Bosna i Hercegovina

Ključ je zaštiti 900 zaposlenika Aluminija, poručio je danas lider HNS-a i HDZ-a Dragan Čović komentirajući aktualnu situaciju u ovom mostarskom preduzeću.

Podsjećamo, proizvodni pogodni Aluminija ugašeni su u noći s 9. na 10. srpanj, nakon što je poduzeće isključeno s visokonaponske električne mreže. ”Imali ste prigodu čuti predsjednika Uprave, Sindikata i Nadzornog odbora. Šteta je napravljena, šteta je nesaglediva još uvijek. Sagledat ćemo je kad provjerimo što se sve u Aluminiju radilo u poteklih dvadesetak godina. Opredjeljenje je da Aluminij ima budućnost i tome se trebamo posvetiti do kraja kako bi odgovorili na ova socijalna pitanja kako bi se svaka osoba zaštitila”, rekao je Čović danas u Mostaru.

”Ne postoji baš nikakva osobna, moralna i kakva god hoćete odgovornost – moja. Drago mi je što su prokomentirali oni koji su trebali prokomentirali. Nikada nekakav Dragan nije nekog nazvao, zvali su Dragana. Morat će netko odgovarati za ovo što je radio u Aluminiju. Ta kuća na drugačijim osnovama ima drugačiju budućnost. Vjerujem da ćemo u narednih 7-8 dana imati sliku što se može uraditi. Ono što je problem, problem je što smo mi loše iskomunicirali. Oni koji pokušavaju, koji su isisavali milijune, zaštititi svoju poziciju, sve će izaći na vidjelo tko god da je u pitanju. Dragan nikad nikog nije zaposllio u Aluminiju. Idemo sada sanirati štetu koja je ogromna. Vjerujem da ćemo vrlo brzo poslati poruku da se to da urediti na zdravim ekonomskim osnovama”, naglasio je on uz poruku da se davno trebalo reagirati, ali se, kako je rekao, vlasnička struktura morala poštovati.

 Cijena koju se vukovarska tvrtka u ponudi za preuzimanje obvezuje platiti po dionici iznosi 412 kuna, a u srijedu je cijena dionica iznosila 408 kuna.

Prestanak rada mostarskog Aluminija negativno se odrazio i na Luku Ploče, čija je Uprava jučer obavijestila Zagrebačku burzu kako će se “gašenje proizvodnje u mostarskoj tvornici značajno će se odraziti na poslovanje društva Luka Ploče d.d.”. Ukupno 50% ukupnih prihoda 2018. bilo je vezano za Aluminij, dok je ukupna količina pretovarenih roba iznosila 233.000 tona.

“Uprava Luke Ploče d.d. ulaže maksimalne napore kako bi se što uspješnije nosila s novonastalom situacijom i stabilizirala poslovanje”, stoji u obavijesti, nakon čega je Zagrebačka burza stopirala daljnje trgovanje dionicom Luke Ploče do kraja radnog dana.

Predsjednik Uprave Hrvoje Livaja izjavio je da u kompaniji intenzivno rade na novom poslovnom planu koji će u obzir uzeti nove okolnosti. Ipak, smatra se da je Luka Ploče dobro kapitalizirana i stabilna. Uz Energiju naturalis, u vlasničkoj strukturi Luke Ploče su i mirovinski fondovi s 30 posto dionica, financijske institucije s 16 posto dionica i mali dioničari s 26 posto dionica. Gašenjem Aluminija na ulici je u Mostaru ostalo oko 900 radnika, koji prosvjeduju pred HDZ-om BiH. Očekuje se pokretanje stečaja nad tom hercegovačkom tvrtkom.

Vladi Federacije Bosne i Hercegovine je žao zbog gašenja postrojenja u mostarskoj kompaniji Aluminij, posebice zbog radnika koji su dovedeni u tešku situaciju, potvrdio je to federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić na konferenciji u Sarajevu. On je dodao kako je vlada FBiH u stalnom kontaktu s Upravom i Nadzornim odborom Aluminija.

Konferencija se održava 1. i 2. srpnja na Jahorini u organizaciji USAID projekta Investiranje u sektor energije.

“Država mora odabrati najpovoljniju mogućnost opskrbe kako bi diverzificirala izvore i osigurala da građani i gospodarstvo ne ostanu bez ovog važnog energenta”, rekao je Duffy, dodajući kako je vrlo važno da BiH poduzme korake kako bi što prije uredila sektor plina na transparentan način. “To će omogućiti plinskim tvrtkama da rade na učinkovit i transparentan način, a kupci će unaprijed znati kako se izračunavaju cijene”, kazao je, javlja sarajevsko Oslobođenje.

Gradnja plinovoda ka Hrvatskoj, prema riječima ministra rudarstva, energetike i industrije u Vladi Federacije BiH, Nermina Džindića, u cilju je smanjivanja energetske ovisnosti BiH o ruskom plinu.

Spomenuti javni poziv objavio je nositelj projekta Južne interkonekcije državno poduzeće BH-Gas iz kojeg stižu najave da bi plinovod bio u funkciji 2023. Trasa plinovoda od 115 kilometara imala bi odvojak za Mostar.

Vlada Federacija BiH na svojoj je prošlotjednoj sjednici u Mostaru uvrstila Južnu interkonekciju u svoj investicijski plan do 2022.. Tom prilikom ministar Džindić izrazio je očekivanje da će plinovod, osim smanjivanja ovisnosti BiH o ruskom plinu, sniziti i cijenu plinu u susjednoj državi.

– Sada uzimamo plin od Gazproma jer moramo, a da imamo slobodne ruke nabavili bi 30 posto jeftiniji plin – ustvrdio je Džindić.

Novac za izradu studija izvodljivosti i utjecaja na okoliš osigurala je američka nevladina organizacija USAID preko Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja će voditi natječaj za izbor konzultanata. Federacija BiH planira novac za izgradnju plinovoda pribaviti također kroz kredit kod EBRD-a.

– Realizacijom projekta Južne interkonekcije, BiH bi pored novog pravca snabdijevanja prirodnim plinom dobila pristup novim izvorima prirodnog plina kao što su planirani LNG terminal Krk u Hrvatskoj, skladišta prirodnog plina u susjednim zemljama i izvori plina iz Kaspijske regije – poručuju iz BH-Gasa, dodajući kako će istodobno s izradom spomenutih studija, krenuti u otkup potrebnog zemljišta za što je, ističu, osiguran novac kod Europske komisije.

U Vladi Federacije BiH očekuju da će Hrvatska do 2023. izgraditi potrebnu trasu plinovoda od Splita do Zagvozda u dužini 67 kilometara. Trasa od Splita od Zagvozda u pripadajućim je planovima plinofikacije Dalmacije. Procjenjuje se da investicija u hrvatski i bosanskohercegovački dio plinovoda Južne interkonekcije iznosi oko 100 milijuna eura, donosi Novac.hr.

Prije nekoliko dana je uprava Aluminija naložila postupno gašenje proizvodnje jer je Eleketroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna u jednom trenutku obustavila isporuku električne energije tom poduzeću, zbog dugovanja od oko 141 milijuna eura.

Ipak, u zadnji je trenutak osigurana struja za sljedećih 15-tak dana pa je odluka o gašenju proizvodnje u Aluminiju prolongirana, a oko 1000 radnika i dalje strepi za svoju sudbinu. Uprava mostarske kompanije i Vlada FBiH, koja u toj tvrtki ima 44 posto vlasničkoga udjela, tragaju za starteškim partnerom koji je jedina nada za spas kompanije.

Kako javlja Dnevni avaz, pozivajući se na izvore u federalnoj vladi, švicarski Glencore se zadnjih dana spominje kao najozbiljniji kupac Aluminija koji godinama grca u višemilijunskim gubitcima. U švicarskom poduzeću vlasnički udjel imaju i Britanci. Godišnji promet kompanije je oko 150 milijardi dolara, poduzeće diljem svijeta upošljava oko 150 tisuća radnika. Glencore je povezan i s jednim od velikih brodarskih prijevoznika, kompanijom „SwissMarine“.

Mostarski Aluminij posluje s Glencorom više od 20 godina. Preko te kompanije u Mostar dolazi glinica, a na svjetsko tržište odlaze aluminijski proizvodi. U razdoblju kada je poduzeće vodio Mijo Brajković, Aluminij je bio na korak do prodaje Glencoru , ali je u zadnji trenutak taj posao propao, po mnogima zbog otpora u Vladi FBiH. Većinski vlasnik Aluminija su mali dioničari sa 44 i TLM iz Šibenika s 12 posto vlasničkih dionica, što je ukupno 56 posto vlasništva čime kontroliraju odlučivanje u poduzeću.

Višemilijunska dugovanja su glavna prepreka za prodaju Aluminija ili za ulazak strateškoga partnera. Kako piše Avaz , osim dugovanja prema Elektroprivredi HZ HB od oko 141 milijun eura, nekadašnji mostarski gospodarski gigant duguje i dobavljačima oko 38 milijuna eura, a poslovnim bankama oko 11 milijuna eura, što je ukupni dug kompanije od oko 190 milijuna eura.

Uprava Alumnija godinama upozorava kako kompanija nije konkurentna na tržištu jer plaća najskuplju električnu energiju, ali taj problem nikada nije riješen. Potencijalni strateški partneri poput širokobriješkoga FEALA traže da im Vlada FBiH, koja je vlasnik dviju elektroprivreda u FBiH, osigura nabavu električne energije po povoljnijoj cijeni, čime bi tvrtka postala konkurentnija ali iz Vlade FBIH upozoravaju na slobodno formiranje cijena i otvoreno tržište.

U ponedjeljak će u Mostaru biti održan sastanak zainteresiranih strana na kojem će biti prezentirani program i efekti financijske konsolidacije Aluminija te revizorsko izvješće o financijskom poslovanju kompanije.

Ta kompanija koja je izabrana na međunarodnom natječaju za stručnog konzultanta će pomoći bosanskohercegovačkim vlastima u pripremi natječaja za dodjelu koncesije na istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Federaciji BiH. Tako je zapravo počela prva faza utrke za crnim zlatom na području FBiH, javlja Dnevni avaz.

Ranija su istraživanja pokazala kako se najveća nalazišta kriju na području Dinarida i tuzlanskog bazena. Premda je odabir konzultanta trajao gotovo tri godine, federalni ministar energije i rudarstva Nermin Džindić rekao je za Avaz da se u FBiH prvi put ostvaruje projekt istraživanja nafte i plina putem koncesije, ali da su istraživanja ovih energenata vrlo složena, financijski zahtjevna i prilično rizična, posebice uzimajući u obzir stupanj istraženosti na ovim prostorima u odnosu na druge države, kako u okruženju tako i šire.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Ta sarajevska tvrtka to je učinila kako bi javnost mogla analizirati kretanje veleprodajne cijene i uočiti da je najveća cijena po kojoj je BH-Gas isporučivao prirodni plin distributivnim kompanijama iznosila 820 KM/1.000 Sm3 i to u razdoblju 1. studenoga 2011. do 31. kolovoza 2013. godine. Istovremeno, najveće povećanje veleprodajne cijene je bilo 1. siječnja 2006. godine u iznosu od 35,71 posto.

BG-Gas u priopćenju ističe kako se ne može oteti dojmu da se zbog netočnih izjava raznih stručnjaka, institucija i, među ostalim, udruženja stvara negativna slika o tome kako će cjelokupno gospodarstvo propasti. Istovremeno, nitko od ‘stručnjaka’ nije predstavio nijednu činjenicu da je neki od gospodarskih subjekata s cijenom od 820 KM/1.000 Sm3 propao, jer prirodni plin je i s tom cijenom bio konkurentan u odnosu na ostale energente.

“BH-Gas još jednom želi ponoviti kako se prijedlog koji je upućen resornim ministarstvima isključivo temelji na ruskom povećanju cijene prirodnog plina i da nikakvih drugih utjecaja na predloženo povećanje nije bilo. BH-Gas se suočava s drastičnim gubicima u poslovanju i doći će u situaciju da neće moći podmiriti fakture prema ruskom isporučitelju Gazpromu, ali ne zbog svojih troškova ili bilo kakvih dugova, već isključivo zato što mjesecima prodaje prirodni plin ispod cijene, točnije, prodaje ga po nižoj cijeni od one po kojoj se nabavlja i prevozi do potrošača”, priopćeno je iz BH-Gasa, piše Energetika-net.

Tako je nedavno potpisala ugovor o kupnji 80 posto udjela u tvrtki Bijeljina-gas. Riječ je o tvrtki koja je osnovana još 2009. godine s ciljem plinofikacije Bijeljine.

Spomenutih 80% udjela i do sada je bilo u inozemnom, tj. srpskom vlasništvu jer je vlasnik bila srpska plinska tvrtka Novi Sad gas iz Novog Sada. Sada bi Bijeljina gas mogao razmjerno brzo završiti plinofikaciju toga grada na sjeveroistoku BiH-a jer je plinska distribucijska mreža u gradu, ukupne duljine 320 km, u cijelosti funkcionalna.

Inače, Srbijagas je prije mjesec dana proveo preuzimanje većinskog udjela u tvrtki Gas promet iz Pala. Time će ta srpska (državna) plinska tvrtka zapravo preuzeti sve važne plinske tvrtke iz područja Republike Srpske, jer je preostala još samo jedna: Gas-Res iz Banja Luke, objavio je ‘Poslovni dnevnik’.

U izjavi stoji kako je tajništvo EC u utorak u Sarajevo poslalo poziv vlastima BiH za očitovanje o tome pod kojim uvjetima ta država, odnosno Federacija BiH planiraju graditi novi termo-blok u Tuzli. Taj je projekt privukao pozornost i unutar Europske unije kao jedan od onih u kojima su na djelu nastojanja Kine da prodre na europsko tržište nudeći državne kredite pod netransparentim uvjetima, čime nastoji preuzeti primat na europskom tržištu.

Investitor gradnje novog bloka termoelektrane u Tuzli je Elektroprivreda BiH, a njegovo financiranje ponudila je Kina kroz kredit kojega bi osigurala njena Izvozno-uvozna (EXIM) banka. Problem je nastao zbog činjenice da su Kinezi tražili da jamac za otplatu cjelog kredita bude država, odnosno u ovom slučaju Federacija BiH, što je Zastupnički dom entitetskog parlamenta ranije ovog mjeseca i odobrio, unatoč upozorenjima iz Bruxellesa i Beča, gdje je sjedište EC. Konačna odluka o svemu ovisi o glasovanju u Domu naroda.

Propisima Energetske zajednice regulirano je kako državna jamstva u ovakvim slučajevima mogu iznositi najviše do 80 posto vrijednosti kredita. U slučaju BiH problem je definiran kao davanje nezakonite državne potpore. Nakon što je federalni parlament ranije u ožujku velikom većinom izglasovao potporu jamstvima za kineski kredit reagirao je povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn. “To otvara ozbiljno pitanje posvećenosti BiH međunarodnim sporazumima i europskim pravilima u okviru Sporazuma o Energetskoj zajednici, ali također o izboru energetske tehnologije, kao i analize omjera cijene i koristi na odgovoran i transparentan način”, bila je Hahnova poruka vlastima u BiH.

Blok VII Termoelektrane u Tuzli projekt je vrijedan nešto više od 780 milijuna eura, a u Elektroprivredi BiH su njegovu gradnju planirali kao zamjenu starim i dotrajalim blokovima, uz procjenu kako će BiH još dugo morati biti oslonjena na proizvodnju električne energije iz ugljena.

Dodati problem za BiH je činjenica da EU planira stalno smanjenje korištenja ugljena za proizvodnju električne energije i povećanje ulaganja u obnovljive izvore pa se gradnja novog bloka Termoelektrane Tuzla nikako ne uklapa u te projekcije. Procjena je kako su sve države zapadnog Balkana samo u 2017. godine potrošile najmanje 1,2 milijarde eura subvencionirajući nerentabilnu i ekološki štetnu proizvodnju električne energije iz ugljena.

Tzv. preliminarna procedura koju je pokrenulo tajništvo EC sada daje priliku vlastima u BiH da pojasne svoje postupke kao i da potvrde kane li se pridržavati propisa Zajednice osnovane, ugovorom iz listopada 2005. Cilj EC je stvaranje najvećeg tržišta električne energije i plina u svijetu, a njezinom uspostavom EU je proširila je svoje unutarnje tržište energije na jugoistočnu Europu te otvorila mogućnost širenja na sve one koji iskažu zanimanje. Ona se zasniva na provođenju relevantne zajedničke pravne stečevine i liberalizaciji domaćih energetskih tržišta članica Zajednice.