Bosna i Hercegovina

Analiza IEEFA

Centar za životnu sredinu upozorava da nema opravdanja za izgradnju termoelektrane “Gacko 2” nakon što je prije dva dana Institut za energetsku ekonomiku i financijske analize (IEEFA) objavio istraživanje koje se bavi tržištima i trendovima u energetici.

Analiza pokazuje da bi razvoj solarnih i vjetroelektrana u regiji ponudio sigurnije povrate i čišću energiju te bi mogao imati koristi od politika poticaja.

Krajem prošle godine u javnosti se pojavila informacija o iskazanom interesu češke Witkowitz grupe za ulaganje u izgradnju nove termoelektrane u Gacku.

No, kako ističu u Centru za životnu sredinu, najnovije analize potvrđuju da je ovaj projekt ekonomski neisplativ.

Do potencijalnog puštanja u rad TE Gacko 2 (nakon 2028.) očekuje se da će sadašnje visoke cijene električne energije biti uvelike snižene i da termoelektrana neće imati koristi od njih.

Alternative za obnovljivu energiju, kao što su solari i vjetar, predstavljaju bolje prijedloge jer bi imali koristi od jednostavnijeg pristupa financijama i vjerovatne podrške budućim politikama. Gacko I je termoelektrana od 300 megavata (MW). Jedna je od pet termoelektrana na ugljen u BiH i nalazi se pored Rudnika Gacko, koji ga snabdijeva sa 1,8 milijuna tona lignita godišnje.

Elektroprivreda BIH

Elektroprivreda BiH, na čelu s direktorom Admirom Andeliom, uskoro bi mogla donijeti odluku o stečaju dva rudnika – Zenica i Kreka. A to bi značilo otpuštanje više od 25.000 ljudi. Predsjednik Sindikata rudnika FBiH Sinan Husić kazao je za Raport da je Nadzorni odbor EPBiH već donio tu odluku i proslijedio je Vladi FBiH. No, Vlada FBiH je odluku vratila uz obrazloženje da nije nadležna. Dakle, sada je na Elektroprivredi BiH da donese konačnu odluku.

Nadzorni odbor Elektroprivrede BiH usvojio je odluku o stečaju Rudnika mrkog uglja “Kreka” i “Zenica”. Proslijedili su ga Vladi FBiH. Za provođenje takve odluke zatražili su suglasnost Vlade. Odgovor Vlade FBiH s redovne sjednice je da će još jednom analizirati takvu odluku, ali da donošenje odluke nije nadležnost Vlade FBiH, već vlasnika kapitala rudnika.

Husić je rekao da su rudari svih rudnika jednoglasni i da neće odustati od svojih zahtjeva. Tražimo da se zaustave sve aktivnosti i da se ta odluka ukine. Ne prihvate li naš prijedlog, neminovno je da će doći do velikog socijalnog bunta.

Jadran – Naftogas

Vlada Republike Srpske odobrila je ruskoj kompaniji Jadran – Naftagas registrovanoj u Banjaluci da iz istražne bušotine u Obudovcu kod Šamca uzme 4.800 kubnih metara nafte i ispita kvalitet i hemijsko tehnološke karakteristike.

Ovo je drugi put u posljednjih sedam mjeseci da Vlada odobrava koncesionaru eksploataciju ove mineralne sirovine. U junu prošle godine po istom osnovu su dobili dozvolu da izvade 5.000 kubnih metara.

U opštini Šamac kažu da će tražiti da se koncesioni ugovor preispita, kako bi ova lokalna zajednica imala neku korist od ovog prirodnog bogatstva.

U odluci Vlade se navodi kako je koncesionar dužan da plati 5% od prihoda ostvarenog korištenjem uzetih količina, a da dokaz o uplati dostavi Ministarstvu energetike i rudarstva, uz zahtjev za reviziju elaborata o rezervama.

Generalno, o ovom projektu postoji jako malo informacija zahvaljujući ugovoru između dvije strane.

Kako je to jednom ministar energetike i rudarstva Petar Đokić kazao, podaci i rezultati istraživanja do kojih se dođe neće se objavljivati u javnosti sve dok čelni ljudi Jadran – Naftagasa ne odluče drugačije.

Preduzeće Jadran-naftagas su osnovali Naftna industrija Srbije i Zarubežnjeft koji se kasnije povukao. Većinski vlasnik Naftne industrije Srbije je ruska kompanija Gazprom.

Ugovor o koncesiji za istraživanje i korišćenje nafte i gasa sa Vladom Srpske potpisan je 2011. godine na 25 godina, podsjeća CAPITAL.

Indikator.ba

Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine premašio je milijardu KM, pokazuju zvanični podaci. Zahvaljujući rastu cijena električne ennergije usljed energetske krize izazvane ratom Ukrajini bh. izvoz ovog strateškog proizvoda bio je rekordan i precizno je iznosio 1.074.654 KM, podaci su agencije za statistiku BiH, izvještava Indikator.ba.

To je za 317 miliona KM više nego što je od izvoza električne energije ostvareno u 2021. godini.

Iako je izvozni rezultat najbolji do sada, godina za elektroprivredna preduzueća nije bila dobra.

Proizvodnja električne energije bila je u padu u većem dijelu godine pod uticajem loših hidroloških uslova izazvanih dugotrajnom sušom, te dužim od očekivanih remontima pojedinih termoelektrana.

Pozitivan razvoj dala je odluka Vlade FBiH o nastavku rada temoblokova 4 i 5 u termoelektrani Kakanj.

Zahvaljujući takvim okolnostima, ali dakako i cijenama struje na tržištu, i uvoz električne nergije bio je rekordan. BiH je na uvoz lani potrošila 393,5 miliona KM, što je čak 79 posto više nego u 2021. godini.

Posebno je na uvoz primorana EP HZHB Mostar koja je glavninu električne energije proizvodi iz hidroelektrana, a u kojima je proizvodnja zbog suše bila smanjena.

U 2021. godini bilansni suficit električene energije u BiH iznosio je oko 4.900 gigavat časova od ukupno oko 17.000 gigavata koliko je proizvedeno.

Koncesijski ugovor

Elektroprivreda Republike Srpske trebalo bi da dobije i drugu solarnu elektranu u naredne dvije godine, piše internetski portal nezavisne.com. Koncesijski ugovor za izgradnju i korištenje potpisan je sa Vladom Republike Srpske.

Projektirana snaga budućeg objekta je oko 53,5 megavata, sa godišnjom proizvodnjom od 85 gigavatsati električne energije, prenosi RTRS. Riječ je o drugoj solarnoj elektrani, koja bi bila u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, na platou Zubaca kod Trebinja. Procedura za dobivanje koncesije bila je duga, ali značaj tog energetskog objekta je što bi dodatno donio energetsku stabilnost domaćem sistemu.

Solarna elektrana Trebinje dva spremna je za provođenje javne nabavke koja bi mogla potrajati do godinu dana. Predviđeni model izgradnje je IPS+F, što podrazumijeva pronalazak izvođača koji će izgraditi solarnu elektranu koja bi se isplatila za 13 godina. Vrijednost izgradnje sa priključnom mrežom, razvodnim postrojenjem i pristupnim putevima, po sadašnjim cijenama, iznosi oko 45 milijuna eura.

Vjetroelektrana Glamoč

Vlada FBiH dala je suglasnost Ministarstvu energije, rudarstva i indsutrije za izdavanje energetske dozvole firmi Vjetroelektrane d.o.o. Glamoč za izgradnju vjetroelektrane Dževa, instalirane nazivne i odobrene snage priključenja od po 46 MW. Planirana godišnja proizvodnje električne energije iz ove vjetroelektrane je 160 GWh, a njena izgradnja je predviđena na području Glamoča, priopćeno je iz Vlade.

U informaciji je navedeno da je izgradnja vjetroelektrana važan segment razvoja elektroenergetske djelatnosti iz obnovljivih izvora energije i ekonomije uopće. Također, istaknuto je da je jedna od karakteristika glamočkog područja izrazito dobar vjetropotencijal, koji još nije adekvatno iskorišten u razvojnom kontekstu. Također su kronološki predstavljene realizirane i aktivnosti koje su u toku, kao i planovi za sljedeći period u realiziranju projekta izgradnje ove vjetroelektrane, te status ovog projekta. Tako je, između ostalog, navedeno da se na osnovu zabilježenih podataka o vrijednosti izmjerenih brzina vjetrova zaključilo da je lokacija Dževa jedna od izdašnijih lokacija po pitanju vjetra u BiH i nudi ogroman resursni potencijal.

Naime, srednja vrijednost izmjerenih brzina vjetrova u posmatranom razdoblju iznosila je 7,4m/s, kako u satnom tako i u desetminutnom razdoblju, uz maksimalnu zabilježenu prosječno satnu vrijednost u razdoblju mjerenja od 33,78 m/s. Vlada Federacije zadužila je premijera FBiH da informaciju i danas doneseni zaključak uputi Parlamentu FBiH na razmatranje i usvajanje, kako bi Ministarstvo moglo pristupiti aktivnostima propisanim Uredbom o postupku, kriteriju, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja, na izdavanju energetske dozvole.

Osnivači poduzeća Vjetroelektrane d.o.o. Glamoč su Nova energija d.o.o. Glamoč s udjelom od 84 posto i Općina Glamoč sa 16 posto. Osnivač Nove energije je Laguna Trade d.o.o. za marine, turizam, trgovinu i usluge, Rogoznica, Hrvatska.

Radio slobodna Europa

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH zaustavila je donošenje zakona kojim bi se pokrenula izgradnja novog plinovoda u Bosni i Hercegovini, prenosi Radio Slobodna Europa.

Riječ je o projektu “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” kojim bi se riješila potpuna ovisnost BiH o ruskom plinu.

Vrijednost projekta je oko 100 milijuna eura, a plinovod Južna interkonekcija bio bi dug oko 180 kilometara. BiH uvozi plin jedino iz Rusije putem Turskog toka, kojem se priključila u travnju 2021. godine.

Zakon kojim bi se službeno pokrenula izgradnja plinovoda usvojen je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021., no zastupnici HDZ BiH sedam mjeseci kasnije uložili su amandmane koji podrazumijevaju da se iz projekta isključi kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu te da se projekt prebaci na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru.

U BiH djeluju dva poduzeća koja uvoze plin iz Rusije i dva koja upravljaju plinovodom. Energoinvest iz Sarajeva, u većinskom vlasništvu Federacije BiH, uvoznik je Gazpromovog plina u ovom entitetu.

Koliko možete uštedjeti sa solarnim panelima? Provjerite cijene i mogućnosti upotrebeKoliko možete uštedjeti sa solarnim panelima? Provjerite cijene i mogućnosti upotrebe

Linker
U Republici Srpskoj je 2012. formirana je kompanija Gas Res Banja Luka koja je uvoznik istog plina za taj entitet. BH Gas upravlja dijelom jedinog plinovoda koji ide od Zvornika do Sarajeva, ali samo dijelom koji prolazi ovim entitetom. Na teritoriji Republike Srpske plinovodom upravlja Gas Promet s Pala kod Sarajeva, koji je u većinskom vlasništvu Srbijagasa.

Tomislav Mandić, delegat HDZ-a BiH, stranke koja je dio vladajuće koalicije u entitetu Federacija BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su predložili formiranje nove kompanije “nezadovoljni nacionalnim sastavom uprave i poslovanjem BH Gasa”.

“Zastupamo hrvatski narod. Provjerite nacionalnu upravljačku strukturu u BH Gasu, je li prisutan ijedan Hrvat ili Srbin. Provjerite kako posluje BH Gas.

Iznenadit ćete se, i to negativno. Ovo je spas tog projekta. Mi štitimo projekt Južne interkonekcije da ne dođe u ruke BH Gasa koji nema svijetlu budućnost”, kazao je Mandić koji je i zastupnik u Skupštini Zapadnohercegovačkog kantona.

Za RSE potvrđuje i da je taj kanton krenuo u registraciju poduzeća Plinovod Zapadnohercegovačke županije. Ističe da firma “nema veze s Južnom interkonekcijom, ali ne zna detalje”.

Plinovod Južna interkonekcija išao bi iz pravca Hrvatske (Split – Imotski – Zagvozd) preko zapadne Hercegovine (Posušje s odvojkom za Mostar) do središnje Bosne (Novi Travnik). Hrvatska ima terminal ukapljenog plina (LNG) i povezana je s europskim plinovodima. U planu je i povezivanje s Transjadranskim plinovodom (TAP) kojim azerbajdžanski plin, preko Turske i Grčke, teče prema Italiji.

Jasmin Duvnjak, delegat Stranke demokratske akcije (SDA), koja je s HDZ-om BiH dio Vlade Federacije BiH, smatra da osnivanje još jednog plinskog operatora “nema ekonomske logike”.

“Oni žele da to bude neki ‘hrvatski plin’, nalik Hrvatskim poštama, Hrvatskim telekomunikacijama, hrvatskoj Elektroprivredi Herceg Bosne, što je nova podjela po ratnim linijama i nacionalnim kriterijima”, dodao je Duvnjak čija stranka neće podržati prijedlog, “ali nije problem da općine ili kantoni formiraju svoje firme koji će biti distributeri plina od plinovoda Južna interkonekcija do krajnjih korisnika, kao što u Kantonu Sarajevo postoji Sarajevogas”.

“BH Gas uveze plin i transportira ga do distributera. Od BH Gasa ga preuzima distributer ‘Posušje gas’, Hercegovina gas’ i dostavljaju ga stanovima, kućama i firmama”, pojašnjava Duvnjak.

Američka vlada s oko pola milijuna eura i Evropska unija s oko milijun i pol eura podržale su plinovod Južna interkonekcija kao “najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH”.

Iz Ambasade SAD-a u BiH su za Radio Slobodna Evropa kazali da bi usvajanje Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska “trebalo biti prioritet svih dužnosnika na vlasti”.

Energoinvest

Gazpromov plin će potrošači u Bosni i Hercegovini u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju plaćati deset posto skuplje, najavili su iz uvoznika Energoinvesta.

Energoinvest je izvijestio kako je ruski dobavljač Gazprom Export korigirao cijene prirodnog plina pozivajući se na promjene u kretanju cijena naftnih derivata u zadnjih devet mjeseci, ali i značajno povećanje vrijednosti američkog dolara u odnosu na vrijednost eura odnosno konvertibilne marke.

Kako navodi sarajevski Dnevni Avaz, plin će poskupjeti za dodatnih 10 posto, dok je u prvih devet mjeseci ove godine bio skuplji u odnosu na prošlu godinu za 23 posto.

Energoinvest je od Vlade Federacije BiH zatražio suglasnost za novu cijenu plina. Do sada su razliku više cijene plina djelomično subvencionirale vlade Federacije BiH i Županije Sarajevo, zbog čega Energoinvest ne može priopćiti konačnu cijenu potrošačima. Nagovijestio je kako je s Gazprom Exportom osigurao opskrbu plinom za predstojeću zimsku sezonu.

Vlasti BiH prošle su godine odlučile opskrbu plinom prebaciti na Turski tok. To je plinovod koji vodi od Rusije do Turske, a BiH se opskrbljuje njegovim krakom koji vodi preko Bugarske i Srbije.

Entitetske vlasti u Federaciji BiH planiraju se spojiti i na hrvatski plinovod kroz projekt Južne plinske interkonekcije. Radi se o plinovodu kojim bi se diversificirala opskrba prirodnim plinom u BiH, a spoj na hrvatski plinski sustav bio bi kod Vrgorca.

Piše Indikator.ba

Vlada FBiH je dala prethodne suglasnosti u postupku izdavanja energetskih dozvola gospodarskom društvu ECO-WAT d.o.o. Kiseljak za izgradnju pet fotonaponskih elektrana (A1, A2, A3, A4 i A5).

Svaka od ovih solarnih elektrana je instalirane nazivne i odobrene snage priključenja od po 4,999 MW, te planirane godišnje proizvodnje električne energije od po 7.150,086 MWh, objavila je Vlada i dodala kako će fotonaponske elektrane, kako je planirano, biti građene na lokalitetu općine Stolac, u Poslovnoj zoni Hodovo.

Vlada je zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da pristupi aktivnostima propisanim Uredbom o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanja energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja na izdavanju energetskih dozvola.

Iz Kompanije

Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović izjavio je da je kompanija ostvarila prihod u ovoj godini od milijardu i stotinu milijuna KM, što je rekord od osnivanja poduzeća, izvijestio e portal eKapija.

Elektroprivreda je napravila niz programa i pokrenula aktivnosti kako bi se dodatno osigurala stabilnost i nezavisnost energetskog sistema RS-a.

Podsjetio je na značajne investicije poput hidroelektrana Dabar i Bistrica, na zajednički projekt s Elektroprivredom Srbije – Buk bijela, te s mađarskom kompanijom gradnju solarne elektrane Trebinje I.

Naglasio je kako neće biti potrebe za povećanjem cijena električne energije do kraja godine, a ni poslije.