Bosna i Hercegovina

Izgradnja četiri kaskadne hidroelektrane (HE) na donjem toku rijeke Vrbas kod Laktaša, usaglašena u rujnu prošle godine, još nije počela, potvrdili su Nezavisnim novinama u Ministarstvu energetike i rudarstva RS.
Ranije je najavljeno da će ruski partner, tvrtka Rakurs Engineering iz Sankt-Peterburga, doći obaviti istraživanja, međutim iz ministarstva je potvrđeno da još niko nije došao da se obave istraživanja i utvrdi na koji način bi projekt bio realiziran u praksi. U potpisanom memorandumu o saradnji, koji su usaglasili Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, i Leonid Černigov, generalni direktor ruske kompanije Rakurs, dogovoreno je da će biti izgrađene ukupno četiri hidroelektrane, od kojih bi svaka imala oko 20 megavata instalirane snage.

Riječ je o hidroelektranama Trn, Laktaši, Kosjerovo i Razboj, a ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 500 milijuna eura. U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, pak, kažu da je rok za istraživanja rujan 2019. i da još nije istekao. Rijeka Vrbas ima ukupan potencijal od čak 616 megavata, a u BiH najveći potencijal ima Drina s gotovo dva gigavata instalirane snage.

Države zapadnog Bakana koje svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen time opasno ugrožavaju zdravlje svojih stanovnika ali i onih u državama-članicama Europske unije, sažetak je analize nekoliko europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavljene u utorak.

Kako navodi Centar za ekologiju i energiju, čije je sjedište u Tuzli, organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje provele su analizu utjecaja rada termoelekrana na zapadnom Balkanu prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Kao ilustracija naveden je podatak iz 2016. po kojemu je samo tijekom 2016. godine iz termoelektrana na zapadnom Balkanu u zrak ispuštena količina sumpornog dioksida (SO2) jednaka onoj emitiranoj iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji, a tome treba dodati i enormu količinu zagađenja česticama prašine i dušičnim oksidom.

Sve to ima i konkretnu cijenu. Zbog onečišćenja zraka procijenjeno je kako se godišnji troškovi za zdravstvo koji iz toga proistječu za države zapadnog Balkana broje u iznosima od 6 do čak 11,5 milijardi eura. “Desetljećima termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš te svoje, ali i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti počnu voditi brigu o zdravlju svojih i građana EU”, izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Termoelektrane zapadnog Balkana izravna prijetnja i stanovnicima zemalja EU

Savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica izvještaja Vlatka Matković Puljić upozorila je kako je onečišćenje iz termoelektrana zapadnog Balkana izravna prijetnja i za stanovnike država u EU jer taj problem ne poznaje granice. “U Europi to i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utječe na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, izravnih susjeda regiji zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvaliteta zraka”, kazala je Matković Puljić.

U Bosni i Hercegovini, koja je kao dio bivše Jugoslavije izgradila brojne kapacitete za proizvodnju električne energije temeljene na eksploataciji ugljena, posebice koncetrirane na području Tuzle i u Kaknju u središnoj Bosni, gradnja tih elektrana nastavljena je i nakon rata, unatoč preporukama o potrebu smanjenja proozvodnje energije iz fosilnih goriva. Kineskom tehnologijom je u mjestu Stanari kod Doboja izgrađena i 2016. u pogon puštena potpuno nova termoelektrana koja struju proizvodi isključivo za izvoz.

Proširenje termoelektrana na ugljen pravda se radnim mjestima

Vlasti RS-a planiraju obnovu i proširenje termoelektrane u Gacku, a one u Federaciji BiH gradnju novih termoblokova u Tuzli, pri čemu se tvrtke iz Kine ponovo nameću kao najzainteresiraniji partneri.

Vlasti u oba entiteta tvrde kako je održanje priozvodnje i proširenje teermoelektrana na ugljen nužno zbog razvitka i očuvanja radnih mjesta, no analiza koju je 2018. godine objavio upravo tuzlanski Centar za ekologiju i energiji pokazala je kako su to netočne konstatacije te da to vrijedi za sve države zapadnog Balkana koje također planiraju slične projekte. “Dok predlagatelji navode da će u regiji biti sačuvano 10030 radnih mjesta i otvoreno 17600 novih, vjerojatnije je smanjene broja radnih mjesta za 5170. Razlog tome je činjenica da se i u slučaju kada se otvaraju nova radna mjesta zapravo radi o manjem broju nego što se prvobitno tvrdilo, kao i da ta brojka samo doprinosi nadomještavanju broja radnih mjesta koje je potrebno ukinuti u rudnicima radi postizanja prosječne produktivnosti rada u Europskoj uniji”, stoji u ovoj analizi.

Prema analizi koju je još 2004. godine provela Svjetska banka, broj zaposlenih u industriji ugljena na zapadnom Balkanu apsolutno nema ekonomsku osnovu i morao bi biti smanjen za najmanje 80 posto kako bi postao održiv i isplativ. U slučaju BiH to bi značilo da se s 15 tisuća broj zaposlenih mora smanjiti na svega 3 tisuće, a u Srbiji sa 25 tisuća na 8 tisuća.

U analizi podsjećaju i na to kako kod planiranja tremoelektrana na fosilna goriva okolišni faktor igra ogromnu ulogu zbog jasnih klimatskih promjena. Kako bi se izbjegla klimatska katastofa odnosno kako bi se zadržalo projecirani rast temperature ispod dva stupnja Celzijevih najmanje 80 posto geoloških rezervi ugljena diljem svijeta moralo bi ostati netaknuto. No čak je i prag rasta od dva stupnja Celzijevih neophodno sniziti kako bi se zaštitile zemlje koje su posebno izložene neželjenim utjecajima klimatskih promjena. Stoga je 2015. potpisan Pariški klimatski sporazum kojim se zemlje potpisnice pravno obvezuju da će nastojati porast globalne temperature ograničiti ispod praga od 1,5 stupnja Celzijevih.

Gradnja solarnih elektrana sve je popularnija u BiH. Samo na mrežu Elektroprivrede HZ HB do sada je priključena 71 solarna elektrana.
Od toga priključeno je 30 mikropostrojenja, 39 minipostrojenja te dva mala postrojenja. Najveći broj solarnih elektrana priključenih na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB je na području općine Stolac. Prema podacima EP HZ HB, na području ove općine nalaze se čak 22 solarne elektrane.

Kako se navodi u nacrtu strategije općine Stolac, za razdoblje od 2015. do 2024. na području ove općine još 96 investitora u fazi je dobivanja potrebnih odobrenja za gradnju solarne elektrane. Nakon Stoca općina s najvećim brojem solarnih elektrana je Prozor-Rama gdje je do sada izgrađeno i na mrežu EP HZ HB priključeno 12 solarnih elektrana. U Čitluku je izgrađeno sedam solarnih elektrana, Mostaru pet i Čapljini četiri.

Ep HZHB na svoju mrežu ima priključene i minihidrocentrale, međutim, njihov broj je znatno manji. “Na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar do sada je priključeno pet hidroelektrana. Tri su na području općine Prozor-Rama i po jedna na području općina Široki Brijeg i Vitez. Ovdje se radi o proizvodnim objektima iz kategorije mala i srednja postrojenja”, naveli su iz EP HZ HB.

Dodaju kako se udio proizvedene električne energije drugih proizvođača iz obnovljivih izvora energije, priključenih na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar, u odnosu na proizvedenu električnu energiju iz proizvodnih objekata JP EP HZ HB d.d. Mostar za 2018., kreće oko 1,23 posto.

Iz ovoga javnog poduzeća napominju kako, prema izvještaju Operatora za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju od kraja oktobra 2018. još uvijek ima slobodnih dinamičkih kvota, oko 12.000 kW, za priključenje solarnih elektrana, prenosi Večernji list BiH.

U Rafineriji nafte Brod od 8. siječnja 2019. vrši se planski kapitalni remont.
Paralelno s tim, sprovodi se proces nezavisnog tehničkog ispitivanja opreme. Na osnovu rezultata, biće izgrađen plan dodatnih radova u okviru remonta u Rafineriji.

Kako je saopšteno iz Nestro grupacije, postojeće zalihe naftnih derivata omogućavaju da ovo ne utiče na tržište u RS. Rafinerija nafte Brod radila je sve do 9. siječnja 2019, a naftni derivati su opremljeni u punom obimu i u skladu sa poslovnim dogovorima.

Trentuno glavni cilj je nastavak proizvodnje u Rafineriji u punom obimu, dodaje se u saopštenju. Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić kazao je da će postrojenja jedine rafinerije nafte u Republici Srpskoj u pogonu biti tek za godinu dana.

Đokić je, prema portalu capital.ba, rekao da su iz Rafinerije Brod najavili da u ovoj godini neće biti primarne prerade i da neće uvoziti sirovu naftu, već će svoje kupce snabdijevati preko “Gazproma”, odnosno NIS-a iz Srbije.

“Oni ostaju pri tome da će obezbijediti, u nešto malo izmijenjenim uslovima, rad Rafinerije ulja u Modriči, a nadamo se da će uspješno završiti remont postrojenja i da se možda i do kraja godine, ali vjerovatno naredne godine ponovo vrate u pogon”, rekao je Đokić.

Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, rekli su u srijedu u Ankari predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.
Nakon gotovo dvosatnog sastanka kojim je predsjednica zaokružila jednodnevni državni posjet Turskoj, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta – prema Erdoganovim riječima, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.

“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”.

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju. Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.

Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske. Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.

Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati. “Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće. “Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović. Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj. “Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare.

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku. Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.

Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017. Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.

Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.

Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Željka Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika. “Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.

Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati. “S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.

Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma. Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH. “Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.

Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.

Hifa Oil Grupa povećala je broj zaposlenih u protekloj 2018. godini za 33 posto u odnosu na 2017. godinu.
Kompanija je zaključno s prošlom godinom zapošljavala 467 radnika, dok je krajem 2017. godine imala na popisu 351 zaposlenih. “Snažan investicijski ciklus, koji se mjeri u desecima milijuna konvertibilnih maraka, rezultirao je otvaranjem 116 novih radnih mjesta u prošloj godini. Riječ je u najvećem broju o mladim i stručnim kadrovima, koji su prošli obuku, seminare, ali i certfikaciju za rad s EUFOR-om, kao i rad na aerodromima i u maloprodaji.

Ako bismo uzeli u obzir razdoblje od posljednje dvije godine, porast broja zaposlenih je znatno veći. Od početka 2017. do kraja 2018. godine Hifa Oil Grupa imala je 275 novozaposlenih, što čini skok od čak 143 posto”, izjavio je Kenan Ahmetlić, izvršni direktor i član Uprave Hifa Oila. Prosjek starosti u administraciji i menadžmentu kompanije je od 26 do 35 godina i oni čine više od 40 posto zaposlenih u tom sektoru, a 50 posto ih je s visokom stručnom spremom, piše portal Indikator.ba.

Hifa Oil je lider u prometu nafte i naftnih derivata u BiH s 20 posto udjela na domaćem tržištu bijelih naftnih derivata, a prva je i u distribuciji crnih derivata na domaćem i tržištima regije u području asfaltne gradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, i u drugim zemljama. Osim kompanije Hifa Oil u sastavu grupe nalaze se tvrtke kćeri Euro Roal, Euro Metali, Euro Stil, Euro Power, Petrobit, Bitrol Slovenija, te u Njemčkoj LB.Profile. Hifa Oil je prva domaća naftna kompanija koja otvaranjem benzinske crpke u Podgorici uskoro ulazi na inozemno tržište sa svojom maloprodajom.

HEP je u nedjelju navečer izrazio sućut obiteljima trojice stradalih kolega u Hidroelektrani Dubrovnik nakon što je objavljeno da je pronađeno beživotno tijelo i trećeg radnika koji je 10. siječnja stradao u požaru u HE Dubrovnik.
Duboko potreseni tragedijom koja je odnijela živote trojice naših kolega, svi u Hrvatskoj elektroprivredi iskreno suosjećamo s obiteljima stradalih. Nastojat ćemo im u vremenu koje slijedi biti pomoć i oslonac, objavio je HEP na svojim internetskim stranicama.

Pritom je na iskazanom naporu u spašavanju i potrazi za nestalim radnicima zahvalio članovima kriznog stožera, pripadnicima MUP-a, vatrogasnih postrojbi, Hrvatske gorske službe spašavanja, liječničkom osoblju, radnicima HEP-a te obiteljima i rodbini stradalih i građanima dobrovoljcima.

Uzroci i okolnosti tragičnog događaja bit će poznati po objavi rezultata istrage koju je provelo Županijsko državno odvjetništvo, kaže se u priopćenju HEP-a. Dubrovačka policija izvijestila je u nedjelju oko 18 sati da je u odvodnom tunelu hidroelektrane Dubrovnik u Platu pronađeno beživotno tijelo preostalog nestalog radnika.

Opsežna danonoćna potraga za trećim radnikom Hidroelektrane Plat, koji je nestao u požaru u četvrtak, vodila se na širokom području od Prevlake do Mljeta, ali do nedjelje navečer nije bilo rezultata.

U subotu navečer je odlučeno da se nakon ispuštanja vode još jednom temeljito pregleda odvodni kanal hidroelektrane, koji je prethodno dvaput pregledan. U požaru koji je u četvrtak oko 9 sati buknuo u HE Plat nestala su tri radnika. Beživotno tijelo prvog pronađeno je u četvrtak oko 14 sati u odvodnom kanalu hidroelektrane, a drugog oko 21,50 sati na obali mora u Cavtatu, a za trećim se tragalo do nedjelje navečer.

BH Gas je zatražio povećanje veleporodajne cijene plina koji prodaje distributerima i to za 30% a to objašnjavaju porastom nabavne cijene plina. Ovaj trend povećanja ruske cijene je bio i u dijelu 2016., 2017. i 2018. godine, te je u ovom periodu ruska cijena plina povećana za čak 100%.

BH-Gas je od 2017. godine, a u suradnji sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije u proteklih 18 mjeseci zadržavao prodajnu cijenu na nivou od 495,00 KM/1000 m3, čime je kroz poslovanje amortizirao bilo kakvu korekciju cijene plina naviše. To je dovelo do akumuliranja gubitaka na dnevnoj razini od cca 80.000 KM, kažu u toj tvrtki. BH Gas je u međuvremenu smanjio vlastite troškove na razinu 4% ukupne cijene, no država odbija dati suglasnost za poskupljenje.

Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić rekao je da neće biti suglasnosti za traženo povećanje cijene plina od 30 posto. ”Imamo mehanizam da spriječimo traženo povećanje cijena plina, koje ne dolazi u obzir”, poručio je on, te dodao da se eventualno može razmatrati povećanje za tri do pet posto. Na pitanje novinara o kojem mehanizmu je riječ, Džindić je odgovorio da “jednostavno neće dati suglasnost”, prenosi Energetika.ba.

Pokrenuta je procedura opoziva hrvatskog veleposlanika u Bosni i Hercegovini Ivana Del Vechija, potvrđeno je u petak Hini iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, dva dana nakon što je on sudjelovao na obilježavanju prijepornog dana Republike Srpske u Banjoj Luci. 
Veleposlanik Del Vechio i dalje se nalazi u Zagrebu kamo je bio pozvan na konzultacije nakon tog događaja i pokrenuta je procedura za njegovim opozivom, rečeno je Hini iz ministarstva vanjskih i europskih poslova.  Del Vechio je u srijedu bio u Banjoj Luci gdje je održana proslava prijepornog dana Republike Srpske. 

Na toj proslavi, na kojoj je bio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, posmrtno je odlikovan srpski zločinac Slavko Lisica koji je u Hrvatskoj osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina na području Dalmacije.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u četvrtak je naglasila kako Hrvatska nikada nije sudjelovala u tom obilježavanju, da je tako trebalo biti i ove godine, te da je Del Vechio donio pogrešnu odluku.

MVEP je u četvrtak rekao da Zagreb nije bio upoznat s odlaskom veleposlanika u Banju Luku, te da je on zbog toga povučen u Zagreb na konzultacije. Također je osudio odlikovanje bivšeg oficira JNA Lisice.

U Republici Srpskoj 9. siječnja obilježavaju u znak sjećanja na taj datum iz 1992., kada je samozvana “skupština srpskog naroda”, kojom su upravljali Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik, donijela odluku o proglašenju “republike srpskog naroda u BiH”. Proslavu su ignorirali gotovo svi predstavnici diplomatskog zbora u BiH.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a trebali bi u srijedu pozvati Bosnu i Hercegovinu da podnese svoj prvi godišnji nacionalni plan u okviru Akcijskog plana za članstvo (MAP), izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica okupit će se u utorak na dvodnevnom sastanku u sjedištu Saveza u Bruxellesu. “Razgovarat ćemo o sljedećim koracima u razvoju NATO-ovih odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Očekujem da će ministri podržati spremnost NATO-a da prihvati prvi nacionalni godišnji plan. To je važan instrument koji može pomoći zemlji u provedbi političkih, ekonomskih i obrambenih reformi. Sada je na Bosni i Hercegovini da odluči o prihvaćanju ove ponude”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

Akcijski plan za članstvo je program pomoći, praktične podrške i savjetovanja, namijenjen pripremama država za članstvo u NATO-u. Akcijski plan prilagođava se potrebama dotične države, ali sudjelovanje u njemu joj ne jamči da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo. Prema Akcijskom planu za članstvo, država koja želi postati članicom priprema svoj godišnji državni program.

Odluka o BiH donijet će se u okviru rasprave o zemljama jugoistočne Europe. Ministrima će se pridružiti visoka povjerenica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini. “Ta regija je od strateške važnosti i za NATO i za EU. Vidjeli smo napredak Skoplja prema članstvu u NATO-u. Sada je na vlastima u Skoplju da provedu dogovoru o imenu države. Kada se to dovrši mi ćemo biti spremni potpisati protokol o pristupanju”, rekao je Stoltenberg.

Ministri vanjskih poslova 29 zemalja članica NATO-a razgovarat će i o čitavom nizu sigurnosnih izazova. “Raspravljat ćemo o sporazumu o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF). Taj sporazum omogućio je uklanjanje čitave jedne kategorije oružja, a sada ga Rusija dovodi u opasnost. Rusija je razvila, proizvela i rasporedila nove rakete. One su mobilne i teško ih je detektirati. Riječ je nuklearnim raketama koje mogu dosegnuti do europskih gradova”, rekao je Stoltenberg.

Dodao je da Sjedinjene Države u potpunosti provode INF. “Nema novih američkih raketa u Europi, ali ima novih ruskih raketa”, rekao je glavni tajnik Saveza. Ministri vanjskih poslova također će razgovarati sa svojim kolegama iz Gruzije i Ukrajine, koje se suočavaju s ruskim prijetnjama, a NATO ističe da će im nastaviti pružati praktičnu i političku potporu. Također će se razgovarati o sigurnosnim izazovima na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Ministarski skup se završava sastankom sa svim zemljama koje sudjeluju u NATO-ovoj misiji u Afganistanu.