Ekonomija

Analiza Eurostata

Oporavak europskog gospodarstva zakočio je u četvrtom tromjesečju 2020. novi val pandemije koronavirusa i mjere njegova zaustavljanja, pokazuju nove procjene Eurostata, iako je pad bio nešto blaži no što je početno procijenjeno.

Gospodarstvo EU-a palo je u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu prema sezonski prilagođenim podacima 0,4 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada je aktivnost poskočila 11,5 posto, najsnažnije otkada je Eurostat počeo objavljivati izvješća 1995. godine.

Europski statistički ured preliminarno je pad procijenio na 0,5 posto.

U eurozoni aktivnost je u zadnjem tromjesečju 2020. smanjena 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je poskočila 12,4 posto, također najsnažnije od početka objavljivanja Eurostatovih podataka.

Nova procjena također je za 0,1 postotni bod blaža od one objavljene početkom mjeseca.

Oporavak gospodarstva zakočio je na kraju godine novi val pandemije, koji je prisilio vlade da ponovo uvedu mjere kako bi suzbile širenje virusa.

Eurostat je raspolagao podacima 21 zemlje-članice, koji pokazuju da je u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca najsnažnije palo gospodarstvo Austrije, za 4,3 posto.

Slijedi Italija s padom aktivnosti od dva posto, te Francuska gdje su smanjenje za 1,3 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Daleko najsnažniji rast bilježila je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca Rumunjska, za 5,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su aktivnosti poskočile 6,1 posto. Slijedi Bugarska s rastom aktivnosti za 2,1 posto.Njemačko gospodarstvo palo je 3,9 posto. Podaci za Hrvatsku nisu bili dostupni.

U odnosu na posljednje tromjesečje 2019. BDP EU-a pao je na kraju prošle godine prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima 4,8 posto, potvrdio je Eurostat procjenu s početka mjeseca. U trećem tromjesečju smanjen je 4,2 posto.

Aktivnosti u eurozoni pala je pet posto, procijenio je europski statistički ured, ublaživši preliminarnu procjenu pada za 0,1 postotni bod. U razdoblju od srpnja do rujna smanjen je 4,3 posto.

U cijeloj 2020. godini BDP EU-a pao je prema sezonski i kalendarski prilagođenim kvartalnim podacima 6,4 posto, a BDP eurozone 6,8 posto, procijenio je preliminarno Eurostat.

Sve su zemlje EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježile pad aktivnosti na godišnjoj razini, pokazuje izvješće.Najveći je bio u Španjolskoj, gdje su potonule 9,1 posto, gotovo kao i u prethodnom tromjesečju.

Slijedi Austrija s padom aktivnosti od 7,8 posto, znatno dubljim nego u prethodna tri mjeseca kada su smanjene 4,2 posto.Najblaži pad aktivnosti bilježile su Norveška i Litva, za 1,1 odnosno 1,3 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Rast broja zaposlenih u EU i eurozoni naglo je usporio u posljednjem tromjesečju 2020., uz stopu rasta od samo 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuju prve procjene Eurostata.

U trećem tromjesečju poskočio je jedan posto u EU, te 0,9 posto u eurozoni, označivši oporavak tržišta rada nakon pada u prvoj polovini godine.

U odnosu na četvrti kvartal 2019. broj zaposlenih smanjio se u razdoblju od listopada do prosinca 2020. za 1,7 posto u EU, te za dva posto u eurozoni.U trećem tromjesečju pao je na godišnjoj razini 2,1 posto u EU, te 2,3 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.

Francuski ministar financija

Europska unija mora ove godine usvojiti plan koji će smanjiti njezinu ovisnost o azijskim dobavljačima elektroničkih komponenti, poručio je u ponedjeljak francuski ministar financija Bruno Le Maire.

Ta je ovisnost neprhvatljiva i EU je zbog nje ranjiv, posebno u sektorima poput automobilske industrije, kojoj manjkaju neki dijelovi iz Azije, naglasio je Le Maire.

Na konferenciji za novinare koju je održao s povjerenikom EU-a za unutarnje tržište Thierryjem Bretonom, francuski ministar također je izrazio zabrinutost zbog planova stranih kompanija da preuzmu europske tvrtke u elektroničkom sektoru.

Korona

Gledaju li se financijske potrebe država za zaduživanjem, ova godina ne bi trebala stvarati dodatne glavobolje ministru financija koji 2021. godine mora “zarolati” oko 50 milijardi kuna starih zaduženja, unutar kojih ipak dominira kratkoročni dug u trezorskim zapisima. To su vrijednosni papiri koje uglavnom kupuju domaći institucionalni ulagači i na njih su kamate gotovo zanemarive. Kod posljednjeg izdanja trezoraca, koje je realizirano početkom veljače, kupci su ostvarili “mršavu” zaradu od samo 0,03 posto kamate godišnje.

Bankarski sustav pliva u novcu te njegov trenutačni višak, koji drži u središnjoj banci, iznosi oko 60 milijardi kuna. Novca imaju i fondovi, tako da će država određivati dinamiku i iznos zaduženja ovisno o tekućim financijskim potrebama. Osim starih dugova koje treba refinancirati, država bi ove godine trebala stvoriti i oko 12 milijardi kuna novog duga. Ovogodišnji bi manjak u proračunu trebao iznositi oko 3 posto BDP-a.

Na naplatu stižu dvije veće obveznice, prva inozemna, nominirana u dolarima, od 1,6 milijardi dolara, već u ožujku. Pripreme za njezino refinanciranje već su počele i sudeći prema stanju na svjetskom tržištu novca, taj bi se dug, ovisno o ročnosti, mogao refinancirati ispod jedan posto. – Uvjeti financiranja su i dalje iznimno povoljni, potrebe države i dalje se mogu vrlo povoljno zadovoljiti – prokomentirao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke. Ukupan iznos javnog duga trebao bi lagano padati mjereno udjelom u BDP-u prema 84 posto BDP-a, nakon osjetnog povećanja u prošloj godini sa 73% na 86 posto BDP-a s kraja 2020. Javni je dug nabildalo 30 milijardi kuna novog proračunskog manjka koji je iza sebe ostavila COVID kriza i globalna pandemija. Očekuje se da će do kraja ove godine javni dug narasti na oko 330 milijardi kuna (2019. iznosio je 292 milijarde kuna), a cijena kamata koja se za njega izdvaja mogla bi iznositi oko 2 posto BDP-a, odnosno oko osam milijardi kuna.

Globalni odgovor na pandemiju bio je dodatno tiskanje novca, što je zadržalo kamatne stope na povijesno nezabilježenim niskim razinama, pa se i Hrvatska našla u poziciji da prijašnja skupa zaduženja povoljnije refinancira. Kamata na dolarsku obveznicu koja u ožujku stiže na naplatu bila je 6,375 posto. Indirektno se taj pad kamata prelijeva i na ostale korisnike kredita, a ne samo na državu, no ipak sporije nego što bi to htjeli i tvrtke i građani. Tako analitičari Privredne banke Zagreb navode da je prosječna kamatna stopa na nove kredite tvrtkama u 2020. godini na godišnjoj razini smanjena za 0,2 postotna boda, na 3,2% kod kredita malim poduzećima (do 2 mil. kn), povišena za 0,1 postotni bod, na 2,4% u slučaju kredita srednje velikim poduzećima (2 do 7,5 mil. kn), dok je na kredite velikim poduzećima (iznad 7,5 mil. kn) stagnirala na 1,8%. Štediše neće ništa zaraditi Objašnjavaju da su visinu prosječne kamatne stope na kredite poduzećima u 2020. bitno odredila kretanja u drugom kvartalu, kad je zbog pandemije plasirano više kredita za likvidnost i refinancirani su krediti po višim kamatnim stopama. Statistika HNB-a o kamatnim stopama na prvi put ugovorene kredite poduzećima pokazuje da su potkraj 2020. kamatne stope bile niže ili jednake razini s početka godine, osim kod kunskih kredita za obrtna sredstva koji bilježe povećanje kamatne stope.

Prosječna je kamatna stopa na novoodobrene kredite kućanstvima u 2020. zabilježila godišnji pad od 0,1 postotni bod, na 2,9% na stambene, odnosno od 0,4 postotna boda, na 5,6% na ostale kredite (pretežno gotovinski krediti). Posebno snažan pad ostvaren je na prvi put ugovorene stambene kredite gdje se u posljednjem tromjesečju zahvaljujući programu subvencija kamata spustila na 2,4%. Ovo nije razdoblje u kojemu štediše mogu računati na neku značajniju zaradu na kamatama. Kamatna stopa na novooročene depozite privatnog sektora u 2020. nastavlja višegodišnji silazni trend te je u prosjeku srezana za 0,1-0,2 postotna boda na godišnjoj razini na kunska oročenja (na 0,2% za kućanstva i 0,1% za poduzeća), dok je kod eurskih oročenja spuštena za manje od 0,1 postotni bod (na 0,1% za kućanstava i poduzeća), piše Večernji list.

Analiza Eurostata

Početak tjedna obilježile su objave podataka obujma industrijske proizvodnje u EU i europodručju za prosinac, čime je zaokružena statistika za 2020. godinu.

Početak tjedna obilježile su objave podataka obujma industrijske proizvodnje u EU i europodručju za prosinac, čime je zaokružena statistika za 2020. godinu. Industrijska proizvodnja u EU tijekom 2020. u odnosu na 2019. pala je 8%, dok je u europodručju pala za 8,7%, navodi Eurostat.

U prosincu 2020. u odnosu na prosinac 2019. industrijska je proizvodnja bila niža za 1,6% u europodručju te za 1,2% u EU. Među glavnim industrijskim grupacijama najsnažnije je pala proizvodnja netrajnih dobara za široku potrošnju, a zabilježila je pad od 3,9 % tijekom prosinca u europodručju te 3,1 % u EU, na godišnjoj razini.

U odnosu na prosinac 2019., najsnažniji pad industrijske proizvodnje zabilježen je u Belgiji (-4,6%), Malti i Portugalu (obje -4,3%) dok je među državama članicama najsnažniji godišnji porast zabilježen u Slovačkoj (6,8%), Poljskoj (6,1%) te Latviji (4,7%). Danas su na rasporedu objave ZEW pokazatelja u Njemačkoj i europodručju za veljaču te preliminarni podaci BDP-a i zaposlenosti u europodručju za posljednje prošlogodišnje tromjesečje.

Mehanizam za oporavak

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u petak u Bruxellesu da bi zemlje članice sredinom godine mogle dobiti prve novce iz novog Mehanizma za oporavak.

Čim odluka o vlastitim sredstvima proračuna EU-a bude ratificirana, Komisija će na tržištima posuditi novac i raspodijeliti ga državama članicama. Moći ćemo sredinom godine isplatiti 13 posto kao predfinanciranje, rekla je von der Leyen.

Odluku o vlastitim prihodima proračuna EU-a moraju ratificirati sve zemlje članice jer je to uvjet da se Komisija može zadužiti na financijskim tržištima. Do sada je to obavljeno u šest država članica, a Hrvatska je bila među prvima.

Von der Leyen je prisustvovala svečanosti potpisivanja uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost koju su potpisali predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli i portugalski premijer Antonio Costa.

Costa je doputovao iz Lisabona u Bruxelles kako bi osobno potpisao tu uredbu koju je u srijedu izglasao Europski parlament, a u četvrtak Vijeće.

Uredba će biti objavljena u službenom glasilu EU-a 18. veljače i dan poslije stupiti na snagu.

Mehanizam za oporavak i otpornost ključni je dio instrumenta EU sljedeće generacije koji ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi.

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova.

Sada su na redu države članice koje do kraja travnja trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, a koji će biti podloga za povlačenje sredstava.

Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pri tom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.

U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjeno za projekte koji djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije.

Države članice moći će sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026.

Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023.. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.

Povjerenik za gospodarstvo Palo Gentiloni u četvrtak je izjavio da bi gospodarstva država članica čiji je BDP ispod europskog prosjeka mogla 2026. godine biti veća za 3 do 3,5 posto nego u slučaju da nema europskih sredstava za oporavak, donosi HRT

CERP

Godinama obitelji vlasnika kojima je komunistička vlast oduzela tvornice i drugu imovinu vode bitku s državom oko procijenjene vrijednosti njihovog gubitka i vrijednosti obeštećenja.

Zakonski one kojima su oduzeta poduzeća naknada se realizira preko Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), nasljednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, a kako vrijeme odmiče i nastoji se završiti privatizaciju, tako i raspoloživi portfelj postaje sve “tanji”, pa je i nezadovoljstvo sve veće.

No, najnovija lista koju je odobrio Upravni odbor CERP-a osupnuo je ne samo one koji čekaju nadoknadu štete, nego i obične promatrače.

Na njoj se, naime, našla apsolutno bezvrijedna dionica jednog od Agrokorovih mrtvaca, poduzeća iz grupacije čije je poslovanje nakon nagodbe vjerovnika preneseno na novu tvrtku i koji sada samo formalno čekaju brisanje iz sudskog registra.

Riječ je o Belju d.d. iz Darde, kojemu je imovine i poslovanje preneseno na Belje plus, a dionica još prije punu godinu dana službeno izvrštena iz kotacije Zagrebačke burze.

Tom prigodom ZSE je naveo da, osim toga što nije ispunjavalo obvezu predaje financijskog izvješća, Belje briše i zbog odluke Skupštine iz prosinca 2019. i obavijesti koja je potom stigla iz samog Belja da je izvjesno da “više nikada neće udovoljavati pravnim i faktičnim uvjetima da se njegovim dionicama trguje na uređenom tržištu”.

Skupština Belja je potvrdila da se iz kapitala ne može pokriti gubitak u 2018., niti je to moguće iz rezultata budućeg razdoblja, te se u skladu s nagodbom Agrokorovih vjerovnika prekida poslovanje Belja d.d. i prenosi ga na novoosnovano Belje plus doo.

Nije sve to nepoznanica ni u CERP-u, što je jasno i iz odgovora koji su dali na upit Poslovnog dnevnika o razlozima uvrštenja dionica Belja u paket iz kojeg se obeštećuje bivše vlasnike za oduzetu imovinu, a u kojem potvrđuju da je njihova vrijednost 0,00 kuna!

Prije nego iznesemo CERP-ov odgovor, valja reći da to nije jedina dionica u najnovijem paketu za nadoknadu štete bivšim vlasnicima, a nije ni riječ o velikom broju dionica, međutim, radi se o principu i nevjerojatnom potezu kojim država onima kojima je već jednom načinjena šteta i koji desetljećima čekaju povrat imovine sada, najblaže rečeno, opalila pljusku.

Ukupno se u paketu za prijenos na ime naknade koji je nominalno vrijedan nešto više od tri milijuna kuna nalaze dionice Vinke iz Vinkovaca, Modre špilje iz Komiže, Mikrosiverita iz Siverića, Veterinarske stanice Imotski i Ilirije iz Biograda na Moru, te spomenutih 18.990 dionica Belja nominalno vrijednih 759,6 tisuća kuna.

CERP u pojašnjenju kako se dionica Belja našla na ovoj listi kao razlog navodi da je “jedina zabrana prilikom dodjele, propisana pozitivnim pravom, koju CERP kao obveznik izvršavanja pravomoćnih rješenja o naknadi ima, ta da ne smije dodjeljivati dionice ili poslovne udjele društava koja su u stečaju, što Belje d.d. nije”.

U sudskom registru, istina, tvrtka se još formalno vodi kao aktivna, no apsurdno je da dobro znana činjenica da je u tijeku postupak koji vodi ka likvidaciji tvrtke nije bio razlog pravnicima da za takav prijedlog “povuku kočnicu” i ne izblamiraju instituciju.

No, dionice se dodjeljuje po nominalnoj vrijednosti, što u CERP-u pojašnjavaju činjenicom da tržišna vrijednost dionica varira i ovisi o poslovanju društva, ponudi i potražnji na uređenom tržištu kapitala i drugim uvjetima.

CERP u svom radu ne može predvidjeti fluktuacije tržišne vrijednosti dionica pojedinih društava, pa tako ni Belja d.d., a to što je tržišna vrijednost dionica Belja d.d. uzeta kao 0,00 kn je zapravo izraz transparentnosti i jednakog postupanja prema svim ovlaštenicima naknade u radu CERP-a, te je ono čemu je uzeta vrijednost od 0,00 kn poslužila prilikom formiranja liste dionica je ta da bi se spriječilo diskriminatorno postupanje prema svim ovlaštenicima naknade koji su po prethodnim listama dionica ostvarili svoje pravo na naknadu”, stoji u odgovoru CERP-a.

Kako, pak, na naknadu s bezvrijednom dionicom gledaju oni kojima će njome biti namirena šteta za oduzetu imovinu, na žalost nije poznato jer do njih nije jednostavno doći, budući da će podaci biti dostupni tek kada se provede prijenos dionica. Iz CERP-a se doznaje tek da je lista formirana za više ovlaštenika naknade koji će biti, po redoslijedu zaprimljenih pravomoćnih rješenja, sljedeći na redu za izvršavanje.

U posljednje vrijeme javnosti su bili najuočljiviji slučajevi obeštećenja bivših vlasnika dionicama Đure Đakovića, zbog privatizacije i restrukturiranja te tvrtke koje je u pripremi, no s tim procesom i one će ostati bez vrijednosti.

CERP-ova praksa je, dakle, da se kod kreiranja paketa kombinira vrijednije i manje vrijedne dionice, no s obzirom na strukturu raspoloživih dionica možda je sazrelo vrijeme za promjene zakona o naknadi za oduzetu imovinu i drugim oblicima naknade.

O toj potrebi u slučaju obeštećenja dionicama već se govorilo, no još nema inicijative. A prema informacijama koje smo dobili u CERP-u, nema čak niti dostupnih informacija koliko je ukupno zahtjeva predano za obeštećenje i koliko je u ovom trenutku još neriješenih zahtjeva.

Zakonom o naknadi, kažu, nije ni jednom tijelu propisana obveza vođenja evidencije podnijetih zahtjeva, niti je određeno ni tijelo koje bi na razini cijele države objedinjava podatke o podnijetim i riješenim zahtjevima za naknadu, zbog čega ni u CERP-u nemaju predodžbu koliko će još slučajeva morati pokriti dionicama iz svog portfelja, piše Poslovni dnevnik.

Posljedice Brexita

Amsterdam je u siječnju bio sjedište najdinamičnije trgovine dionicama u Europi, svrgnuvši s trona London, kojeg su sustigle posljedice brexita, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci.

Dnevni je promet u trgovini dionicama na Euronextovoj burzi u Amsterdamu i nizozemskim podružnicama CBOE Europea i Turqoisea u siječnju iznosio 9,2 milijarde eura, pokazuju podaci CBOE Global Marketsa, u koje je uvid dobila agencija dpa.

Iznos je četiri puta veći nego u prosincu 2020.Na londonskoj je burzi dnevni promet u prvom ovogodišnjem mjesecu pao na prosječnih 8,6 milijardi eura, nakon što je Velika Britanija 31. siječnja 2020. napustila jedinstveno tržište Europske unije.

Na trećem je mjestu burza u Parizu s prosječnim dnevnim prometom u siječnju od šest milijardi eura, na četvrtom je frankfurtsko tržište s 5,8 milijardi a na petom milansko s 2,6 milijarde eura.

London bi mogao smanjiti zaostatak za Amsterdamom budući da se prošlog tjedna ponovo počelo trgovati švicarskim dionicama. U lipnju 2019., kada je trgovina obustavljena, prosječni je promet iznosio 250 milijuna dnevno a očekuje se da bi mogao porasti prema milijardu eura.

U 2020. prosječni je dnevni promet u trgovini dionicama na londonskoj burzi iznosio 17,5 milijardi eura, što joj je osiguralo status vodećeg tržišta u Europi, Na drugom je mjestu bio Frankfurt s 5,9 milijardi, dok je Amsterdam bio na šestom s 2,6 milijardi eura, navodi CBOE.

Nakon izlaska Britanije iz EU-a trgovina dionicama u vrijednosti oko 6,5 milijardi eura dnevno preselila je iz Londona u Europu buući da dvije strane nisu postigle dogovor o financijskim uslugama.

Financijske institucije EU-a više ne mogu trgovati dionicama u Londonu jer Bruxelles više ne priznaje britanske burze i trgovinske kuće, objašnjava dpa.

Prognoza Europske komisije

Hrvatsko gospodarstvo palo je prošle godine 8,9 posto, ove godine se očekuje rast od 5,3, a sljedeće 4,6 posto, objavila je u četvrtak Europska komisija u svojim zimskim ekonomskim prognozama.

“Procjenjuje se da je hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini palo za 8,9 posto. Ovaj nagli pad uglavnom se može pripisati utjecaju pandemije covida-19 na izvoz usluga, posebno turizma, koji je znatno pretrpio zbog pada potražnje za zračnim putovanjima i nametanja ograničenja putovanja u mnogim zemljama”, navodi Komisija.

Također je pala i privatna potrošnja, što dovodi do prisilne štednje i štednje iz opreza.

Pad je nešto manji u odnosu na jesenske ekonomske prognoze iz studenoga prošle godine, kada je Komisija procjenjivala pad od 9,6 posto. U jesenskim prognozama Komisija je prognozirala rast u 2021. od 5,7 posto (sada u zimskim prognozama 5,3), a za sljedeću godinu rast od 3,7 posto (sada u zimskim prognozama 4,6 posto).

Po očekivanom rastu BDP-a u 2021., Hrvatska je treća među 27 članica EU-a, iza Španjolske koja očekuje rast od 5,6 posto i Francuske, 5,5 posto.

No, Hrvatska je i četvrta u EU po procjeni visine pada BDP-a u prošloj godini iza Španjolske (- 11 posto), Grčke (-10 posto), Malte ( – 9 posto).

Komisija navodi da u ovim prognozama nisu uzete u obzir mjere i projekti koji će se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, tako da su moguće i veće stope rasta u ovoj i sljedećoj godini. Hrvatska kroz Mehanizam za oporavak i otpornost ima na raspolaganju 5,94 milijarde eura bespovratno i 3,61 zajmova. Već ove godine može dobiti 13 posto predviđenih sredstava kao predfinanciranje.

Komisija navodi da je, nakon što je BDP u trećem tromjesečju 2020. bio bolji od očekivanog, u četvrtom tromjesječju ponovno je došlo do pada zbog uvođenja mjera radi suzbijanja pandemije.

Ove se godine očekuje rast od 5,3 posto s obzirom da se očekuje rast domaće potražnje nakon popuštanja mjera uvedenih zbog covida-19 i nakon što više građana bude procijepljeno.

Suzdržana potražnja zajedno s postupnim oporavkom tržišta rada trebala bi potaknuti privatnu potrošnju. Očekuje se rast investicija s obzirom na već sada snažnu dinamiku u građevinskom sektoru te na obnovu Banije i Zagreba koji su stradali u potresu. Također se očekuje i postupni oporavak u pogledu dugoročnih investicija. Oporavak vanjske potražnje bit će nejednak. Očekuje se snažan rast robnog izvoza zahvaljujući poboljšanim svjetskim izgledima, ali predviđa se da će izvoz usluga ostati prigušen i u 2021. i u 2022. godini u usporedbi s razinom iz 2019. godine i to uglavnom zato što će oporavak u sektoru putovanja i ugostiteljstva vjerojatno potrajati nekoliko godina.

Stopa inflacije prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) pala je na nula posto u 2020. godini, dok je osnovna inflacija ostalo uglavnom stabilna na oko jedan posto. Kako se učinak prošlogodišnjeg pada cijena nafte gubi, očekuje se da će inflacija lagano porasti 2021. godine, ali bi trebala ostati prigušena tijekom prognoziranog horizonta (1,2 posto 2021. i 1,5 posto 2022.).

Analiza njemačkih prilika

Lockdown ne prestaje. Da bi spasila što je moguće više radnih mjesta država svakodnevno daje milijarde eura pomoći. Netko sve to mora platiti. Ali tko? Možda oni najbogatiji? Pitaju se u analizi DW-a.

Jedno pitanje se od izbijanja korona-pandemije uvijek iznova postavlja saveznom ministru financija: kako dugo si Njemačka može priuštiti lockdown? „Možemo si priuštiti ono što je nužno“, obično na to pitanje odgovara socijaldemokrat Olaf Scholz.

Je li stvarno tako? U drugom valu pandemije već četvrti mjesec su zatvoreni ugostiteljski objekti, teretane, kazališta i muzeji. Sredinom prosinca je i velika većina trgovina na malo morala zatvoriti. Država plaća skraćeno radno vrijeme kako zaposlenici ne bi morali biti otpušteni. Poduzeća dobivaju pomoć za prijelazno razdoblje kako ne bi propala.

Za pomoć gospodarstvu planirano je oko 50 milijardi eura od studenoga 2020. do lipnja 2021. Uz to dolaze ostali troškovi pandemije, od zdravstvenih troškova do pomoći obiteljima. 2020. se savezni državni proračun morao zadužiti za dodatnih 130 milijardi eura, ove godine je planirano novo zaduženje od 180 milijardi eura.

Hoće li to biti dovoljno s obzirom na mogući treći val pandemije koji bi mogao još više produžiti lockdown? Na konferenciji u Berlinu Olaf Scholz je nedavno ponovio da si Njemačka može priuštiti ono što je nužno. I dodao: „Ne bismo se trebali dovoditi u situaciju da nešto ne činimo što smatramo ispravnim za svladavanje krize i osiguravanje budućnosti naše zemlje.“

Skretanje s autoceste

Unutar vladajuće koalicije CDU-a, CSU-a i SPD-a se zapravo vodi prijepor o troškovima pandemije. U ožujku savezni ministar financija mora predstaviti osnovne podatke proračuna za 2022. i financijske planove za iduće godine. Padom konjunkture je smanjena gospodarska aktivnost, prihodi su izostali.

Toga mnogi nisu svjesni, žali se ministar Scholz. „Brojni ljudi to vide ovako: mi se vozimo autocestom, tu je jedno gradilište. I onda bivamo usmjereni na obilaznicu, vozimo se preko sela i onda se vraćamo na autocestu i nastavljamo istom cestom s koje smo skrenuli.“ Ali, to nije slučaj, kaže Scholz.

Prognoze prihoda od prije krize su bezvrijedne. Na duži rok će biti potrebno začepiti rupe u proračunu. Ali kako, ako čisto pravno gledano od 2022. ponovo vrijedi zabrana prekomjernog zaduživanja i ministar financija ne smije uzimati nove kredite? Još ima zaliha. Prošle godine je zaduženje bilo manje nego što je prvotno planirano. S obzirom na to da kredite odobrava Bundestag oni mogu biti prebačeni na iduće godine. Ali, moglo bi se dogoditi da novac bude potreban već 2021. zbog dužeg lockdowna.

U Saveznom ministarstvu financija, u Odboru Bundestaga za proračun, ali i u stranačkim središnjicama trenutno se razmatraju opcije kako financirati proračun 2022. S obzirom na predstojeće Savezne izbore u rujnu nitko ne želi govoriti o mogućem smanjenju saveznih izdataka. Savezni ministar gospodarstva Peter Altmaier (CDU) predlaže prodaju udjela vlasništva savezne države u Pošti i Telekomu. Vrijednost dionica je znatno porasla.

To bi, međutim, bila samo kap u moru, s obzirom na potrebe. Učinkovitije bi bilo povećanje poreza ili uvođenje poreza na imovinu od 10 do 20 posto. Ministar u kancelarskom uredu Helge Braun (CDU) predložio je nedavno promjenu Ustava i ukidanje kočnice zaduživanja na više godina.

Braunov prijedlog su oštro odbili u njegovoj stranci. Brojni kršćanski demokrati zahtijevaju brz povratak uravnoteženom proračunu, dakle da izdaci saveznog proračuna budu jednaki prihodima. Braunu je predbačeno da se tim prijedlogom želi dodvoriti Zelenima koji bi nakon saveznih izbora mogli biti koalicijski partner CDU-a i CSU-a.

Ni savezni ministar financija Scholz ne vidi problem u daljnjem zaduživanju, a pritom se i on vodi stranačkim interesima. Olaf Scholz će nastupiti kao SPD-ov kancelarski kandidat. Socijaldemokrati zahtijevaju preraspodjelu dobara i u svom izbornom programu zahtijevaju uvođenje poreza na imovinu. „Potpuno je isključeno da bez pravednog i fer poreznog sustava budemo u stanju prebroditi ovo vrijeme dok ne dođemo u razdoblje normalnog rasta i dok nam gospodarski rast ne omogući da izađemo na kraj s našim dugovima“, kaže Scholz.

Pored poreza na imovinu u krugovima lijevih stranaka si mogu zamisliti i jednokratni doprinos s obzirom na vrijednost imovine. Takvo nešto je bilo uvedeno 1952. u ratom razorenoj Njemačkoj kao poravnanje tereta obnove. 2012. su Zeleni bezuspješno predlagali u Bundestagu uvođenje doprinosa od 1,5 posto na vrijednost imovine tijekom deset godina kako bi se otplatilo dugove nagomilane u financijskoj krizi.

Gospodarski stručnjak Clemens Fuest, predsjednik instituta Ifo u Münchenu, smatra da bi uvođenje doprinosa od deset do 20 posto na neto vrijednost imovine bilo previše. „Nakon rata smo imali nevjerojatna razaranja stanova i infrastrukture, useljavanje dva milijuna ljudi, koji nisu imali ništa“, objasnio je on nedavno u jednom online-izlaganju. Korona-kriza je „strašna, ali ni približno se ne može s time usporediti“, kaže Fuest.

Za uvođenje doprinosa na imovinu, ali i za uvođenje poreza na imovinu potreban bi bio ogroman ulazak u privatnu sferu. „Kod svakoga bi se kod kuće moralo zaviriti ima li on neki skupocjeni tepih ili zlatne poluge u podrumu ili neke druge vrijedne predmete“, kaže Fuest.

Rijetke su zemlje koje ubiru porez na imovinu. Uvođenje takvog poreza bi sigurno izazvalo bijeg kapitala. Velika imovina na koju se očito cilja većinom je imovina poduzeća. Onda taj novac ne bi stajao na raspolaganju za investicije i radna mjesta. „To bi dovelo do smanjenja gospodarskog rasta i smanjenja prihoda od drugih poreza“, upozorava Fuest. Ako se želi povećati prihode bolje bi bilo malo povećati porez na dohodak ili porez na dodanu vrijednost, smatra on.

Brojni gospodarski stručnjaci osim toga smatraju da bi se savezni proračun morao dodatno zadužiti 2022. kako bi dobio na vremenu dok konjunktura ponovo ne krene. „Za Njemačku izgleda realno oslobađanje dugova bez većih povećanja poreza ili smanjenja izdataka ako gospodarstvo počne rasti“, argumentira predsjednik instituta Ifo Fuest.

Savezni ministar financija Olaf Scholz zahtijeva brzu političku odluku. Već mjesecima upozorava da će s prijedlogom proračuna za 2022. u ožujku kucnuti trenutak istine. Koalicija se mora pozabaviti time „koji su izazovi pandemije i što oni znače za iduće godine“. Nitko se ne može ponašati tako kao da se to može izbjeći, kaže Scholz, a donosi DW.

Fond za oporavak

Europski parlament postavio je pravne temelje za povijesni Fond za oporavak EU-a od posljedica pandemije koronavirusa. Kako će funkcionirati raspodjela novca iz Bruxellesa?

Do kraja travnja bi trebali biti predstavljeni planovi Europske komisije. Ako Bruxelles da zeleno svjetlo, prva sredstva bi mogla biti isplaćena najranije početkom ljeta.

Dogovor o paketu pomoći vrijednom 750 milijardi eura prošlog ljeta bio je politički podvig. Europska unija se tada po prvi put zadužila kako bi pomogla zemljama članicama kod prevladavanja posljedica pandemije. „Planovi moraju biti povezani s reformama”, smatra rumunjski političar i ekonomist Siegfrid Muresan, koji je u Europskom parlamentu član zastupničkog kluba Europske pučke stranke kao i Odbora za proračun.

Podjele su jasne: 37 posto novca mora biti uloženo u programe za zaštitu klime, 20 posto u digitalizaciju, a ostatak ide na reforme socijalnih sustava ili u javno zdravstvo.

„Pojedine zemlje bi morale preispitati svoj pristup”, kaže Damian Boeselager iz redova Zelenih. One bi morale uzeti u obzir da kriza jedne pogađa jače od drugih. „Od ukupnog broja nezaposlenih u Italiji 75 posto su žene. Nove investicije tradicionalno odlaze na područja kojima dominiraju muškarci”, upozorava Boeselager.

Do sada je 18 zemalja dostavilo svoje planove Europskoj komisiji, šest ih je tek napravilo prijedloge, a u tri države se još diskutira o tome što se smatra prihvatljivim. No s obzirom da rok ističe tek krajem travnja, još uvijek ima dovoljno vremena za detaljnija usuglašavanja.

Za odobrene prijave prvo će biti isplaćeno 13 posto iznosa vrijednosti projekta. Ostala sredstva će onda stizati u tranšama, zato što Europska komisija želi provjeriti provedbu projekata u međufazama. Ovaj novac bi trebao biti bolje kontroliran nego što je to bio slučaj kod dosadašnjih sredstava EU-a.

EU je ponovo upozorio Mađarsku i u siječnju zatražio od nje hitne reforme kod javnih natječaja za provedbu projekata te zaprijetio da u suprotnom neće dobiti novac iz Fonda za oporavak. Financijski stručnjak Sven Giegold (stranka Zeleni) kritizira da ni zemlje koje su pokrenule taj Fond, Njemačka i Francuska, ne daju dobar primjer manjim državama članicama s obzirom da žele tri četvrtine sredstava EU-a iskoristiti za već dogovorene projekte.

Takvo preusmjeravanje nacionalnih konjunkturnih programa je naravno dozvoljeno, ali proturječi cilju Fonda za oporavak od posljedica korona-krize, kojim se gospodarstvo želi ojačati za budućnost, umjesto popunjavanja rupa u proračunima koje su nastale zbog pandemije.

„Njemačka vlada bi trebala dati dobar primjer, umjesto da se služi političkom reciklažom”, kaže Giegold. Neće se postići ekonomski efekt ako se isti projekti financiraju novcem EU-a umjesto nacionalnim zaduživanjem.

Giegold je pak optimističan kada je riječ o drugim zemljama. Španjolska će u obnovi sigurno iskoristiti šansu i „okrenuti se budućnosti”. Kolaps turističke industrije bacio je svjetlo na strukturalne nedostatke nacionalne ekonomije: jer, kako kaže Giegold, hitno je potrebno više sredstava za financiranje istraživanja, za kvalifikacijske mjere na tržištu rada, a neophodna je i reforma mirovinskog i socijalnog sustava.

U Italiji je zbog planova za europske fondove prije desetak dana pala Conteova vlada. EU sada polaže nade u stručni tim predvođen Mariom Draghijem, nekadašnjim šefom Europske središnje banke. „To je pozitivan razvoj”, kaže Zsolt Darvas iz Instituta za gospodarsko istraživanje u Bruxellesu. Italija će biti jedan od najvećih profitera Fonda za oporavak: prema dosadašnjim planovima dobiva više od 200 milijardi eura.

Odluka o raspodjeli sredstava donesena je još prošle godine. Italija je tada bila jedna od najpogođenijih zemalja, ali su u međuvremenu Portugal, Španjolska i Francuska zabilježile daleko veće štete koje trpe zbog pandemije koronavirusa, piše DW.