Crna Gora

Dnevne novine
Izgradnja vjetroelektrane na Brajićima počeće u junu-julu iduće godine, kazao je u razgovoru za Dnevne novine Golub Senić, izvršni direktor firme Vjetroelektrana Budva, koja sa njemačkom kompanijom WPD čini konzorcijum zadužen za izgradnju novog energetskog objekta između Bara i Budve.

Konzorcijum WPD Brajići je, kako je utvrdila Tenderska komisija, jedini dostavio formalno ispravnu i tehnički prihvatljivu ponudu i za izgradnju vjetroparka ponudio 101,3 miliona eura. Senić očekuje da Vlada ove nedjelje donese odluku o potpisivanju ugovora sa Ministarstvom ekonomije.

“Očekujemo na narednoj sjednici Vlade, 5. decembra, odluku o potpisivanju ugovora sa Ministarstvom ekonomije i da u naredne dvije nedjelje zvanično potpišemo ugovor o zakupu zemljišta u trajanju od 30 godina. Očekujem da u junu-julu naredne godine krenemo sa građevinskim radovima”, rekao je Senić.

Rok za završetak vjetroelektrane na Brajićima i početak proizvodnje struje je, kako je dodao, tri godine od dana potpisivanja ugovora sa Vladom.

“Nećemo čekati tri godine, već ćemo se truditi da projekat završimo što prije. Spremni smo da sjutra počnemo radove, ali moramo završiti zakonsku regulativu koja podrazumijeva dobijanje građevinske dozvole i ostalih saglasnosti koje su neophodne da bi mogli da krenemo sa građevinskim radovima”, istakao je Senić.

Izvršni direktor podgoričke kompanije navodi da je idejni projekat u izradi, nakon čijeg završetka će konzorcijum objaviti tender za izvođača radova. Projektom izgradnje elektrane je predviđeno i 22 miliona eura učešća domaćih kompanija.

Konzorcijum je za izgradnju vjetroelektrane ponudio 235.462 kvadrata, od čega je, kako Senić navodi, oko 20.000 kvadrata u privatnom vlasništvu. On navodi da danom potpisivanja ugovora sa Ministarstvom, moraju da riješe imovinski odnos sa privatnicima.

“Nadam se da ćemo se dogovoriti sa vlasnicima. Nakon toga, slijedi konsultacija oko ugovora o zakupu zemljišta. Ukoliko se sa njima ne dogovorimo, to mora da riješi država. Riječ je o zemljištu koje se ne koristi, koje je zapušteno”, rekao je Senić, dodajući da će prije postavljanja turbina uslijediti radovi na prilaznom putu i temeljima.

On je naveo da će u projekat biti uključeno više od 200 ljudi, te da će konzorcijum državi uplatiti 16,5 miliona eura za 30 godina zakupa zemljišta, odnosno oko 550.000 na godišnjem nivou.

Senić tvrdi da se izgradnja nove elektrane neće odraziti na račune za električnu energiju, te da će vjetropark raditi po tržišnim principima.

“Cijena električne energije je berzanska. Nemamo subvencija, niti bilo kakvu pomoć ili kredit. Sav rizik jena investitoru. Mi dajemo garancije državi za izvođenje, održavanje, da vodimo računa o zaštiti životne sredine. Ne postoje negativne posljedice za građane i okolinu”, naveo je Senić.

On je rekao da će najprije razgovarati sa Elektroprivredom (EPCG) o sklapanju ugovora o otkupu struje, ali i da postoje drugi ponuđači.

“Imamo više ponuđača koji su željni da sa nama sklope ugovor o otkupu energije. Javljaju se i strane firme koje su zainteresovane da otkupe struju putem podmorskog kabla za Italiju”, istakao je Senić ne navodeći imena kompanija.

Prema njegovim riječima, budućnost proizvodnje struje je u čistoj energiji i Crna Gora ima kapaciteta da zadovolji svoje potrebe, pišu crnogorski mediji.

Vjetroelektrana
Ponuda konzorcijuma WPD Brajići jedina je formalno ispravna, tehnički i finansijski prihvatljiva za izgradnju vjetroelektrane na Brajićima, lokalitetu između Bara i Budve, navodi se u Odluci o utvrđivanju rang liste ponuđača.

U dokumentu Ministarstva ekonomije ističe se da je konzorcijum, koji čine njemačka kompanija WPD AG iz Bremena i njena ćerka firma Vjetroelektrana Budva iz Podgorice, jedini blagovremeno dostavio ponudu na tender i za izgradnju vjetroelektrane ponudio 101,3 miliona eura. “Tenderska komisija je, uvidom u dostavljenu ponudu, konstatovala da je ponuđena visina zakupnine od 2,5 EUR po kvadratu, finansijska sposobnost od oko 366,64 miliona EUR, tehnička sposobnost od 4,4 hiljade megavati, instalisana snaga elektrane od 100,8 megavati”, navodi se u Odluci.

Konzorcijum je ponudio i 21,6 miliona eura učešća domaćih kompanija i izgradnju nove vjetroelektrane na površini od oko 235,46 hiljada kvadrata. Kompanije i konzorcijumi zainteresovani za izgradnju energetskog objekta u Budvi i Baru dostavljali su ponude do 11. oktobra.

Njemačka kompanija WPD saopštila je početkom godine da je zainteresovana za gradnju vjetroelektrane na Brajićima u koju bi uložila od 100 do 110 miliona eura. Direktor WPD-a za Evropu Andreas Šole sastao se u februaru sa premijerom Duškom Markovićem i tom prilikom kazao da žele investiciju u Crnoj Gori, te da imaju znanja i mogućnosti s obzirom da su u cijeloj Evropi instalirali oko 4,5 hiljada megavata vjetrogeneratora.

U Crnoj Gori u pogonu je dvije godine vjetroelektrana Krnovo, dok je Možura komercijalnu proizvodnju struje počela prošle sedmice. U najavi je i izgradnja vjetroelektrane Gvozd, piše Investitor.me.

Interkonekcija
Predsjednici Crne Gore i Italije Milo Đukanović i Sergio Mattarella simboličkim su istovremenim pritiskanjem dugmeta, svaki sa svoje strane Jadrana, u petak svečano pustili u rad podmorski elektroenergetski kabel između Crne Gore i Italije.

Ukupna dužina kabla između Pescare i Tivta iznosi 455 kilometara, dok dužina podmorskog dijela iznosi 433 kilometra. Investicija je vrijedna oko milijardu eura, a za izgradnju je bila zadužena talijanska kompanija Terna u partnerstvu s Crnogorskim elektroprijenosnim sistemom (CGES).

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović rekao je, na ceremoniji puštanja u rad interkonekcije u Konvertorskoj postaji u Lastvi Grbaljskoj, kako je ovaj projekt od izuzetnog strateškog značenja za regiju Zapadnog Balkana, a naročito za Crnu Goru, jer je to prva interkonekcija Crne Gore s Italijom i Europom.

Sa druge strane Jadrana, u konvertorskom postrojenju Cepagatti u Pescari, talijanski predsjednik Sergio Mattarella rekao je da kabel predstavlja prvi „energetski most” između EU i Balkana te da je riječ o projektu od zajedničkog europskog interesa.

Glavni izvršni direktor Terne Luigi Ferraris kazao je da je procjena da će u razdoblju od 2020-2025 godine u Europskoj uniji potreba za električnom energijom rasti dva posto godišnje, a da će se usporedno na Balkanu za oko 10 posto povećati broj postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Projekt izgradnje podmorskog kabla dogovorili su 2009. tadašnji premijeri Crne Gore i Italije Milo Đukanović i Silvio Berlusconi. Ugovor o povezivanju dvije države energetskim kablom potpisan je u studenome 2010., a izgradnja je počela u listopadu 2016. Talijanska kompanija Terna obavezala se da će investirati oko 800 milijuna eura, dok je Crnogorski elektroprijenosni sistem uložio oko 100 milijuna.

Kabl je maksimalnog kapaciteta 1.000 megavata istosmjerne struje, a ugovorom je predviđeno da 80 posto prihoda koje ostvari energetska konekcija pripadne Talijanima, a 20 posto CGES-u. Crnogorski dužnosnici ranije su priopćili da će Crna Gora imati još povoljnih učinaka polaganja ovog kabla poput „prihoda od prijenosa električne energije iz regije preko ove interkonekcije te uvezivanja crnogorskog elektroenergetskog sustava u regionalno i europsko tržište“.

CRIIC
 Podgorička kompanija World vision corp (WVC) namjerava, prema riječima jednog njenih od osnivača i suvlasnika, Sretena Đuretića, u Crnoj Gori izgraditi prve elektrane na kinetički pogon, uz strateškog partnera China Rainbow International Investment (CRIIC).

Đuretić je rekao da ta kompanija s jedne strane raspolaže tehnologijom, a s druge sposobnim partnerom kineskom državnom firmom China Rainbow International Investment (CRIIC), spremnom da u Crnoj Gori investira i u elektrane snage veće od 100 megavati (MW). Đuretić je izjavio podgoričkoj Pobjedi da je kinetička energija najjeftinija i najzelenija energija, kao i da će ta kompanija predložiti Vladi da ti energetski objekti na kinetički pogon uđu u zakon o zelenoj energiji.
Đuretić je naveo da je kompanija World vision corp u suradnji sa svojim strateškim partnerom za Europu kineskom kompanijom CRIIC, već više od četiri godine pratila razvoj projekta takozvane kinetičke energije njemačko-švicarskog holdinga Save the Planet, i sada je nositelj projekta, a uskoro i licencirani partner za teritoriju Crnu Gore i Srbije.

“Kad je to sve počelo, malobrojni su oni koji su bili spremni da se izbore sa svim predrasudama i realnim preprekama koje su prije svega dolazile od interesnih grupa kojima nije bilo pogodno da se ova najzelenija i najjeftinija energija utemelji na tržištu uvijek neophodne i deficitarne energetike. Razlog je veoma jasan i leži u velikoj isplativosti ove tehnologije u odnosu na sve ostale”, kazao je Đuretić. Prema njegovim riječima, vrijeme povrata te investicije je mnogo brže nego u slučajevima elektrana na druge vidove energije.

“Cijena proizvodnje je u periodu otplate investicije manja od tri centa za jedan kilovat (kW), s vremenom otplate investicije od svega nešto više od pet godina”, rekao je Đuretić.
On je naveo da ti projekti i tehnologija ne zahtijevaju nikakve koncesije, niti subvencije za zelenu energiju.
Glavni posao CRIIC-a su međunarodni projekti ugovaranja, ulaganja i trgovine, s bogatim iskustvom za ugovaranje međunarodnih projekata.

Rade u zemljama Azije, Afrike i Amerike i to u sektorima elektroenergetike, transportnog inženjeringa, 
petrokemijskog inženjerstva i medicine, a svojim partnerima nude i mogućnost financiranja.

Poslovni dnevnik
Nakon što je konzorcij u kojem je tvrtka Blaža Đukanovića, sina predsjednika Crne Gore, dao najbolju ponudu za ekološku obnovu termoelektrane Pljevlja, ne prestaju reakcije u Crnoj Gori.

Taj konzorcij vodi kineska državna kompanija Dongfang Electric Corporation, iz pokrajine Sečuan, a u njemu sudjeluju i Bemax iz Podgorice, BB Solar u suvlasništvu Blaža Đukanovića i tvrtka Permonte. Njihova ponuda Elektroprivredi Crne Gore, vlasniku termoelektrane, bila je nevjerojatno dobra, iznosila je 54,427.700 eura (s uračunatim PDV-om), što je daleko niže od ponuda preostala dva sudionika natječaja i čak manje od procijenjene vrijednosti nabave.

Ponudu vrijednu 72,539.500 eura poslao je njemačko-slovenski konzorcij Hamon-Rudis, a treću i najskuplju ponudu dostavila je kineska grupa Shangai Electric i ona iznosi 97,922.683 eura. Odmah nakon objave pristiglih ponuda, njemačko-slovenski konzorcij zbog razlike u cijeni zatražio je da se provjeri jesu li svi ispunili tehničke uvjete propisane natječajnom dokumentacijom, jer razlika između ponuda je i do 43 milijuna eura.

“Komisija EPCG-a će nakon razmatranja ponuda detaljnim uvidom utvrditi njihovu ispravnost i pristupiti ocjeni, pregledu i vrednovanju”, odgovorili su iz kabineta Dragice Sekulić, ministrice ekonomije, na pitanje Vijesti kako je moguća tolika razlika u cijenama ponuđača. Daleko ozbiljnije sumnje, međutim, dolaze iz Kine. DEC International, kineska kompanija čije je puno ime Dongfang Electric International Corporation, našao se na udaru glavne kineske antikorupcijske agencije još 2015. godine, kada je javno kritizirala šest velikih državnih kompanija nakon što su inspekcije otkrile korupciju i kaznilee kršenje propisa.

Među prozvanima je bio i Dongfang Electric Corporation. Ta kompanija je, prema službenim podacima iz registra u koji su Vijesti imale uvid, krajnji vlasnik tvrtke Dongfang Electric International Corporation. “Neki čelnici kompanije Dongfang Electric Corporation, uglavnom oni zaduženi za nabavu materijala, primali su mito od dobavljača”, objavila je kineska državna agencija Sinhua 17. lipnja 2015.

Središnja komisija za disciplinsku inspekciju Komunističke partije Kine (CCDI) prozvala je tada kompanije: China National Nuclear Corporation, China Nuclear Engineering Corporation, Dongfang Electric Corporation, China Electronics Technology Group Corporation, China Electronics Corporation i China General Technology Group. “Svih šest kompanija ima rupe u upravljanju što vodi do gubitka državne imovine, posebno u inozemstvu”, priopćila je CCDI. Sinhua je tada objavila da su “trgovačko podmićivanje i nepotizam, također, često viđeni”.

Dongfang Electric International Corporation ima i strateški ugovor o suradnji s ruskom državnom energetskom kompanijom RAO koja se zanimala za privatizaciju TE Pljevlja. Pogoni Dongfanga, jedna od vodećih kineskih državnih kompanija za energetiku i energetske tehnologije, čine trećinu ukupne kineske proizvodnje u termoelektranama, te 40 posto proizvodnje u hidroelektranama.

Američko Ministarstvo pravde 2012. godine objavilo je da su voditelji kalifornijske kompanije Control Components (CCI), bračni par Stuart i Hong Carson, priznali koruptivne isplate u Kini i brojnim drugim zemljama. Bračni par je omogućio da CCI plati oko 5,3 milijuna dolara stranim menadžerima u devet državnih kompanija, uključujući šest kineskih, među kojima je i Dongfang Electric Corporation, da bi osigurali poslove za svoj CCI. Kompanija je priznala korupciju u 36 zemalja, uključujući Kinu i platila 18,2 milijuna dolara kazne, piše Poslovni dnevnik

EPCG
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) planira do 2020. godine uložiti 700 milijuna eura u izgradnju postrojenja za obnovljive izvore energije ukupnog kapaciteta 500 megavata, rekao je EPCG-ov direktor za razvoj i inženjering Ivan Mrvaljević, a prenosi portal EnergyMarketPrices.

“Fotonaponska elektrana Briska Gora, vjetroelektrana Gvozd i hidroelektrana Komarnica imat će ukupni kapacitet oko 500 megavata”, rekao je Mrvaljević. Prošli mjesec dioničari EPCG odobrili su 58 milijuna eura ulaganja u izgradnju vjetroelektrane Gvozd snage 50 megavata, u suradnji s austrijskom tvrtkom Ivicom Holding.

U prosincu 2018. godine potpisan je ugovor o izgradnji 178 milijuna eura vrijedne fotonaponske elektrane Briska Gora, snage oko 200 megavata, u konzorciju s finskim Fortumom, stoji u tekstu.

Analiza
Čelnici Zapadnog Balkana koriste neodlučnost Europske unije u politici proširenja prepuštajući inicijativu neeuropskim državama zainteresiranim za tu regiju, kazao je u ponedjeljak u razgovoru za podgorički portal Vijesti analitičar Srđan Majstorović iz beogradskog “Centra za europske politike” istaknuvši da umor Unije od proširenja zapadnobalkanske države sve otvorenije koriste za traženje partnera u Kini, Rusiji i Turskoj i usporavanje demokratskih procesa.

“Uslijed neizvjesnosti rokova pristupanja EU, politički čelnici se vode vrlo racionalnom računicom po kojoj ‘troškovi’ priprema za članstvo u EU, koji podrazumijevaju slobodno tržište, slobodu izražavanja i oporbenog djelovanja, slobodne medije, demokratske izbore i institucije, pravosuđe oslobođeno političkih pritisaka, predstavljaju suviše visoku cijenu. Oni je nisu spremni platiti jer bi time riskirali trajne posljedice po status, poziciju i privilegije“, tvrdi Majstorović.

On podsjeća da Kina, Rusija i Turska angažman u regiji ne dovode u vezu s pitanjima koja su od značaja za demokratizaciju i vladavinu prava.

“Osiguravajući potporu tih država, lideri zapadnog Balkana šalju dvosmislenu poruku da pristupanje EU nije jedini scenarij, već da su moguće i druge opcije. Očigledno je da su regionalni lideri više naklonjeni suradnji s trećim zemljama i oportunističkom otkazivanju europskih pravila zarad političke podrške i novca bez uvjetovanja. Za razliku od suradnje s EU, koja je zasnovana na određenim načelima i vrijednostima“, tvrdi Majstorović za Vijesti.

Vladimir Vučković iz podgoričkog “Centra za građansko obrazovanje” smatra da lideri Zapadnog Balkana svjesno koketiraju s neeuropskim silama. Podsjećajući na izjave crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da “EU mora prihvatiti oštru konkurenciju na globalnoj sceni” te da “Crna Gora nije iz nužde opredijeljena da bude dio EU”, i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića “da je EU racionalan izbor, ali da to ne znači da će Srbija pokvariti odnose s Rusijom”, Vučković upozorava da upravo Crna Gora i Srbija prednjače u traženju alternative EU, iako se javno zalažu za integracije.

“To vidimo u slučaju Crne Gore i njenih kreditnih aranžmana s Kinom oko posla s autocestom, iako je EU imala značajnu rezervu prema tom poslu…. A Srbija je, kao glavni regionalni akter, počela jačati suradnju s Rusijom kroz potpisivanje niza ekonomskih i vojnih sporazuma. Zajedničko za politiku obje zemlje jest da su one poslale poruku EU – da njena igra nije jedina igra u gradu”, kaže Vučković za podgoričke Vijesti.

Taj list podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron Bruxelles u kolovozu upozorio da EU na Balkanu ima sve jaču konkurenciju, ističući da Zapadni Balkan treba ugraditi u Europu “inače će o njemu odlučivati SAD, Rusija i Turska”.

Majstorović smatra da će buduća integracija Zapadnog Balkana više zavisiti od zrelosti članica EU, nego država kandidata.

“Integracija zapadnog Balkana će zavisiti od zrelosti i spremnosti EU da prihvati činjenicu da svoju stratešku budućnost i autonomiju u vođenju europskih i globalnih pitanja neće biti u mogućnosti sprovesti dok god ove zemlje ne postanu njen sastavni dio”, zaključuje Majstorović u razgovoru za podgorički portal.

Mediji
Crna Gora je od akciza na gorivo za osam mjeseci ove godine prihodovala 100,53 miliona eura, što je za 3,68 odsto više nego u istom periodu 2018. godine, saopšteno je Dnevnim novinama u Ministarstvu finansija.

Iz Ministarstva finansija su dodali da prihodi od akciza na mineralna ulja i njihove derivate čine 8,56 odsto ukupnih prihoda budžeta za osam meseci. Kada je reč o prošloj godini, u državni budžet se po osnovu akciza na gorivo slilo 163,7 miliona evra. U Ministarstvu su najavili da će se, prema programu rada vlade, Zakon o akcizama menjati u četvrtom kvartalu, krajem godine. Poslednje izmene, kada je reč o visini akcize na mineralna ulja, njihove derivate i supstitute, izvršene su pre dve godine, donošenjem Zakona o izmenama i dopunama zakona o akcizama.

Prema poslednjim podacima iz Biltena Ministarstva ekonomije, cena eurosupera 95 u Crnoj Gori viša je od proseka u regionu, dok je eurodizel jeftiniji od prosečne regionalne vrednosti, prenosi portal Cdm.me.

U Crnoj Gori
Do konca 2021. revitalizirat će se šest generatora u HE Perućica, što će u znatnoj mjeri povećati sigurnost i stabilnost rada te produljiti vijek trajanja najstarije crnogorske velike hidroelektrane koja je u sustavu još od 1961. godine.

Ukupna vrijednost radova iznosi tri milijuna eura, javlja Elektroprivreda Crne Gore.

Izvršni direktor EPCG-a Igor Noveljić naglasio je kako je ovo početak velikih ulaganja u HE Perućica te da se u srpnju očekuje potpisivanje kreditnog aranžmana za realizaciju projekta sa Njemačkom razvojnom bankom-KfW, a koji je vrijedan 33 milijuna eura. Usporedno s rekonstrukcijom i modernizacijom HE Perućica bit će realizirana i zamjena transformatora, a dio sredstava iz kredita je predviđen za izradu dokumentacije za novi osmi agregat. Vrijednost tog projekta je 23 milijuna eura.

Suradnja s WWF-om
Moratorij na izgradnju malih hidroelektrana (mHE) je nužnost u kojoj smo se kao društvo našli nakon njihove stihijske gradnje, društvenih i ekoloških posljedica čije razmjere samo naziremo, tvrde u crnogorskoj nevladinoj udrugi Green Home. prenose Vijesti.

“Svi ugovori o koncesijama zaključeni do 2016. godine mogu biti raskinuti zbog kršenja Zakona o koncesijama”, rekla je Nataša Kovačević, izvršna direktorica Green Homea, koja je Skupštini predala peticiju kojom se traži zaustavljanje davanja i obnavljanja energetskih dozvola na temelju već podnijetih zahtijeva, dok se ne provede Strateška procjene utjecaja na okoliš svih odobrenih projekata malih hidroelektrana.

Ta peticija s više od 6000 potpisa predana je Skupštini 15. svibnja. Dragica Sekulić, ministrica ekonomije, priopćila je da vlada više neće davati nove koncesije za gradnju malih elektrana s povlaštenim statusom otkupa struje, ali da će biti moguća davanja koncesija za gradnju malih elektrana čiji bi vlasnici prodavali struju po tržišnim cijenama, bez subvencija s računa potrošača. To praktički znači da će svi koji su do sada izgradili male elektrane, kao i oni čija je procedura pokrenuta, a to je ukupno više od 50 malih HE, zadržati privilegirani status i sigurnu cijenu prodaje struje uz subvencije od strane potrošača.

Ministrica je dodala da će biti preispitani svi postupci za gradnju malih elektrana. Međutim, ako su ulagači kršili zakon raskid je na njihovu štetu, ali ako su državne institucije pravile propuste, na što ukazuju i iz Green Homea, investitori bi u slučaju oduzimanja dozvola bili obeštećeni. Da vlada i dalje planira gradnju malih HE pokazuje to što je na istoj sjednici usvojila odluku o izradi studije lokacije za Štitaričku rijeku kod Mojkovca, uz smjernice da se vodotoci koriste za gradnju malih elektrana.

Green Home je 2015. godine u suradnji s WWF-om i Europskim fondom za balkanske investicije, pripremio strategiju “Koraci prema održivom razvoju malih elektrana u Crnoj Gori”. Zaključci su da tada nije postojao veliki broj zakonski obveznih dokumenta i procedura za izgradnju ekološki održivih i prihvatljivih malih elektrana.

“Od 2008. do 2016. potpisano je oko 50 ugovora o koncesiji za gradnju mHE bez općeg Plana davanja koncesija za korištenje vodotoka na temelju kojeg se izrađuje koncesijski akt, što predstavlja flagrantno kršenje Zakona o koncesijama, kao i prateće studije o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš”, kažu iz Green Homea, tražeći poništenje svih ugovora.