Crna Gora

Elektroprivreda Crne Gore i konzorcij slovenske i talijanske kompanije Litostroj i ABB JV potpisali su ugovor o rekonstrukciji i modernizaciji Hidroelektrane Piva vrijedan 10,3 milijuna eura, javlja portal Analitika.
Ugovor koji će finanicirati KfW banka s 8,5 milijuna eura i EPCG, potpisali su izvršni direktor EPCG-a Igor Noveljić, direktor integracija Litostroja Damjan Kolenko i generalni mendažer ABB-a Danilo Moresco. Igor Noveljić je rekao je da će hiodroelektrana dobiti moderniziranu hidrostrojnu i elektro opremu sva tri agregata, postrojenja vlastite potrošnje elektrane i najsuvremeniji sustav za upravljanje na razini elektrane koji će, kako je objasnio, omogućiti automatsko upravljanje svim agregatima i svim postrojenjima iz središnje komande.

“Osim ostvarivanja glavnih ciljeva realizacije projekta kao što su produženje radnog vijeka elektrane za još 40 godina, osigurava se visoka pogonska spremnost i pouzdanosti elektrane. Pružanjem tzv. pomoćnih i sistemskih usluga za elektroenergetski sustav Crne Gore ostvaruje se dodatni prihod kompanije koji je u poljednje dvije godine iznosio preko dva milijuna eura”, dodao je Noveljić.

Projekat revitalizacije HE Piva obuhvaćen je Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine kao jedan od projekata iz odabrane grupe čiji je cilj i povećanje energetske učinkovitosti postojećih proizvodnih, prijenosnih i distribucijskih objekata. U sljedećem razdoblju očekuje se i potpisivanje ugovora za drugu fazu rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrane Perućica u vrijednosti od 30 milijuna eura.

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

Kandidat i čelnik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović proglasio je pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori održanih u nedjelju.
“Ovo je pobjeda europske budućnosti Crne Gore”, rekao je Đukanović koji je obećao raditi tijekom svog mandata na približavanju Crne Gore Europskoj uniji.

Njegov glavni protukandidat Mladen Bojanić, kandidat dijela oporbe, rekao je da neće čestitati Đukanoviću koji je “prisvojio državu i sve njezine institucije i ne bi trebao slaviti već se sramiti”. “Crna Gora je izabrala što je izabrala”, kratko je prokomentirao.

Prema preliminarnim rezultatima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), na temelju 90 posto prebrojanih glasova, Đukanović je osvojio 53,9 posto glasova.

Bojanić je osvojio 33,4 posto, kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović 8,1 posto, a ostali kandidati ispod tri posto glasova. Prema podacima CDT-a na izborima je glasalo 64 posto birača.

Prvi puta među kandidatima i jedna žena

Na izborima je Crnogorcima bilo dano da biraju između sedam kandidata, među kojima se prvi puta našla i jedna žena.

Vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) odlučila je za tu dužnost kandidirati svog čelnika Đukanovića. Podržali su je njezini koalicijski partneri na državnoj razini – Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokrati (SD), Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i albanske stranke.

Bojanić, predstavnik je jednog dijela oporbe – Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Socijalističke narodne partije(SNP) i Građanskog pokreta URA.

Među kandidatima je i jedina žena koja se dosad kandidirala na predsjedničkim izborima, kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović.

Novi povratak “vječnog” Đukanovića

Iako je već triput odlazio u političku mirovnu, Milo Đukanović proveo je 27 godina obnašajući najvažnije dužnosti u Crnoj Gori a ovom pobjedom ponovno se vratio na političku scenu.

Đukanović se iz samoproglašene mirovine vraćao svaki put kad bi njegova stranka, koja je cijelo vrijeme na vlasti u Crnog Gori, zapala u krizu.

Bivši crnogorski premijer u šest mandata i predsjednik u jednom, uz izuzetak tri kratke “mirovine” obnašao je dužnost šefa vlade ili države još od 1991., kada je bio najmlađi europski premijer.

Njegova Demokratska partija socijalista (DPS), nastala iz nekadašnjeg crnogorskog Saveza komunista, nikada nije bila u oporbi.

Đukanovićevo posljednje povlačenje iz politike uslijedilo je nakon parlamentarnih izbora u listopadu 2016. koje je zasjenio skandal oko hakiranja društvenih mreža koje je koristila oporba kako bi zaobišla dominaciju DPS-a u državnim medijima.

Na političku scenu vraća se u trenutku kada je DPS pred pritiskom mogućeg gubitka vlasti u nekoliko gradova na lokalnim izborima 27. svibnja i s tankom većinom u parlamentu.

Đukanović je, međutim, u Crnoj Gori oduvijek izazivao podjele, a njegova je stranka tako dugo na vlasti prije svega zahvaljujući neslozi među oporbenim strankama koje se, čini se, slažu samo u napadu na njega.

Njegova popularnost polako se smanjivala sa svakim većim političkim zaokretom otkako je Crna Gora dovela u pitanje svoje bliske veze sa Srbijom i njezinim bivšim predsjednikom Slobodanom Miloševićem 1996.

Deset godina poslije Đukanović je zahvaljujući tijesno dobivenom referendumu o neovisnosti izveo Crnu Goru iz zajednice sa Srbijom. U novije vrijeme usmjerio je zemlju snažno prema zapadu i članstvu u NATO-u, u koji je Crna Gora ušla 2017. Istodobno je raskinuo tradicionalno savezništvo s Rusijom, dodatno izazvavši ljutnju dijela populacije sklonog Moskvi.

Uza sve to na Đukanovićev račun stalno su stizale optužbe za korupciju i “rođački kapitalizam” s obzirom da su neki članovi njegove obitelji dospijevali na ugledne političke, sudačke ili poslovne dužnosti.

U tom smislu ni optužbe protiv Đukanovića nisu stizale samo od crnogorske oporbe. Talijanski tužitelj čak je 2002. zatražio njegovo uhićenje zbog navodne uloge u krijumčarenju cigareta 90-ih godina prošlog stoljeća. Od toga je, međutim, Đukanovića zaštito diplomatski imunitet.

 Crnogorska policija objavila je u četvrtak da je najvjerojatnije identificirala napadača koji je u noći sa srijede na četvrtak bacio bombu u dvorište američkog veleposlanstva u Podgorici te se odmah potom raznio drugom bombom.
Policija sumnja da je riječ Daliboru Jaukoviću (43), koji je živio u Podgorici, a rođen je u Kraljevu (Srbija).

Na Jaukovićevom Facebook profilu se vidi da je nagrađen Medaljom za zasluge u području odbrane i sigurnosti bivše Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) 1999. godine, a odluku o tome potpisao mu je bivši predsjednik i osumnjičeni ratni zločinac Slobodan Milošević, koji je preminuo u haškom pritvoru prije izricanja presude.

Jauković je, kako se navodi u obrazloženju, nagrađen za “izuzetno zalaganje u obavljanju dužnosti i izvršavanju zadataka u odbrani i sigurnosti domovine”.

Eksplozija, za koju policija sumnja da je Jauković odgovoran, dogodila se oko ponoći.

“Pola sata nakon ponoći ispred objekta veleposlanstva SAD jedna osoba je izvršila samoubojstvo eksplozivnom napravom. Neposredno prije samoubojstva osoba je s raskršća kod Sportskog centra ubacila u krug veleposlanstva SAD jednu eksplozivnu napravu. Najvjerojatnije je riječ o ručnoj bombi tzv ‘kašikari’. U tijeku su uviđaj i identifikacija. Tužitelj je na licu mjesta i vodi uviđaj”, napisala je crnogorska vlada na Twitteru.

Glasnogovornik State Departmenta Steve Goldstein je kazao da su očevici vidjeli čovjeka kako baca predmet preko zida veleposlanstva, javio je New York Times. Navodi se i da nitko u veleposlanstvu nije ozlijeđen.

Goldstein je dodao i da su sigurnosni dužnosnici veleposlanstva pretražili teren i da nisu nađene druge eksplozivne naprave te da zgrada nije oštećena u napadu.

On nije znao šta je motiv napada, niti radi li se o namjernom samoubilačkom napadu.

Veleposlanstvo je na svojoj internetskoj stranici priopćilo da američki građani za sada zbog sigurnosnih razloga trebaju izbjegavati zgradu veleposlanstva.

Crna Gora se prošloga svibnja kao 29 zemlja pridružila NATO-u.

Nepoznata osoba bacila je eksplozivnu napravu, vjerojatno bombu, na zgradu američkog veleposlanstva u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, nakon čega je raznio sebe, priopćila je u četvrtak vlada.

U poruci na engleskom na svom službenom Twitter računu vlada je rekla kako je pola sata nakon ponoći na četvrtak “nepoznata osoba počinila samoubojstvo eksplozivnom napravom”.

Dodala je “neposredno prije ta osoba bacila eksplozivnu napravu s raskrižja u blizini Sportskog centra u kompleks američkog veleposlanstva”.

Vlada je navela kako je “najvjerojatnije naprava bila ručna bomba”, dodajući kako policija istražuje te da je identifikacija u tijeku.

Crnogorski portal Analitika javio je ranije kako je do napada došlo pet minuta prije ponoći i kako je prostor na mjestu događaja brzo ograđen. “Cijela policija je na nogama, a više informacija dobit ćete sutra od nadležnih institucija”, rečeno je izvještaču Analitike.

Reutersov fotograf rekao je kako nema vidljive štete počinjene u napadu. Veleposlanstvo je upozorilo američke građane da se ne približavaju do daljnje obavijesti.  “Američko veleposlanstvo u Podgorici obavještava američke građane kako postoji aktivna sigurnosna situacija u američkom veleposlanstvu u Podgorici”, reklo je na svojoj internetskoj stranici. “Izbjegavajte veleposlanstvo do daljnje obavijesti”.

Crna Gora se prošloga svibnja kao 29 zemlja pridružila NATO-u.

Ministar zaštite okoliša Tomislav Čorić poručio je u ponedjeljak kako će 2018. godina biti godina kreiranja infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom, što je označio kao prioritet njegova ministarstva.
“Izgradnja centara za gospodarenje otpadom nema alternativu, neovisno u ciljevima koje imamo u kontekstu gospodarenja otpadom. Za ljepšu Hrvatsku moramo učiniti sve”, izjavio je Ćorić u Dubrovniku nakon sastanka s dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem te županijskim gradonačelnicima i načelnicima. Najavio je kako će na području najjužnije županije dobar dio infrastrukture biti uspostavljen do kraja 2018. godine.

Ćorić: Na lokalnoj razini radi se sve što je moguće

“Htjeli smo lokalne čelnike informirati o našim planovima i natječajima koji su već ili će biti uskoro objavljeni s ciljem stvaranja infrastrukture za odvajanje na kućnom pragu, izgradnje reciklažnih dvorišta, informativnih i edukativnih aktivnosti te izgradnju sortirnica, gdje natječaj ide u svibnju. Velik dio tog sufinanciran je iz sredstava EU, u pravilu 85 posto. Dobili smo povratnu informaciju kako se na lokalnoj razini radi sve što je moguće. Želimo im omogućiti da nabave sve što im je potrebno kako bi se na razini Hrvatske postigao cilj od 50 posto odvojenog komunalnog otpada do 2023. godine”, rekao je ministar.

Kazao je i kako je za Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje u tijeku izrada studije isplativosti ulaganja, koja bi trebala biti gotova u idućih mjesec i pol ili dva.

Župan Dobroslavić istaknuo je kako je na sastanku utvrđeno da je županija po pitanju razvrstavanja otpada negdje u nacionalnom prosjeku. “Izgradnja centra za gospodarenje otpadom jedino je rješenje za županiju. Dinamika realizacije projekta ide dobro. Posljednji rok za realizaciju je 2023. godina, a naša procjena je da može biti gotov do 2021. godine“, naveo je.

Na sastanku je bilo riječi i o projektu Gornji horizonti kao trajnom problemu županije, istraživanju ugljikovodika u podmorju Crne Gore, kao i naplavu otpada iz Crne Gore i Albanije.

O otpadu iz Crne Gore i Albanije: Imamo ideje i susjedi od nas mogu očekivati pomoć

“Scene kojima smo svjedočili u Dubrovniku, ali i u ranijim fazama, ubuduće želimo izbjeći, odnosno učiniti sve da ih spriječimo. Zato smo stupili u kontakt s kolegama iz Crne Gore i Albanije. Zajedno smo suočeni s problemom, dio kojeg je generiran činjenicom da dosad nije bilo zajedničkih akcija. Sastanak u utorak u Dubrovniku će nam pomoći da dođemo do zaključaka u smjeru zajedničke akcije. Imamo neke ideje te naši susjedi mogu od nas očekivati pomoć”, istaknuo je ministar Ćorić.

Da je sastanak s ministrima susjednih zemalja dobar put složio se i župan Dobroslavić, koji je kazao kako se na današnjem sastanku razgovaralo i o načinu financiranja radova uklanjanja otpada iz mora.

Stav dijela struke kako bi gradnja turističkih kompleksa, koja je predviđena prostornim planovima, mogla ugroziti zaštićeni rezervat Malostonskog zaljeva Ministar Ćorić komentirao je riječima kako svaki projekt treba zadovoljiti okolišne standarde, od čega ne može pobjeći nijedan investitor.

“Slijedit ću sugestije mojih sektora zaštite prirode, odnosno utjecaja na okoliš i gospodarenje otpadom te temeljem toga formirati svoje mišljenje. Stručnjaci u radnoj skupini će dati svoje mišljenje, baš kao i za svaki drugi projekt. Stat ću iza svake ocjene stručnjaka iz mog ministarstva, kao i dosad”, rekao je.

Sanacija Karepovca nema alternativu

Ministar Ćorić istaknuo je kako sanacija Karepovca, kao u ovom trenutku najvećeg nesaniranog odlagališta u Hrvatskoj, nema alternativu.

“Nemam razloga sumnjati da se sanacija u ovom trenutku održava po zakonu, moje službe me nisu uputile na neke nezakonite radnje. Sanaciju treba nastaviti što bržom dinamikom kako bi se neugodni mirisi čim prije eliminirali. Čim prije treba krenuti sa svim potrebnim mjerenjima. Svi trebamo preuzeti odgovornost za svoj dio posla, u ovom slučaju investitor. Pristup s kaznama sigurno neće doprinijeti da se Karepovac brže sanira”, poručio je Čorić.

Dodao je da njegovo ministarstvo kontinuirano obavlja nadzor, da je onaj posljednji od 12. do 31. siječnja urodio rješenjem da se ispoštuju dodatne mjere.

O prosvjedu protiv LNG terminala: Mi ćemo učiniti sve da se projekt ostvari

Komentirajući najavu prosvjeda zbog Vladina projekta LNG terminala na Krku, Ćorić je izjavio kako je svaki prosvjed demokratsko pravo.

“Nezadovoljstvo prije svega dolazi od čelnice lokalne samouprave, gospođe Ahmetović, te ga ne bih posebno komentirao. Projekt LNG terminala jasno je ocijenjen kao strateški projekt RH te da je dobar za nas u kontekstu povećanja sigurnosti. Hrvatska za tim treba težiti te ćemo učiniti sve da se projekt ostvari”, zaključio je ministar Ćorić.

Termoelektrana (TE) Pljevlja i hidroelektrane Perućica i Piva su u prošloj godini, koju je zbog dugog sušnog perioda karakterisala veoma niska hidroproizvodnja, proizvele ukupno 2,19 hiljada gigavat sati (GWh) električne energije, što je 786 GWh manje od plana.
Iz Sektora za korporativne komunikacije Elektroprivrede (EPCG) agenciji Mina-business su saopštili da je veoma loša hidrološka situacija, zbog ekstremno male količine padavina koja je trajala skoro više od godinu, prozrokovala nedostatak dotoka.

“To je razlog i prepolovljene proizvodnje elektične energije iz hidroelektrana u prošloj godini”, kazali su iz EPCG.

TE Pljevlja je proizvela 1,27 hiljada GWh, što je skoro na nivou plana, dok su hidroelektrane Perućica i Piva proizvele ukupno 922 GWh, odnosno 55 odsto od planirane proizvodnje.

Iz EPCG su saopštili da, kada bi se posmatrala ukupna količina padavina za 12 mjeseci prošle godine na slivnom području rijeke Zete, oko 1,6 hiljada litara po metru kvadratnom ili 80 odsto od prosjeka, na prvi pogled moglo zaključiti da godina i nije bila tako sušna.

„Treba međutim imati u vidu činjenicu da je tokom decembra na teritoriji Nikšića ukupno palo 489 litara po metru kvadratnom vodenog taloga, što je 250 litara po kvadratu više od višegodišnjeg prosjeka.

„Potvrda takve situacije je i ostvarena proizvodnja u hidroelektrani Perućica, koja je tokom decembra bila oko 200 GWh električne energije, što je 36 odsto ukupne godišnje proizvodnje, sve iz dotoka”, objasnili su iz EPCG.

Iz EPCG su kazali da se u dvije uzastopne godine, tokom decembra, bilježe dva ekstrema vezana za količinu padavina.

U decembru 2016. godine bilo je nula litara po metru kvadratnom, a naredne u istom mjesecu 489 litara.

„Posmatrajući prošlu godinu, i pored kapitalnog remonta agregata u hidroelektrani Piva, kao i redovnih remonta, suša je glavni razlog što je proizvodnja iz hidroelektrana podbacila, i u sumi je 55 odsto od planirane proizvodnje”, smatraju u EPCG.

Iz EPCG su naveli da početak ove godine ukazuje da bi godina trebalo da bude bar na nivou bilansnog plana. „Ukupno je planirano da TE Pljevlja i hidroelektrane Perućica i Piva proizvedu tri hiljade GWh električne energije”, precizirali su iz EPCG.

Hidrološke prilike tokom decembra prošle godine popravile su nivoe akumulacija, pa je situacija, kako su objasnili, nešto bolja ako se upoređuje sa bilansom. „Proizvodne jedinice su spremne, što nam daje za pravo, da smo optimisti kada je u pitanju ova godina”, zaključili su iz EPCG.

Ministarka ekonomije i predsjednica Komisije za valorizaciju državnog zemljišta na Možuri Dragica Sekulić najavila je u intervjuu za Portal Analitika da će tender za izgradnju solarnih elektrana u Ulcinju biti raspisan najkasnije u martu, ističući da je nekoliko kompanija pokazalo interesovanje.
„U najavi je moguća realizacija projekta izgradnje velike solarne elektrane na zemljištu u blizini Ulcinja, za šta imamo veliko interesovanje nekoliko kompanija. Iz tog razloga radimo na pripremi tendera koji bi, ukoliko sve bude u skladu sa planom, trebalo da bude raspisan najkasnije u martu. Napominjem da za ove vrste elektrana– izgrađenih na zemljištu, a ne na krovnoj konstrukciji– nijesu predviđene podsticajne mjere”, kazala je Sekulić.

Portal Analitika je ranije objavio da se na Možuri, gdje se već gradi vjetro-park u vrijednosti od 87 miliona eura, planira i gradnja solarnih elektrana, kao i da su Ministarstvu ekonomije već dostavljena dva pisma namjera potencijalnih investitora zainteresovanih za izgradnju solarnih elektrana ukupne snage 2,315 MW.

Sekulić je navela da od EPCG uskoro očekuju predlog alternativnog rješenja za gradnju drugog bloka pljevaljske termoelektrane, nakon propalog dogovora sa kompanijom Škoda Praha. Ono što je u ovom trenutku izvjesnije i što se doživljava kao prioritet, prema njenim riječima, su ekološka rekonstrukcija prvog bloka TE Pljevlja i toplifikacija grada, što bi trebalo da košta 63,6 miliona eura.

Sekulić je precizirala da za ovu godinu nije planirano izdavanje nijedne nove dozvole za izgradnju novih malih hidroelektrana. Biće razmotreni samo ranije predati zahtjevi za rekonstrukcije postojećih, ugradnju hidroelektrana na postojeće vodovodne sisteme i solarne panele.

Povlaštenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora u Crnoj Gori za poticaje je prošle godine godini isplaćeno 4,52 milijuna eura, pokazuju podaci Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE).
“Poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora počelo je 2014. godine i do danas je povlaštenim proizvođačima za poticaje isplaćeno 7,53 milijuna eura”, rekli su Pobjedi iz COTEE-a.

Prema podacima COTEE-a, za poticaje je prošle godine najviše novca, 2,12 milijuna eura za vjetroelektranu Krnovo dobila kompanija Krnovo Green Energy, u vlasništvu austrijske tvrtke Ivicom Consulting i francuske kompanije Akuo Energy. Kompanija Masdar iz Abu Dhabija je nedavno kupila 49% dionica te vjetroelektrane. Od vlasnika malih hidroelektrana najviše, 1,37 milijuna eura, dobila je kompanija Hidroenergija Montenegro, koja ima šest malih HE. Riječ je o Jezerštici, Bistrici, Orahu, Rmušu, Spaljeviću 1 i Šekularu u Beranama. Lokalna zajednica buni se protiv malih hidroelektrana te tvrde da ljeti imaju problema s nestašicom vode te strahuju od manjka u opskrbi, a prisnažuju ekološke organizacije.

Radovi na prioritetnoj dionici prve crnogorske autoceste, od luke Bar do granice sa Srbijom, na najtežem njenom dijelu od Podgorice do Mateševa, koje izvodi kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC), koja će graditi i Pelješki most, biti će završeni po dogovoru, u svibnju 2019., izjavio je crnogorski ministar pomorstva i prometa Osman Nurković.
Hrvatska je nedavno CRBC izabrala za izvođača izgradnje Pelješkog mosta dužeg od dva kilometra koji bi trebao zaobići teritorij BiH i povezati sjever i jug zemlje.

Kineska ponuda od 2,08 milijardi kuna i rokom završetka od 39 mjeseci bila je povoljnija od onih austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile jedna talijanska i turska tvrtka.

Nurković kaže da su u crnogorskoj vladi zadovoljni s kineskim parterima i njihovim suradnicima (podizvođačima) iz Crne Gore, regije i drugih zemalja, te kvalitetom rada i angažiranošću domaće radne snage, što potvrđuje njihova uvjeravanja da će čitav posao biti na vrijeme završen.

 Crnogorski premijer Duško Marković nedavno je, obilazeći gradilišta, rekao da “radovi idu odlično, da je izvođač dobro koncipirao dinamiku te da je uvjeren da će dionica biti izgrađena i predana u predviđenom roku”.

“Ovo je, uz obnovu neovisnosti 2006. godine, najznačajniji projekt u povijesti Crne Gore”, kazao je Marković.

U ministarstvu prometa ističu da je do sada završena glavnina najtežih radova, uključujući i ključne infrastrukturne objekte, od kojih su većina graditeljski poduhvati sami za sebe, poput gotovo više od kilometra dugog i 180 metara visokog mosta “Moračica”, koji spaja dvije planine u kanjonu rijeke Morače, te probijanja više dvocijevnih tunela i gradnje drugih sličnih objekata.

Ugovorena cijena za projektiranje i izgradnju ove dionice je 809,6 milijuna eura, a država kao investitor obavlja plaćanja izvođaču radova koji je odgovoran za odabir, kvalitetu rada i plaćanje svojim podizvođačima.

Ova dionica duga je 41 kilometar, s 45 mostova i vijadukata i 32 tunela, a renomirana kineska tvrtka CRBC gradi je uz financijsku pomoć Exim banke, koja osigurava 688 milijuna eura, odnosno 85 posto ukupnih sredstava, dok s preostalih 15 posto ili 122 milijuna eura sudjeluje država Crna Gora. Rok otplate kredita je 20 godina, uz poček od šest godina, a godišnja kamatna stopa iznosi dva posto.

Cijena je 19,7 milijuna eura po kilometru.

“Do sada je izvođaču radova isplaćeno 347,5 milijuna eura, odnosno 43 posto ugovorene vrijednosti, za avans i stvarno izvedene radove na terenu”, precizirao je ministar Nurković, dodajući kako je kvaliteta radova na autocesti zaista dobra i u skladu s ugovorom.

Među angažiranim tvrtkama, pored onih iz Kine, ima i onih iz Hrvatske, Italije, Švedske, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Danske, Češke, Mađarske.

Na autocesti je trenutačno angažirano 3.048 radnika, od čega je 1.886 Kineza i 1.162 iz Crne Gore i regije.

“CRBC planira uskoro povećati broj inženjera i radnika na terenu kako bi ubrzala radove i ispoštovala rokove u gradnji ove dionice, uz istu kvalitetu i poštivanje najviših sigurnosnih standarda”, najavio je glavni inženjer kompanije Vlatko Ćipranić za bilten Inženjerske komore.

Premijer Marković je rekao da se vlada naveliko bavi nastavkom gradnje, jer je cilj da odmah po završetku ove nastavi izgradnju ostalih dionica.

„Već sada stvaramo pretpostavke za nastavak gradnje. Krajem prošle godine je moj sastanak s kineskim premijerom Li Keqiangom završen suglasnošću da su obje države i vlade zainteresirane da po završetku prioritetne dionice autoceste Bar – Boljare (granica sa Srbijom) bude nastavljena gradnja idućih dionica i to po modelu javno-privatnog partnerstva države Crne Gore i zainteresiranih kineskih kompanija”.

“Uspješna realizacija prve, najteže dionice, najbolja je preporuka za nastavak”, kazao je crnogorski premijer. (Agencije)