Bosna i Hercegovina

Od ukupnog duga 67,7 miliona predstavlja preostali nenaplaćeni dio potraživanja koja su se trebala otplaćivati obročnom otplatom u periodu od 15 godina na osnovu dva ugovora iz decembra 2018. godine, i to ugovora o reprogramu duga između društva Aluminij Trade d.o.o. Mostar i Aluminij d.d. Mostar, kojim je utvđren plan otplate u iznosu od 23,9 miliona KM, te aneksa ugovora o izmirenju dospjelog duga između EPHZHB i Aluminij d.d. Mostar sa utvrđenim planom otplate duga u iznosu od 44,3 miliona KM.

Ova potraživanja su kroz računovodstvene evidencije na dan 31. decembra 2019. umanjena za iznos od 8,0 miliona KM te su iznosila 59,7 miliona KM. Potraživanja su osigurana založnim pravom na imovini Aluminija procijenjene vrijednosti 95,1 milion KM.

Budući da kupac do 20. januara 2020. godine nije uplatio dospjele rate po navedenim ugovorima, cjelokupni preostali iznos po oba ugovora od 67,7 miliona KM dospio je na naplatu 20. januara 2020. godine, te je računovodstveno prenesen u kratkotrajna potraživanja. Pri tome postupak prinudne naplate kroz založene nekretnine EP HZHB nije u mogućnosti provesti do isteka roka za finansijsku konsolidaciju Aluminija, odnosno do 31. decembra 2021. godine.

Od ostalog duga, iznos od 137,5 miliona KM odnosi se na dug za period od 30. juna 2013 godine do 31. decembra 2015. godine za koji su pokrenuti sudski postupci, a vrijednost potraživanja u cjelosti je umanjena na teret finansijskog rezultata u prethodnim razdobljima.

Preostali iznos duga od 87,7 miliona KM odnosi se na dospjela potraživanja na osnovu računa za isporučenu električnu energiju u periodu od januara do juna 2019. godine. Za ovaj dug pokrenut je sudski postupak i postignuta sudska nagodba o odgodi plaćanja do jedne godine. Rješenjem Općinskog suda u Mostaru od 30. septembra 2019. odgođeno je izvršenje naplate ostatka duga za električnu energiju iz 2019. godine na period od godinu dana od zaključenja sudske nagodbe.

Prema procjeni nadoknadivog iznosa na dan 31. decembar 2019. EPHZHB je umanjila ova potraživanja na iznos od 48,2 miliona KM, što je iskazano na teret finansijskog rezultata za 2019. Dug za električnu energiju bio je najveći razlog za gašenje mostarskg Aluminija, a pod velikim znakom pitanja je kako će on biti riješen. Uprkos tome iz Abraham grupe, koja je u aprilu ove godine u najam uzela Aluminijeve pogone, stižu najave da bi bivši hercegovački gigant mogao krenuti s proizvodnjom kroz novoutemeljenu firmu Aluminij Industries u augustu ove godine.

G-Petrol namjerava uzeti pod zakup stanice Doljani (opština Čapljina), Gabela (opština Čapljina), Veljaci (opština Ljubuški) i Grude (opština Grude), sa periodom zakupa u trajanju od 15 godina od dana preuzimanja.

– Pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole jednog privrednog subjekta nad drugim, koja će nastati dugoročnim zakupom poslovnih prostora, navodi se u prijavi.

Ova koncentracija, prema podacima iz prijave, imat će učinak na relevantnom tržištu trgovine na malo motornim gorivima u specijalizovanim prodavnicama, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, navodi se u obavijesti Konkurencijskog vijeća BiH.

U prijavi se ne navodi čije pumpe Gazprom uzima pod zakup, ali s ozbirom na lokacije i njihov broj, jsano je da je riječ o pumpama pod brendom Oktan kompanije Ero d.o.o. Doljani. G-Petrol na ovaj način širi prisustvo u Hercegovini, gdje trentuno ima benzinske stanice u Mostaru, Širokom Brijegu i Čapljini. G-Petrol dio je ruske kompanije NIS Gazprom Neft, a kojom se upravlja iz Srbije. Gazprom je na tržište BiH ušao preuzimanjem OMV-ovih benzinskih stanica 2013. godine.

Svaka akcija Naftne industrije Srbije vlasniku će doneti 27,14 dinara u bruto iznosu na ime dividendi za 2019. godinu, navodi se u predlogu odluke Skupštine akcionara NIS-a za sednicu zakazanu za 30. jun.

Akcionarima će ukupno biti podeljeno 4,4 milijardi dinara, što je četvrtina dobiti iskazane u bilansu uspeha NIS-a za prošlu godinu. Dividenda će biti isplaćena u roku od pola godina od odluke Skupštine, a dan i postupak isplate odrediće Odbor direktora te kompanije.

Kako je navedeno u obrazloženju, BH-Gas je poslovnu 2020. počeo smanjenjem cijene prirodnog plina prema kućanstvima i ona je sa 640 KM (oko 2500 kuna)/1000 Sm3 pala na 585 KM (oko 2280 kuna)/1000 Sm3, s primjenom od 1. siječnja. Riječ je o smanjenju od 8,59 posto, objavljeno je na stranicama vlade FBiH.

Kada se usporedi cijena prirodnog plina na kraju 2019. godine od 640 KM/Sm3 s novopredloženom cijenom BH-Gasa u iznosu od 530 KM/1000 Sm3, smanjenje za distributere iznosi 17 posto.

Vlada je nedavno donijela Rješenje kojim firmi “EFT International Investments Holding Limited”, sa sjedištem u Londonu, dodjeljuje koncesiju za izgradnju i korišćenje solarne elektrane sa fotonaponskim ćelijama, instalisane snage 60 MW i procijenjene godišnje proizvodnje 84 GWh, na području opštine Bileća.

Vlasnik pomenute firme je Vuk Hamović, koji na resursima Srpske u Stanarima kod Doboja već crpi električnu energiju.

– Koncesija se dodjeljuje na period od 50 godina. Koncesionar je dužan uplatiti u korist budžeta Republike Srpske jednokratnu koncesionu naknadu za ustupljeno pravo u iznosu od 700.000 KM. Visina koncesione naknade za pravo korišćenja predmeta koncesije iznosi 0,0055 KM po proizvedenom kilovat satu električne energij“, navedeno je u Rješenju koje će stupiti na snagu sutra.

Ministarstvo energetike i rudarstva ovlašćeno je da sa koncesionarom zaključi ugovor o koncesiji.

Jadran – Naftagas osnovali su 2010. godine ruski NeftegazInKor i Naftna industrija Srbije (NIS). NeftegazInKor je u vlasništvu ruskog Zarubežnjefta, većinskog vlasnika Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča i lanca benzinskih crpki Nestro Petrol.

U lipnju 2011. godine Jadran – Naftagas dobio je na 28 godina koncesiju za istraživanje i korištenje nafte i plina na području Republike Srpske. Od početka kompanija posluje s gubitkom, koji je 2018. godine bio veći od 774.000 KM (oko 395.000 eura).

Godine 2015. priopćeno je da je pronađena nafta u Obudovcu pokraj Šamca, te da traju ispitivanja, ali da još nije vrijeme za eksploataciju.

Ipak, sve ostaje u ruskim rukama jer će Jadran – Naftagas, nakon povlačenja NeftegazInKora, u potpunosti preuzeti kompanija NIS koja ima udjel od 66%. NIS je, naime, u vlasništvu ruskog Gazpromnjefta.

Pozivajući se na Elektroprivredu BiH, mediji u Mostaru pišu da prve radove na pripremi terena, izgradnji temelja i miniranju kamenitog tla izvode kompanije “HP Investing” iz Mostara i “Minersko” iz Sarajeva.

Konzorcij “Siemens Gamesa Renewable Energy” Hrvatska i “Wind Power A/S” Danska dobio je prošle godine posao izrade ugovora o projektiranju, isporuci opreme, građevinskim radovima, montaži, ispitivanju i puštanju u pogon 15 vjetroagregata Vjetroelektrane (VE) “Podveležje”, ukupne instalirane snage 48 MW. Taj konzorcij obvezao se i na petogodišnje održavanje vjetroagragata nakon puštanja u rad vjetroelektrane.

Predviđeno je da vjetroagregati budu pušteni u rad u proljeće sljedeće godine. Očekivana godišnja proizvodnja trebala bi iznositi oko 130 GWh električne energije. Vjetroelektrana Podveležje snage financira se kreditnim sredstvima Njemačke razvojne banke – KfW i vlastitim sredstvima Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.

“Idejni projekt plinovoda ‘Južna interkonekcija’ je završen i isporučen korisniku BH Gas 30. travnja”, navodi tvrtka u priopćenju doda jući kako sada slijedi međunarodna revizija, za što su, kao i za idejni projekt, bespovratna sredstva osigurana iz fondova Europske komisije u okviru Zajedničke pomoći za podršku projektima u europskim regijama (JASPERS).

U tijeku je i izrada studije utjecaja na okoliš i društvo, koja će za ovaj projekt biti urađena u skladu s okolišnom i socijalnom politikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i svim zahtjevima domaćeg zakonodavstva.

Uz europske institucije, izradu projektne dokumentacije za “Južnu interkonekciju” osigurala je i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).

Projekt “Južna interkonekcija” predviđa spajanje plinskih mreža BiH i Hrvatske kod Zagvozda i osigurao bi plinoficiranje Hercegovine i središnje Bosne, nakon što bi plinovod bio izgrađen preko Posušja do Novog Travnika s odvojkom za Mostar.

Projekt bi napokon osigurao diverzifikaciju izvora opskrbe plinom u BiH, jer ta zemlja sada ovisi isključivo o ruskim izvorima ovog energenta. Strateški je značaj projekta u otvaranju pristupa BiH terminalu za ukapljeni plin na Krku, ali i za nabavku plina iz Kaspijske regije kroz planirani Jonsko-jadranski plinovod.

Međutim, on se nada kako će se ovo pitanje ipak riješiti diplomatskim putem.

Košarac je nedavno u telefonskom razgovoru s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem rekao kako nadležne institucije na svim razinama vlasti u BiH smatraju da je odlaganje radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice potpuno neprihvatljivo. Također, on je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da Hrvatska ne odustaje od bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac kao preferentne lokacije za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Ministar Ćorić je, među ostalim, podsjetio kako Hrvatska i Slovenija do danas nisu postigle suglasnost o zajedničkom rješavanju zbrinjavanja radioaktivnog otpada na lokaciji Vrbina u Sloveniji te da će, ako ne postignu dogovor, obje zemlje morati skladištiti svoj radioaktivni otpad, objavljeno je na stranicama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, donosi Energetika-net.

Tako je gospodarskim subjektima koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima propisana maksimalna veleprodajna marža u iznosu od 0,06 KM po litri derivata. Gospodarskim subjektima u trgovini na malo, pak, propisana je maksimalna maloprodajna marža u iznosu od 0,25 KM po litri.

U pojašnjenju ove odluke je navedeno kako je u proteklom razdoblju došlo do značajnog sniženja cijena barela na svjetskom tržištu, kao i do sniženja rafinerijskih cijena naftnih derivata.

Međutim, bez obzira na primjetna smanjenja rafinerijskih, a i veleprodajnih cijena na tržištu FBiH, to nije rezultiralo odgovarajućim sniženjem maloprodajnih cijena na benzinskim postajama. Određeni broj benzinskih postaja je u ovom razdoblju (ožujak-travanj) prijavljivao iznimno visoke cijene i maržu, koja se dostizala i 0,50 KM po litri, javlja vlada FBiH, a prenosi Energetika-net.

Prema priopćenju, podružnica MT Abraham Groupa iz Tel Aviva, koja je registrirana u Mostaru pod nazivom Aluminij Industries, potpisala je sporazum smatrajući to početkom novog razdoblja za Aluminij Mostar.

Zajedno s izraelskom kompanijom u ponovnom pokretanju Aluminija sudjeluju međunarodni partneri China Machinery Engineering Corporation (CMEC) i China Nonferrous Metal Industry’s Foreign Engineering & Construction Co., Ltd. (NFC).

Odluku su podržali predstavnici vlade Federacije BiH koja ima udjel od 44 posto, vlade Hrvatske koja je vlasnik 12 posto dionica te većina malih dioničara, odnosno radnika, koji su suvlasnici 44 posto kompanije.

Prije toga, početkom ožujka, v.d. direktora Aluminija Ante Rezić je, mjesec dana od imenovanja na tu dužnost, podnio neopozivu ostavku zbog financijskih problema s kojima se kompanija suočava nakon što su prije sedam mjeseci njezini pogoni zaustavljeni

Prema predloženim planovima proizvodnja bi se trebala najprije pokrenuti u tvorničkim pogonima Ljevaonice, a zatim u Anodama te Elektrolizi. U prvoj fazi zaposlilo bi se 220 radnika.

Abraham Group i njegovi partneri započet će primjenjivati strateški plan kako je navedeno u ugovoru između stranaka, da bi se osigurao početak rada Aluminija Mostar u zadanom roku, priopćio je kinesko-izraelski konzorcij.“Od početka procesa pregovora nisam imao sumnje da ćemo postići dogovor. Počevši od sutra, moramo se usredotočiti na primjenu našeg strateškog plana kako bismo iznova pokrenuli proces proizvodnje”, izjavio je Amir G. Kabiri, predsjednik M.T. Abraham Groupa i direktor Aluminij Industriesa.

Isaac M. Tamir, direktor M.T. Abraham Groupa, dodao je kako će učiniti sve da bi mostarski Aluminij ponovno postao stabilna kompanija. “Zbog trenutnih nemira u svjetskom gospodarstvu nama je najvažnije pokazati nesumnjivo povjerenje u tvornicu Aluminij, kao i našu duboku predanost dugoročnim ciljevima. Učinit ćemo sve kako bismo stvorili stabilnu kompaniju koje će odgovoriti izazovima tržišta te imamo namjeru postati glavni igrač u globalnoj industriji aluminija”, poručio je Isaac M. Tamir.

“Trenutna pandemija Covida-19 pred nas stavlja brojne izazove, kako ekonomske, tako i društvene. Za M.T. Abraham Group i njegove partnere važno je pokazati vjeru u snagu ove zemlje, te našu odlučnost i sposobnost da zajedno premostimo te izazove. U ovakvim vremenima, privatni i javni sektori moraju raditi zajedničkim snagama kako bi osigurali stabilno ekonomsko ozračje za Bosnu i Hercegovinu”, stoji u priopćenju.

Proizvodni pogoni mostarskog Aluminija zaustavljeni su 10. srpnja 2019. godine nakon što je kompanija iskopčana s električne mreže zbog nagomilanih dugova, koji su premašili 220 milijuna eura.Aluminij je nakon teških ratnih razaranja bio ponovno pokrenut 1997. godine uz potporu hrvatske Vlade.

Njegovim gašenjem bez posla je ostalo 900 ljudi. Kompanija je dugo godina bila najveći izvoznik u Bosni i Hercegovini i u ukupnom BDP-u sudjelovala s oko osam posto, piše Poslovni dnevnik.