Ekonomija

Boris Vujčić
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je srijedu na Danu velikih planova u organizaciji tjednika Lider da su projekcije BDP-a sada povoljnije nego u proljeće iako pojedini sektori poput ugostiteljstva i dalje jako pate.

Prognoze su povoljnije jer su podaci za drugi i za treći kvartal optimističniji nego li je to izgledalo na proljeće. Prema osnovnom scenariju HNB-a, hrvatski BDP ove bi godine mogao pasti za 9,7 posto. “Predviđeni pad BDP-a je oko 8 posto za Hrvatsku i države u europskom okruženju”, rekao je Vujčić i dodao da hrvatski vanjskotrgovinski partneri očekuju manji pad BDP-a. Tijekom sljedeće godine, pak, guverner očekuje rast BDP-a od 6 posto, ocjenjujući da domaći BDP vjerojatno do 2023. godine neće doći na razinu prije krize.

Svi visokofrekventni pokazatelji upućuju na početak oporavka, ali intenzitet oporavka nije jednak u svim sektorima, napomenuo je. “Imali smo snažan pad gospodarske aktivnosti, ali relativno kratkotrajan”, ustvrdio je guverner, dodajući da se industrija ‘diže’ brže od sektora usluga, odnosno da je aktivnost u industriji već na razini iz veljače lani, dok je građevinarstvo već na razini prije krize. S druge strane, napominje, promet od trgovine na malo sporije se oporavlja zbog utjecaja turizma, dok se ugostiteljstvo najteže oporavlja i njegov će oporavak će trajati najduže.

Turistički fizički pokazatelji premašili su očekivanja, rekao je Vujčić, dodavši da je ostvareno 50 posto lanjskih noćenja. Ipak, kumulativni ulazak stranih putnika cestovnim prijevozom pao je 60 posto, a najviše je pogođen avio-promet. Financijski je efekt od turizma u ovom je trenutku neizvjestan, no on će biti najvjerojatnije imati veći pad nego kumulativ noćenja, jer se struktura dolazaka promijenila. Naime, pojasnio je, nedostaju avio-gosti koji najviše troše.

Isto tako za vrijeme krize izgubljeno je 50-ak tisuća radnih mjesta, pa je zaposlenost u zemlji na razini 2018. godine. “To nas je vratilo godinu dana unazad na tržištu rada, što znači da naše tržište rada godišnje davalo 50.000 radnih mjesta. To je izgubljena godina”, ocijenio je Vujčić.

Ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II) u srpnju ove godine ocjenjuje velikim uspjehom Hrvatske. “Stisnuli smo maksimalno i ušli pomalo na mišiće, jer bi bilo kakva odgoda produžila taj rok minimalno za godinu dana”, rekao je guverner.

Tečaj od 7,5345 kuna za euro održavat će se uz sitnije korekcije sve do ulaska u eurozonu, a to je i najvjerojatnije tečaj za euro u trenutku ulaska u eurozonu, dodao je.

U posljednjih pola godine poduzete su mjere monetarne politike bez presedana, istaknuo je Vujčić i dodao da su napravili niz operacija kako bi financijsko tržište održali likvidnim – kombinacijom različitih mjera i operacija, ali i kupnjom vrijednosnih papira države. “Radili smo kombinacijama različitih mjera. Imali smo efekt kreiranja likvidnosti od 29 milijardi kuna. To je sve dovelo do toga da održimo i stabilnost tečaja i stabilnost banaka, fondova, i cijelog financijskog sustava”, naglasio je, dodavši da je danas Hrvatska u smislu devizne likvidnosti već na razini prije krize.

“Sada smo u situaciji da možemo vrlo komotno do ulaska u eurozonu održavati ovakvu situaciju na tržištu”, naglasio je, dodavši da su kamatne stope čak i tijekom ove godine i koronakrize na povijesnom minimumu te da će se ulaskom u eurozonu to i nastaviti.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić rekao je da je Hrvatska po mnogim ekonomskim kriterijima predzadnja u EU te da moramo doći u društvo boljih, barem Slovenije i Češke. Kako je istaknuo, vodeći smo među europskim zemljama prema danima bolovanja i udjelu radno sposobnog stanovništva te prema broju ugovora o radu na određeno vrijeme. “Nismo ni najbolesnija ni najstarija nacija u Europi, a imamo nestašicu radne snage u pojedinim sektorima, barem jedan dio umirovljenika se treba vratiti na posao”, rekao je Zorić.

Vlada će u četvrtak u proračunskim smjernicama projicirati rast BDP-a u 2021. godini na oko pet posto, dok se prema ažuriranim procjenama očekuje pad BDP-a ove godine od osam posto u odnosu na prethodnu prognozu od 9,4 posto, izjavio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić.

Svjetska zdravstvena organizacija 
Dohodak od rada u uvjetima pandemije u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci u svijetu na godišnjoj razini smanjen za 10,7 posto, odnosno za 3.500 milijardi dolara, objavila je u srijedu Međunarodna organizacija rada (ILO) u najnovijem izvješću.

Iznos ne uključuje potpore za plaće kojima su vlade kompenzirale radnicima gubitke zbog zatvaranja poslovanja u vrijeme pandemije, a odgovara 5,5 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u razdoblju od siječnja do rujna 2019., objavio je ILO. „Zatvaranje poslovanja kontinuirano i dalje remeti stanje na tržištima rada u svijetu, rezultiravši većim gubitkom radnih sati nego što se prvotno procijenilo”, navodi se u šestom izdanju ILO-va izvješća o posljedicama pandemije u svijetu rada.

Radnici u gospodarstvima u razvoju i u nastajanju, poglavito oni zaposleni na crno, pogođeni su znatno snažnije nego u prijašnjim krizama, objavila je UN-ova agencija. Dodaju i da je više pao broj zaposlenih žena nego muškaraca. “Moramo udvostručiti napore da suzbijemo virus ali i poduzeti hitne i odlučne mjere kako bismo prevladali njime gospodarske, društvene i posljedice po zapošljavanje koje je izazvao”, rekao je u priopćenju direktor ILO-a Guy Ryder.

“To uključuje daljnje potpore za radna mjesta, tvrtke i dohodak”, naglasio je Ryder. Samo u drugom tromjesečju izgubljeno je 17,3 posto radnih sati, što odgovara 495 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom, izračunao je ILO. U prethodnom izvješću procijenio je da je izgubljeno 14 posto radnih sati, odnosno 400 milijuna radnih mjesta.

U trećem kvartalu očekuju 12,1 posto izgubljenih radnih sati, što odgovara 345 milijuna radnih mjesta. “Revidirane procjene za četvrti kvartal pokazuju sumornije izglede no što se do sada procjenjivalo”, upozoravaju.

Gubitak radnih sati u zadnjem će kvartalu 2020. po najnovijim procjenama iznositi 8,6 posto, što je jednako 245 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom, nasuprot do sada procijenjenih 4,9 posto, odnosno 140 milijuna.

CBO
Pandemija koronavirusa pogoršat će dugoročne fiskalne izglede Sjedinjenih Država u idućim desetljećima te bi javni dug 2050. mogao biti gotovo dvostruko veći od bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavio je neovisni institut CBO.

Ne budu li izmijenjeni zakoni o porezima i potrošnji, javni dug dosegnut će 195 posto BDP-a do 2050., objavio je u ponedjeljak u dugoročnim prognozama za proračun institut u kojem rade bivši dužnosnici središnje banke, ministarstva financija i Kongresa. Time bi se približio razinama koje sada bilježe Japan i Grčka, primjećuje Reuters.

Izgledi su se znatno pogoršali u odnosu na prošlogodišnje, prema kojima je javni dug 2049. trebao dosegnuti 144 posto BDP-a, napominje CBO. Do kraja ove godine javni dug dosegnut će prema CBO-u 98 posto BDP-a, dok je u 2019. iznosio 79 posto. Još 2007., netom prije izbijanja velike financijske krize, bio u visini svega 35 posto BDP-a.

Dug povećavaju viši proračunski manjkovi, povezani sa sporim oporavkom od pandemijske krize, višim troškovima kamata za njihovo financiranje te s očekivanim rastom potrošnje na programe zdravstvene skrbi i socijalne sigurnosti, koje donosi starenje stanovništva. Deficit bi prema procjenama instituta ove godine trebao dosegnuti 16 posto BDP-a, što bi bila njegova najveća razina od završetka Drugog svjetskog rata 1945. Iako će njegov udio idućih nekoliko godina padati, ponovno će početi naglo rasti prema 2028. godini, upozoravaju.

Za 2050. u CBO-u predviđaju proračunski deficit od 12,6 posto BDP-a budući da će rast prihoda uvelike zaostajati za rastom potrošnje, stoji u izvješću.

Dug će značajno rasti nakon 2030. jer će značajno porasti kamatne stope, objašnjavaju u CBO-u. Tako bi prema njihovoj pretpostavci prosječna realna kamatna stopa na referentne 10-godišnje državne obveznice trebala porasti s 0,9 posto u 2030. na 2,5 posto u 2050.

Dugoročna je fiskalna putanja neodrživa i ugrožava dugoročno povjerenje u dolar, zaključio je direktor CBO-a Philip Swagel. „Ne postoji prijelomna točka na kojoj fiskalna kriza postaje vjerojatna ili neizbježna, niti postoji prepoznatljiva točka na kojoj troškovi kamata mjereni udjelom u BDP-u postaju neodrživi”, rekao je Swagel u priopćenju.

Analiza Markita
Gospodarstvo eurozone gotovo je stalo u rujnu, odražavajući pad potražnje za uslugama pod utjecajem obnovljenog rasta broja zaraženih koronavirusom koji je nadjačao snažnu potražnju za industrijskim proizvodima, pokazalo je izvješće Markita.

Indeks menadžera nabave (PMI) pao je u rujnu za 1,8 bodova u odnosu na prošli mjesec, spustivši se na 50,1 bod, utvrdio je Markit.

Vrijednost od 50 bodova signalizira stagnaciju aktivnosti, dok one više naznačuju njihov rast a niže pad. „Gospodarski oporavak eurozone stao je u rujnu budući da su aktivnosti u uslužnom sektoru cijele regije ponovo pale pod utjecajem sve većeg broj zaraženih Covidom-19″, rekao je glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

Pred kraj trećeg tromjesečja PMI signalizira gotovo stagnaciju aktivnosti budući da rast stopa zaraze i produljene mjere održavanja razmaka ograničavaju potražnju za uslugama. Potražnja za industrijskim proizvodima porasla je pak najsnažnije od veljače 2018., potaknuvši rast aktivnosti u proizvodnom sektoru. „Evidentno je gospodarstvo s dvije brzine. Tvornice izvješćuju da je proizvodnja porasla, potaknuta rastom potražnje, osobito na izvoznim tržištima, i ponovnim otvaranja maloprodaje u više zemalja, no veći uslužni sektor ponovno je potonuo“, kazao je Williamson.

Među vodećim gospodarstvima obuhvaćenim istraživanjem najsnažniji rast ponovo je bilježila Njemačka dok se aktivnost u Francuskoj pogoršala prvi puta u četiri mjeseca, zakočena padom uslužnog sektora. U ostatku eurozone aktivnosti su pale drugi mjesec zaredom, nakon kratkokrajnog oporavka u srpnju, napominje Markit.

Kompanije su ponovo neto otpuštale radnike, pri čemu je tempo otpuštanja u proizvodnom sektoru usporio dok je u uslužnom blago ubrzao. Poslovni čelnici ipak su osjetno optimističniji u procjenama o poslovanju u idućih 12 predstojećeg razdoblja i njihova su očekivanja u rujnu dosegnula najvišu razinu od veljače.

Williamson upozorava da njihov optimizam u velikom broju slučajeva počiva na pretpostavci o padu broja zaraženih, iako nije izvjesno da će se to i dogoditi u idućim mjesecima.. “Trenutno najviše brine mogućnost da se slabost podataka pojača u četvrtom tromjesečju i da rezultira opetovanim klizanjem u recesiju nakon frustrirajuće kratkog oporavka u trećem tromjesečju”, upozorava glavni poslovni ekonomist Markita.

Lider
Glavni cilj ekonomske politike treba biti povećanje zaposlenosti, a Hrvatska mora proći tranziciju od zemlje za odmor prema super zemlji za rad, istaknuo je u srijedu predsjednik Republike Zoran Milanović na konferenciji Dan velikih planova u organizaciji tjednika Lider.

Moramo stremiti, kako je rekao, povećanju udjela visokoobrazovanih u radnoj snazi jer su oni ključni izvor konkurentske prednosti. Kazao je i kako se hrvatsko društvo i ekonomija moraju otvoriti, jer zatvorenost je “put u nekonkurentnost i zaostajanje”.

Osvrnuvši se na krizu zbog pandemije Covida-19 i veliko zatvaranje u prvoj polovini godine, Milanović je istaknuo da se sada otvaraju nove mogućnosti, no mora se postići dogovor o tome što je novi ekonomski identitet Hrvatske. “Moramo proći tranziciju od zemlje za odmor prema super zemlji za rad. Glavni cilj ekonomske politike treba biti povećanje zaposlenosti”, poručio je.

Također, kazao je i kako je vrijeme da se fokusiramo na rast investicija umjesto na osobnu potrošnju. “Ne na investicije koje dominantno ovise o EU fondovima, već na greenfield investicije iz domaćih i inozemnih izvora, koje stvaraju nova radna mjesta”, ustvrdio je. Vrijeme je da se napusti politika refleksivnog intervencionizma, dodao je.

Upozorio je da se ne smije dogoditi situacija da se porezno stimulira rentijerske aktivnosti, a sistemom trošarina tjeraju proizvodna poduzeća iz Hrvatske “što god da proizvodila, pa i ako nam se ne sviđa što proizvode”. “Moja vizija Hrvatske je moderna, inovativna, otvorena, zdrava, zelena i održiva. To je ekonomski identitet za koji ću se zalagati tijekom svog mandata”, poručio je.

Naveo je i da investicije moraju biti usmjerene na održivost poslovnih modela. “To možemo postići zajedno, država, poduzetnici i radnici unutar kišobrana Europskog zelenog sporazuma”, rekao je, ocijenivši da je taj sporazum osnova izgradnje ekonomske konkurentnosti.

Diversifikacija, održivost, proizvodnja, zaposlenost – to su ciljevi na kojima svi aktivno moramo sudjelovati kako bi osigurali rast prosperiteta naših ljudi, zaključio je Milanović. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Čorić istaknuo je da će 2021. biti godina oporavka, ali i godina ispravljanja ekonomskih pogrešaka. Kao glavnu pogrešku vlada, kako je rekao, smatra ovisnost zemlje o turizmu pa će jedan od glavnih prioriteta ove Vlade biti uhvatiti se i s tim u koštac.

Glavna zadaća ekonomske politike Vlade u sljedećoj će godini biti jačanje proizvodnih kapaciteta i digitalna transformacija, istaknuo je. Mišljenja je i kako Hrvatska treba iskoristiti svoje komparativne prednosti te da je povećanje konkurentnosti smjer kojim treba ići, a da je brz oporavak gospodarstva moguć ako svi budu radili zajedno u sinergiji – i Vlada i poduzetnici i industrija te financijski sektor.

ERM II
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je srijedu na Danu velikih planova u organizaciji tjednika Lider da su projekcije BDP-a sada povoljnije nego u proljeće iako pojedini sektori poput ugostiteljstva i dalje jako pate.

Prognoze su povoljnije jer su podaci za drugi i za treći kvartal optimističniji nego li je to izgledalo na proljeće. Prema osnovnom scenariju HNB-a, hrvatski BDP ove bi godine mogao pasti za 9,7 posto. “Predviđeni pad BDP-a je oko 8 posto za Hrvatsku i države u europskom okruženju”, rekao je Vujčić i dodao da hrvatski vanjskotrgovinski partneri očekuju manji pad BDP-a. Tijekom sljedeće godine, pak, guverner očekuje rast BDP-a od 6 posto, ocjenjujući da domaći BDP vjerojatno do 2023. godine neće doći na razinu prije krize.

Svi visokofrekventni pokazatelji upućuju na početak oporavka, ali intenzitet oporavka nije jednak u svim sektorima, napomenuo je.m “Imali smo snažan pad gospodarske aktivnosti, ali relativno kratkotrajan”, ustvrdio je guverner, dodajući da se industrija ‘diže’ brže od sektora usluga, odnosno da je aktivnost u industriji već na razini iz veljače lani, dok je građevinarstvo već na razini prije krize. S druge strane, napominje, promet od trgovine na malo sporije se oporavlja zbog utjecaja turizma, dok se ugostiteljstvo najteže oporavlja i njegov će oporavak će trajati najduže.

Turistički fizički pokazatelji premašili su očekivanja, rekao je Vujčić, dodavši da je ostvareno 50 posto lanjskih noćenja. Ipak, kumulativni ulazak stranih putnika cestovnim prijevozom pao je 60 posto, a najviše je pogođen avio-promet. Financijski je efekt od turizma u ovom je trenutku neizvjestan, no on će biti najvjerojatnije imati veći pad nego kumulativ noćenja, jer se struktura dolazaka promijenila. Naime, pojasnio je, nedostaju avio-gosti koji najviše troše.

Isto tako za vrijeme krize izgubljeno je 50-ak tisuća radnih mjesta, pa je zaposlenost u zemlji na razini 2018. godine. “To nas je vratilo godinu dana unazad na tržištu rada, što znači da naše tržište rada godišnje davalo 50.000 radnih mjesta. To je izgubljena godina”, ocijenio je Boris Vujčić.

Ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II) u srpnju ove godine ocjenjuje velikim uspjehom Hrvatske. “Stisnuli smo maksimalno i ušli pomalo na mišiće, jer bi bilo kakva odgoda produžila taj rok minimalno za godinu dana”, rekao je guverner. Tečaj od 7,5345 kuna za euro održavat će se uz sitnije korekcije sve do ulaska u eurozonu, a to je i najvjerojatnije tečaj za euro u trenutku ulaska u eurozonu, dodao je.

U posljednjih pola godine poduzete su mjere monetarne politike bez presedana, istaknuo je Vujčić i dodao da su napravili niz operacija kako bi financijsko tržište održali likvidnim – kombinacijom različitih mjera i operacija, ali i kupnjom vrijednosnih papira države. “Radili smo kombinacijama različitih mjera. Imali smo efekt kreiranja likvidnosti od 29 milijardi kuna. To je sve dovelo do toga da održimo i stabilnost tečaja i stabilnost banaka, fondova, i cijelog financijskog sustava”, naglasio je, dodavši da je danas Hrvatska u smislu devizne likvidnosti već na razini prije krize.

“Sada smo u situaciji da možemo vrlo komotno do ulaska u eurozonu održavati ovakvu situaciju na tržištu”, naglasio je, dodavši da su kamatne stope čak i tijekom ove godine i koronakrize na povijesnom minimumu te da će se ulaskom u eurozonu to i nastaviti.

Svađa oko kreditnog rejtinga
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je u srijedu kako su gospodarski i fiskalni pokazatelji, politička stabilnost i ukupni kredibilitet doveli do toga da nam agencija Standard&Poor’s potvrdi kreditni rejting.

Učinit ćemo sve da to tako i dalje ostane, poručio je Zdravko Marić koji je Hrvatskom saboru podnio polugodišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna koji pokazuje da je polugodišnji konsolidirani proračunski manjak iznosio 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

Boris Lalovac (SDP) kaže kako rejting agencije gledaju percepciju Hrvatske za dvije-tri godine godine, a ona je, dodaje, pozitivna, jer smo snažno ušli u euroatlantske integracije, pristupili tržištu od 500 milijuna potrošača, pristupit ćemo europskoj valuti. Dio saborske oporbe drži da koronakriza nije jedni krivac za negativne pokazatelje u javnim financijama, prstom upiru u odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, u korupciju i klijentelizam, izostanak strukturnih reformi.

Stožer je proljetos zatvorio sve, koliko je on odgovoran za loše stanje financija, pitao je Marijan Pavliček (HKS). Stožer je unazadio državu, no nitko nije kriv, kaže Hrvoje Zekanović (HS) koji ministru zamjera da nije spomenuo da iz EU još nismo dobili ni lipe pomoći. Početkom ožujka premijer je u Saboru najavljivao milijarde, kazao je zastupnik.

Marić uzvraća da su Stožer i njegove odluke, kao i odluke Vlade, bili pomno analizirani, utemeljeni, nisu zanemarivali ni gospodarski dio. I kod zatvaranja smo imali mjere kako pomoći gospodarstvu, rekao je Marić, napominjući da je država u zadnje tri godine imala viškove u blagajni, smanjivala javni dug, što je omogućilo da se reagira u okolnostima koronakrize.

Sandra Benčić (Možemo) referirala se na podatak da je na povećanje rashoda najviše utjecala provedba mjera za očuvanje radnih mjesta, za što je izdvojeno 6,7 milijardi kuna. Kad se radi o tako velikom novcu, koji nije bio planiran, u izvješću bi trebalo dobiti evaluaciju utjecaja tih mjera, broj radnika koji su ipak izgubili posao kod poslodavaca koji su koristili mjere, broj poslodavaca koji su koristili mjere, a isplaćivali dividende, predložila je zastupnica.

Marijana Puljak (Pametno) temeljni razlog za deficit državnog proračuna vidi u neprovođenju strukturnih reformi. Bez dubinske reforme na rashodovnoj strani, sve reforme na prihodovnoj neće dati rezultata, a Hrvatska će ostati najsiromašnija zemlja EU, kazala je. Na začelju smo, ne zbog nesposobnosti naših ljudi, nego zbog korupcije i klijentelizma, kazala je Vesna Vučemilović (DP).

Zvonimir Troskot (Most) kao tri pozitivne stvari koje su se dogodile navodi financijsku omotnicu od potencijalnih 170 milijardi kuna, najavu smanjenja poreza na dohodak, potvrđivanje kreditnog rejtinga. U niz negativnih stvari ubraja i odluke Vlade i Stožera o zatvaranju ekonomije čime smo, kaže, potencirali uvoz, te najave zatvaranja tvrtki Meggle i BAT u Kanfanaru.

Kad je rije o ovoj posljednjoj, Marić kaže da su razgovori u tijeku, te da će se dok traju suzdržavati od dubljih komentara. Naravno da ćemo dati doprinos da proizvodnja ostane i nastavi se, poručio je ministar.

Grozdana Perić (HDZ) hvali mjere koje su se poduzimale prvoj polovici godine. Hrvatska je možda jedna od prvih država koja je tako brzo reagirala na pandemiju pomažući gospodarstvu, zaposlenicima, navela je.

U emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” u srijedu, Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija govorio je o smjernicama proračuna za 2021. godinu.

Zdravko Marić je rekao kako bi se u četvrtak na sjednici Vlade trebao usvojiti dokument, ekonomske fiskalne politike.”To će biti ažurirane makroekonomske projekcije za ovu godinu i za iduće tri godine. Kao što je bio slučaj u petom mjesecu kad je bio rebalans, zaista su teške okolnosti. U situaciji kad nemamo cjepivo i dalje je teško predviđati taj epidemiološko-zdravstveni dio kao i neke druge stvari, dobili smo najkvalitetnije što je moguće”, rekao je Marić.

“Za ovu godinu naša originalna projekcija što se tiče pada BDP-a bit će nešto poboljšana. Pad bi trebao biti manji. Predviđamo pad oko -8 posto za 2020. godinu. Za iduću godinu predviđamo rast, ali niži nego što smo predviđali, rast negdje na razini od 5 posto”, rekao je Marić.

Zdravko Marić je rekao kako se moglo čuti od analitičara predviđanja oporavka u obliku slova V. Pad značajan i odmah oporavak. “Vrlo brzo je postalo jasno da ovisi o raznim situacijama jer i dalje postoje negativni rizici za te projekcije pogotovo iz zdravstveno-epidemiološkog djela. Razinu BDP-a 2019. ćemo premašiti sredinom 2023. godine. Blagi otklon će imati izvoz usluga, vezan uz turizam. Kada uspoređujete ovu godinu i period u svibnju, sve smo smjernice korigirali na niže. Tad je bio pad preko sedam sad je nešto više od 6, investicije 9, sada su 7”, rekao je Marić.

Analiza
2020. godina dosad je bila izrazito povoljna za sve koji su se odlučili za ulaganje u investicijsko zlato, budući da je njegova cijena od početka godine do trenutka pisanja ovog članka narasla za gotovo 30%.

Porast cijene u kratkom je roku stoga mnogima donio veliku zaradu koju nije bilo moguće u istom periodu ostvariti niti jednim drugim konvencionalnim oblikom ulaganja.

World Gold Council sredinom 2020. godine izdao je svoje redovno polugodišnje izvješće u kojem uspoređuje isplativost raznih vrsta ulaganja u prvoj polovici 2020. godine. Izvješće je pokazalo da je zlato bilo najisplativije ulaganje u tom periodu, donijevši investitorima veće prinose od dionica i investicijskih fondova. Isti trend se nastavio i u drugoj polovici 2020. godine u kojoj je cijena zlata dosegla apsolutni povijesni vrhunac.

Nije moguće točno predvidjeti kretanje cijene zlata u budućnosti, ali moguće je analizirati čimbenike koji će utjecati na kretanje cijene u narednom periodu. Upravo se time bavi novo izvješće Bloomberga koje detaljno analizira faktore koji utječu na cijenu zlata, te predviđa kretanje cijene u 2021. godini.

Ukratko, u Bloombergu smatraju kako je pred nama još jedna isplativa godina za investitore u zlato u kojoj će cijena ovog plemenitog metala nastaviti probijati nove rekorde. Konkretno, u izvješću se navodi da bi prosječna cijena unce zlata u 2021. godini lako mogla doseći razinu od 2583 dolara, što bi bilo povećanje od 30% u odnosu na sadašnju cijenu. Više je razloga zbog kojih analitičari vjeruju da će i u narednoj godini doći do povećanja cijene zlata, a najbitniji od njih su povećana potražnja, inflacija i nastavak ekonomske krize koja je započela ove godine.

Pogledamo li matricu cijene zlata sa slike koju je razvio Bloomberg, a koja analizira osam faktora koji su bitni za cijenu zlata, možemo vidjeti da je svih osam faktora označeno zelenom bojom za 2021. godinu, što je dobra vijest za sve koji su uložili u zlato. Posljednja godina u kojoj su svi faktori ukazivali na rast cijene zlata bila je 2011. godina koja je označila vrhunac cijene u prošloj krizi.

Osim već spomenute ekonomske krize i vjerojatne inflacije, neki od bitnijih čimbenika koji će u 2021. utjecati na rast cijene zlata bit će povećana potražnja u Indiji i Kini, slabo povjerenje u financijski sustav te niske ili negativne kamatne stope na državne obveznice diljem svijeta.

Tržišta Indije i Kine posebno su bitna za cijenu zlata jer se radi o izrazito velikim tržištima na kojima tradicionalno postoji velika potražnja za zlatnim nakitom i zlatnicima. Budući da se radi o tržištima koja čine trećinu svjetske populacije, kretanje potražnje za zlatom na njima igra veliku ulogu u određivanju burzovne cijene plemenitog metala. Nakon slabije potražnje u 2020. uzrokovane pandemijom i smanjenim brojem vjenčanja u Indiji, Bloomberg predviđa da bi se potražnja u 2021. godini trebala oporaviti, što će dignuti cijenu zlata svugdje u svijetu.

Osim toga, stanje na financijskim tržištima trenutno je izrazito nestabilno i analitičari Bloomberga smatraju kako će povjerenje u financijska tržišta pasti u narednom periodu. Mnogi smatraju kako se američko tržište dionica trenutno nalazi u velikom financijskom balonu zbog čega brojni investitori traže alternativne oblike ulaganja. Državne obveznice također su neisplative zbog izrazito niske kamate, pa se sve veći broj investitora okreće zlatu, što mu dodatno diže cijenu, piše Banka Zlata

Konferencija Večernjeg lista
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da efekt poreznih izmjena od iduće godine, koje se tiču poreza na dohodak, iznosi oko dvije milijarde kuna, kao i da je u potpunosti neutraliziran efekt smanjivanja poreznih prihoda na lokalne proračune.

Ministar Marić, koji je sudjelovao na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo – Porezna politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva” u organizaciji Večernjeg lista i Podravke, prezentirao je već ranije najavljene porezne izmjene koje će na snagu stupiti od prvog dana iduće godine, među kojima je smanjivanje stopa poreza na dohodak s 36 posto na 30 posto te s 24 posto na 20 posto i smanjivanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna.

Marić je istaknuo da je efekt poreznih izmjena koje se tiču poreza na dohodak oko dvije milijarde kuna, a kako je već i ranije pojasnio, teret cijelog tog poreznog rasterećenja ići će preko leđa središnje države. S obzirom da je porez na dohodak dijelom prihod lokalnih jedinica, promijenit će se omjeri u raspodjeli poreza, pa će tako udio gradova u tom porezu porasti sa 60 na 74 posto, a udio županija sa 17 na 20 posto.

Također, i cjelokupne uplate u fond izravnanja, u koji su dosad uplaćivale lokalne jedinice, od sada će ići na teret državnog proračuna, najavio je Marić. “U potpunosti je neutraliziran efekt smanjivanja poreznih prihoda na lokalne proračune”, istaknuo je Marić te dodao da se na ovaj način zaokružuje priča što se tiče fiskalne decentralizacije.

Poručio je da se izmjenama, odnosno rasterećenjem izravnih poreza, želi dati dodatni stimulans i gospodarskoj aktivnosti, investicijama, a poglavito zaposlenosti i rastu plaća, rekao je Marić.

redsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak da za ostvarivanje snažne Hrvatske u gospodarskom smislu ključnu ulogu ima razvoj pouzdanog i stabilnog pravnog okvira te predvidljivog fiskalnog okvira.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocijenio je da ni porezni sustav, kao ni tečajna politika, nikada nisu trebali biti glavno sredstvo povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Kazao je da se i poreznim izmjenama učinilo da je Hrvatska danas, u kontekstu i poreza na dobit i onog na dohodak, u europskom prosjeku.

Postavlja pitanje kome Hrvatska to želi biti konkurentna, pri čemu ističe da to ne možemo biti zemljama iz regije, poput BiH, Srbije ili Srbije, jer je njihova cijena rada bitno niža. Ako je pak odgovor da želimo biti konkurentni na europskoj razini, onda moramo ići u smjeru povećanja tehnološke razine u proizvodnji.

Napomenuo je da pritom porezna i tečajna politika mogu biti tek dodatni momenti. Ćorić je istaknuo da je europski zeleni plan dao nevjerojatnu priliku europskim ekonomijama da “iskorače dva koraka naprijed”.

Po njegovim riječima, Hrvatska pritom ima komparativnu prednost u odnosu na najveći dio europskih gospodarstava, s obzirom da je mala i otvorena. Ćorić je naglasio da su vrlo izdašna europska sredstva na raspolaganju, koja će se usmjeriti u zelenu ekonomiju, digitalizaciju, kao i povećanje proizvodnje i podizanje njene konkurentnosti.

Analiza PBZ-a
Privredna banka Zagreb ostaje pri ranijoj progrozi o padu BDP-a od 9,6 posto ove godine. Uz blago pozitivni rizik za ovogodišnje brojke, PBZ očekuje djelomični oporavak u 2021., najviše 5 posto.

Premda su očekivanja ekonomske aktivnosti u uskom rasponu kod većine institucija koji modeliraju kretanja, sigurno je tek da oporavak u 2021. neće biti ni blizu “slova V”.

“Razvoj situacije u drugoj polovini godine primarno će ovisiti o financijskim rezultatima turističke sezone koja je u ključnim mjesecima bila bolja od očekivanja u vidu fizičkih pokazatelja poput turističkih dolazaka i noćenja (koji su u srpnju i kolovozu pali 48%, odnosno 41 posto na godišnjoj razini), no koje neće u potpunosti pratiti financijski rezultati”, ističe glavna ekonomistica PBZ-a Ivana Jović u izvješću za matičnu grupu Intesa SanPaolo. Da bi moglo biti raskoraka između, ne tako loših brojki o dolascima i stvarnom priljevu eura od sezone nedavno je kazao i guverner HNB-a Boris Vujčić rekavši da se promijenila struktura gostiju, posebno onih koji inače stižu avionskim prijevozom i tradicionalno više troše, u korist cestovnog transporta.

Prognozirajući kretanja u Hrvatskoj u ostatku godine, u PBZ-u smatraju da će unatoč prolongiranju mjera države zadržavanju radnih mjesta, kućanstva ostati oprezna po pitanju potrošnje. Ističu da je maloprodaja pala u srpnju 6,7 posto na godišnjoj razini, zbog nižih turističkih prihoda i sporog oporavka povjerenja. Ti obrisi oslikavaju očekivani pad od 9,6 posto u 2020., dok bi u 2021. parcijalni oporavak mogao pogurati rast izvoza i izdašni priljev europskog novca, dijelom iz proračuna na zalasku, a dijelom zbog novcu iz europskog Mehanizma za oporavak i sigurnost “teškog” 560 milijardi eura.

Tečaj kune prema euru ne bi trebao donijeti iznenađenja i iskakati van središnjeg pariteta od 7,5345 kuna za euro nakon ulaska u tečajni mehanizam. Stabilno će ostati i novčano tržište zahvaljujući viškovima likvidnosti. Za državu, koja je unatoč rastu javnog duga zbog korona krize uspjela održati investicijski rejting, stiže još jedna dobra vijest: PBZ je snizio očekivanja prinosa na desetogodišnje obveznice na 0,9 posto. Pad će odraziti sužavanje ‘spreada’ na njemački Bund s ovogodišnjih 150 baznih bodova na 125 baznih bodova u 2021. zbog EU novca, brže konvergencije ekonomije tijekom boravka u tečajnom mehanizmu kao i očekivanog uvođenja eura 2023. Pod tim silnicama oblikovat će se i domaće bankarsko tržište u narednom razdoblju na kojem PBZ danas ima petinu kolača. Očekivanja kretanja kredita (+1,9%) i štednje (+3,5%) u najnovoj prognozi optimističnija su nego ranije radi “zdravog performansa” kredita tvrtkama i značajnih moratorija. Svoj obol dat će druga runda subvencioniranih APN-ovih stambenih kredita, očuvana financijska pozicija kućanstva zbog Vladinih (i bankarskih) mjera te turističke sezone iznad očekivanja. “Brojke za iduću godinu ostavili smo nepromijenjene jer, unatoč brzom oporavku BDP-a, očekujemo da će zajmoprimci i zajmodavci ostati oprezni, a vjerujemo i da će se tržište rada oporavljati polako”, s oprezom ističu u PBZ-u.

U HNB-u očekuju da će Hrvatska u 2020. imati kratkotrajnu, ali vrlo snažnu i duboku recesiju. Predviđeni pad od 9,7 posto mogao bi biti i manji ovisno o epidemiološkoj situaciji i konačnim turističkim brojkama. Središnja banka za 2021. predviđa rast od 6 posto, a povratak BDP-a na razine prije korone godinu iza toga. Europska komisija u srpnju je objavila da bi pad ove godine mogao dosegnuti 10,8 posto, a predviđeni oporavak iduće 7,5 posto.