Bosna i Hercegovina

Piše Večernji list

Ukopavanje predsjednika Zorana Milanovića u stav da Hrvatska neće podržati završnu deklaraciju današnjeg NATO-summita u Bruxellesu ako se ne promijeni formulacija koja govori o Bosni i Hercegovini, tj. ako se ne spomene Daytonski sporazum i reforma izbornog zakonodavstva, ipak je urodila plodom.

Kako ekskluzivno doznaje Večernji list u Bruxellesu, kompromis je pronađen jučer poslijepodne, nakon čega je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao Milanovića, netom prije polijetanja iz Zagreba malo prije 16 sati, i obojica su se složili da je sad sve izglađeno.

Nacrt NATO-ovog dokumenta, zvanog “communique” i napisanog na pedesetak stranica, spominje Bosnu i Hercegovinu u jednom kratkom dijelu, među drugim zemljama, od Bjelorusije i Ukrajine do Kosova, na koje se NATO referira. Hrvatska je proteklih tjedana, tijekom usuglašavanja nacrta tog dokumenta koji će se usvojiti danas na summitu, smatrala da se, kad se već govori o reformama koje su važne za euroatlantski put BiH, treba izrijekom spomenuti potreba reforme izbornog zakonodavstva, kao i Daytonski sporazum i referenca na konstitutivne narode u BiH. Velike zemlje saveznice imali su na to primjedbe i opirale se toj hrvatskoj ideji.

Uglavnom, kako doznaje Večernji list, s objašnjenjem da je to predetaljno, a da takvi detalji ne spadaju u NATO-ove dokumente poput ovog. To se sve zbivalo od par tjedana pa do par dana prije današnjeg početka summita. No, voljom predsjednika Zorana Milanovića Hrvatska se “ukopala” i zaprijetila da neće dati suglasnost na završni dokument summita. U sjedištu NATO-a su shvatili da je predsjednik Milanović zaista spreman napraviti show tijekom samog okupljanja lidera, a “nama taj show ne treba”, zaključeno je u neformalnim razgovorima u NATO-u, prema onome kako je Večernjem prepričano iz dobro upućenih izvora.

Kompromis je, prema onome što su doznali, ovakav. Izrijekom se spominje Daytonski sporazum. Spominje se i izborna reforma u BiH, kao nužnost koju treba dogovoriti i provesti. Konstitutivni narodi se izrijekom ne spominju, tu je rezultat ovih pregovora u posljednji čas ostao neriješen. Ranije je bila formulacija o dobrobiti građana, Hrvatska je tražila da se na tom mjestu spominje dobrobit konstitutivnih naroda i građana, a na kraju se ne spominju ni građani ni konstitutivni narodi.

Termoelektrana u Tuzli

Od velikog projekta izgradnje novog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, najvjerovatnije neće biti ništa, piše Dnevni avaz navodeći da je potvrdu o tome dobio od više izvora iz vlade Federacije BiH.

Naime, vlada FBiH obaviještena je od Uprave i NO-a Elektroprivrede BiH o tome da izvođač radova, kineski Gezhouba Group, koji vodi kineski konzorcij, traži izmjenu odavno potpisanog ugovora, što nije moguće, jer ga je usvojila vlada FBiH, suglasnost je dao i Parlament FBiH, kao i Vijeće ministara BiH.

Promjena bilo kojeg dijela ugovora značila bi i ponovni proces pregovaranja i odobrenje od navedenih institucija.

Problem je nastao nakon što je poznata američka kompanija General Electric otkazala suradnju s kineskim konzorcijem, a u ugovoru su navedeni i podizvođači, među kojima je i General Electric. Oprema te američke kompanije trebala je biti ugrađena u novi Blok 7 TE Tuzla.

Kako piše Dnevni avaz, General Electric se povukao i zbog pritiska iz Europske unije, koja ne podržava izgradnja postrojenja koja za proizvodnju električne energije koriste ugljen.

Prema riječima izvora iz vlade FBiH, kineska kompanija tražila je od Elektroprivrede BiH suglasnost za promjenu podizvođača radova, ali to se ne može uraditi bez odobrenja vlade FBiH. “Vlada FBiH ostaje pri izvornom tekstu ugovora koji je potpisan”, objašnjeno je.

Dobra stvar za vladu FBiH je činjenica da je domaća strana u ovom međunarodnom ugovoru poštovala sve svoje obveze. Uloženo je i 18 milijuna KM (oko 9 mil. eura) za pripremne radove na terenu, koji su završeni u roku. S druge strane, kineska kompanija nije još došla na gradilište, probijeni su svi rokovi i oni trenutačno ne mogu poštovati ugovor.

Janez Kopač, direktor Energetske zajednice, rekao je tada da je pogrešno planirati gradnju termoelektrane u trenutku kada se cijela Europa, pa i svijet, nastoje osloboditi ugljena. Zabrinutost zbog gradnje Bloka 7 u Tuzli iskazali su 2019. iz Europske komisije, a tadašnji povjerenik za proširenje Johannes Hahn odluku vlade FBiH ocijenio kao potez kojim su pokazali da nisu opredijeljeni za europski put BiH.

Zahtjev direktorice

Bisera Turković, zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, primila je putem Stalnog predstavništva BiH pri UNESCO-u pismo povezano s projektom izgradnje hidroelektrane Buk Bijela na Drini.

Mechtild Rössler, direktorica UNESCO-vog Centra za svjetsku baštinu, obratila se zahtjevom BiH institucijama za informacije o postavljanju temeljnog kamena za izgradnju brane na Drini nizvodno od nacionalnog parka Durmitor u Crnoj Gori, u kojem traži očitovanje BiH institucija.

Također, u pismu se upozorava na obvezu BiH da poštuje međunarodnu Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine te da ne poduzima ništa što bi moglo ugroziti kulturnu ili prirodnu baštinu.

“Ministarstvo vanjskih poslova BiH poduzet će mjere iz svoje nadležnosti te upoznati druge nadležne institucije sa zahtjevima UNESCO-a. BiH mora poštovati međunarodne obveze i ovo je još jedan pokazatelj da se takvi projekti ne mogu realizirati bez suglasnosti državnih institucija”, navela je ministrica Turković.

HE Buk Bijela zajedno grade Republika Srpska i Srbija zbog čega je Ministarstvo vanjskih poslova BiH još ranije uputilo notu Srbiji.

Dobro raspoloženje počinje u vama, a za dodatnu pomoć tu je Optizen. Šafran doprinosi održavanju dobrog raspoloženja.

Također, na Ustavnom sudu BiH pokrenut je proces, a ranije odluke tog suda navode kako raspolaganje vodnim potencijalima Drine, sve do donošenja zakona o statusu državne imovine na razini BiH, ima isključivo država BiH.

Klix.ba

Na prijedlog Muje Sofradžije, načelnika Općine Foča u Federaciji BiH, Općinsko vijeće te lokalne zajednice poništilo je odluku o zabrani nastavka istraživanja Elektroprivrede BiH, vezanog uz izgradnju hidroelektrane na rijeci Drini.

Odluka je poništena nakon što je Elektroprivreda BiH tužila Općinu Foča, što bi taj grad u slučaju gubitka spora stajalo oko 1,6 milijuna maraka (oko 818.000 eura), javlja portal Klix.ba.

“Odmah kada sam stupio na dužnost obavio sam razgovor s direktorom Elektroprivrede i on je izričito tražio da se odluka povuče, jer će oni nastaviti tužbu, nakon čega sam razgovarao sa svim vijećnicima. Oni su se složili da ne možemo ići u taj spor s Elektroprivredom, mislim da je odluka koju smo donijeli najbolja za građane”, objasnio je Sofradžija.

On, međutim, tvrdi kako to ne znači i odobrenje za gradnju hidroelektrane. “Ovo su istraživanja i nakon toga ide referendum koji je obvezujući za Vijeće općine i za Elektroprivredu.

Stari saziv Vijeća i načelnik su 2019. odobrili istraživanje, a netko je zatim zbog svojih sitnih političkih ili drugih interesa tu odluku srušio da bi možda dobio nekoliko glasova i doveo općinu i stanovništvo u tešku situaciju.

Mi smo 550.000 KM u minusu i nismo u stanju financirati osnovne troškove, a ne da idemo u neku tužbu s Elektroprivredom koja je unaprijed izgubljena”, kaže načelnik Općine Foča.

Statistika

Iako je 2020. obilježila pandemija koronavirusa, zatvaranja i pad prihoda, najveće naftne kompanije u Bosni i Hercegovini, čija je financijska izvješća analizirao portal Capital.ba, zaradile su više od 39,4 milijuna maraka (oko 20 mil. eura). Tri tvrtke u sklopu tešanjske grupe Hifa ostvarile su značajnu dobit u iznosu od ukupno 19,6 milijuna KM.

Ta grupa u vlasništvu obitelji Ahmetlić 2019. je imala dobit od 25,5 milijuna KM. Tvrtka Hifa Petrol Sarajevo lani je ostvarila dobit od 8,2 milijuna KM, dok su godinu ranije bili u plusu od 11,7 milijuna KM. Prihodi te tvrtke lani su iznosili 303,5 milijuna KM, a 2019. 393,2 milijuna KM.

Tvrtka Hifa Oil lani je prihodovala 392,6 milijuna KM, dok su im godinu ranije prihodi bili 519,7 milijuna KM. Prošle godine iskazali su dobit od 10,2 milijuna KM, dok su 2019. bili u plusu 11 milijuna maraka.

Također, tvrtka Hifa Tešanj lani je ostvarila dobit od 1,2 milijuna KM, a godinu ranije 2,8 milijuna KM. Prihod im je 2020. bio 66,4 milijuna maraka, a 2019. 84,2 milijuna KM.

Domaći okusi Lijepe naše: Proizvodi lokalnih dobavljača na policama Eurospina

Petrol BH Oil Company, čiji je osnivač Petrol iz Ljubljane, lani je imao dobit od 10 milijuna maraka, a 2019. 11,6 milijuna KM. Prošle godine ostvarili su prihod od 350,5 milijuna KM, a 2019. 510 milijuna KM.

Slijedi bijeljinski naftaš Nešković koji je lani bio u plusu 9,4 milijuna maraka, dok su godinu ranije zaradili 13,6 milijuna KM. Prihodi kompanije u vlasništvu Dragana Neškovića iznosili su 139,1 milijun KM, a godinu ranije su bili 172,8 milijuna maraka.

Nis Petrol iz Banja Luke lani je ostvario dobit od 237.665 KM, dok su 2019. bili u plusu za oko 800.000 KMa. U 2020. prihodovali su 64,7 milijuna KM, dok su godinu ranije imali prihod od 53 milijuna maraka.

G-Petrol iz Sarajeva, koji pripada Gazprom grupi, ostvario je lani dobit od 213.041 KM, a 2019. 6,2 milijuna KM. Lani su im se značajno smanjili i prihodi i to sa 529 milijuna KM u 2019., na 386 milijuna KM u 2020.

No banjalučki Nestro Petrol kraj 2020. dočekao u minusu od 1,7 milijuna KM, dok su 2019. imali dobit od 4 milijuna KM. Lani je u gubitku od 227.345 KM bila i tvrtka Krajinapetrol iz Banja Luke, dok su 2019. imali dobit od 1,2 milijuna KM, piše Poslovni dnevnik

Uspjeh hrvatske diplomacije

Europska unija prihvaća non-paper Republike Hrvatske, prema kojem Bruxelles od BiH traži izmjene izbornog zakona ove godine. To se smatra uspjehom hrvatske diplomacije jer bi se time bitno poboljšao položaj Hrvata u BiH.

Ovo je najznačajnija hrvatska diplomatska inicijativa u okviru EU, od ulaska RH u EU. Hrvatski non-paper predstavio je ministar ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Sarajevu, ali i ministrima u EU te je tražio raspravu o njemu. Podržalo ga je pet država – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Cipar i Grčka, ali i mnoge druge države dale su potporu za inicijativu, rekao je u HTV-ovom Studiju 4 Mate Granić, posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku.

Radi se o legalnom, legitimnom i javnom papiru, kaže Granić. Bitne djelove non-papera je prihvatila Europska služba za vanjsko djelovanje, odnosno ona služba koja se bavi provođenjem sigurnosne i vanjske politike prema državama koje nisu članice Europske unije, istaknuo je.

Djelomični oporavak industrijske proizvodnje

Bosanskohercegovački izvoz električne energije u periodu januar-mart 2021. godine iznosio je 233,6 miliona KM. Izvoz električne energije veći je za čak 31,4 posto nego u istom periodu prošle godine, kada je iznosio 177,8 miliona.

Samo u martu ostvaren je izvoz u vrijednosti od 84,2 miliona KM, za razliku od 52,5 miliona KM istog mjeseca godinu ranije.

Povećana vrijednost izvoza električne energije jednim dijelom rezultat je oporavka industrijske proizvodnje u evropski zemljama usljed čega je povećana potražnja, kao i posljedica rasta cijene električne energije na svjetskom tržištu.

Podaci potvrđuju da je proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini zabilježila porast na početku ove godine.

Tako je u prva dva mjeseca 2021. ukupna bruto proizvodnja električne energije iznosila 3.991 GWh, dok je u istom periodu 2020. godina bila znatno manja – 3.387 GWh.

Kada je riječ o cijenama električne energije, one su na većini europskih tržišta porasle dostigavši u nekoliko slučajeva najviši mjesečni prosjek u posljednjih nekoliko godina. Rast cijena CO2 i plina, koji je ponovno dosegao rekordne vrijednosti, bio je glavni uzrok ovog porasta, premda je tome pridonijela i manja proizvodnja energije vjetra.

Osim pomenutih faktora, na ruku domaćim poizvođačima išle su i dobre hidrološke prilike, budući da je udio proizvodnje iz hidroelektrana gotovo izjednačen sa udjelom proizvodnje iz termoelektrana, za razliku od većeg dijela 2020. godine kada je suša ovaj omjer znatno prenijela na stranu termoelektrana.

Udio proizvodnje iz vjetroelektrana još uvijek je mali, i na nivou je od oko 1,7 posto.

Sve ovo odrazilo se i na manje potrebe za uvozom električne energije koji u prva tri mjeseca ove godine iznosio 17,5 miliona KM i bilježi pad za 8,3 odsto u odnosu na isti period lani.

Dobar start u prva tri mjeseca nagovještava obilat izvoz električne energije u 2021. godini. S obzirom na trend, sasvim izvjesno je da bi prošlogodišnji izvoz, koji je bio 497,1 milion KM, mogao vrlo lako biti nadmašen.

Usprkos protivljenjima

Unatoč protivljenju članova predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefka Džaferovića, radovi na provlačenju plinovoda ispod rijeke Save koji Rafineriju nafte Brod treba spojiti na plinsku mrežu u Hrvatskoj su nastavljeni.

Krajem ožujka ove godine položene su cijevi, a do kraja svibnja izvođači radova za Crodux trebali bi završiti osposobljavanje plinovoda i time Rafineriji već od 1. lipnja omogućiti operativnu i redovnu isporuku plina iz Hrvatske. Riječ je o izravnom priključnom plinovodu kojim će Crodux kao opskrbljivač plina priključiti Rafineriju Brod kao krajnjeg kupca.

– Mi na ovom izuzetno složenom projektu radimo već pet godina. Uložili smo u njega nešto više od 32 milijuna kuna, što su minimalna ulaganja s obzirom na ogromnu korist koju će on donijeti – kaže Branko Radošević, direktor Crodux Energetike i predsjednik međunarodne rusko-hrvatske radne skupine za plinofkaciju Rafinerije. Iz Croduxa ističu kako je plinovod projektiran i građen u skladu s najsuvremenijim i najstrožim tehničko-tehnološkim zahtjevima. Bio je to vrlo kompleksan i složen zahvat. Pripreme za njega trajale su više od šest mjeseci i zahtijevao je suradnju na svim razinama, od institucija do poslovnih partnera i samih izvođača. Cijev je promjera 400 milimetara, može raditi pod tlakom od 50 bara, a kapacitet je daleko veći od trenutačnih potreba Rafinerije.

– Radili smo na starom produktovodu koji smo sanirali, rekonstruirali, pa na kraju evo i provukli novu cijev ispod korita rijeke Save. Sve smo izveli direktnim horizontalnim bušenjem, bez onečišćenja Save koja je sve vrijeme bila plovna – dodaje Radošević. Podsjetimo, plinofkacija rafinerije projekt je koji su 2017. dogovorili tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Jedina rafnerija nafte u BiH u vlasništvu je ruske državne tvrtke “Zarubežnjeft”, a proizvodnja u pogonima u susjednom Brodu (BiH) navodno je zbog zastarjele tehnologije godinama bila uzročnik onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu.

Opskrba prirodnim plinom Rafinerije obavit će se izravnim priključenjem na plinski transportni sustav Hrvatske. Crodux je od operatera plinsko-transportnog sustava RH, Plinacra, otkupio postojeću dionicu starog produktovoda Slobodnica – Brod u dužini od 5,5 kilometara i fnancirao njegovu prenamjenu u plinovod, kao i gradnju mjerno-redukcijske stanice u Slobodnici.

– Desetogodišnjim ugovorom obvezali smo se opskrbljivati Rafneriju prirodnim plinom u količini od 700 milijuna kilovatsati godišnje. To znači da će od toga itekakve koristi imati i Plinacro, jer će mu se bitno povećati prihodi na račun transporta plina, a i mi kao tvrtka, jer ćemo ostvariti prihode na marži od prodaje plina – ističe Radošević.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH na naš su upit odgovorili kako plinofkacija Rafinerije Brod predstavlja velik pozitivan pomak u smislu poboljšanja kvalitete zraka svim stanovnicima s obje strane granice te korak naprijed BiH prema zajedničkoj europskoj politici koja se zalaže za dekarbonizaciju kontinenta do 2050. godine. Napominju i kako su vrijednosti lebdećih čestica PM10 i PM2,5,, ali i drugih onečišćujućih tvari u Slavonskom Brodu u prosjeku niže u posljednje dvije godine. To je, kažu, posljedica neobavljanja poslovnih procesa u Rafineriji, ali i drugih čimbenika, poput izmjene energenata u većim sustavima za grijanje te smanjenog prekograničnog prometa zbog epidemioloških mjera.

– Razdioba onečišćenja i iznos prizemnih koncentracija, osim emisija iz poznatih izvora, u velikoj mjeri ovise i o drugim faktorima. No, plinofkacija Rafinerije svakako će pridonijeti poboljšanju kvalitete zraka na području Slavonskog Broda – navode iz Ministarstva, donosi Večernji list.

Poništenje natječaja?

Sud BiH donio je presudu kojom je odbio tužbu konzorcija China National Electric Engineering Co iz Pekinga i RIKO iz Ljubljane (CNEEC-RIKO) protiv Ureda za razmatranje žalbi BiH u vezi s izgradnjom Hidroelektrane (HE) Dabar.

Taj se konzorcij prije dvije godine žalio na odluku kojom su uklonjeni iz utrke za gradnju HE Dabar. Ured nije u potpunosti usvojio njihovu žalbu i nije poništio cijeli postupak javne nabavke za izgradnju hidroelektrane, zbog čega ga je konzorcij tužio Sudu BiH.

Sud BiH ipak je odlučio odbiti tu tužbu ističući da je Ured dobro odlučio kada je djelimično usvojena žalba kinesko-slovenskog konzorcija i predmet vraćen na ponovni postupak ocjene kadrovske sposobnosti kandidata za koje je utvrđeno da su kvalificirani.

Međutim, Kinezi i Slovenci ne odustaju i tvrde da HE Dabar nikad nije provela taj ponovni postupak ocjene kadrovske sposobnosti kandidata, niti odabrala izvođača radova. “Nikad nam nisu dostavili odluku o izboru izvođača, mi ćemo se i na to žaliti. Propusti su takvi da je očito kako natječaj treba biti poništen“, tvrde iz konzorcija.

Da odluke o izboru izvođača nema vidljivo je i na portalu javnih nabavki gdje je HE Dabar takvu odluku dužan objaviti ako je donesena, objašnjava portal Capital.ba. Taj portal je u više navrata u posljednih godinu dana pokušavao dobiti odgovor odgovor iz Elektroprivrede RS (ERS) i HE Dabar o tome je li završen izbor izvođača radova za izgradju hidroelektrane i kada se očekuje potpisivanje ugovora.

Odgovora nije bilo, a javnost već dvije godine dobiva nejasne izjave premijera Radovana Viškovića i drugih dužnosnika da će ugovor biti “ubrzo potpisan”. Najnovija je izjava Gordana Mišeljića, direktora Hidroelektrana na Trebišnjici, osnivača HE Dabar, koji je za agenciju Srna rekao da je za izvođača radova na izgradnji hidroelektrane izabran kineski Gezhouba Group, iako odluke o tome nama. Rekao je i da se pregovara s Exim bankom koja će u velikoj mjeri financirati taj projekt.

Mišeljić nije objasnio što je potpisano u svibnju prošle godine kada je veleposlanstvo Kine u BiH priopćilo da su ERS i China Energy Gezhouba Group svečano potpisali ugovor o projektu HE Dabar. Tada nije rečeno o kakvom je ugovoru riječ.

Zatim su Radovan Višković, premijer RS i Ji Ping, veleposlanik Kine u BiH, u siječnju ove godine tvrdili da će u sljedećih nekoliko dana biti potpisan ugovor o izgradnji HE Dabar, što se još nije dogodilo.

Za to vrijeme cijena izgradnje HE Dabar stalno raste. Za samo nekoliko godina porasla je za 300 milijuna maraka (oko 153 mil. eura). Nakon što je sredinom 2019. godine skočila s prvobitnih 352 na 488 milijuna maraka, nove procjene pokazuju kako će taj energetski objekt stajati 661 milijun maraka (oko 337 mil. eura).

Iako se planiralo da HE Dabar počne s radom 2016. godine, do danas nije proizveden niti jedan kilovat struje. Međutim, tvrtka HE Dabar redovito isplaćuje plaće i naknade radnicima kojih je iz godine u godinu sve više, piše Poslovni dnevnik.

Džinić za Dnevni avaz

Do kraja ožujka kompanija Energoinvest potpisat će novi ugovor s ruskim Gazpromom o promjeni pravca za isporuku plina Bosni i Hercegovini, potvrdio je za Dnevni avaz Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH.

To znači da će BiH ubuduće ruski plin dobivati preko plinovoda Turski tok.

“Potpisnik ugovora između BiH i Gazproma je sarajevski Energoinvest. Oni su krajem prošle godine dobili zahtjev ruske kompanije za potpisivanje aneksa ugovora kojim se opskrba plinom prebacuje na Turski tok.

To znači preko Turske, Bugarske i Srbije, umjesto dosadašnjeg pravca preko Ukrajine, Mađarske i Srbije”, objasnio je Džindić. Riječ je o namjeri Gazproma da izbjegne pravac preko Ukrajine.

“Tražili smo da se potpisivanje aneksa odgodi za tri mjeseca. Za to vrijeme Energoinvest bi trebao s Gazpromom pronaći rješenje i potpisati finalni ugovor za ovu godinu. To još nije gotovo, a vjerujem da će posao biti završen do kraja ožujka. Trebala bi biti povoljnija varijanta za BiH”, dodao je ministar.

Prema njegovim riječima, ugovori o transportu plina s Mađarskom i Srbijom produženi su do 2023. godine.

“Dobili smo obećanje od Srbije da to neće biti problem jer je riječ o istim količinama plina. Kada je riječ o transportnim troškovim preko Mađarske, tu će se naći rješenje, a ima nekoliko opcija. Tvrdnja da gubimo kontrolu nad opskrbom plinom ne stoji jer mi niti danas ništa ne kontroliramo”, navodi Džindić, dodajući da je cilj BiH da dobije bolju cijenu.

“Moramo pokušati zaustaviti štetan ugovor s Mađarskom, koji je potpisan prije mandata ove vlade FBiH. Nekad se mora platiti šteta da bi mogli dobiti novu i povoljniju cijenu”, rekao je Džindić.

On tvrdi da će svi problem s plinom u BiH biti riješeni usvajanjem zakona o plinu i električnoj energiji na državnoj razini i izgradnjom novog južnog plinovoda.