Ekonomija

A sada Vlada
Koronakriza ne popušta, a Vlada je donijela kompenzacijske mjere teške više od 2 milijarde kuna.

Nove mjere odnose se na one sektore koji su uslijed odluke Stožera i odluke Vlade obustavljeni.

– Radi se o nešto manje od 81 tisuće ljudi koji rade u djelatnostima koje su privremeno obustavljene, a dio njih ima i od ranije pad prometa, pa govorimo o ukupno do 100 tisuća ljudi, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić gostujući u emisiji “A sada Vlada” Hrvatskoga radija.

Likvidnost, plaće zaposlenika i fiksni troškovi su uključeni u pomoć Vlade u ovom slučaju.

– Za neke je i 1% pada previše, ali naravno da oni koji imaju pad 80% su u težoj situaciji. Ono čega smo svjesni jest da je pad pogodio cijelu ekonomiju, ali Vlada reagira na vrijeme, i to od ožujka ove godine.

Ćorić kaže da razumije nezadovoljstvo, ali do neke granice jer, kako kaže, neki će biti nezadovoljni dok im se ne nadoknadi 100% prometa.

– Moramo biti svjesni situacije pa i ekonomske situacije Vlade RH koja kompenzira najveći dio izgubljenog. Naša asistencija prelazi 10 milijardi kuna.

Tomislav Ćorić je također rekao da vjerojatno neće moći doći do izjednačavanja kategorija uslužnih objekata, što bi značilo da se neće promijeniti odluka te da kafići i barovi neće moći prodavati pića za van.

Poduzetnici, a ponajviše ugostitelji, ogorčeni su što ne postoji mogućnost da se smanji PDV s postojećih 25%.

– Mi smo raspravljali o tome, a moj je osobni stav da je visina PDV-a kategorija koja se treba raspravljati u stabilnim ekonomskim uvjetima. Hrvatski porezni sustav je potrošno orijentiran te je PDV glavni izvor financiranja proračuna RH, ističe ministar.

Što se tiče pada BDP-a, ministar Ćorić je rekao da se nadaju da će pad BDP-a u 2020. biti nešto veći od 8%.

– Ako se dogodi da krajem ove ili početkom iduće godine bude registrirano cjepivo, situacija u sljedećoj godini ne bi trebala biti obilježena “lockdownovima”, to samo po sebi znači da postoje pretpostavke za oporavak gospodarske aktivnosti. Hrvatska je poput većine zemalja Mediterana tu nešto pogođenija, dobar udio ekonomske aktivnosti dolazi iz turističkog sektora.

Ako sve bude u redu, dodaje Ćorić, u 2021. BDP će rasti na razini od 5% te će to dovesti do potpunog oporavka u 2022. godini, to jest vraćanje na razinu 2019. godine.

S obzirom na aktualnu situaciju, postavlja se pitanje koliko Hrvatska još može izdržati, a ministar kaže da pitanje preživljavanja nije pitanje.

– Hrvatska je u 2020. ušla kao znatno otpornija u odnosu na primjerice 2008. ili 2008. kada je bila ekonomska kriza. Postoje ekonomski igrači koji igraju ozbiljne regionalne pa i svjetske role, to treba imati na umu, dodaje ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Što se tiče laganih plastičnih vrećica i pitanja hoće li ih se Hrvatska riješiti, Ćorić kaže da hoćemo.

– Novi Zakon o gospodarenju otpadom koji je u raspravi ide u tom smjeru. Možda ne onoliko žestoko koliko bi neke od udruga željele, ali držimo da ono što nudimo kroz zakonski akt, definitivno jak iskorak u smjeru zaštite okoliša.

Na pitanje kada je zadnji puta bio u kontaktu s premijerom Andrejom Plenkovićem, a koji je obolio od Covida, Ćorić odgovara.

– Čini mi se prošloga četvrtka, a što se tiče njegova zdravstvenog stanja, ono je dobro. U kontaktu je s članicama i članovima Vlade, putem video linka. Vjerujem da će se uskoro vratiti, pretpostavljam da će se sada uspjeti malo više odmoriti, da će s još više elana voditi Vladu RH i Hrvatsku u 2021. godinu, godinu oporavka, zaključuje ministar, a donosi HRT.

Analiza OECD-a
Cijepljenje protiv covida-19, koordinirana zdravstvena politika zemalja širom svijeta i financijska podrška vlada poduprijet će oporavak svjetskog gospodarstva u 2021., istaknula je u utorak Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Svjetski BDP smanjit će se ove godine 4,2 posto, a u 2021. bilježit će isti postotni rast, koji bi u 2022. trebao usporiti na 3,7 posto, procijenila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) u najnovijem izvješću. Oporavak će biti snažniji bude li cjepivo distribuirano brzo, što bi potaknulo povjerenje i smanjilo neizvjesnost, naglasio je OECD. Nakon što je drugi val zaraze koronavirusom teško pogodio Europu i SAD, OECD je izmijenio procjene iz rujna, prema kojima je svjetsko gospodarstvo ove godine trebalo pasti 4,5 posto te porasti 5,0 posto u 2021. Procjene za 2022. tada nisu objavljene. Svjetski BDP vratit će se na pretkriznu razinu do kraja 2021. godine, predvođen snažnim oporavkom u Kini, objavio je OECD.

Otezanje s cijepljenjem, teškoće u kontroli novih epidemijskih žarišta i nenaučene lekcije iz prvog vala epidemije oslabit će gospodarske prognoze za gospodarstvo, upozoravaju. Procjene prikrivaju velike razlike među zemljama i mnoge će među njima i u 2022. godini bilježiti razinu aktivnosti oko pet posto nižu nego u pretpandemijskom razdoblju. Najsnažnije će se po OECD-u oporaviti azijske zemlje koje su uspostavile kontrolu nad virusom, ali će također mnoge na kraju 2021. zaostajati za razdobljem prije izbijanja epidemije. Samo će Kina ove godine među zemljama obuhvaćenim OECD-ovim procjenama bilježiti gospodarski rast, i to po stopi od 1,8 posto. U 2021. godini rast će naglo ubrzati, na osam posto, a zatim usporiti na 4,9 posto u 2022.

Američko će se gospodarstvo ove godine smanjiti 3,7 posto, te porasti 3,2 posto u 2021., procjenjuje OECD, pod uvjetom da bude postignut dogovor o novim fiskalnim poticajima. U 2022. rast bi trebao blago ubrzati, na 3,5 posto. Gospodarstvo eurozone potonut će ove godine 7,5 posto, uz dvostruku recesiju u mnogim zemljama, nakon opetovanog uvođenja mjera zaključavanja. U 2021. aktivnosti će ponovo porasti, i to 3,6 posto, a u 2022. trebale bi blago usporiti, na 3,3 posto.

U rujnu OECD je području primjene zajedničke europske valute u ovoj godini predviđao nešto dublji pad aktivnosti, za 7,9 posto, ali i osjetno snažniji oporavak u 2021., uz procijenjenu stopu rasta od 5,1 posto. Doprinos Europe i SAD-a oporavku bit će manji od njihova udjela u globalnom gospodarstvu, napominju u OECD-u.

Velika Britanija prva je zemlja koja je odobrila cjepivo protiv koronavirusa. Radi se o cjepivu proizvođača Pfizer/BioNTech. Cijepljenje će početi vrlo rano idući tjedan.

Vlada je danas prihvatila preporuku neovisne Agencije MHRA (Medicines and Healthcare products Regulatory Agency) da odobri za uporabu cjepivo Pfizer-BioNTechs COVID-19.Cjepivo će biti dostupno diljem Ujedinjenog Kraljevstva od idućeg tjedna. Britanski odbor za cjepivo odlučit će koje će prioritetne skupine prve biti cijepljenje, primjerice osjetljive skupine kao što su korisnici domova za starije i nemoćne, medicinsko osoblje, stariji ljudi odnosno svi koji su klinički krajnje ranjivi, objavila je vlada.

Pfizer pozdravio britansko odobrenje

– To odobrenje je cilj kojemu smo težili radeći otkako smo prvi put izjavili da će znanost pobijediti, čestitamo MHRA na sposobnosti da pomno ocijeni te na vrijeme odluči zaštititi stanovništvo UK-a, rekao direktor Albert Bourla. Ministar zdravstva Matt Hancock rekao je da će program početi idući tjedan i dodao: “To su dobre vijesti”.

Pfizer je objavio kako su konačni rezultati završne faze ispitivanja cjepiva koje je razvio u suradnji s tvrtkom BioNTech potvrdili da je 95 posto djelotvorno. Efikasnost kod onih starijih od 65, koji su visokorizična skupina od koronavirusa, viša je od 94 posto. Pfizer je otkrio da je imao 170 slučajeva zaraze na uzorku od više od 43 tisuće ispitanika, od kojih je 162 bilo među onima koji su primili placebo, a 8 u skupini koja je cijepljena. Desetero ljudi razvilo je teške simptome covida-19, među njima jedna osoba koja je primila cjepivo.

Više od 2 posto cijepljenih osjetilo je umor, a nakon druge doze taj postotak je narastao na 3,7 posto. Stariji ispitanici imali su manje nuspojava nakon cjepiva.Tvrtke su ponovile kako očekuju da će do kraja ove godine proizvesti 50 milijuna doza cjepiva, što je dovoljno za zaštitu 25 milijuna ljudi, a u idućoj godini do 1,3 milijardi doza.

HRT
Saborski Klub zastupnika HDZ-a najavio je u utorak da će Sabor do kraja jesenskog zasjedanja proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru.

– Do kraja ovog zasjedanja Hrvatski sabor donijet će odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, najavio je na konferenciji za novinare predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić.

– Ministri vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i Italije Luigi Di Maio jučer su imali ministarsku konferenciju u Zagrebu, gdje su usuglasili stavove oko zajedničkog proglašenja gospodarskih pojaseva u Jadranu, dodao je.

Bačić je pritom podsjetio da su Vlada i Klub zastupnika HDZ-a u više navrata tijekom rasprava o gospodarskim pojasevima u Jadranu i temama vezanima za ekološku zaštitu i ribarstvenu politiku naglašavali da će država pristupiti proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u europskom duhu, vodeći računa o dobrosusjedskim odnosima s Italijom.

– Hrvatska je još 2003. donijela odluku o proglašenju zaštićenog ekološko- ribolovnog pojasa, kojom je proglasila 99 posto svih sadržaja isključivog gospodarskog pojasa, osim onog koji se odnosi na mogućnost izgradnje umjetnih otoka i iskorištavanje energije vjetra i mora, kazao je.

– Sada držimo da su se stekli uvjeti da Hrvatska u duhu dobrosusjedskih odnosa i europskom duhu proglasi i ostale sastavnice gospodarskog pojasa koje nisu bile sadržane u zaštićeno ekološko-ribolovnom pojasu, rekao je Bačić.

Istaknuo je da isključivi gospodarski pojas Hrvatska ima pravo proglasiti prema Međunarodnoj konvenciji o pravu mora i na temelju Pomorskog zakonika. Bačić je pritom napomenuo da će isključivi gospodarski pojas, budući da smo članica EU-a, činiti zajedničke vode EU-a i da će se na tom području morati provoditi zajednička ribarstvena politika EU-a.

– Kada Italija proglasi svoj isključivi gospodarski pojas na svom dijelu Jadrana, ribarstvene mjere Europske komisije će se odnositi kako na naš, tako i na njihov gospodarski pojas, kao i na sve druge proglašene pojaseve na razini država članica EU-a, kazao je Bačić.

Dodao je da će se odlukom o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Hrvatska odrediti i prema pristupanju pregovora o razgraničavanju našeg i talijanskog isključivog gospodarskog pojasa.

Bačić je poručio da će Slovenija biti upoznata s tom odlukom i smatra da oko toga ne bi trebalo biti spora, donosi HRT

Analitičari
Kako su vrijednosti američkih burzovnih indeksa na novim rekordnim razinama, investitori pokušavaju procijeniti hoće li rast zarada kompanija u idućoj godini biti dovoljno snažan da potakne nastavak uspona cijena dionica.

Kako piše Reuters pozivajući se na podatke Refinitiva, analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava indeksa S&P 500 iduće godine porasti 23 posto, nakon ovogodišnjeg pada od 15 posto uslijed pandemije koronavirusa.

Unatoč tome, američke su dionice već ostvarile značajan oporavak. Od dna dosegnutog u ožujku S&P 500 skočio je do sada 60 posto, a trenutne rekordne vrijednosti može zahvaliti nadanjima da će se cjepiva protiv koronavirusa ubrzo distribuirati te da će potom uslijediti brzi ekonomski oporavak. No, cijene američkih dionica najviše su od početka stoljeća. Naime, omjer cijene i zarade (P/E) za sastavnice S&P-a 500 iznosi 23, što je neznatno niže od lipanjskog rekordnog omjera od 25. Drugim riječima, investitori trenutno plaćaju 23 dolara za jedan dolar zarade kompanija, najviše u posljednja dva desetljeća. Ova vrednovanja dobrano su iznad dugoročnog prosjeka omjera cijene i zarade od 15, pokazuju podaci Refinitiva. Valja naglasiti kako uspon cijena dionica na Wall Streetu nije pokolebao ni jesenski skok broja zaraženih koronavirusom, ali ni pogoršanje procjena rasta zarada u 2021. godini. Naime, prognoze su se smanjile sa 28 posto s početka listopada na 22,5 posto prošloga petka.

„Nesrazmjer između vrednovanja i procjena rasta zarada počeo se pokazivati, komentirao je Nick Raich, izvršni direktor neovisne konzultantske tvrtke The Earning Scout. „Dakle, jedna se stvar mora dogoditi. Ili će se procjene pokušati uskladiti s cijenom ili će cijene morati krenuti prema dolje ako ne vidimo prognoze o višem rastu zarada“, pojašnjava Raich. Međutim, dio analitičara upozorava kako zajedničko mišljenje financijaša o idućoj godini podcjenjuje snagu oporavka zarada koji će se vjerojatno dogoditi.

Rezultate za treće tromjesečje do sada je objavilo 97 posto sastavnica S&P-a 500, pad zarada u prošlom kvartalu iznosi svega 6,5 posto što je značajan uspjeh s obzirom da su prognoze s početka listopada govorile o potonuću od 21 posto. Tada se procjenjivalo da će zarade u četvrtom tromjesečju pasti 13,6 posto, a sadašnje prognoze govore o padu od 11 posto. No, analitičari upozoravaju kako još mnogo toga ovisi o brzini distribucije cjepiva što će odrediti koliko će se brzo poslovanje kompanija vratiti u normalu. Najpogođeniji sektori trebali bi iskazati i najveći skok dobiti na godišnjoj razini. Tako bi zarade energetskog sektora mogle skočiti i 600 posto u 2021., dok bi industrijski sektor mogao iskazati rast od gotovo 80 posto.

Ulagači također čekaju da vide hoće li ekonomska politika izabranog predsjednika Joea Bidena biti naklonjena burzi. Biden je već najavio mogućnost povećanja korporativnih poreza što bi moglo usporiti rast profitabilnosti. U Reutersovoj anketi objavljenoj sredinom prošloga tjedna većina analitičara smatra da će se profitabilnost kompanija vratiti na predpandemijske razine u roku godine dana, no dio smatra da će za to trebati duže vrijeme ako dođe do povećanja poreznog opterećenja, piše Poslovni dnevnik

Objava na burzi
Đuro Đaković grupa u utorak je izvijestila da je zaprimila dvije uvjetne ponude potencijalnih investitora za dokapitalizaciju, koje će idućih dana razmotriti i odlučiti o daljnjim koracima u procesu restrukturiranja.

U objavi na Zagrebačkoj burzi ne iznose se nikakvi detalji o ponudama.

“Uprava društva dodatno naglašava da su ponude potencijalnih investitora neobvezujuće te da bilo kakva odluka o restrukturiranju Đuro Đaković grupe dokapitalizacijom spada isključivo u domenu glavne skupštine, odnosno dioničara. Nastavno na navedeno, smatramo da bi objava bilo kakve dodatne informacije u ovom trenutku mogla djelovati zbunjujuće i obmanjujuće na investicijsku javnost”, navodi se u objavi, uz napomenu da će kompanija i dalje o svim relevantnim činjenicama pravovremeno izvješćivati investicijsku javnost.

Đuro Đaković grupa je sredinom lipnja ove godine objavila javni poziv za neobvezujuće iskazivanje interesa investitora za sudjelovanje u restrukturiranju te grupacije dokapitalizacijom, a sredinom rujna izvijestila da je zaprimila neobvezujuće ponude potencijalnih investitora za sudjelovanje u restrukturiranju dokapitalizacijom.

Sredinom studenoga, pak, došlo je do promjena u vlasničkoj strukturi slavonskobrodske kompanije s obzirom da su Nenad Bakić i Rujana Bakić 17. studenoga sklopili ugovor o prijenosu dionica s društvom D.D. Acquisition iz Češke, temeljem čega je češka tvrtka preuzela ukupno 18,878 posto dionica Đuro Đaković grupe.

Iza D.D. Acquisition stoje češki poduzetnici Jaroslav Strnad i Rene Matera, koji putem svojih tvrtki ostvaruju zajedničku kontrolu nad tom tvrtkom. Strnad je osnivač jedne od najvećih čeških kompanija Czechoslovak Groupa, a preko svoje grupacije CE Industries drži 65-postotni udjel u D.D. Acquisition, dok Matera drži 35 posto udjela preko svoje Promet grupe, koja je također jedna od vodećih čeških kompanija.

Inače, u vlasničkoj strukturi Đuro Đaković grupe, država (putem CERP-a, HZMO-a i sl.) ima nešto više od 28 posto dionica, a pojedinačno veći vlasnički udio drži i Ivan Božidar Ivanović koji ima 8,7 posto dionica.

Analiza Velimira Šonje
Kada je prošli petak objavljeno da je BDP u trećem tromjesečju bio 10% niži nego u trećem tromjesečju 2019., podatak nije nikoga začudio jer se uklapao u opću predodžbu o „tamo nekim minusima“ koje statističari bilježe od početka COVID-19 recesije.

Opsjednutost epidemiološkim podacima tolika je da, koliko sam pratio, nitko nije javno postavio pitanje: „Pad u trećem tromjesečju iznosio je samo 10%“?

Treće tromjesečje se uvijek nalazi pod snažnim utjecajem turizma. Ta branša je logično odvukla BDP u debeli minus, iako je pad izvoza usluga za 45,3% bio manji od očekivanja koja su se kretala u rasponu od 50 do 60%. Malo bolja turistička ostvarenja od očekivanih sama po sebi ipak nisu dovoljna za uljepšavanje ukupne slike. Boljem ishodu od očekivanja najviše su pridonijeli: Pad investicija za svega 3% (također u odnosu na treće tromjesečje 2019.) i pad robnog izvoza za svega 3%.

Pogleda li se struktura promjena industrijske proizvodnje po granama, uočava se da ipak ne živimo u normalnim vremenima. Proizvodnje energije, potrošačkih i kapitalnih dobara su u padu. Industrijski rast jedino (i snažno) vuče industrija intermedijarnih dobara. To su dobra koja se ugrađuju u druge industrijske proizvode. U listopadu su prednjačile: proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (+23,8%); farmaceutska industrija (+10,9%); proizvodnja metala (+17,8%) proizvodnja proizvoda od metala (23,6%) proizvodnja elektroničkih i optičkih proizvoda (+23,1%)
proizvodnja električne opreme (+31,4%)

Uglavnom, riječ je o proizvodnjama koje su dobrim dijelom vezane uz zdravstvenu krizu i graditeljstvo.

Stoga možemo zaključiti tri stvari:

Ako se netko veseli što nismo propali zbog ovisnosti o turizmu ne treba zaboraviti da svaki mač ima dvije oštrice; sada se formirala snažna ovisnost o aktivnosti u građevinarstvu i ta ovisnost će sljedećih godina jačati zbog velikih investicija, dobrim dijelom potaknutih novcem iz EU fondova. U gospodarstvu uvijek postoji neka ovisnost, jer je sve uvezano u jednu veliku mrežu u kojoj je svatko povezan sa svakim (ne šest, nego 2-3 stupnja razdvajanja).

Ako netko misli da 2020. pokazuje kako se može bez turizma i ugostiteljstva, trebao bi se podsjetiti da će, i uz dobre rezultate u nekim segmentima gospodarstva, BDP na kraju pasti oko 8% za cijelu 2020., a oporavak 2021. u velikoj će mjeri zavisiti o oporavku sektora usluga, prije svega turizma, ugostiteljstva, pomoćnih usluga, trgovine i financija.

Na kraju, danas su digitalizacija i tehnološke promjene toliko prožele sve sektore da više nije moguće razlikovati sektore prema njihovom potencijalu za rast produktivnosti samo zbog toga što su neke proizvodnje klasificirane u sektor industrije (koji bi, navodno, trebao biti inovativniji), a neke u sektor usluga (koji, navodno, nije inovativan). Sposobnost za dugoročni rast zavisi o poduzetnosti, inovativnosti i spremnosti za implementaciju tehnološkog napretka koji se događa svuda oko nas i više nije ekskluzivno vezan uz hale u kojima se čuje škripa metala kao u vrijeme prve i druge industrijske revolucije, donosi Ekonomski lab

Glasnogovornik poljske vlade
Poljska i Mađarska su otvorene za nove prijedloge kojima bi se riješio spor s Europskom unijom oko mehanizma kojim se pristup europskim sredstvima uvjetuje vladavinom prava, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik poljske vlade.

Varšava i Budimpešta blokiraju isplatu 1,8 bilijuna eura, uključujući stotine milijardi eura namijenjenih gospodarskom oporavku europskog bloka od drugog vala pandemije covida-19. Dvije zemlje ustraju u svojim stajalištima da vladavina prava ne može biti uvjet za pristup europskom novcu, a EU trenutno istražuje obje vlade zbog ugrožavanja neovisnosti sudstva i medija.

Premijeri Poljske i Mađarske sastali su se u ponedjeljak u Varšavi, nakon prošlotjednog sastanka u Budimpešti. “Otvoreni smo za nove prijedloge i uvjereni smo da možemo postići dogovor, ali naglašavamo da moraju biti u skladu s europskim ugovorima i zaključcima samita Europskog vijeća iz srpnja”, kazao je glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller nakon sastanka.

Dodao je da obje zemlje nastoje uvjeriti druge partnere u EU da bi se “takvi proizvoljni kriteriji za procjenu vladavine prava u drugim zemljama mogli pokazati opasni” za buduću europsku integraciju. “I mogli bi de facto dovesti do buduće dezintegracije EU-a, što nitko ne želi”, kazao je Muller.

Jutarnji list
Vlada je jučer usvojila paket izmjena Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi te ga poslala u saborsku proceduru s tvrdnjom kako će godišnje uštedjeti oko 100 milijuna kuna, no ušteda bi mogla biti nogo manja, tek oko 38 milijuna kuna, piše u utorak Jutarnji list.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica prezentirao je izmjene i rekao da će se uštede postići racionalizacijom broja lokalnih dužnosnika. Na lokalnim izborima u svibnju iduće godine birat ćemo 618 dužnosnika manje, a broj članova predstavničkih tijela smanjit će se za deset posto. Uz to se ograničavaju i naknade za članove predstavničkih tijela.

No, isti dan kad se finalna zakonska verzija našla na Vladi, nezavisni gradski vijećnik Oroslavja Viktor Šimunić poslao nam je svoj izračun napravljen na temelju Vladina zakonskog prijedloga koji demantira ministra Malenicu. Šimunić je u kalkulator ubacio plaće čelnika lokalnih tijela, njihovih zamjenika, vijećničke naknade i naknade za političko djelovanje te dobio bitno manji iznos ušteda. “Prema mom izračunu, ušteda je oko 38,5 milijuna kuna, što nije ni blizu procjeni Ministarstva od 100 milijuna kuna godišnje. Iako će biti 885 vijećnika manje i troškovi su novim zakonom regulirani, ti isti troškovi vijećničkih naknada mogu realno porasti i do 16 milijuna kuna bruto godišnje”, kaže Šimunić.

Zakonskim izmjenama predviđa se ukidanje zamjenika načelnika i gradonačelnika u svim gradovima i općinama s manje od 35 tisuća stanovnika. Oni s više od 35 tisuća stanovnika imali bi jednog zamjenika, a po dva bi ostala županijama s više od 250.000 stanovnika, gradovima s više od 100.000 stanovnika te gradovima sjedištima županija.

Oporba je odmah nakon što je Malenica pustio ovaj zakonski prijedlog u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću upozoravala da se neće postići željeni financijski učinak zakona jer će gradonačelnici tamo gdje ostaju bez zamjenika, “svoje ljude” zaposliti na pročelnička mjesta, donosi Jutarnji list.

Analiza MMF-a
Članovi Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) priopćili su u ponedjeljak da su zbog novog vala pandemije i dalje prisutni značajni izazovi za Hrvatsku, kao i da je mjere ekonomske politike potrebno prilagođavati razvoju krize, a smatraju i da daljnja smanjenja PDV-a nisu preporučljiva bez odgovarajućih mjera koje bi spriječile trajni gubitak prihoda.

Članovi Misije Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio Srikant Seshadri, vodili su virtualne razgovore s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem i drugim državnim dužnosnicima te predstavnicima privatnog sektora od 16. do 25. studenoga 2020., u sklopu redovitih konzultacija na temelju članka IV. Statuta MMF-a.

Razgovarali su o tome kako uravnotežiti kratkoročne prioritete ekonomske potpore u okolnostima novog vala zaraze i srednjoročne prioritete ponovne izgradnje fiskalnog prostora i povećanja produktivnosti i rasta kroz povećanje javnih investicija i razvoj zelenog gospodarstva, stoji u njihovoj zaključnoj izjavi koja je u ponedjeljak objavljena na internetskim stranicama MMF-a i Hrvatske narodne banke (HNB).

U toj izjavi članovi Misije MMF-a naveli su da očekuju da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini zabilježiti pad između 8 i 10 posto zbog smanjene domaće i inozemne potražnje, a posebice zbog 50-postotnog smanjenja fizičkog obujma turizma na godišnjoj razini. Pritom ističu da unatoč poteškoćama zabilježenima u ovoj godini, Hrvatska ostvaruje bolje rezultate nego mnoge druge zemlje sa sličnim stupnjem ovisnosti o turizmu. Navode i da je rast nezaposlenosti zasad pod kontrolom zahvaljujući snažnoj potpori mjera ekonomske politike.

Međutim, zbog novog vala pandemije i dalje su prisutni značajni izazovi. Tako napominju da bi javni dug u ovoj godini mogao opet porasti na 88 posto BDP-a, a manjak proračuna opće države 8 posto BDP-a zbog nižih poreznih prihoda i mjera fiskalne potpore onima koji su bili pogođeni šokovima. U MMF-u očekuju da će se u 2021. gospodarski rast oporaviti i iznositi oko 6 posto, potaknut djelomičnim oporavkom turizma i većim javnim investicijama, ali napominju da je prognoza podložna znatnoj neizvjesnosti vezanoj za pandemiju.

Smatraju i da izazov predstavlja pronalaženje ravnoteže između kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta. Pritom su prioriteti u kratkoročnom razdoblju osigurati da ekonomska potpora zbog krize izazvane pandemijom Covid-19 ne bude dokinuta dok se oporavak čvrsto ne ukorijeni, da donesene mjere i dalje budu učinkovito usmjerene u održive sektore gospodarstva kako bi se smanjili trajni negativni učinci, potrebne resurse za potencijalno veće rashode za zdravstvo, posebno ako se epidemiološka situacija pogorša.

Te je prioritete potrebno balansirati sa srednjoročnim ciljevima ponovnog povećanja fiskalnog prostora u razdoblju pred uvođenje eura, ponovnog uravnoteženja proračuna, donošenja strukturnih reformi radi rješavanja pitanja zdravstva i mirovina, racionalizacije uloge države – poglavito boljim upravljanjem poduzećima u državnom vlasništvu, kao i poboljšanjem poslovne klime, navode u svom priopćenju.

Ističu i da je mjere ekonomske politike potrebno je prilagođavati razvoju krize. Tako između ostalog navode da je u područjima s viškom kapaciteta kao što su turizam i ugostiteljstvo potrebno provoditi aktivno osposobljavanje i prekvalifikacije u područja kao što su zeleno gospodarstvo i građevinarstvo.

Nadalje, mjere potpore povezane s pandemijom Covid-19 treba osmisliti tako da budu u primjeni sve dok pandemija ne popusti, čime će se otkloniti bilo kakva neizvjesnost glede trajanja razdoblja u kojem će one biti potrebne.

Kada se oporavak učvrsti, fiskalni će okvir trebati usmjeriti prema srednjoročnim ciljevima smanjenja duga i uravnoteženja proračuna, poručuju iz MMF-a. Dodaju da bi bilo uputno da hrvatske vlasti aktivno komuniciraju svoju srednjoročnu fiskalnu strategiju koja obuhvaća srednjoročne potrebe za financiranjem i ocjenu fiskalnih rizika.

Fiskalni poticaji za povećanje rasta bili bi učinkovitiji kada bi se ostvarivali povećanjem potrošnje umjesto daljnjim smanjenjem poreza. “Naš je stav da u ovoj fazi daljnja smanjenja PDV-a nisu preporučljiva bez odgovarajućih kompenzacijskih mjera koje bi spriječile trajni gubitak prihoda”, kaže se u izjavi.

Osvrnuvši se na novac iz instrumenta EU sljedeće generacije, u MMF-u ocjenjuju da je to jedinstvena prilika za Hrvatsku. Ako se adekvatno apsorbiraju i upotrijebe, ta sredstva mogu značajno povećati produktivnost i rast, a da se pritom ne ugrozi sposobnost podmirivanja ključnih tekućih rashoda u kratkoročnom razdoblju u područjima kao što je zdravstvo, navode.

S tim u vezi, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. ohrabrujuća je te su u njoj u glavnim crtama izneseni pravi prioriteti. Ključno je razviti konkretan plan ulaganja i zatim ga odlučno provesti, ističu u MMF-u.

Članovi Misije MMF-a ocijenili su i da je HNB proaktivno odgovorio na krizu, a bankovni sektor zasad uspješno odolijeva pritiscima. Podsjetili su da je HNB na početku pandemije morao poduprijeti stabilnost kune, osigurati dodatnu likvidnost i pružiti potporu tržištu državnih vrijednosnih papira te je privremeno smanjio regulatorno opterećenje za banke. Nadalje, Europska središnja banka (ESB) i HNB dogovorili su 15. travnja uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni od 2 milijarde eura.

Također, HNB je do kraja lipnja u pet navrata otkupio državne vrijednosne papire u ukupnoj vrijednosti od oko 5,5 posto BDP-a. Domaća financijska tržišta brzo su se stabilizirala, a Hrvatska je ulaskom u ERM II i uspostavom bliske suradnje s ESB-om na području nadzora banaka, kao i pristupanjem jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, 10. srpnja napravila dodatan iskorak u daljnjoj integraciji s partnerima iz Europske unije, stoji u zaključnoj izjavi MMF-a.

MMF očekuje sljedeće konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a za 2021., koje su predviđene za proljeće iduće godine.

Sa sjednice vlade
Nove mjere pomoći gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa i zatvaranja nekih djelatnosti, poput ugostiteljstva i drugih, ukupno su ‘teške’ 2,1 milijardu kuna i na tragu su politike očuvanja radnih mjesta i pomoći privatnom sektoru, istaknuo je u ponedjeljak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Nove mjere pomoći gospodarstvu odnose se na, kako je kazao premijer, na više od 80 tisuća zaposlenih, a riječ je o tri mjere, od koje je prva ona od 4.000 kuna mjesečne naknade za radnike, za što se što se uz doprinose izdvaja oko 470 milijuna kuna.

Druga mjera se odnosi na pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova tijekom zatvorenosti, a ta mjera bi trebala iznositi oko 250 milijuna kuna, dok je kao treću mjeru premijer naznačio novi paket tzv. covid kredita preko Hamag-Bicro-a u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

Obrazlažući na Vadi te mjere ministar financija Zdravko Marić kazao je da se donose zbog novih epidemioloških mjera koje su stupile na snagu s petka na subotu prošlog tjedna i zbog kojih su u petak i danas u ponedjeljak održani sastanci s predstavnicima ugostitelja i drugih poduzetnika.

Predstavio je i novu mjeru koje do sada nije bilo, a kako je kazao, uzevši u obzir činjenicu da su pojedinim djelatnostima, konkretno – ugostiteljstvu, priređivačima igara na sreću i onima koje je objedinio pod nazivom rekreativni sport – odlukama civilnog stožera u potpunosti ili djelomično obustavljen rad.

“Naša je ideja da im se u okviru postojećih i s ovom novom mjerom pomogne, a riječ je o mjeri kompenzacije koja omogućava pokrivanje dijela ili potpunih fiksnih troškova. Tu se misli na najam ili zakup poslovnog prostora, pričuvu, sve komunalije poput struje, vode, plina, čistoće, komunalne naknade, interneta i fiksne telefonije, računovodstvenih servisa, HRT naknade, spomeničke rente, a kod priređivača igara na sreću i dio njihove fiksne godišnje naknade”, objasnio je ministar Marić.

Da bi se kvalificirali za ovu mjeru, poduzetnici će, kako je dodao, morati imati pad prihoda od 60 i više posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine tj. prosinac na prosinac.

Kako se ta mjera uvodi prvi puta, morat će iziskivati od tijela državne uprave, poglavito Porezne uprave veći angažman, jer će ona biti zadužena za operativnu analitiku i komunikaciju s poreznim obveznicima, najavio je Marić, dodajući da će se to raditi putem ePorezna, te da će se sve učiniti kako bi ta mjera što prije zaživjela i da se pokriju troškovi.

Oko izračuna za tu mjeru, kazao je da je to sada još teško točno reći, ali da se radi o oko 250 milijuna kuna.

O mjeri 4.000 kuna za očuvanje radnih mjesta ministar rada i mirovinskog sustava Aladrović na Vladi je istaknuo da su i o tome razgovarali na sastanku s ugostiteljima i poduzetnicima te da će Upravno vijeće HZZ-a održati uskoro oko toga sjednicu i ažurirati kriterije.

“Očekujemo da ćemo imati prijave za oko 80 tisuća zaposlenika, plus još oko 20 tisuća prijava za zaposlenike koji su vezani za te sektore kojima je onemogućen rad novim mjerama stožera. Time ćemo angažirati dodatnih više od 400 milijuna kuna za očuvanje radnih mjesta, a što se tiče ta tri sada pogođena sektora do sada smo uložili više od 1,2 milijarde kuna u očuvanje radnih mjesta i tržišta rada”, naveo je Aladrović.

Iznio je i podatak da sada u zemlji imamo oko šest tisuća više zaposlenih nego na početku covid krize, kao i da će i dalje nastavljati pružati podršku poslodavcima i zaposlenicima.

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić naznačio je da se pripremaju aktivnost Hamag-Bicroa da se osigura kreditna linija od 1,3 milijarde kuna za kredite malim poduzetnicima koji su imali pad prometa iznad 60 posto i da mogu namiriti svoju likvidnost i stvoriti pretpostavke za nastavak rada, posebice u sektorima kojima su odluke civilnog stožera sada zaustavile rad.

S te strane Vlada je usvojila i izmjene nekoliko programa važnih za provedbu i realizaciju spomenutih mjera – programa “Covid-19 zajam za obrtna sredstva”, “ESIF jamstva”, Jamstvenog programa “Plus” i programa “Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj”.

Predstavljajući te izmjene ministar Ćorić istaknuo je da se u programu “Covid-19 zajam za obrtna sredstva” mijenja rok važenja tog programa sa dosadašnjeg 31. prosinca 2020., na do 31. prosinca 2021., čime se omogućava dulji rok prijave poduzetnika na taj program.

Kod programa “ESIF jamstva” Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag) kao mjera za pomoć gospodarstvu RH uslijed epidemije koronavirusa mijenja se odnosno povećava maksimalni iznos jamstva kod ESIF Pojedinačnih jamstava s dvije na četiri milijuna eura.

“Ta je izmjena neophodna, budući se dosadašnji iznos pokazao premalen kod većih, kapitalnih investicija zbog čega se bankama odobravao manji postotak jamstva ili je banka bila primorana razdijeliti investiciju na dva kredita kako bi bila adekvatno osigurana, zbog čega je posljedično poduzetnik imao veće troškove”, objasnio je ministra Ćorić.

Izmjenom Jamstvenog programa “Plus” produžuje se njegov rok važenja sa 31. prosinca 2020., na do 31. prosinca 2023., čime se omogućuje dulji rok prijave poduzetnika na taj program, a s istim ciljem mijenja se i roka važenja programa “Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj” do najkasnije 31. prosinca 2023. godine.