Crna Gora

Vijesti.me
Novi naknadni radovi na crnogorskoj autocesti mogli bi stajati još 22 milijuna eura, a preostali poslovi teško mogu biti završeni do novog, trećeg, roka, lipnja sljedeće godine, procijenio je izvor Vijesti uključen u realizaciju projekta.

Iz Ministarstva prometa i ureda premijera Duška Markovića ne odgovaraju na pitanja o dodatnim troškovima i novim rokovima, o čemu već četiri mjeseci pregovaraju s izvođačem radova kineskom kompanijom CRBC.

Novi aneks ugovora, prema informacijama Vijesti, ostavljen je za poslije izbora. Aneks bi trebalo potpisati do kraja rujna, jer je 30. rujan sadašnji rok za završetak radova. Budući da je do sada vladajuća koalicija izgubila izbore, aneks bi mogla razmatrati nova vlada. S novim rokom kašnjenje će biti duže od dvije godine.

Prema osnovnom ugovoru, gradnja 41 kilometra prve dionice autoceste trebala je stajati 809 milijuna eura, ali uz dodatne radove, tečajne razlike i druge troškove, konačna cijena mogla bi biti 1,3 milijarde eura.

EPCG
Hidroelektrana, tvrde iz EPCG-a, neće utjecati na prirodni režim voda u zoni grada Šavnika niti će ugrožavali korištenje kanjona Nevidio.

Dragica Sekulić, ministrica ekonomije Crne Gore, uručila je Akt o koncesiji za izgradnju hidroelektrane (HE) Komarnica Igoru Noveljiću, izvršnom direktoru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG). Izgradnja HE Komarnica predviđena je na lokaciji Lonci na istoimenoj rijeci, s lučno-betonskom branom visine 171 metar. HE Komarnica imat će instaliranu snagu od oko 172 megavata s očekivanom godišnjom proizvodnjom do 213 gigavatsati električne energije, priopćeno je iz EPCG-a.

Ministrica Sekulić je rekla da je uručenje koncesijskog akta za izgradnju hidroelektrane Komarnica državnoj Elektroprivredi “jako svjedočanstvo zrelosti naše ekonomije”. “U prethodnih 110 godina snaga naših elektrana dosegla je nešto više od 1000 megavata, a samo u posljednje četiri godine pustili smo u pogon više od 150 megavata ‘zelene’ energije. Drugim riječima, za ove četiri godine naša energetika rasla je četiri puta brže od svog stogodišnjeg prosjeka, i još važnije, u istom razdoblju, uključujući današnjih 172 megavata, ugovorili smo izgradnju nova 552 ‘zelena’ megavata”, objasnila je Sekulić.

Igor Noveljić, izvršni direktor EPCG-a, rekao je da je nacionalna energetska kompanija spremna za ulazak u izgradnju prvog velikog hidroenergetskog objekta nakon četiri desetljeća. “U odnosu na postojeću HE Piva instalirane snage 342 megavata, za čije je potrebe izgrađena lučno betonska brana Mratinje visine 220 metara, izgradit ćemo HE Komarnica poštujući sve smjernice o zaštiti okoliša, bez utjecaja na prirodnog režima voda u zoni grada Šavnika i bez negativnih utjecaja koji bi ugrožavali korištenje kanjona Nevidio”, objasnio je Noveljić.

Prema njegovim riječima, HE Komarnica gradit će 1000 radnika, na prostoru na kojem nema objekata, kućanstava niti infrastrukture, dok će se nakon njenog puštanja u rad otvoriti sto novih radnih mjesta.  “Namjera nam je da u suradnji s općinama Šavnik i Plužine za vrijeme izgradnje realiziramo program stručnog osposobljavanja radnika tako da upravo stanovnici tog područja u najvećem broju budu zaposleni u hidroelektrani”, istaknuo je izvršni direktor EPCG-a, piše Poslovni dnevnik

Investitor.me
Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, uručila je Akt o koncesiji za izgradnju HE “Komarnica” izvršnom direktoru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Igoru Noveljiću.

Izgradnja HE “Komarnica” predviđena je na profilu Lonci na istoimenoj rijeci, sa lučno-betonskom branom visine 171 m i kotom normalnog uspora 811 mnm. HE “Komarnica” će imati instalisanu snagu od oko 172 MW sa očekivanom godišnjom proizvodnjom do 213 GWh električne energije.

Ministarka Sekulić je rekla da je uručenje Koncesionog akta za izgradnju hidroelektrane Komarnica državnoj Elektroprivredi jako svjedočanstvo zrelosti naše ekonomije. Nije to posljedica ideoloških opredjeljenja, već suštinski dokaz da je crnogorsko društvo doseglo nivo na kojem može da bira, navela je Sekulić.

“Vjerujem da ni sami nijesmo dovoljno svjesni značaja ovog dostignuća. U prethodnih 110 godina snaga naših elektrana dosegla je nešto preko 1000 megavata, a samo u posljednje četiri godine, pustili smo u pogon preko 150 megavata „zelene“ energije. Drugim riječima, za ove četiri godine naša energetika rasla je četiri puta brže od svog stogodišnjeg prosjeka i još važnije u istom periodu, uključujući današnjih 172 MW, ugovorili smo izgradnju nova 552 „zelena“ megavata“, saopštila je Sekulić.

Izvršni direktor EPCG, Igor Noveljić, istakao je da je nacionalna energetska kompanija spremna da uđe u investiciju izgradnje prvog velikog hidroenergetskog objekta nakon četiri decenije.

‘’U odnosu na postojeću HE “Piva” instalisane snage 342 MW za čije je potrebe izgrađena lučno betonska brana Mratinje visine 220 m, jedna od najčuvenijih brana u Evropi i svijetu, izgradićemo HE “Komarnica” čeonu elektranu sa instalisanom snagom od 172 MW i jednako impozantnom branom visine od 171 m poštujući sve smjernice zaštite životne sredine bez remećenja prirodnog režima voda u zoni grada Šavnika i bez negativnih uticaja koji bi ugrožavali korišćenje kanjona Nevidio. HE “Komarnica” gradiće hiljadu radnika, na prostoru na kome nema objekata, domaćinstava niti infrastrukture, dok će se nakon njenog puštanja u rad otvoriti stotinu novih radnih mjesta. Namjera nam je da u saradnji sa lokalnim samoupravama opštinama, Šavnik i Plužine tokom perioda izgradnje realizujemo program stručnog osposobljavanja kadra tako da upravo mještani tog područja u najvećem broju i budu zaposleni u hidroelektrani’’, rekao je Noveljić.

Svečanosti u prostoru prve centrale na Cetinju, iz koje su potekli prvi kilovat sati električne energije 1910. godine, što je bio jedan od centralnih događaja dvorskih svečanosti povodom proglašenja Crne Gore kraljevinom, prisustvovao je i gradonačelnik Cetinja, Aleksandar Kašćelan.

‘’Ponosan sam što svjedočim da 110 godina nakon obnove kraljevine Crne Gore, mi danas na Cetinju obilježavamo taj veliki datum u slobodnoj, demokratskoj, multietničkoj i u multikonfesionalnoj Crnoj Gori, članici NATO i zemlji kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji. Što je vizija jednog kralja – da nema napretka bez inovacija – opravdala sva očekivanja, pa je Elektroprivreda Crne Gore uspješno preduzeće, koje se razvija i pokreće nove projekte’’, istakao je Kašćelan.

Uručenjem Akta o koncesiji i simboličnim pokretanjem stare mašine u prvoj centrali, obilježena je 110. godišnjica postojanja nacionalne elektroenergetske kompanije i početak modernog razvoja Crne Gore. Povodom velikog jubileja EPCG je izdala i monografiju ‘’Istorija crnogorske elektroprivrede’’, koju potpisuje autorski tim predvođen prof. dr Živkom Andrijaševićem.

Crna Gora
Gradnja vjetroelektrane (VE) Gvozd, koja će se nalaziti na istoimenoj lokaciji, trebalo bi početi sljedeće godine i završiti za 18 mjeseci, rekao je Ivan Mrvaljević, izvršni voditelj Direkcije za razvoj i inženjering u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG).

“Na krnovskoj visoravni, na lokaciji buduće VE Gvozd, završeni su geološko-istraživački radovi koji će projektantu osigurati kvalitetnu podlogu za izradu tehničke dokumentacije. Do kraja mjeseca očekujemo završetak geološkog elaborata za početak izrade idejnog projekta, čime će se stvoriti tehnički uvjeti za dobivanje građevinske dozvole”, rekao je Mrvaljević.

U rujnu prošle godine EPCG je s kompanijom Ivicom Holding potpisala ugovor o zajedničkom razvoju projekta VE Gvozd. Kompanija Ivicom sudjelovala je u gradnji vjetroparka na Krnovu, tako da će Gvozd biti nastavak posla. n“Izgradnjom VE Krnovo iskorišten je samo dio vjetropotencijala krnovske visoravni. U srpnju 2018. godine izrađena je studija lokacije koja predviđa izgradnju vjetroelektrane Gvozd”, rekao je Mrvaljević.

U projekt izgradnje vjetroparka na Krnovu EPCG će uložiti 60 milijuna eura. Vjetroelektrana će imati ukupnu instaliranu snagu od 54,6 megavata, a očekivana godišnja proizvodnja je oko 150 gigavatsati struje. Projekt predviđa faznu izgradnju i puštanje u rad 13 vjetroturbina, transformatorske stanice i izgradnju dva dalekovoda dužine tri i 14,7 kilometara.

Za potrebe buduće vjetroelektrane predviđa se izgradnja prometne infrastrukture, odnosno obnova postojećih i izgradnja novih cesta, s ciljem povezivanja pojedinih vjetroturbina.

Predviđa se i izgradnja platoa u skladu s tehnološkim potrebama montaže vjetroturbina, kao i temelja na koji će se postaviti stupovi. Kako su naveli iz EPCG-a, počeli su pregovori s Europskom bankom za obnovu i razvoj o financiranju projekta. “Svi natječaji za nabavku glavne opreme za vjetropark, uključujući onaj za nabavku vjetroturbina, izvođenje građevinskih radova, priključenja na prijenosnu mrežu i ostale infrastrukture bit će provedeni u skladu s pravilima EBRD-a”, rekli su iz Elektroprivrede CG.

Na Krnovu je u studenome 2017. godine puštena u rad prva vjetroelektrana u Crnoj Gori, koja ima 26 vjetroturbina i instaliranu snagu od 72 megavata. Projekt je vrijedan 120 milijuna eura, a gradnja vjetroelektrane počela je sredinom 2015. Prošle godine VE Krnovo ostvarila je proizvodnju od 96% godišnje prijavljenog plana proizvodnje električne energije.

Uprava za ugljikovodike
Prvo istražno bušenje koje treba da pokaže da li ima nafte u crnogorskom podmorju, a koje je bilo planirano za ovo ljeto, odloženo je za 2021. godinu zbog pandemije korona virusa, rečeno je u Upravi za ugljovodike Crne Gore.

Prema trenutnim procjenama Uprave, očekuje se da taj posao počne u prvom kvartalu naredne godine, odnosno od januara do kraja marta. Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa – prvi s konzorcijumom Eni/Novatek 2016. godine, a drugi s grčkom kompanijom Energean godinu kasnije.

Iz uprave za podgoričke Vijesti navode da je prvo istražno bušenje odloženo zbog operativnih teškoća nastalih zbog aktuelne epidemiološke situacije, kao što su zatvaranje granica i nemogućnost dolaska podizvođača u Crnu Goru.

Dodaju da se, iako u izmijenjenim okolnostima, u toj zemlji nesmetano obavlja veliki broj aktivnosti u vezi s istraživanjem nafte i gasa. Navode i da je u Luci Bar formirana logistička baza gdje se već doprema materijal koji će biti korišten za istražno bušenje. Iz Uprave kažu da su, s obzirom da je prvo istražno bušenje bilo planirano za ljeto ove godine, završene sve aktivnosti u vezi sa 3D seizmičkim ispitivanjem.

Eni-Novatek
Prvo je u potragu za ugljikovodicima krenuo taljansko-ruski konzorcij Eni-Novatek, zatim je došao i grčki Energean.

Razvoj epidemiološke situacije u vezi s koronavirusom dat će odgovor o dinamici istražnih aktivnosti nafte i plina u crnogorskom podmorju, rečeno je Dnevnim novinama u Upravi za ugljikovodike.

Naime, mnogi podizvođači koji su dio lanca nužnih aktivnosti vezanih za planirano bušenje, ne mogu doputovati u Crnu Goru. “Iako se u ovom trenutku veliki broj aktivnosti odvija normalno, nitko ne može jamčiti da će tako i ostati. Predstavnici velikih američkih servisnih kompanija koje bi ususret istražnom bušenju trebale otvoriti svoja predstavništva u Crnoj Gori, u ovom trenutku ne mogu to uraditi”, rekli su u Upravi.

Prvo istraživanje nafte i plina, koje je realizirano krajem 2018. godine, povjereno je talijansko-ruskom koncesionaru, konzorciju Eni-Novatek. U Upravi ističu da je teško odgovoriti na pitanje hoće li istraživanje biti obustavljeno do daljnjeg, zbog trajanja izvanrednih mjera uslijed Covida-19. Sjedište je Enija, koji bi trebao obaviti istražno bušenje, u Lombardiji, velikom središtu pandemije.

“S ciljem suzbijanja pandemije zatvorene su granice, ograničeno kretanje, smanjena poslovna aktivnost i ništa od toga ne ide u prilog niti jednom poslu u Crnoj Gori, pa ni istraživanju nafte i plina. Prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju ovisi o više čimbenika, koji su u ovom trenutku neizvjesni”, objasnili su iz Uprave. Prvo ispitivanje podmorja realizirano je na norveškom brodu Polar Empress koji je prikupljao podatke s blokova 4, 5, 9 i 10.

“Obrađeni podaci protumačeni su i utvrđene su lokacije na kojima će biti obavljena prva istražna bušenja, provobitno planirana za ljeto ove godine. Može se smatrati da su sve aktivnosti vezane za 3D seizmičko ispitivanje završene”, objasnili su u Upravi.

“Jedna bušotina, i to ona za koju je planirano da ide do dubine od 6500 metara, bit će na udaljenosti od oko 25 km od obale. Druga, koja bi trebala utvrditi postojanje plina, bit će nešto bliža, na udaljenosti od oko 18 kilometara”, naveli su u Upravi, dodajući da je Agencija za zaštitu okoliša usvojila Elaborat o procjeni utjecaja istražnog bušenja na okoliš čime su ispunjeni uvjeti za prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju.

Kada je riječ o drugom istraživanju, koje je na blokovima 30 i 26, lani realizirao grčki Energean, traje obrada podataka koji su prikupljeni 3D geofizičkim istraživanjem.

“Koncesionar Energean takođe obavlja i robradu starijih podataka kako bi se upotpunila interpretacija novih 3D podataka, a sve s ciljem dobivanja što preciznije slike o potencijalima za pronalaženje nafte i plina na blokovima 30 i 26, dodali su iz Uprave. Kompanija Energean realizirala je istraživanje na brodu Ramform Titan, a u skladu s radnim programom ugovora o koncesiji iz 2017. godine, prenosi Poslovni dnevnik.

U projekt će biti uključeno više od 200 ljudi.
Potpisivanje ugovora o zakupu zemljišta za potrebe izgradnje vjetroelektrane na Brajićima očekuje se ovog mjeseca, priopćeno je iz crnogorskog Ministarstva ekonomije.

Budući energetski objekt gradit će konzorcij njemačke kompanije WPD i crnogorske tvrtke Vjetroelektrana Budva koji je, kako je utvrdilo Natječajno povjerenstvo, jedini dostavio formalno ispravnu i tehnički prihvatljivu ponudu, te za izgradnju vjetroparka ponudio 101,3 milijuna eura.

“Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomije da osnuje Povjerenstvo za pregovore po Nacrtu ugovora o zakupu zemljišta u vlasništvu države za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Brajići, u općinama Budva i Bar, s prvorangiranim ponuđačem konzorcijem WPD Brajići”, rekli su iz Ministarstva Dnevnim novinama. Prema zaključku vlade, Ministarstvo je osnovalo Povjerenstvo i počelo postupak pregovora. Pregovori o usaglašavanju teksta su pri kraju i veći dio ugovora je usaglašen, te se potpisivanje očekuje u ožujku. Konzorcij WPD Brajići zakupit će zemljište na 30 godina i za to vrijeme platiti državi, kako je to kazao izvršni direktor Vjetroelektrane Budva Golub Senić, 16,5 milijuna eura, odnosno oko 550.000 eura godišnje.

On je ranije Dnevnim novinama rekao da se početak izgradnje očekuje u lipnju ili srpnju. Rok za završetak vjetroelektrane i početak proizvodnje struje je, kako je dodao, tri godine od potpisivanja ugovora. “Nećemo čekati tri godine, već ćemo se potruditi da projekt završimo što prije”, rekao je ranije Senić, a donosi Poslovni dnevnik.

Dragica Sekulić
 Utjecaj Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) na rast i razvoj crnogorskog gospodarstva je od posebnog značaja, istaknula je crnogorska ministrica gospodarstva Dragica Sekulić u razgovoru za časopis Elektroprivreda.

Ona je dodala kako to nije samo zbog toga što EPCG već dvije godine zaredom od poreza i dividende uplaćuje u proračun 200 milijuna eura, nego i zbog drugih višestrukih učinaka na gospodarstvo Crne Gore.

Posebice je važno napomenuti kako je ona u tom razgovoru naglasila kako se u sadašnjem mandatu vlade “neće tražiti kupac za EPCG, već će se razmišljati jesu li Elektroprivredi Crne Gore potrebni zapadnoeuropski ili svjetski partneri za ulaganje u određene projekte”, prenosi portal Energetika-net.

NGO-ovska tužba
Nevladine organizacije Eko-tim i Akcija za socijalnu pravdu (ASP), uz podršku WWF Adrije, podnijeli su Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o energetici, koja se odnosi na status privremenih povlaštenih proizvođača električne energije iz malih hidroelektrana (mHE).

Osnovne poticajne mjere koje ostvaruju proizvođači električne energije su subvencije u razdoblju od 12 godina, zajamčen otkup električne energije te prednost u preuzimanju električne energije u energetski sustav. “Zakonom o energetici, usvojenim 2016. godine, prvi put je definiran status privremenih povlaštenih proizvođača, koji može trajati dvije godine, s mogućnošću produženja za još godinu. Taj status može ostvariti koncesionar koji je pribavio građevinsku dozvolu ili drugi akt za izgradnju male hidroelektrane.

Njima se jamči pravo na poticajne mjere koje su važile na dan podnošenja zahtjeva za stjecanje statusa privremenog povlaštenog proizvođača, čime se stavljaju u privilegirani pravni položaj u odnosu na status povlaštenih proizvođača. Na taj način se krši načelo jednakosti, kao jedno od osnovnih ustavnih načela”, priopćili su iz tih nevladinih organizacija, prenose Vijesti.

“Važno je napomenuti da se prošlih godina od povlaštenih proizvođača električne energije iz malih hidroelektrana energija otkupljivala po cijeni koja je 61% do 2,14 puta veća od cijena na međunarodnom tržištu, a izravno na štetu građana Crne Gore koji zbog toga imaju povećane račune za električnu energiju.

Prema podacima s web stranice crnogorske Regulatorne agencije za energetiku (RAE), u ovom trenutku čak 17 koncesionara ima status privremenih povlaštenih proizvođača i imaju pravo izgraditi 26 malih hidroelektrana. Pojedinim koncesionarima su prvi put odobreni ovi statusi prije pune četiri godine, ali su neshvatljivo još u tom statusu”, navedeno je u priopćenju.

Nevladine organizacije tvrde i da su zahvaljujući priznavanju prava na poticajne mjere od podnošenja zahtjeva, a ne od trenutka kada ispune potrebne uvjete, koncesionari u praksi lakše dolazili do kredita za gradnju malih hidroelektrana, jer su otplatu mogli jamčiti prihodima od subvencije.

“WWF Adria, Eko-tim i ASP se nadaju da će Ustavni sud što prije razmotriti inicijativu, posebno imajući u vidu ukupnu štetnost projekata malih hidroelektrana koje su do sada utvrđene, ne samo kada je riječ o uništenim rijekama, već i ogromnim subvencijama na štetu potrošača. Napominjemo da su građani Crne Gore u 2018. godini, kroz račune za električnu energiju platili investitorima u male hidroelektrane više od četiri milijuna eura, dok je društveni gubitak bio veći od 1,3 milijuna eura.

Ukupna šteta koja će po društvo nastupiti u sljedećih 10 godina korištenjem postojećeg modela poticaja proizvodnje električne energije iz malih hidroelektrana, samo na temelju poticanja sadašnjeg broja proizvođača i elektrana, može se procijeniti na više od 13 milijuna eura”, navode iz WWF Adria.

Potpisnici inicijative smatraju da Regulatorna agencija za energetiku treba obustaviti sve postupke u vezi odlučivanja po osnovu izdanih statusa privremenih povlaštenih proizvođača, do odluke Ustavnog suda, kako bi barem privremeno zaustavili daljnju ekonomsku štetu crnogorskom društvu i nesagledive posljedice po okoliš.

Izgradnjom malih hidrolektrana u Crnoj Gori, uglavnom se bave poduzetnici bliski vladajućem DPS-u jer je riječ o profitabilnom poslu, objašnjavaju Vijesti. Među graditeljima svakako je najzanimljivi slučaj tvrtke BB Hidro, u suvlasništvu Blaža Đukanovića, sina predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Kompanija mlađeg Đukanovića podnijela je Ministarstvu održivog turizma i razvoja 22. studenoga prošle godine zahtjev za gradnju trafo-stanice u sklopu elektrane, kao i priključnog kabelskog voda, da bi Direktorat za građevinarstvo već 19. prosinca donio rješenje o izdavanju građevinske dozvole. Riječ je o objektu Bistrica u Kolašinu. Koncesiju za gradnju te male hiroelektrane tvrtka BB Hidro dobila je 2016., pred kraj mandata vlade na čijem je čelu bio Milo Đukanović, koji je i potpisao suglasnost sinovoj tvrtki, piše Poslovni dnevnik.

Crna Gora
U Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) očekuju da će Europska energetska zajednica omogućiti nastavak rada Termoelektrani Pljevlja i nakon što potroši sve sate koje joj je ta organizacija odobrila za rad, budući da sada ne ispunjava direktive EU o industrijskim emisijama.

Energetska zajednica dopustila je termoelektranama na Zapadnom Balkanu da rade maksimalno 20.000 sati u razdoblju od 2018. do kraja 2023. godine. pišu Vijesti. TE Pljevlja do sada je potrošila oko 13.000 sati i do kraja godine potrošit će ostalih 7000.

Vladimir Šestović, pomoćnik izvršnog voditelja za poslove termoenergetike u TE Pljevlja, smatra da krajem godine neće doći do prekida proizvodnje struje i da će energetski objekt i nakon što potroši sve sate nastaviti raditi. “Budući da zemlja ne može ostati bez struje vjerovatno će Europska energetska zajednica odobriti dodatne sate. Nitko nije ograničavao rad termoelektrana da bi ih isključio već da bi nas se primoralo da uđemo u zakonske okvire koji se na Zapadu koriste već 10-20 godina”, rekao je Šestović.

Da bi termoelektrana nastavila raditi nakon tih rokova potrebna je ekološka rekonstrukcija. “Do kraja veljače ili početkom ožujka imat ćemo potpisan ugovor s kineskim konzorcijem o ekološkoj rekonstrukciji”, dodao je Šestović. Riječ je o konzorciju kojeg predvodi kineski Dec International, a u kojem je i tvrtka BB Solar, u suvlasništvu Blaža Đukanovića, sina crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Njihova ponuda EPCG-u iznosila je 54,427.700 eura (s PDV-om), što je daleko niže od ponuda preostala dva sudionika natječaja, i čak manje od procijenjene vrijednosti nabave.