Bosna i Hercegovina

Dnevni Avaz
Najveća svjetska kompanija za trgovinu rudama i sirovinom Glencore, čije je središte u Švicarskoj, želi postati strateški partner posrnuloj mostarskoj kompaniji Aluminij kojoj zbog enormnih dugovanja, najviše za električnu energiju, odavno prijeti stečaj, piše u nedjelju sarajevski Dnevni avaz.

Prije nekoliko dana je uprava Aluminija naložila postupno gašenje proizvodnje jer je Eleketroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna u jednom trenutku obustavila isporuku električne energije tom poduzeću, zbog dugovanja od oko 141 milijuna eura.

Ipak, u zadnji je trenutak osigurana struja za sljedećih 15-tak dana pa je odluka o gašenju proizvodnje u Aluminiju prolongirana, a oko 1000 radnika i dalje strepi za svoju sudbinu. Uprava mostarske kompanije i Vlada FBiH, koja u toj tvrtki ima 44 posto vlasničkoga udjela, tragaju za starteškim partnerom koji je jedina nada za spas kompanije.

Kako javlja Dnevni avaz, pozivajući se na izvore u federalnoj vladi, švicarski Glencore se zadnjih dana spominje kao najozbiljniji kupac Aluminija koji godinama grca u višemilijunskim gubitcima. U švicarskom poduzeću vlasnički udjel imaju i Britanci. Godišnji promet kompanije je oko 150 milijardi dolara, poduzeće diljem svijeta upošljava oko 150 tisuća radnika. Glencore je povezan i s jednim od velikih brodarskih prijevoznika, kompanijom „SwissMarine“.

Mostarski Aluminij posluje s Glencorom više od 20 godina. Preko te kompanije u Mostar dolazi glinica, a na svjetsko tržište odlaze aluminijski proizvodi. U razdoblju kada je poduzeće vodio Mijo Brajković, Aluminij je bio na korak do prodaje Glencoru , ali je u zadnji trenutak taj posao propao, po mnogima zbog otpora u Vladi FBiH. Većinski vlasnik Aluminija su mali dioničari sa 44 i TLM iz Šibenika s 12 posto vlasničkih dionica, što je ukupno 56 posto vlasništva čime kontroliraju odlučivanje u poduzeću.

Višemilijunska dugovanja su glavna prepreka za prodaju Aluminija ili za ulazak strateškoga partnera. Kako piše Avaz , osim dugovanja prema Elektroprivredi HZ HB od oko 141 milijun eura, nekadašnji mostarski gospodarski gigant duguje i dobavljačima oko 38 milijuna eura, a poslovnim bankama oko 11 milijuna eura, što je ukupni dug kompanije od oko 190 milijuna eura.

Uprava Alumnija godinama upozorava kako kompanija nije konkurentna na tržištu jer plaća najskuplju električnu energiju, ali taj problem nikada nije riješen. Potencijalni strateški partneri poput širokobriješkoga FEALA traže da im Vlada FBiH, koja je vlasnik dviju elektroprivreda u FBiH, osigura nabavu električne energije po povoljnijoj cijeni, čime bi tvrtka postala konkurentnija ali iz Vlade FBIH upozoravaju na slobodno formiranje cijena i otvoreno tržište.

U ponedjeljak će u Mostaru biti održan sastanak zainteresiranih strana na kojem će biti prezentirani program i efekti financijske konsolidacije Aluminija te revizorsko izvješće o financijskom poslovanju kompanije.

Konzultanti
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je prije nešto više od dva tjedna potpisala ugovor s konzultantskom kompanijom na području energetike IHS Global iz Londona.

Ta kompanija koja je izabrana na međunarodnom natječaju za stručnog konzultanta će pomoći bosanskohercegovačkim vlastima u pripremi natječaja za dodjelu koncesije na istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Federaciji BiH. Tako je zapravo počela prva faza utrke za crnim zlatom na području FBiH, javlja Dnevni avaz.

Ranija su istraživanja pokazala kako se najveća nalazišta kriju na području Dinarida i tuzlanskog bazena. Premda je odabir konzultanta trajao gotovo tri godine, federalni ministar energije i rudarstva Nermin Džindić rekao je za Avaz da se u FBiH prvi put ostvaruje projekt istraživanja nafte i plina putem koncesije, ali da su istraživanja ovih energenata vrlo složena, financijski zahtjevna i prilično rizična, posebice uzimajući u obzir stupanj istraženosti na ovim prostorima u odnosu na druge države, kako u okruženju tako i šire.

Jutarnji list
Izvješće Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog kriminala, objavljeno ovih dana u Beču, zemlje Zapadnog Balkana prokazuje kao eldorado za unosne poslove niza kriminalnih bandi koje najčešće ne znaju ni za granice niti za nacionalnu pripadnost, piše u četvrtak Jutarnji list.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Potpun krivi dojam
BH-Gas u cilju istinitog i objektivnog informiranja javnosti dostavilo je pregled veleprodajnih cijena prirodnog plina prema distributivnim kompanijama od 1. siječnja 2000. do 1. svibnja 2019. koje su se mijenjale u skladu s Odlukama Vlade FBiH.

Ta sarajevska tvrtka to je učinila kako bi javnost mogla analizirati kretanje veleprodajne cijene i uočiti da je najveća cijena po kojoj je BH-Gas isporučivao prirodni plin distributivnim kompanijama iznosila 820 KM/1.000 Sm3 i to u razdoblju 1. studenoga 2011. do 31. kolovoza 2013. godine. Istovremeno, najveće povećanje veleprodajne cijene je bilo 1. siječnja 2006. godine u iznosu od 35,71 posto.

BG-Gas u priopćenju ističe kako se ne može oteti dojmu da se zbog netočnih izjava raznih stručnjaka, institucija i, među ostalim, udruženja stvara negativna slika o tome kako će cjelokupno gospodarstvo propasti. Istovremeno, nitko od ‘stručnjaka’ nije predstavio nijednu činjenicu da je neki od gospodarskih subjekata s cijenom od 820 KM/1.000 Sm3 propao, jer prirodni plin je i s tom cijenom bio konkurentan u odnosu na ostale energente.

“BH-Gas još jednom želi ponoviti kako se prijedlog koji je upućen resornim ministarstvima isključivo temelji na ruskom povećanju cijene prirodnog plina i da nikakvih drugih utjecaja na predloženo povećanje nije bilo. BH-Gas se suočava s drastičnim gubicima u poslovanju i doći će u situaciju da neće moći podmiriti fakture prema ruskom isporučitelju Gazpromu, ali ne zbog svojih troškova ili bilo kakvih dugova, već isključivo zato što mjesecima prodaje prirodni plin ispod cijene, točnije, prodaje ga po nižoj cijeni od one po kojoj se nabavlja i prevozi do potrošača”, priopćeno je iz BH-Gasa, piše Energetika-net.

Kupili 80 posto
Srpska plinska tvrtka Srbijagas sve se više širi na plinskom tržištu Bosne i Hercegovine.

Tako je nedavno potpisala ugovor o kupnji 80 posto udjela u tvrtki Bijeljina-gas. Riječ je o tvrtki koja je osnovana još 2009. godine s ciljem plinofikacije Bijeljine.

Spomenutih 80% udjela i do sada je bilo u inozemnom, tj. srpskom vlasništvu jer je vlasnik bila srpska plinska tvrtka Novi Sad gas iz Novog Sada. Sada bi Bijeljina gas mogao razmjerno brzo završiti plinofikaciju toga grada na sjeveroistoku BiH-a jer je plinska distribucijska mreža u gradu, ukupne duljine 320 km, u cijelosti funkcionalna.

Inače, Srbijagas je prije mjesec dana proveo preuzimanje većinskog udjela u tvrtki Gas promet iz Pala. Time će ta srpska (državna) plinska tvrtka zapravo preuzeti sve važne plinske tvrtke iz područja Republike Srpske, jer je preostala još samo jedna: Gas-Res iz Banja Luke, objavio je ‘Poslovni dnevnik’.

Energetska zajednica
Tijela organizacije Energetska zajednica (EC), koja okuplja 27 država-članica Europske unije i potencijalnih kandidata za članstvo, pokrenula su postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog planova vlasti te zemlje da kineskim državnim kreditom gradi novi blok termoelektrane u Tuzli, objavljeno je na mrežnim stranicama te organizacije.

U izjavi stoji kako je tajništvo EC u utorak u Sarajevo poslalo poziv vlastima BiH za očitovanje o tome pod kojim uvjetima ta država, odnosno Federacija BiH planiraju graditi novi termo-blok u Tuzli. Taj je projekt privukao pozornost i unutar Europske unije kao jedan od onih u kojima su na djelu nastojanja Kine da prodre na europsko tržište nudeći državne kredite pod netransparentim uvjetima, čime nastoji preuzeti primat na europskom tržištu.

Investitor gradnje novog bloka termoelektrane u Tuzli je Elektroprivreda BiH, a njegovo financiranje ponudila je Kina kroz kredit kojega bi osigurala njena Izvozno-uvozna (EXIM) banka. Problem je nastao zbog činjenice da su Kinezi tražili da jamac za otplatu cjelog kredita bude država, odnosno u ovom slučaju Federacija BiH, što je Zastupnički dom entitetskog parlamenta ranije ovog mjeseca i odobrio, unatoč upozorenjima iz Bruxellesa i Beča, gdje je sjedište EC. Konačna odluka o svemu ovisi o glasovanju u Domu naroda.

Propisima Energetske zajednice regulirano je kako državna jamstva u ovakvim slučajevima mogu iznositi najviše do 80 posto vrijednosti kredita. U slučaju BiH problem je definiran kao davanje nezakonite državne potpore. Nakon što je federalni parlament ranije u ožujku velikom većinom izglasovao potporu jamstvima za kineski kredit reagirao je povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn. “To otvara ozbiljno pitanje posvećenosti BiH međunarodnim sporazumima i europskim pravilima u okviru Sporazuma o Energetskoj zajednici, ali također o izboru energetske tehnologije, kao i analize omjera cijene i koristi na odgovoran i transparentan način”, bila je Hahnova poruka vlastima u BiH.

Blok VII Termoelektrane u Tuzli projekt je vrijedan nešto više od 780 milijuna eura, a u Elektroprivredi BiH su njegovu gradnju planirali kao zamjenu starim i dotrajalim blokovima, uz procjenu kako će BiH još dugo morati biti oslonjena na proizvodnju električne energije iz ugljena.

Dodati problem za BiH je činjenica da EU planira stalno smanjenje korištenja ugljena za proizvodnju električne energije i povećanje ulaganja u obnovljive izvore pa se gradnja novog bloka Termoelektrane Tuzla nikako ne uklapa u te projekcije. Procjena je kako su sve države zapadnog Balkana samo u 2017. godine potrošile najmanje 1,2 milijarde eura subvencionirajući nerentabilnu i ekološki štetnu proizvodnju električne energije iz ugljena.

Tzv. preliminarna procedura koju je pokrenulo tajništvo EC sada daje priliku vlastima u BiH da pojasne svoje postupke kao i da potvrde kane li se pridržavati propisa Zajednice osnovane, ugovorom iz listopada 2005. Cilj EC je stvaranje najvećeg tržišta električne energije i plina u svijetu, a njezinom uspostavom EU je proširila je svoje unutarnje tržište energije na jugoistočnu Europu te otvorila mogućnost širenja na sve one koji iskažu zanimanje. Ona se zasniva na provođenju relevantne zajedničke pravne stečevine i liberalizaciji domaćih energetskih tržišta članica Zajednice.

Izgradnja četiri kaskadne hidroelektrane (HE) na donjem toku rijeke Vrbas kod Laktaša, usaglašena u rujnu prošle godine, još nije počela, potvrdili su Nezavisnim novinama u Ministarstvu energetike i rudarstva RS.
Ranije je najavljeno da će ruski partner, tvrtka Rakurs Engineering iz Sankt-Peterburga, doći obaviti istraživanja, međutim iz ministarstva je potvrđeno da još niko nije došao da se obave istraživanja i utvrdi na koji način bi projekt bio realiziran u praksi. U potpisanom memorandumu o saradnji, koji su usaglasili Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, i Leonid Černigov, generalni direktor ruske kompanije Rakurs, dogovoreno je da će biti izgrađene ukupno četiri hidroelektrane, od kojih bi svaka imala oko 20 megavata instalirane snage.

Riječ je o hidroelektranama Trn, Laktaši, Kosjerovo i Razboj, a ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 500 milijuna eura. U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, pak, kažu da je rok za istraživanja rujan 2019. i da još nije istekao. Rijeka Vrbas ima ukupan potencijal od čak 616 megavata, a u BiH najveći potencijal ima Drina s gotovo dva gigavata instalirane snage.

Države zapadnog Bakana koje svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen time opasno ugrožavaju zdravlje svojih stanovnika ali i onih u državama-članicama Europske unije, sažetak je analize nekoliko europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavljene u utorak.

Kako navodi Centar za ekologiju i energiju, čije je sjedište u Tuzli, organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje provele su analizu utjecaja rada termoelekrana na zapadnom Balkanu prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Kao ilustracija naveden je podatak iz 2016. po kojemu je samo tijekom 2016. godine iz termoelektrana na zapadnom Balkanu u zrak ispuštena količina sumpornog dioksida (SO2) jednaka onoj emitiranoj iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji, a tome treba dodati i enormu količinu zagađenja česticama prašine i dušičnim oksidom.

Sve to ima i konkretnu cijenu. Zbog onečišćenja zraka procijenjeno je kako se godišnji troškovi za zdravstvo koji iz toga proistječu za države zapadnog Balkana broje u iznosima od 6 do čak 11,5 milijardi eura. “Desetljećima termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš te svoje, ali i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti počnu voditi brigu o zdravlju svojih i građana EU”, izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Termoelektrane zapadnog Balkana izravna prijetnja i stanovnicima zemalja EU

Savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica izvještaja Vlatka Matković Puljić upozorila je kako je onečišćenje iz termoelektrana zapadnog Balkana izravna prijetnja i za stanovnike država u EU jer taj problem ne poznaje granice. “U Europi to i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utječe na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, izravnih susjeda regiji zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvaliteta zraka”, kazala je Matković Puljić.

U Bosni i Hercegovini, koja je kao dio bivše Jugoslavije izgradila brojne kapacitete za proizvodnju električne energije temeljene na eksploataciji ugljena, posebice koncetrirane na području Tuzle i u Kaknju u središnoj Bosni, gradnja tih elektrana nastavljena je i nakon rata, unatoč preporukama o potrebu smanjenja proozvodnje energije iz fosilnih goriva. Kineskom tehnologijom je u mjestu Stanari kod Doboja izgrađena i 2016. u pogon puštena potpuno nova termoelektrana koja struju proizvodi isključivo za izvoz.

Proširenje termoelektrana na ugljen pravda se radnim mjestima

Vlasti RS-a planiraju obnovu i proširenje termoelektrane u Gacku, a one u Federaciji BiH gradnju novih termoblokova u Tuzli, pri čemu se tvrtke iz Kine ponovo nameću kao najzainteresiraniji partneri.

Vlasti u oba entiteta tvrde kako je održanje priozvodnje i proširenje teermoelektrana na ugljen nužno zbog razvitka i očuvanja radnih mjesta, no analiza koju je 2018. godine objavio upravo tuzlanski Centar za ekologiju i energiji pokazala je kako su to netočne konstatacije te da to vrijedi za sve države zapadnog Balkana koje također planiraju slične projekte. “Dok predlagatelji navode da će u regiji biti sačuvano 10030 radnih mjesta i otvoreno 17600 novih, vjerojatnije je smanjene broja radnih mjesta za 5170. Razlog tome je činjenica da se i u slučaju kada se otvaraju nova radna mjesta zapravo radi o manjem broju nego što se prvobitno tvrdilo, kao i da ta brojka samo doprinosi nadomještavanju broja radnih mjesta koje je potrebno ukinuti u rudnicima radi postizanja prosječne produktivnosti rada u Europskoj uniji”, stoji u ovoj analizi.

Prema analizi koju je još 2004. godine provela Svjetska banka, broj zaposlenih u industriji ugljena na zapadnom Balkanu apsolutno nema ekonomsku osnovu i morao bi biti smanjen za najmanje 80 posto kako bi postao održiv i isplativ. U slučaju BiH to bi značilo da se s 15 tisuća broj zaposlenih mora smanjiti na svega 3 tisuće, a u Srbiji sa 25 tisuća na 8 tisuća.

U analizi podsjećaju i na to kako kod planiranja tremoelektrana na fosilna goriva okolišni faktor igra ogromnu ulogu zbog jasnih klimatskih promjena. Kako bi se izbjegla klimatska katastofa odnosno kako bi se zadržalo projecirani rast temperature ispod dva stupnja Celzijevih najmanje 80 posto geoloških rezervi ugljena diljem svijeta moralo bi ostati netaknuto. No čak je i prag rasta od dva stupnja Celzijevih neophodno sniziti kako bi se zaštitile zemlje koje su posebno izložene neželjenim utjecajima klimatskih promjena. Stoga je 2015. potpisan Pariški klimatski sporazum kojim se zemlje potpisnice pravno obvezuju da će nastojati porast globalne temperature ograničiti ispod praga od 1,5 stupnja Celzijevih.

Gradnja solarnih elektrana sve je popularnija u BiH. Samo na mrežu Elektroprivrede HZ HB do sada je priključena 71 solarna elektrana.
Od toga priključeno je 30 mikropostrojenja, 39 minipostrojenja te dva mala postrojenja. Najveći broj solarnih elektrana priključenih na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB je na području općine Stolac. Prema podacima EP HZ HB, na području ove općine nalaze se čak 22 solarne elektrane.

Kako se navodi u nacrtu strategije općine Stolac, za razdoblje od 2015. do 2024. na području ove općine još 96 investitora u fazi je dobivanja potrebnih odobrenja za gradnju solarne elektrane. Nakon Stoca općina s najvećim brojem solarnih elektrana je Prozor-Rama gdje je do sada izgrađeno i na mrežu EP HZ HB priključeno 12 solarnih elektrana. U Čitluku je izgrađeno sedam solarnih elektrana, Mostaru pet i Čapljini četiri.

Ep HZHB na svoju mrežu ima priključene i minihidrocentrale, međutim, njihov broj je znatno manji. “Na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar do sada je priključeno pet hidroelektrana. Tri su na području općine Prozor-Rama i po jedna na području općina Široki Brijeg i Vitez. Ovdje se radi o proizvodnim objektima iz kategorije mala i srednja postrojenja”, naveli su iz EP HZ HB.

Dodaju kako se udio proizvedene električne energije drugih proizvođača iz obnovljivih izvora energije, priključenih na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar, u odnosu na proizvedenu električnu energiju iz proizvodnih objekata JP EP HZ HB d.d. Mostar za 2018., kreće oko 1,23 posto.

Iz ovoga javnog poduzeća napominju kako, prema izvještaju Operatora za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju od kraja oktobra 2018. još uvijek ima slobodnih dinamičkih kvota, oko 12.000 kW, za priključenje solarnih elektrana, prenosi Večernji list BiH.

U Rafineriji nafte Brod od 8. siječnja 2019. vrši se planski kapitalni remont.
Paralelno s tim, sprovodi se proces nezavisnog tehničkog ispitivanja opreme. Na osnovu rezultata, biće izgrađen plan dodatnih radova u okviru remonta u Rafineriji.

Kako je saopšteno iz Nestro grupacije, postojeće zalihe naftnih derivata omogućavaju da ovo ne utiče na tržište u RS. Rafinerija nafte Brod radila je sve do 9. siječnja 2019, a naftni derivati su opremljeni u punom obimu i u skladu sa poslovnim dogovorima.

Trentuno glavni cilj je nastavak proizvodnje u Rafineriji u punom obimu, dodaje se u saopštenju. Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić kazao je da će postrojenja jedine rafinerije nafte u Republici Srpskoj u pogonu biti tek za godinu dana.

Đokić je, prema portalu capital.ba, rekao da su iz Rafinerije Brod najavili da u ovoj godini neće biti primarne prerade i da neće uvoziti sirovu naftu, već će svoje kupce snabdijevati preko “Gazproma”, odnosno NIS-a iz Srbije.

“Oni ostaju pri tome da će obezbijediti, u nešto malo izmijenjenim uslovima, rad Rafinerije ulja u Modriči, a nadamo se da će uspješno završiti remont postrojenja i da se možda i do kraja godine, ali vjerovatno naredne godine ponovo vrate u pogon”, rekao je Đokić.