Ekonomija

Piše Ivan Brodić, urednik portala
Nakon javneih komunikacija Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kako ljudi za popunu radnih mjesta jednostavno nema te nakon dramatičnog upozorenja HGK kako će Hrvatska ostati bez milijun radno sposobnih stanovnika u roku od tridesetak godina, danas se oglasio Gary Cappelli. Korigirat će kvote za sezonu.

No, čini se kako svi zanemarujemo glavne probleme, a to nije niti nedostatak radne snage, niti strani radnici, niti iseljavanje, to su samo posljedice toga što elitu ovoga društva čine birokrati zaposleni na rashodovnoj strani proračuna, koji su, kada bismo bili zločesti rekli bismo na glas, obnovili socijalističku džamahiriju, ako je ikada i ukinuta.

Umjesto rasprave zbog čega imamo tako rigidan sustav kvota, pa poslodavci trebaju planirati i po cijelu jednu generaciju ljudskog života kada će trebati radnike kako bi zadovoljili sve birokratske uvjete, u raspravu se uključio populizam. Prvo je ministar Štromar zahtijevao veće plaće za radnike, a država će New Dealom izgraditi mjesta za stanovanje i tako podići BDP, kao da je to nešto suštinski različito od zapošljavanja na rashodovnoj strani proračuna.

Onda je ministar Pavić stao na stranu takve komunikacije rekavši kako je takav sustav kvota pravedan i kako vlada mora imati pod kontrolom useljavanje, kao da se nalazimo pod najezdom sirotinje iz Afganistana pa nam prijeti nacionalno odumiranje (u RH ima 1.6 posto stranaca prema DZS-u, a Hrvati se sve više iseljavaju) umjesto da brine za razloge iseljavanja radno sposobnih Hrvata.

Nakon toga se pojavio glasnogovornik šerijatskog vijeća džamahirijske elite Krešimir Sever. Gledajući ga jučer u Otvorenom HRT-a pomislio sam kako je izumljen vremeplov te sam se našao u vremenu Weimara. Toliko antipoduzetništva, antiimigracije, manipulacije podacima i ostalih „tehnika“ komunikacije dugo nisam vidio. Tako nam je Sever objasnio da su zemlje srednje Europe povećale plaće kako bi zadržale radnike. Uzalud ga Veljko Ostojić iz HUT-a kako je presija na poslodavce velika, a margina marže, toliko mala da više nema prostora za povećanje plaća, ne želi on to priznati, država neka učini nešto.

Valja se zapitati postoji li doista društveni problem premalih plaća u Hrvatskoj? Ako postoji valja upitati gospodina Severa zbog čega onda u svijetu ulagača vlada uzrečica Anything But Croatia. Poučit ćemo ga, to je zbog prevelikog udjela države u trošku rada, velikih poreza, ali i dominantne antipoduzetničke, antiinvesticijske klime koju predvodi dobar dio politike, ali i interesnih skupina.

E sad, mogu shvatiti kako se od plaće u Hrvatskoj teško može živjeti. Međutim, teži je slučaj kako će za to biti kriv netko tko pokušava investirati kako bi stvorio dodanu vrijednost. Kriv je ponovno ugriz države u cijeni svakog produkta. Nova pouka: kriva je velika rashodovna strana proračuna, koja je produkt o stranačkim iskaznicama i interesnim pripadnostima ovisnom tržištu radne snaga.

I onda, u lipnju Hrvatska udruga poslodavaca izdaje rezultate istraživanja prema kojima se na prvom mjestu odlaska iz Hrvatske ne nalazi visina primanja, nego opće stanje u društvu, organizacija države, porezna presija, bavljenje prošlošću, birokratizacija i ostali specifični hrvatski sportovi. Više od 60 posto ljudi navodi te specifične hrvatske sportove. Ljudi navode i plaću, ali dosta nisko na ljestvici. Ljudi nisu moroni, znaju oni što je uzrok, a što je posljedica. Uzgred, od svih koji odu 42 posto se neće vratiti, a daljnjih 20 posto ako budu mogli u mirovini.

Prema tome, to vam još nitko nije rekao, prebacivati krivnju za posljedice na poduzetnike, namjerno ili slučajno ne uviđajući njihovu poziciju, znači čuvati uzroke za ovakvo stanje, služiti socijalističkom šerijatu. Budimo posve jasni, glavni problem naše zemlje, nisu LGBTQ ljudi, navijači Zvezde ili pak Srbi i Srbijanci, poraz socijalističkog šerijata jest conditio sine qua non dugoročnije opstojnosti ove zemlje i nacije

Dr. Doom
Kad je pred publikom koju je okupio Međunarodni monetarni fond ekonomist Nouriel Roubini prvi put najavio da Americi prijeti najveća ekonomska kriza od Velike depresije – ona koja se zakotrljala 2008. godine – mnogi su odmahivali rukom.

Štoviše, kako je kasnije javno priznao glavni ekonomist MMF-a, te 2006. godine zazvučao im je kao neki luđak. Kad je pred isti MMF-ov forum Roubini izašao godinu dana kasnije, već su ga smatrali prorokom. Znamo što je uslijedilo u svijetu, a Roubini je u međuvremenu postao poznat pod nadimkom Dr. Propast (Dr. Doom).

Sada taj prorok opet govori i piše da predstoji ekonomska kriza, a 2020. je godina na koju upozorava. Počeo je lani, izlistavši deset potencijalnih rizika koji bi mogli izazvati najprije američku pa globalnu recesiju, a ovih je dana objavio novi tekst u kojem kaže da većina tih rizika postoji i dalje te da se dobrim dijelom odnose na Sjedinjene Američke Države, odnosno ono što radi i potiče tamošnja vlast, piše Novac.hr.

U rizike uključuje američke trgovinske ratove s Kinom i drugim zemljama, ograničavanja migracija, izravnih stranih ulaganja i transfera tehnologije, što bi moglo imati, smatra, ozbiljne implikacije za globalne dobavljačke lance i jačanje prijetnje nastanka stagflacije (usporavanja rasta praćenog rastom inflacije). U tekstu koji je napisao za Project Syndicate napominje da je rizik usporavanja američkog gospodarskog rasta sada postao akutniji jer se “istrošio” stimulans koji je američkoj ekonomiji davala porezna reforma koju je 2017. godine proveo predsjednik Donald Trump.

Što još primjećuje, a izgleda kao indikator krize? Američka tržišta kapitala i dalje djeluju napuhana, a u međuvremenu su nastali dodatni rizici povezani s novijim oblicima dugova, uključujući i ona na mnogim tržištima u nastajanju, gdje je velik dio zaduživanja denominiran u stranim valutama. Sa središnjim bankama čija je mogućnost da budu zajmodavci posljednjeg utočišta sve više ograničena, nelikvidna financijska tržišta su ranjiva i mogući su iznenadni lomovi i druge disrupcije, upozorava Roubini. “Jedna od takvih disrupcija mogla bi doći od američkog predsjednika Donalda Trumpa koji bi mogao biti pred izazovom da stvori vanjskopolitičku krizu sa zemljom poput Irana. To bi moglo na domaćem terenu ojačati njegovu podršku među biračima, ali bi također moglo inicirati naftni šok”, kaže Roubini.

Kad analizira što se zbiva u ostatku svijeta, zabrinjava ga krhkost ekonomskog rasta vrlo zadužene Kine te drugih gospodarstava u nastajanju, ali naglašava i ekonomske, političke i financijske rizike u Europi. Smatra također da je u razvijenom dijelu svijeta izbor oruđa koja se mogu primijeniti kao odgovor na krizu i dalje ograničen, a monetarne i fiskalne intervencije te zaštitna mreža za privatni sektor, što je bilo korišteno nakon financijske krize 2008. godine, danas ne mogu biti iskorištene s istim efektima.

Posljednji, deseti faktor, o kojem je i lani govorio, jest politika kamata američke središnje banke. Nakon što je podigla referentne kamatne stope, kao odgovor na trumpovsku procikličku fiskalnu politiku, središnja je banka promijenila smjer u siječnju ove godine.

Roubini sada smatra da će i Fed i druge glavne središnje banke u svijetu vjerojatno snižavati kamatne stope kako bi na taj način upravljale raznim šokovima u globalnoj ekonomiji. “Trgovinski ratovi i potencijalni skokovi cijena nafte predstavljaju rizike na strani ponude, ali oni također prijete agregatnoj potražnji i tako rastu potrošnje jer carine i više cijene goriva smanjuju raspoloživi dohodak.

S tako mnogo neizvjesnosti, kompanije će vjerojatno izabrati politiku smanjivanja potrošnje kapitala i investicija”, zaključuje Dr. Doom. U takvim bi uvjetima, nastavlja, dovoljno ozbiljan šok mogao potaknuti globalnu recesiju čak i ako središnje banke budu brze u odgovoru. Podsjeća da su, uostalom, u razdoblju od 2007. do 2009. središnje banke reagirale agresivno, ali nisu spriječile “Veliku recesiju”. Fedu je danas početna pozicija na kamatnim stopama koje se kreću u rasponu 2,25 do 2,5 posto, a u rujnu 2007. godine one su bile na 5,25 posto. U Europi i Japanu su središnje banke već u negativnom teritoriju i suočit će se s ograničenjima oko toga koliko još mogu ići ispod nule.

Dodaje također kako bi se središnje banke, nakon nekoliko rundi kvantitativnog popuštanja, suočile i s ograničenjima ako bi se ponovno odlučile na velike kupovine imovine. S fiskalne strane, upozorava Roubini, mnoge razvijene ekonomije danas su zaduženije i imaju veće deficite nego što je to bio slučaj prije globalne financijske krize, što znači da imaju manje prostora za manevar. S obzirom, pak, na ojačale populističke pokrete i gotovo nesolventne vlade, spašavanje financijskog sektora ovaj put ne bi bilo tolerirano kao 2008. godine.

Posebnu pozornost kao otponcu recesije 2020. godine Roubini, razumljivo, posvećuje američko-kineskom trgovinskom i tehnološkom ratu. Trumpova bi administracija mogla podići carine i na preostali dio kineskog izvoza, a zabrana korištenja američkih komponenti mogla bi zahvatiti i druge kineske kompanije, nakon što je to iskusio Huawei, što bi moglo voditi širokom procesu deglobalizacije. Kina bi na to, naravno, odgovorila, a jedan od načina je, primjerice, da zatvori svoje tržište za moćni američki Apple…

Sve to bili bi šokovi dovoljni da izazovu globalnu krizu i recesiju, smatra Roubini, koji ocjenjuje da je svjetsko gospodarstvo već sada fragilno. Američki i kineski predsjednici sastat će se vjerojatno potkraj lipnja, prilika je to da pokrenu i pregovore te počnu smanjivati tenzije, ali zasad se taj scenarij nikome ne čini baš jako izglednim, stoji u tekstu portala Novac.hr.

Predviđanje
Francuska i Njemačka jedne su od rijetkih europskih zemalja koje bi mogle profitirati od eskalacije trgovinskog rata između SAD-a i Kine, predviđaju ekonomisti iz Barclaysa.

Američki tajnik za trgovinu Wilbur Ross ponovio je u ponedjeljak kako je predsjednik Donald Trump spreman uvesti nove carine na preostalih 300 milijardi kineskog uvoza ako ne dođe do trgovinskog sporazumu.

Međutim, Christian Keller, šef ekonomskih istraživanja u Barclaysu, u svojoj analizi navodi kako bi dodatni američki nameti mogli dovesti do zamjene u međunarodnom trgovanju, te da bi zbog toga neke od europskih zemalja mogle zamijeniti SAD, piše CNBC.

Svoju tezu stručnjaci iz Barclaysa temelje upravo na najgorem scenariju u kojem bi SAD uveo 25 posto carine na gotovo svu kinesku robu, čime bi se bilateralna trgovina smanjila za oko 30 posto. U tom slučaju, Kellerov tim očekuje gubitak od 0,1 posto BDP-a eurozone koji je temeljen na trgovini između SAD-a i Kine koja iznosi 1,6% dodane vrijednosti u euro području. Međutim, Keller ističe kako bi upravo taj gubitak mogao biti nadoknađen zamjenom trgovinskih partnera.

No nije sve tako pozitivno za Europu. Osim potencijalno pozitivnog raspleta po Europu, stručnjaci Barclaysa predviđaju da će negativno raspoloženje imati i negativan utjecaj na europsko gospodarstvo, te da bi eurozona prije svega mogla zapasti u ‘industijsku recesiju’ zbog sve manjeg globalnog poslovnog povjerenja.

Nova valuta
Facebook je u utorak objavio plan o lansiranju kriptovalute libre, šireći time poslovanje iz segmenta društvenog umrežavanja u svijet internetske trgovine i globalnog plaćanja.

Facebook je udružio snage s 28 partnera u projektu Libra Association koji će upravljati novom digitalnom valutom. Prema informacijama iz marketinških materijala i iz intervjua s rukovoditeljima, namjeravaju je lansirati u prvoj polovini 2020. godine. Partneri u projektu uključuju Mastercard, Visu, Spotify Technology, Paypal, eBay, Uber Technologies, Vodafone Group, i investicijske tvrtke poput Andreessen Horowitza.

Nadaju se da će do lansiranja libre u prvoj polovini 2020. godine okupiti 100 članova. Svaki član dobiva jedan glas u donošenju ključnih odluka o mreži za trgovanje librom a tvrtke moraju uložiti najmanje 10 milijuna dolara kako bi joj se pridružile. Facebook ne planira zadržati vodeću ulogu nakon isteka ove godine.

Američka je kompanija također osnovala podružnicu Calibra koja će nuditi digitalne novčanike za potrebe štednje, slanja i potrošnje libri. Calibra će biti povezana s Facebookovim platformama za razmjenu poruka Messenger i WhatsApp, koje već imaju više od milijardu korisnika.

Ime libra inspirirano je rimskim mjerama za težinu, astrološkim znakom koji utjelovljuje pravdu i francuskom riječju za slobodu, rekao je bivši izvršni direktor PayPala David Marcus, Facebookov voditelj projekta. Kalifornijska tvrtka ima ambiciozne planove za libru, no probleme bi im mogle zadati zabrinutost za zaštitu korisničkih podataka i regulatorne prepreke. U Faceboouk se nadaju da će uz transakcije među potrošačima i kompanijama širom svijeta omogućiti i financijske usluge korisnicima koji dosada nisu imali pristup bankovnom sustavu.

Trenutno nije jasno kako će zakonodavci i regulatori reagirati na Facebookov ulazak u sektor financijskih usluga preko u velikoj mjeri nereguliranog kanala kriptovaluta. Proteklih su godina investitori u kriptovalute izgubili stotine milijuna dolara u hakerskim napadima. Tržište krptovaluta zasuto je optužbama za pranje novca, prodaju ilegalnih droga i financiranje terorizma, navodi Reuters.

Njemački zatupnik u Europskom parlamentu Markus Feber pozvao je Europsku uniju da regulira kriptovalute. „Izloži li Facebook dvije milijarde svojih korisnika rizicima virtualnih valuta, bit će to dobar razlog da Europska komisija počne s radom na pravom regulatornom okviru i propisima za virtualne valute”, naglasio je Feber u priopćenju.

Facebook je već kontaktirao regulatore u SAD-u i drugim zemljama u vezi s planiranim lansiranjem kriptovalute, izjavili su čelnici tvrtke. Nisu precizirali koji su regulatori u pitanju ni jesu li u nekoj zemlji podnijeli zahtjev za dobivanjem dozvole za pružanje financijskih usluga.

Facebook se nada da će pokretanjem libre potaknuti regulatore na suradnju, rekao je voditelj projekta u Libra Associationu Kevin Weil. „Libra nam daje osnovu za produktivne razgovore s regulatorima diljem svijeta. Mi jako želimo razgovarati o tome”, naglasio je Weil.

Iz švicarskog financijskog regulatora FINMA priopćili su da su u kontaktu s inicijatorima projekta Libra. Nisu željeli odgovoriti na pitanje je li već pokrenut postupak izdavanja posebne regulatorne dozvole ili statusa. Ni u britanskom financijskom regulatoru nisu željeli komentirati to pitanje. Ostali veliki regulatori nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentarom.

O izvješću OECD-a
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat poručio je u utorak da Hrvatska ima najpoticajniji zakonodavni okvir za ulaganje u okruženju, no i priznao da je u samom vrhu po neporeznom opterećenju cijene rada.

Horvat je to kazao na predstavljanju pregleda investicijske i regulatorne politike Hrvatske, analiza i preporuka koje je proveo OECD – Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak, u suradnji s ministarstvima gospodarstva, poduzetništva i obrta te vanjskih i europskih poslova. Horvat je poručio da investicijska klima postaje sva atraktivnija za ulagače i da je zakonodavni okvir najperspektivniji u okruženju.

Tvrdi da Hrvatska nije prenormirana, da ne postoje nepremostive administrativne barijere i kako spram okruženja porezi nisu najveći, no priznaje da smo u samom vrhu po neporeznom opterećenju cijene rada. “Ima još uvijek jako puno prostora između onog što dobije radnik u odnosu na ono koliko poduzetnika taj radnik košta”, poručuje Horvat.

Najavljuje da će ove godine biti predstavljen akcijski plan umanjenja i ukidanja neporeznih davanja. Želja mu je da na prvoj sjednici Vlade u idućoj godini prva točka bude usvajanje novog akcijskog plana za ukidanje administrativnih barijera, pri čemu ističe da će identificirati 20, po vremenu i financijskom opterećenju, najtežih administrativnih barijera te predložiti njihovo ukidanje.

Horvat kaže da je Hrvatska počela birati potencijalne investitore te podsjeća na nedavno predstavljen projekt ulaganja austrijskog FACC AG-a u proizvodni pogon u općini Jakovlje, gdje bi se od 2021. trebali početi proizvoditi dijelovi za zrakoplove, a i potvrđuje nedavna pisanja medija o pregovorima s koncernom Patrie, Kongsberga i jedne belgijske kompanije o ulaganju u Zrakoplovno tehnički centar u Velikoj Gorici.

Kaže da će se do kraja godine dogoditi još dvije relativno velike investicije s područja zapadne Europe, no pritom ne želi izlaziti s pojedinostima, a tek napominje da u realizaciji jedne pomaže Mate Rimac te da se nada da će do kraja investitor doći u Hrvatsku, koji je, napominje Horvat, vrlo dobar izvozni orijentirani brend i proizvod. “To su investicije kakve smo željeli i kojima će se otvarati kvalitetna radna mjesta, upravo onakva zbog kojih ljudi iz Hrvatske odlaze u zapadnoeuropske zemlje”, kaže Horvat.

Na pitanje novinara je li u kratkom roku moguće postići veće investicije i željenu razinu BDP-a bez povećanja kvota za uvoz stranih radnika, Horvat je kazao da Hrvatska jedini nedostatak radnika ima u turističkom sektoru. Napominje da na zavodu za zapošljavanje ima oko sto tisuća nezaposlenih te poručuje da ćemo tijekom godine dobiti redefiniranje uvjeta temeljem kojih netko može godinama biti na zavodu i dobivati od države naknade, a ne uključiti se u bilo kakav radni proces za koji mu se nudi posao.

OECD: Ostvaren napredak, no izazovi još predstoje

Horvat kaže da je u danas predstavljenim OECD-ovim dokumentima identificiran iskorak Hrvatske u nizu stvari, poput smanjenja administrativnih barijera, kao i povećanju konkurentnosti Hrvatske kao investicijske destinacije. Okruženje Hrvatsku kao investicijsku destinaciju vidi daleko perspektivnije od nas samih, smatra Horvat.

Napredak ističe i zamjenik direktora OECD-a Antonio Gomes, između ostalog i u pogledu investicijske klime, kao i regulatornog okvira, no naglašava i sve izazove koji su pred Hrvatskom. “Hrvatska je otvorena ekonomija koja nije restriktivna prema izravnim stranim ulaganjima, no još mora mnogo učiniti kako bi privukla više takvih kvalitetnih ulaganja, koja bi doprinijela dinamici gospodarstva”, poručio je Ramos.

Tako između ostalog kaže da se može učiniti više u smanjivanju administrativnih barijera, smanjivanju percepcije korupcije, a i više je aktivnosti koje se mogu učiniti u cilju promocije ulaganja. Napominje i da se treba pobrinuti da sva regulacija treba proći evaluaciju, kako bi se utvrdilo da ima pravi učinak u cijeloj zemlji.

Kada je riječ o korupciji, osim promjene percepcije Gomes ističe i potrebu učinkovitijeg pravosudnog sustava, kao i nužnost osiguranja ulagačima da dolaskom u Hrvatsku imaju ravnopravan položaj. Državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić je ocijenila da se Hrvatska kreće u dobrom smjeru te kako je i to u cilju ostvarenja punopravnog članstva u OECD-u.

ZEW
Raspoloženje njemačkih ulagača naglo se pogoršalo u lipnju, izvijestio je u utorak ekonomski institut Ifo, ukazujući na slabe podatke iz gospodarstva i eskalaciju trgovinskog spora između Kine i Sjedinjenih Država.

Indeks koji mjeri očekivanja njemačkih investitora za gospodarstvo u idućih šest mjeseci potonuo je u lipnju na minus 21,1 bod, s minus 2,1 boda koliko je iznosio u svibnju, pokazuje ZEW-ovo mjesečno istraživanje. Time se spustio na najnižu razinu od studenog 2018. godine.

Nagli pad povezan je s pojačanom neizvjesnošću u globalnom gospodarstvu, kao i sa slabijim podacima iz njemačkog gospodarstva na početku drugog tromjesečja, tumači predsjednik ZEW-a Achim Wambach. “Intenziviranje sukoba između SAD-a i Kine, pojačani rizik vojnog sukoba na Bliskom istoku i veća vjerojatnost za brexit bez dogovora redom zasjenjuju izglede za svjetsko gospodarstvo”, kazao je Wambach.

Odvojeni pokazatelj koji mjeri ocjene aktualnog stanja u njemačkom gospodarstvu također je pao, na 7,8 bodova, s 8,2 boda koliko je iznosio u svibnju. ZEW-ovo istraživanje nadovezuje se na niz naznaka slabljenja njemačkog gospodarskog rasta u ovoj godini a čini se da će i oporavak u 2020. biti slabiji nego što se dosada očekivalo.

Tako je utjecajni institut Ifo danas blago snizio prognozu rasta njemačkog gospodarstva u 2020., s 1,8 na 1,7 posto, upozoravajući da se pad aktivnosti u industriji počinje prelijevati i na druge sektore. Potvrdili su ujedno procjenu za ovu godinu prema kojoj bi gospodarstvo trebalo porasti 0,6 posto. Njemačka vlada očekuje da će gospodarstvo ove godine porasti 0,5 posto, te 1,5 posto u 2020.

Izvozno orijentirani proizvodni sektor, koji čini oko četvrtinu gospodarskih aktivnosti, sada je u recesiji”, rekao je ekonomist Ifo-a Timo Wollmershaeuser. Istodobno domaći pružatelji usluga i građevinska industrija imaju u snažnom rastu, istaknuo je. Njemačka vlada u ovoj godini očekuje rast u gospodarstvu za 0,5 posto, a u sljedećoj godini za 1,5 posto.

Snažni rast zračnog prometa
Boeing je povisio prognozu potražnje za putničkim zrakoplovima u sljedećih dvadeset godina za tri posto, potaknut predviđanjima snažnog rasta u zračnom prometu, iako bi globalni geopolitički i gospodarski rizici mogli poremetiti takve izglede.

Najveći svjetski proizvođač aviona priopćio je u ponedjeljak na pariškom Airshowu da u sljedeća dva desetljeća očekuje 44.040 isporuka novih zrakoplova, u odnosu na 43.000 iz procjene prije godine dana.

Time bi ta industrija u iduća dva desetljeća ostvarila prihod od isporuka od 6.800 milijardi dolara, u odnosu na prošlogodišnju procjenu da će od isporuka dobiti 6.300 milijardi dolara. Riječ je o 3-postotnom povećanju procjene za uskotrupne zrakoplove, poput modela sličnih Airbusu A320 i Boeingu 737 MAX, koji je prizemljen nakon dvije fatalne nesreće. Procjene su povećane zbog prosječnog globalnog rasta prometa za 4,6 posto, što je nešto ispod 4,7-postotnog rasta iz prošlogodišnjih procjena.

Tržište od 3.800 milijardi dolara u velikoj mjeri podupire snažna potražnja na azijsko-pacifičkom turističkom tržištu, objavio je pak Boeing, iako je taj proizvođač izložen usporavanju gospodarstva, trgovinskim sukobima i geopolitičkim neizvjesnostima.

Boeing sada očekuje 32.420 isporuka u kategoriji uskotrupnih zrakoplova srednjeg dometa, na kojima dva najveća svjetska proizvođača najviše zarađuju i koji su popularni među niskotarifnim avioprijevoznicima.

U kategoriji širokog trupa Boeing očekuje potražnju za 8.340 novih putničkih zrakoplova u vrijednosti iznad 2.600 milijardi dolara u sljedeća dva desetljeća, što je za 270 komada iznad 8.070, iz prognoze kompanije u prošloj godini, budući da zrakoplovne kompanije trebaju osvježiti svoje flote, te zbog rasta potražnje za avionskim putovanjima na duljim linijama.

Konferencija HGK
Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirala je konferenciju „Može li Hrvatska bez stranih radnika?” na kojoj je rečeno da je Hrvatskoj potreban beskvotni model uvoza radnika, te kako je u zadnjih deset godina iz nje otišlo 500 tisuća radnika, dok će do 2051. godine broj radno sposobnih stanovnika pasti za milijun.

“Prema projekcijama, za tridesetak godina će nam broj radno sposobnih ljudi drastično pasti, s današnjih 2,8 na 1,8 milijuna. Analize su još 1970-ih pokazivale da ćemo se suočiti s nedostatkom radnika, a danas je jasno da će demografske promjene imati restriktivan utjecaj na rast BDP-a. Treba nam decentralizacija i dugoročna strategija razvoja zemlje čiji će sastavni dio biti populacijska politika“, rekao je profesor s Ekonomskog fakulteta Anđelko Akrap i poručio da države koje nemaju dovoljnu stopu fertiliteta za prirodnu obnovu stanovništva, nisu dobro organizirane.

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da je Hrvatska zbog emigracija i starenja stanovništva u zadnjih desetak godina izgubila oko 500 tisuća radno sposobnih ljudi. “Zato danas imamo kroničan problem nedostatka radnika koji treba rješavati odmah i sada, jer će se pokazati kao ključni limitator našeg razvoja. Novi zakon o strancima će ukinuti kvote i dozvoliti tvrtkama da zapošljavaju koliko god radnika trebaju”, rekao je Burilović.

Naglasio je da ne smijemo dozvoliti kočenje rasta gospodarstva zbog birokratske tromosti, jer i ovako kaskamo za konkurencijom. “Razina našeg bruto domaćeg proizvoda će tek ove godine dosegnuti pretkriznu 2008. godinu, dok su usporedive zemlje otišle naprijed za gotovo 30 posto. No, najviše zabrinjava činjenica da je broj zaposlenih danas, unatoč solidnom rastu, još uvijek za 100 tisuća niži u odnosu na 2008. godinu, a to je najvažniji pokazatelj gospodarske uspješnosti zemlje i temelj za procjenjivanje održivosti sustava socijalne sigurnosti, društvenog napretka i blagostanja ljudi, rekao je Burilović.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić najavio je da će se neprecizni model kvota zamijeniti beskvotnim sustavom. Rekao je kako je cilj poslodavcima omogućiti što brže dobivanje dozvola za uvoz radnika, unutar pet dana. „Donošenje novog Zakona o strancima će omogućiti nove načina ulaska stranaca u Hrvatsku, ne samo radnika već i studenata, a to je dobro za našu demografsku sliku“, istaknuo je Katić, dodavši da je MUP u samo u prvoj polovici ove godine izdao preko 40 tisuća radnih dozvola za državljane 55 zemalja.

Pomoćnica ravnatelja HZZ-a Ruža Hrga izjavila je kako se broj nezaposlenih od 2013. godine do danas drastično smanjio, za 65 posto. Dodala je kako je u zadnjih pet godina stvoreno 140 tisuća radnih mjesta, te kako je registrirana zaposlenost porasla za 10 posto.

Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK-a Davorko Vidović istaknuo je, kako kaže, njemu depresivan podatak, a taj je da u ovom trenutku Hrvatska ima svega 1,6 posto stranaca, što je među najnižim postotcima u Europi. „Mi smo društvo koje je u strahu od stranaca, nemamo nikakvu strategiju niti znamo kakve radnike i iz kojih zemalja želimo. Treba nam dvosmjerna integracijska politika koja je usmjerena na strance, ali i lokalno stanovništvo. Pozitivne primjere integracije na lokalnoj razini moramo primjenjivati i na državnoj razini”, rekla je ravnateljica Instituta za migracije i narodnost Marina Perić Kaselj.

Broj stanovnika našeg planeta trebao bi do 2050. godine dosegnuti 9,7 milijarda ljudi u odnosu na današnjih 7,7 s time da će se udvostručiti broj stanovnika subsaharske Afrike, navode Ujedinjeni narodi u izvješću objavljenom u ponedjeljak.

Prema procjenama UN-a Hrvatska je u skupini zemalja u kojima se očekuje smanjenje broja stanovnika od 11 do 24 posto. U Hrvatskoj bi 2030. moglo živjeti 3,877 milijuna stanovnika, 2050. 3,365 milijuna stanovnika a 2100. tek 2,183 milijuna stanovnika, navodi se u izvješću UN-a. Hrvatska je i u skupini zemalja s najnepovoljnijim omjerom osoba u dobi od 25 do 64 godine života i osoba starijih od 65 godina (od 1 do 3). U svojim predviđanjima UN očekuje da bi 2100. na Zemlji živjelo 11 milijarda ljudi.

U izvješću naslovljenom “Perspektive svjetskog stanovništva” potvrđuje se nastavak starenja svjetskog stanovništva zbog rasta očekivanog životnog vijeka i pada plodnosti. Raste broj zemalja koje će imati demografski pad, navodi Odjel za gospodarska i socijalna pitanja UN-a koji je objavio izvješće. Od 2010. godine 27 država ili teritorija gubi 1 posto od broja svog stanovništva, a razlog je pad nataliteta.

UN predviđa nadalje da će se od 2019. do 2050. broj stanovnika Kine smanjiti za 31,4 milijuna, što je otprilike 2,2 posto. U pojedinim zemljama očekuje se u ovom desetljeću priljev migranata, a to su Bjelorusija, Estonija, Njemačka, Mađarska, Italija, Japan, Rusija, Srbija i Ukrajina, što bi moglo dijelom nadoknaditi depopulaciju izazvanu starenjem i padom nataliteta.

Do 2050. više od polovice rasta svjetskog stanovništva odvijat će se u devet država, navodi se u izvješću. To su Indija, Nigerija, Pakistan, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Tanznaija, Indonezija, Egipat i Sjedinjene Države. Indeks nataliteta koji je s 3,2 djeteta po ženi u 1990. godini pao na 2,5 u 2019., trebao bi, prema predviđanjima, nastaviti padati do 2,2 djeteta po ženi u 2050.

Taj postotak bliži se natalitetu od 2,1 djeteta po ženi koji je neophodan za odvijanje smjene generacija kako bi se izbjegla dugoročna depopulacija u slučaju da izostane imigracija, navodi UN. Kad je riječ o očekivanom životnom vijeku, stanovnici najsiromašnijih zemalja i dalje žive sedam godina manje od svjetskog prosjeka. Očekivani životni vijek trebao bi iznositi 77,1 godinu u 2050., u odnosu na današnjih 72,6 godina, navodi se u izvješću. U 1990. godini očekivani životni vijek iznosio je 64,2 godine

Finski regulator udara
Zbog odgađanja ispunjenja obveze objave javne ponude dioničarima Afarak Grupe, finsko financijsko regulatorno tijelo FIN-FSA objavilo je da je, uz lani izrečenu kaznu od 40 milijuna eura, poduzetnik Danko Končar sada u obvezi u državni proračun Finske uplatiti još 110 milijuna eura.

Toliko se nakupilo penala od kada je istekao rok za plaćanje izrečene uvjetne kazne, jer svaki mjesec prolongiranja njezine provedbe Končara stoji po 10 milijuna eura.

Končar, pak, u Finskoj nastavlja voditi pravnu bitku, pa je, nakon što je u proljeće ove godine njegovu žalbu na FIN-FSA-ovu kaznu odbio Visoki upravni sud, pokrenuo žalbeni postupak na Vrhovnom sudu. No, u međuvremenu penali nastavljaju rasti, a i obveza zbog koje je kažnjen ostaje mu za provedbu. Od Danka Končara do zaključena ovog broja nismo dobili komentar i pojašnjenje kako namjerava rasplesti ovaj slučaj ako ni Vrhovni sud ne uvjeri da nije prekršio finske zakone i narušio povjerenje u tamošnje institucije, za što ga se optužilo.

Iz dokumentacije FIN-FSA iščitava se kako se on u pravnom postupku dosad nije žalio na iznos kazne i nije tražio njezino smanjenje, a otezao je sam postupak pozivanjem na nepoznavanje finskog, te loše korištenje engleskog jezika, tražeći da se komunicira na njegovom maternjem, hrvatskom jeziku. Ustvrdio je i kako nema tvrtke u svom vlasništvu koja bi mogla objaviti ponudu za preuzimanje dionica. FIN-FSA je, naime, ostavila Končaru mogućnost da objavu ponude može provesti i preko subjekta koji je u njegovom vlasništvu i pod njegovim upravljanjem, no nije precizno navedeno na koji subjekt se obveza odnosi.

U veljači prošle godine, nakon što se utvrdilo da je prikrivao opseg vlasničkog udjela, te da izravno i preko povezanih osoba kontrolira Afarak, zbog čega je bio u obvezi davanja javne ponude, FIN-FSA je Končaru naložila objavu javne ponude otkupa Afarakovih dionica po cijeni od 2,51 euro po dionici, što bi ga prema procjenama, ovisno o interesu dioničara, moglo stajati i više od 200 milijuna eura. Dionica Afaraka, kojom se trguje na londonskoj i helsinškoj burzi, postiže cijenu od 0,88 eura, pa je za očekivati interes malih dioničara za Končarevu ponudu.

Zanimljivo je i da je u tijeku objava javne ponude same Afarak Grupe za otkup vlastitih dionica, kojom očigledno cilja smanjiti broj malih dioničara. Afarak ima ukupno izdanih 263 milijuna dionica, a aktualna ponuda se izdaje za najviše 26 milijuna, za koje će zainteresiranim vlasnicima Afarak plaćati po 1,015 eura, odnosno ukupno će transakcija stajati nešto više od 26 milijuna eura. Ta je ponuda otvorena do 1. srpnja, piše Poslovni dnevnik.

Donosi Poslovni dnevnik
Pritisak američke administracije na Huawei počeo se odražavati na poslovne rezultate te kompanije, ako je suditi po očekivanjima koje je u ponedjeljak iznio njezin osnivač, Ren Zhengfei na događanju u sjedištu u Shenzhenu.

Kako prenose agencije, Ren smatra kako će Huawei u iduće dvije godine smanjiti svoje kapacitete, a prihodi će biti manji za 30 milijardi dolara u odnosu na dosadašnje prognoze.

“Naši prodajni prihodi tijekom ove i iduće godine kretat će se oko 100 milijardi dolara”, izjavio je Ren dodavši kako će kompanija vratiti “zamah rasta” nakon 2020. godine. Podsjetimo, Huawei je prošle godine prvi puta u svojoj povijesti objavio prihode iznad 100 milijardi dolara što je bilo gotovo za petinu više nego godinu ranije. Konkretno, radilo se o 104,2 milijarde dolara. Renova izjava znači kako kompanija očekuje da će prihodi ove i iduće godine praktički stagnirati. Čovjek koji je položio kamen temeljac kompaniji izrasloj u najvećeg svjetskog proizvođača telekomunikacijske opreme najavio je i kako će u iduće dvije godine razviti različite verzije svojih proizvoda.

“Nakon tog koraka, bit ćemo snažniji”, naglasio je Ren, a prenosi CNBC. Međutim, nije pojasnio da li to znači da će Huawei kupovati komponente od drugih dobavljača. Prema medijskim špekulacijama, Huawei razvija vlastiti operativni sustav koji će krajem godine biti spreman za lansiranje na kineskom tržištu. Ren Zhengfei je izjavio kako će Huawei nastaviti surađivati s američkim kompanijama, ako bude mogao. “U prošlosti, kada nismo bili tako snažni, bili smo predodređeni da surađujemo s američkim kompanijama. U budućnosti bit ćemo još predodređeniji”, kazao je prvi čovjek Huaweija.

Njegove procjene o padu prihoda naslanjaju se na navode američkih medija koji tvrde da u Huaweiju prognoziraju prepolovljenu prodaju pametnih telefona. Naime, kineski tehnološki div priprema se za pad međunarodnih isporuka pametnih telefona od 40 do 60 posto, piše Bloomberg, a prenosi Reuters. Marketinški i prodajni menadžeri Huaweija interno procjenjuju da bi ove godine kompanija mogla isporučiti između 40 i 60 milijuna manje pametnih telefona. Kako bi nadoknadio pad u inozemstvu, Huawei namjerava dosegnuti polovicu kineskog tržišta pametnih telefona u ovoj godini, piše Bloomberg, dok iz kineske tvrtke nisu odgovorili na Reutersov zahtjev za komentar.

Pozivajući se na osobe upoznate sa situacijom, Bloomberg piše u nedjelju da kompanija razmatra opcije koje uključuju povlačenje s inozemnih tržišta najnovijeg modela svog pametnog telefona Honor 20. Podsjetimo, američka vlada u svibnju je Huawei stavila na “crnu” listu kojom zabranjuje dobavljačima iz SAD-a da posluju s njom, pravdajući to “zabrinutošću za nacionalnu sigurnost”.

Ren Zhengfei tada je izjavio da te zabrane “mogu usporiti, ali samo neznatno”, rast tvrtke. Zabrana je dijelom ublažena kako bi se omogućila privremena dozvola koja Huaweiju omogućuje kupnju američkih roba. Međutim, američki proizvođač čipova Broadcom prošlog je tjedna upozorenje da će mu trgovinske napetosti između SAD-a i Kine i zabrana za Huawei smanjiti prihode od ovogodišnje prodaje za dvije milijarde dolara, piše Poslovni dnevnik.