Ekonomija

Sanacija

Credit Suisse je najavio da će posuditi do 50 milijardi švicarskih franaka (53,68 milijardi dolara) od Švicarske narodne banke u okviru pokrivenog zajma i kratkoročne likvidnosti.

Odluka dolazi nedugo nakon što su dionice zajmodavca oštro pale u srijedu, dosegnuvši najnižu razinu svih vremena drugi uzastopni dan nakon što je njegov glavni investitor Saudijska nacionalna banka citirana da neće moći pružiti daljnju pomoć.

Najnoviji koraci će “podržati temeljne poslove i klijente Credit Suisse dok Credit Suisse poduzima potrebne korake za stvaranje jednostavnije i fokusiranije banke izgrađene oko potreba klijenata”, rekla je tvrtka u objavi.

Osim toga, banka nudi gotovinsku ponudu u vezi s deset nadređenih dužničkih vrijednosnih papira denominiranih u američkim dolarima za ukupnu naknadu do 2,5 milijarde dolara – kao i zasebnu ponudu za četiri nadređene dužničke vrijednosnice denominirane u eurima do ukupno 500 milijuna eura, priopćila je tvrtka.

“Ove mjere pokazuju odlučnu akciju za jačanje Credit Suisse dok nastavljamo našu stratešku transformaciju kako bismo isporučili vrijednost našim klijentima i drugim dionicima”, rekao je glavni izvršni direktor Credit Suisse Ulrich Koerner.

“Zahvaljujemo SNB-u i FINMA-i dok provodimo našu stratešku transformaciju”, rekao je, misleći na švicarsko tijelo za nadzor financijskog tržišta.

“Moj tim i ja odlučni smo brzo krenuti naprijed kako bismo isporučili jednostavniju i fokusiraniju banku izgrađenu na potrebama klijenata.”

Javlja DPA

Propast američkog Silicon Valley Banka (SVB) ne predstavlja izravnu prijetnju europskom bankovnom sektoru, ali treba pratiti njezine neizravne posljedice, upozorio je u ponedjeljak povjerenik EU-a za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Europska središnja banka (ECB) pomno prati situaciju, a sve europske banke poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi otklonile rizik od sličnog scenarija, naglasio je povjerenik EU-a.

Utjecaj na vrijednost dionica europskog bankarskog sektora bio je očekivan, ali procjena rizika od domino-efekta druga je stvar, naglasio je.

Američka agencija za osiguranje depozita (FDIC) objavila je u petak da je preuzela SVB sa sjedištem u Silicijskoj dolini. Banka specijalizirana za financiranje startupova propala je zato hitnom dokapitalizacijom nije uspjela pribaviti novac izgubljen na obvezničkom portfelju.

Propast Silicon Valley Banka (SVB) izazvala je zebnju u Silicijskoj dolini, razotkrivši negativan utjecaj podignutih troškova kreditiranja na inovativne tehnološke tvrtke i njihove probleme s pronalaženjem pouzdanog izvora financiranja.

Ministri financija eurozone okupili su se u glavnom gradu Belgije na redovitom sastanku na kojem će analizirati stanje u gospodarstvu i raspravljati o proračunskoj politici, napominje agencija dpa.

Analiza Goldman Sachsa

Goldman Sachs više ne vidi razloga za povećanje kamatne stope Federalnih rezervi na sastanku sljedećeg tjedna, navodeći “nedavni stres” u financijskom sektoru.

Ranije u nedjelju, američka regulatorna tijela objavila su mjere za suzbijanje straha od zaraze nakon kolapsa Sillicon Valley banka. Regulatori su također zatvorili Signature Bank, navodeći sistemski rizik, javlja Bloomberg.

Tvrtka je prethodno očekivala da će Federalne rezerve povećati stope za 25 baznih bodova. Prošlog mjeseca Savezni odbor za otvoreno tržište koji je određivao stopu povećao je stopu saveznih fondova za četvrtinu postotnog boda na ciljani raspon od 4,5% do 4,75%, što je najviše od listopada 2007.

Ekonomisti Goldman Sachsa rekli su da paket mjera pomoći najavljen u nedjelju nije u skladu sa sličnim potezima poduzetima tijekom financijske krize 2008. godine. Ministarstvo financija označilo je SVB i Signature kao sustavne rizike, dok je Fed stvorio novi Bankovni program dugoročnog financiranja za podršku institucijama pogođenim tržišnom nestabilnošću nakon neuspjeha SVB-a.

Goldman Sachs je dodao da još uvijek očekuju povećanje od 25 baznih bodova u svibnju, lipnju i srpnju, ponavljajući svoja očekivanja terminalne stope od 5,25% do 5,5%.

Politico/Tportal

Zapad radi na novom paketu sankcija kojim bi ograničili ruski izvoz dijamanata. Dogovor bi mogao biti sklopljen u svibnju, tvrde dužnosnici europskih zemalja uključeni u pregovore, piše Tportal.

Europska unija je još prošle godine u više navrata raspravljala o zabrani uvoza ruskih dijamanata, ali je odustala zbog bojazni da bi to naštetilo trgovini belgijskog grada Antwerpena, najvećeg svjetskog središta trgovine dragim kamenjem, a da Rusija i Vladimir Putin ostanu ‘neokrznuti’.

Belgijanci su mjesecima lobirali kod Europske komisije i G7 za alternativu zabrani: međunarodni sustav za praćenje dijamanata. To bi potencijalno zaustavilo trgovinu sankcioniranim ruskim kamenjem drugdje u svijetu, riješilo problem zabrinutost Belgije i otvorilo put međunarodnoj zabrani prodaje.

Prijedlog je rezultirao obvezom čelnika G7 24. veljače da će ‘zajednički raditi na daljnjim mjerama za ruske dijamante, uključujući one neobrađene i polirane’. G7 nema konkretnih prijedloga kada će se poduzeti sljedeći koraci. No summit čelnika G7 u Japanu u svibnju smatra se potencijalno dobrim ciljem za postizanje dogovora.

Uvoz ruskih dijamanata opao je od početka rata, doduše osim privremenog porasta koji je, čini se, bio povezan s Valentinovim. Prošlog mjeseca Belgija je uvezla ruske dijamante u vrijednosti od 61 milijun eura. Prije rata, ruski dijamanti činili su oko 25 posto dijamanata koji su dolazili u Antwerpen.

Taj je belgijski grad generacijama služio kao glavno središte za dijamante koji stižu u Europu. Od početka ruske invazije na Ukrajinu prije godinu dana, su da bi zabrana uvoza ruskih dijamanata u EU bila ekonomski udarac za Belgiju pa je preusmjerila trgovinu prema Indiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Glavni cilj prijedloga je zaustaviti zaobilaženje sankcija, jer se obrađeni ruski dijamanti preusmjeravaju na druga tržišta dijamanata i opet se vraćaju izbrušeni i ispolirani na Zapad. Inače, neobrađeni ruski dijamanti čine oko 30 posto globalne trgovine dijamantima.

Potencijalni sljedeći korak je implementacija sustava sljedivosti za sve dijamante – ne samo robu iz Rusije – koji ulaze u G7, pa čak i na druga tržišta. No, to će vjerojatno biti niži prioritet, jer je važnije zaustaviti izvoz iz Moskve, kažu dužnosnici. Nakon što se postigne dogovor među G7, EU će slijediti SAD u zabrani uvoza ruskih dijamanata.

‘S kontroliranim pristupom 70 posto tržišta, G7 ima moć stvoriti potpuno sljediv i otporan sustav koji ima stvarni utjecaj na tržište’, rekao je Tom Neys, glasnogovornik Antwerpenskog svjetskog dijamantnog centra.

S međunarodnim planom sljedivosti, udruženim sa zabranom uvoza, Belgijanci mogu održati vlastitu industriju dijamanata dok se pozicioniraju kao svjetski lideri u transparentnoj i etičkoj trgovini. Neys smatra da će sudjelovanje Indije biti ključno, optužujući pritom tu zemlju da prodaje ruske dijamante kao indijske na američkom tržištu. U priopćenju G7 navodi se da će skupina ‘usko surađivati kako bi angažirala ključne partnere’ na dijamantnim mjerama.

‘Jako sam zadovoljan što G7 stavlja svoju težinu iza ovog pitanja’, rekao je belgijski premijer Alexander De Croo u izjavi za Politico. ‘Pristup sljedivosti je pravi: povećat će povjerenje potrošača u sektor osiguravajući da dijamanti iz Ukrajine više neće biti dostupni u našim trgovinama’, dodao je, a prenosi Tportal.

Tehnologija za čipove

Nizozemska vlada planira nova ograničenja izvoza opreme za proizvodnju poluvodiča radi zaštite nacionalne sigurnosti, pridružujući se naporima SAD-a da ograniči izvoz čipova u Kinu.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da se oštro protivi najavljenim ograničenjima. Nizozemska ministrica trgovine Liesje Schreinemacher objavila je odluku u pismu parlamentu, rekavši da će ograničenja biti uvedena prije ljeta.

U pismu nije imenovala Kinu, ključnog nizozemskog trgovačkog partnera, niti ASML Holding NV, najveću europsku tehnološku tvrtku i glavnog dobavljača za proizvođače poluvodiča, ali najava bi se trebala odnositi na njih oboje.

Komentar Reutersa

Američke sankcije na kineski tehnološki sektor ipak su mnogo veći problem za Peking, unatoč ulijevanju desetaka milijardi dolara pomoći kako bi se efekti blokiranja pristupa najsuvremenijoj tehnologiji barem donekle ublažili.

Kako navodi Reuters, kineska vlada u prosincu je odlučila da će u tamošnji tehnološki sektor usmjeriti 140 milijardi dolara pomoći, što uključuje i subvencije za nabavku računalnih dijelova proizvedenih u Kini.

Potez kineske vlade odgovor je na sve snažnije američko stezanje izvoza komponenti proizvođača iz SAD-a. Argument je Washingtona da će američke računalne komponente kineski proizvođači iskoristiti za izradu softvera i hardvera koji može koristiti i kineska vojska. Međutim, analitičari koje je kontaktirao Reuters smatraju da novac za subvencije koje Peking namjerava upumpati neće biti dovoljan da bi kineski tehnološki sektor nastavio držati korak s američkim konkurentima.

Kineski proizvođači računalnih komponenti uglavnom prodaju na domaćem tržištu, a nedostatni pristup proizvođačima s naprednijom tehnologijom, poput tajvanskog TSMC-a i južnokorejskog Samsunga otežava im samostalno rješavanje inženjerskih izazova. A bez toga nema pomaka nagore u hijerarhiji svjetskih dobavnih lanaca, tvrde poznavatelji tržišta.

“Takva situacija kineske proizvođače sprečava da sve što postignu odjeli istraživanja i razvoja dođe u masovnu proizvodnju, ali ih i ograničava da nauče više ‘trikova’ u trgovini”, ocjenjuje Mark Li, analitičar Bernstein Researcha koji prati kineski tehnološki sektor. Kao što je slučaj i i industriji proizvodnje zrakoplova, kompanije koje proizvode opremu za izradu računalnih komponenti usko surađuju sa svojim kupcima, nudeći im dugoročne usluge koje uključuju instalaciju, kalibraciju, održavanje i popravak strojeva čija cijena doseže i 100 milijuna dolara. Takva suradnja može rezultirati dijeljenjem “know-howa” koji objema stranama pomaže da tehnološki napreduju. Izvori unutar kineskih tehnoloških kompanija tvrde Reutersu kako se barijere nisu činile previsokima dok dobavni lanci nisu postali još globalniji, inženjerstvo još složenije, a tržištem počele dominirati zapadne kompanije.

Primjerice, kineska kompanija SMEE usvojila je određene proizvodnje sa 20 godina zakašnjenja u odnosu na zapadne lidere u tom području. “Čak i kad bi uspjeli izraditi određeni stroj za proizvodnju, ne bi imali znanja kako ga održavati i servisirati”, ističe jedan SMEE-ov inženjer koji je želio ostati anoniman. Svjesna tih ograničenja, kineska vlada odlučila se za drugačiji pristup – kompletnu promjenu paradigme. To konkretno znači da se Kina počela fokusirati na novu generaciju računalnih procesora umjesto da pokušava uhvatiti priključak za zapadnim proizvođačima kako bi proizvela još manje procesore od njihovih.

Upravo o tome je govorio rad dvojice akademika s kineske Akademije znanosti objavljen krajem prošlog mjeseca. Oni smatraju da se Kina treba usmjeriti na istraživanje i razvoj novih tehnologija i materijala. Nagomilavanjem patenata i upravljanjem njihovim korištenjem u inozemstvu, Kina može stvoriti vlastite barijere u globalnim dobavnim lancima i riješiti trenutne tehnološke bolne točke, pišu autori.

U međuvremenu, kineske tehnološke kompanije postale su još izoliranije nakon novog vala američkih sankcija objavljenih prošlog listopada. Njima se američkim kompanijama zabranjuje izvoz opreme koju bi kineski proizvođači mogli iskoristiti za proizvodnju naprednijih čipova, prenosi Poslovni dnevnik.

Posjet Luci Rijeka

Predsjednici danske Vlade u Lučkoj upravi Rijeka je prezentiran projekt terminala čiji je koncesionar tvrtka Rijeka Gateway, u zajedničkom vlasništvu APM Terminalsa koji posluje u sastavu danske Maersk grupe i hrvatske tvrtke ENNA Logic.

Dvoje premijera nakon toga obišli su sam kontejnerski terminal, gdje bi uskoro trebali započeti radovi na opremanju kako bi mogao početi s operativnim radom u prvoj polovici 2025. godine, s maksimalnim kapacitetom od 600 tisuća TEU-a (ekvivalent dvadesetsopnog kontejnera).

Obilasku terminala su prisustvovali i riječki gradonačelnik Marko Filipović, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina te ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa, a goste je s detaljima terminala i predstojećih radova upoznao Koen Benders, izvršni direktor Rijeka Gatewaya, piše Novi list.

Potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je nakon obilaska istaknuo kako je danskoj delegaciji prezentiran projekt Rijeka Gateway, a bilo je riječi i o budućem ukupnom razvoju luke i kontejnerskih terminala.

– Postojeći terminal na Brajdici ima kapacitet od 500 tisuća TEU-a, a ovaj terminal na Zagrebačkoj obali imat će u ovoj, prvoj fazi, kapacitet od 600 tisuća TEU-a, pri čemu će se on izgradnjom druge faze povećati na milijun TEU-a. Riječka luka time će dobiti kapacitet od milijun i pol TEU-a godišnje, a gledamo i budućnost i kontejnerski terminal u Omišlju, na otoku Krku, koji bi trebao imati kapacitet od čak tri i pol milijuna TEU-a.

Činjenica je da Rijeka ima veliki potencijal, što otvara mogućnost njegove realizacije, iako je sada još u fazi planiranja i razrade, rekao je Butković, ističući kako je projekt Rijeka Gateway, po kojemu je nazvan zajednička tvrtka koncesionara terminala, započeo prije više od dvadeset godina, da bi prije dvije godine bio potpisan ugovor o koncesiji.

– Dobili smo respektabilnog koncesionara, APM Terminals kojemu je ovo sedamdeset šesti terminal u svijetu, u suradnji s Enna Logicom, jednom od najrespektabilnijih tvrtki u regiji kada govorimo o logistici i transportu.

Očekujemo da terminal počne s prekrcajem kontejnera za nešto više od godinu i pol dana, a uz njega je vezan čitav niz drugih velikih projekata, poput ceste D 403 koja bi trebala biti završena koncem srpnja.

Prvotni rok bio je sredinom lipnja, ali je to ipak prolongirano za nešto više od mjesec dana. Ta je cesta jedini pravi cestovni spoj ovog terminala, ali i spoj zapadnog dijela Rijeke sa zaobilaznicom i dalje s mrežom autocesta. Završen je i preko trideset milijuna eura vrijedan projekt multimodalnog željezničkog terminala, ovdje uz Zagrebačku obalu, koji je najvećim dijelom bio sufinanciran iz Instrumenta za povezivanje Europe, čak 85 posto, kao i cesta D 403 čija je vrijednost veća od 70 milijuna eura, rekao je Butković.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović je istaknuo kako je danskoj premijerki prezentiran ne samo razvoj luke i kontejnerskog terminala, nego i vizija razvoja grada.

– Ovo su veliki i značajni projekti oko kojih ne bi trebalo biti politike i koji su značajni ne samo za razvoj Rijeke nego cijele Hrvatske. Rijeka se uvijek najbolje razvijala kad je bila dio širih državnih zajednica, bila to Austro-ugarska, bivša država ili Hrvatska koja je dio Europske unije.

Ulazak u Schengen daje novu perspektivu a Rijeka postaje sve zanimljivija investitorima. Najbolji dokaz tome je upravo ovaj projekt u kojemu jedna od najvećih logističkih grupacija u svijetu, Maersk, zajedno s domaćim partnerom oprema i stavlja u funkciju kontejnerski terminal, uz koji ide i čitav niz drugih značajnih projekata o kojima je govorio ministar Butković. Na nama je da sve te projekte podržimo i poguramo da budu realizirani na vrijeme, jer to znači i otvaranje novih radnih mjesta.

Župan Zlatko Komadina je naglasio da su se napokon počele koristiti prednosti geostrateškog položaja Rijeke kao luke najbliže mnogim tržištima centralne Europe.

– Rijeka je mjesto gdje Mediteran ulazi u srce Europe i to smo napokon počeli koristiti. Rijeka postaje ulaz u Europu, u lučkom, logističkom i energetskom smislu, što je nova šansa za razvoj Kvarnera i cijele zemlje, rekao je Komadina, a donosi Novi list.

Analiza Eurostata

Promet u europskoj maloprodaji stabilizirao se u siječnju, odražavajući oporavak potražnje za prehrambenim proizvodima, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata.

Sezonski prilagođeni promet u maloprodaji eurozone u siječnju je uvećan 0,3 posto u odnosu na prosinac kada se smanjio za 1,7 posto, prema revidiranom podatku statističkog ureda. Time je prvotna procjena prosinačkog pada ublažena za puni postotni bod.

U istom je postotku promet u siječnju na mjesečnoj razini porastao i na razini EU-a, nakon 1,6-postotnog pada u prosincu, također za puni postotni bod blažeg no što je Eurostat početno procijenio.

Najveći rast prometa zabilježen je u trgovinama na malo prehrambenim proizvodima, pićem i duhanom, za 1,8 posto i u eurozoni i u EU. U prosincu bio je pao više od dva posto.

Slijedi maloprodaja široke kategorije neprehrambenih proizvoda, s rastom prometa za 0,8 posto u eurozoni i za 1,1 posto u EU.

Pao je pak promet na benzinskim postajama, za 1,5 posto u eurozoni i za 2,1 posto u EU, pokazuju tablice Eurostata.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je na mjesečnoj razini poskočio promet u maloprodaji u Nizozemskoj, za 4,9 posto.

Slijede Luksemburg i Slovenija s rastom prometa od 4,6 odnosno 4,1 posto.

Najveći pad prometa na mjesečnoj razini zabilježen je u Austriji, za 9,8 posto. Slijede Slovačka i Mađarska gdje je smanjena za 1,4 odnosno 0,6 posto u odnosu na prosinac.

Eurostat nije raspolagao podacima za Hrvatsku, Češku, Grčku, Italiju i Španjolsku, uz napomenu da su povjerljivi.

Ni podaci za Estoniju nisu bili raspoloživi, pokazuju tablice, bez posebnih napomena.

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji eurozone pao je u siječnju za 2,3 posto, nakon 2,8-postotnog pada u prosincu, najsnažnijeg od početka 2021., pokazuju procjene statističkog ureda.

U EU je smanjen 2,2 posto, također nešto blaže nego u prosincu, kada je pao za 2,5 posto, najviše unatrag dvije godine.

Najviše je na oba područja u siječnju na godišnjoj razini pao promet u maloprodaji prehrambenih proizvoda, pića i duhana, za pet posto u eurozoni i za 4,7 posto u EU, ali ipak zamjetno blaže nego u prosincu.

Slijedi maloprodaja neprehrambenih proizvoda, s padom prometa u prvom ovogodišnjem mjesecu za jedan posto na oba područja.

Snažno je pak uvećan promet u maloprodaji motornih goriva, za 5,4 posto u eurozoni i za 5,6 posto u EU u odnosu na prošlogodišnji siječanj.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u siječnju na godišnjoj razini ponovno pao promet u maloprodaji u Belgiji, za 8,9 posto.

Slijedi Njemačka s padom od 6,8 posto, a blizu su Danska i Švedska gdje je promet u maloprodaji pao za 5,8 posto.

Među zemljama čijim je podacima raspolagao Eurostat, jedino je Slovenija na godišnjoj razini bilježila dvoznamenkasti skok prometa u maloprodaji, od 18,5 posto.

Slijede Rumunjska i Malta, s rastom prometa u maloprodaji u odnosu na siječanj lani za 5,8 odnosno 5,7 posto.

Analiza DZS-a

Industrijska proizvodnja u siječnju je na godišnjoj razini pala treći mjesec zaredom i to za 2,8 posto, a u odnosu na prosinac porasla je za 0,9 posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS).

Siječanj je bio treći uzastopni mjesec u kojemu je industrijska proizvodnja pala na godišnjoj razini. U prosincu je pala za 2,4, a u studenom za 2,3 posto.

U siječnju je u odnosu na siječanj 2022. proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala za 8,3 posto, energije za 8,1, trajnih proizvoda za široku potrošnju 6,9 i netrajnih proizvodi za široku potrošnju za 0,9 posto.

Istovremeno je industrijska proizvodnja kapitalnih proizvoda porasla za 13,1 posto.

Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, u siječnju 2023. u usporedbi sa siječnjem 2022., sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 5,3 posto, prerađivačkoj industriji za 2,4 posto i rudarstvu i vađenju za 1,1 posto.

Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju siječnja u usporedbi sa zalihama na kraju prosinca bile su veće za 3,8 posto, a u usporedbi sa zalihama na kraju siječnja 2022. veće su za 5,5 posto.

Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u siječnju manji je za 0,3 posto u usporedbi s prosincem, a u usporedbi sa siječnjem 2022. veći je za 0,2 posto.

Ukupna proizvodnost rada u industriji u siječnju u usporedbi s istim mjesecom 2022. manja je za 0,5 posto.

Analiza WTO-a

Rast globalne robne trgovine usporio je krajem 2022. godine i vjerojatno će ostati slab u prvom ovogodišnjem tromjesečju, pokazalo je najnovije izvješće Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Barometar robne trgovine pao je u ožujku na 92,2 boda, s 96,2 boda u studenom, udaljivši se još više od bazne vrijednosti od 100 bodova koja označava rast trgovine u skladu s trendom, izvijestio je WTO u srijedu.

Vrijednost niže od 100 bodova signaliziraju sporiji rast robne razmjene u odnosu na trend u prethodnom razdoblju. WTO je barometar zamislio kao pokazatelj koji bi trebao detektirati mogući zaokret u trendu robne razmjene.

Indeks automobilskih proizvoda bio je pozitivan na kraju 2022. zahvaljujući ubrzanom trendu prodaje i proizvodnje u SAD-u, Europi i Japanu, koji je nadjačao pad u Kini, naveo je WTO..

Indeksi kontejnerskog prijevoza, elektroničkih komponenti i sirovina bili su pak ispod trenda i niži nego u istraživanju u studenom.

Rezultat za četvrto tromjesečje signalizira moguće usporavanje trgovine, ali vjerojatno tek kratkotrajno, budući da su kontejnerski promet u kineskim lukama i nove izvozne narudžbe već počeli rasti, napominje WTO.