Crna Gora

Ina priprema akviziciju u Crnoj Gori, potvrdio je jučer predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon u intervjuu za Jutarnji list.
Kad govorimo o tržištu za naše rafinerije, treba razumjeti kako ono ovisi o zemljopisnoj udaljenosti. Dakle, što je vaš potrošač dalje, to vas više opterećuje trošak transporta i konkurentnost pada. Pritom je najbolje tržište vaša maloprodajna mreža. Mi imamo jaku mrežu u Hrvatskoj koju unapređujemo. U Bosni i Hercegovini se širimo, kao i u Crnoj Gori gdje upravo razmatramo jednu moguću akviziciju, rekao je Fasimon.

Prije dvije godine Ina je pregovarala o preuzimanju Vuk Petrol pumpi u Crnoj Gori no do dogovora nije došlo. INA Crna Gora prošle je godine izgradila dvije nove benzinske pumpe u Podgorici, a do kraja ove godine širom CG imat će desetak pumpi. Na crnogorskom tržištu trenutno ima skoro 100 benzinskih pumpi. Najviše ih ima Jugopetrol (35), slijedi Lukoil sa 11.

 Grčka kompanija Energean, koja je u martu prošle godine potpisala sa Vladom ugovor o koncesiji za proizvodnju i istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju za dva bloka u opštini Ulcinj, seizmička istraživanja morskog dna bi trebalo da počne tokom prva tri mjeseca naredne godine.

Crnogorski ministar obrane Predrag Bošković izjavio je u u utorak u Prištini kako je euroatlantska perspektiva ključ za stabilnost cijele jugoistočne Evrope te da je transformacija kosovskih sigurnosnih snaga u vojsku unutarnje pitanje Kosova, javljaju podgorički mediji.
Kako su pripćili iz Vlade Crne Gore, ministar Bošković se tijekom dana u Prištini sastao s ministrom kosovskih snaga sigurnosti Rustemom Berishom i premijerom i predsjednikom Kosova, Ramushom Haradinajem i Hashimom Thacijem.

Bošković i Berisha su istaknuli da posjet predstavlja temelj budućeg unaprjeđenja obrambene suradnje Crne Gore i Kosova, ali i još jedan važan pokazatelj spremnosti da se zajedničkim naporima doprinese kontinuiranom razvoju dobrosusjedskih odnosa i očuvanju stabilnosti i mira u cijeloj regiji.

Transformacija kosovskih sigurnosnih snaga u vojsku unutarnje je pitanje Kosova, rekao je Bošković i dodao da Crna Gora poštuje sve odluke suverenih zemalja, te da očekuje da Priština sama riješi taj problem. “Crna Gora je veliki zagovornik politike otvorenih vrata, integracije u NATO, ali podržavamo i ostale i prihvaćamo i poštujemo sva ona drugačija mišljenja koja postoje u regiji”, kazao je Bošković na konferenciji za novinare.

Kako je naveo, Crna Gora želi prenijeti svoje iskustvo euroatlanskih integracija kako bi napokon “cijela regija krenula putem integracija, odnosno cjelokupnog društvenog napretka”.

U Jugoistočnoj Europi najviše veleprodajne cijene za baznu električnu energiju u drugom kvartalu 2018. godine bile su u Grčkoj , a najniže u Bugarskoj , dok su u Srbiji i Hrvatskoj cijene bile 41, odnosno 43 eura za MWh, prema novom izvješću Europske komisije.
Veleprodajne prosječne cijene za baznu i vršnu električnu energiju u Jugoistočnoj Europi su naglo porasle od travnja, kada su bile 49 eura za MWh, do lipnju kada je zabilježeno više od 60 eura za MWh. Stalni rast cijena u tom dijelu Europe početkom ljeta je bio posljedica i temperatura, koje su za nekoliko stupnjeva bile više od prosječnih za ovo doba godine, što je povećalo potrošnju kupaca za potrebe hlađenja.

Što se tiče cijele EU, prosječne veleprodajne cijene električne energije u drugom kvartalu bile su 44 eura za MWh, što je godišnji rast od 18 posto. Niže cijene električne energije u Bugarskoj su možda bile posljedica povećanja proizvodnje u nuklearnim elektranama, koje, uz elektrane na lignit i hidroelektrane, mogu osigurati proizvodnju bazne električne energije uz niske troškove, navodi se u izvješću. Zbog takvih niskih cijena u Bugarskoj povećao se izvoz u susjedne zemlje, uglavnom u Grčku, Srbiju i Makedoniju.

U travnju 2018. godine udio obnovljivih izvora (voda, biomasa, vjetar i Sunčana energija) dostigao je 38 posto u proizvodnji električne energije EU-a, što je najviše od početka mjerenja ovih podataka, i prvenstveno rezultat dobre proizvodnje iz hidroelektrana i vjetroelektrana u najvećem dijelu Europe, naglašeno je u izvješću. Tako je u travnju ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora u EU bila veća od 80 TWh. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u drugom kvartalu 2018. udio fosilnih goriva (kombinacija krutih goriva i plina) smanjen je s 33 posto na 30 posto, dok je udio obnovljivih izvora porastao s 32% na 37%, objavio je Balkan Green Energy News.


Povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnja desetina energetskih objekata, ulaganje u prijenosnu mrežu te održivost rudnika i modernizacija proizvodnje, samo su neki od ciljeva Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koja je nedavno usvojena u Savjetu ministara BiH. Ipak, susjedna država ostat će solidno uronjena u proizvodnju energije iz fosilnih goriva. Istodobno, rast će cijena električne energije zbog veće penetracije obnovljivaca, prije svega korištenjem hidropotencijala, dok će vjetar i Sunce u finalnoj potrošnji rasti po vrlo malim stopama od 12%, odnosno 2,8% do 2035.. Ono što je gotovo sigurno, je da će zbog poticaja za ulaganja u obnovljive izvore energije samo po toj osnovi cijena električne energije u BiH do 2035. godine porasti najmanje 13% jer će za naknade trebati izdvojiti 115 mil. eura i to pod uvjetom da ostali troškovi (cijena električne energije, mrežarina i PDV) ostanu isti.

Termoelektrana koja je u pogonu 36 godina ostaje i dalje glavni oslonac elektroenergetskog sustava Crne.
Termoelektrana (TE) Pljevlja 36 godina uspješnog rada i poslovanja obilježava u znaku početka ekološke sanacije prvog bloka uz zbrinjavanje postojeće deponije šljake i pepela, priopćeno je iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

“U ova dva vezana projekta, čija realizacija će omogućiti nastavak valorizacije termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, do 2022. godine bit će uloženo oko 60 milijuna eura”, navodi se u priopćenju. Iz EPCG-a kažu da su, kao uvod u ekološku sanaciju prvog bloka, prvi u regiji uveli sustav online monitoringa položaja vatre u kotlu, kao preduvjeta za dovođenje dušikovih oksida u dimnom plinu na dopuštenu razinu.

“Online monitoringom smanjuje se i količina štetnih čestica koje odlaze u zrak jer je sagorijevanje potpunije”, objasnili su iz kompanije.

Iz EPCG-a su dodali da je u prvoj polovini ove godine TE Pljevlja proizvela 620,35 tisuća megavatsati (MWh) električne energije, što je šest posto više od plana. “Za posljednjih 36 godina rada TE je odradila oko 190.000 radnih sati. To je za ovu vrstu opreme i rekonstrukcije koje su obavljene dovoljan osnov da ovaj blok ima svu pažnju koja je potrebna i bude u sljedećim desetljećima glavni oslonac elektroenergetskog sustava Crne Gore”, dodali su iz EPCG-a.

Ulaganja u taj objekat, koja su dosegla 60 milijuna eura u proteklih deset godina, povećala su snagu i pouzdanosti rada TE. “Na temelju tih ulaganja, kroz dimenziju pouzdanosti, iskorištenosti kapaciteta i tehnoloških unaprijeđenja, dosegnuta je takva razina da u sljedećih 100 tisuća sati rada TE nema potrebe za kapitalnim ulaganjima i složenijim obnovama, osim u ekološku sanaciju prvog bloka, koja je planirana u sljedeće tri godine”, objašnjeno je u priopćenju EPCG-a.

U Crnoj Gori od prvog studenog počinju seizmička istraživanja tvrtke Eni-Novatek za naftom i prirodnim plinom.
Ako se otkriju ugljikovodici, Crnoj Gori bi pripali prihodi od 62% – 68%. Eni i Novatek su prema ugovoru dobili odobrenje za bušenje dvije bušotine, jedna će biti duboka 6.500 m, a druga 2.000 m.

“Ovdje smo jer smo analizirali podatke koji su već postojali u Crnoj Gori i vjerujemo da potencijal postoji, ali naša posljednja riječ će biti tek kada vidimo nove podatke. Do novih podataka doći će se seizmičkim istraživanjima koja počinju 1. studenog i trajat će 45 dana. Naime, brod koji će se kretati sporo brzinom između 4 i 6 čvorova za sobom će vući uređaj za emitiranje zvučnih impulsa. Zvuk će se odbijati od morskog dna, a brodska računala će obrađivati seizmičke podatke. Taj signal će analizirati super računalo i dobit ćemo bolju sliku što je ispod površine.

To će nam omogućiti da istražimo potencijalni resurs područja za koji smo dobili dozvolu. Nadamo se da ćemo dobiti dobre podatke”, istaknuo je Agostino Makanji, direktor tvrtke Eni. Antonios Nikolopulos, direktor grčke tvrtke Energean Oil & Gas, naglašava da će njegova tvrtka početi seizmička istraživanja, nakon odobrene procjene utjecaja na okoliš, krajem ove ili početkom iduće godine.”Vlada i Parlament su odlučili da samo 15% od tog eventualnog prihoda ide u državni budžet, a da 85% se ostavi generacijama koje dolaze, kao investicijski razvojni fond, koji će sam po sebi generirati neke prihode”, izjavio je Vladan Dubljević, direktora Uprave za ugljikovodike u Crnoj Gori, objavio je CDM.

Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjeluje u utorak u Ženevi na sastanku šefova država ili vlada u okviru strateškog dijaloga o zapadnom Balkanu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma.
Premijer Plenković je najavio da će taj sastanak, koji je počeo u utorak ujutro, biti prigoda za razgovore o posljedicama referenduma u Makedoniji, sigurnosnoj situaciji i razgovorima koji se vode između Srbije i Kosova te za analizu stanja u BiH uoči općih izbora sljedeći vikend.

Plenković je rekao da je cilj današnjeg sastanka raspraviti kako države jugoistoka Europe mogu ići naprijed prema svom temeljnom cilju, članstvu u EU-u, u čemu im Hrvatska može pomoći.

“Želimo vidjeti kako će se riješiti nekoliko bitnih političkih i sigurnosnih pitanja i također pomoći u transferu znanja u pogledu onoga što te zemlje mogu očekivati u okviru pregovora. To je naša strateška pozicija i mislim da je važno, pripremajući se za naše predsjedanje na početku mandata nove Komisije i novog Europskog parlamenta, novog predsjednika Europskog vijeća, da damo zamah tom procesu u prvoj polovici 2020. kada ćemo predsjedati Vijećem EU-a”, rekao je Plenković u ponedjeljak navečer.

Na skupu, osim Hrvatske, sudjeluju i predsjednici država ili vlada ili ministri iz Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Srbije, Švicarske i Turske.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio je u ponedjeljak u Ženevi da se od početka zauzima za to da se afera SMS rasvijetli do kraja.

Rekao je to komentirajući informaciju da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović po povratku iz SAD-a od nadležnih službi zatražila detaljne informacije o aferi te zahtjev oporbe da se osnuje istražno povjerenstvo za taj slučaj. “Što se tiče istrage oko SMS-a, tu se u cijelosti slažemo. Tu priču treba apsolutno rasvijetliti do kraja i to je moj stav od početka, od kada sam saznao za to. Što se tiče ove druge inicijative, vidjet ćemo koliko je primjerena”, izjavio je Plenković novinarima.

Građani Kijeva plaćaju najjeftiniju električnu energiju u Europi, i to 0,0376 EUR/kWh, dok je najskuplja u Kopenhagenu (0,3111 EUR/kWh), potvrđuje izvještaj Regulatorne agencije za energetiku u Crnoj Gori. 
Poslije Kijeva najjeftiniji je Beograd (0,0717 EUR/kWh), pa onda Podgorica (0,1002 EUR/kWh). Međutim, na listi Agencije nema Sarajeva, Skoplja i Prištine za koje se vjeruje da također plaćaju jeftinu električnu energiju. Prema izvještaju Eurostata iz svibnja 2018. godine, cijena električne energije za kućanstva u zemljama EU-a je u prosjeku smanjena za 0,2%, u razdoblju od druge polovice 2016. do druge polovice 2017. godine.

U Italiji su cijene za kućanstva najviše pale, i to za 11,1%, dok je na Cipru došlo do povećanja od 12,6%. Poskupljenje se osjetilo i u Rumunjskoj za 7,2%, Malti za 7,1%, Estoniji za 6,5%, Velikoj Britaniji za 5,3%, Bugarskoj i Belgiji za 4,8% i Poljskoj za 4,5%. Uz Italiju, pad cijena je zabilježen i u Hrvatskoj za 7,5%, Slovačkoj za 6,2% i Grčkoj za 6%. Većina država članica EU je osjetilo mala povećanja ili smanjenja cijena (jedan do četiri posto). U drugoj polovici 2017. godine prosječna cijena električne energije je bila najniža u Ukrajini (0,0383 EUR/kWh), pa na Kosovu (0,0654 EUR/kWh), u Srbiji (0,0695 EUR/kWh) i Makedoniji (0,0811 EUR/kWh). Najviše cijene u istom razdoblju su bile u Njemačkoj (0,3048 EUR/kWh), Danskoj (0,3010 EUR/kWh), Belgiji (0,2877 EUR/kWh) i Irskoj (0,2355 EUR/kWh), prema izvještaju Agencije, a objavio je Portal Analitika.

Tvrtka RWE jučer je objavila da je prvu polovicu 2018. godine zaključila s manjom dobiti, zbog slabije profitabilnosti poslovanja s konvencionalnim izvorima energije i smanjene proizvodnje električne energije u termoelektranama i nuklearnim elektranama.

U razdoblju od siječnja do lipnja prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) smanjena je za 18,6%, odnosno na 1,1 milijardu EUR. Prilagođena neto dobit smanjena je za 22,7%, na 683 milijuna EUR. Za cijelu godinu tvrtka očekuje prilagođenu dobit prije kamata, poreza i amortizacije između 1,4 – 1,7 mlrd. EUR, dok bi se prilagođena neto dobit trebala kretati između 500 i 800 mil. EUR,

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) planira u narednih pet godina uložiti 170 milijuna eura u povećanje snage instaliranih kapaciteta te izgradnju novih. Radi se na renoviranju deponije pepela i šljake u TE Pljevlja, što vrijedi 60 milijuna eura, a u HE Perućica uz pomoć kredita njemačke razvojne banke investirat će se 60 mil. eura u ugradnju osmog agregata kojim će dobiti novih 60 MW instalirane snage. U planu je druga faza modernizacije HE Piva vrijedna 10 mil. eura za koju je potpisan ugovor o modernizaciji s Litostrojem i ABB-om, rekao je izvršni direktor EPCG Igor Noveljić povodom 108. godina postojanja tvrtke. Također, tvrtka privodi kraju izradu dokumentacije za HE Komarnica, a EPCG razmišlja i o solarima i vjetroelektranama, kao što je VE Gvozd u što se planira uložiti 70 mil. eura, objavili su tamošnji mediji.

Elektroprivreda Crne Gore i konzorcij slovenske i talijanske kompanije Litostroj i ABB JV potpisali su ugovor o rekonstrukciji i modernizaciji Hidroelektrane Piva vrijedan 10,3 milijuna eura, javlja portal Analitika.
Ugovor koji će finanicirati KfW banka s 8,5 milijuna eura i EPCG, potpisali su izvršni direktor EPCG-a Igor Noveljić, direktor integracija Litostroja Damjan Kolenko i generalni mendažer ABB-a Danilo Moresco. Igor Noveljić je rekao je da će hiodroelektrana dobiti moderniziranu hidrostrojnu i elektro opremu sva tri agregata, postrojenja vlastite potrošnje elektrane i najsuvremeniji sustav za upravljanje na razini elektrane koji će, kako je objasnio, omogućiti automatsko upravljanje svim agregatima i svim postrojenjima iz središnje komande.

“Osim ostvarivanja glavnih ciljeva realizacije projekta kao što su produženje radnog vijeka elektrane za još 40 godina, osigurava se visoka pogonska spremnost i pouzdanosti elektrane. Pružanjem tzv. pomoćnih i sistemskih usluga za elektroenergetski sustav Crne Gore ostvaruje se dodatni prihod kompanije koji je u poljednje dvije godine iznosio preko dva milijuna eura”, dodao je Noveljić.

Projekat revitalizacije HE Piva obuhvaćen je Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine kao jedan od projekata iz odabrane grupe čiji je cilj i povećanje energetske učinkovitosti postojećih proizvodnih, prijenosnih i distribucijskih objekata. U sljedećem razdoblju očekuje se i potpisivanje ugovora za drugu fazu rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrane Perućica u vrijednosti od 30 milijuna eura.

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

Kandidat i čelnik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović proglasio je pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori održanih u nedjelju.
“Ovo je pobjeda europske budućnosti Crne Gore”, rekao je Đukanović koji je obećao raditi tijekom svog mandata na približavanju Crne Gore Europskoj uniji.

Njegov glavni protukandidat Mladen Bojanić, kandidat dijela oporbe, rekao je da neće čestitati Đukanoviću koji je “prisvojio državu i sve njezine institucije i ne bi trebao slaviti već se sramiti”. “Crna Gora je izabrala što je izabrala”, kratko je prokomentirao.

Prema preliminarnim rezultatima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), na temelju 90 posto prebrojanih glasova, Đukanović je osvojio 53,9 posto glasova.

Bojanić je osvojio 33,4 posto, kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović 8,1 posto, a ostali kandidati ispod tri posto glasova. Prema podacima CDT-a na izborima je glasalo 64 posto birača.

Prvi puta među kandidatima i jedna žena

Na izborima je Crnogorcima bilo dano da biraju između sedam kandidata, među kojima se prvi puta našla i jedna žena.

Vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) odlučila je za tu dužnost kandidirati svog čelnika Đukanovića. Podržali su je njezini koalicijski partneri na državnoj razini – Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokrati (SD), Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i albanske stranke.

Bojanić, predstavnik je jednog dijela oporbe – Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Socijalističke narodne partije(SNP) i Građanskog pokreta URA.

Među kandidatima je i jedina žena koja se dosad kandidirala na predsjedničkim izborima, kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović.

Novi povratak “vječnog” Đukanovića

Iako je već triput odlazio u političku mirovnu, Milo Đukanović proveo je 27 godina obnašajući najvažnije dužnosti u Crnoj Gori a ovom pobjedom ponovno se vratio na političku scenu.

Đukanović se iz samoproglašene mirovine vraćao svaki put kad bi njegova stranka, koja je cijelo vrijeme na vlasti u Crnog Gori, zapala u krizu.

Bivši crnogorski premijer u šest mandata i predsjednik u jednom, uz izuzetak tri kratke “mirovine” obnašao je dužnost šefa vlade ili države još od 1991., kada je bio najmlađi europski premijer.

Njegova Demokratska partija socijalista (DPS), nastala iz nekadašnjeg crnogorskog Saveza komunista, nikada nije bila u oporbi.

Đukanovićevo posljednje povlačenje iz politike uslijedilo je nakon parlamentarnih izbora u listopadu 2016. koje je zasjenio skandal oko hakiranja društvenih mreža koje je koristila oporba kako bi zaobišla dominaciju DPS-a u državnim medijima.

Na političku scenu vraća se u trenutku kada je DPS pred pritiskom mogućeg gubitka vlasti u nekoliko gradova na lokalnim izborima 27. svibnja i s tankom većinom u parlamentu.

Đukanović je, međutim, u Crnoj Gori oduvijek izazivao podjele, a njegova je stranka tako dugo na vlasti prije svega zahvaljujući neslozi među oporbenim strankama koje se, čini se, slažu samo u napadu na njega.

Njegova popularnost polako se smanjivala sa svakim većim političkim zaokretom otkako je Crna Gora dovela u pitanje svoje bliske veze sa Srbijom i njezinim bivšim predsjednikom Slobodanom Miloševićem 1996.

Deset godina poslije Đukanović je zahvaljujući tijesno dobivenom referendumu o neovisnosti izveo Crnu Goru iz zajednice sa Srbijom. U novije vrijeme usmjerio je zemlju snažno prema zapadu i članstvu u NATO-u, u koji je Crna Gora ušla 2017. Istodobno je raskinuo tradicionalno savezništvo s Rusijom, dodatno izazvavši ljutnju dijela populacije sklonog Moskvi.

Uza sve to na Đukanovićev račun stalno su stizale optužbe za korupciju i “rođački kapitalizam” s obzirom da su neki članovi njegove obitelji dospijevali na ugledne političke, sudačke ili poslovne dužnosti.

U tom smislu ni optužbe protiv Đukanovića nisu stizale samo od crnogorske oporbe. Talijanski tužitelj čak je 2002. zatražio njegovo uhićenje zbog navodne uloge u krijumčarenju cigareta 90-ih godina prošlog stoljeća. Od toga je, međutim, Đukanovića zaštito diplomatski imunitet.