Ekonomija

HRT
Nakon dramatičnog prosinca, kada su se za plaće borili štrajkom i prosvjedima, pred radnicima Đure Đakovića iz Slavonskoga Broda odlučujuća je godina. S kolektivnog godišnjeg odmora vratili su se u pogone. U vruće fotelje zasjela je nova uprava.

Uz pomoć Vlade očekuje se stabilizacija proizvodnje te stvaranje zdravih temelja za opstanak nekadašnjeg slavonskog industrijskog diva. Novim će kreditnim aranžmanom sanirati dio dugova. No perspektiva ne postoji bez strateškog partnera.

O tome su u emisiji Otvoreno, urednika i voditelja Branka Nađvinskog, govorili: predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe Hrvoje Kekez, zamjenik povjerenika Sindikata metalaca Hrvatske u Đuri Đakoviću Ivan Barić, pomoćnik ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Zvonimir Novak, član Predsjedništva SDP-a Ivo Jelušić i brodsko-posavski župan Danijel Marušić.

– Oko 560 milijuna kuna su dugovi kratkotrajne obaveze, uglavnom kod financijskih institucija, nešto dobavljača i tako. Velike su zalihe ne dovršene robe u Đuro Đaković specijalnim vozilima, mislim tu na vagone. 128 milijuna vrijedi roba koju ćemo isporučiti, ja se nadam, najbrže što možemo, jer ipak smo sada ovih tjedana u blokadi praktički za vrijeme štrajka se nije uopće radilo, Nakon što se prekinuo štrajk krenulo se raditi s onim što se ima, s onim materijalom koji je zatečen, u mogućnostima koje jesu, kazao je Kekez.

Nešto optimističniji bio je Barić.

– Danas je atmosfera puno bolja. Mi smo unazad tri mjeseca, onako prosto rečeno, kao Slavonci naučili se boriti. Zatečeni situacijom neisplate plaće prošli smo jednu Golgotu. To kašnjenje plaća proživljavaju cijele obitelji. Istina je da je gospodin ministar gospodarstva nama uporno govorio da Đuro ima perspektivu, da će se u Đuru uložiti i da Đuro ide naprijed. I evo danas Đuro Đaković, odnosno radnici u Đuri Đaković vjeruju u perspektivu, vjeruju u budućnost. Vlada je donijela danas određenu stabilnost, bili su prisutni gospodin Marić i ministar obrane Krstičević. Tu su se iznašla određena rješenja potrebe države. Ako mi znamo da Đuro Đaković specijalna vozila rade i civilni i vojni program, puno je lakše ući u tu tvrtku. I naravno da su danas radnici puno opušteniji, vjeruju u svoju budućnost, rekao je Barić i dodao:

– Nas je napustilo 50, 60 ljudi. 30 posto tih ljudi već dolazi u tvrtku i kaže da bi se rado vratili.

– U brodsko-posavskoj županiji nema domaćinstva, nema kuće da na neki način nije povezan s Đurom Đaković. Đuro Đaković, kako kod nas kažu, može proizvesti od igle do lokomotive. Đuro Đaković je negdje oko četvrti proizvođač vagona u Europi, da ne kažem više od 700 tenkova i tako dalje. Posrtanje Đure Đakovića bi imalo jako veliki negativni odjek na gospodarstvo brodsko-posavske županije. Tako da ova današnja odluka Vlade je itekako ispravna, rekao je Marušić.

Na pitanje što je to što može napraviti nova uprava, a da nije mogla napraviti stara uprava, Novak je rekao:

– Od same nove uprave očekujemo sada uhvatiti se u koštac s izazovima proizvodnje, završiti vagone koji su u visokoj fazi, na kraju krajeva za što je i Vlada ovaj prvi dio od jamstva od ukupno 300 milijuna kuna odredila, ali isto tako očekujemo od uprave da izradi jedan kvalitetan, održiv program restrukturiranja koji će omogućiti budućnost kompaniji na nekim drugim osnovama, normalno zadovoljavajući sva pravila i kriterije Europske komisije vezano uz državne potpore.

– Ako je ovo sve napravljeno da se Đuro Đaković stavi na zdrave noge, da se održi zaposlenost, da se vrate dugovi, da se nastavi poslovanje – dobro. A ako je ovo napravljeno zato što je izborna godina u kojoj treba sve učiniti da Plenković pobjedi u HDZ-u za mjesec, dva dana, da HDZ ponovno pobjedi na izborima, onda to nije dobro, rekao je Jelušić.

– Osnovni problem Đuro Đaković specijalna vozila je niska produktivnost u proizvodnji vagona. Ja mislim da je to jedna radna disciplina, loša organiziranost ljudi s više nivoa, rekao je Kekez i dodao da do sada nije bila spremnost da se nešto više napravi na tome.

Što se tiče strateških partnera, za sada se ne može govoriti o konkretnim tvrtkama u svijetu koje su za to zainteresirane.

– Ne samo kod nas, nego i u Europi nedostaju kapaciteti, nedostaju sposobnosti kakve Đuro Đaković ima, isto tako nedostaje kvalificirana radna snaga koja može odgovoriti na te izazove. Ja sad ne bih konkretno o imenima. Doista se razgovara, doista primamo upite čak i s domaćeg tržišta, a isto tako razgovara se s avio kompanijom iz Amerike. Vrlo je teško raditi program restrukturiranja i tražiti strateškog partnera ako gledate Đuru Đaković kao jednu cjelinu u kojoj imate vojni program i u kojoj imate civilni program, rekao je Novak.

– Logika kaže da je lakše naći tri ili četiri više strateških partnera, svaki u svom fokusu, u svom polju, nego jedan. Stvarno ne mogu reći da je nemoguće, sve je moguće, možda ima netko, i pregovarat ćemo, ali ono što bih ja htio u izradi tog strateškog plana restrukturiranja je da se poveća produktivnost na sve načine, da se smanje troškovi, kazao je Kekez.

Večernji list
Iako se sedam godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju nisu ostvarila nadanja prosječnih hrvatskih građana o boljem životu čim kročimo u EU, što su lakonski pa i manipulativno uoči referenduma o pristupanju Uniji izjavljivali političari, nespremni ovu državu učiniti boljom, podaci Eurostata pokazuju da unatoč nizu razloga za nezadovoljstvo stanjem u zemlji u usporedbi s prosjekom EU imamo i neke prednosti.

U globaliziranom svijetu obilježenom raznim nesigurnostima Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja i ima najniži udio ljudi (2,6%) koji su žrtve kriminala, nasilja i vandalizma. Također, prema podacima Eurostata objavljenim u povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, imamo najmanji udio učenika (3,3%) koji napuštaju rano školovanje, a ubrajamo se i među najljepše zemlje jer je jadranska Hrvatska treća najpopularnija turistička destinacija među regijama u EU. Samo 0,8% stanovništva EU

– Podaci govore sami za sebe i kad je riječ o prednostima Hrvatske to je svakako sigurnost naše zemlje jer se ubrajamo u najsigurnije zemlje unatoč napisima u medijima o izoliranim slučajevima nasilja, a to su potvrdila i naša istraživanja. Naši se građani osjećaju i objektivno i subjektivno sigurno u svom stanu, na ulici, u javnom prijevozu. Prednost je života u Hrvatskoj i još uvijek ležeran mediteranski način života, čvrste obiteljske veze i druženja s prijateljima. A jesmo i turistička sila i lijepa zemlja – kaže o prednostima Hrvatske i života u njoj Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar koja se bavi kvalitetom života i srećom.

Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju u prosjeku s 31,8 godina, kasnije nego u bilo kojoj državi EU, što je posljedica i lošeg financijskog stanja i nepostojanja povoljne stambene politike za mlade, ali i još uvijek tradicionalnog načina života u kojem se djeci ne žuri otići iz roditeljskog doma. Hrvatska koja se ubraja u najmanje zemlje u EU s 4,1 milijuna stanovnika prema Eurostatu, premda smo sad pali na četiri milijuna ljudi, čini tek 0,8% stanovništva velike Europske unije, koja broji oko 513 milijuna ljudi. Nažalost, od niza parametara po kojima se vidi gdje stojimo u odnosu na prosjek EU, ispod prosjeka smo po ekonomskim pokazateljima.

Dok je BDP po stanovniku u Hrvatskoj 12.600 eura, u EU je 31.000 eura. Zbog neravnomjernog regionalnog razvoja s kojim nemaju problema uređene zemlje i nagomilanih demografskih problema gustoća naseljenosti nam je ispod prosjeka EU. Dok u Hrvatskoj u prosjeku po kilometru kvadratnom živi 74 stanovnika, u EU ih je u prosjeku naseljeno 118 po četvornom kilometru. Loši smo i po stopi zaposlenosti muškaraca i žena koja u Hrvatskoj za muškarce iznosi 70%, za žene još niže, 60 posto, dok je u EU stopa zaposlenosti muškaraca i žena 79%, odnosno 67%. Dok je kod nas četvrtina stanovništva u riziku od siromaštva, u EU je njih 21,9%.

I kad je riječ o kvaliteti života i zdravlja nemamo baš razloga za zadovoljstvo. Očekivana životna dob u dobrom zdravlju za muškarce je kod nas 57,1 godina, za žene 58,7 godina, dok je u EU u prosjeku očekivana životna dob u dobrom zdravlju za muškarce 63,5 godina, a za žene 64,2 godine. I ovaj podatak govori da nije vrijeme za dulji radni vijek u Hrvatskoj jer, kad bi se produljio odlazak u mirovinu, imajući na umu i da živimo kraće od prosjeka EU, to znači da muškarce u nas ne samo da ne čeka uživanje u mirovini nego bi im od umirovljena do smrti ostalo samo šest godina života. Naime, prema posljednjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, muškarci su u 2017. kod nas umirali sa 73,1 godinom, a žene s 80,1 godinom. Nasuprot tome, u EU je u prosjeku životni vijek 83,5 godina za žene i 78,3 godina za muškarce.

 – Naravno da je problem lošijeg života naših građana u dobrom zdravlju i u ekonomskim razlozima, ali standard nije i jedini faktor koji utječe na duljinu prosječnog životnog vijeka i duljeg života ljudi u dobrom zdravstvenom stanju. Na to utječu i zdravstveni razlozi, dostupnost kvalitetne zdravstvene zaštite, način života i zdravstvena nepismenost. Djecu u školi učimo da ‘ bubaju’ činjenice, a trebali bi ih u školama više odgajati da budu odgovorni građani i prema sebi i prema drugima – kaže Maja Vehovec sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

 Inače, Švedska je zemlja s najduljom očekivanom životnom dobi u dobrom zdravlju i to – 73,3 godine za žene i 73 za muškarce – dok se mi možemo tješiti da je od nas gora Letonija, u kojoj je očekivana životna dob u dobrom zdravlju za žene 54,9 godina, a za muškarce 52,3 godine.

 Ispod prosjeka smo Europske unije i po sreći građana pa, dok je u EU 2018. godine više od 62% ljudi starijih od 16 godina, prema Eurostatu, izjavilo da su bili sretni tijekom proteklih mjesec dana, u nas je to isto izjavilo tek 42% građana, pa smo po sreći građana zauzeli treće najgore mjesto u EU nakon Letonije i Bugarske. Kako nam je nedavno objasnila Kaliterna Lipovčan sreća građana ovisi i o vanjskim okolnostima, percepciji građana različitih problema u društvu, o povjerenju u državne institucije i o ekonomskim prilikama pojedinca i države. A financijskom situacijom najmanje su zadovoljni Bugari i Hrvati, a najviše Finci, Šveđani i Nizozemci. Stoga, da bismo bili sretniji, treba čekati i oporavak gospodarstva, a politika mora vratiti povjerenje u rad državnih institucija kojima su naši građani godinama nezadovoljni, piše Večernji list.

Premijer
Predsjednik Vlade Plenković danas je posjetio tvrtku Đuro Đaković Grupa d.d. u Slavonskom Brodu.

Sastanak je počeo u 16 sati, a premijer se sastao s predstavnicima Uprave Đure Đakovića, na čelu s predsjednikom Uprave Hrvojem Kekezom. Sastanku su također nazočili i gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara te župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, a predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je i proizvodnu halu Specijalnih vozila.

Direktni povod sastanka bio je nedavno davanje jamsta, tj. kreditni aranžman kojim je saniran dio dugova Đuro Đaković Grupe. Premijer je rekao kako je cilj sastanak bio povezan uz odluku Vlade da da jamstvo Đuro Đaković Grupi, a poslije sastanka odgovarao je na pitanja novinara. “Cilj posjeta Đuri Đakoviću vezan je za nedavnu odluku Vlade da da jamstvo u ukupnom iznosu od 300 milijuna kuna. Danas se ovdje prigodom našeg posjeta potpisao ugovor sa Hrvatskom poštanskom bankom o prvih 150 milijuna kuna koji služe za revitalizaciju poslovanja i podloga za restrukturiranje i dugoročnu održivost Đure Đakovića.

Smatramo da je ovo kompanija koja je jedna od uporišnih – u ekonomskom pogledu – točaka i Brodsko-posavske županije, ali i cijele Slavonije, ljudi koji ovdje rade, a ima ih oko 860. Time smo pružili ruku Đuri Đakoviću koji ima veliku tradiciju. Želimo da se nastavi ovako kvalitetna proizvodnja vagona sa naručiteljima iz država Zapadne Europe, te naravno i dio koji se odnosi na vojni program. U godinama koje su pred nama i Ministarstvo obrane će biti jedan od važnih naručitelja poslova”, rekao je premijer.

Zbog problema s prošlom Upravom, tu je nova Uprava, kaže Plenković. “Imamo povjerenja u gospodina Kekeza. Očekujemo da se pristupi restrukturiranju, pronalaženju pravoga strateškoga partnera koji će omogućiti da poslovanje bude uspješno”.

Kada se očekuju plaće za radnike, rekao je: “Osigurali smo plaće u ovom cijelom periodu.” “Ovdje su Uprave bile dugi niz godina, mi sad okrećemo novu stranicu”, kazao je zaključno Plenković.

Podsjetimo, šef SDP-ovog Savjeta za gospodarstvo Josip Tica u Newsroomu je odluku Vlade da kreditni aranžman kojim će se sanirati dio dugova Đuro Đaković grupe, da spašava ono što se spasiti može slikovito usporedio s pacijentom čija je noga slomljena.

“Ako mu date ibuprofen da ga ne boli, pa me pitate jesam li za to da mu damo taj ibuprofen, jesam, pod uvjetom da ćemo liječiti nogu. No, ako ćete pustiti pacijenta da polako odumire, tada je to bačen novac.Premijer je od Đure Đakovića mogao napraviti mercedes, a on dolazi sada kada je sve propalo, između ostalog i zaslugom njegove Vlade, i daje kikiriki, milostinju nekom tko je trebao biti nositelj razvoja cijele Slavonije. Svojim ekonomskim politikama sveo ga je na prosjački štap, jer u četvrtoj godini spašavate mrtvaca koji je trebao biti atletičar”.

Analiza Ekonomskog Laba
Thomas Piketty, poznati francuski ekonomist, ima novu knjigu. Engleski prijevod bit će dostupan u ožujku, a i u hrvatskim medijima već su objavljeni neki izvadci iz knjige.

Za očekivati je stoga kako će se u javnosti priča o nejednakosti ponovno intenzivirati, a iako smo na Labu već pisali o stanju i kretanju siromaštva i nejednakosti raspodjele dohotka u Hrvatskoj, pogledajmo neke podatke koji su nedavno objavljeni, piše Ivica Brkljača za Ekonomski lab.

Pogledajmo što se događa s dohotkom kućanstava. DZS je krajem godine objavio Anketu o dohotku stanovništva (provedenu 2018.). U tekstu s Laba vidimo kako je prosječni dohodak u Hrvatskoj od 2015. do 2018. porastao za 18,7%, a medijalni za još viših 19,4%. To su relativno visoke stope u uvjetima niske inflacije, što nam kazuje da je došlo do osjetnog realnog rasta dohotka kućanstava.

Rast BDP-a, koji traje od 2015., itekako se osjetio u svakodnevnom životu građana, a kada vidimo da je medijan rastao brže od prosjeka  možemo zaključiti kako je dosadašnji gospodarski rast u Hrvatskoj zapravo bio inkluzivan. Teze o tome kako 3,2 milijuna građana od rasta gospodarstva nije imala ništa ili je imala vrlo malo, pokazuju se potpuno promašenima. Pokazuje se kako niti oni prigovori da porezna rasterećenja (koja su provedena u tri kruga) idu u korist samo bogatima i da će doći do dodatnog raslojavanja stanovništva, ne drže vodu.

Hrvatska, zapravo, nema izraženijih problema što se tiče nejednakosti dohotka. Prema najpoznatijoj mjeri nejednakosti dohotka, Ginijevom koeficijentu, Hrvatska stoji solidno u usporedbi s drugim zemljama EU i nalazi se u sredini poretka. Što se tiče siromaštva, nakon što su u periodu krize pokazatelji siromaštva rasli, ulaskom u EU negativni se trend zaustavio, dok su posljednjih godina pokazatelji siromaštva u izraženijem padu.

Unatoč recentnom padu, stopa teške materijalne deprivacije i dalje je prilično visoka odnosno viša je nego u EU28 prosjeku (8,6% vs. 5,9%). No, uzimajući u obzir stupanj razvoja, Hrvatska zapravo dobro stoji po tom pitanju.

To nam govori kako je značajnije smanjenje siromaštva u RH, pri ovoj razini BDP-a, teško moguće postići . Jasno je kako je u ovom trenutku najbolja socijalna mjera za Hrvatsku, prije svega, snažniji gospodarski rast – tim više što vidimo kako s rastom BDP-a i poreznim rasterećenjima dohotka nejednakosti u Hrvatskoj nisu rasle, dapače, stoji u analizi Ivice Brkljače za Ekonomski lab.

Libra rasplamsala raspravu
Vodeće središnje banke u svijetu udružile su se kako bi istražile bi li trebale izdavati kriptovalute uslijed pada gotovinskih transakcija i sve većeg korištenja elektroničkih oblika plaćanja.

Kako navodi Associated Press, u skupini se nalaze Europska središnja banka (ECB), Banka Japana, Banka Kanade, Banka Engleske, zatim švedska Riksbank te švicarska središnja banka.

Na čelu skupine bit će dva predsjednika, Benoit Couere – nekadašnji dužnosnik ECB-a – te zamjenik guvernera Banke Engleske Jon Cunliffe. U njihovom zajedničkom priopćenju stoji kako će procijeniti potencijalne mogućnosti izdavanja kriptovaluta u njihovim matičnim jurisdikcijama. Preciznije, procjenjivat će tehnička pitanja izdavanja te razmjenjivati saznanja o novim tehnologijama, tumači AP.

Inače, švedska središnja banka već nekoliko godina razmatra potencijale izdavanja digitalnih valuta i pokrenula je pilot projekt s obzirom na smanjenje korištenja gotovine u toj državi. No, još nije donijela odluka treba li početi izdavati “švedsku” kriptovalutu. Kako tumače stručnjaci, postojeće kriptovalute – poput bitcoina – nisu prikladne kao sredstvo plaćanja roba i usluga zbog snažnih oscilacija vrijednosti. Stoga je Facebook ljetos pokrenuo projekt Libra s ciljem izdavanja istoimene kriptovalute, a koja bi pripadala skupini stabilnih digitalnih valuta.

Libri se u startu pridružilo nekoliko velikih imena globalne financijske industrije. Međutim, nakon negodovanja regulatora koji se pribojavaju potencijalnog golemog rasta moći Facebooka, iz projekta su izašli Visa, Mastercard, PayPal i eBay. Prema mišljenju nekadašnjeg dužnosnika japanske središnje banke, Facebookova libra nagnala je središnje banke na formiranje skupine koja će ispitati izdavanje kriptovaluta.

Naime, Facebookov je projekt rasplamsao raspravu da li u bliskoj budućnosti države trebaju i dalje imati monopol na izdavanje novca. Kako piše Reuters, Hiromi Yamaoka, bivši direktor odjela plaćanja i sustava poravnanja u Banci Japana, izjavio je da je formiranje skupine šest središnjih banaka znak da se ne radi samo o razmjenjivanju iskustava i znanja, već i o želji da se nešto slično libri drži pod nadzorom.

“Nešto slično libri učinilo bi transakcijske troškove mnogo nižima. Vodeće središnje banke moraju pokazati da i one čine napore u postizanju efikasnijeg poravnanja primjenom digitalne tehnologije”, pojasnio je Yamaoka. Među velikim središnjim bankama Narodna banka Kine otišla je najdalje u procesu stvaranja vlastitog digitalnog novca, iako su detalji još uvijek obavijeni velom tajne.

Banka Japana pokrenula je zajednički istraživački projekt sa ECB-om, ali je objavila da u bliskoj budućnosti ne planira izdavati kriptovalute. Yamaoka smatra da bi formiranje zajedničke skupine moglo ubrzati korištenje blockchain tehnologije u središnjim bankama. Jedan od motiva je i ojačavanje povjerenja u postojeće valute. Iz tog razloga američke Federalne rezerve nisu zainteresirane za kriptovalute s obzirom na važnost dolara, piše Poslovni dnevnik

TIH
 Na ljestvici od 180 država prema Indeksu percepcije korupcije 2019 Hrvatska je na 63. mjestu s 47 bodova. Pala je za jedan bod i tri mjesta u odnosu na 2018. godinu, izvijestio je Transparency International Hrvatska.

Prema Indeksu percepcije korupcije, istraživanju Transparency Internationala iz Berlina, najtransparentnije države u 2019. godini su Danska i Novi Zeland s 87, Finska s 86, te Singapur, Švedska i Švicarska s 85 bodova. Najkorumpiranije države su Sirija s 13, Južni Sudan s 12, te Somalija sa samo 9 bodova.

Hrvatska se i dalje nalazi među korumpiranim državama Europske unije, a osim nas lošije su Rumunjska i Mađarska s 44 boda, te Bugarska s 43 boda. Grčka je napredovala za 3 boda i pretekla Hrvatsku s 48 bodova.

Prosjek članica Europske unije je 64 bodova, tako da Hrvatska zaostaje za 17 bodova. U odnosu na države u okruženju prisutna je stagnacija i pad indeksa. Slovenija, Crna Gora i Srbija ostale su na istom broju bodova, dok su Hrvatska i Kosovo pali za 1 bod, a Bosna i Hercegovina za 2 boda.

Slovenija ima 60 boda, Hrvatska 47, Crna Gora 45, Srbija 39, Bosna i Hercegovina i Kosovo 36, a Sjeverna Makedonija 35 bodova. Indeks percepcije korupcije za 2019. godinu pokazuje da Hrvatska zaostaje i stagnira u borbi protiv korupcije. Njemačka udruga Transparency International ovogodišnji porast korupcije diljem svijeta objašnjava netransparentnim financiranjem političkih stranaka i novca u politici.

U 2018. godini korupcija se povezivala s populizmom i slabljenjem demokracije, te demokratskih institucija. U 2017. godini razlozi su bili pad građanskih sloboda i smanjivanjem prostora za civilno društvo.

Transparency International Hrvatska smatra da je korupcija povezana s pohlepom, krađom i neodgovornim ponašanjem pojedinaca. Odlazak razočaranih građana iz Hrvatske posljedica je siromaštva većine stanovnika uzrokovanog korupcijom, a ne želje za brzim stjecanjem bogatstva u drugim uređenim državama.

Korupcija nema ideološki predznak. Ona nije niti lijeva niti desna. Najodgovorniji je svaki pojedinac na poziciji političkog odlučivanja, i u vlasti i u oporbi. Oni na vlasti jer uništavaju integritet institucija, a u oporbi jer nisu spremni za stvarne promjene koje se u ovom društvu moraju dogoditi već danas. Sutra je prekasno.

“Hrvatska u ovom trenutku predsjeda Vijećem Europske unije, borbu protiv korupcije stavlja u prioritet svojih aktivnosti, a istovremeno zaostaje za 17 bodova od prosjeka Europske unije i čak 40 bodova od najtransparentnije članice Danske. Pad na ljestvici rezultat je nedovoljnog jačanja preventivnih tijela, te dugotrajni sudski procesi koji kompromitiraju stvarnu borbu protiv korupcije”, istaknula je Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.

Nove carine
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je u srijedu visokim carinama na uvoz automobila iz Europske unije ako Bruxelles uskoro ne pristane na sklapanje trgovinskog sporazuma.

“Moraju biti relativno brzi”, rekao je Trump na konferenciji za novinare pred odlazak iz švicarskog Davosa gdje je sudjelovao na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF).

Zemlje EU-a znatno više izvoze u SAD nego što iz njega uvoze, prigovorio je. Do sada sam bio suzdržan jer sam bio prezauzet i prvo sam želio zaključiti trgovinski sporazumom s Kinom, pojasnio je. “Oni su zapravo teži od Kine”, dodao je američki predsjednik, aludirajući na EU dan nakon sastanka s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

“Slušajte, ako nešto ne dobijemo, morat ćemo nešto poduzeti, a to nešto bit će vrlo visoke carine na automobile i druge proizvode koji stižu u našu zemlju”, rekao je Trump u odvojenom razgovoru za američku televizijsku postaju CNBC.

Glavni demokratski tužitelj optužio je u srijedu američkog predsjednika Donalda Trumpa na suđenju u Senatu da je uspostavio koruptivnu mrežu koja mu je trebala pomoći da pobjedi na izborima u studenome

Dodao je ipak da vjeruje da će u konačnici EU pristati na sporazum. “Oni će sklopiti sporazum zato što moraju”, zaključio je Trump u razgovoru za CNBC. Tijekom boravka u Davosu odvojeno je u razgovoru za Fox Business News rekao da bi carine na uvoz automobila iz EU-a mogle iznositi 25 posto. “U konačnici će stvari biti vrlo jednostavne jer ćemo, ne uspijemo li sklopiti sporazum, morati uvesti 25-postotne carine na uvoz njihovih automobila”, rekao je Trump novinarki Fox Businessa Mariji Bartiromo.

SAD i EU veliki su trgovinski partneri, što pokazuje i vrijednost njihove trgovinske razmjene u 2018. od gotovo 1.300 milijardi dolara. Trgovinski pregovori dvije strane bit će teški budući da Bruxelles želi iz sporazuma isključiti poljoprivredni sektor dok Washington želi zaštititi svoje tržište javne nabave, tumači dpa.

Američki predsjednik Donald Trump sudjelovat će u petak u Washingtonu na Hodu za život i tako postati prvi američki predsjednik koji će se pridružiti tom godišnjem okupljanju protiv prava na pobačaj.

 

Analiza
Skupština vjerovnika u srijedu je na Trgovačkom sudu u Pazinu odlučila da Uljanik d.d., krovna organizacija pulske brodograđevne kompanije, nema uvjete za nastavak poslovanja i ide u likvidaciju. Odluku o prekidu poslovanja nekoć poznatog brodogradilišta za Direktno je komentirao ekonomski stručnjak Damir Novotny.

“Nažalost, Uljanik brodogradilište ima vrlo malu imovinu. To su kranovi na području pomorskog dobra, mali broj baraka… Uljanik nema ozbiljne imovine. Ideja da se napravi novi Uljanik nije bila loša i to se trebalo napraviti. Međutim, ako se ne varam, to nije bio zaključak vjerovnika na Trgovačkom sudu u Pazinu”, rekao je Novotny.

Ekonomist ističe da likvidacija Uljanika može trajati beskonačno te da stečajni upravitelj vjerojatno neće naći investitora. “Ovaj model likvidacije znači da će stečajni upravitelj pokušati prodati što se prodati može te naći nekog investitora. To može trajati beskonačno. Znamo da to nije jednostavno, imamo velik broj slučajeva gdje to nije uspjelo. Smatram da će to predugo trajati da bi se postiglo nešto konkretno”, dodao je.

Kako ističe Novotny, znalo se da proizvodnja u Uljaniku nema perspektivu, ali ga se spašavalo političkom odlukom. “Procedure oko likvidacije zbilja su dugotrajne i nisam optimističan oko obnavljanja proizvodnje u Uljaniku. Izgubilo se previše vremena i novca, a to se znalo već deset godina. Politička odluka bila je davati jamstva i subvencije proizvodnji, a znalo se da ta proizvodnja nema perspektivu”, zaključio je Novotny za portal Direktno.

Iz Ministarstva u priopćenju podsjećaju da sve te odluke proizlaze iz odredbi Stečajnog zakona, s obzirom da je stečajna upraviteljica Marija Ružić ustanovila kako nema osnove za izradu stečajnog plana jer je vrijednost imovine Uljanika d.d. procijenjena na 1,75 milijardi kuna dok su obveze veće od 5 milijardi kuna te se ne ostvaruju prihodi iz poslovanja.

“Kao što je danas napomenula i sama stečajna upraviteljica, odluke koje su donesene na današnjem ročištu ne moraju nužno značiti i kraj brodogradnje u Puli”, rekao je Horvat u priopćenju.

“No, kao i u drugim sličnim slučajevima kojih smo bili svjedoci, tako ćemo se i u ovoj situaciji držati premise da svaka poslovna aktivnost mora podrazumijevati i odgovornost – kako prema radnicima, tako i prema samoj kompaniji, ali i državi. Ne smijemo više biti dovedeni u situaciju da skupo plaćamo loše poslovne odluke iz povijesti”, ističe ministar Horvat te zaključuje kako je jasna vizija poslovanja, koja na kraju godine daje pozitivan rezultat i pokazuje sposobnost vraćanja preuzetih obveza, preduvjet izdavanja bilo kakvih jamstava.

Iz Ministarstva u priopćenju kao jednu od mogućnosti daljnjeg poslovanja navode provedbu Poslovnog plana koji je predstavila stečajna upraviteljica. Naime, temeljem predloženog plana traži se prijenos imovine nad kojom Republika Hrvatska ima razlučno potraživanje u novoosnovano društvo “Uljanik brodogradnja 1856.”, kao i najam imovine nužne za brodograđevnu djelatnost, a koja nije opterećena razlučnim pravima. Isto tako, predloženim planom predviđa se prijenos koncesija s Uljanika d.d. na novoosnovano društvo, te osiguranje likvidnosti kojom bi se stvorili preduvjeti za početak proizvodnje, uzimajući pritom u obzir činjenicu da u Uljaniku već duže vrijeme nema proizvodnog procesa, kao i dosadašnju praksu koja je nametnula velike obveze državnom proračunu, navode iz Ministarstva gospodarstva.

“O svemu tome Vlada Republike Hrvatske, kao najveći vjerovnik, tek mora donijeti konačnu odluku koja će sagledati sve financijske i pravne rizike za državni proračun, te ujedno biti usklađena s pravilima Europske unije koja reguliraju područje državnih potpora”, zaključuje se u priopćenju Ministarstva gospodarstva.

 

Kreditna agencija
Promjena ruske vlade stvara određenu neizvjesnost u ekonomskoj politici zemlje, ali novi će kabinet nastaviti opći smjer politike prethodne vlade, navodi se u komentaru rejting agencije Moody’s.

“Nagla promjena stvara određenu neizvjesnost u ekonomskoj politici. Ipak, izjave predsjednika i novog premijera sugeriraju da će vlada nastaviti politiku prethodne s ciljem poboljšanja ekonomskog rasta i socijalnih pokazatelja, uz održavanje široke makroekonomske stabilnosti “, kaže se u Moody,s-ovu materijalu.

Moody’s-ovi analitičari očekuju da će prioritetna područja rada protekle vlade ostati, posebno na provedbi 13 nacionalnih projekata predstavljenih 2018. godine. Agencija ne predviđa slabljenje financijskog položaja Rusije, jer zemlja ima dovoljno sredstava za financiranje svojih troškova.

Moody’s također primjećuju nisku razinu državnog duga Ruske Federacije u usporedbi s drugim zemljama. Ta je agencija zadržala prognozu rasta ruskog BDP-a u 2020. godini od 1,5 posto.

Austrija
Novi austrijski ministar financija Gernot Bluemel odbacio je planove njemačkog kolege Olafa Scholza za uvođenje poreza na financijske transakcije u Europskoj uniji i napustio skupinu koja je radila na tom porezu, a u kojoj je deset zemalja.

“Ideja poreza na financijske transakcije nastala je nakon financijske i ekonomske krize, kada se željelo oporezovati neodgovorno i visokošpekulativno ponašanje”, objasnio je Bluemel.

Kazao je da je u osnovi riječ o tome da se kazne ulagači koji špekuliraju na padajući kurs i zaduženja država kako bi se neetičko špekuliranje učinilo neatraktivnim te podržalo realno gospodarstvo. Aktualni prijedlog, dodaje, preokrenuo je temeljnu ideju u njegovu suprotnost.

“Time bi kaznili realno gospodarstvo i male ugalače, a neizravno nagradili špekulante”, smatra Bluemel.

Uz to, kako kaže, planovi ne obuhvaćaju 99 posto svih financijskih poslova. Ne bude li prijedlog prerađen u pravcu temeljnog razmišljanja, Austrija će napustiti skupinu zemalja članica koja se zalaže za uvođenje tog poreza, poručio je.

“To sam priopćio Scholzu”, rekao je Bluemel, dodajući da Austrija želi pravi i djelotvorni europski porez na financijske transakcije.

Skupinu deset zemalja, osim Njemačke i Austrije, čine još Belgija, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. Ako bi, osim Austrije, još jedna zemlja istupila iz te skupine, uvođenje poreza na razini EU-a potpuno bi propalo jer je potrebna potpora najmanje devet zemalja.