snage do 10 gigavata (GW), više nego dovoljno za opskrbu svih kućanstava.

Danska je matična zemlja giganta u proizvodnji vjetroturbina Vestasa i najvećeg svjetskog proizvođača vjetroelektrana na moru Orsteda. Nedavno je usvojila zakon kojim cilja smanjiti emisije stakleničkih plinova za 70 posto do 2030. godine, podsjeća AFP.

Zemlja je prošle godine iz energije vjetra podmirivala 41 posto svojih potreba za strujom, najviše u Europi. Ministarstvo energetike sada traži lokaciju za izgradnju jednog ili više otoka okruženih vjetroelektranama ukupnog kapaciteta od najmanje 10 GW, što je ekvivalent potrošnji 10 milijuna europskih kućanstava..

Ambiciozni projekt ključan je za provedbu danskog zakona o klimi, koji je prošlog tjedna usvojen u parlamentu velikom većinom glasova i spada među najambicioznije u svijetu. Plan bi mogao stajati do čak 200-300 milijardi danskih kruna (26,7-40,1 milijardu eura) a veliku većinu iznosa osigurat će privatni investitori, navodi ministarstvo.

Danska je ujedno namijenila 65 milijuna kruna za istraživanje mogućnosti pohranjivanja odnosno pretvaranja proizvedene energije u obnovljivi vodik budući da je domaći kupci neće moći u cijelosti potrošiti. U Kopenhagenu se nadaju da će nova tehnologija omogućiti zamjenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima u sektorima kao što su promet i industrija.

Vodikovo je gorivo čisto ako se proizvodi iz obnovljiviih izvora, poput Sunčeve ili energije vjetra, a ne iz nafte i plina, dominantnih izvora u današnjoj proizvodnji. Njegovim izgaranjem nastaje voda a ne staklenički plin CO2.

Interes za obnovljivim vodikom jača, potaknut težnjom teške industrije, zrakoplovstva i brodara da smanje svoj ugljični otisak. Energetska tvrtka Orsted objavila je da namjerava investirati u pilot projekte koji će koristiti energiju vjetra i druge obnovljive izvore energije za proizvodnju vodikovog goriva.

50 milijardi dolara
Saudijska Arabija usvojila je proračun za 2020. godinu u kojem predviđa proračunski manjak od 187 milijardi rijala (oko 50 milijardi dolara).

Rashodi su procijenjeni na 1.200 milijardi rijala, što znači da će porasti 2,7 posto u odnosu na ovu godinu. Prihodi su procijenjeni na 833 milijarde rijala. Saudijski kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud odobrio je proračun na sjednici vlade koju je prenosila državna televizija.

Zemlja će po njegovim riječima podupirati rast i razvoj fokusomi na optimalno korištenje raspoloživih resursa, jačanje privatnog sektora, poboljšanu transparentnost i efikasnu javnu potrošnju. Ministar financija Mohammed al-Džadan navodi u priopćenju da će javni dug dosegnuti 26 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).

Saudijska Arabija paralelno provodi društvene i gospodarske reforme u sklopu plana Vision 2030. a namjerava uvesti i sustav turističkih viza. Tim potezima Rijad želi privući više stranih ulagača, dodaje dpa.

Saudi Aramco je danas prvi put izašla na burzu i započela je trgovanje na saudijskoj burzi „Saudi Tadawul“ uz divovsku inicijalnu javnu ponudu dionica od 25,6 milijardi dolara koja je postavila rekord kao najveća u povijesti.

Saudi Aramco je u prvim trenucima na tržištu povećao vrijednost za 10 posto i ona je premašila ukupno teško zamislivih 1.880 milijardi dolara, što ga čini najvrjednijom kompanijom na svijetu.

Naftni div u državnom vlasništvu započeo je trgovanje na saudijskoj burzi Tadawul poslije početne javne ponude od 25,6 milijardi dolara, rekordno velike u povijesti.
Kompanija je najavila prodaju 1,5 posto svojih dionica za 32 saudijska rijala po dionici, odnosno 8,53 dolara.

Vrijednost dionica Saudi Aramca koja je odmah dostigla maksimalni rast od 10 posto, odnosno 35,2 riala (9,39 dolara) po dionici, čini Aramco vrjednijim od najvećih pet naftnih kompanija svijeta zajedno: Exxon Mobil, Total, Royal Dutch Shell, Chevron i BP.