Ekonomija

Analiza

Proizvodne aktivnosti azijskih gospodarstava u srpnju su se snažno pale pod pritiskom rasta ulaznih troškova i novog vala širenja zaraze koronavirusa, što je zasjenilo solidnu globalnu potražnju i upozorilo na krhak oporavk u toj regiji.

Proizvodna aktivnost porasla je u izvoznim silama Japanu i Južnoj Koreji, iako su kompanijama naštetili prekidi lanaca opskrbe i nedostatak sirovina, povećavajući im troškove.

Poluvodiči nove generacije – Proizvodnja zastala, ali niču tvornice čipova
Kineska proizvodna aktivnost u srpnju je naglo pala, zbog smanjene potražnje prvi put u posljednjih više od godinu dana, pokazuju podatci jednog privatnog istraživanja koji su u velikoj mjeri usklađeni sa službenim podacima objavljenim u subotu i koji su pokazali usporavanje aktivnosti

Uska grla opskrbe i dalje su ograničavajući čimbenik. No indeks menadžera nabave (PMI) sugerira da se i potražnja hladi, zbog povećanih cijena, i opterećuje aktivnosti u industriji i graditeljstvu – rekao je Julian Evans-Pritchard iz Capital Economics.

Prema privatnim istraživanjima, u Indoneziji, Vijetnamu i Maleziji u srpnju su proizvodne aktivnosti pale zbog ponovnog širenja zaraze koronavirusa i strožih mjera zaključavanja.

Istraživanja u azijskim gospodarstvima također potvrđuju neravnomjeran tempo oporavka od pandemije, kao i u cijelom globalnom gospodarstvu, zbog čega je Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio ovogodišnju procjenu rasta azijskih gospodarstva u razvoju.

Rizik bi mogli predstavljati ‘ožiljci’ u rastu gospodarstava koji bi mogli ostati dulje vremena, čak i u slučaju da se aktivnosti oporave tijekom sljedećih mjeseci. Također, i hlađenje zamaha izvoza, što nije privremeni zastoj, daje naslutiti što bi mogli očekivati ​​u sljedećim tromjesečjima – rekao je Frederic Neumann iz HSBC-u i dodao da bi neizvjesnost u procjenama mogla potaknuti azijske središnje banke na održavanje blage monetarne politike.

Kineski indeks menadžera nabave Caixin/Markit pao je u srpnju na najnižu razinu u 15 mjeseci, na 50,3 boda, u odnosu na 51,3 u lipnju, ukazujući da je rast troškova zasjenio izglede tog svjetskog središta proizvodnje.

Japanski PMI Jibun banke porastao je u srpnju na 53,0 bodova, s 52,4 boda u mjesecu ranije, iako su proizvođači bilježili rast ulaznih cijena troškova po najvećoj stopi od 2008. godine. Japan je suočen s velikim rastom broja novozaraženih delta sojem koronavirusa zbog čega je vlada proširila ograničenja zbog izvanrednog stanja na veća područja do 31. kolovoza, što je zasjenilo Olimpijske igre i smanjilo nadu za snažan oporavak rasta u razdoblju od srpnja do rujna.

PMI u Južnoj Koreji u srpnju je iznosio 53,0 bodova, a razina iznad 50 bodova ukazuje na povećanje aktivnosti već deseti mjesec zaredom. No, podindeks ulaznih cijena porastao je na drugu najveću zabilježenu razinu i naznaka je velikog pritiska na kompanije zbog rasta troškova sirovina.

Iako su se još bori sa širenjem covida-19, ublažavanje ograničenja pomoglo je da se indijska proizvodna aktivnost oporavi u srpnju, zahvaljujući rastu potražnje u zemlji i inozemstvu.

Iako su se ranije smatrale pokretačem globalnog rasta, azijska gospodarstva u razvoju zaostaju za razvijenima u tempu oporavku od posljedica pandemije, jer kašnjenja u cijepljenju štete domaćoj potražnji i zemljama ovisnim o turizmu, zamjećuje agencija Reuters.

Analiza FINA-e

Kad se razbuktala pandemija koronavirusa, ključna je bila promptna reakcija svih – i vlade i poduzetnika. Mjere spašavanja radnih mjesta i druge mjere kojima je ublažen teret blokade i otežanog poslovanja, ali i nagon samih poduzetnika da prežive, vidljiv je na kraju godine iz podataka o poslovanju.

Analiza Fine temeljem predanih financijskih godišnjih izvješća 139 tisuća poduzetnika pokazuje da su u 2020. sektorski gledano očekivano najviše pogođeni ostali poduzetnici u turizma, ali i trgovini i prerađivačkoj industriji.

Generalno, prihodi su pali za nešto više od 5%, na 744 milijarde kuna, dok je porastao broj gubitaša, a konsolidiran rezultat bio za trećinu slabiji nego u pretkriznoj 2019., ukupno 21 milijardu kuna.

Od 20 djelatnosti, nakon dugo vremena, njih šest imalo gubitak, dok je primjerice u 2019. samo financijske i djelatnosti osiguranja (bez financijskih institucija) zabilježio ukupan negativan rezultat, gubitak od 188 milijuna kuna.

U samoj strukturi poduzetnika nije bilo značajnijih promjena – po brojnosti registriranih tvrtki i dalje prednjači trgovina (21%), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (16%), građevinarstvo (12,4%), te prerađivačka industrija (11 %).

Pri tom je u trgovini broj registriranih tvrtki čak blago porastao, a neočekivan je i blagi porast broja poduzetnika u turizmu, koji je po svim ostalim pokazateljima iskazao nezapamćen pad, a jedini “pozitivac” po svim temeljnim pokazateljima je građevinski sektor.

Vladine interventne mjere očuvanja gospodarske aktivnosti i radnih mjesta prošle godine definitivno su ublažile crne prognoze s početka godine o masovnom gašenju tvrtki i otpuštanju radnika.

Gleda li se broj zaposlenih, u prerađivačkoj industriji i dalje je uvjerljivo najveći broj zaposlenih (235 tisuća), unatoč smanjenju u odnosu na prethodnu godinu, ali je najveći udar pretrpio turističko-ugostiteljski segment gospodarstva, u kojemu je godina završena s njih ukupno 65 tisuća, za 11,5 tisuća radnika manje nego u 2019.

Trgovina, koja je standardno druga djelatnost po broju zaposlenih, prema Fininim podacima, uspjela je brzim prebacivanjem na on-line kupnju i pribjegavanju epidemiološkim mjerama 2020. završiti s 4 i pol tisuće zaposlenih više (192 tisuće), a ta djelatnost ostaje uvjerljiv sektorski lider s ukupnim prihodom od 260 milijardi i neto dobiti koja je, istina, bila za oko 3% manja (7,5 milijardi).

U prerađivačkoj industriji koja, pogleda li se Finine tablice za 2019., nije dosegnula pretkriznu razinu, prihodi su oslabili, kao i dobit, no tri su djelatnosti koje su, srazmjerno svojoj veličini, krizom najviše pogođene. U turizmu, premda je u odnosu na sve ostale destinacije na Mediteranu Hrvatska imala najmanji turistički pad, pad prihoda 13 tisuća tvrtki bio je brutalan.

U odnosu na rekordnu pretkriznu godinu “ubrali” su 17 milijardi kuna, 43% manje nego u prethodnoj rekordnoj godini, a umjesto iskazane neto dobiti od preko milijardu i pol, ukupan lanjski neto gubitak iznosio je ujedno rekordnih 3,4 milijardi kuna. Ovih dana svjedočimo ponovnim gužvama na graničnim prijelazima, ali za liječenje od takvog udarca turističkom gospodarstvu trebat će još vremena.

Sektor prijevoza, uz turistički, bio je lani najglasniji u apelu da ga Vlada dodatno zaštiti, a udarac koji su pretrpjeli potvrđuju i podaci o padu broja tvrtki, zaposlenih, ukupnih prihoda i na kraju za razliku od 2019. godinu zaključili s gubitkom od 1,3 milijarde kuna.

Iako je percepcija da, zbog skoka cijena kvadrata, poslovanje nekretninama buja, lani bilježi i snažan pad broja zaposlenih, koji je gotovo prepolovljen, osjetno su pali i prihodi, a za razliku od prethodnog razdoblja, iskazan je i značajan gubitak od 1,3 milijarde kuna.

Djelatnosti koje su se u koroni dodatno došle u prvi plan pozitivnim rezultatima su ICT i nadasve građevinarstvo, koje će taj trend, s potražnjom koja nastavlja rasti, zasigurno zadržati i u narednom Fininom izvješću, piše Poslovni dnevnik.

Analiza Capital Economicsa i Eurostata

Procjepljenost globalnog stanovništva raste, a mjere se, usprkos pojavi novih sojeva korona virusa, ublažavaju, što je označilo relaksaciju ekonomjije, stoji u analizama Capital Economicsa i Eurostata.

Naime, prošloga su tjedna objavljeni podaci koji su pokazali da se najveća svjetska gospodarstva stabilno oporavljaju od koronakrize, pri čemu je gospodarstvo eurozone u drugom tromjesečju izašlo iz recesije, dok je američko dosegnulo razine otprije pandemije.

Prema podacima Eurostata, gospodarstvo eurozone poraslo je u drugom tromjesečju 2 posto u odnosu na prethodni kvartal, čime je izašlo iz tzv. recesije s dvostrukim dnom, s obzirom na to da je palo u prethodna dva tromjesečja.

Izvješće europskog statističkog ureda pokazalo je i da su porasla gospodarstva svih 19 država tog bloka.

U Italiji i Španjolskoj, dvjema zemljama čija su gospodarstva teško uzdrmana pandemijom, stopa rasta približila se razini od 3 posto.

U Austriji i Portugalu zabilježen je još snažniji oporavak, pri čemu je potonji izvijestio da mu je gospodarstvo poraslo za 4.9 posto.

Dva najveća gospodarstva eurozone ostvarila su umjereniji rast, Njemačka za 1.5, a Francuska za 0.9 posto.

Unatoč tome, gospodarstvo eurozone i dalje je oko 3 posto ispod svoje razine prije pandemije krajem 2019. godine.

No uskoro bi moglo dosegnuti te razine.

“Očekujemo još jedan snažan rast BDP-a eurozone u trećem tromjesečju, što bi dovelo gospodarstvo blizu, ali još uvijek ispod razine otprije pandemije”, kazao je Andrew Kenningham, glavni ekonomist za Europu u Capital Economicsu.

Američko je gospodarstvo, pak, dosegnulo razine od prije pandemije.

Zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajima u drugom je tromjesečju poraslo po anualiziranoj stopi od 6.5 posto pa je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a dosegnuo 19.400 milijardi dolara, dok je u posljednjem tromjesečju 2019. iznosio 19.200 milijardi.

Analiza FINA-e

Hrvatski poduzetnici lani su poslovali s konsolidiranom neto dobiti od gotovo 21 milijarde kuna, što je za 34,3 posto manje nego u 2019. godini, pokazuju u srijedu objavljeni podatci Financijske agencije (Fina).

Od 139.009 poduzetnika obveznika poreza za dobit (bez financijskih institucija), lani je dobit razdoblja, u iznosu od 45,9 milijardi kuna, ostvarilo 82.743 poduzetnika, ili njih 59,5 posto. Gubitak razdoblja od gotovo 25 milijardi kuna iskazalo je 56.266 poduzetnika (40,5 posto).

U odnosu na 2019. godinu, poduzetnici su lani ostvarili 4,4 posto manju dobit razdoblja, uz povećanje gubitka razdoblja za 54,9 posto.

To je rezultiralo ostvarenjem konsolidirane neto dobiti od gotovo 21 milijardu kuna, što je za 34,3 posto manje u odnosu na 2019. godinu, navodi se u objavi Fine.

Ukupni prihodi poduzetnika pali za 5,3 posto, a rashodi za 3,8 posto

Po podatcima Fine, prošle su godine hrvatski poduzetnici ostvarili 743,8 milijardi kuna ukupnih prihoda, ili 5,3 posto manje nego godinu ranije.

Njihovi ukupni rashodi, pak, iznosili su 716,9 milijardi kuna i bili su manji za 3,8 posto.

U 2020. su hrvatski poduzetnici imali 947.874 zaposlenih prema satima rada, ili 0,3 posto manje nego godinu ranije.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je 5.971 kunu, što je za 1,7 posto više u odnosu na 2019. godinu.

Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 20.696 poduzetnika (14,9 posto), s tim da je od ukupnih prihoda 141 milijardu ostvareno prodajom robe na inozemnom tržištu, što je pad izvoza od 5,8 posto u usporedbi s 2019. godinom.

Istodobno je robni uvoz smanjen za 8,6 posto, na 126,4 milijarde kuna.

Tako je trgovinski suficit lani iznosio 14,6 milijardi kuna, što je za 28,7 posto više nego u 2019. godini.

Po podatcima Fine, i nadalje je najviše poduzetnika u trgovini (28.615), a oni su ostvarili i najveće ukupne prihode (260,3 milijarde kuna).

Najviše je, pak, zaposlenih kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji, njih 235.070, što je za 1,5 posto manje nego 2019. godine.

Iz Fine u objavi o rezultatima poslovanja poduzetnika u 2020. godini izdvajaju i podatak da je najveći pad prihoda, za 43,2 posto u odnosu na 2019. godinu, ostvaren u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a poduzetnici u toj djelatnosti su ostvarili 3,4 milijarde kuna neto gubitka.

Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je mikro poduzetnika, njih 124.348 (udio u ukupnom broju poduzetnika od 89,5 posto), malih je 12.638 (udio 9,1 posto), srednjih 1.632 (udio 1,2 posto), a velikih 391 (udio 0,3 posto).

Sve četiri skupine poduzetnika iskazale su neto dobit u 2020. godini – kod mikro poduzetnika je iznosila 48,6 milijuna kuna, kod malih poduzetnika 7,6 milijardi kuna, srednje veliki poduzetnici ostvarili su 5,4 milijarde kuna, a veliki poduzetnici 7,9 milijardi kuna neto dobiti.

Promatrano po županijama i dalje dominiraju poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu, njih je 46.347 poduzetnika, ili trećina (33,3 posto) ukupnog broja poduzetnika.

Ukupni prihodi najviše su rasli na razini Vukovarsko-srijemske (17,4 posto), a neto dobit na razini Sisačko-moslavačke županije (70 posto), u kojoj je najviše rastao i broj zaposlenih (osam posto), navodi se u objavi Fine.

Čelnik FED-a za američke medije

Kriptovalute su pokušale postati održiva sredstva plaćanja, ali u tome nisu uspjele osim za one koji zagriženo čuvaju svoju privatnost, rekao je čelnik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell u svjedočenju pred Odborom za bankarstvo u Senatu.

“Kod kriptovaluta, nije da one nisu težile postati platni mehanizam, no u tome su u potpunosti podbacile osim za one ljude koji traže anonimnost, naravno, iz bilo kojeg od razloga”, rekao je Powell, a prenosi Business Insider.

Govoreći u Senatu čelnik Feda naglasio je da su kriptovalute ključni izvor zabrinutosti za Fed.

Tu je posebno pocrtao ‘stablecoins’, stabilne zapise, one kriptovalute koje vežu svoju vrijednost prema nekom vanjskom izvoru – određenoj fiat valuti, poput dolara ili burzovno trgovanoj robi, kao što je zlato. “Ključno pitanje su stabilni zapisi”, rekao je Powell usporedivši kriptovalute vezane za američki dolar s novčnim fondovima ili bankovnim depozitima.

“Oni nevjerojatno brzo rastu, ali bez prikladne regulacije. Ako ćemo imati nešto što izgleda kao novčani fond ili depozit u banci zaista bi trebali imati adekvatnu regulaciju. A, danas ju nemamo”, kazao je Powell dodavši da bi službena digitalna valuta SAD-a otklonila potrebu za kriptovalutama ili stabilnim zapisima.

Među rastućim bojaznima zbog stabilnih zapisa je i strah da bi se oni mogle upotrijebiti za tržišne manipulacije i sumnjivo vezanje za vrijednost dolara.

Ni u Europi se ne očekuje da će reguliranje kriptovaluta zaživjeti prije 2023. S rastom popularnosti i porukama o “velikoj zaradi” sve je više upozorenja da se radi o špekulativnom ulaganju.

I Hrvatska narodna banka prije desetak dana upozorila da kriptoimovina trenutno ima obilježja špekulativnog ulaganja u kojem riskiraju izgubiti dio ili cijeli iznos uloženog, ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu niti za ulagače postoji mogućnost da postave zahtjev za povrat izgubljenog uloga.

HNB je poručio da kriptoimovina nema pokriće kroz podršku ili jamstvo središnje banke ni ijednog drugog javnog tijela. Za razliku od štednje u bankama, uloženi iznos nije u sustavu zaštite potrošača ni u sustavu zaštite ulagatelja, a nema ni nadležne institucije kojoj se pojedinac može obratiti u slučaju gubitka novca.

“Kod korištenja i ulaganja kriptoimovine potrebno je upotrijebiti visoku razinu opreza. Ne preporučujemo ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog koji ste spremni izgubiti”, upozoravaju.

Vrijednost je određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene, a upotreba kao novca u platne svrhe je gotovo – nepostojeća.

Iznimka su stabilni zapisi čiji izdavatelji tvrde da imaju jamstvo u nekoj vrsti imovine za svaki izdani digitalni zapis, no i tim vrstama kriptoimovine treba pristupiti s oprezom jer “struktura imovine tvrtki izdavatelja nije transparentna” pa u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja postoji visok rizik da izdavatelji ne uspiju iskupiti izdane zapise, piše Poslovni dnevnik.

Poručio iz Dubrovnika

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u nedjelju u Dubrovniku da u drugom tromjesečju očekuje snažnu stopu rasta BDP-a, vjerojatno oko 18 posto, što je u značajnoj mjeri posljedica baznog razdoblja drugog tromjesečja 2020., kad je zabilježen snažan pad.

Vujčić na razini godine očekuje rast BDP-a 6,8 posto, ali uz značajnu neizvjesnost epidemiološke situacije. “Prognozu rasta temeljimo na prihodu od turizma od 70 posto iz 2019. godine, ali ako se ostvari 50 posto kao lani, to bi stopu rasta spustilo na 4,8 posto”, rekao je Vujčić koji je u Dubrovniku otvorio 27. međunarodnu ekonomsku konferenciju.

Guverner HNB-a naglasio je kako je država odigrala značajnu ulogu s potporom za održavanje radnih mjesta pa je pad broja nezaposlenih bio manji, a oporavak brži.

“Kriza je ubrzala već prisutne procese digitalizacije, rada na daljinu i od kuće. Očekujem da će se velik broj ljudi vratiti na radna mjesta. Tek nakon normalizacije dobit ćemo pravu sliku tržišta rada, koje se u pandemijskoj krizi ponašalo drukčije nego u velikoj financijskoj krizi 2009. i 2010. godine. U Hrvatskoj smo se s brojem zaposlenih već sad vratili na 2019. godinu i suočavamo se sa starim problemom nedostatka kvalificirane radne snage”, izjavio je Vujčić.

Guverner HNB-a smatra kako će program EU “Next Generation” biti srednjoročno važan za oporavak gospodarstva, jer će spriječiti pad angažiranja tih sredstava, koji je dosad bio tipičan za sve zemlje.
“Kroz iduće dvije godine imat ćemo maksimum povlačenja fondova EU, što će pozitivno utjecati na rast BDP-a”, ocijenio je Vujčić.

Vujčić je u Dubrovniku otvorio 27. međunarodnu ekonomsku konferenciju, koja je okupila sedamdesetak svjetskih i domaćih znanstvenika te predstavnika međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora.

Među središnjim temama je i bankrot poduzeća, koji je i prije pandemije smatran jednim od najvećih rizika. “Još uvijek ne vidimo značajan rast loših plasmana banaka, odnosno značajan broj bankrota tvrtki. Stoga želimo odgovoriti kriju li se tek negdje ti bankroti ili će zbilja izostati u ovoj krizi”, rekao je Vujčić.

Na konferenciji će se raspravljati i budućem jačanju uloge države, posebno kroz program “EU Next Generation, o tečajnom mehanizmu te o odnosu fiskalne i monetarne politike tijekom i na izlasku iz krize.

“Monetarna politika izuzetno je ekspanzivna. Bilance središnjih banaka su na povijesnim maksimumima, a kamatne stope na povijesno najnižim razinama. A fiskalna politika je ‘upumpala’ velik novac u ekonomiju pa su razine javnog duga jako visoke”, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji je otvorio 27. međunarodnu ekonomsku konferenciju, a i moderirat će panel raspravu o odnosu monetarne i fiskalne politike.

Na ovogodišnjoj konferenciji održat će se pet panela koje će, uz guvernera Vujčića, moderirati Nicolas Véron, Bruegel and Peterson Institute for International Economics, Jan Svejnar, profesor na Columbia University, Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke i Servaas Deroose.

Sudjelovat će i Mario Nava, glavni direktor Glavne uprave za potporu strukturnim reformama, Europska komisija, José Manuel Campa, predsjednik Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), Tina Žumer, viceguvernerka Banke Slovenije, Anita Angelovska-Bežoska, guvernerka Narodne banke Republike Sjeverne Makedonije, te predstavnici drugih središnjih banaka, Banke za međunarodne namire i znanstvenici brojnih svjetskih sveučilišta, piše Dnevnik.hr.

Dnevnik.hr

Izbor hrvatskih simbola za buduće kovanice eura ušao je u samu završnicu. Ocjenjivanje je službeno zatvoreno i za nekoliko dana između pet simbola, koji su ušli u finale, odabrat će se tri koja će predstavljati Hrvatsku na kovanicama.

Simboli za kovanice eura odabrat će se između kune, zemljopisne karte Hrvatske, glagoljice, Dubrovnika i hrvatskog grba.

Gotovo 50 tisuća građana glasalo je za svoje favorite putem internetske stranice Hrvatske narodne banke. Neki bi glagoljicu jer je naše prvo pismo, neki kartu i šahovnicu jer su im najbliži, no neki su imali i nove, svoje prijedloge, piše Dnevnik.hr.

I dodatni prijedlozi će se uzeti u obzir, potvrdio je guverner HNB-a Boris Vujčić. “Definitivno onaj motiv koji je bio najčešće predložen će ući u obzir da dođe na kovanicu hrvatskoga eura“, zaključio je.

HNB-ova komisija će do kraja tjedna izabrati konačne simbole te one koji će biti na kojoj kovanici. Odmah će raspisati i natječaj za umjetnike koji trebaju osmisliti izgled samih kovanica s odabranim motivima.

Večernji list

Sljedeći tjedan obilježit će se dva važna i velika događaja za Hrvatsku – na krajnjem jugu Lijepe Naše spojit će se Pelješki most, a na sjeveru bit će puštena u promet zadnja dionica Istarskog ipsilona u punom profilu autoceste, piše u ponedjeljak Večernji list.

U srijedu 28. srpnja tako će se, simbolički vrlo važno, spojiti dva dijela Hrvatske Pelješkim mostom. U noćnim satima tog dana ugradit će se zadnji segment čelične nosive konstrukcije mosta koji će time biti spojen u punoj dužini od 2,4 kilometra, od Komarne do Brijeste na Pelješcu, piše Večernji list.

Spajanje mosta, a time i Hrvatske, dogodit će se na udaljenosti 1500 metara od Komarne i 900 metara od Brijeste.

Do jučer je bilo ostalo za ugraditi još samo dva segmenta dužine po 18 metara, ukupno samo 36 metara mosta. Predzadnji je segment ugrađen sinoć.

Radnicima China Road and Bridge Corporation (CRBC) u početku je trebalo 11 dana da zavare jedan segment, no uhvatili su dobar ritam pa im sad za to treba sedam dana. Stoga će se i spajanje mosta dogoditi dva mjeseca prije prvog roka, čime mogu biti vrlo zadovoljni u Hrvatskim cestama, investitoru radova.

Uz to, spajanje mosta, a time i Hrvatske, dogodit će se tri dana prije treće godišnjice uvođenja kineskih izvođača u posao gradnje Pelješkog mosta, projekta vrijednog 2,08 milijardi kuna.

Još nema informacija na koji način će se i hoće li se uopće službeno obilježiti taj dan, noć i trenutak spajanja mosta i Hrvatske. Očekuje se da će biti priređen barem vatromet, jer je i dosad ugradnja nekih zatvarajućih segmenata bila obilježena na taj način te da će i dio vlade biti na mjestu događaja.

Dva dana prije toga, u ponedjeljak 26. srpnja, u promet bi trebalo biti pušteno zadnjih 16 km Istarskog ipsilona u punom profilu autoceste, i to dionica Cerovlje – Vranja. To će se dogoditi nekoliko mjeseci prije ugovorenog roka, koji je u studenome 2021, piše Večernji list.

Iz HNB-a

Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je upozorila ulagače u kriptoimovinu da ta imovina trenutno ima obilježja špekulativnog ulaganja u kojem riskiraju izgubiti dio ili cijeli iznos uloženog, pri čemu ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga.

Kriptoimovina trenutačno ima obilježja špekulativnog ulaganja, napominje HNB-e u priopćenju te upozorava da ulaganjem u kriptoimovinu ulagači riskiraju izgubiti dio ili cjelokupni iznos uloženog i to zbog nekoliko razloga.

Kao prvo, ističu da kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojega javnog tijela.

Podsjećaju i da uloženi iznos nije osiguran, odnosno nije u sustavu zaštite potrošača kao primjerice sustav osiguranja depozita u kojemu je bankovni depozit osiguran do iznosa od 100.000 eura i nije u sustavu zaštite ulagatelja.

Također, napominju da ne postoji ni nadležna institucija kojoj se pojedinac može obratiti ni posebna pravna zaštita glede gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu.

“Kod korištenja i ulaganja kriptoimovine potrebno je upotrijebiti visoku razinu opreza. Ne preporučujemo ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog koji ste spremni izgubiti”, navode iz središnje banke.

Iz HNB-a pritom pojašnjavaju da kriptoimovina označuje elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano, a koji sami po sebi nemaju vrijednost.

Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene. Upotreba kriptoimovine kao novca ̶ u platne svrhe ̶ gotovo je nepostojeća, ističu iz HNB-a.

Kao iznimka od pravila da je riječ o elektroničkim zapisima bez vrijednosti, u novije su se vrijeme pojavili tzv. stabilni zapisi (engl. stablecoins). Izdavatelji tih zapisa tvrde da imaju pokriće (jamstvo) u određenoj vrsti imovine za svaki izdani digitalni zapis (npr. u zlatu, u vrijednosnim papirima, u gotovini ̶ američkim dolarima ili eurima i sl.), kažu iz HNB-a, no navode i da tim vrstama kriptoimovine treba pristupiti s oprezom ponajprije stoga što struktura imovine tvrtki izdavatelja nije transparentna.

Stoga u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da izdavatelji neće moći pravodobno (likvidnost) ni vrijednosno (solventnost) zadovoljiti potražnju klijenata za iskupom izdanih zapisa, upozoravaju.

Također, navode da je kriptoimovina tek djelomično regulirana pravnim propisima Hrvatske i EU-a, i to u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Trenutačno su u tijeku pregovori u okviru Vijeća EU-a glede uredbe o tržištima kriptoimovine kojom bi se nastojalo regulirati izdavatelje kriptoimovine te pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Tom uredbom želi se zaštiti potrošače i uspostaviti jasan pravni okvir za sve sudionike jedinstvenoga europskog tržišta, a njezino stupanje na snagu, odnosno reguliranje izdavanja i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom, ne očekuje se prije 2023. godine, kažu u HNB-u.

Dodaju i da u Hrvatskoj ne postoje izdavatelji kriptoimovine, dok je njihov broj i volumen u EU-u ograničen. Važni izdavatelji kriptoimovine nalaze se izvan EU-a, a u slučaju spora prema izdavateljima, za korisnike bi takav postupak mogao biti vrlo skup, a ujedno i izvan dosega nadležnosti hrvatskih vlasti, navode iz HNB-a.

Iz HNB-a upozoravaju i da pojedinci koji se upuštaju u kupoprodaju kriptoimovine, razmjenu ili bilo koju drugu aktivnost povezanu s kriptoimovinom ne uživaju jednaku razinu pravne zaštite kao što je imaju pri kupoprodaji službenih valuta ili pri korištenju reguliranim financijskim, odnosno platnim instrumentima, a u slučaju djelomičnog ili potpunog pada vrijednosti kriptoimovine, ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga..

Analiza Europske komisije

Europska komisija je u srijedu u ljetnim ekonomskim prognozama povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 5,4 posto za ovu godinu, dok je proljetna prognoza bila 5 posto, a za sljedeću godinu smanjila na 5,9 posto, u odnosu na prognozu iz svibnja od 6,1 posto.

“Hrvatski je BDP snažno porastao u prvom tromjesečju ove godine (za 5,8 posto u odnosu na prethodni kvartal), nastavljajući tako sa snažnim rezultatima iz druge polovice 2020. godine. Na godišnjoj osnovi predviđa se rast stvarnog BDP-a za 5,4 posto u 2021. i 5,9 posto 2022. Ovo je malo brži oporavak od predviđenog u proljeće, uglavnom zbog snažnih rezultata u prvom tromjesečju i zbog pozitivnih visokofrekventnih pokazatelja u pogledu potrošnje, građevinarstva, industrije turizma”, navodi Komisija u privremenim ljetnim prognozama.

Privremene ekonomske prognoze Komisije uključuju samo procjene rasta BDP-a i inflaciju i objavljuju se dva puta godišnje, na ljeto i u zimu. Puno opsežnije prognoze Komisija također objavljuje dva puta godišnje, na proljeće i jesen.

Od proljeća su dodatno smanjena ograničenja uvedena radi suzbijanja pandemije zbog poboljšane zdravstvene situacije, djelomično zahvaljujući i bržem cijepljenju. Indeks povjerenja potrošača i ostali visokofrekventni indikatori nastavili su se poboljšavati u svibnju, najavljujući nastavak snažnih gospodarskih rezultata u drugoj polovici godine. Preliminarni podaci pokazuju da raste broj zaposlenih u ugostiteljstvu, IT sektoru, građevinarstvu, što je u skladu sa snažnim rezultatima u pogledu investicija.

Predviđa se ubrzanje investicija u ovoj i sljedećoj godini, uz potporu plana za oporavak i otpornost. Očekuje se da će turistička sezona ostati znatno slabija nego 2019. ali osjetno bolja nego prošle godine. Stoga bi trebao snažno rasti izvoz usluga, navodi Komisija.

Također se očekuju i dobri rezultati u izvozu roba, zbog snažne potražnje u ključnim trgovinskim partnerima.

Nakon što su cijene prošle godine stagnirale, ove su godine počele rasti u velikoj mjeri zbog rasta cijene energije.

Godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u svibnju je dosegnula 2,4 posto, dok je temeljna inflacija ostala prigušena na 0,4 posto. Općenito, očekuje se godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, od 1,5 posto ove godine i 1,3 posto sljedeće godine, procjenjuje Komisija, donosi N1.