Crna Gora

Ministarstvo kapitalnih investicija

Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore formiraće pregovarački tim za pronalaženje strateškog partnera kojem će biti prodato 10 odsto akcija Elektroprivrede Crne Gore, piše bankar.me.

U Informaciji koju je Vlada CG juče usvojila navodi se da je EPCG akcionarsko društvo u kome je država vlasnik 88,65 odsto akcijskog kapitala, a od 26. 09. 2019. godine po osnovu istog ima 98 odsto upravljačkih i svih ostalih akcija koje iz toga proizilaze.

EPCG je na 26.09.2019. godine stekla 11.813.238 sopstvenih akcija koje su vrijednosti 10 odsto osnovnog kapitala. Ove akcije ne daju pravo glasa, pravo na dividendu i druga prava i ne računaju se u kvorum Skupštine pa država kao većinski akcionar po tom osnovu de facto stiče uvećano učešće u EPCG, saopšteno je iz Vlade.

EPCG je dužna, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, dionice otuđiti u roku od tri godine (najkasnije do 26. 09. 2022. godine) ili će biti poništene uz adekvatno smanjenje akcijskog kapitala.

Raspolaže li Crna Gora tom strujom

Ministarstvo za kapitalna ulaganja Crne Gore predložilo je Vladi pokretanje postupka za utvrđivanje prava Crne Gore na valorizaciju voda hidro akumulacijskog Bilećkog jezera i hidropotencijala rijeke Trebišnjice.

Vlada je na sjednici usvojila Informaciju o valorizaciji u kojoj se ukazuje na potrebu da se poslije 57 godina višenamjenskog korištenja voda međugranične rijeke Trebišnjica između BiH, Republike Srpske i Hrvatske utvrde i potom zaštite prava Crna Gora.

Ustvrdili su u priopćenju Vladi da je “krajnje vrijeme da se taj potencijal vrjednuje radi energetskog, vodnog i općeg gospodarskog razvoja”, a sve u skladu sa zakonodavstvom Europske unije (EU), odnosno Okvirnom direktivom EU o vodama i Konvencijom o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Helsinška konvencija).

Upozoravaju iz Ministarstva da Crna Gora ima hidroenergetski potencijal u HS-u Trebišnjica koji koriste druge zemlje, dok se istovremeno država suočava s deficitom električne energije. Stoga smatraju da je rješavanje ove pravne raspodjele važno pitanje za Crnu Goru, kao i da im pravo korištenja voda Bilećkog jezera pripada prema svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima.

“Imajući u vidu da je u Prijedlogu navedeno da je energetski sustav Crne Gore strateška grana razvoja Crne Gore, te da je hidroenergija prepoznata kao jedan od ključnih obnovljivih izvora energije, Upravni odbor Elektroprivrede Crne Gore ukazuje na potrebu za 57 godina višenamjenskog korištenja vode prekogranične rijeke Trebišnjice od BiH, Republike Srpske i Hrvatske određuju prava Crne Gore i da ako ta prava postoje, da ih na adekvatan način štiti i vrjednuje”, navodi se u priopćenju Ministarstva.

“Vodni resursi, a time i hidroenergetski potencijal, dio su nacionalnog, prirodnog bogatstva jedne zemlje. Suradnja između susjednih zemalja najbolje se ogleda u suverenosti nad zajedničkim vodnim resursima. Crna Gora se već 48 godina odriče svog dijela suvereniteta”, poručili su iz Elektroprivrede Crne Gore AD (EPCG) koja podržava ovu inicijativu.

Napominje se da je Prostornim planom Crne Gore i Strategijom razvoja energetike do 2025. godine predviđen projekt valorizacije hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera izgradnjom hidroelektrane HE “Boka”, sa strojogradnjom kod Risna. Procjenjuje se da površina slijeva Bilećkog jezera koja pripada Crnoj Gori iznosi oko 40 posto, a zapremina akumulacije koja pripada Crnoj Gori iznosi 24 posto ukupne akumulacije Bileća.

Ministarstvo kapitalnih ulaganja predlaže formiranje stručnog tima koji će “pridonijeti značajnim gospodarskim i energetskim koristima u cilju rješavanja valorizacije voda hidro akumulacijskog Bilećkog jezera”.

“Navedeni tim potrebno je formirati kako bi se strateški važno pitanje valorizacije voda s aspekta razvoja energetskog potencijala riješilo na što učinkovitiji način, a s ciljem ekonomske koristi i zaštite državnih interesa”, zaključuje se u priopćenju, piše Poslovni dnevnik.

Elektroprivreda Crne Gore

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) ne razmišlja o povećanju cijene struje i uvođenju restrikcija, rekao je Nikola Rovčanin, izvršni direktor kompanije. On je za Radio Crne Gore izjavio da će EPCG zadržati i popuste za sve redovne platiše.

Izvršni direktor EPCG-a ukazao je na ključne poteze kompanije u borbi za energetsku stabilnost.

“Prije svega, borba za očuvanje rada TE Pljevlja i nastavak ekološke obnove. Druga važna odluka bila je ukidanje privilegiranog položaja Uniprom KAP-a u isporuci električne energije, i treća je pokretanje zelenih investicijskih projekata”, objasnio je Rovčanin.

On je istaknuo i da je Crna Gora jedina zemlja u regiji čije građane nije pogodila energetska kriza.

“Na svim burzama snažne su oscilacije. Prošlog tjedna cijena struje je dostizala 500 eura pa padala na 260 eura do 300 eura. Kada je struja bila 500 eura mi smo je isporučivali po 45 eura, znači isporučujemo je po 11 puta nižoj cijeni od one na burzi i još uračunamo popuste”, rekao je Rovčanin i dodao da je u siječnju Crna Gora povećala izvoza struje za 233%.

EPCG je 2021. godine ostvarila dobit od 45 milijuna eura, a prema projekcijama dobit će ove godine iznositi 75 milijuna eura.

Donosi portal eKapija

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) dobit će koncesiju za izgradnju hidroelektrane na rijeci Komarnici, čija je vrijednost procijenjena na oko 246,53 milijuna eura, piše u odluci koju je donijelo Ministarstvo kapitalnih investicija.

Vlada Crne Gore je 27. kolovoza 2020. usvojila koncesijski akt za izgradnju hidroelektrane na Komarnici, kojim je predviđeno da se koncesija za korištenje vodotoka dodijeli EPCG-u bez objavljivanja javnog oglasa, kao dioničkom društvu u kojem država ima više od 50% udjela, piše Dan, a prenosi portal eKapija.

Elektroprivreda je još u rujnu 2020. godine tadašnjem Ministarstvu održivog razvoja uputila zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uvjeta (UTU) za izradu tehničke dokumentacije za građenje HE Komarnica.

U zahtjevu su naveli da će se akumulacija nalaziti na prostoru općina Šavnik i Plužine, u sklopu katastarskih parcela u granicama obuhvata detaljnog prostornog plana (DPP) za prostor višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici, odnosno u katastarskim općinama Dubrovsko, Duži, Pošćenje, Petnjica, Mljetičak, Šavnik, Mokro, Duba, Gornja Brezna, Donja Brezna i Bajovo Polje.

Izgradnja HE Komarnica predviđena je na rijeci Komarnici, s lučno-betonskom branom visine 171 metar. Hidroelektrana će imati instaliranu snagu od oko 172 megavata s očekivanom godišnjom proizvodnjom do 213 gigavatsati električne energije.

Tadašnja vlada je tvrdila da će realizacija projekta HE Komarnica omogućiti višenamjensko korištenje hidroakumulacije u svrhu energetske opskrbe, vodoopskrbe, poboljšanje uvjeta razvoja poljoprivrede i turizma, kao i daljnji razvoj prometne i druge infrastrukture.

Krajem prošle godine EPCG je na sastanku s kolegama iz Elektroprivrede Srbije (EPS) najavio realizaciju te investicije, kako bi se postigla energetska stabilnost i sigurnost regije.

U izgradnji te hidroelektrane na području Crne Gore, kako je tada najavljeno, EPCG bi sudjelovao sa 51%, dok bi EPS imao 49%. Tada je najavljeno i da EPCG planira izgradnju HE Kruševo, kao i da sa Elektroprivredom Republike Srpske razgovara o zajedničkoj izgradnji HE Sutorina u Boki kotorskoj.

Projekt izgradnje hidroelektrane na Komarnici najavljuje se od 1972. godine, a izgradnja tog energetskog objekta, kako su ranije tvrdili ekolozi, pretvorit će veći dio toka rijeka Komarnice i Pridvorice u umjetno jezero koje će se protezati na 14 kilometara u pravcu kanjona Nevidio i 17 kilometara u pravcu Šavnika.

Tadašnjim planom bilo je predviđeno prevođenje dijela voda u HE Perućica preko podzemnog kanala, ispod planine Vojnik u umjetne akumulacije Krupac i Slano u Nikšićkom polju.

Izvješća

Zakonska ograničenja emisija sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugljen širom Zapadnog Balkana su u 2020. godini višestruko prekoračena, navodi se u novom izvještaju CEE Bankwatch-a i Centra za Istraživanje energetike i čistog zraka (CREA).

U dokumentu, načinjenom u suradnji s Centrom za ekologiju i energiju i Centrom za životnu sredinu, navodi se da je izostao očekivani utjecaj smanjene ekonomske aktivnosti zbog COVID-19 na smanjenje ovog zagađenja.

Termoelektrane koje su u Bosni i Hercegovini, (tzv. Sjevernoj) Makedoniji, Srbiji i na Kosovu obuhvaćene NERP-om emitirale su 2020. godine 6,4 puta više sumpor-dioksida.

Navodi se kako su prošle godine ukupne emisije sumpor-dioksida TE na ugljen na Zapadnom Balkanu bile 2,5 puta veće od emisija iz svih termoelektrana na ugljen u Europskoj uniji.

Objavljeni su i podaci da su u 2020. godini srbijanske TE obuhvaćene NERP-om u zbiru imale su najveće emisije sumpor-dioksida, sa 333.602 tone, a druga je bila Bosna i Hercegovina sa 220.411 tona.

Regionalni apsolutni rekorder u prekoračenju je Ugljevik u Bosni i Hercegovini, sa 107.402 tone sumpor-dioksida u prošloj godini, čime je premašen zbroj regionalnih nacionalnih ograničenja.

TE Ugljevik i Kostolac B1 i B2 u Srbiji emitirali su skoro 12 puta više od dozvoljenih vrijednosti, uprkos tome što su imali ugrađenu opremu za odsumporavanje.

Uvoz električne energije u EU iz zemalja Zapadnog Balkana čini samo 0,3 procenta ukupne potrošnje električne energije Unije, ali emisije sumpor-dioksida povezane s tim uvozom iznose 50 procenata ukupne emisije iz svih postrojenja u EU u 2020. godini, donosi Al Jazeera Balkans.

Izvijestio Politico

Europska unija odbila je molbu Crne Gore za pomoć u otplati kineskog kredita za nedovršenu autocestu u iznosu od milijardu dolara koji je tu zemlju uvalio u dužničku krizu, piše briselski portal Politico.

Politico navodi da su visoki crnogorski dužnosnici proteklih tjedana tražili od EU-a pomoć za vraćanje zajma, koji iznosi četvrtinu ukupnog duga zemlje i baca svjetlo na uticaj Kine na Zapadnom Balkanu ali je Bruxelles u ponedjeljak odbio taj zahtjev.

EU već priža pomoć Crnoj Gori te je njen najveći vanjskotrgovinski partner, istaknuli su i Europske komisije, te dodali kako nemaju praksu vraćati zajmove trećih strana, bez obzira što su kineski krediti veli makro i socioekonomski rizik za cijelu regiju.

Politico piše da odluka Bruxellesa riskiraotvaranje vrata kineskom državnom zajmodavcu, Izvozno-uvoznoj banci Kine za kontroliranjem imovine u vlasništvu Crne Gore.

Portal podsjeća i na kritike kako je prethodna vlada Crne Gore donijela lošu odluku kada je 2014., suprotno savjetu iz EU-a, prihvatila kineski zajam, koji pokriva 85 posto troškova za kontroverzni projekat autoceste koji još nije dovršen.

Dodaje se da su i druge zemlje poput Šri Lanke, Pakistana i Džibutija koje su prihvatile atraktivne ponude zajmova u okviru kineske inicijative Pojas i put, sada pod financijskim pritiskom da ih vrate, što otvara rizik njihovog izlaganja kineskom uticaju.

Kina drži četvrtinu crnogorskog duga, a uprkos velikim kašnjenjima u izgradnji autoceste, prva otplata dospijeva u srpnju. Ako bi Crna Gora zatajila, odredbe ugovora daju Kini pravo na pristup crnogorskom zemljištu kao garanciji.

Zastupa ih Đukanovićeva sestra

Crnogorsku državu je tužilo pet investitora zbog jednostranog raskida ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana (mHE), piše podgorička Pobjeda. U Ministarstvu kapitalnih investicija kažu da je raskinuto sedam ugovora o koncesijama za izgradnju mHE, jer koncesionari nisu poštovali ugovorene obaveze.

S tom ocenom koncesionari, kako navodi list, očito nisu saglasni, jer su za sada četiri investitora podnela tužbe za naknadu štete, a jedan tužbu za poništenje sporazumnog raskida ugovora koji je bio zaključen krajem 2019. godine.

U ministarstvu u ovom trenutku ne znaju koliko bi državu moglo da košta raskidanje ovih ugovora jer, kako kažu, odštetni zahtevi nisu precizirani.
. “Svih sedam ugovora je jednostrano raskinuto usled nepoštovanja ugovornih obaveza od strane koncesionara. Naglašavamo da se ova vlada nije obavezala nikome da nadoknadi bilo kakve troškove na osnovu predmetnih raskida, ali to u konačnom ne mora da znači da sve ovo neće doći na naplatu u zavisnosti od odluke suda”, rekli su za Pobjedu iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Podsetili su da je vlada svih sedam ugovora raskinula jednostrano na sednici 29. decembra prošle godine.

U tekstu se precizira da je postupak raskida za četiri ugovora, od kojih se dva odnose na vodotok Raštak i po jedan na Reževića Rijeku i vodotok Ljeviška, započet donošenjem zaključka vlade u oktobru 2020, kojim su utvrđeni primereni rokovi za izvršenje ugovornih obaveza.

“Kako do datog roka nisu bile otklonjene nepravilnosti i izvršene ugovorne obaveze predmetni ugovori su raskinuti”, rekli su iz ministarstva, dodajući da su tužbe podneli konzorcijumi Plava Hidro Pauer (Hydro Power), Bistrica Klin Enerdži (Clean Energy), Hidra i Dekar.

Prema pisanju Pobjede, nije došlo ni do jednog sporazumnog raskida ugovora sa investitorima niti je dogovorena odšteta. ”Trenutno se sagledavaju preostali ugovori i ukoliko se stvore uslovi za raskid nekog od njih nećemo pobeći od donošenja takvih odluka”, istakli su iz ministarstva i poručili da neće davati nove koncesije za mHE.

Predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija su saopštili da je na osnovu 17 ugovora i jedne energetske dozvole završena izgradnja 28 mHE koje imaju upotrebnu dozvolu.

“Za tri koncesiona ugovora kojima je predviđena izgradnja četiri mHE pokrenute su aktivnosti za raskid, 12 mHE je u fazi izgradnje na osnovu osam ugovora i jedne energetske dozvole, dok su četiri mHE u fazi projektovanja na osnovu četiri ugovora”, precizirali su iz ministarstva, navodi Pobjeda.

Stigla platforma za bušenje

Prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju počinje u četvrtak, u organizaciji talijansko-ruske tvrtke “Eni-Novatek”. Platforma za bušenje ”Topaz Driller” stigla je sredinom ožujka u Crnu Goru, a operacija u moru nedaleko od Ulcinja trebala bi trajati 180 dana. Iz crnogorskog ministarstva kapitalnih investicija priopćeno je da će prva naftna bušotina biti na dubini od 6.525 metara, a druga plinska će biti na manjoj dubini.

U crnogorskoj vladi očekuju da će Crna Gora od tog posla imati značajne koristi, te da će to biti jedna od vodećih gospodarskih grana i smanjiti ovisnost crnogorskog gospodarstva o turizmu.

Koncesionari Eni i Novatek su, u skladu sa obvezama ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika koji je potpisan krajem 2016., izvršili 3D seizmička istraživanja krajem 2018. godine, a tijekom 2019. godine izvršena je obrada prikupljenih podataka, kao i geološke i geofizičke studije. Početkom 2020. godine završeno je geomehaničko ispitivanje tla na mikrolokalitetima, a u cilju utvrđivanja geomehaničkih svojstava morskog dna.

Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i plina – prvi s konzorcijem “Eni-Novatek” 2016. godine, a drugi s grčkom kompanijom “Energean” godinu kasnije. Ta je kompanija, kako je priopćeno, u fazi traženja partnera za projekt.

Nevladine udruge koje se bave zaštitom okoliša smatraju da ovo istraživanje može ugroziti životnu sredinu, a njihovo stajalište podržavaju stanovnici Ulcinja, turističkog grada s preko 15 kilometara pješčanih plaža.

Tvrtka BB Solar

Tvrtka BB Solar Blaža Đukanovića, sina predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prošle je godine poslovala s dobiti od 1,4 milijuna eura. Time je je sin lidera Demokratske partije socijalista (DPS), do lani vladajuće stranke, i službeno zaradio svoj prvi milijun eura, pišu Vijesti

Kako se navodi u financijskom izvješću kojeg je Ivan Burzanović, izvršni direktor BB Solara i poslovni partner mlađeg Đukanovića, predao Poreznoj upravi, dobit kompanije na kraju 2020. bila je 1,465.789 eura, što je tri puta više nego 2019. kada su također pozitivno poslovali s dobiti od 424.000 eura.

Đukanović i njegov poslovni partner prihodovali su prošle godine od prodaje čak 11,202.524 eura, što je tri i pol puta više nego 2019. kada je prihod iznosio 3,1 milijuna eura. Troškovi poslovanja bili su 9,189.644 eura.

Prihodi i troškovi tvrtke povećani su iako je Đukanović smanjio broj radnika sa 41 u 2019. na lanjskih 26. Ostale tvrtke u vlasništvu ili suvlasništvu Blaža Đukanovića, BB Hidro, Capital Invest i Kodio još nisu predale financijska izvješća za 2020. Upravi prihoda, ili ih ona još nije objavila na internetu.

BB Solar je prošle godine dobio više poslova preko javnih nabava, od kojih je najznačajniji onaj od Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) za obnovu termoelektrane Pljevlja vrijedan 54 milijuna eura. EPCG, u većinskom državnom vlasništvu, zaključio je ugovor o ekološkoj obnovi prvog bloka TE Pljevlja s konzorcijem kojeg čine kineski DEC International i crnogorske tvrtke Bemax, BB Solar i Permonte.

Povjerenstvo EPCG-a izabralo je njihovu ponudu vrijednu 54,427.700 eura s PDV-om. Projekt ekološke obnove termoelektrane trebao je biti realiziran do 2021. i omogućiti nastavak rada energetskog objekta u Pljevljima sljedećih 20 do 30 godina.

Međutim, počela je samo priprema projekta zbog otežanog dolaska inženjera i radnika iz Kine, te nije jasno koliko je od toga lani prihodovala Đukanovićeva tvrtka. BB Solar je 2020. samostalno dobio posao i od Crnogorskog elektrodistribucijskog sustava (CEDIS) vrijedan 1,5 milijuna eura.

Stalna imovina Đukanovićeve tvrtke lani je povećena, i procijenjena je na 1713.142 eura, što je za 400.000 eura više u odnosu na prethodnu godinu.

BB Solar je vlasnik i pet poslovnih prostora u podgoričkom naselju Kruševac od 186, 84, 76, 9 i 43 kvadrata. Vlasnik je i stana od 52 kvadrata, kao i poslovnog prostora od 33 kvadrata. Na gotovo sve nekretnine upisane su hipoteke banaka koje su davale kredite Đukanovićevoj tvrtki.

BB Solar, kako se navodi u financijskom izvješću, potražuje 1,6 milijuna eura, od čega 880.000 od kupaca. Neraspoređena dobit tvrtke je 1,3 milijuna eura. Đukanović je BB Solar registrirao s Ivanom Burzanovićem za postavljanje električnih instalacija.

S njim ima i tvrtku BB Hidro, koja je registrirana za proizvodnju električne energije. Tvrtka je izgradila malu hidroelektranu Bistrica, dok je nova vlada za tu Đukanovićevu tvrtku sredinom sredinom siječnja donijela rješenje o prekidu postupka odobravanja izgradnje male hidroelektrane Slatina, piše Poslovni dnevnik.

Pobjeda
Crnogorsko Ministarstvo kapitalnih investicija u pregovorima je s partnerima iz Europske energetske zajednice (EEZ) kako bi se osigurali dodatni radni sati za termoelektranu Pljevlja po sadašnjem režimu i očekuje povoljan ishod, priopćeno je Pobjedi iz ministarstva.

Naime, ministar Mladen Bojanić početkom prošlog tjedna upozorio je kako TE Pljevlja prijeti gašenje, da bi u srijedu priopćio da je ipak neće ugasiti. Sporazumom s EEZ-om iz 2018. godine Crna Gora je prihvatila obvezu ekološke obnove TE, čime bi se onečišćenje svelo na razinu koju dopuštaju europski standardi. Crnoj Gori odobreno je 20.000 radnih sati termoelektrane po sadašnjem režimu.

Nikola Vujović, bivši državni tajnik za energetiku, smatra da gašenje TE nije opcija za one koji se ozbiljno bave energetikom. Upozorio je da bi to bilo katastrofalno s gledišta energetske sigurnosti i stabilnosti rada sustava, kao i zbog ekonomske aktivnosti u zemlji. “Gašenje TE znači i gašenje Rudnika ugljena Berane, a to znači zatvaranje 1000 radnih mjesta u Pljevljima, što dalje znači i gubitak još toliko radnih mjesta povezanih s termoenergetskim kompleksom”, istaknuo je Vujović. Za razliku od predstavnika sadašnje i bivše vlasti, nevladina udruga Green Home smatra da je malo vjerojatan pozitivan odgovor Energetske zajednice.

Naime, planirano je da se 20.000 dodatnih radnih sati TE Pljevlja iskoristi do 2023. godine uz postojeći plan unaprjeđenja. Ti sati neplanski su potrošeni već krajem prošle godine, tako da je TE u potpunoj koliziji s preuzetim obvezama. Predstavnici Green Homea navode da bi u slučaju dobivanja pozitivnog odgovora Crna Gora bila favorizirana u odnosu na Srbiju i BiH, koje bi mogle zahtijevati produženje radnih sati i za svoje elektrane. “Zabrinjava što javnosti nije predstavljen plan niti alternative u slučaju gašenja TE, iako nam je svima jasno da će taj proces biti složen i izazvat će energetsku i ekonomsku nestabilnost”, kažu iz Green Homea.

Prema njihovom mišljenju, pogrešno je ulagati velika sredstva u obnovu i produženje životnog vijeka postrojenja koje svakako mora biti zatvoreno. “Taj novac bi trebalo usmjeriti na postupno zatvaranje TE Pljevlja, konačni prekid ovisnosti o ugljenu i osiguranje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora”, tvrdi Green Home.

S druge strane, Nikola Vujović kaže kako je poznato da najveće onečišćenja zraka dolazi iz individualnih ložišta koja koriste ugljen, a ne iz termoelektrane. “Dakle, gašenjem TE taj problem ne bi se riješio. Zato smo krenuli s ekološkom obnovom, s važnim dijelom koji se odnosi na toplifikaciju Pljevalja”, dodao je bivši državni tajnik, donosi Poslovni dnevnik.