Ekonomija

Nekako su se stvari utišale nakon povratka hrvatske delegacije iz Bruxellesa.
Iz Europske komisije su poručili kako nemaju ništa protiv novog strateškog partnera u Uljaniku te kako nemaju ništa protiv da međufinanciranje, do prijedloga restrukturiranja, koji će novi strateški partner Tomislav Debeljak predati u sljedećim tjednima temeljem iskustava u uspjelom restrukturiranju Brodosplita, podijele država i novi strateški partner.

Piše: Ivan Brodić 

Potrebno je oko 600 milijuna kuna. Čeka se odluka vlasnika Brodosplita u suradnji s talijanskim Fincantierijem, jesu li nakon svih medijskih napada spremni ući u posao ili će se i oni povinovati pravilu ABC (Anything but Croatia). Jer nije to prvi puta da je netko u ovoj zemlji proglašen krivim, temeljem organizirane bezrazložne i slabo, u činjenicama, argumentirane potjere,, barem tako proizlazi iz onoga što autor ovih redaka, ovisnik o vijestima, čita.

Objavom izbora strateškog partnera, objavljena su i saznanja iz studije Deloittea, načinjene u tu svrhu, koja govori o šteti načinjenoj u dosadašnjem upravljanju Uljanik grupom. Cijena restrukturiranja Uljanik grupe popela bi se na iznos od 1.3 milijarde, a cijena likvidacije bila bi tek nešto manja, piše u studiji, prema priznanju uprave Uljanika, sindikata i ministra Horvata. Naime, likvidacija bi, u slučaju nemogućnosti restrukturiranja, bila jedina opcija, prema pravilima Europske komisije, jer je iz državnog proračuna isplaćeno 90 milijuna eura tzv. Rescue Aida.

Novi strateški partner pobrojao je, tijekom dubinskog snimanja, sve ono što je uplaćeno iz proračuna u Uljani grupu, rekao je u RTL Direktu i Pressingu N1, od ožujka prošle godine kada je uprava grupe raspisala natječaj za dokapitalizaciju. I tada se Brodosplit javio. Ponudio je kupiti 24.9 posto dionica Viktora Lenca, 3. maj u cijelosti te dokapitalizirati Uljanik. To je odbačeno uz razlog kako bi tada Uljanik unutar grupe morao vratiti pozajmnice 3. maju. Umjesto toga tražilo se još novca poreznih obveznika i izjavljivalo da su milijarde kuna javnog novca poštapalice. Sada je pobrojao 4.2 milijarde kuna uplaćenih prošle godine, 4.6 milijardi kuna jamstava koji bi se aktivirali u slučaju likvidacije te još 26 spornih ugovora koji bi mogli generirati štetu.

U slučaju restrukturiranja, u računicu bi se uvrstili multiplikativni učinci za državni proračun plaća radnika i kooperanata, koji prema knjigovodstvenoj statistici završavaju u proračunu u vrijednosti od tridesetak posto, ali i rješavanje pozajmnica kojima je Uljanik godinama živio prazneći račune riječkoga škvera.

Ekonomsko liberalni spektar ovog društva, u pravednoj borbi za novac poreznih obveznika, ne događa im se to često, no ovoga puta je, rekli bi Sinjani, pogodio u ništa. Napali su Tomislava Debeljaka koji je, poučen njemačkim primjerima restrukturiranja brodogradilišta, rekao kako ne postoji takva budala koja bi plaćala dugove za koje je kriva politika. Predložio je da se država uključi, novcem, ali i, kao u njemačkom primjeru, ulaskom tužiteljstva u knjige Uljanik grupe. Kao znak dobre volje, rekao je, Brodosplit će pokloniti iznos međufinanciranja, a u planu restrukturiranja, s Fincantierijem, dati jamstva za poslove u iznosu koji potroše porezni obveznici u pet godina, kazao je Debeljak u televizijskim istupima.

Gospoda liberali, kojima i sam pripadam, skloni su argumentu prema kojem treba platiti koliko treba te ići prema likvidaciji. Bilo bi to jamstvo kako više nikada nećemo sanirati brodogradnju, koja nam je do sada spalila više od 40 milijardi kuna javnog novca. No, valja upozoriti kako time nestaje mogućnost posljednje prilike za revitalizaciju jedne od preostalih hrvatskih industrija.

Ne želeći niti omalovažiti interes nekih za atraktivnim zemljištem središtu Pule, valja upozoriti i na to kako bi likvidacija grupe značajnije otežala potencijalnu istragu tko je kriv za ovoliki iznos javnog novca koji je utrošen u Uljanik grupi. Onda bi doista umjesto regulatora koji je pisao izvješća o lošoj situaciji u Brodosplitu (koji radi s dobitkom) i sjajnoj u Uljaniku (koji je dogovarao brodove sa stotinama milijuna kuna gubitka i bez financijskih instrumenata osiguranja), prema kojima je politika, što direktno, što kroz jamstva države, što kroz jamstva HBOR- (gdje su nadglednici) pržila milijarde kuna poštapalica, ups javnog novca, doista bio kriv strateški partner, koji valjda još jedini vjeruje u mogućnost industrije u Hrvatskoj. . A on je prije godinu dana ponudio jeftiniji spas, koji je lokalna hobotnica odbila, uz argument kako bi tada morali vratiti novac u Rijeku, a zapravo se želeći omastiti na atraktivnom zemljištu, na koji je oko bacio, pričaju neki bivši dužnosnici IDS-a, jedan strani vlasnik kockarnica.

Argument, pak, prema kojem bi se trošak likvidacije mogao smanjiti interventnim završavanjem brodova pod državnim jamstvom, koji je izrekao vodeći socijalni liberal u Hrvata posebno je smiješan. Ako ne dođe do međufinanciranja, neće valjda ministri Horvat, Z. Marić i uvaženi zastupnik Darinko Kosor variti trupove.

Tako je to u jednoj zemlji, u Međumorju, okupila se skupina u potjeru…..No, kao u direktnoj televizijskoj prodaji, niti to nije sve….

Kolumnisti najmanje tri dnevne novine, uz topničku podršku uglednog ekonomskog stručnjaka, za kojeg iz Brodosplita kažu kako zagovara ekonomski barbarizam, kako prenosi Večernji list, u ponedjeljak 18. veljače, priredili su nam pravi mali stand up.

Zaspali oni u vrijeme manufaktura, ta korporacije su i u socijalizmu osnivali holdinge specijaliziranih tvrtki, tada se to zvalo OOUR. Rade to veliki i danas na zapadu. Pokazalo se učinkovitim. Trebalo je samo upitati menadžere ili vlasnike vlastitih medijskih kuća.

No, recimo, ljudi se srame pitati. Legitimno. Ali, kako objasniti činjenicu prepisivanja izvješća i optužbi regulatora, kroz pet godina, a ne citiranja državne revizije koja demantira navode tih izvješća? Ajde, recimo da su lijeni, ali da ne čitaju ni vlastite novine, gdje je to objavljeno na naslovnici u listopadu 2018. godine, e to je smiješno.

Urnebesno je smiješno citiranje statusa s društvenih mreža jednog vijećnika grada Splita o neplaćanju komunalne naknade, kada je isti vijećnik samo dan kasnije u emisiji Radio Splita priznao da se ta komunalna naknada naplaćuje za zemlju koju je Brodosplit ustupio gradu za Spaladium Arenu. Ugledni komentatori smatraju to normalnim. Iz Brodosplita im u priopćenju, koji su svi portali točno tako naslovili, poručuju: Čega se pametan stidi, time se Pametno ponosi.

Najveći je pak hit, u maniri Borata, prigovor prema kojemu upravljači Brodosplita trebaju ići na tečaj upravljanja u Uljanik grupu. Argument, Brodosplit je, nakon restrukturiranja, smanjio broj izrađenih brodova (gradio branu u Veneciji i radio neke trupove u kooperaciji), dok je Uljanik radio brojne brodove, pržeći milijarde eura javnog novca i živeći na račun nasilno pripojenog 3. maja.

Barbarizam? My ass! Vandalizam iliti recept kako doći u poziciju Venezuele svjetskim brzinskim rekordom!

E da, komedijašima na znanje, Caterpillar nije samo bager kojeg vidiš dok se voziš uz autocestu po Njemačkoj, Caterpillar je i najčešći proizvođač brodskih motora.

Nakon iznimno velikog pada od približno 18% u prosincu 2018. godine, američke dionice su 2019. godinu počele s neuobičajeno velikim rastom te su nadoknadile gotovo svu izgubljenu vrijednost. SP500 indeks se sada nalazi samo 5% ispod najviše vrijednosti u povijesti, a dio analitičara i investitora smatra da je samo pitanje vremena kada će dosegnuti novu rekordnu vrijednost.
Kao argument za daljnji rast se najčešće spominje zaustavljanje dizanja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi, što znači da će troškovi zaduživanja kompanija neće rasti, pa će profit biti nešto veći. Mnogi se nadaju da bi potpisivanje trgovinskog sporazuma SAD-a i Kine moglo dovesti do novog vala optimizma na burzama i daljnjeg rasta cijena dionica. No upitno je hoće li do dogovora doći, kao i učinak eventualnog dogovora na rast globalnog BDP-a.

Piše: Josip Kokanović/AdmiralMarkets

Italija je već u recesiji, a na korak od recesije su i Britanija i Njemačka. To će se sigurno odraziti i na usporavanje gospodarskog rasta u SAD-u, a kada do toga dođe, za očekivati je nastavak pada interesa za ulaganje u dionice. Naime, ako se pogleda povijest kretanja vrijednosti indeksa s obzirom na poslovne cikluse u ekonomiji, čini se da smo sad na vrhuncu ciklusa. Navedeni klasični model kretanja cijena dionica se ponavlja iz ciklusa u ciklus, jer temelj svakog pomaka na burzi su ponuda i potražnja, a one se temelje na strahu i pohlepi investitora.

U krizama (npr. 2009. i 2010. godine) većina malih i neupućenih investitora koji posjeduje dionice podlegne utjecaju medija i zaključi da će dionice postati bezvrijedne te ih prodaju da spase što se spasiti može. U isto vrijeme novi potencijalni ulagači se uplaše daljnjeg pada pa ih dio odustane od planiranog ulaganja, što dovede do mnogo većeg broja prodavača nego kupaca dionica. To također dovodi i do pretjeranog pada cijene pri čemu dionice objektivno postanu previše jeftine. U takvim situacijama ih kupuju iskusni prekaljeni investitori („smart money”) koji znaju da će do novog rasta prije ili kasnije doći.

Nakon nekoliko godina rasta, neupućeni investitori („dumb money”) ponovno vide da cijene rastu i da bi se moglo zaraditi. Njihova kupnja dovede do nastavka rasta i do neopravdano visokih razina cijena dionica. Mudri investitori u toj fazi shvaćaju da su dionice precijenjene i polagano ih prodaju, dok neupućeni investitori vođeni pohlepom i dalje kupuju dionice u nadi da će rasti u nedogled. Takvo ponašanje opravdavaju novim paradigmama od kojih očekuju da će radikalno promijeniti svijet: „Bitcoin je budućnost”, „Električni automobili su budućnost pa će dionica Tesla Motorsa porasti tisućama posto”, „Marihuana je u Kanadi postala legalna pa sad ima smisla dionice kompanija koje je proizvode plaćati desecima puta više nego dionice drugih kompanija sa sličnim prihodima” itd.

Pri rastućem trendu povremeno dođe do korekcije (poput one iz druge polovice 2018. godine) no dio neupućenih investitora se ne brine i iskoristi ih za dodatnu kupnju po nižim cijenama od onih koje su na tržištu bile nekoliko tjedana ili mjeseci prije. No sa svakim novim postotkom rasta na tržištu je sve manje mudrih, iskusnih i racionalnih investitora i sve više novih, neupućenih i neracionalnih zaslijepljenih pohlepom. Takvi su također više podložni panici kada dođe do velikog pada (a prije ili kasnije do njega neizbježno dođe). Pri tom padu će mnogi ponovno dionice prodavati u bescijenje da spase što se spasiti može i pretjerano srušiti cijene. Nakon toga će se cijeli ciklus ponoviti, jer će psihologija sudionika na burzi zauvijek biti ista. Stara izreka sa Wall Streeta kaže: „Igrači se mijenjaju, ali igra ostaje ista”.

Sudeći po kretanju cijena dionica posljednjih desetak godina i makroekonomskim podacima koji izlaze posljednjih mjeseci, sve ukazuje na to da su razvijena dionička tržišta na vrhuncu ciklusa. Još jedan mali detalj koji može ići u prilog tom stajalištu je kretanje cijene zlata. Zlato se tradicionalno kreće obrnuto od dionica, ali u posljednjih par mjeseci se to ne događa. Iako su dionice od početka godine rasle, rasla je i cijena zlata, što ukazuje na to da mudri investitori očekuju krizu pa kapital stavljaju na sigurno, donosi Admiral Markets.

Njemačka i Francuska u utorak su usvojile strategiju stvaranja europskih industrijskih prvaka a tražit će i izmjenu propisa o zaštiti tržišne utakmice u Europskoj uniji kako bi im se olakšalo konkuriranje na globalnoj razini.
Povod za zajedničku industrijsku inicijativu bilo je crveno svjetlo Europske komisije na predloženo spajanje francuskog proizvođača vlakova Alstoma i poslovanja sa željeznicama njemačkog industrijskog diva Siemensa. Odbijenica je ponovno potaknula žustru raspravu o propisima o tržišnoj utakmici za koje kritičari kažu da su zastarjela zbog sve izraženije konkurencije kineskih giganata, podsjeća AFP.

“Ovo je važan dan zato što smo se nakon višemjesečnog rada usuglasili o definiciji industrijske strategije za Europu koju ćemo predložiti našim europskim partnerima”, rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire u Berlinu nakon razgovora s njemačkim kolegom Peterom Altmaierom.

Dvojica ministara drže da je odluka o zajedničkoj europskoj industrijskoj politici u osnovi jednostavna: “Ili ćemo udružiti snage ili ćemo se pomiriti s postupnim odumiranjem naše industrijske baze i kapaciteta”, poručuju.

Prema usvojenoj strategiji, dva najveća gospodarstva eurozone zauzimat će za veće investicije u inovacije, tražiti izmjene propisa EU-a o tržišnom natjecanju i uspostavu mehanizama kako bi se bolje zaštitila domaća tehnologija. “Prvi su puta Francuska i Njemačka iznijele prijedloge o izmjeni propisa o tržišnom natjecanju u EU”, naglasio je Le Maire. “Imamo moćne, moderne tehnologije i želimo da služe našem kontinentu a ne drugima”, dodao je.

Francuska i Njemačka također konstatiraju da su “pravila o tržišnom natjecanju ključna ali treba ih mijenjati kako bi na odgovarajući način uključila elemente industrijske politike”. Predlažu tako ažuriranje propisa o spajanju kompanija i veći naglasak na konkurenciju na globalnoj a ne na europskoj razini. U Parizu i Berlinu također sugeriraju da Europsko vijeće dobije pravo veta na odluke Europske komisije o tržišnom natjecanju “u određenim, precizno definiranim slučajevima”.

Le Maire je dodao da se nadaju da će od Europske komisije do 1. travnja dobiti zeleno svjetlo za državnu pomoć novoj inicijativi proizvodnje baterija. Po riječima njegova kolege Altmaiera, dvije su zemlje namijenile ukupno 1,7 milijardi eura financijske potpore za proizvodnju baterijskih ćelija za električna vozila.

Njemački višak tekućeg računa platne bilance u prošloj je godini smanjen, ali je i dalje uvjerljivo najveći u svijetu zahvaljujući snažnom izvozu, pokazali su u utorak podaci njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo).
Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska komisija (EK) godinama pozivaju Njemačku da usmjeri dodatne napore u povećanje domaće potražnje kako bi povećala uvoz u Njemačku i time poticala rast drugdje te smanjila globalne gospodarske neravnoteže. Od preuzimanja dužnosti, američki predsjednik Donald Trump također je kritizirao snažan njemački izvoz. Njemački višak tekućeg računa platne bilance, koji je pokazatelj protoka roba, usluga i ulaganja, u prošloj je godini dosegnuo 294 milijarde dolara i time treću godinu zaredom bio najveći u svijetu, pokazali su podaci Ifo-a.

S većim zaostatkom slijedi Japan, sa 173 milijarde dolara viška, a na trećem je mjestu Rusija, s viškom od 116 milijardi dolara. No, mjeren udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP), njemački višak tekućeg računa platne bilance smanjen je treću godinu zaredom, pri čemu je u prošloj godini skliznuo na 7,4 posto BDP-a, sa 7,9 posto u godini ranije, pokazaju podaci tog uglednog njemačkog instituta. Od 2011. njemački višak konstantno premašuje razinu od šest posto BDP-a, gornje dopuštene granice u Europskoj uniji. Godine 2015. čak je dosegnuo rekordnih 8,9 posto BDP-a.

EK je 2014. prvi puta službeno utvrdio makroekonomske neravnoteže u Njemačkoj i od tada iz godine u godinu u preporukama ponavlja iste kritike. Njemačkoj predlažu da proračunski višak koristi za povećanje državnih ulaganja i za stvaranje boljih uvjeta za snažniji rast realnih plaća. Slične preporuke Berlinu daje i MMF. Dužnosnici njemačke vlade u više su navrata isticali da fiskalne i ekonomske mjere ne kreiraju imajući u prvom redu na umu njihov utjecaj na stanje tekućeg računa platne bilance.

Po njihovim riječima, trgovinski višak rezultat je odnosa ponuda i potražnje, o čemu odluke na temelju stanja na tržištu donose kompanije i potrošači. Dodatno na njega utječu i drugi faktori, poput cijene nafte i valutnih tečajeva na koje je teško utjecati, napominju. Vlada u Berlinu odlučila je veliki dio proračunskog viška u iduće tri godine utrošiti na povećanje naknada za skrb o djeci, smanjenje poreza i snižavanje doprinosa za zdravstvo, redom mjere od kojih se očekuje da će poduprijeti potrošnju kućanstava.

Britanska premijerka Theresa May otputovat će u srijedu u Bruxelles na razgovore s dužnosnicima Europske unije u sklopu obnovljenih napora da parlament usvoji njezin sporazum o brexitu.
Na sastancima dužnosnika EU-a i Velike Britanije zadnjih dana nije postignut pomak nakon što je britanski parlament odbacio sporazum o razvodu koji je May postigla s EU-om u studenome. Glavni kamen spoticanja je tzv. ‘backstop’, zaštitni mehanizam kojim se želi izbjeći ponovna uspostava graničnih kontrola između Irske, članice EU-a, te Sjeverne Irske koja će u okviru Velike Britanije napustiti taj savez. 

“EU neće ponovno otvoriti sporazum o izlasku, mi ne možemo prihvatiti vremensko ograničenje za backstop ili jednostranu odredbu o izlasku”, rekao je Margaritis Schinas, glasnogovornik Europske komisije.

“Daljnji razgovori održat će se ovaj tjedan kako bi se vidjelo je li moguće naći način za postizanje najšire moguće potpore u britanskom parlamentu i poštivanje smjernica koje je dogovorilo Europsko vijeće”, kazao je on na brifingu za novinare.

“Mi slušamo i radimo s britanskom vladom da vidimo kako bismo mogli osigurati uredni izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a 29. ožujka.” Britanski ministar za brexit Stephen Barclay također bi trebao doći u Bruxelles sredinom tjedna na razgovore s europskim pregovaračem za brexit Michelom Barnierom.

Osnivač kineskog telekomunikacijskog diva Huaweija uzvratio je američkim nastojanjima da mu kompanija završi na crnoj listi i prkosno ustvrdio da svijet ne može bez Huaweija i njegove “naprednije” tehnologije, javlja BBC u utorak.
“SAD nas ne može slomiti”, rekao je Ren Zhengfei u intervjuu za BBC.

“Svijet nas ne može odbaciti jer smo mi napredniji.”

Ren (74) osudio je uhićenje svoje kćeri, glavne financijske direktorice Huaweija Meng Wanzhou, rekavši da je “politički motivirano”.

Meng je uhićena u prosincu u Kanadi na zahtjev Sjedinjenih Država zbog navodnog kršenja američkih sankcija protiv Irana, a idući je mjesec očekuje ročište na kojem će sud odlučivati o njezinu izručenju. “Mi se tome protivimo”, kazao je Ren. “Ali pustit ćemo sudove da to riješe.”

Osnivač Huaweija, koji inače izbjegava medije, bio je prisiljen javno istupati zadnjih mjeseci budući da se tvrtka našla pod velikim pritiskom zbog navoda o špijunaži i američke kampanje uvjeravanja drugih zemalja da zabrane njegovu tehnologiju.

Australija je prošle godine zbog sigurnosnih pitanja zabranila Huaweijevu opremu u svojoj budućoj 5G mreži Novi Zeland također je zabranio svom najvećem telekom operateru da koristi Huaweijevu tehnologiju za mrežu nove generacije, dok ga je Češka navodno isključila iz svoga 20 milijuna eura vrijednog natječaja za uspostavu poreznog portala.

Američki tužitelji optužuju Huawei za krađu trgovinskih tajni, ustvrdivši da tvrtka nudi nagrade zaposlenicima ako konkurenciji ukradu tehnološke ideje.  Ren odmahuje rukom na pritisak sa zapada. “Ako se svjetla ugase na zapadu, Istok će i dalje sjati”, rekao je. “Amerika ne predstavlja svijet.”

“Čak i ako uvjere još zemalja da nas privremeno ne koriste, mi uvijek možemo smanjiti (tvrtku).”

Američka kampanja mogla bi propasti

Međutim, sve je više znakova da bi mogli propasti američki napori uvjeravanja saveznika da izbjegavaju tehnologiju Huaweija. Britanska obavještajna služba zaključila je da se može upravljati sigurnosnim rizicima koje predstavlja korištenje Huaweijeve 5G opreme, izvijestio je Financial Times u ponedjeljak. “Ako su Britanci uvjereni da mogu spriječiti prijetnje nacionalnoj sigurnosti, onda i druge zemlje mogu svoju javnost i američku administraciju da djeluju razborito kako bi omogućili svojim davateljima telekomunikacijskih usluga korištenje kineskih komponenti”, rekao je neimenovani izvor za novine.

Novi Zeland također razmatra kako svesti na najmanju moguću mjeru sigurnosne rizike koje predstavlja korištenje opreme Huaweija u 5G infrastrukturi umjesto da ju u potpunosti isključi.

Premijerka Jacinda Ardern rekla je u utorak da novozelandski ured za sigurnost o Huaweijevoj sigurnosnoj prijetnji razgovara sa Sparkom, domaćim telekom operaterom kojemu je bilo zabranjeno korištenje opreme kineske tvrtke prošle godine. Dodala je da Huawei “nikada” nije bio isključen iz potencijalnog sudjelovanja u uvođenju 5G mreže u zemlji.

Četiri ministra iz vlade premijerke Therese May zatražili su od nje da prestane koristiti prijetnju o izlasku iz Europske unije bez sporazuma, piše u ponedjeljak list Guardian.
Ministri pravosuđa David Gauke, mirovinskog sustava Amber Rudd, ministar poduzetništva Greg Clark i ministar za Škotsku David Mundell to su zatražili na sastanku u ponedjeljak, uoči očekivanog posjeta Therese May Bruxellesu u srijedu, kaže list. Britanija bi trebala napustiti EU 29. ožujka ove godine, a još je nejasno hoće li se to dogoditi sa sporazumom ili bez njega.

Britanski zastupnici nisu dali potporu sporazumu o razdruživanju koji je May sklopila s EU-om, dok Unija kaže da neće ponovno pregovarati o sporazumu. U tome su u ponedjeljak navečer u Bruxellesu razgovarali britanski predstavnici s glavnim europskih pregovaračem Michelom Barnierom. Nakon Barnierovog sastanka s ministrom za brexit Stephenom Barclayom i glavnim državnim odvjetnikom Geoffreyjem Coxom nije bilo moguće saznati ikakve pojedinosti, piše dpa.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je u ponedjeljak da se nitko ne bi usprotivio kad bi Velika Britanija zatražila odgodu izlaska iz bloka, čime je EU poslala jedan od najsnažnijih signala dosad o tome da bi omogućila Londonu odgodu izlaska. Trenutna mrtva točka u pregovorima Londona i Bruxellesa o sporazumu o izlasku iz Europske unije dovela je do raširenih špekulacija o odgodi brexita.

Predsjednik Europske komisije Juncker rekao je da bi Velikoj Britaniji najvjerojatnije bilo odobreno pomicanje krajnjeg roka izlaska kada bi to zatražila. “Odluka o više vremena leži na Ujedinjenoj Kraljevini. Ako se podnese takav zahtjev, nitko se u Europi tome neće suprotstaviti”, rekao je Juncker.

“Ako pitate koliko se dugo izlazak iz EU-a može odgađati, nemam taj vremenski okvir na umu”, rekao je Juncker u intervjuu za njemačke novine Stuttgarter Zeitung koje će se objaviti u utorak u tiskanom izdanju.

Europska unija poručila je malim poduzećima da budu spremna za dugotrajne carinske procedure i veće troškove ako Britanija izađe iz članstva bez dogovora o trgovinskom režimu.

Rizik izlaska Britanije iz EU-a bez dogovora sve je veći, a ako se taj scenarij obistini, EU i Britanija odmah će uvesti kontrole na promet robe, upozorio je u ponedjeljak povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici. “To je ključno da bi se zaštitili naši potrošači i naše unutarnje tržište. Puno će toga ovisiti o sposobnosti kompanija s poslovnim vezama s Britanijom da uhvate korak sa carinskim propisima koji će odmah stupiti na snagu ako ne bude postignut dogovor”, istaknuo je Moscovici u priopćenju.

Kompanije koje posluju s Britanijom moraju se pripremiti za carinske formalnosti i namete i uključiti u planove obavezu pribavljanja izvoznih odnosno uvoznih dozvola i restriktivnije aranžmane o PDV-u ako na snagu stupe propisi Svjetske trgovinske organizacije (WTO), upozoravaju iz Europske komisije. Do brexita je ostalo još 39 dana, a ratifikacija sporazuma EU-a i Britanije o razlazu zapela je u britanskom parlamentu, povećavajući rizik izlaska Britanije iz EU-a bez dogovora koji bi ublažio poremećaje u gospodarstvu.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pozvala je u ponedjeljak na godišnjem prijemu Udruga malih i srednjih poduzetnika u Berlinu njemačke poduzetnike na pojačano ulaganje u hrvatsko gospodarstvo.
“Gospodarska suradnja s Njemačkom je od velike važnosti za Hrvatsku: Njemačka je najveći trgovinski partner Hrvatske i četvrti po redu ulagač u Hrvatsku“, rekla je hrvatska predsjednica obraćajući se sudionicima skupa, ukazujući na porast hrvatskog izvoza u Njemačku nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kolinda Grabar Kitarović je istaknula kako se najvažniji planovi Hrvatske odnose na ulazak u zonu eura i u šengensku zonu kao i ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

“Ulaskom u zonu eura i u šengensku zonu kao i u OECD Hrvatska će poboljšati svoje gospodarstvo“, rekla je Grabar Kitarović i zahvalila se na podršci Njemačke u nastojanjima Hrvatske u ostvarenju ciljeva. Hrvatska predsjednica je naglasila kako je daljnji cilj povećati godišnji gospodarski rast na 5 posto.

Grabar Kitarović je istaknula kako se Hrvatska oštro protivi politici protekcionizma i da je po tom pitanju potpuno na strani Njemačke. “Hrvatska u potpunosti podržava ovu politiku. I to ne samo na riječima nego i djelom a dobra primjer je Incijativa triju mora“, rekla je Grabar Kitarović i spomenula i potrebu neovisnosti Europske unije kad je u pitanju energetika.

U tom smislu je istaknula i gradnju LNG terminala u Hrvatskoj koji će „pridonijeti energetskoj neovisnosti“ EU-a i njezinih susjeda. Na kraju govora Kolinda Grabar Kitarović je izrazila nadu da će dvodnevni posjet Njemačkoj i susreti Hrvatske gospodarske komore s predstavnicima Udruge malog i srednjeg poduzetništva Njemačke kao i najavljeni posjet njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera Hrvatskoj doprinijeti razvoju gospodarskih odnosa Njemačke i Hrvatske.

Europskoj komisiji ne predstavlja problem da država pomogne još jednom Uljaniku i osigura deblokade računa i isplatu plaća, te dovršetak broda, no samo ako taj teret dijeli s odabranim strateškim partnerom Brodosplitom.
Svaka strana, i država i Brodosplit, tako mora uložiti po 300 milijuna kuna, a sudeći po izjavi ministra gospodarstva Darka Horvata nakon sastanka u Bruxellesu, odluke koje su u ingerenciji Vlade bit će donesene već ovaj tjedan, kako bi se izbjeglo otvaranje stečaja u 3. maju. Odluka Brodosplita kako se neslužbeno čuje ovisit će o tomu hoće li država osigurati kolateralom to njegovo učešće s 300 milijuna kuna prije nego se ugovore uvjeti za restrukturiranje Uljanika.

Svoje uloge iz ove faze obje strane naknadno će evidentirati kao učešće u programu restrukturiranja, no bez ovog koraka program se neće ni pripremati. Na potezu je, dakle, Tomislav Debeljak, vlasnik Brodosplita koji je također sudjelovao na razgovorima u EK, a koji dosad nije krio stav da bi bilo neozbiljno da prije nego se dogovori toliko skup projekt ubacuje novac bez instrumenata osiguranja. Za njegovu odluku bit će presudna suglasnost Vlade za suradnju u međufinanciranju kako bi dobio potrebnu zaštitu.

Postignu li dogovor o suradnji u prijelaznom razdoblju, Vlada i Brodosplit Uljaniku bi omogućili 200 milijuna kuna potrebnih za deblokade računa 3. maja i Uljanika, te 100 mil. kn za isplate plaća, a s preostalih 300 milijuna omogućilo bi se dovršetak gradnji, pri čemu je državi najvažnije završiti jaružalo za Jan de Nul, budući da je u poodmakloj fazi dovršenosti, a raskidom ugovora proračun bi aktivacijom državnih jamstava ostao bez novih milijardu kuna.

Horvat je uspio usuglasiti s vlasnicima tog naručitelja da zajednički pomognu u financiranju dovršetka broda, za koje bi od potrebnih 30 milijuna eura Jan de Nul dao 8, a Uljanik uz pomoć svog partnera i države 22 mil. eura. O tom aranžmanu trebao bi biti zaključen i novi aneks ugovoru, vrlo brzo, kroz dva tjedna, jer u suprotnom kupac namjerava brod otegliti iz Pule i dovršiti ga drugdje. Preostalim iznosom omogućilo bi se i nastavak ostalih započetih novogradnji pulske grupacije.

Taj iznos trebao bi biti dovoljan da se dočeka da EK da odobrenje za program restrukturiranja, a to bi, uz uvjet da se s Brodosplitom ide u taj aranžman, trebalo biti najkasnije za šest mjeseci. Za mjesec dana program bi trebao biti ispregovaran i dostavljen u Komisiju, u kojoj procjenjuju da će biti potrebno 3-5 mjeseci za konačno usuglašavanje.

A iz Debeljakova prijedloga već je jedna važna karika uklonjena, a to je trajanje procesa. Njegova kalkulacija polazila je od potrebnih 10 godina da se potpuno klonuli Uljanik podigne na noge, no po riječima ministra Horvata Komisija odbija mogućnost da se plan radi na tako dugom razdoblju, piše Poslovni dnevnik.

Europska komisija nema ništa protiv da država i strateški partner u omjeru pola-pola sudjeluju u međufinanciranju Uljanika do izrade programa restrukturiranja, izjavio je u ponedjeljak ministar gospodarstva Darko Horvat.
“Europska komisija u ovom trenutku ne brani izričito da se uđe u međufinanciranje, ali i dalje inzistira da to bude u omjeru 50:50. To međufinanciranje ušlo bi u program restrukturiranja i bit će dio ukupnog volumena kada on bude usvojen”, rekao je ministar Horvat nakon trosatnog sastanka u Europskoj komisiji. Procjenjuje da je za vraćanje u život pulskog i riječkog škvera potrebno oko 600 milijuna kuna, što uključuje deblokadu računa, završetak brodova koji su trenutačno na navozima i tri zaostale plaće.

Za deblokadu računa 3. maja treba 107 milijuna kuna, za brodogradilište Uljanik u Puli 65 ili 68 milijuna eura, za tri preostale plaće dodatnih 100 milijuna kuna, za dovršetak broda samopogonjenog jaružala i za tri preostala broda koji su na navozima trebalo bi još 300 milijuna kuna.

“Nađemo li modalitet za otprilike 600 milijuna kuna koliko u ovom trenutku cijenimo da je potrebno za deblokadu računa, završetak ne samo jaružala nego i ostala tri broda koji su na navozima u Puli i Rijeci, to bi vratilo u život pulski i riječki škver”, rekao je Horvat.

“Dopustite mi da ove informacije prenesem kolegama u vladi, a kakva će odluka biti vidjet ćete u sljedećih nekoliko dana”, dodao je. U nedjelju navečer održan je i sastanak s luksemburškom grupom JDN, naručiteljem samopogonjenog jaružala s kopačem, za koji je država dala jamstvo u iznosu od 124 milijuna eura. Taj naručitelj je krajem siječnja raskinuo ugovor s Uljanikom zbog nemogućnosti isporuke u skladu sa sklopljenim ugovorom.

Što se tiče nedovršenog jaružala, za koji je luksemburški naručitelj otkazao ugovor, on je u visokoj fazi dovršenosti i za završetak izgradnje potrebno je oko 30 milijuna eura. Završetkom toga broda spriječila bi se šteta za državni proračun u iznosu od 970 milijuna kuna, za koliko je izdano jamstvo.

Ministar Horvat je rekao da će se u sljedeće tri tjedna raditi na izradi memoranduma o razumijevanju, prema kojem bi naručitelj broda dao osam milijuna eura, a Uljanik grupa zajedno sa strateškim partnerom i uz pomoć države preostalih 22 milijuna eura, odnosno 160 milijuna kuna.

Ministar Horvat je rekao da je početna pozicija naručitelja toga broda bila vrlo negativna, da nisu imali povjerenje u sposobnosti riječkog i pulskog škvera da ga dovrše, ali da je nakon gotovo trosatnog razgovora s predstavnicima JDN grupe zaključeno je da brod ostaje u Puli. “S tim smo dobili priliku da u sljedeća tri tjedna s naručiteljem broda dogovorimo memorandum o razumijevanju i pronađemo zajednički model financiranja kojim bi se osiguralo 30-tak milijuna eura za završetak broda”, rekao je Horvat.

Na pitanje može li se država uključiti u to financiranje bez dopuštenja Europske komisije, Horvat je rekao da im je na sastanku rečeno da se svako umanjenje štete smatra pozitivnim doprinosom. “Nama je rečeno da će se svako umanjenje štete smatrati pozitivnim naporom hrvatske Vlade. Mi smo poruku jasno shvatili i druge nam nema, nego da zajedno s naručiteljem broda osmislimo model financiranja, da se naručitelj broda složi s tim modelom i da u nekoliko sljedećih tjedana potpišemo memorandum o razumijevanju”, rekao je.

“Nama je sada jasno da EK neće biti rigoroznog stava, da Hrvatska ako ima mogućnosti ima prava smanjiti štetu po državni proračun. Znamo kolika bi ona bila ako ne bismo ništa učinili. Vrlo je pragmatično i poduzetnički opravdano investirati 120 ili 130 milijuna kuna da bi se spasilo 970 milijuna kuna”, rekao je ministar.

Što se tiče programa restrukturiranja, koji treba napraviti uprava Uljanika zajedno sa strateškim partnerom, Horvat kaže da će on biti spreman za oko mjesec dana, a onda će Komisiji za analizu toga programa trebati tri do pet mjeseci.

Na pitanje do kada će država financirati brodogradilišta sredstvima poreznih obveznika, Horvat je rekao da je ovdje riječ o starim projektima za koje jamstva nije davala sadašnja vlada. “Ova je vlada vrlo jasno rekla – sada je dosta. Ovo nisu novi projekti, ovo je saniranje zatečengo stanja i rješavanje problema koji su preostali od nekih prijašnjih vlada. Kao odgovorna vlada moramo platiti sva ona jamstva koja su izdala prijašnje vlade kako bi ta jamstva danas ili sutra imala vjerodostojnost i da kao vlada ostanemo vjerodostojni”, rekao je Horvat.

Na sastanku u Bruxellesu je bio i vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak, kojeg je uprava Uljanika izabrala za strateškog partnera.