Bosna i Hercegovina

“Ovo će biti od velike koristi onima koji trebaju pješačko naoružanje”, kazala je Pendeš podsjetivši na stroge odredbe zakona o javnim nabavama u BiH koje propisuju jasne uvjete za kupnju takve opreme. Kvaliteta i dostupnost, drži ministrica Pendeš, na strani su karlovačke tvrtke i mogu biti važan faktor pri donošenju budućih odluka o kupnji oružja za potrebe oružanih snaga BiH.

Hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Del Vechio kazao je kako je ovo dio ukupne vojno-gospodarske suradnje dvije države.Tržište Hrvatske kao i BiH je razmjerno malo, no upravo stoga postoji interes zajednički nastupiti na trećim tržištima s obzirom da BiH kroz svoju vojnu industriju već ima svoj pristup nekima od njih, kazao je Del Vechio.

Veleposlanik je podsjetio kako Hrvatska kao članica NATO-a ima certifikate koji osiguravaju konkurenciju s drugim državama Alijanse, a to može biti iskustvo korisno i za BiH. Ministrici Pendeš je iskazao zahvalnost na dosadašnjoj vojnoj suradnji Hrvatske i BiH koju je opisao kao “izvrsnu”.

Direktor karlovačke tvrtke “HS product” Željko Pavlin podsjetio je kako je ta tvrtka već godinama na tržištu BiH. “Tu smo već godinama jedan od glavnih igrača”, kazao je Pavlin novinarima istaknuvši kako količina onoga što se može plasirati u BiH nije presudna nego jačanje ukupne suradnje.

Istaknuo je kako je “HS Product” usvojio visoke tehnologije proizvodnje oružja i svojim znanjem može biti poveznica sa svjetskim tržištima tvrtkama iz BiH. “HS Product” je na tržište BiH do sada uglavnom plasirao svije pištolje dokazane kvalitete i oni su broj 1 i u policijskim agencijama unutar Federacije BiH.

Svoju najnoviju pušku, oznake VHS-2, koja je također prepoznata kao oružje vrhunske kvalitete, “HS Product” je već prodao posebnim policijskim postrojbama Zeničko-dobojske i Livanjske županije, a sada se nadaju kako će za nju biti zanimanja i u oružanim snagama BiH. “Nadamo se da će nas pri natječaju uzeti u obzir jer se možemo boriti cijenom i kvalitetom s inozemnom konkurencijom”, kazao je Pavlin.

Prema posljednim rezultatima, dostupnim od utorka na mrežnim stranicama Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP), Komšić je na izborima 7. listopada dobio povjerenje više od 220 tisuća birača koji su glasovali za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a njegov glavni rival i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović nešto više od 141 tisuće glasova.

To znači kako je za Komšića glasovalo 54 posto birača, dok je Čović dobio 20 posto glasova manje. Šefik Džaferović i z Stranke demokratske akcije (SDA) i dalje vodi u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, no s osvojenih 207 tisuća glasova on ima znatno “tanju” prednost u usporedbi s vodećim kandidatima za hrvatskog i srpskog člana državnog vrha, jer je dobio tek 16 tisuća glasova više od njegovog glavnog rivala Denisa Bećirovića iz SDP BiH.

Posljednji izborni rezultati potvrdili su uvjerljivu pobjedu Milorada Dodika u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH, koji je dobio 351 tisuću glasova, a njegov protukandidat Mladen Ivanić 280 tisuća, što je 54 posto glasova za Dodika, a oko 43 posto za Ivanića.

Komentirajući Dodikov izbor Petritsch je kazao kako bi to mogla biti “nepodnošljiva situacija” za BiH i kočnica na putu te zemlje ka članstvu u euroatlantskim integracijama. “Dodik je na crnoj listi SAD-a, a to ozbiljno ograničava obujam njegova političkog djelovanja. On također neće biti u stanju uraditi bilo što za Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji, koja financira i građane u Republike Srpske ali od njega (Dodika) doživljava uvrede. On je već sada, dakle i prije nego što je počeo raditi na toj dužnosti, jedan slab faktor”, ocijenio je austrijski diplomat koji dobro poznaje stanje u BiH.

Petritsch je na dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH bio od kolovoza 1999. do svibnja 2002. godine. Taj mandat uključuje i razdoblje velike krize u BiH, obilježeno pokušajem uspostave tzv. hrvatske samouprave nakon izbora 2000. godine na kojima su povjerenje birača dobile lijeve političke snage predvođene SDP-om BiH. Ta je epizoda u kojoj je HDZ BiH pokušao blokirati provedbu izbornih rezultata okončana smjenom Ante Jelavića s pozicije člana Predsjedništva BiH.

U BiH su u nedjelju 7. listopada održani opći izbori, pa iako se glasovi još broje, potpuna je nepoznanica kako će se popuniti gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH, u kojemu tri naroda imaju jednak broj izaslanika te mogu jednako utjecati na uspostavu vlasti i donošenje odluka. S obzirom da su bošnjačke stranke u više navrata uspostavljale vlast u Federaciji BiH tako što su u hrvatski klub birani Hrvati iz županija u kojoj zapravo i ne žive, reagirao je Ustavni sud te izbrisao te odredbe Izbornog zakona. Prije izbora bošnjačke stranke su pokušale donijeti neustavni entitetski izborni zakon kako bi pokušale provesti presudu po apelaciji Bože Ljubića, no u tome su ih spriječile hrvatske stranke.

U međuvremenu je na proteklim izborima za hrvatskog člana BiH Predsjedništva izabran Željko Komšić, za kojega hrvatske stranke tvrde da je izabran apsolutnom većinom bošnjačkih glasova. “To se više nikada neće dogoditi i nadam se da imamo dovoljno instrumenata da to zaživi kroz zakonodavstvo BiH, Ustav BiH, do kraja poštujući odluku Ustavnog suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju”, rekao je Čović. Na konferenciji za novinare u Kupresu nakon sjednica vodstva HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dodao je kako njegova ocjena da se vlast ne može izabrati bez provedbe odluke Ustavnog suda ne znači nikakvu blokadu.

“I dalje kao stožerna stranka Hrvata u komunikaciji s drugim strankama želimo tražiti rješenja. Kao što smo izbjegli bilo kakav očekivani plan blokada, kako se tumačio moj plan B, mi smo rekli da idemo u izborni proces svjesni da mora doći do preobrazbe prije svega kroz izborno zakonodavstvo”, kazao je. Po njegovim riječima, izmjene Izbornog zakona najmanje ovise od HDZ-a BiH, te da je sada odgovornost na bošnjačkim i srpskim strankama oko provedbe odluke Ustavnog suda BiH.

Upitan kako komentira medijske interpretacije po kojima je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić usporedio izbor Željka Komšića i nacističkog lidera Adolfa Hitlera, predsjednik HDZ-a BiH je rekao kako to nisu riječi vrhbosanskog nadbiskupa. “Kada je u pitanju uzoriti kardinal, jednako kao što ne komentiram bilo čije istupe, jednako tako neću niti ovaj komentar. Ali, siguran sam kako on to nije rekao kako ste vi to interpretirali. On je dao jednu usporedbu u općem procesu, a nikako ne vezujući uz bilo čije ime”, pojasnio je Čović.

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić ocijenio je u nedjelju kako se Hrvatima u toj zemlji oduzimaju prava te se to predstavlja zakonitim, na što je poručio kako je i Hitler na zakonit način stigao na vlast.

“Od svih kontinenata jedino je Europa smanjila potrošnju u proteklih petnaest godina i počela s aktivnim restrukturiranjem energetike i smanjenjem uvoza energije. Također je puno učinjeno i u sektoru energetske učinkovitosti. Europa je najbrže razvila industriju energetske učinkovitosti, a najviše je pored SAD-a učinila i na razvoju OIE i tako povećala svoju samodostatnost i smanjila potrebe za uvozom energije.

Potrošnja primarne energije u EU smanjena s 1,823 milijarde tona ekvivalentne nafte u 2004. na oko 1,611 milijardi tona ekvivalentne nafte u 2014. godini, odnosno za nešto preko 11,6 posto u deset godina i oko 12,5 posto u zadnjih 13 godina”, smatra Grozdanić. Dodaje da Europska komisija, posebice u zadnje četiri godine, kontinuirano upozorava da države jugoistočne Europe imaju problema sa sigurnošću opskrbe plinom.

Stoga smatra da u tom smjeru i na toj poziciji treba gledati Hrvatsku. No, da bi mogla ojačati svoju energetsku poziciju, kaže, Hrvatska bi prvo trebala dobro razumjeti gdje je sada i definirati nacionalnu energetsku politiku s obzirom na 2030. i 2050. godine te kako doći do nje u definiranim vremenskim okvirima.

Predviđa se da će plin u nadolazećim godinama biti sve zastupljeniji u energetsku miksu, uzimajući udjele ugljenu i nafti. Tako je prošle godine potrošnja plina porasla za tri posto, najviše od 2010. godine, dok je proizvodnja porasla za četiri posto, dvostruko više od desetogodišnje prosječne stope rasta. Na koji se način prema tomu treba postaviti Hrvatska – treba li ulagati u povećanje proizvodnje plina ili težište prebaciti na diversifikaciju?”, kaže energetski stručnjak iz HGK te ističe da Hrvatska prije svega treba iskoristiti sve dostupne vlastite resurse koje može kako bi povećala energetsku sigurnost i energetsku neovisnost. “Dakle, treba ulagati u povećanje proizvodnje plina, što prvenstveno uključuje povećanje istraživačkih aktivnosti (i na kopnu i na moru) i prebacivanje na diversifikaciju i izvora opskrbe i njezinih pravaca. Prema Međunarodnoj plinskoj uniji, prirodni plin će do 2030. u potrošnji EU narasti još oko 3,5 do četiri posto. Budućnost vidimo u većem udjelu potrošnje prirodnog plina i elektrifikaciji (većoj proizvodnji i potrošnji električne energije) EU do 2050.”, kaže Grozdanić kojeg smo upitali i da li možemo očekivati da će uskoro rasti cijena plina.

Naime, ona se za kućanstva ne bi trebala mijenjati do ožujka sljedeće godine jer je do tada određena zaštitna referentna cijena od 0,18 kWh. Kako je tržišna cijena viša, to bi moglo značiti da bi plin građanima ipak mogao poskupjeti sljedeće godine. “Ministar energetike Tomislav Čorić je nedavno potvrdio da se u ovoj sezoni cijena neće mijenjati, no za ostalo je ostao neodređen”, kaže Grozdanić koji smatra da će cijenu plina za kućanstva regulator odrediti za razdoblje nakon ožujka 2019. godine. “Puno je značajnije odrediti što će se događati s cijenom plina za gospodarstvo jer je već sadašnja cijena viša od one za kućanstva, a svaki daljnji rast uzrokovat će smanjenje konkurentnosti hrvatskih proizvođača. Isto tako, može uzrokovati povlačenje stranih ulagača koji već imaju proizvodne pogone u Hrvatskoj, ali i povećanje cijene proizvoda na domaćem tržištu namijenjenih, između ostaloga, i kućanstvima. Tako da i promjena cijene plina za industriju može utjecati na potrošačku košaricu”, ističe Igor Grozdanić iz Hrvatske gospodarske komore, donosi Poslovni dnevnik.

Na ovoj izuzetno važnoj konferenciji je predviđeno i učešće BH-Gasa. Radi se o regionalnoj konferencija koja će biti utoliko značajna jer će biti razgovora o povezanosti tržišta plina tj. transportnih sistema i dobavnih pravaca plina. BH-Gas će pored učešća na konferenciji uzeti učešće i na panel diskusiji “Jedinstveno energetsko tržište regije“.

Konferencija bi trebala afirmisati saradnju zemalja regije u resoru tržišta plina što je u ovom trenutku posebno značajno sa aspekta Bosne i Hercegovine i namjere za povezanošću sa transportnim sistemom Hrvatske te diversifikacijom izvora snabdjevanja.

Pohvalio je napore za plinofikaciju, ali je rekao kako ona, bez modernizacije, rješava manji dio problema. Komentirajući kako riješiti prepreke nastale oko plinofikacije rekao je: „Sve što Putin hoće, Putin može riješiti“.

Izrazio je zadovoljstvo ministarstvom zaštite okoliša i energetike glede fiksiranja cijene plina za maloprodaju rekavši kako kompanije ne rade u zrakopranoznom prostoru, a profit nije sveta krava. Potrebno je energent prilagoditi standardu građana, rekao je Porges.

Naglasio je kako su udjeli države u cijeni naftnih derivata svuda u Europi, pa i u nas zadani, jer ne bismo imali proračunskog novca za zdravstvo, mirovine, ceste i željeznice da toga nema.

Smanjenje udjela države u cijeni naftnih derivata, kaže Porges, moralo bi biti sveobuhvatna ekonomska politika, teško jedno ministarstvo samo može nešto učiniti. Ipak, za poskupljenje je teško kriviti kompanije zato što cijena ovisi o trošarinama, nabavnoj cijeni nafte i porezu, a najmanje o maržama kompanija koje su neznatnog udjela u cijeni.

Kazao je kako očekuje povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnom udjelu energenata, međutim, ne očekuje kraj ugljikovodika zato što su se pojavili postupci dobivanja nafte i plina iz nekonvencionalnih izvora energije. Zaključio je kako bi trebalo pripaziti što činimo kao ljudski rod sa životnom okolinom kako se kasnije ne bismo čudili.

Rafinerija je izgrađena prije 40 godina i samo je djelomično modernizirana. Incidenti u naftnim postrojenjima i rafinerijama česta pojava u svijetu, a požari, koji su i češći, uglavnom imaju manje posljedice od eksplozija, kad je riječ o rafinerijama. Naime, rafinerije su građene modularno no u slučaju eksplozije problem je veći jer dolazi do promjene u statici postrojenja a tada ona u pravilu posve prestaju s radom pa i duže vrijeme. S obzirom da je rafinerija u Brodu u ionako lošem stanju pitanje je kada će i hoće li uopće ponovo početi s radom u bliskoj budućnosti.

Plinofikacija rafinerije u Brodu, koju hrvatski političari ističu kao rješenje problema kvalitete zraka neće riješiti problem procesnog onečišćenja zraka, jer to može riješiti samo nastavak modernizacije rafinerije, koja nije u planu, niti je ruski vlasnik više spominje.

Crodux i Rafinerija proteklih su mjeseci zapeli u razgovorima oko plinofikacije zbog komercijalnih pitanja, ali sada se kaže da je moguće da plin prema rafineriji poteče krajem iduće godine. Crodux je dobio dozvolu napraviti produktovod do rafinerije, nakon ovogodišnjeg nerazjašnjenog ekološkog incidenta kada su građani danima bili bez vode zbog pojave ugljikovodika u pitkoj vodi, nakon početka ispitivanja starog produktovoda, za kojeg nije utvrđeno da je kriv za onečišćenje pitke vode. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je nakon incidenta da rafinerija nije jedini krivac za problem kvalitete zraka u tom gradu. Nedavna istraga Državnog odvjetništva utvrdila je zanimljivu stvar – ako netko i onečišćuje zrak, ne za se tko.

Rekla je i kako su radi operacionalizacije toga dogovora protokol o suradnji prije godinu dana potpisali ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

“U međuvremenu su potpisani i predugovori između Plinacroa, Croduxa i Zarubežnjefta, a danas smo razgovarali o onim prijepornim pitanjima koja su još na stolu i koja su uglavnom komercijalne prirode”, rekla je Grabar-Kitarović, koja je izrazila žaljenje zbog eksplozije koja se sinoć dogodila u rafineriji u Bosanskom Brodu te sućut obitelji poginulog radnika.

“Mi ćemo učiniti sve kako bismo u idućim tjednima napravili aktivnosti prema hrvatskim dionicima ovoga procesa, Plinacrou i Croduxu, a s druge strane dogovoreno je da se nastavi intenzivan kontakt s ruskom stranom”, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, dodajući kako je produktovod koji će se prenamijeniti u plinovod trenutačno “u postupku dijagnostike”.

Također je rekao kako je proteklih nekoliko mjeseci “došlo do razilaženja u komercijalnim interesima” dviju stranu te da je današnji sastanak dobar pomak “kako bi se stavovi usuglasili i učinio korak dalje”. Istaknuo je kako je do kraja 2019. moguće plinoficirati rafineriju u Bosanskom Brodu.

Po riječima glavnog direktora Zarubežnjefta Sergeja Kudrjašova, nakon sinoćnje eksplozije u rafineriji u Bosanskom Brodu, koja je u vlasništvu te ruske tvrtke, stanje je normalizirano i rafinerija bi ponovno trebala početi raditi u četvrtak ujutro.

“Za nas je danas prioritetno popravljanje ekološkog stanja u rafineriji u Bosanskom Brodu”, poručio je Kudrjašov i dodao kako je u modernizaciju njezinih pogona uloženo oko šest milijuna dolara, a u prosincu će biti spreman i novi kotao i već će biti moguće do dva puta smanjiti emisiju sumporovodika u zraku.

Cjelokupna prenamjena rafinerije za opskrbu plinom bit će moguća do trećeg kvartala iduće godine, najavio je i dodao kako je na sastanku bilo govora o formiranju cijena plina za opskrbu rafinerije. Istaknuo je kako se nada da će uskoro biti potpisan komercijalni ugovor koji će zadovoljiti obje strane.

Na Savi kod Slavonskog Broda u srijedu ujutro uočeno je onečišćenje, nakon sinoćnje eksplozije u rafineriji u Bosanskom Brodu. U Slavonski Brod stigla je i predsjednica države, uoči sastanka ‘energetskog sastanka’. U noći na srijedu uočena je naftna mrlja, rekao je za N1 župan brodsko-posavski Danijel Marušić.

Naftna mrlja dugačka je oko pet kilometara i široka 15 metara, potvrdio je. ‘Službe su na terenu, angažirana je tvrtka AEKS koja se bavi sanacijom takvih onečišćenja, a i vatrogasci će s njima pokušati napraviti sanaciju rijeke Save i utvrditi uzrok onečišćenja, jer u ovom trenutku ne znamo je li ono povezano sa sinoćnjom eksplozijom’, rekao nam je župan.

Obaviještene su Hrvatske vode – Sektor zaštite voda, nakon čega je djelatnik Hrvatskih voda izašao na teren i potvrdio dojavu, ističu iz DUZS-a. O istome je obaviještena tvrtka AEKS, koja se bavi sanacijom onečišćenja, koja će danas na mjesto događaja po potrebi dalje postupati. Također Državni centar za zaštitu i spašavanje je o događaju obavijestio Državnu inspekciju zaštite okoliša, Vodopravnu inspekciju, Ministarstvo unutarnjih poslova, ZOS GS OS RH, Hrvatske vode – Sektor zaštite voda.

Dojavu da je nizvodno od Rafinerije nafte Bosanski Brod u rijeci Savi uočena masna mrlja Županijskom centru 112 uputila je sinoć oko 23,28 sati slavonskobrodska Granična policija, navodi DUZS na svojim internetskim stranicama.

Obaviješten je i Državni hidrometeorološki zavod, od kojeg je zatražena vremenska prognoza za mikrolokaciju Slavonski Brod i okolicu (smjer, jačina vjetra i vlaga zraka). Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara, potvrdio je danas Hini kako pripadnici Javne vatrogasne postrojbe provjeravaju na terenu informaciju o pojavi naftne mrlje na Savi za koju se sumnja da je povezana s eksplozijom i požarom u bosansko-brodskoj Rafineriji nafte.

Podsjetimo, sinoć oko 21:30 došlo je do silovite eksplozije u rafineriji u Bosanskom Brodu, a eksplozija je zatresla cijeli Slavonski Brod. Jedan radnik poginuo je u eksploziji, a devet je osoba ozlijeđeno, od čega ih je troje pušteno kući, a šestero ih je poslano u dobojsku bolnicu, doznaje N1 u dobojskoj policiji. Na teren su odmah izašle sve raspoložive vatrogasne snage, a požar u rafineriji je lokaliziran nešto prije 23 sata, čime je otklonjena opasnost od daljeg širenja vatre.

Gradonačelnik Slavonskog Broda, Mirko Duspara, sazvao je hitnu sjednicu Kriznog stožera, a policija je građane pozvala da ne izlaze van iz svojih kuća i stanova te da zatvore prozore. Još nema informacija što je prouzročilo eksploziju, niti kakve je to posljedice ostavilo na okoliš. “Za građane Slavonskog Broda nema opasnosti, pratimo mjerne postaje 1 i 2, štetni plinovi su u granicama normale, odnosno na najnižim mogućim granicama. Mi ćemo u svakom slučaju ovo pratiti do kraja. Pratit ćemo cijelu noć stanje plinova na našim postajama. U kontaktu smo i sa Zagrebom, javio nam se i Premijer. Mislim da je sve pod kontrolom. Ponudili smo pomoć Bosanskom Brodu. Most je bio spreman da se otvori za evakuaciju povrijeđenih. Naša bolnica je imala rezervne timove koji su bili spremni ako bude potrebe da interveniraju”, rekao je gradonačelnik Broda nakon sastanka Kriznog stožera.

Danas u Slavonskom Brodu održat će se veliki ‘energetski’ sastanak koji je sazvala Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica RH, i to prije sinoćnje eksplozije u rafineriji u Bosanskom Brodu u kojoj je jedna osoba poginula, a devet je ozlijeđenih. Glavna tema današnjeg sastanka je plinifikacija rafinerije u Bosanskom Brodu, kojom bi se riješio problem zagađenja zraka, javlja Jutarnji list.

U SDP-u očekuju i veći broj zastupnika u županijskim skupštinama. Kazao je kako rezultati pokazuju da su građanske stranke u zbroju dobile više glasova od vladajućih nacionalnih, iako su baš te stranke razmjerni pobjednici izbora. “To je jasna poruka građana BiH i njima i nama, u SDP-u ćemo se potruditi to prepoznati”, kazao je Nikšić.

Od pobjednika očekuju ponudu u kojoj bi stajalo što kane raditi a SDP, tvrdi Nikšić, ima vrlo jasnu poziciju. “U vlast nećemo ulaziti kroz tzv. matematičke koalicije. Imamo naš plan i razgovarat ćemo s onima koji su spemni poduzeti iskorake u BiH”, kazao je Nikšić.

Prvi razgovori, kako je kazao, slijede s partnerskim odnosno strankama ljevice, a u županijama u kojima je moguće formirati vlast bez SDA pregovori su već počeli. To se konkretno odnosi na Sarajevsku i Zeničko-dobojsku županiju.

Iako je kandidat SDP-a za Predsjedništvo BiH Denis Bećirović izgubio u srazu s kandidatom Stranke demokratske akcije (SDA) Šefikom Džaferovićem Nikšić je kazao kako su u njegovoj stranci zadovoljni brojem osvojenih glasova. “Siguran sam da je on jedan od budućih lidera ove zemlje”, kazao je Nikšić, no najavio je kako će SDP ipak tražiti novo prebrojavanje glasova u utrci za državni vrh, jer su sigurni da je Bećirović bio žrtvom izbornih prijevara i krađa odnosno velikog broja nevažećih glasačkih listića kojih je gotovo 100 tisuća.

Ustvrdio je kako je izborni proces time “žestoko kompromitiran” odnosno kako se ponavljaju ranije opažene prijevare kod prebrojavanja glasova.

Odgovarajući na pitanje kako će se uopće konstituirati nova vlast u BiH kada ne postoje pravila biranja zastupnika u domove naroda federalnog odnosno državnog parlamenta, Nikšić je kazao to neće biti poseban problem.

Njegova je teza kako je u parlamentu Federacije BiH zapravo usvojen novi zakon o izbornim jedinicama i broju mandata te samo ostaje da se o njemu očituje Ustavni sud FBiH zbog činjenice da za taj zakon nije glasovala većina zastupnika u hrvatskom klubu entitetskog Doma naroda.

Ukoliko Ustavni sud to ne učini “u razumnom roku”, kako je kazao Nikšić, Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) ostaje mogućnost da odredi tko i koliko zastupnika iz županijskih skupština delegira za Dom naroda federalnog parlamenta, a pritom je, tvrdi predsjednik SDP-a, jasno kako to mora biti sukladno entitetskom ustavu, što znači da iz svake županije može biti delegiran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda ukoliko je takav izabran na općim izborima.

Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u utorak je potvrdio kako kani ispuniti obećanje dano u predizbornoj kampanji o zatvaranju ureda hrvatskog člana državnog vrha u Mostaru, što ga je tamo tijekom svog mandata otvorio Dragan Čović, a sredstva koja su izdvajana za održavanje tog zdanja bit će preusmjerena za financiranje potreba mostarskih studenata.

U Komšićevoj izjavi, koja je u utorak dostavljena medijima iz središnjice njegove stranke Demokratska fronta (DF), stoji kako će on predložiti da se zgrada u kojoj je Čović otvorio ured ustupi na korištenje dvama sveučilištima koja djeluju na istočnoj i zapadnoj obali Neretve.

Kako nadalje navodi Komšić, neposredno pored rezidencije dosadašnjeg člana Predsjedništva BiH nalazi se porušena sveučilišna čitaonica koju nitko nije ni pokušao obnoviti nakon rata. “Želim vidjeti kakve su mogućnosti da trenutne prostorije ureda Predsjedništva BiH u Mostaru učinimo zajedničkim prostorom za učenje i aktivnosti studenata Univerziteta “Džemal Bijedić” i Sveučilišta u Mostaru”, kazao je Komšić najavivši kako se zbog toga planiran sastati s predstavnicima studenata dvaju sveučilišta i razmotriti njihova očekivanja i prijedloge.

“Najavio sam zatvaranje tog ureda, no ne želim da prostorije zjape prazne i neiskorištene”, kazao je Komšić.

Čović je ured u zapadnom dijelu Mostara otvorio u travnju 2016. godine s obrazloženjem kako na taj način želi biti bliže ovom gradu i njegovim građanima.

Iako je već tada postavljeno pitanje zakonitosti te odluke u poslovniku o radu Predsjedništva BiH, ovakvi slučajevi nisu tretirani. Tamo stoji samo kako se konstituirajuća te sve druge redovite i izvanredne sjednice državnog vrha održavaju u Sarajevu, osim ukoliko se ne donese drugačija odluka.

Prije Čovića svoje urede izvan Sarajeva odnosno u Banjoj Luci imali su dvojica srpskih članova državnog vrha, Nebojša Radmanović i Mladen Ivanić. Komšić je u svojoj izjavi istaknuo kako je njegova najava o zatvaranju mostarskog ureda dokaz njegove nakane da u iduće četiri godine mandata bude osoba koja će povezivati ljude, u konkretnom slučaju studente u Mostaru, koji i dva i pol desetljeća nakon rata studiraju i žive odvojeni etničkim crtama.

Kazao je i kako mu je plan raditi na postupnom približavanju svih u obrazovnim institucijama u nastojanju da se ukloni postojeća segregacija učenika u srednjim i osnovnim školama po nacionalnoj pripadnosti.

I upravo tu se nalazi kratkovidnost kod onih koji se smatraju patriotima prema BiH jer se takvima često samo-etiketiraju oni koji se vide kao „građanska opcija”, a Komšića kao frontmena takve politike.

Komšić nije i nikako ne može biti rješenje za budućnost BiH, on je zapravo samo varijacija Dodika, kojeg BiH patrioti istinski ne podnose, čovjek kojemu ni prijetnje nisu problem, koji bez dlake na jeziku unosi nemir. Radi se o kandidatu bez imalo konstruktivnosti koji nikako ne može doprinijeti ničemu drugom osim zaoštravanju retorike u političkoj areni. Ne radi se o političaru voljnom graditi nego plitkom populisti, talentiranom stoga za politiku ali nikako nekome tko može garantirati mirni suživot.

Bosna i Hercegovina danas je zapravo prilično stabilna zemlja i problemi koji muče građane su manje više jednaki onima koji muče i stanovnike okolnih zemalja, poput zapošljavanja i socijalnog statusa. Naravno da je neučinkovito uređenje države i prevelika administracija uteg poreznim obveznicima ali takve stvari su uteg i „nacionalno sređenijoj” Hrvatskoj koja ima veliki broj županija te primjerice i dalje nejednake izborne jedinice.

U nacionalnom smislu dva su problema ključna po pitanju budućnosti BiH. Jedan je prijeteća majorizacija Hrvata u pogledu izborne legislative koja ne pruža mogućnost relaksiranosti međunacionalnih tenzija. Tko god pri tomu traži argumente za suprotno odupire se realnosti i gura glavu u pijesak. Drugi problem je etnička očišćenost manjeg entiteta, Republike Srpske, u kojem će upravo zbog toga uvijek gorjeti opcija o neovisnosti koja će se podgrijavati iznutra, izvana zbog destabilizacije ili posve slučajno, svaki puta kada se otvore pitanja samostalnosti Katalonije ili bilo koje druge administrativne regije, pokrajine diljem Europe.

Prvi nacionalni problem je manje kompliciran jer se radi o legislativnom uređenju, dok će pitanje drugog ostati otvoreno bez mogućnosti skorog ili jednostavnog rješenja.

Pred Bosnom i Hercegovinom su doista važni izbori koji kao i brojni prethodni mogu odrediti budućnost države. No da bi do toga došlo potrebni su i izabrani predstavnici koje birači neće nakon izbora osporavati ili delegitimizirati. Rješenje u Bosni i Hercegovini je maksimaliziranje prava svih njenih građana, a ne njihovo ograničavanje. Bogatstvo države jesu njeni narodi, tradicije, vjersko okruženje. Oni koji prema tom bogatstvu i različitosti gaje ljubav su istinski patrioti. Oni koji negiraju elemente tog bosanskohercegovačkog lonca su kratkovidni pa i slijepi prema realnosti.

Ideja građanske zemlje nije nametanje vlastitog identiteta, običaja i vjerskih pogleda (ili izostanka istih) drugima, to je zamjena teza i odlika nacionalističkih društava i zajednica koje žele asimilaciju. To nije povijest Bosne i Hercegovine, to ne može zato biti niti njena budućnost. Što se međunarodne zajednice tiče, čim prije se bogatstvo različitosti u BiH prihvati kao sjajna polazišna točka, a ne uteg, tim prije će doći i do snažnijeg pokretanja i napretka u zemlji napaćenoj tuđinskim utjecajima i njegovim nerazumijevanjem njenih građana.

Nesuglasice dvije tvrtke daleko su od očiju javnosti, a čini se kako je postignut kompromis da tako i ostane. Budući se radi o projektu koji se provodi preko međudržavne granice, svi sudionici očekuju jaku političku volju za rješavanje problema.

A ona postoji, naime sve je krenulo kada je problem na visoku razinu digla predsjednica Kolinda Grabar Kitarović razgovarajući s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim u Münchenu. Nakon toga je posao dogovoren na poslovnom forumu u Moskvi, da bi vlade potpisale protokol o snabdijevanju rafinerije plinom kroz prenamjenu i dogradnju postojećih produktovoda. Sada se uključio i Putin.

Iz Croduxa kažu kako bi produktovod bio gotov do prosinca da nije bilo opstrukcija lokalne samouprave, a sada predviđaju trajanje radova do ljeta sljedeće godine.