Bosna i Hercegovina

Uspjeh hrvatske diplomacije

Europska unija prihvaća non-paper Republike Hrvatske, prema kojem Bruxelles od BiH traži izmjene izbornog zakona ove godine. To se smatra uspjehom hrvatske diplomacije jer bi se time bitno poboljšao položaj Hrvata u BiH.

Ovo je najznačajnija hrvatska diplomatska inicijativa u okviru EU, od ulaska RH u EU. Hrvatski non-paper predstavio je ministar ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Sarajevu, ali i ministrima u EU te je tražio raspravu o njemu. Podržalo ga je pet država – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Cipar i Grčka, ali i mnoge druge države dale su potporu za inicijativu, rekao je u HTV-ovom Studiju 4 Mate Granić, posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku.

Radi se o legalnom, legitimnom i javnom papiru, kaže Granić. Bitne djelove non-papera je prihvatila Europska služba za vanjsko djelovanje, odnosno ona služba koja se bavi provođenjem sigurnosne i vanjske politike prema državama koje nisu članice Europske unije, istaknuo je.

Djelomični oporavak industrijske proizvodnje

Bosanskohercegovački izvoz električne energije u periodu januar-mart 2021. godine iznosio je 233,6 miliona KM. Izvoz električne energije veći je za čak 31,4 posto nego u istom periodu prošle godine, kada je iznosio 177,8 miliona.

Samo u martu ostvaren je izvoz u vrijednosti od 84,2 miliona KM, za razliku od 52,5 miliona KM istog mjeseca godinu ranije.

Povećana vrijednost izvoza električne energije jednim dijelom rezultat je oporavka industrijske proizvodnje u evropski zemljama usljed čega je povećana potražnja, kao i posljedica rasta cijene električne energije na svjetskom tržištu.

Podaci potvrđuju da je proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini zabilježila porast na početku ove godine.

Tako je u prva dva mjeseca 2021. ukupna bruto proizvodnja električne energije iznosila 3.991 GWh, dok je u istom periodu 2020. godina bila znatno manja – 3.387 GWh.

Kada je riječ o cijenama električne energije, one su na većini europskih tržišta porasle dostigavši u nekoliko slučajeva najviši mjesečni prosjek u posljednjih nekoliko godina. Rast cijena CO2 i plina, koji je ponovno dosegao rekordne vrijednosti, bio je glavni uzrok ovog porasta, premda je tome pridonijela i manja proizvodnja energije vjetra.

Osim pomenutih faktora, na ruku domaćim poizvođačima išle su i dobre hidrološke prilike, budući da je udio proizvodnje iz hidroelektrana gotovo izjednačen sa udjelom proizvodnje iz termoelektrana, za razliku od većeg dijela 2020. godine kada je suša ovaj omjer znatno prenijela na stranu termoelektrana.

Udio proizvodnje iz vjetroelektrana još uvijek je mali, i na nivou je od oko 1,7 posto.

Sve ovo odrazilo se i na manje potrebe za uvozom električne energije koji u prva tri mjeseca ove godine iznosio 17,5 miliona KM i bilježi pad za 8,3 odsto u odnosu na isti period lani.

Dobar start u prva tri mjeseca nagovještava obilat izvoz električne energije u 2021. godini. S obzirom na trend, sasvim izvjesno je da bi prošlogodišnji izvoz, koji je bio 497,1 milion KM, mogao vrlo lako biti nadmašen.

Usprkos protivljenjima

Unatoč protivljenju članova predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefka Džaferovića, radovi na provlačenju plinovoda ispod rijeke Save koji Rafineriju nafte Brod treba spojiti na plinsku mrežu u Hrvatskoj su nastavljeni.

Krajem ožujka ove godine položene su cijevi, a do kraja svibnja izvođači radova za Crodux trebali bi završiti osposobljavanje plinovoda i time Rafineriji već od 1. lipnja omogućiti operativnu i redovnu isporuku plina iz Hrvatske. Riječ je o izravnom priključnom plinovodu kojim će Crodux kao opskrbljivač plina priključiti Rafineriju Brod kao krajnjeg kupca.

– Mi na ovom izuzetno složenom projektu radimo već pet godina. Uložili smo u njega nešto više od 32 milijuna kuna, što su minimalna ulaganja s obzirom na ogromnu korist koju će on donijeti – kaže Branko Radošević, direktor Crodux Energetike i predsjednik međunarodne rusko-hrvatske radne skupine za plinofkaciju Rafinerije. Iz Croduxa ističu kako je plinovod projektiran i građen u skladu s najsuvremenijim i najstrožim tehničko-tehnološkim zahtjevima. Bio je to vrlo kompleksan i složen zahvat. Pripreme za njega trajale su više od šest mjeseci i zahtijevao je suradnju na svim razinama, od institucija do poslovnih partnera i samih izvođača. Cijev je promjera 400 milimetara, može raditi pod tlakom od 50 bara, a kapacitet je daleko veći od trenutačnih potreba Rafinerije.

– Radili smo na starom produktovodu koji smo sanirali, rekonstruirali, pa na kraju evo i provukli novu cijev ispod korita rijeke Save. Sve smo izveli direktnim horizontalnim bušenjem, bez onečišćenja Save koja je sve vrijeme bila plovna – dodaje Radošević. Podsjetimo, plinofkacija rafinerije projekt je koji su 2017. dogovorili tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Jedina rafnerija nafte u BiH u vlasništvu je ruske državne tvrtke “Zarubežnjeft”, a proizvodnja u pogonima u susjednom Brodu (BiH) navodno je zbog zastarjele tehnologije godinama bila uzročnik onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu.

Opskrba prirodnim plinom Rafinerije obavit će se izravnim priključenjem na plinski transportni sustav Hrvatske. Crodux je od operatera plinsko-transportnog sustava RH, Plinacra, otkupio postojeću dionicu starog produktovoda Slobodnica – Brod u dužini od 5,5 kilometara i fnancirao njegovu prenamjenu u plinovod, kao i gradnju mjerno-redukcijske stanice u Slobodnici.

– Desetogodišnjim ugovorom obvezali smo se opskrbljivati Rafneriju prirodnim plinom u količini od 700 milijuna kilovatsati godišnje. To znači da će od toga itekakve koristi imati i Plinacro, jer će mu se bitno povećati prihodi na račun transporta plina, a i mi kao tvrtka, jer ćemo ostvariti prihode na marži od prodaje plina – ističe Radošević.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH na naš su upit odgovorili kako plinofkacija Rafinerije Brod predstavlja velik pozitivan pomak u smislu poboljšanja kvalitete zraka svim stanovnicima s obje strane granice te korak naprijed BiH prema zajedničkoj europskoj politici koja se zalaže za dekarbonizaciju kontinenta do 2050. godine. Napominju i kako su vrijednosti lebdećih čestica PM10 i PM2,5,, ali i drugih onečišćujućih tvari u Slavonskom Brodu u prosjeku niže u posljednje dvije godine. To je, kažu, posljedica neobavljanja poslovnih procesa u Rafineriji, ali i drugih čimbenika, poput izmjene energenata u većim sustavima za grijanje te smanjenog prekograničnog prometa zbog epidemioloških mjera.

– Razdioba onečišćenja i iznos prizemnih koncentracija, osim emisija iz poznatih izvora, u velikoj mjeri ovise i o drugim faktorima. No, plinofkacija Rafinerije svakako će pridonijeti poboljšanju kvalitete zraka na području Slavonskog Broda – navode iz Ministarstva, donosi Večernji list.

Poništenje natječaja?

Sud BiH donio je presudu kojom je odbio tužbu konzorcija China National Electric Engineering Co iz Pekinga i RIKO iz Ljubljane (CNEEC-RIKO) protiv Ureda za razmatranje žalbi BiH u vezi s izgradnjom Hidroelektrane (HE) Dabar.

Taj se konzorcij prije dvije godine žalio na odluku kojom su uklonjeni iz utrke za gradnju HE Dabar. Ured nije u potpunosti usvojio njihovu žalbu i nije poništio cijeli postupak javne nabavke za izgradnju hidroelektrane, zbog čega ga je konzorcij tužio Sudu BiH.

Sud BiH ipak je odlučio odbiti tu tužbu ističući da je Ured dobro odlučio kada je djelimično usvojena žalba kinesko-slovenskog konzorcija i predmet vraćen na ponovni postupak ocjene kadrovske sposobnosti kandidata za koje je utvrđeno da su kvalificirani.

Međutim, Kinezi i Slovenci ne odustaju i tvrde da HE Dabar nikad nije provela taj ponovni postupak ocjene kadrovske sposobnosti kandidata, niti odabrala izvođača radova. “Nikad nam nisu dostavili odluku o izboru izvođača, mi ćemo se i na to žaliti. Propusti su takvi da je očito kako natječaj treba biti poništen“, tvrde iz konzorcija.

Da odluke o izboru izvođača nema vidljivo je i na portalu javnih nabavki gdje je HE Dabar takvu odluku dužan objaviti ako je donesena, objašnjava portal Capital.ba. Taj portal je u više navrata u posljednih godinu dana pokušavao dobiti odgovor odgovor iz Elektroprivrede RS (ERS) i HE Dabar o tome je li završen izbor izvođača radova za izgradju hidroelektrane i kada se očekuje potpisivanje ugovora.

Odgovora nije bilo, a javnost već dvije godine dobiva nejasne izjave premijera Radovana Viškovića i drugih dužnosnika da će ugovor biti “ubrzo potpisan”. Najnovija je izjava Gordana Mišeljića, direktora Hidroelektrana na Trebišnjici, osnivača HE Dabar, koji je za agenciju Srna rekao da je za izvođača radova na izgradnji hidroelektrane izabran kineski Gezhouba Group, iako odluke o tome nama. Rekao je i da se pregovara s Exim bankom koja će u velikoj mjeri financirati taj projekt.

Mišeljić nije objasnio što je potpisano u svibnju prošle godine kada je veleposlanstvo Kine u BiH priopćilo da su ERS i China Energy Gezhouba Group svečano potpisali ugovor o projektu HE Dabar. Tada nije rečeno o kakvom je ugovoru riječ.

Zatim su Radovan Višković, premijer RS i Ji Ping, veleposlanik Kine u BiH, u siječnju ove godine tvrdili da će u sljedećih nekoliko dana biti potpisan ugovor o izgradnji HE Dabar, što se još nije dogodilo.

Za to vrijeme cijena izgradnje HE Dabar stalno raste. Za samo nekoliko godina porasla je za 300 milijuna maraka (oko 153 mil. eura). Nakon što je sredinom 2019. godine skočila s prvobitnih 352 na 488 milijuna maraka, nove procjene pokazuju kako će taj energetski objekt stajati 661 milijun maraka (oko 337 mil. eura).

Iako se planiralo da HE Dabar počne s radom 2016. godine, do danas nije proizveden niti jedan kilovat struje. Međutim, tvrtka HE Dabar redovito isplaćuje plaće i naknade radnicima kojih je iz godine u godinu sve više, piše Poslovni dnevnik.

Džinić za Dnevni avaz

Do kraja ožujka kompanija Energoinvest potpisat će novi ugovor s ruskim Gazpromom o promjeni pravca za isporuku plina Bosni i Hercegovini, potvrdio je za Dnevni avaz Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH.

To znači da će BiH ubuduće ruski plin dobivati preko plinovoda Turski tok.

“Potpisnik ugovora između BiH i Gazproma je sarajevski Energoinvest. Oni su krajem prošle godine dobili zahtjev ruske kompanije za potpisivanje aneksa ugovora kojim se opskrba plinom prebacuje na Turski tok.

To znači preko Turske, Bugarske i Srbije, umjesto dosadašnjeg pravca preko Ukrajine, Mađarske i Srbije”, objasnio je Džindić. Riječ je o namjeri Gazproma da izbjegne pravac preko Ukrajine.

“Tražili smo da se potpisivanje aneksa odgodi za tri mjeseca. Za to vrijeme Energoinvest bi trebao s Gazpromom pronaći rješenje i potpisati finalni ugovor za ovu godinu. To još nije gotovo, a vjerujem da će posao biti završen do kraja ožujka. Trebala bi biti povoljnija varijanta za BiH”, dodao je ministar.

Prema njegovim riječima, ugovori o transportu plina s Mađarskom i Srbijom produženi su do 2023. godine.

“Dobili smo obećanje od Srbije da to neće biti problem jer je riječ o istim količinama plina. Kada je riječ o transportnim troškovim preko Mađarske, tu će se naći rješenje, a ima nekoliko opcija. Tvrdnja da gubimo kontrolu nad opskrbom plinom ne stoji jer mi niti danas ništa ne kontroliramo”, navodi Džindić, dodajući da je cilj BiH da dobije bolju cijenu.

“Moramo pokušati zaustaviti štetan ugovor s Mađarskom, koji je potpisan prije mandata ove vlade FBiH. Nekad se mora platiti šteta da bi mogli dobiti novu i povoljniju cijenu”, rekao je Džindić.

On tvrdi da će svi problem s plinom u BiH biti riješeni usvajanjem zakona o plinu i električnoj energiji na državnoj razini i izgradnjom novog južnog plinovoda.

Europska energetska zajednica

Početkom ovog tjedna iznad Mostara s radom je počela vjetroelektrana Podveležje 1, prvi vjetropark Elektroprivrede BiH, snage 48 megavata i s godišnjom proizvodnjom 130 gigavatsati električne energije. Kako je rečeno prilikom otvaranja, vjetropark predstavlja doprinos kompanije opredjeljenju EU za povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Europa već dugo pozorno motri energetske planove BiH, pri čemu je najviše nesporazuma izazvao Blok 7 termoelektrane Tuzla, kojeg gradi kineska kompanija.

Sada će BiH energetika biti pod još većim nadzorom jer je Europska komisija otvorila u Bruxellesu Ured za energetsku tranziciju Zapadnog Balkana, čiji je cilj pomoći BiH i ostalim zemljama u regiji da prestanu energiju proizvoditi iz nečistih izvora, prije svega ugljena.

Taj projekt će se provoditi u sklopu Europskog zelenog plana kojim se želi postići klimatska neutralnost EU do 2050. godine. Kako je objašnjeno iz EK, cilj je da se omogući pravedna tranzicija uz europska sredstva, a model bi bio utemeljen na iskustvu EU u tranziciji zemalja članica prema čistijim izvorima energije, pišu Nezavisne novine.

Područja u BiH obuhvaćena tim projektom čine Tuzlanski i Srednjobosanski kanton te općine Ugljevik i Gacko. Osim nad Zapadnim Balkanom, novi ured će imati nadležnost i nad ukrajinskim područjima u kojima dominira proizvodnja energije iz ugljena.

EK na toj inicijativi surađuje s međunarodnim partnerima, uključujući Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj, Tajništvo Energetske zajednice i Nacionalni fond za zaštitu okoliša Poljske.

Prema posljednjim podacima, više od 3500 ljudi u BiH godišnje umre zbog onečišćenja zraka, prije svega iz termoelektrana na ugljen.

Takve elektrane na Zapadnom Balkanu emitiraju čak 2000 posto više sumporovog dioksida i sitnih čestica nego prosječna termoelektrana u EU, a 16 TE na Zapadnom Balkanu instalirane snage 8 gigavata emitira više onečišćenja nego svih 250 termoelektrana u EU.

U Tajništvu Energetske zajednice kažu da su se zemlje Zapadnog Balkana u sklopu Berlinskog procesa na summitu u Sofiji u studenome 2020. godine obvezale da će slijediti europski plan dekarbonizacije.

“Šest zemalja Zapadnog Balkana obvezalo se da će uvesti plaćanje za emisije ugljika u skladu s europskim pravilima i postupno ukinuti subvencije za ugljen”, kažu iz Tajništva Energetske zajednice.

Mirza Kušljugić, predsjednik Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju iz BiH, kaže kako je i BiH potpisala da će pratiti europski plan dekarbonizacije.

Prema njegovim riječima, svaka općina morat će naći lokalne prednosti i prilike da kroz energetsku tranziciju ostvari i ekonomsku korist.

Na primjer, elektroenergetska mreža u sastavu termoelektrana moći će se priključiti na obnovljive izvore energije, a neke općine bi se mogle usmjeriti na proizvodnju vodika kao goriva budućnosti, piše Poslovni dnevnik.

Podveležje

Vjetroelektrana Podveležje nedaleko Mostara, ukupne instalirane snage 48 megawata, koju je izgradio konzorcij Siemens Gamesa Renewable Energy Hrvatska i Wind Power A/S iz Danske, puštena je u ponedjeljak u rad.

Petnaest vjetroagregata koji će biti dio sustava Elektroprivrede BiH (EPBiH) stavljeni su u pogon na prigodnoj svečanosti kojoj su nazočili najviši državni dužnosnici BiH – članovi državnog Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić.

Vjetroagregati se nalaze na brdu Podvaležju desetak kilometara istočno od Mostara.

Izvršni direktor za proizvodnju Elektroprivrede BiH Samir Selimović rekao je kako se očekuje godišnja proizvodnja oko 130 gigavat-sati (gwh) električne energije. Po njegovim riječima, izgradnjom toga vjetroparka načinjen je veliki iskorak u pravcu očuvanja okoliša.

“Za proizvodnju 130 gWh električne energije bilo bi potrebno utrošiti 130.000 tona ugljena koji je potrebno iskopati, prevesti, dopremiti u termoelektrane i, u tehnološkom procesu, spaliti kako bi se dobila ista količina električne energije”, pojasnio je Selimović.

Generalni direktor Javnog poduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) Admir Andelija kazao je ranije kako je to prvi park kojeg gradi EPBiH, a u koji je uloženo oko 130 milijuna maraka, tj. otprilike 62 milijuna eura.

Izvođač završnih radova bio je konzorcij Siemens Gamesa Renewable Energy Hrvatska i Wind Power A/S iz Danske, a radovi su izvedeni u roku kraćem od pola godine.

Najveći brod u povijesti luke

U Luku Ploče jutros je uplovio brod Orient Cavalier. Riječ je o najvećem brodu u povijesti pločanske luke nosivosti 110.813 tona, koji je dopremio ugljen za potrebe željezare u Zenici. Brod je prema Pločama krenuo 10. siječnja iz australske luke Haypoint, piše Slobodna Dalmacija.

Kako doznajemo, uplovljavanjem ovog broda i službeno je pušten u promet novoizgrađeni terminal za rasute terete koji je od ožujka 2019. bio u probnoj funkciji.

Novi terminal tehnološki i financijski, zasigurno je jedan od najznačajnijih podprojekata i investicija u sklopu realizacije Projekta integracije trgovine i transporta, čija je ukupna vrijednost oko 200 milijuna eura, a započet je 2005. godine uz suradnju Vlade RH, Svjetske banke, Lučke uprave Ploče i Luke Ploče d.d.

Funkcija terminala odnosi se na povećanje kapaciteta za rasute terete na više od 6 milijuna tona godišnje, a poboljšana prekrcajna tehnologija, duljina obale (365 m) i duboki gaz (18 m) rezultirat će porastom prometa u segmentu rasutih tereta – očekuju u pločanskoj luci.

Zbog svega navedenoga povećala se i konkurentnost luke, kao i ekološki standardi rukovanja teretom što omogućuje bolje pozicioniranje na tržištu.

Inače, terminal za rasute terete dio je postojećeg lučkog područja. Nalazi se na desnoj obali ušća kanala i ima površinu od 240.000 metara kvadratnih.

Luka Ploče d.d. kao ovlaštenik koncesije sukladno potpisanom ugovoru s Lučkom upravom opremila je terminal potrebnom prekrcajnom i drugom opremom čija je vrijednost u prvoj fazi izgradnje iznosila oko 40 milijuna eura.

Opremanje terminala ugovoreno je i izvršeno s kineskom kompanijom CMBM – priopćeno je iz Luke Ploče.

Lokacija ovog terminala na rubnom je dijelu luke, najudaljenijem od grada Ploča, čime se jamči u potpunosti zanemariv utjecaj na urbanu zonu u ekološkom smislu. Pri rukovanju rasutim teretom primjenjuju se najviši ekološki standardi, sukladno smjernicama Svjetske banke.

Osim eliminiranja mogućih prašenja na grad Ploče pri nepovoljnim vjetrovima, ovakav položaj omogućit će i puno veći kapacitet prihvata rasutog tereta te poboljšanje prekrcajne tehnologije. Isto tako, lokacija omogućava povoljniji pristup s mora i kopna, piše Slobodna Dalmacija.

Podsjetimo, Luka Ploče d.d. dovršetkom novog terminala za rasute terete i mogućnošću prihvata brodova veličine 180.000 DWT pozicionirala na karti svjetskih luka i u stanju je privući nove terete za prekrcaj.

Dolaze i kineski partneri

Kroz pripremljene i projekte čija je realizacija započela Elektroprivreda BiH (EPBiH) ove godine može potaknuti ekonomiju Bosne i Hercegovine s ulaganjem oko 500 milijuna konvertibilnih maraka (oko 255 mil. eura), što bi u godini u kojoj se posljedice pandemije koronavirusa još uvijek snažno osjećaju moglo imati veliki značaj.

“Trudit ćemo se da što više posla obave domaće kompanije”, ističe Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije u Elektroprivredi BiH.

“Izgradnja energetskih objekata uvijek je veliki ekonomski benefit, ne samo za kompaniju koja ih gradi već i za lokalnu zajednicu, ali i ukupnu ekonomiju.

Tu se angažiraju građevinske, ali i kompanije koje se bave izradom sofisticiranih programa, svi na neki način mogu naći neku ulogu u tom lancu”, objašnjava Salkić. Ove će godine Elektroprivreda BiH završiti Vjetropark Podveležje, što će biti prvi veliki energetski objekt kojeg je ta kompanija izgradila u proteklih 30 godina.

“U fazi smo testnih ispitivanja vjetroagregata i nadamo se da ćemo do početka ožujka vjetroelektranu pustiti u probni rad. Očekujemo da će sa 48 megavata instalirane snage godišnje proizvoditi 130 gigavatsati električne energije, i mislimo da će nam iskustvo i znanje koje smo stekli u realizaciji tog projekta omogućiti da intenzivnije razvijamo sljedeće vjetroparkove”, dodaje Salkić.
Već je pripremljen projekt izgradnje vjetroparka na Vlašiću, u pripremi je Vjetropark Bitovnja kod Konjica, a ove godine počinje priprema Vjetroparka Podveležje 2, u sklopu kojeg će biti izgrađena i solarna elektrana.

“Odlučili smo se za intenzivniji razvoj solarnih elektrana i mislimo da na prostorima naših deponija šljake i pepela u termoelektranama i na mjestima gdje je završena eksploatacija ugljena u rudnicima u sljedeće tri do četiri godine možemo instalirati 200 megavata solarnih kapaciteta”, objašnjava Salkić za Dnevni avaz.

On najavljuje i intenziviranje radova na Bloku 7 Termoelektrane Tuzla, gdje je gradilište spremno za kineske partnere. To je najsporniji projekt Elektroprivrede BiH kojem se protivi Europska unija.

“Blok 7 je zamjenski kapacitet za postojeće blokove 3, 4 i 5 u TE Tuzla, koji će prestati raditi nakon što Blok 7 bude završen, a možda čak i ranije.

To je, vjerovatno, jedini zamjenski kapacitet na fosilna goriva koji će Elektroprivreda BiH uopće graditi, ali nam je on nužan da bi dobili tranzicijsko razdoblje za izgradnju obnovljivih izvora energije. Blokom 7 pokrit ćemo potrebe za vlastitom energijom dok ne razvijemo dovoljan obujam proizvodnje iz obnovljivih izvora”, ističe Salkić.

Osigurana su i sredstva za izgradnju hidroelektrane (HE) Janjići kod Zenice. Nakon što su gradske vlasti krajem prošle godine usvojile odluku o proglašenju javnog interesa, izvlaštenje zemljišta može početi. Otvoren je i put prema izgradnji i dugo najavljivane HE Ustikolina.

“Kada je riječ o hidroelektranama Ustikolina, Janjići i Kovanići, koje namjeravamo graditi, to će biti protočna postrojenja koja će imati minimalan utjecaj na okoliš, neće izlaziti iz postojećih korita Bosne i Drine i bit će to objekti koji će poštivati najviše ekološke standarde”, dodaje Salkić.

Inače, krajem prošle godine Skupština Elektroprivrede BiH usvojila je Plan poslovanja za razdoblje od 2021. do 2023. godine.

Planom su predviđena ulaganja u iznosu od 1,65 milijardi KM (oko 843 mil. eura). Među ostalim, planira se izgradnja postrojenja za odsumporavanje na Bloku 6 u TE Tuzla i Bloku 7 u TE Kakanj. Usto, planirana je obnova Bloka 6 u TE Tuzla i Bloka 7 u TE Kakanj, te sanacija betonske obloge u HE Jablanica, piše Poslovni dnevnik.

U BIH

Rudari iz rudnika ugljena Zenica i Breza prošlog tjedna počeli su štrajk, a podržali su ih i pet preostalih tvrtki iz koncerna JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Rudari su štrajkali zbog blokade računa tih kompanija od strane Porezne uprave Federacije BiH.

Blokada je onemogila isplatu plaća i naknada zaposlenim, a 36 zeničkih rudara koji su umirovljeni prošle godine još nisu ostvarili pravo na penziju.

U zeničkom rudniku 5. veljače nije isplaćena naknada za topli obrok, a u Brezi 10. veljače plaća za siječanj. Zenički bi rudari, navodno, plaću za siječanj trebali dobiti 15. veljače.

Porezna uprava je 8. siječnja blokirala zenički rudnik zbog dijela duga za doprinose na plaće od oko 4,9 milijuna KM (oko 2,5 mil. eura), a Brezu zbog oko 4,5 milijuna KM (oko 2,3 mil. eura), ali su ukupni dugovi obje kompanije po tom osnovu daleko veći.

Međutim, ti štrajkovi mogli bi imati daleko teže posljedice za BiH. Željezara ArcelorMittal Zenice prisiljena je značajno smanjiti isporuku toplotne energije, a izvjesna je i potpuna obustava, piše portal federalna.ba.

Zbog prestanka dostave ugljena ArcelorMittalu kompaniji prijeti potpuni kolaps sustava. Količine ugljena u skladištu nedovoljne su za isporuku toplotne energije gradu Zenica, ali i za nastavak proizvodnje, čime se dovodi u pitanje poslovanje najvećeg izvoznika u BiH.

“Ovako možemo raditi najviše dan-dva. Nakon toga ne da neće biti grijanja nego će stati cijeli ArcelorMittal. Kada stane energetika to znači da će stati i visoka peć, čeličana, valjaonica”, upozorava Emir Krgo, direktor pogona Energetika ArcelorMitala Zenica i Toplane Zenica.

Dnevna potrošnja ugljena kojeg ArcelorMittal nabavlja iz zeničkog rudnika iznosi od 500 do 700 tona. Alternativa za nabavku tog energenta, zbog specifičnosti postrojenja, trenutačno ne postoji, a dodatne komplikacije donosi i štrajk u rudniku Breza.

“Jedina alternativa koju smo ranije imali je ugljen iz rudnika Breza jer se on može koristiti u našim kotlovima. Svaki kotao je previđen za određenu vrstu ugljena. Kakanjski nam ne odgovara”, objašnjavaju iz ArcelorMittala Zenica.

Najveći proizvođač čelika u BiH lani je opet bio i najveći izvoznik unatoč privremenom zastavljanju proizvodnje u svibnju zbog pada potražnje prouzročenog pandemijom koronavirusa.

Međutim, iz sindikata ArcelorMittala opovrgavali su da je došlo do pada potražnje, već su tvrdili da je stvarni razlog obustave rada želja za subvencijom od vlade FBiH.

Uprava je, s druge strane, navodila je da je kao kompanija koja je usmjerena na izvoz u balkanske zemlje suočena s time da su gotovo svi infrastrukturni projekti i građevinski radovi zaustavljeni ili ograničeni.

U ArcelorMittalu Zenica zaposleno je oko 2350 radnika, dok još 12.000 neizravno ovisi o poslovanja kompanije, piše Poslovni dnevnik.