Bosna i Hercegovina

Vlada BIH
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine objavit će u listopadu međunarodni javni poziv za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u FBiH.

Raspisivanju poziva prethode promocije na kojima će biti predstavljen potencijal blokova za koje se raspisuje koncesija te zakonski uvjeti i dr. Prva promocija se održava u Sarajevu, 1. listopada, a potom u Ankari, Londonu i Budvi. Natječajna dokumentacija za objavljivanje javnog poziva za dodjelu koncesije je završena u roku, a postupak javnog nadmetanja će biti proveden za četiri bloka na prostorima Panonskog bazena i Dinarida.

Ukupna površina bokova je 4951 km2 od kojih dva obuhvaćaju prostor Posavskog kantona (blok BiHPo1 površine 110 km2 na području Odžaka, i blok BiHPo2 površine 93 km2 na području Orašja i Domaljevca). Treći blok obuhvaća sjeverni dio Tuzlanskog kantona (blok BiHTz, 1511 km2), a četvrti prostor Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona (blok BiHD1, 3237 km2).

Preuzimanjem natječajne dokumentacije, naftne kompanije će imati rok od pola godine za pripremu i dostavljanje ponuda Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, javlja Vlada FBiH.

Analiza
Čelnici Zapadnog Balkana koriste neodlučnost Europske unije u politici proširenja prepuštajući inicijativu neeuropskim državama zainteresiranim za tu regiju, kazao je u ponedjeljak u razgovoru za podgorički portal Vijesti analitičar Srđan Majstorović iz beogradskog “Centra za europske politike” istaknuvši da umor Unije od proširenja zapadnobalkanske države sve otvorenije koriste za traženje partnera u Kini, Rusiji i Turskoj i usporavanje demokratskih procesa.

“Uslijed neizvjesnosti rokova pristupanja EU, politički čelnici se vode vrlo racionalnom računicom po kojoj ‘troškovi’ priprema za članstvo u EU, koji podrazumijevaju slobodno tržište, slobodu izražavanja i oporbenog djelovanja, slobodne medije, demokratske izbore i institucije, pravosuđe oslobođeno političkih pritisaka, predstavljaju suviše visoku cijenu. Oni je nisu spremni platiti jer bi time riskirali trajne posljedice po status, poziciju i privilegije“, tvrdi Majstorović.

On podsjeća da Kina, Rusija i Turska angažman u regiji ne dovode u vezu s pitanjima koja su od značaja za demokratizaciju i vladavinu prava.

“Osiguravajući potporu tih država, lideri zapadnog Balkana šalju dvosmislenu poruku da pristupanje EU nije jedini scenarij, već da su moguće i druge opcije. Očigledno je da su regionalni lideri više naklonjeni suradnji s trećim zemljama i oportunističkom otkazivanju europskih pravila zarad političke podrške i novca bez uvjetovanja. Za razliku od suradnje s EU, koja je zasnovana na određenim načelima i vrijednostima“, tvrdi Majstorović za Vijesti.

Vladimir Vučković iz podgoričkog “Centra za građansko obrazovanje” smatra da lideri Zapadnog Balkana svjesno koketiraju s neeuropskim silama. Podsjećajući na izjave crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da “EU mora prihvatiti oštru konkurenciju na globalnoj sceni” te da “Crna Gora nije iz nužde opredijeljena da bude dio EU”, i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića “da je EU racionalan izbor, ali da to ne znači da će Srbija pokvariti odnose s Rusijom”, Vučković upozorava da upravo Crna Gora i Srbija prednjače u traženju alternative EU, iako se javno zalažu za integracije.

“To vidimo u slučaju Crne Gore i njenih kreditnih aranžmana s Kinom oko posla s autocestom, iako je EU imala značajnu rezervu prema tom poslu…. A Srbija je, kao glavni regionalni akter, počela jačati suradnju s Rusijom kroz potpisivanje niza ekonomskih i vojnih sporazuma. Zajedničko za politiku obje zemlje jest da su one poslale poruku EU – da njena igra nije jedina igra u gradu”, kaže Vučković za podgoričke Vijesti.

Taj list podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron Bruxelles u kolovozu upozorio da EU na Balkanu ima sve jaču konkurenciju, ističući da Zapadni Balkan treba ugraditi u Europu “inače će o njemu odlučivati SAD, Rusija i Turska”.

Majstorović smatra da će buduća integracija Zapadnog Balkana više zavisiti od zrelosti članica EU, nego država kandidata.

“Integracija zapadnog Balkana će zavisiti od zrelosti i spremnosti EU da prihvati činjenicu da svoju stratešku budućnost i autonomiju u vođenju europskih i globalnih pitanja neće biti u mogućnosti sprovesti dok god ove zemlje ne postanu njen sastavni dio”, zaključuje Majstorović u razgovoru za podgorički portal.

Prijedlog ministara
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak i ministrica prostornog uređenja i okoliša Republike Srpske Srebrenka Golić u utorak su pozvali hrvatsku vladu da odustane od planova gradnje odlagališta nukleranog otpada na Trgovskoj gori i predložili kako bi najbolje bilo da se otpad odlaže u Sloveniji.

Crnadak i Golić sastali su se u Banjoj Luci uoči odlaska šefa bosanskohercegovačke diplomacije na zasjedanje opće skupštine Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Crnadak je ranije najavio da će na tom skupu internacionalizirati pitanje gradnje odlagališta na Trgovskoj gori u općini Dvor.

Slovenija u Vrbini, u neposrednoj blizini nukelarne elektrane Krško gradi novo odlagalište nuklearnog otpada u kojem bi, prema jednom prijedlogu, Hrvatska odlagala “svoj dio” otpada iz elektrane o kojemu je dužna skrbiti. No, troškovi ne bi smjeli biti veći od onih u drugoj potencijalnoj lokaciji, bivšoj vojarni “Čerkezovac” na Trgovskoj gori. U BiH drže kako Hrvatska nema puno izbora i najavljuju da će učiniti sve da spriječe odlaglište na Trgovskoj gori jer ga smatraju prijetnjom po svoj okoliš, posebno z općine koje gravitiraju rijeci Uni.

Golić je najavia kako će na bosanskohehcregovačkoj strani granice 27. rujna održati masovni prosvjedi na kojima očekuje i predstavnika hrvatskih općina uz Unu.

130 radnika na čekanju
Sanacija postrojenja u Rafineriji nafte Brod, koje je uništeno u požaru prošle godine, još nije počela, a radnici koji su od 1. lipnja poslani na čekanje neće biti vraćeni na posao do kraja godine, potvrdio je za portal Capital.ba Đorđe Cvjetković, predsjednik Sindikalne organizacije Rafinerije u Brodu.

Rafinerija je obustavila proizvodnju 9. siječnja ove godine, nakon što je početkom listopada prošle godine požar uništio jedno postrojenje, a prema najavama ruskih vlasnika ponovno bi trebala početi s radom u siječnju 2020.

Dio zaposlenika Rafinerije nafte Brod bit će na čekanju, a iako je bilo planirano da se od srpnja većina radnika vrati na posao, to se nije dogodilo, već je plaćeno odsutstvo produženo do kraja godine. “Na čekaju će do kraja godine biti 130 radnika Rafinerije nafte Brod.Oni su na čekanju uglavnom na dobrovoljnoj osnovi. Po mojim saznanjima još se ne radi ništa na sanaciji postrojenja na kojem se dogodila havarija, čekamo sastanak sa zamjenikom glavnog direktora Zarubežnjefta, vlasnika rafinerije”, rekao je Cvjetković, dodajući da radnici koji su na čekanju i dalje primaju 70 posto plaće.

Prema njegovim riječima, problem nije samo čekanje, već i odlazak iskusnih radnika koji su nezadovoljni plaćama. Na čekanju i dio radnika Rafinerije ulja Modriča budući da su poslovno povezani. Početkom svibnja ove godine između Rafinerije nafte Brod, Crodux plina i ruskog Zarubežnjefta te Plinacroa potpisan je ugovor o opskrbi plinom Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Time bi trebao biti riješen dugogodišnji problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu. Rafinerija nafte godinama posluje u minusu, a akumulirani gubitak je na kraju prošle godine dosegnuo 622 milijuna KM (oko 2,5 mlrd.kuna). Cijela naftna industrija RS u gubicima je većim od 2 mlrd. KM (8 mlrd. kuna), objavio je Poslovni dnevnik.

Čović nije odgovoran
Čini mi se da postoje jako puno modaliteta da se naprave iskoraci.

Ključ je zaštiti 900 zaposlenika Aluminija, poručio je danas lider HNS-a i HDZ-a Dragan Čović komentirajući aktualnu situaciju u ovom mostarskom preduzeću.

Podsjećamo, proizvodni pogodni Aluminija ugašeni su u noći s 9. na 10. srpanj, nakon što je poduzeće isključeno s visokonaponske električne mreže. ”Imali ste prigodu čuti predsjednika Uprave, Sindikata i Nadzornog odbora. Šteta je napravljena, šteta je nesaglediva još uvijek. Sagledat ćemo je kad provjerimo što se sve u Aluminiju radilo u poteklih dvadesetak godina. Opredjeljenje je da Aluminij ima budućnost i tome se trebamo posvetiti do kraja kako bi odgovorili na ova socijalna pitanja kako bi se svaka osoba zaštitila”, rekao je Čović danas u Mostaru.

”Ne postoji baš nikakva osobna, moralna i kakva god hoćete odgovornost – moja. Drago mi je što su prokomentirali oni koji su trebali prokomentirali. Nikada nekakav Dragan nije nekog nazvao, zvali su Dragana. Morat će netko odgovarati za ovo što je radio u Aluminiju. Ta kuća na drugačijim osnovama ima drugačiju budućnost. Vjerujem da ćemo u narednih 7-8 dana imati sliku što se može uraditi. Ono što je problem, problem je što smo mi loše iskomunicirali. Oni koji pokušavaju, koji su isisavali milijune, zaštititi svoju poziciju, sve će izaći na vidjelo tko god da je u pitanju. Dragan nikad nikog nije zaposllio u Aluminiju. Idemo sada sanirati štetu koja je ogromna. Vjerujem da ćemo vrlo brzo poslati poruku da se to da urediti na zdravim ekonomskim osnovama”, naglasio je on uz poruku da se davno trebalo reagirati, ali se, kako je rekao, vlasnička struktura morala poštovati.

Hoće li kupiti Aluminij?
Energia naturalis d.o.o., čiji je vlasnik Pavao Vujnovac, objavila je ovaj tjedan javnu ponudu za preuzimanje svih ostalih dionica.

 Cijena koju se vukovarska tvrtka u ponudi za preuzimanje obvezuje platiti po dionici iznosi 412 kuna, a u srijedu je cijena dionica iznosila 408 kuna.

Prestanak rada mostarskog Aluminija negativno se odrazio i na Luku Ploče, čija je Uprava jučer obavijestila Zagrebačku burzu kako će se “gašenje proizvodnje u mostarskoj tvornici značajno će se odraziti na poslovanje društva Luka Ploče d.d.”. Ukupno 50% ukupnih prihoda 2018. bilo je vezano za Aluminij, dok je ukupna količina pretovarenih roba iznosila 233.000 tona.

“Uprava Luke Ploče d.d. ulaže maksimalne napore kako bi se što uspješnije nosila s novonastalom situacijom i stabilizirala poslovanje”, stoji u obavijesti, nakon čega je Zagrebačka burza stopirala daljnje trgovanje dionicom Luke Ploče do kraja radnog dana.

Predsjednik Uprave Hrvoje Livaja izjavio je da u kompaniji intenzivno rade na novom poslovnom planu koji će u obzir uzeti nove okolnosti. Ipak, smatra se da je Luka Ploče dobro kapitalizirana i stabilna. Uz Energiju naturalis, u vlasničkoj strukturi Luke Ploče su i mirovinski fondovi s 30 posto dionica, financijske institucije s 16 posto dionica i mali dioničari s 26 posto dionica. Gašenjem Aluminija na ulici je u Mostaru ostalo oko 900 radnika, koji prosvjeduju pred HDZ-om BiH. Očekuje se pokretanje stečaja nad tom hercegovačkom tvrtkom.

Vladi Federacije Bosne i Hercegovine je žao zbog gašenja postrojenja u mostarskoj kompaniji Aluminij, posebice zbog radnika koji su dovedeni u tešku situaciju, potvrdio je to federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić na konferenciji u Sarajevu. On je dodao kako je vlada FBiH u stalnom kontaktu s Upravom i Nadzornim odborom Aluminija.

USAID
Bosna i Hercegovina trenutačno ima jedan dobavni pravac za opskrbu prirodnim plinom i treba uložiti dodatne napore kako bi osigurala dodatne izvore, rekao je direktor Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u BiH Peter Duffy na konferenciji Mogućnosti razvoja sektora prirodnog plina u Bosni i Hercegovini.

Konferencija se održava 1. i 2. srpnja na Jahorini u organizaciji USAID projekta Investiranje u sektor energije.

“Država mora odabrati najpovoljniju mogućnost opskrbe kako bi diverzificirala izvore i osigurala da građani i gospodarstvo ne ostanu bez ovog važnog energenta”, rekao je Duffy, dodajući kako je vrlo važno da BiH poduzme korake kako bi što prije uredila sektor plina na transparentan način. “To će omogućiti plinskim tvrtkama da rade na učinkovit i transparentan način, a kupci će unaprijed znati kako se izračunavaju cijene”, kazao je, javlja sarajevsko Oslobođenje.

Jutarnji list
Objavom javnog poziva za izbor konzultanata na izradi pripadajuće studije utjecaja na okoliš, Bosna i Hercegovina i službeno je krenula u izgradnju plinovoda Južna interkonekcija od Novog Travnika do granice s Hrvatskom kod Zagvozda.

Gradnja plinovoda ka Hrvatskoj, prema riječima ministra rudarstva, energetike i industrije u Vladi Federacije BiH, Nermina Džindića, u cilju je smanjivanja energetske ovisnosti BiH o ruskom plinu.

Spomenuti javni poziv objavio je nositelj projekta Južne interkonekcije državno poduzeće BH-Gas iz kojeg stižu najave da bi plinovod bio u funkciji 2023. Trasa plinovoda od 115 kilometara imala bi odvojak za Mostar.

Vlada Federacija BiH na svojoj je prošlotjednoj sjednici u Mostaru uvrstila Južnu interkonekciju u svoj investicijski plan do 2022.. Tom prilikom ministar Džindić izrazio je očekivanje da će plinovod, osim smanjivanja ovisnosti BiH o ruskom plinu, sniziti i cijenu plinu u susjednoj državi.

– Sada uzimamo plin od Gazproma jer moramo, a da imamo slobodne ruke nabavili bi 30 posto jeftiniji plin – ustvrdio je Džindić.

Novac za izradu studija izvodljivosti i utjecaja na okoliš osigurala je američka nevladina organizacija USAID preko Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja će voditi natječaj za izbor konzultanata. Federacija BiH planira novac za izgradnju plinovoda pribaviti također kroz kredit kod EBRD-a.

– Realizacijom projekta Južne interkonekcije, BiH bi pored novog pravca snabdijevanja prirodnim plinom dobila pristup novim izvorima prirodnog plina kao što su planirani LNG terminal Krk u Hrvatskoj, skladišta prirodnog plina u susjednim zemljama i izvori plina iz Kaspijske regije – poručuju iz BH-Gasa, dodajući kako će istodobno s izradom spomenutih studija, krenuti u otkup potrebnog zemljišta za što je, ističu, osiguran novac kod Europske komisije.

U Vladi Federacije BiH očekuju da će Hrvatska do 2023. izgraditi potrebnu trasu plinovoda od Splita do Zagvozda u dužini 67 kilometara. Trasa od Splita od Zagvozda u pripadajućim je planovima plinofikacije Dalmacije. Procjenjuje se da investicija u hrvatski i bosanskohercegovački dio plinovoda Južne interkonekcije iznosi oko 100 milijuna eura, donosi Novac.hr.

Dnevni Avaz
Najveća svjetska kompanija za trgovinu rudama i sirovinom Glencore, čije je središte u Švicarskoj, želi postati strateški partner posrnuloj mostarskoj kompaniji Aluminij kojoj zbog enormnih dugovanja, najviše za električnu energiju, odavno prijeti stečaj, piše u nedjelju sarajevski Dnevni avaz.

Prije nekoliko dana je uprava Aluminija naložila postupno gašenje proizvodnje jer je Eleketroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna u jednom trenutku obustavila isporuku električne energije tom poduzeću, zbog dugovanja od oko 141 milijuna eura.

Ipak, u zadnji je trenutak osigurana struja za sljedećih 15-tak dana pa je odluka o gašenju proizvodnje u Aluminiju prolongirana, a oko 1000 radnika i dalje strepi za svoju sudbinu. Uprava mostarske kompanije i Vlada FBiH, koja u toj tvrtki ima 44 posto vlasničkoga udjela, tragaju za starteškim partnerom koji je jedina nada za spas kompanije.

Kako javlja Dnevni avaz, pozivajući se na izvore u federalnoj vladi, švicarski Glencore se zadnjih dana spominje kao najozbiljniji kupac Aluminija koji godinama grca u višemilijunskim gubitcima. U švicarskom poduzeću vlasnički udjel imaju i Britanci. Godišnji promet kompanije je oko 150 milijardi dolara, poduzeće diljem svijeta upošljava oko 150 tisuća radnika. Glencore je povezan i s jednim od velikih brodarskih prijevoznika, kompanijom „SwissMarine“.

Mostarski Aluminij posluje s Glencorom više od 20 godina. Preko te kompanije u Mostar dolazi glinica, a na svjetsko tržište odlaze aluminijski proizvodi. U razdoblju kada je poduzeće vodio Mijo Brajković, Aluminij je bio na korak do prodaje Glencoru , ali je u zadnji trenutak taj posao propao, po mnogima zbog otpora u Vladi FBiH. Većinski vlasnik Aluminija su mali dioničari sa 44 i TLM iz Šibenika s 12 posto vlasničkih dionica, što je ukupno 56 posto vlasništva čime kontroliraju odlučivanje u poduzeću.

Višemilijunska dugovanja su glavna prepreka za prodaju Aluminija ili za ulazak strateškoga partnera. Kako piše Avaz , osim dugovanja prema Elektroprivredi HZ HB od oko 141 milijun eura, nekadašnji mostarski gospodarski gigant duguje i dobavljačima oko 38 milijuna eura, a poslovnim bankama oko 11 milijuna eura, što je ukupni dug kompanije od oko 190 milijuna eura.

Uprava Alumnija godinama upozorava kako kompanija nije konkurentna na tržištu jer plaća najskuplju električnu energiju, ali taj problem nikada nije riješen. Potencijalni strateški partneri poput širokobriješkoga FEALA traže da im Vlada FBiH, koja je vlasnik dviju elektroprivreda u FBiH, osigura nabavu električne energije po povoljnijoj cijeni, čime bi tvrtka postala konkurentnija ali iz Vlade FBIH upozoravaju na slobodno formiranje cijena i otvoreno tržište.

U ponedjeljak će u Mostaru biti održan sastanak zainteresiranih strana na kojem će biti prezentirani program i efekti financijske konsolidacije Aluminija te revizorsko izvješće o financijskom poslovanju kompanije.

Konzultanti
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je prije nešto više od dva tjedna potpisala ugovor s konzultantskom kompanijom na području energetike IHS Global iz Londona.

Ta kompanija koja je izabrana na međunarodnom natječaju za stručnog konzultanta će pomoći bosanskohercegovačkim vlastima u pripremi natječaja za dodjelu koncesije na istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Federaciji BiH. Tako je zapravo počela prva faza utrke za crnim zlatom na području FBiH, javlja Dnevni avaz.

Ranija su istraživanja pokazala kako se najveća nalazišta kriju na području Dinarida i tuzlanskog bazena. Premda je odabir konzultanta trajao gotovo tri godine, federalni ministar energije i rudarstva Nermin Džindić rekao je za Avaz da se u FBiH prvi put ostvaruje projekt istraživanja nafte i plina putem koncesije, ali da su istraživanja ovih energenata vrlo složena, financijski zahtjevna i prilično rizična, posebice uzimajući u obzir stupanj istraženosti na ovim prostorima u odnosu na druge države, kako u okruženju tako i šire.