Ekonomija

Analiza

Dosadašnji tijek godine već je donio mnoštvo razloga za zadovoljstvo brodarima koji se bave prijevozom rasutih tereta s obzirom da je golema kineska potražnja podigla cijene vozarina na najviše razine u posljednjih 10-ak godina.

Povoljni trendovi na svjetskom brodarskom tržištu prijevoza rasutih tereta vidljivi su i u kretanju cijena dionica hrvatskih kompanija. Snažna potražnja kineskih čeličana za željeznom rudačom u kombinaciji s oporavkom proizvodne aktivnosti u ostatku svijeta te nedovoljnog ulaganja u brodove za rasuti teret posljednjih godina doveli su do velikog povećanja vozarina.

Baltic Dry indeks, koji prati kretanje vozarina za tri najveće klase brodova za rasuti teret, od travnja 2020. skočio je preko 700 posto. Njegova trenutna vrijednost najviša je u preko 10 godina. Dobro raspoloženje počinje u vama, a za dodatnu pomoć tu je Optizen. Šafran doprinosi održavanju dobrog raspoloženja.

Primjerice, vozarina za capesize brod, najveći tip s prosječnom nosivošću od 180.000 tona, kreće se oko 41.500 dolara na dan, približno dvostruko više nego mjesec dana ranije te gotovo osam puta više od lanjskog prosjeka. “Kineska neutaživa glad za željeznom rudačom bio je pojedinačno najvažniji faktor”, pojašnjava za Financial Times Ulrik Uhrenfeldt Andersen, izvršni direktor Golden Oceana, velikog vlasnika capesize brodova. Zbog zahuktalih kineskih čeličana cijena tone željezne rudače prije nekoliko dana dosegla je rekordnih 230 dolara.

Osim Kine, na skok vozarina za rasute terete utjecao je i veliki porast američkog izvoza žitarica te trgovinske tenzije između Australije i Kine. “Zvijezde su se konačno posložile za sektor rasutih tereta”, ističe Lasse Kristoffersen, izvršni direktor norveškog brodara Torvald Klavenessa.

Povoljnu konstelaciju tih zvijezda osjeća i hrvatski brodarski sektor. Primjerice, cijena dionica dubrovačke Atlantske plovidbe porasla je od početka godine za gotovo 150 posto, daleko bolje od indeksa CROBEX koji za 2021. bilježi 12,2 posto rasta.

Valja naglasiti kako brodski prijevoz rasutih tereta još od prethodne ekonomske krize 2008. i 2009. godine “plovi nemirnim morem”, unatoč robusnoj potražnji za sirovinama. Razlog je bila prekapacitiranost sektora, a lanjska pandemija i zatvaranje gospodarskih aktivnosti u cijelom svijetu povukli su brodare praktički na dno.

No, branša je uvjerena da će vozarine nastaviti rasti ove godine. Peter Haugen, analitičar tvrtke Kepler Cheuvreux, smatra da je moguće da vozarine za capesize brodove u drugom polugodištu dosegnu i 100.000 dolara na dan.

Analitičari smatraju da će podršku rastu vozarina dati fiskalni poticaji gospodarstvu, popunjavanje iscrpljenih zaliha te prigušeni rast broja novih plovila, piše Poslovni dnevnik.

ENNA transport

Prvi hrvatski privatni željeznički cargo prijevoznik Enna transport, intenziviranjem aktivnosti kroz privlačenje novih tereta na naše pruge već bilježi više od 20% tržišnog udjela u RH.

S očekivanim ulaskom Enna Logica u novo društvo posebne namjene, kao najavljenog koncesionara na Zagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu u luci Rijeka, kako su obje tvrtke iz sastava Energia naturalis grupe, jačaju pozicije i Enna transporta.

S novom fazom razvoja intermodalnog prijevoza cijelo tržište čeka ekspanzija što bi i za Enna transport trebalo rezultirati širenjem poslovanja.

Samo je pitanje koliko će biti njihovo daljnje povećanje količina u prijevozu tereta i daljnji rast udjela na tržištu intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj, ovisno o razvoju luka i željezničkoj infrastrukturi. Usto, do 2030. iz ekoloških razloga trebalo bi se 30% tereta u EU preseliti s ceste na željeznicu.

U 2020. prevezli su 4540 vlakova (od toga 4441 međunarodni). Na području Sjever lani su prevezli 30,4% više punih vlakova nego godinu ranije. U intermodalnom prijevozu (prevezeni kontejneri) ostvaren je rast od 30,2%.

Dio prijevoza s ceste i zbog korone se lani ukrcao na željeznicu, što im je očito jedan od faktora rasta. U korištenju povoljnog geografskog položaja RH, na sjecištu važnih paneuropskih prometnih pravaca, njihovo primarno područje rada su Hrvatska, BiH, Srbija, Mađarska i Slovenija, piše Poslovni dnevnik.

Komentar Lidera

U državi navikloj na loše vijesti i tuđe novce gotovo nevjerojatno, pomalo i hrabro, zvuči teza da polako, ali vrlo polako, Hrvatska postaje izvozna ekonomija. Trebalo je nekih 30 godina da se mentalni sklop društva u cjelini (opet) promijeni i odmakne od sustavnog uništavanja i gašenja proizvodnje u korist fantazije o turizmu, no ipak se kreće.

Kako poručuju iz HGK, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u prošloj je godini ukupni izvoz sa svijetom iznosio 111,35 milijardi kuna, što je pad od 1,4 posto u odnosu na 2019. godinu, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do prosinca 2020. bila 65,2 posto.

Usprkos, dakle, jednoj od najgorih godina u recentnoj povijesti i tvrdom lockdownu na početku pandemije, domaći izvoz pao je gotovo neznatnih 1,4 posto, pogotovo ako se uspoređuje sa strmoglavim rušenjem turizma. Veseli zato da je izvoz u prva tri mjeseca ove godine 7,9 posto veći nego u istom periodu lani, kao i da je ožujak s 1,58 milijardi eura izvoza mjesečni rekord viđen samo u srpnju pretprošle godine.

Ukupno gledano, u prva tri mjeseca ove godine izvoz je iznosio 30 milijardi kuna, odnosno čak 9,5 posto više u usporedbi s prvim kvartalom 2020., pa je pokrivenost uvoza izvozom za ta tri mjeseca iznosila 64,6 posto. Zvuči obećavajuće, iako za pravu sliku treba pogledati takozvane usporedive ekonomije i udio izvoza roba i usluga u ukupnom BDP-u. Češka je prošle godine po tom kriteriju bila na 71,5 posto, Mađarska na 79,7, Slovenija na 78,7 i Slovačka na visokih 85,7, dok je Hrvatska godinu završila s otužnih 41,5 posto. No, kada ste toliko duboko na dnu i pozitivan trend velika je stvar. Ili, kako je navodno rekao Mao, ‘i noga u guzicu je korak naprijed’. Tako smo, recimo, turizam, izjavio je nedavno Večernjem listu ekonomist Petar Vušković, s robnim izvozom koji sada iznosi oko 15 milijardi eura godišnje prebacili za 50 posto, piše Lider.

Komentar Telegrama

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u dijelu koji se odnosu na unaprjeđenje upravljanja državnom imovinom predviđena je prodaja 185 poduzeća u državnom vlasništvu, za koja je ocijenjeno da nisu od posebnog interesa za RH.

Prodaja bi, kako je najavljeno, trebala biti oglašena do drugog kvartala 2026. godine.

Također, bit će revidirana i lista pravnih osoba od posebnog državnog interesa, na kojoj je trenutno 39 poduzeća, pa će i ona koja budu uklonjena s te liste, postupno ići u prodaju.

Država ima vrlo veliki utjecaj na ekonomske tokove u Hrvatskoj, što je jasno iz podatka da je državna potrošnja dosegnula gotovo 50 posto BDP-a. Jednostavno rečeno, svaka druga kuna pod kontrolom je države.

Uz to, ima i veliki broj javnih poduzeća. Kada se pogledaju samo poduzeća od posebnog državnog interesa, ona su, prema vladinim podacima, u 2019. godini imala 51 milijardu kuna prihoda, imovinu od preko 281 milijardi kuna, te su zapošljavala više od 46 tisuća radnika.

Posljednjih godina već su rađene revizije liste poduzeća od posebnog interesa, pa je tako njihov broj pao s 59 na sadašnjih 39, ali je jasno da na njih ima još kandidata koji bi mogli biti uklonjeni. Početkom prošle godine, kako bi se jasnije utvrdili kriteriji za ostanak o toj listi, prema smjernicama OECD-a, propisani su kriteriji koji moraju biti zadovoljeni kako bi neko poduzeće ostalo u državnom vlasništvu.

Prije svega se to odnosi na poduzeća kojima je osnovna djelatnost upravljanje određenim prirodnim resursima poput voda i šuma. Zatim cestama, željeznicama i drugom infrastrukturom koja predstavlja prirodni monopol, pa ne može doći do razvoja konkurencije.

Prijedloge za skidanje ili ostanak na listi “strateških” poduzeća radit će resorna ministarstva, a za ona za koja se ne uspije dokazati postojanje javnog interesa prebacit će se u portfelj Centra za restrukturiranje i prodaju kako bi se pripremila za privatizaciju.

Najveći broj poduzeća, naravno, spada pod Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Na njihovoj listi nalaze se poduzeća koja upravljaju autocestama, željeznicom i zračnim lukama, ali imaju i nekoliko kandidata koji bi mogli postati kandidati za prodaju.

Jedan od najizglednijih kandidata za prodaju jest Croatia Airlines. Prodaja te kompanije, usprkos tome što se nalazi na listi “strateških” planirana je još 2019. godine, no proces pronalaska kupca, ili strateškog partnera, odgođen je zbog pandemije koronavirusa, koja je prošle godine prizemljila avione i izazvala tešku krizu u tom sektoru.

Radi se o kompaniji koja je kronični gubitaš. U posljednjih desetak godina od države su dobili oko milijardu i pol kuna. Prije dvije godine našli su se pred stečajem te su spašeni dokapitalizacijom. Možda bi im dolazak strateškog partnera konačno osigurao restrukturiranje, bolje upravljanje i u konačnici bolje rezultate.

Sljedeći, prilično siguran kandidat za prodaju, s liste strateških poduzeća jest HŽ Cargo. Tržište željezničkog prijevoza tereta liberalizirano je 2013. godine, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Konkurencija se počela razvijati tri godine kasnije, te sada imamo desetak željezničkih prijevoznika tereta.

HŽ Cargo je od tada pao na samo 50 posto tržišta, iako je do ulaska konkurencije bio monopolist. U prošlosti je već bilo pokušaja njegove privatizacije, no pregovori s rumunjskom kompanijom koja je 2014. bila zainteresirana za kupnju su propali, zbog toga što nisu uspjeli osigurati financijska jamstva.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li na prodaju ići i ACI. Radi se o lancu od 22 marine, s preko šest tisuća vezova, ali isto tako i o tržišnoj djelatnosti. Također, ACI je dioničko društvo koje nije u stopostotnom vlasništvu države. Osim države koja ima 78,5 posto dionica, u vlasničkoj strukturi je i nekoliko mirovinskih fondova kao i mali dioničari.

U poduzeća od posebnog interesa spadaju i Narodne novine, koje imaju lanac trgovina s uredskim priborom. Prije nekoliko godina zabavljali su javnost neuspješnim pokušajem pokretanja proizvodnje toalet papira.

Kako to često biva s državnim firmama, priča o proizvodnji toalet papira je propala, što je, prema tadašnjem izvještavanju medija, Narodne novine koštalo oko 60 milijuna kuna. Hoće li lanac trgovina s uredskim priborom, spajalicama, klamericama i fasciklima i dalje ostati na listi poduzeća od posebnog interesa, ili će ga skinuti i prodati, odlučivat će Ministarstvo gospodstva i vlada.

Hrvatska poštanska banka također se nalazi na listi strateških poduzeća. Država u toj banci direktno i indirektno ima preko 70 posto dionica. S obzirom da se radi o komercijalnoj banci, koja posluje na tržištu, kao i sve ostale, moglo bi se očekivati da će se također naći na listi za privatizaciju, pišu na Telegramu..

Analiza oporavka

Ekonomija se ubrzano počela oporavljati, ali je financijski sustav i dalje izložen značajnim rizicima zbog snažnog rasta javnog duga, napuhavanja balona na tržištu nekretnina te riziku zombifikacije tvrtki.

Savjet HNB-a upozorio je da fiskalna politika uz druge mjere pridonijela ublažavanju posljedica pandemije, a pad prihoda i izdašne potpore gospodarstvu prelile su se u skok javnog duga (uz ojačanu međuovisnost banaka i države). Zasad rizike financiranja države ublažavaju niska premija rizika i povoljni uvjeti financiranja, kao i izdašna EU sredstva na raspolaganju.

Problem koji se već neko vrijeme valja iza brda je zagrijavanje na nekretninskom tržištu. Iako izrijekom ne spominju napuhavanje balona, HNB ističe da se “visoke i brzo rastuće cijene stambenih nekretnina sve više odvajaju od ekonomskih veličina koje bi ih trebale određivati” što je zapravo definicija balona. Broj transakcija u pandemiji se ponešto smanjio, ali su cijene tek blago usporile rast na valu jeftinog novca, državnog subvencioniranja te stabilne razine zaposlenosti i dohodaka. Stambeni krediti ubrzano rastu, a iako se odobravaju uz razborite uvjete kreditiranja “kod dijela kredita su vidljivi povišeni omjeri otplata u odnosu na dohodak, što u nepovoljnim okolnostima može pojačati utjecaje poremećaja na tržištu nekretnina”.

Konačno, s dužim trajanjem pandemije i fiskalnih poticaja raste prijetnja zombifikacije korporativnog sektora. Dijelovi ekonomije i dalje su trpe zbog mjera socijalnog distanciranja, a dok preuranjeno ukidanje mjera može ugroziti zdrave, od predugog održavanja koristi imaju i ona poduzeća s neodrživim poslovnim modelima. “To može smanjiti korporativni dinamizam i zombificirati sektor poduzeća, s nepovoljnim implikacijama za gospodarski rast i financijsku stabilnost”, upozoravaju iz HNB-a.

Procjena Europske komisije

Europska komisija u srijedu je u proljetnim ekonomskim prognozama blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstvo za ovu godinu na 5 posto, ali i znatno povećala procjenu za iduću godinu, na 6,1 posto, kada će hrvatski BDP premašiti razinu od prije krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Hrvatsko gospodarstvo je prošle godine palo za osam posto, a ove godine EK očekuje njegov rast od 5 posto te iduće sljedeće 6,1 posto. U zimskim prognozama objavljenim 11. veljače, Komisija je prognozirala rast hrvatskog gospodarstva ove godine od 5,3 posto, a sljedeće za 4,6 posto.

Europska komisija u srijedu je u proljetnim ekonomskim prognozama blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstvo za ovu godinu na 5 posto, ali i znatno povećala procjenu za iduću godinu, na 6,1 posto, kada će hrvatski BDP premašiti razinu od prije krize izazvane pandemijom koronavirusa i biti među najbrže rastućima u EU.

Komisija ističe da su te procjene izložene velikim rizicima i s pozitivne i s negativne strane. Negativni rizici ovise o tome u kojoj će mjeri biti obuzdana pandemija u Hrvatskoj i na ključnim emitivnim turističkim tržištima na vrijeme za turističku sezonu, dok slabi administrativni kapaciteti predstavljaju rizik za brzo povlačenje europskih sredstava.

S druge strane, kao ključni pozitivni rizici za sigurnost tih procjena EK navodi snažniji rast izvoza roba i brži oporavak uslužnog sektora. “Nakon velikog smanjenja gospodarstva 2020. godine, koje je izazvala pandemija covida-19, hrvatski BDP trebao bi snažno rasti 2021. i premašiti razinu prije krize 2022. Očekuje se da će se oporavak temeljiti na širokoj osnovi, prije svega kroz rast izvoza usluga (turizam), privatnu potrošnju i investicije”, navodi se Komisijinim prognozama za Hrvatsku.

Javne financije, koje su podnijele najveći teret krize, postupno će se oporavljati 2021. i 2022., tijekom kojih će se umjereno smanjiti omjer javnog duga prema BDP-u.

EK prognozira da će manjak u proračunu opće države ove godine iznositi 4,6 posto, nakon lanjskih 7,4 posto, a u idućoj godini dodatno pasti na 3,2 posto BDP-a.

Veliki pad gospodarstva prošle godine rezultat je poteškoća u turističkom sektoru, čiji je udio u BDP-u 16 posto. Jako se smanjila i privatna proizvodnja, ponajviše zbog nametnutih ograničenja na potrošnju usluga, a ne zbog smanjenja prihoda.

Tržište rada je dobro prošlo kroz krizu s obzirom na smanjenje gospodarstva jer je bilo zaštićeno mjerama hitne potpore. EK očekuje umjereno pozitivni razvoj na tržištu rada, te procjenjuje da će se stopa nezaposlenosti postupno smanjivati, s lanjskih 7,5 posto, na 7,2 posto u ovoj godini te na 6,6 posto u 2022.

EK u proljetnim prognozama očekuje i da će investicije dati snažan poticaj rastu, zahvaljujući i obnovi od potresa, boljem povlačenju europskih investicijskih fondova i naročito, od 2022. godine, sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Također, EK prognozira da će stopa inflacije u Hrvatskoj ove i iduće godine dosegnuti 1,3 posto, nakon lanjske stagnacije potrošačkih cijena.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u srijedu je ocijenila da su proljetne ekonomske prognoze Europske komisije na tragu nedavno objavljenih očekivanja Vlade, ali da u prognozama i EK i Vlade “izostaje snažna vizija održivih stopa rasta koje bi se trebale temeljiti na investicijama u sektorima koji stvaraju višu dodanu vrijednost”.

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić je u srijedu u Karlovcu predstavio gospodarski dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) vrijedan 17 milijardi kuna i rekao da je to Hrvatskoj prilika za jači gospodarski rast kroz zelenu i digitalnu tranziciju.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je u Vodnjanu ocijenio kako su najnovije prognoze Europske komisije dobre za Hrvatsku, koja se nalazi među četiri zemlje koje će imati najveći rast.

Preporuka uvođenja poreza na nasljedstvo

Vlade bi u potrazi za dodatnim prihodima koji će poboljšati stanje u proračunima opterećenima koronakrizom trebale razmotriti porez na nasljedstvo i nekretnine, poručila je u utorak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Ti su porezi trenutno u većini zemalja tek skroman izvor proračunskih prihoda zbog izuzeća, izdvajanja dijela poslovanja i izdašnih darova i često pogoršavaju nejednakost, istaknuo je OECD.

Izdvojili su slučaj SAD-a gdje vlasnici samo 0,2 posto nekretnina plaćaju porez na nasljedstvo, a gotovo 80 posto bogatstva u rukama je 10 posto najbogatijih kućanstava.

Porezi na nekretnine i nasljedstvo čine samo 0,5 posto ukupnih poreznih prihoda u 24 zemlje u OECD-ovoj skupini uglavnom razvijenih zemalja koje imaju takve namete, utvrdio je OECD.

Vlasnici većine nekretnina u pojedinim zemljama uopće ne plaćaju porez zahvaljujući velikodušnim izuzećima za blisku rodbinu i za imovinu poput kompanija u obiteljskom vlasništvu, tumače u OECD-u.

Porezni sustavi uvelike se razlikuju od zemlje do zemlje, pa se tako izuzeća za prebacivanje vlasništva na djecu kreću u rasponu od 17.000 dolara u Belgiji do 11 milijuna dolara u SAD-u.

U nekim zemljama nasljednici mogu izbjeći ili smanjiti porez darom koji često ima povoljniji porezni tretman.

To znači da plaćaju znatno niži porez no što zakon propisuje za tu vrstu imovine. U SAD-u i Velikoj Britaniji najbogatija kućanstva plaćaju porez po nižoj stopi od ostalih bogataša, otkrio je OECD.

Prostora za veći doprinos državnim financijama prenapregnutim pandemijom ima, ali u OECD-u ističu mogućnost oštrog protivljenja takvim nametima. “Porezu se protivi srednja klasa koja ga ne plaća”, objasnio je direktor OECD-a za poreznu politiku i upravu Pascal Saint-Amans.

Rezultati OECD-ovog istraživanja odražavaju kritiku mladih da ne mogu kupiti nekretninu i skućiti se bez velike pomoći roditelja ili djedova i baka. „Da bi porezi na nasljedstvo igrali važnu ulogu u državnim prihodima, treba ih bolje urediti no što je trenutno slučaj u mnogim zemljama”, zaključuje šef porezne politike i statistike OECD-a David Bradbury, donosi Glas Istre.

Pola milijarde dolara

Proizvođač automobila Nissan Motor izvijestio je u utorak da u tekućoj poslovnoj godini očekuje neto gubitak od 60 milijardi jena (551 milijun dolara) zbog nestašice poluvodiča i viših cijena sirovina. Prihodi bi mu u financijskoj godini koja završava u ožujku 2022. godine trebali porasti 15.7 posto, na 9100 milijardi jena.

U godini koja je završila u ožujku 2021. Nissan je poslovao s neto gubitkom od 448.7 milijardi jena. U godini ranije gubitak je iznosio 671.2 milijarde jena. Prihodi su mu pali za 20.4 posto, na 7860 milijardi jena.

U tromjesečnom razdoblju koje je završilo u ožujku neto gubitak iznosio je 81 milijardu jena i gotovo se istopio u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem kada je iznosio 710.5 milijardi jena. Prihodi su mu porasli sedam posto, na 2550 milijardi jena.

Kompanija je zapala u ozbiljne probleme, bilježeći pad dobiti i prihoda nakon uhićenja smijenjenog predsjednika Carlosa Ghosna u studenom 2018.

Ghosn je optužen za zloporabu povjerenja i krivotvorenje financijskih dokumenata kako bi svoju plaću i naknade prikazao manjima. On opovrgava te optužbe i krajem 2019. pobjegao je iz Japana u Libanon budući da te dvije zemlje nisu sklopile sporazum o izručenju.

Postizborna analiza

Nakon izlaska iz Europske unije, pa udara COVID krize, britanskom gospodarstvu sprema se nova glavobolja – zadržavanje Škotske u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva kojem donosi gotovo svaku desetu funtu BDP-a. N a izborima prošloga četvrtka dvije stranke koje se zalažu za škotsku neovisnost – Škotska nacionalna stranka (SNP) i Zeleni – osvojili su 72 od ukupno 129 mjesta što im daje većinu u parlamentu i mogućnost usmjeravanja političke agende.

Premijerka Nicola Sturgeon izjavila je kako joj rezultati izbora daju mandat za pripremu drugog referenduma o neovisnosti, po završetku koronakrize.

“Premijerka je ponovila svoju namjeru da osigura stanovnicima Škotske mogućnost izbora vlastite budućnosti kada kriza završi. Jasno je dala do znanja da pitanje referenduma nije pitanje ‘ako’ već ‘kada”, stoji u priopćenju njezina kabineta nakon telefonskog razgovora s britanskim premijerom Borisom Johnsonom, prenosi Reuters.

Pridruži se svijetu PBZ Premium Visa kartica i uživaj u brojnim uslugama i pogodnostima skrojenima baš po tvojoj mjeri

S druge strane, priopćenje Johnsonova kabineta na istu temu uopće ne spominje pitanje referenduma, već naglašava “važnost fokusiranja na oporavak od COVID krize”. Podsjetimo, Johnson i njegova Konzervativna stranka (za sada) oštro se protive novom referendumu i tvrde da je to pitanje riješeno 2014. kada je 55 posto Škota odbacilo neovisnost.

Nicola Sturgeon pak uzvraća da se od 2014. mnogo toga promijenilo, ciljajući prije svega na brexit koji je i Škotsku izveo iz Europske unije iako je većina tamošnjih birača glasovala za ostanak. Stoga se špekulira da će britanska vlada sudskim putem spriječiti organizaciju referenduma ako ga škotska vlada raspiše.

Naime, Škotski zakon iz 1998. propisuje da ovlast odlučivanja o svim pitanjima vezanima za uniju Škotske i Engleske ima isključivo britanski parlament.

Stoga samo ta institucija može dati odobrenje škotskoj vladi za organizaciju referenduma o neovisnosti. Međutim, ministar u Johnsonovoj vladi Michael Gove – inače Škot – u gostovanju za Sky News odbacio je mogućnost da bi Downing Street mogao opstruirati škotske težnje.

Sturgeon, koja se nedugo nakon Govea pojavila u programu BBC-a, rekla je da bi, bez obzira na to koje točno značenje ima Goveov odgovor, bilo “apsurdno i potpuno nečuveno” da britanska vlada poduzme pravne korake kako bi zaustavila referendum.

“Kad bi ovo završilo na sudu, što nije nešto što ikada želim vidjeti, to bi značilo da je konzervativna vlada odbila poštovati ​​demokratske želje škotskog naroda”, rekla je Sturgeon. Upravo to pitanje, hoće li biti referenduma, opterećivat će investitore u narednom razdoblju, ocjenjuju ekonomski analitičari. Kallum Pickering, stariji ekonomist banke Berenberg, smatra kako je rizik izlaska Škotske iz 300-godišnje unije s Engleskom i dalje nizak, no parlamentarna većina stranaka koje podržavaju neovisnost rezultirat će pritiskom na britanski parlament da odobri drugi referendum.

“Takav ishod može donijeti turbulencije na tržištima i obnoviti nesigurnosti u brexit stilu o ekonomskoj i političkoj budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva”, tumači Pickering za CNN. Ako je suditi po reakciji na Londonskoj burzi u ponedjeljak, rezultati izbora trenutno investitore previše ne brinu.

Dok su njemački i francuski burzovni indeksi poslije 11 sati bilježili blagi minus od 0,2 posto, britanski FTSE 100 bio je u plusu od 0,1 posto. Škotsko gospodarstvo sudjeluje s 8 posto u britanskom BDP-u. Analitičari švicarske banke UBS ocjenjuju kako referenduma neće biti još barem nekoliko godina.

“Međutim, ako se pojave špekulacije o njegovom mogućem održavanju, to bi moglo dovesti do pada vrijednosti britanske financijske imovine”, smatraju u UBS-u. Dodaju kako je u ovom trenutku još prerano procjenjivati učinke neovisnosti, no u ekonomskom pogledu nijedna strana neće profitirati od odvajanja.

Politička kriza oko škotske neovisnosti najvjerojatnije će eskalirati iduće godine kada koronakriza splasne, a parlament u Edinburghu usvoji zakon o referendumu, što je mogućnost za koju je Sturgeon rekla kako je “ne bi odbacila”.

“Borba će biti odgođena, ali ne zadugo”, kaže za Bloomberg Mujtaba Rahman, direktor za Europu u konzultantskoj tvrtki Eurasia. Ta tvrtka za procjenu političkog rizika smatra da su šanse za održavanje referenduma prije britanskih parlamentarnih izbora 2024. trenutno na 30 posto, piše Poslovni dnevnik.

Analiza

Istraživanje američkih Federalnih rezervi (FED) pokazalo je da brokerske tvrtke, investitori, politički savjetnici i akademici sve više percepiraju kriptovalute i stablecoine kao potencijalnu prijetnju stabilnosti postojećeg financijskog sustava.

Otprilike 20 posto od 24 stručnjaka koje je kontaktirala američka središnja banka navelo je kriptovalute/stablecoine kao potencijalni rizik za financijsku stabilnost. Istraživanje je uključeno u najnovije polugodišnje izvješće FED-a o financijskoj stabilnosti, koje je objavljeno prošlog tjedna.

Konkretno, zaposlenici FED-a nisu spominjali kriptovalute u svojoj analizi rizika, također kriptovalute niti stablecoini nisu spomenuti u prethodnom izvješću objavljenom u studenom 2020. Najveći rizik naveden u istraživanju bile su novi sojevi koronavirusa otpori na cjepiva, zatim nagli rast realnih kamatnih stopa i porast inflacije.

Iz Fed-a su napomenuli da su vrijednosti pojedinih imovina povišene u odnosu na povijesne norme. U prošlotjednoj izjavi predsjednik Fed-a Jerome Powell izjavio je da su „stvari“ na tržištu kapitala postale pomalo ekstremne, pritom misleći na najpoznatiju meme kriptovalutu.

Odgovarao je na pitanje novinara u kojem je spomenuo dogecoin, čija je cijena ove godine skočila 122 puta na 73 centi, čime mu je tržišna kapitalizaciju dosegnula preko 80 milijardi dolara, što je više od tržišne vrijednosti dionica mnogih svjetski poznatih poduzeća poput Honde i BMW-a. Cijena bitcoina, najveće kriptovalute po tržišnoj kapitalizaciji, udvostručila se ove godine, te dosegla tržišnu vrijednost preko 1,05 bilijuna dolara.

Naravno, s druge strane, bitcoin entuzijasti vide FED kao potencijalnu prijetnju financijskoj stabilnosti, pretpostavljajući da će bezobzirno bilijunsko tiskanje novca od početka 2020. pokrenuti neobuzdanu inflaciju. Činjenica da je petina svih dolara u optjecaju kreirana samo u 2020. godini, izaziva opravdanu zabrinutost ne samo bitcoin entuzijasta, već svih sudionika na tržištu kapitala, piše Lider.