Crna Gora

Analiza
Čelnici Zapadnog Balkana koriste neodlučnost Europske unije u politici proširenja prepuštajući inicijativu neeuropskim državama zainteresiranim za tu regiju, kazao je u ponedjeljak u razgovoru za podgorički portal Vijesti analitičar Srđan Majstorović iz beogradskog “Centra za europske politike” istaknuvši da umor Unije od proširenja zapadnobalkanske države sve otvorenije koriste za traženje partnera u Kini, Rusiji i Turskoj i usporavanje demokratskih procesa.

“Uslijed neizvjesnosti rokova pristupanja EU, politički čelnici se vode vrlo racionalnom računicom po kojoj ‘troškovi’ priprema za članstvo u EU, koji podrazumijevaju slobodno tržište, slobodu izražavanja i oporbenog djelovanja, slobodne medije, demokratske izbore i institucije, pravosuđe oslobođeno političkih pritisaka, predstavljaju suviše visoku cijenu. Oni je nisu spremni platiti jer bi time riskirali trajne posljedice po status, poziciju i privilegije“, tvrdi Majstorović.

On podsjeća da Kina, Rusija i Turska angažman u regiji ne dovode u vezu s pitanjima koja su od značaja za demokratizaciju i vladavinu prava.

“Osiguravajući potporu tih država, lideri zapadnog Balkana šalju dvosmislenu poruku da pristupanje EU nije jedini scenarij, već da su moguće i druge opcije. Očigledno je da su regionalni lideri više naklonjeni suradnji s trećim zemljama i oportunističkom otkazivanju europskih pravila zarad političke podrške i novca bez uvjetovanja. Za razliku od suradnje s EU, koja je zasnovana na određenim načelima i vrijednostima“, tvrdi Majstorović za Vijesti.

Vladimir Vučković iz podgoričkog “Centra za građansko obrazovanje” smatra da lideri Zapadnog Balkana svjesno koketiraju s neeuropskim silama. Podsjećajući na izjave crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da “EU mora prihvatiti oštru konkurenciju na globalnoj sceni” te da “Crna Gora nije iz nužde opredijeljena da bude dio EU”, i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića “da je EU racionalan izbor, ali da to ne znači da će Srbija pokvariti odnose s Rusijom”, Vučković upozorava da upravo Crna Gora i Srbija prednjače u traženju alternative EU, iako se javno zalažu za integracije.

“To vidimo u slučaju Crne Gore i njenih kreditnih aranžmana s Kinom oko posla s autocestom, iako je EU imala značajnu rezervu prema tom poslu…. A Srbija je, kao glavni regionalni akter, počela jačati suradnju s Rusijom kroz potpisivanje niza ekonomskih i vojnih sporazuma. Zajedničko za politiku obje zemlje jest da su one poslale poruku EU – da njena igra nije jedina igra u gradu”, kaže Vučković za podgoričke Vijesti.

Taj list podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron Bruxelles u kolovozu upozorio da EU na Balkanu ima sve jaču konkurenciju, ističući da Zapadni Balkan treba ugraditi u Europu “inače će o njemu odlučivati SAD, Rusija i Turska”.

Majstorović smatra da će buduća integracija Zapadnog Balkana više zavisiti od zrelosti članica EU, nego država kandidata.

“Integracija zapadnog Balkana će zavisiti od zrelosti i spremnosti EU da prihvati činjenicu da svoju stratešku budućnost i autonomiju u vođenju europskih i globalnih pitanja neće biti u mogućnosti sprovesti dok god ove zemlje ne postanu njen sastavni dio”, zaključuje Majstorović u razgovoru za podgorički portal.

Mediji
Crna Gora je od akciza na gorivo za osam mjeseci ove godine prihodovala 100,53 miliona eura, što je za 3,68 odsto više nego u istom periodu 2018. godine, saopšteno je Dnevnim novinama u Ministarstvu finansija.

Iz Ministarstva finansija su dodali da prihodi od akciza na mineralna ulja i njihove derivate čine 8,56 odsto ukupnih prihoda budžeta za osam meseci. Kada je reč o prošloj godini, u državni budžet se po osnovu akciza na gorivo slilo 163,7 miliona evra. U Ministarstvu su najavili da će se, prema programu rada vlade, Zakon o akcizama menjati u četvrtom kvartalu, krajem godine. Poslednje izmene, kada je reč o visini akcize na mineralna ulja, njihove derivate i supstitute, izvršene su pre dve godine, donošenjem Zakona o izmenama i dopunama zakona o akcizama.

Prema poslednjim podacima iz Biltena Ministarstva ekonomije, cena eurosupera 95 u Crnoj Gori viša je od proseka u regionu, dok je eurodizel jeftiniji od prosečne regionalne vrednosti, prenosi portal Cdm.me.

U Crnoj Gori
Do konca 2021. revitalizirat će se šest generatora u HE Perućica, što će u znatnoj mjeri povećati sigurnost i stabilnost rada te produljiti vijek trajanja najstarije crnogorske velike hidroelektrane koja je u sustavu još od 1961. godine.

Ukupna vrijednost radova iznosi tri milijuna eura, javlja Elektroprivreda Crne Gore.

Izvršni direktor EPCG-a Igor Noveljić naglasio je kako je ovo početak velikih ulaganja u HE Perućica te da se u srpnju očekuje potpisivanje kreditnog aranžmana za realizaciju projekta sa Njemačkom razvojnom bankom-KfW, a koji je vrijedan 33 milijuna eura. Usporedno s rekonstrukcijom i modernizacijom HE Perućica bit će realizirana i zamjena transformatora, a dio sredstava iz kredita je predviđen za izradu dokumentacije za novi osmi agregat. Vrijednost tog projekta je 23 milijuna eura.

Suradnja s WWF-om
Moratorij na izgradnju malih hidroelektrana (mHE) je nužnost u kojoj smo se kao društvo našli nakon njihove stihijske gradnje, društvenih i ekoloških posljedica čije razmjere samo naziremo, tvrde u crnogorskoj nevladinoj udrugi Green Home. prenose Vijesti.

“Svi ugovori o koncesijama zaključeni do 2016. godine mogu biti raskinuti zbog kršenja Zakona o koncesijama”, rekla je Nataša Kovačević, izvršna direktorica Green Homea, koja je Skupštini predala peticiju kojom se traži zaustavljanje davanja i obnavljanja energetskih dozvola na temelju već podnijetih zahtijeva, dok se ne provede Strateška procjene utjecaja na okoliš svih odobrenih projekata malih hidroelektrana.

Ta peticija s više od 6000 potpisa predana je Skupštini 15. svibnja. Dragica Sekulić, ministrica ekonomije, priopćila je da vlada više neće davati nove koncesije za gradnju malih elektrana s povlaštenim statusom otkupa struje, ali da će biti moguća davanja koncesija za gradnju malih elektrana čiji bi vlasnici prodavali struju po tržišnim cijenama, bez subvencija s računa potrošača. To praktički znači da će svi koji su do sada izgradili male elektrane, kao i oni čija je procedura pokrenuta, a to je ukupno više od 50 malih HE, zadržati privilegirani status i sigurnu cijenu prodaje struje uz subvencije od strane potrošača.

Ministrica je dodala da će biti preispitani svi postupci za gradnju malih elektrana. Međutim, ako su ulagači kršili zakon raskid je na njihovu štetu, ali ako su državne institucije pravile propuste, na što ukazuju i iz Green Homea, investitori bi u slučaju oduzimanja dozvola bili obeštećeni. Da vlada i dalje planira gradnju malih HE pokazuje to što je na istoj sjednici usvojila odluku o izradi studije lokacije za Štitaričku rijeku kod Mojkovca, uz smjernice da se vodotoci koriste za gradnju malih elektrana.

Green Home je 2015. godine u suradnji s WWF-om i Europskim fondom za balkanske investicije, pripremio strategiju “Koraci prema održivom razvoju malih elektrana u Crnoj Gori”. Zaključci su da tada nije postojao veliki broj zakonski obveznih dokumenta i procedura za izgradnju ekološki održivih i prihvatljivih malih elektrana.

“Od 2008. do 2016. potpisano je oko 50 ugovora o koncesiji za gradnju mHE bez općeg Plana davanja koncesija za korištenje vodotoka na temelju kojeg se izrađuje koncesijski akt, što predstavlja flagrantno kršenje Zakona o koncesijama, kao i prateće studije o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš”, kažu iz Green Homea, tražeći poništenje svih ugovora.

Jutarnji list
Izvješće Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog kriminala, objavljeno ovih dana u Beču, zemlje Zapadnog Balkana prokazuje kao eldorado za unosne poslove niza kriminalnih bandi koje najčešće ne znaju ni za granice niti za nacionalnu pripadnost, piše u četvrtak Jutarnji list.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Države zapadnog Bakana koje svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen time opasno ugrožavaju zdravlje svojih stanovnika ali i onih u državama-članicama Europske unije, sažetak je analize nekoliko europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavljene u utorak.

Kako navodi Centar za ekologiju i energiju, čije je sjedište u Tuzli, organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje provele su analizu utjecaja rada termoelekrana na zapadnom Balkanu prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Kao ilustracija naveden je podatak iz 2016. po kojemu je samo tijekom 2016. godine iz termoelektrana na zapadnom Balkanu u zrak ispuštena količina sumpornog dioksida (SO2) jednaka onoj emitiranoj iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji, a tome treba dodati i enormu količinu zagađenja česticama prašine i dušičnim oksidom.

Sve to ima i konkretnu cijenu. Zbog onečišćenja zraka procijenjeno je kako se godišnji troškovi za zdravstvo koji iz toga proistječu za države zapadnog Balkana broje u iznosima od 6 do čak 11,5 milijardi eura. “Desetljećima termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš te svoje, ali i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti počnu voditi brigu o zdravlju svojih i građana EU”, izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Termoelektrane zapadnog Balkana izravna prijetnja i stanovnicima zemalja EU

Savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica izvještaja Vlatka Matković Puljić upozorila je kako je onečišćenje iz termoelektrana zapadnog Balkana izravna prijetnja i za stanovnike država u EU jer taj problem ne poznaje granice. “U Europi to i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utječe na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, izravnih susjeda regiji zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvaliteta zraka”, kazala je Matković Puljić.

U Bosni i Hercegovini, koja je kao dio bivše Jugoslavije izgradila brojne kapacitete za proizvodnju električne energije temeljene na eksploataciji ugljena, posebice koncetrirane na području Tuzle i u Kaknju u središnoj Bosni, gradnja tih elektrana nastavljena je i nakon rata, unatoč preporukama o potrebu smanjenja proozvodnje energije iz fosilnih goriva. Kineskom tehnologijom je u mjestu Stanari kod Doboja izgrađena i 2016. u pogon puštena potpuno nova termoelektrana koja struju proizvodi isključivo za izvoz.

Proširenje termoelektrana na ugljen pravda se radnim mjestima

Vlasti RS-a planiraju obnovu i proširenje termoelektrane u Gacku, a one u Federaciji BiH gradnju novih termoblokova u Tuzli, pri čemu se tvrtke iz Kine ponovo nameću kao najzainteresiraniji partneri.

Vlasti u oba entiteta tvrde kako je održanje priozvodnje i proširenje teermoelektrana na ugljen nužno zbog razvitka i očuvanja radnih mjesta, no analiza koju je 2018. godine objavio upravo tuzlanski Centar za ekologiju i energiji pokazala je kako su to netočne konstatacije te da to vrijedi za sve države zapadnog Balkana koje također planiraju slične projekte. “Dok predlagatelji navode da će u regiji biti sačuvano 10030 radnih mjesta i otvoreno 17600 novih, vjerojatnije je smanjene broja radnih mjesta za 5170. Razlog tome je činjenica da se i u slučaju kada se otvaraju nova radna mjesta zapravo radi o manjem broju nego što se prvobitno tvrdilo, kao i da ta brojka samo doprinosi nadomještavanju broja radnih mjesta koje je potrebno ukinuti u rudnicima radi postizanja prosječne produktivnosti rada u Europskoj uniji”, stoji u ovoj analizi.

Prema analizi koju je još 2004. godine provela Svjetska banka, broj zaposlenih u industriji ugljena na zapadnom Balkanu apsolutno nema ekonomsku osnovu i morao bi biti smanjen za najmanje 80 posto kako bi postao održiv i isplativ. U slučaju BiH to bi značilo da se s 15 tisuća broj zaposlenih mora smanjiti na svega 3 tisuće, a u Srbiji sa 25 tisuća na 8 tisuća.

U analizi podsjećaju i na to kako kod planiranja tremoelektrana na fosilna goriva okolišni faktor igra ogromnu ulogu zbog jasnih klimatskih promjena. Kako bi se izbjegla klimatska katastofa odnosno kako bi se zadržalo projecirani rast temperature ispod dva stupnja Celzijevih najmanje 80 posto geoloških rezervi ugljena diljem svijeta moralo bi ostati netaknuto. No čak je i prag rasta od dva stupnja Celzijevih neophodno sniziti kako bi se zaštitile zemlje koje su posebno izložene neželjenim utjecajima klimatskih promjena. Stoga je 2015. potpisan Pariški klimatski sporazum kojim se zemlje potpisnice pravno obvezuju da će nastojati porast globalne temperature ograničiti ispod praga od 1,5 stupnja Celzijevih.

Ina priprema akviziciju u Crnoj Gori, potvrdio je jučer predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon u intervjuu za Jutarnji list.
Kad govorimo o tržištu za naše rafinerije, treba razumjeti kako ono ovisi o zemljopisnoj udaljenosti. Dakle, što je vaš potrošač dalje, to vas više opterećuje trošak transporta i konkurentnost pada. Pritom je najbolje tržište vaša maloprodajna mreža. Mi imamo jaku mrežu u Hrvatskoj koju unapređujemo. U Bosni i Hercegovini se širimo, kao i u Crnoj Gori gdje upravo razmatramo jednu moguću akviziciju, rekao je Fasimon.

Prije dvije godine Ina je pregovarala o preuzimanju Vuk Petrol pumpi u Crnoj Gori no do dogovora nije došlo. INA Crna Gora prošle je godine izgradila dvije nove benzinske pumpe u Podgorici, a do kraja ove godine širom CG imat će desetak pumpi. Na crnogorskom tržištu trenutno ima skoro 100 benzinskih pumpi. Najviše ih ima Jugopetrol (35), slijedi Lukoil sa 11.

 Grčka kompanija Energean, koja je u martu prošle godine potpisala sa Vladom ugovor o koncesiji za proizvodnju i istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju za dva bloka u opštini Ulcinj, seizmička istraživanja morskog dna bi trebalo da počne tokom prva tri mjeseca naredne godine.

Crnogorski ministar obrane Predrag Bošković izjavio je u u utorak u Prištini kako je euroatlantska perspektiva ključ za stabilnost cijele jugoistočne Evrope te da je transformacija kosovskih sigurnosnih snaga u vojsku unutarnje pitanje Kosova, javljaju podgorički mediji.
Kako su pripćili iz Vlade Crne Gore, ministar Bošković se tijekom dana u Prištini sastao s ministrom kosovskih snaga sigurnosti Rustemom Berishom i premijerom i predsjednikom Kosova, Ramushom Haradinajem i Hashimom Thacijem.

Bošković i Berisha su istaknuli da posjet predstavlja temelj budućeg unaprjeđenja obrambene suradnje Crne Gore i Kosova, ali i još jedan važan pokazatelj spremnosti da se zajedničkim naporima doprinese kontinuiranom razvoju dobrosusjedskih odnosa i očuvanju stabilnosti i mira u cijeloj regiji.

Transformacija kosovskih sigurnosnih snaga u vojsku unutarnje je pitanje Kosova, rekao je Bošković i dodao da Crna Gora poštuje sve odluke suverenih zemalja, te da očekuje da Priština sama riješi taj problem. “Crna Gora je veliki zagovornik politike otvorenih vrata, integracije u NATO, ali podržavamo i ostale i prihvaćamo i poštujemo sva ona drugačija mišljenja koja postoje u regiji”, kazao je Bošković na konferenciji za novinare.

Kako je naveo, Crna Gora želi prenijeti svoje iskustvo euroatlanskih integracija kako bi napokon “cijela regija krenula putem integracija, odnosno cjelokupnog društvenog napretka”.

U Jugoistočnoj Europi najviše veleprodajne cijene za baznu električnu energiju u drugom kvartalu 2018. godine bile su u Grčkoj , a najniže u Bugarskoj , dok su u Srbiji i Hrvatskoj cijene bile 41, odnosno 43 eura za MWh, prema novom izvješću Europske komisije.
Veleprodajne prosječne cijene za baznu i vršnu električnu energiju u Jugoistočnoj Europi su naglo porasle od travnja, kada su bile 49 eura za MWh, do lipnju kada je zabilježeno više od 60 eura za MWh. Stalni rast cijena u tom dijelu Europe početkom ljeta je bio posljedica i temperatura, koje su za nekoliko stupnjeva bile više od prosječnih za ovo doba godine, što je povećalo potrošnju kupaca za potrebe hlađenja.

Što se tiče cijele EU, prosječne veleprodajne cijene električne energije u drugom kvartalu bile su 44 eura za MWh, što je godišnji rast od 18 posto. Niže cijene električne energije u Bugarskoj su možda bile posljedica povećanja proizvodnje u nuklearnim elektranama, koje, uz elektrane na lignit i hidroelektrane, mogu osigurati proizvodnju bazne električne energije uz niske troškove, navodi se u izvješću. Zbog takvih niskih cijena u Bugarskoj povećao se izvoz u susjedne zemlje, uglavnom u Grčku, Srbiju i Makedoniju.

U travnju 2018. godine udio obnovljivih izvora (voda, biomasa, vjetar i Sunčana energija) dostigao je 38 posto u proizvodnji električne energije EU-a, što je najviše od početka mjerenja ovih podataka, i prvenstveno rezultat dobre proizvodnje iz hidroelektrana i vjetroelektrana u najvećem dijelu Europe, naglašeno je u izvješću. Tako je u travnju ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora u EU bila veća od 80 TWh. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u drugom kvartalu 2018. udio fosilnih goriva (kombinacija krutih goriva i plina) smanjen je s 33 posto na 30 posto, dok je udio obnovljivih izvora porastao s 32% na 37%, objavio je Balkan Green Energy News.


Povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnja desetina energetskih objekata, ulaganje u prijenosnu mrežu te održivost rudnika i modernizacija proizvodnje, samo su neki od ciljeva Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koja je nedavno usvojena u Savjetu ministara BiH. Ipak, susjedna država ostat će solidno uronjena u proizvodnju energije iz fosilnih goriva. Istodobno, rast će cijena električne energije zbog veće penetracije obnovljivaca, prije svega korištenjem hidropotencijala, dok će vjetar i Sunce u finalnoj potrošnji rasti po vrlo malim stopama od 12%, odnosno 2,8% do 2035.. Ono što je gotovo sigurno, je da će zbog poticaja za ulaganja u obnovljive izvore energije samo po toj osnovi cijena električne energije u BiH do 2035. godine porasti najmanje 13% jer će za naknade trebati izdvojiti 115 mil. eura i to pod uvjetom da ostali troškovi (cijena električne energije, mrežarina i PDV) ostanu isti.

Termoelektrana koja je u pogonu 36 godina ostaje i dalje glavni oslonac elektroenergetskog sustava Crne.
Termoelektrana (TE) Pljevlja 36 godina uspješnog rada i poslovanja obilježava u znaku početka ekološke sanacije prvog bloka uz zbrinjavanje postojeće deponije šljake i pepela, priopćeno je iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

“U ova dva vezana projekta, čija realizacija će omogućiti nastavak valorizacije termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, do 2022. godine bit će uloženo oko 60 milijuna eura”, navodi se u priopćenju. Iz EPCG-a kažu da su, kao uvod u ekološku sanaciju prvog bloka, prvi u regiji uveli sustav online monitoringa položaja vatre u kotlu, kao preduvjeta za dovođenje dušikovih oksida u dimnom plinu na dopuštenu razinu.

“Online monitoringom smanjuje se i količina štetnih čestica koje odlaze u zrak jer je sagorijevanje potpunije”, objasnili su iz kompanije.

Iz EPCG-a su dodali da je u prvoj polovini ove godine TE Pljevlja proizvela 620,35 tisuća megavatsati (MWh) električne energije, što je šest posto više od plana. “Za posljednjih 36 godina rada TE je odradila oko 190.000 radnih sati. To je za ovu vrstu opreme i rekonstrukcije koje su obavljene dovoljan osnov da ovaj blok ima svu pažnju koja je potrebna i bude u sljedećim desetljećima glavni oslonac elektroenergetskog sustava Crne Gore”, dodali su iz EPCG-a.

Ulaganja u taj objekat, koja su dosegla 60 milijuna eura u proteklih deset godina, povećala su snagu i pouzdanosti rada TE. “Na temelju tih ulaganja, kroz dimenziju pouzdanosti, iskorištenosti kapaciteta i tehnoloških unaprijeđenja, dosegnuta je takva razina da u sljedećih 100 tisuća sati rada TE nema potrebe za kapitalnim ulaganjima i složenijim obnovama, osim u ekološku sanaciju prvog bloka, koja je planirana u sljedeće tri godine”, objašnjeno je u priopćenju EPCG-a.