Ekonomija

Analiza Eurostata
Nezaposlenost koju je u Europskoj uniji prouzročila pandemija koronavirusa bila je u prvom tromjesečju dvostruko viša no što signaliziraju dosadašnji podaci, pokazuje novo izvješće Eurostata, temeljeno na proširenoj metodologiji.

Zaposlenost i nezaposlenost definirane metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) nisu dovoljne da se iskažu trendovi na tržištu rada u koronakrizi, konstatiraju europski statističari. U prvoj fazi krize radnici su zbog mjera suzbijanja pandemije izostajali s posla a nisu dobivali otkaze pa nisu mogli tražiti posao niti su smjeli raditi pa se prema ILO-voj metodologiji ne smatraju nezaposlenima, objašnjava Eurostat.

Stoga je u srijedu objavio niz dodatnih sezonski prilagođenih tromjesečnih pokazatelja, uključujući podatak o neiskorištenoj radnoj snazi koju čine nezaposleni prema ILO-voj definiciji, oni blizu tog statusa i građani koji rade skraćeno i traže dodatni posao. Izvješće sadrži i razloge za izostanak s posla, te indeks ukupnih stvarnih sati rada na glavnom radnom mjestu.

Ukupno je u prvom tromjesečju u EU zaposleno bilo 190,9 milijuna građana, uz stopu zaposlenosti od 73,3 posto, koja se nije mijenjala u odnosu na posljednje prošlogodišnje tromjesečje, utvrdili su u Eurostatu. Bez posla je bilo 12,8 milijuna građana EU-a a sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti iznosila je u prvom tromjesečju 6,3 posto i smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje.

Kada se tome dodaju oni koji ne ispunjavaju sve kriterije za status nezaposlenosti i oni koji rade skraćeno i traže dodatni posao, broj nezaposlenih raste na 26,8 milijuna odnosno 12,7 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju ta je stopa iznosila 12,4 posto. To znači da je “nepodmirena potražnja za radom” porasla prvi puta od drugog tromjesečja 2013. godine kada je dosegnula najvišu razinu od 19,0 posto, navode u Eurostatu u danas objavljenom izvješću.

U prva tri ovogodišnja mjeseca ukupna je “nepodmirena potražnja za radom” porasla u 16 zemalja EU-a, pala je u njih devet a u Bugarskoj i Španjolskoj bila je nepromijenjena. Najvišu je ‘proširenu’ stopu nezaposlenosti u prvom tromjesečju bilježila Grčka, od 22,9 posto. Slijede Španjolska i Italija s 22,0 odnosno 21,0 posto.

Hrvatska je blizu prosjeka EU-a s prilagođenom stopom nezaposlenosti od 12,4 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju iznosila je 12,3 posto a u istom prošlogodišnjem razdoblju 14,6 posto, pokazuje izvješće Eurostata. U skupini su još Cipar i Finska s 13,1 posto, te Švedska s 11,8 posto. Najnižu je prilagođenu stopu nezaposlenosti u prvom tromjesečju bilježila Češka, od 2,7 posto. Slijede Malta i Poljska s 5,3 i 5,5 posto.

Ukupno je s posla u prvom ovogodišnjem tromjesečju u EU izostalo 22,9 milijuna radnika, 4,3 milijuna više nego u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. Najviše njih, ukupno 2,3 milijuna, izostalo je s posla zbog privremenih otkaza. Usporedbe radi, u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju s posla ih je iz tog razloga izostalo samo 300 tisuća. Najviše stope izostanka s posla zabilježene su u Francuskoj, Švedskoj i Austriji, u rasponu od 18,1 do 15,0 posto. Najniže su bile u Rumunjskoj, na Malti i u Bugarskoj gdje su iznosile od 2,5 do 4,4 posto.

U Hrvatskoj je stopa izostanka s posla porasla na 13,0 posto, s 10,8 posto u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. U prvom prošlogodišnjem razdoblju iznosila je 9,7 posto. Izostanak s posla zbog privremenog otkaza porastao je u svim zemljama EU-a za koje je Eurostat raspolagao podacima pri čemu je u Francuskoj, Španjolskoj i na Cipru više nego udeseterostručen, navodi se u izvješću.

Broj radnih sati naglo je pao u EU u odnosu na četvrto prošlogodišnje tromjesečje, iako se zadržao iznad razina zabilježenih u vrijeme dužničke krize. Žene su teže pogođene nego muškarci, što se očituje u padu indeksa broja radnih sati za šest bodova u odnosu na četvrto tromjesečje, na 108 bodova. Indeks broja radnih sati muškaraca pao je pet bodova, na 93 boda.

U odnosu na 2006. godinu žene pak imaju više a muškarci manje radnih sati, utvrdili su u Eurostatu. Broj radnih sati pao je u svim zemljama EU-a osim Finske, gdje je porastao skromnih 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Najviše je pao u Italiji, za 9,7 posto. Slijede Slovačka i Austrija s padom broja radnih sati za 7,9 posto. U Hrvatskoj je broj radnih sati u prvom tromjesečju pao 3,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje smanjen je 6,6 posto. Među zemljama s najmanjim padom broja radnih sati na tromjesečnoj razini svrstale su se Slovenija, Irska, Latvija, Nizozemska, Rumunjska i Poljska, gdje je smanjen u rasponu od 0,5 do 0,9 posto, donosi Glas Istre.

Politika
Vlada Srbije pokrenut će postupak kojim želi utvrditi uvozi li se prekomjerno građevinski rebrasti betonski čelik u šipkama, što može dovesti do ozbiljne štete domaćoj industriji.

Nakog toga, moglo bi uslijediti uvođenje pristojbi ili kvota kao mjere zaštite od uvoza koji je u odnosu na 2015. godinu porastao za oko 50 posto.

Je li do prelijevanja čeličnih šipki na srpsko tržište došlo dijelom zbog uvođenja kvota na uvoz čelika u Europskoj uniji ili zbog nečeg drugog, utvrdit će Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, piše Politika.

Ako se pokaže da je domaća industrija pretrpjela štetu, ministarstvo može vladi predložiti kratkoročnu mjeru, povećanje pristojbi, ili dugoročno uvođenje kvote, koja je u visini prosječnog uvoza u posljednje tri godine, na uvoz rebrastog betonskog čelika u šipkama iz Bjelorusije iz Turske, jednog od najvećih svjetskih proizvođača čelika. To bi bilo jednako onome kada je prošle godine Europska unija uvela kvote na određene vrste čelika Srbiji, Turskoj, Bjelorusiji i svim državama koje nisu njene članice.

Metalfer Steel, tvrtka iz Sremske Mitrovice, jedini proizvođač čeličnih šipki u Srbiji, dostavila je dovoljno dokaza da se uvoz ubrzano povećava u odnosu na domaću proizvodnju, što ozbiljno prijeti velikom štetom, navedeno je u odluci vlade Srbije o pokretanju postupka.

Uvoz tog građevinskog materijala povećan je posebno uslijed trgovinskih mjera koje stalno donosi veliki broj zemalja, što dodatno stvara opasnost za preusmjeravanje trgovinskih pravaca prema Srbiji, kao alternativnom tržištu.

Prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, rebrasti betonski čelik najviše je uvožen iz BiH i Grčke, a 2018. i 2019. naglo je porastao uvoz iz Bjelorusije, kao i iz Turske. Uvoz čeličnih šipki rastao je i 2019., a u odnosu na 2015. uvoz je veći za 46,8 posto. Primjetan je i iznenadni rast uvoza posebno iz Bjelorusije prošle godine u odnosu na 2016. za 780,3 posto.

Potrošnja betonskog čelika u Srbiji stalno se povećava, ali udio domaćeg proizvođača i uz velika ulaganja ostaje na približno istoj razini pa su od povećane potražnje veću korist imali uvoznici, navodi se u dokumentu.

U Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija za Politiku kažu da je uvozna cijena iz zemalja iz kojih je uvoz naglo porastao bila za 10 do 20 posto niža od cijena na tržištu. Također, zalihe domaćeg proizvoda u stalnom su porastu, a od 2017. do 2019. zabilježen je golemi porast, u apsolutnom iznosu za 437,4 prosto.

Proizvođač iz Sremske Mitrovice zbog očuvanja tržišnog udjela morao je smanjiti svoju prodajnu cijenu, što je dovelo do pada profitabilnosti. Povećani uvoz može ugroziti tu najveću domaću greenfield investiciju i dovesti do otpuštanja radnika, donosi Poslovni dnevnik.

Analiza OECD-a
Koronakriza će potaknuti rast nezaposlenosti u većem dijelu razvijenog svijeta znatno iznad razine u vrijeme globalne financijske krize 2008. godine, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Do kraja lipnja stopa nezaposlenosti u 37 članica OECD-a poskočit će na 11,4 posto, s 5,2 posto koliko je iznosila na kraju 2019. godine kada je bila na najnižoj razini u 50 godina, procjenjuju u toj organizaciji. U listopadu 2009. godine, nakon financijske krize, iznosila je 8,7 posto, podsjećaju u OECD-u.

Oporavak će vjerojatno biti postupan, napominju u godišnjem izvješću o zapošljavanju, potvrdivši procjenu da bi na kraju godine stopa nezaposlenosti trebala iznositi 9,4 posto, te kliznuti na 7,7 posto na kraju 2021.

Prognoze za iduću godinu baziraju se na pretpostavci da zemlje OECD-a neće pogoditi drugi val pandemije. Ako se pandemija ponovo razmaše, stopa nezaposlenosti iznosit će na kraju iduće godine 8,9 posto.

Naš epidemiološki model pokazuje pritom da bi se drugi val mogao izbjeći i ako cjepivo ne bude razvijeno, napominju u OECD-u, dodajući da bi vlade trebale koristiti mjere na tržištu rada, poput kontinuiranog poticanja rada od kuće. Naglašavaju i da bi se intervencije na tržištu rada, poput programa očuvanja radnih mjesta, sada trebale bolje uskladiti s potrebama kompanija, radnika i kućanstava, piše Privredni.hr.

Europska komisija
Pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica Europske unije, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu, stoji u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama koje je Komisija objavila u utorak.

Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje. Najveći pad BDP-a Komisija predviđa u Italiji, 11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj 10, 8 posto. Slijede Francuska s 10,6 posto pada i Grčka s 9 posto. Najmanji pad očekuje se u Poljskoj (4,6 posto), Danskoj (5,2 posto), Švedskoj (5,3 posto), te Rumunjskoj i Malti po 6 posto.

U najvećem gospodarstvu, Njemačkoj, očekuje se pad od 6,3 posto. “Udar na gospodarstvo EU-a simetričan je jer je pandemija pogodila sve države članice. Međutim, očekuje se znatna asimetričnost pada gospodarstva u 2020. i jačine oporavka u 2021. Prema sadašnjim predviđanjima, razlike u opsegu posljedica pandemije i snazi oporavka među državama članicama bit će još izraženije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi”, navodi Komisija.

Prosječno, gospodarstvo europodručja u 2020. smanjit će se za 8,7 posto, a u 2021. rasti 6,1 posto. Kad je riječ o gospodarstvu cijelog područja EU-a, predviđa se smanjenje za 8,3 posto u 2020. i rast za oko 5,8 posto 2021.

Prema sadašnjim predviđanjima, smanjenje u 2020. bit će znatno veće od 7,7 posto predviđenih za europodručje i 7,4 posto predviđenih za EU u cjelini u proljetnoj prognozi, od 6. svibnja.

Rast u 2021. također će biti nešto slabiji nego što se predviđalo u proljeće. “Ova prognoza pokazuje razorne gospodarske učinke pandemije. Zahvaljujući mjerama politike koje su poduzete diljem Europe udarac za naše građane donekle je ublažen, ali sve su veće razlike, nejednakosti i nesigurnost. Zbog toga je tako važno da brzo postignemo dogovor o planu oporavka koji je predložila Komisija. To će nam omogućiti da u ovom kritičnom trenutku vratimo povjerenje u naša gospodarstva i osiguramo im priljev novih sredstava”, izjavio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo Valdis Dombrovskis upozorava i na opasnost od drugog vala pandemije. “Gospodarske posljedice ograničenja kretanja teže su nego što smo prvotno očekivali. Situacija je i dalje teška i izloženi smo brojnim rizicima, primjerice mogućem novom velikom valu infekcija. Ova prognoza zorno pokazuje zašto je za oporavak gospodarstva nužno da postignemo dogovor o našem ambicioznom paketu za oporavak, Next Generation EU. Možemo očekivati da će nam ova i sljedeća godina donijeti oporavak, ali trebamo budno pratiti razlike u njegovu tempu. Moramo nastaviti štititi naše radnike i poduzeća i pomno koordinirati politike na razini EU-a kako bismo iz krize izišli snažniji i ujedinjeni”, kaže Dombrovskis.

Komisija navodi da se utjecaj pandemije na gospodarsku aktivnost znatno osjetio već u prvom tromjesečju 2020., iako je većina država članica počela uvoditi mjere ograničenja kretanja tek sredinom ožujka.

S obzirom na mnogo dulje razdoblje poremećaja i ograničenja kretanja u drugom tromjesečju 2020., očekuje se da će se gospodarstva smanjiti znatno više nego u prvom tromjesečju. S druge strane, rani podaci za svibanj i lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda prošlo. Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama članicama, dodaje Komisija.

Što se inflacije tiče, trenutačno se predviđa da će ona u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,3 posto u 2020. i 1,1 posto 2021. Predviđa se da će inflacija u EU27 iznositi 0,6 posto u 2020. i 1,3 posto u 2021.

S obzirom na nepovoljnu strukturu u kojoj dominira turizam, hrvatsko gospodarstvo bi se od posljedica koronakrize moglo oporavljati dulje i bolnije, pa tako ni najnovija prognoza Komisije, kojom je povećana procjena pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini na 10,8 posto, ne predstavlja ništa neočekivano, ocjenjuju za Hinu ekonomski analitičari.

Europska komisija (EK) u utorak je u privremenim ljetnim prognozama dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva u 2020. godini, na 10,8 posto, dok za sljedeću godinu predviđa djelomični oporavak i rast od 7,5 posto.

Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje, s obzirom da najveći pad BDP-a Komisija predviđa u Italiji, 11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj 10,8 posto. Kako se navodi u prognozi, pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica EU-a, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu. U proljetnim ekonomskim prognozama, prvima nakon izbijanja pandemije koronavirusa, objavljenim 6. svibnja, Komisija je procijenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine rasti za 7,5 posto.

Redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić kaže da najnovije prognoze nisu neočekivane, a ocjenjuje da će Hrvatska, s obzirom na strukturu gospodarstva i značajan udio uslužnog sektora, prije svega turizma i povezanih djelatnosti, imati dodatne poteškoće. “Vrijeme našeg oporavka moglo bi biti duže, problematičnije i bolnije”, ocjenjuje Brkić.

No, dodaje da je općenito, kada je o prognozama riječ, “puno pričanja napamet”, uz brojne pretpostavke, koje ostavljaju preveliki prostor za spekulacije, s obzirom da ne postoje “gole činjenice”, koje samo treba povezati i staviti u model.

Stoga mu je i vrlo teško reći što slijedi na jesen te koliko će rasti nezaposlenost. Puno je tih “ako”, kaže Brkić, u kontekstu i podbačaja turističke sezone, eventualnog dolaska tzv. drugog vala koronavirusa, a i uz činjenicu da Hrvatska nema fiskalni i monetarni kapacitet za ponovo “zatvaranje” gospodarstva. Bit će teško, neizvjesno i “grbavo”, no u kojoj mjeri i kako, to ćemo tek vidjeti, zaključuje Brkić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da će oporavak gospodarstava EU-a iduće godine sigurno uslijediti, no da se tu i bitno razlikuje situacija od zemlje do zemlje, pri čemu također apostrofira nepovoljnu gospodarsku strukturu Hrvatske, ovisnu o turističkim kretanjima. Turizam je dominantan u kreiranju hrvatskog BDP-a i radnih mjesta, kaže Novotny i ocjenjuje da će gospodarski pad ove godine sigurno biti iznad 10 posto, dok bi se u slijedećoj godini mogao ostvariti “dobar rast” no nikako ne na razini 2019. godine. “Trebati će nam nekoliko godina za oporavak”, smatra Novotny.

Podržava intervenciju Vlade u pogledu potpora za očuvanje radnih mjesta, međutim upozorava da je ona kratkoročna i ne može trajati dulje razdoblje. “Već na jesen ćemo imati problem s očuvanjem tih radnih mjesta, prije svega u turističkom sektoru i povezanim sektorima”, upozorava.

U odnosu na 2009. godinu, kada je Hrvatska izgubila oko 150 tisuća radnih mjesta, velika razlika je u tome što je Hrvatska sada članica EU-a, kaže Novotny i podsjeća da se na razini Unije priprema paket mjera za ubrzanje oporavka zemalja članica “EU sljedeće generacije”, kojim bi Hrvatskoj trebalo pripasti oko 10 milijardi eura.

Ipak, dodaje, poželjno je da Vlada provede i strukturne reforme, ustvrdivši da je to djelomično i uvjetovano paketom mjera. “Sad je pravo vrijeme da se provedu reforme, kako bi ekonomija iz ove krize izašla jača, a ne slabija, kako se to dogodilo 2009. godine”, rekao je Novotny, koji između ostalog zagovara restrukturiranje javnog sektora, u smislu smanjenja troškova i povećanja efikasnosti.

Ocjenjuje da je pred hrvatskom vladom veliki izazov, s obzirom da bi paralelno s očuvanjem ekonomske aktivnosti i likvidnosti privatnog sektora, po njemu, trebala pokrenuti novi investicijski ciklus koji bi imao dugoročne učinke na strukturu gospodarstva, kako bi došlo do diverzifikacije nacionalne ekonomije, u smislu da ona ne ovisi samo o turizmu.

Povrh članstva u EU-u, Novotny smatra da bi bilo jako dobro da je Hrvatska članica eurozone jer bi tada oporavak bio brži. “Tada bi protukrizni kišobran bio veći, izdašniji i širi, uz korištenje čitavog niza instrumenata koje mogu koristiti trenutne članice”, zaključuje Novotny.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak komentirajući ljetne ekonomske prognoze Europske komisije, kako one jasno pokazuju da neće biti oporavka po “V” modelu, po kojemu bi se gospodarstvo oporavilo brzo, po istim stopama po kojima je palo.

Analiza McKinseya
COVID-19 pandemija bila je neželjeni podsjetnik na činjenicu koliko je presudno zdravlje svake osobe, društva te na kraju i cijele globalne ekonomije.

 Pandemija je razotkrila dubinske ranjivosti ne samo u sustavima zdravstvene skrbi već i u zdravstvenom stanju pojedinaca, društvenim strukturama i ekonomijama diljem svijeta. Rane analize procjenjuju kako će u ovoj godini posljedice pandemije dovesti do pada svjetskog BDP-a za tri do osam posto, ali potrebno je uzeti u obzir i podatak da loše zdravstveno stanje pojedinaca godišnje utječe na smanjenje svjetskog BDP-a za čak 15 posto.

Novo istraživanje koje je izradio McKinsey Global Institute donosi prijedloge o tome koje su mogućnosti unaprjeđenja razine zdravlja svjetske populacije i kolike bi bile ekonomske i društvene koristi pristupa koji bi utjecao na smanjenje broja preuranjenih smrti te invaliditeta, a kojim bi se pomoglo da se kod radnika smanji broj oboljenja koja se mogu izbjeći.

“Dok države diljem svijeta smišljaju nove modele sustava javnog zdravstva te započinju oporavak svojih ekonomija, otvorila im se generacijska prilika ne samo za obnovu postojeće štete već i za značajni razvoj sustava zdravstvene zaštite i blagostanja”, rekao je Shubham Singhal, senior partner i voditelj odjela za razvoj zdravstvene zaštite u McKinsey & Company.

Istraživanje pod nazivom Zdravlje na prvom mjestu: Recept za blagostanje rezultat je cjelogodišnjeg istraživanja koje je provodio McKinsey & Company. Analiza obuhvaća 200 država u razdoblju do 2040. godine te navodi različite zdravstvene izazove i prilike s kojima će se suočiti svaka od njih, a rezultati su predstavljeni na regionalnim i globalnim razinama te po razinama gospodarskog razvoja.

Neki od glavnih zaključaka istraživanja su:

• Pandemija i njezini posljedični utjecaji mogli bi smanjiti svjetski BDP za do čak osam posto u ovoj godini, ali loše zdravstveno stanje dijela populacije godišnje smanjuje BDP za duplo više.

• Čineći postojeće mehanizme zdravstvene zaštite globalno dostupnima, svjetski teret oboljenja mogao bi biti smanjen za oko 40 posto u iduća dva desetljeća.

• Smanjenje takvog obujma donijelo bi ogromne prednosti poput velikog skoka u razini vitalnosti stanovništva pa bi prosječan 65-godišnjak u 2040. mogao biti jednako zdrav kao prosječan 55-godišnjak danas. Razina smrtnosti novorođenčadi pala bi za 65 posto, nerazmjer u zdravstvenoj zaštiti među stanovništvom bi se smanjio i 230 milijuna ljudi više bi bilo živo u 2040.

• Bolje zdravlje stanovništva moglo bi dodati 12 trilijuna dolara u svjetski BDP do 2040. godine, što je povećanje od osam posto i znači 0,4 posto brži rast svake godine. Oko polovice ovih gospodarskih prednosti na godišnjoj razini izravan su rezultat veće i zdravije radne snage. Drugi dio koristi dolazi iz proširenja radnih kapaciteta starijih osoba, osoba s invaliditetom i mogućnosti rada koje se otvaraju neformalnim njegovateljima unutar obitelji te iz povećane produktivnosti koja dolazi smanjenjem stope kroničnih bolesti.

• Gospodarski povrat bi bio između dva i četiri dolara za svaki dolar uložen u bolji zdravstveni sustav.

• Istraživanje je pokazalo kako se čak 70 posto neiskorištenih mogućnosti za poboljšanje zdravlja nalazi u razdoblju prije nego neka osoba uopće potraži liječničku pomoć.

“Gospodarstva diljem svijeta razorena su utjecajem pandemije i njezinih posljedica”, rekla je Jaana Remes, MGI partner i jedan od glavnih autora ovog istraživanja. “Naše istraživanje postavlja smjer za ostvarivanje boljeg globalnog zdravlja stanovništva i ekonomskog rasta s minimalnim ulaganjima. Postoji li trenutno važniji cilj od toga da svijet postane zdravije mjesto s više blagostanja?”, dodaje.

Preduvjet za ostvarivanje prednosti navedenih u ovom istraživanju značilo bi da se dio potrošnje u zdravstvenom sustavu prebaci iz liječenja u prevenciju, jer je prevencija oboljenja u pravilu jeftinija nego postupak liječenja i smanjuje potrebu za skupim dodatnim medicinskim procedurama što utječe na viši gospodarski povrat sredstava. Ipak, postupak prenamjene potrošnje u prevenciju nije lak proces, jer zahtjeva značajne reforme u pogledu gdje i kako se zdravstvena zaštita primjenjuje kao što zahtjeva promjene u zajednicama koje bi ljudima omogućile da se razvijaju, rade i da što zdravije stare.

“Uz sve navedeno, ovo istraživanje pokazuje kako će inovacije poput novih lijekova, zahvata, medicinskih uređaja, tehnologija i modela primjene zdravstvene skrbi biti ključne u poboljšanju zdravlja svjetske populacije i teret oboljenja mogu smanjiti za dodatnih šest do deset posto”, izjavio je Martin Dewhurst, senior partner i voditelj globalnog farmaceutskog i odjela medicinske opreme u McKinsey & Company.
Istraživanje je uključilo i cijeli niz tehnoloških rješenja koja imaju visok potencijal za unaprjeđenje zdravstvenog sektora u idućih 20 godina u područjima u kojima postoji velika potreba za takvim rješenjima, a koja još nije zadovoljena.

“Iako naše istraživanje navodi kako postoji velik potencijal za poboljšanje zdravlja, to ne znači da će biti lako ostvariti taj cilj”, napominje Katherine Linzer, partner u McKinsey & Company i jedan od glavnih autora ovog istraživanja. “Za neke će države, posebice ekonomije u razvoju to značiti da će morati proširiti dostupnost svojih sustava zdravstvene zaštite. Nadalje, za sve države to će značiti promjenu nezdravih obrazaca ponašanja stanovništva i promicanje ideje zdravih okruženja i društava. To nije trivijalna stvar i tražit će vrlo ozbiljne promjene koje idu onkraj onoga što inače smatramo sustavom zdravstvene zaštite”, zaključuje.

Ovo istraživanje nudi detaljne preporuke za vlade, poduzetnike, pružatelje zdravstvene zaštite i druge stakeholdere u četiri područja: investicije u zdravlje u svim područjima ekonomskih i društvenih politika; održavanje zdravlja kao stalne agende unaprjeđujući sigurno poslovno okruženje otvoreno svima s fokusom na starije zaposlenike i one s invaliditetom; transformacija sustava zdravstvene zaštite kroz užu povezanost s pružateljima zdravstvene zaštite i komunikaciju s pacijentima kroz digitalne kanale (nastavljajući mnoge uspješne eksperimente u ovom području izazvane pandemijom); i naposljetku fokus na stvaranje inovacija na području zdravstvenih zahvata i šire.

Zaključak istraživanja je da su prednosti boljeg zdravlja stanovništva prevelike da bi se ignorirale jer predstavljaju 12 trilijuna dolara potencijalnog rasta za svjetsku ekonomiju, stotine milijuna spašenih života i višu razinu blagostanja.

Analiza
U dosadašnjem tijeku godine ukupno je prodano 10.103 novih vozila na benzinski pogon što je udjel od 57,9 posto u ukupnoj prodaji, dizelaša je prodano 6.033 (udjel 34,6 posto), električnih vozila 103 (udjel 0,6 posto), a hibrida 1.031 (udjel 5,9 posto).

Tijekom lipnja u Hrvatskoj je prodano 4.150 novih putničkih vozila, što je 49,6 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine kada ih je prodano 8.235, dok je od početka godine prodano 17.436 novih vozila, uz pad od 54,3 postu u odnosu na isto razdoblje 2019., podaci su agencije Promocije plus.

Od početka godine do kraja lipnja najviše novih vozila u Hrvatskoj prodao je Volkswagen – 2.766 ili 15,8 posto u ukupnoj prodaji. Slijedi Škoda s 2.429 prodanih vozila (udjel 13,9 posto), Renault (1.580, udjel 9 posto), Dacia (1.142, udjel 6,5 posto) i Kia (957, udjel 5,4 posto).

Daleko najprodavaniji model u šestom mjesecu ove godine bio je Renault Clio kojih je prodano 411 komada. Na drugom je mjestu po lipanjskoj prodaji VW Polo s prodanih 199 primjeraka, a slijedi Dacia Sandero (182), Renault Captur (174), te Škoda Octavia (161).

U prvoj polovici godine najprodavaniji model bio je Škoda Octavia koje je prodano 1.089, a slijede Renault Clio (738) i Dacia Sandero (561). U dosadašnjem tijeku godine ukupno je prodano 10.103 novih vozila na benzinski pogon što je udjel od 57,9 posto u ukupnoj prodaji, dizelaša je prodano 6.033 (udjel 34,6 posto), električnih vozila 103 (udjel 0,6 posto), a hibrida 1.031 (udjel 5,9 posto), piše Poslovni dnevnik

Norveška
Stečaj, tvrde u DIV-u, neće dovesti u pitanje projekt rezidencijalne jahte Njord, čiji trup gradi Brodosplit, a umjesto Klevena dovršava drugi škver na sjeveru Europe.

Vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak u Norveškoj je u petak podnio službeni zahtjev za otvaranje stečaja nad svojim brodogradilištem Kleven Verft i njegove dvije podružnice, čijim je vlasnikom postao početkom ove godine.

Kako se iz norveških medija moglo iščitati, takav rasplet uslijedio je nakon što je grupa banaka raskinula ugovor o kreditu Klevenu za jednu gradnju i blokirala mu račune. Debeljak je prošli tjedan pokušao pregovarati s bankama, polazeći od toga da njihovo postupanje nije utemeljeno, no, pregovori nisu rezultirali dogovorom i vraćanjem na početne pozicije, te je Debeljak zatražio pokretanje stečajnog postupka.

Kredit koji su banke otkazale odnosio se na financiranje gradnje koju je Kleven, navodno pod pritiskom “lokalaca”, preuzeo od drugog norveškog brodogradilišta, koje je bilo pred stečajem, no iz izjava iz DIV-a može se zaključiti da je to bio samo formalan razlog.

Banke su posegle za raskidom ugovora nakon imenovanja nove Uprave 22. lipnja, točnije smjene čelnih menadžera i dolaskom na funkciju CEO-a samog Debeljaka. On je za tamošnje medije izjavio je da se DIV, osim s činjenicom da su naručitelji bili pogođeni pandemijom virusa Covid-19 i pomicanjem svojih planova, suočio i s nizom drugih teškoća zbog kojih je inicijalni poslovni plan za Kleven drastično promijenjen. “Ubrzo nakon formalnog preuzimanja vlasništva nad Klevenom postalo je očito da ne dijele svi naš cilj da Kleven postane jako i stabilno brodogradilište”, naveo je Debeljak u izjavi za medije.

Oko detalja su u DIV-u suzdržani, tek kratko odgovaraju da bi se “pojedini detalji cijelog postupka mogli nazvati ozbiljnim kvalifikacijama”, a znakovita je rečenica da će svoj interes i ulaganje zaštititi, te da su već pokrenuli vlastitu istragu kako bi utvrdili sve činjenice koje su dovele do ovakvog raspleta. Neslužbeno se čuje da su bivši menadžeri smijenjeni zbog sumnji u štetne ugovore za Kleven. “Temeljem rezultata istrage odlučit ćemo o sljedećim aktivnostima u suradnji s institucijama Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske”, poručuju iz DIV-a.

Brodogradilište u mjestu Ulstein DIV je preuzeo nakon što ga je vlasnik tvrtke norveško brodarsko poduzeće Hurtingen, ocijenio najperspektivnijim ponuđačem između nekoliko njih s kojima se pregovaralo. Nisu poznati detalji i vrijednost preuzimanja Klevena, koji je već tada bio pred stečajem, pa je teško procijeniti i štetu koju DIV ima s ovom propalom akvizicijom, od koje su i u Hrvatskoj i u Norveškoj očekivani dobri rezultati kroz sinergiju dva škvera.

Prvi projekt koji je trebao biti zajednički odrađen predstavljen je prije mjesec dana, a riječ je o gradnji luksuzne rezidencijalne jahte M/Y Njord, duge 281,8 metara i široke 33,5 metra, s 12 platformi i 118 stanova površine od 116 do 800 kvadrata.

Njezina gradnja ugovorena je za Ocean Residences Development s Malte, a prva faza, gradnja trupa i instalacija trebala bi startati tijekom ove godine u Brodosplitu, dok je opremanje u Klevenu trebalo završiti 2024. Taj projekt, koji financiraju kupci apartmana, stečaj Klevena neće dovesti u pitanje, jer, kako se čuje iz DIV-a, ugovor je zaključila tvrtka DIV Brodogradnja, a “projekti planirani s Klevenom bit će realizirani s jednim drugim brodogradilištem na sjeveru Europe”, piše Poslovni dnevnik.

Fitch
Rejting agencija Fitch Ratings u prvoj polovini 2020. godine smanjila je rekordnom broju država kreditni rejting, za njih čak 33, a još nije dovršila posao s obzirom da globalna pandemija konoravirusa i dalje nagriza javne financije brojnih zemalja.

U prvom je polugodištu ta rejting agencija i za rekordnih 40 država snizila izglede na “negativne”, što upućuje da bi potencijalno i njihovi rejtinzi mogli biti sniženi. “Nikad u povijesti Fitch Ratingsa nismo imali 40 država s negativnim izgledima u isto vrijeme. I to nakon što smo već snizili u prvoj polovini godine rejtinge za 33 države. Nikada nismo snizili rejtinge za toliko država u jednoj godini, a tek smo prošli prvu polovinu godine”, izjavio je James McCormack, direktor Fitcha zadužen za rejtinge država, za CNBC-ovu emisiju “Capital Connection”.

Među ostalim, u tom razdoblju Fitch je snizio rejtinge Britaniji, Australiji i Hong Kongu. Što se tiče Hrvatske, početkom lipnja Fitch je zadržao kreditni rejting na ‘BBB-‘, uz stabilne izglede. McCormak je pojasnio da su mnoge vlade morale povećati proračunske rashode kako bi zaštitile gospodarstvo od oštrog udarca pandemije na njegove aktivnosti. Očekuje se da će
to pogoršati financijsku poziciju svih 119 država za koje Fitch izdaje rejtinge, dodao je.

Ta pogoršanja mogu biti u obliku većih deficita, manjih proračunskih viškova ili povećanja zaduženosti, napomenuo je. “Ono što nas zaista brine je što će se dogoditi nakon što završi krizno razdoblje uzrokovano koronavirusom. Mislim da će to biti naš fokus i stvarni faktor koji će određivati smjer kretanja rejtinga”, zaključio je.

ECB
Ekonomska kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 “duboko će promijeniti” privredu svijeta, unijeti više ekologije, digitalizacije i novih načina rada, a Evropa je “u odličnom položaju”, ocijenila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde.

Ova kriza “ubrzat će preobražaje koji su već bili latentni u našim ekonomijama”, predvidjela je ona tokom video-konferencije sa francuskim zvaničnicima u Parizu, prenosi Beta. “U proizvodnji, radu, trgovini, ono što smo upravo doživjeli ubrzat će preobražaje i vjerovatno dovesti do evolucije ka održivijem i ‘zelenijem’ načinu života”, dodala je ona.

Ona je posebno pomenula “rad na daljinu” koji će “preobraziti način rada svih zaposlenih”, bar u razvijenim zemljama, uz “ubrzanje digitalizacije u uslugama i automatizaciju industrije”.

“Sada se procjenjuje da bi kriza trebalo da dovede do smanjenja lanaca snabdijevanja za gotovo 35 posto i povećanja robotizacije u industriji od 70 do 75 posto”, rekla je Lagarde.

Pored toga, zbog zabrane izlaska iz kuća koja je istovremeno pogodila većinu stanovnika svijeta, online trgovina znatno se razvila.

Taj razvoj bi trebalo da se još ubrza “na štetu tradicionalne trgovine”, dodala je ona. U takvim promjenama “Evropa je u izvrsnom položaju za takvu tranziciju”, rekla je ona jer je taj kontinent “već domaćin najvećem sektoru ‘cirkularne ekonomije’ i ekoloških inovacija u svijetu”, a uz to je euro glavna valuta za izdavanje “zelenih obveznica”.

Međutim, Lagarde je rekla da smatrala da to nije “dovoljno” i da treba uspostaviti “okvir ekonomske politike koji omogućava mobilizaciju finansiranja potrebnog za sve to”.

Markit
Gospodarstvo eurozone ponovo je palo u lipnju, iako osjetno blaže nego u prethodnom mjesecu zahvaljujući naznakama oporavka potražnje paralelno ublažavanju mjera suzbijanja pandemije koronavirusa, pokazalo je u utorak izvješće tvrtke Markit

Indeks menaždera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u lipnju za 15,6 bodova u odnosu na prošli mjesec, na 47,5 bodova, najvišu razinu u četiri mjeseca, izračunali su u londonskoj tvrtki za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.

Lipanjski skok najveći je otkada je Markit počeo objavljivati izvješća. Prva procjena PMI-ja naznačila je da je pad aktivnosti i u lipnju znatno usporio. Proizvodnja i potražnja još uvijek padaju ali pad više nije strmoglav, konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

Aktivnosti i dalje koči pad novih narudžbi, iako znatno blaži nego u prethodnim mjesecima, bilježe u londonskoj tvrtki. Potražnja se polako oporavlja zahvaljujući ublažavanju mjera suzbijanja pandemije a potrošači i kompanije i dalje su na oprezu. Najteže posljedice osjeća sektor turizma i ugostiteljstva i ostale tvrtke koje ne proizvode osnovne potrepštine i ne pružaju temeljne usluge.

Među zemljama obuhvaćenim istraživanjem Francuska je u lipnju bilježila blagi rast aktivnosti, prvi puta od veljače, zahvaljujući skoku industrijske proizvodnje. U Njemačkoj i ostatku eurozone pad je bio znatno blaži nego u svibnju.

Očekivanja poslovnih čelnika znatno su poboljšana, konstatiraju u londonskoj tvrtki, dodajući da su optimisti u anketi prvi puta u četiri mjeseca brojčano nadmašili pesimiste. Oporavak je ipak i dalje obavijen neizvjesnošću, upozorava glavni ekonomist Markita.

Njemačko gospodarstvo past će ove godine 6,5 posto zbog pandemije koronavirusa a razdoblje pada aktivnosti bit će dulje ako broj novozaraženih ponovo naglo poraste, upozorili su u utorak savjetnici vlade u Berlinu.