Bosna i Hercegovina

Akcijski plan za članstvo je program pomoći, praktične podrške i savjetovanja, namijenjen pripremama država za članstvo u NATO-u. Akcijski plan prilagođava se potrebama dotične države, ali sudjelovanje u njemu joj ne jamči da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo. Prema Akcijskom planu za članstvo, država koja želi postati članicom priprema svoj godišnji državni program.

Odluka o BiH donijet će se u okviru rasprave o zemljama jugoistočne Europe. Ministrima će se pridružiti visoka povjerenica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini. “Ta regija je od strateške važnosti i za NATO i za EU. Vidjeli smo napredak Skoplja prema članstvu u NATO-u. Sada je na vlastima u Skoplju da provedu dogovoru o imenu države. Kada se to dovrši mi ćemo biti spremni potpisati protokol o pristupanju”, rekao je Stoltenberg.

Ministri vanjskih poslova 29 zemalja članica NATO-a razgovarat će i o čitavom nizu sigurnosnih izazova. “Raspravljat ćemo o sporazumu o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF). Taj sporazum omogućio je uklanjanje čitave jedne kategorije oružja, a sada ga Rusija dovodi u opasnost. Rusija je razvila, proizvela i rasporedila nove rakete. One su mobilne i teško ih je detektirati. Riječ je nuklearnim raketama koje mogu dosegnuti do europskih gradova”, rekao je Stoltenberg.

Dodao je da Sjedinjene Države u potpunosti provode INF. “Nema novih američkih raketa u Europi, ali ima novih ruskih raketa”, rekao je glavni tajnik Saveza. Ministri vanjskih poslova također će razgovarati sa svojim kolegama iz Gruzije i Ukrajine, koje se suočavaju s ruskim prijetnjama, a NATO ističe da će im nastaviti pružati praktičnu i političku potporu. Također će se razgovarati o sigurnosnim izazovima na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Ministarski skup se završava sastankom sa svim zemljama koje sudjeluju u NATO-ovoj misiji u Afganistanu.

Upravo je ta agencija na svojoj internetskoj stranici u nedjelju i ponedjeljak objavila kako je, prema njihovim mjerenjima, Sarajevo trenutačno grad s najvećom zagađenošću zraka na svijeti.

Prema njihovoj ljestvici, koja podrazumijeva kumulativnu analizu sadržaja onečišćujućih tvari u zraku poput čestica prašine, ugljičnog monoksida i sumpornog dioksida, kvaliteta zraka smatra se zdravom isključivo ako je ispod indeksa 50, a sve iznad toga sadrži manji ili veći rizik po zdravlje uz preporučane mjere opreza i zaštite. Indeks oznake od 300 do 500, zone u kojoj je u nedjelju bilo i Sarajevo, predstavlja opasnost po sve kategorije stanovništva.

Tek u ponedjeljak reagirali su iz Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH potvrdivši ono što je svima danima vidljivo, odnosno visoku razinu onečišćujućih tvari u zraku u svim gradovima u kojima oni provode mjerenja. “Došlo je do prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti koncentracija za lebdeće čestice ( PM2.5/ PM10), a u Živinicama i Zenici i prekoračenja graničnih vrijednosti za sumporni dioksid. U Sarajevu su prekoračene i propisane vrijednosti za ugljični monoksid”, stoji u priopćenju.

Najviše koncentracije lebdećih čestica prašine su zabilježene u Sarajevu, gdje su dnevni prosjeci, kako je navedeno, bili 4-5 puta viši od propisanih iznosa. Dopuštena vrijednost čestica prašine je 50 mikrograma po prostornom metru, a na mjernoj postaji kod sarajevske Vijećice bila je čak 269 mikrograma.

Ugljični monoksid je iznosio 6,5 miligrama tijekom 24 sata, a dopušteno je 5. U Tuzli, Zenici i Kaknju razina onečišćenja lebdećim česticama prašine bila nešto niža nego u Sarajevu, ali 3-4 puta viši od propisanih vrijednosti. Nema naznaka kako će se postojeće stanje, opasno po zdravlje stanovništva, uskoro promijeniti jer se, sukladno vremenskoj prognozi, i idućih dana očekuje zadržavanje visokih koncentracija onečišćujućih materija u zraku i očekivana su svakodnevna prekoračenja propisanih vrijednosti koncentracija u cijelom prostoru kotlinske i dolinske Bosne.

Iz FHMZ-a su istaknuli kako su za provedbu mjera za sprječavanje prekomjernog onečišćenja zraka zadužene županijska i općinske vlasti. Onečišćenje u Tuzli, Zenici i Kaknju uglavnom je rezultat rada industrijskih pogona, no u Sarajevu je to problem koji je vezan prije svega za golemi promet starih i slabo održavanih vozila, kao i za sve masovniju uporabu krutih goriva za zagrijavanje stanova i kuća.

Zbog lošeg životnog standarda tisuće kućanstava su u godinama nakon rata prestala koristiti prirodni plin kao energent te umjesto njega koriste najčešće jeftini ugljen loše kvalitete, koji sadrži veliku količinu sumpora.

“Kada domaće institucije ne budu djelovale ili kada mir i stabilnost budu ugroženi, ciljane sankcije mogu biti učinkovit odgovor”, kazao je tada Nelson. Sankcije Dodiku nametnute su s obrazloženjem kako on svojim postupcima ugrožava provedbu Daytonskog sporazuma, a uslijedile su u vrijeme kada je Dodik zaoštrio prijetnje otcjepljenjem Republike Srpske od BiH.

On je nakon toga opetovano tvrdio kako je to osveta “stare administracije”, iznoseći tvrdnje kako će te kaznene mjere ukinuti sadašnji predsjednik SAD Donald Trump, no to se do sada nije dogodilo, a neposredno prije provedbe izbora u listopadu američke sankcije su nametnute i Nikoli Špiriću, bliskom Dodikovom stranačkom suradniku, koji je svojedobno bio i predsjedatelj Vijeća ministara BiH. Špirića su američke vlasti izravno prozvale zbog umiješanosti u korupciju.

U oba slučaja sankcije znače kako je Dodiku i Špiriću zabranjeno putovanje u SAD, određeno je zamrzavanje imovine koju eventualno tamo imaju, a američkim tvrtkama i građanima zabranjeno je s njima poslovati.

Cormack je kazala kako BiH pati od “endemske korupcije”, a za SAD je to važno jer je bez obzira na sve druge krize u svijetu BiH i dalje u fokusu američke politike, prenio je portal Klix. “Unatoč krupnim pitanjima u svijetu i dalje su i naš Kongres i naše vlasti fokusirani na BiH. Sankcije Dodiku su jedan korak u rješavanju ovih pitanja”, kazala je američka veleposlanica istaknuvši kako je sada važno da BiH dobije jakog i sposobnog glavnog tužitelja koji će se suočiti s tim izazovom.

Iako je, uz SNSD i HDZ BiH, jedan od tri razmjerna pobjednika izbora u BiH i bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA), ona je suočena s mogućnošću da prijeđe u oporbu jer s njom ne želi koalirati niti jedna veća stranka građanske ili lijeve orijentacije, a bez takve koalicije SDA ne može osigurati stabilnu parlamentarnu većinu koja joj je potrebna za uspostavu vlasti u Federaciji BiH.

Dodik je ranije kazao kako je njemu svejedno hoće li mu partner s bošnjačke strane biti SDA ili blok okupljen oko Socijaldemokratske partije (SDP BiH). U pomirljivom tonu Dodik je za list kazao kako kao član Predsjedništva BiH želi djelovati konstruktivno i raditi na stabiliziranju političkih prilika u zemlji s ciljem da BiH funkcionira kao “zajednica dva entiteta i tri naroda” i bez miješanja predstavnika međunarodne zajednice u unutarnje procese.

“Očekujem da Predsjedništvo bude epicentar svih političkih institucionalnih zbivanja u BiH. Očekujem da se sva tijela (vlasti) stave u funkciju Predsjedništva BiH onako kako je to predviđeno ustavom i vjerujem da je to moguće”, kazao je Dodik, koji bi po ustaljenom sustavu rotacije trebao postati i prvim predsjedateljem državnog vrha u novom sazovu, kada to tijelo bude i formalno konstituirano idućeg tjedna.

Istodobno unutar Srpske demokratske stranke kojoj je na čelu slabo utjecajni Vukota Govedarica događa se raskol jer su trojica iznimno utjecajnih članova i regionalnih dužnosnika u Bijeljini Mićo Mićić, Doboju Obren Petrović i Sokolcu Milovan Cicko Bjelica zatražili da se glasuje o povjerenju predsjedniku stranke. Istodobno su zatražili da predstavnici stranke razgovaraju s Dodikom o zajedničkom sudjelovanju u vlasti. Ranije je Dodik rekao kako eventualni dogovor sa SDS-om podrazumijeva da na čelu stranke neće biti sam Govedarica.

U srijedu navečer održana je i sjednica Regionalnog odbora SDS-a Sarajevsko-romanijske regije na kojoj je zatraženo održavanje izvanredne skupštine SDS-a.  ” Tražimo skupštinu SDS-a i izvanredne izbore zbog lošeg izbornog rezultata ali i loših odnosa unutar stranke. Stav odbora je da SDS treba ući u pregovore sa svim relevantnim političkim strankama na razini RS-a i BiH, te da se ti pregovori trebaju voditi na temelju platforme SDS-a”, rekao je Bjelica.

Sam Govedarica se protivi političkom savezu s Dodikovim SNSD-om. Prema navodima medija u Republici Srpskoj na političko primirje između ključnih srpskih stranaka u Republici Srpskoj SNSD-a i SDS-a pozvao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je na razgovore o toj inicijativi u Beogradu pozivao više uglednih dužnosnika SDS-a.

Po njegovim riječima, Komšić je misiji popravljanja odnosa dviju država. “Idemo k tome da normaliziramo odnose Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom”, kazao je glavni tajnik DF-a.

Osim predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, nitko iz hrvatskog državnog vrha nije u Zagrebu. Premijer je u Kini, predsjednik Sabora u Dubrovniku, gdje je i ministrica vanjskih poslova.

Tijekom dana Komšić je uputio pismo hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović i premijeru Andreju Plenkoviću predlažući da razgovaraju o provedbi presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu te Ustavnoga suda u predmetu Bože Ljubića.

Komšić bi trebao 20. ovoga mjeseca položiti prisegu i ponovno postati član državnoga vrha zajedno s još dvojicom kolega, bošnjačkim članom BiH Predsjedništva Šefikom Džaferovićem i srpskim Miloradom Dodikom.

Željko Komšić izabran je nedavno za hrvatskoga člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka zbog čega su oštro reagirale brojne institucije i političke stranke Hrvata u BiH te predstavnici Katoličke Crkve u toj zemlji tvrdeći da se radi o preglasavanju.

Jedan od temelja Komšićeve predizborne kampanje bilo je upozoravanje na navodno uplitanje dužnosnika iz Hrvatske u unutarnja pitanja BiH.

Čović je dodao kako je sada ključno razriješiti probleme nastale zbog nametanja političkih predstavnika Hrvatima na posljednjim izborima, ali i oko izbora gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH. Po njemu, rješenja se moraju temeljiti na presudama Ustavnog suda i ustavu te zemlje kako bi se izbjegle mogućnosti manipulacija s legitimnim predstavljanjem naroda.

Čović je na posljednjim izborima izgubio u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od Željka Komšića za kojega su po tvrdnjama hrvatskih stranaka i javnosti glasovali uglavnom Bošnjaci. Hrvatski premijer upozorio je pred Vijećem EU-a kako je Komšićevim izborom izigran dug mirovnog sporazuma za tu zemlju iz Daytona.

Čović je u obraćanju na konferenciji u Mostaru dodao kako je za BiH, uz rješavanje političkih prijepora, važno usporedno raditi na europskim integracijama kao izlazu iz sadašnje krize. “Snažno ćemo i dalje zagovarati europske integracije. To je imperativ, prioritet svih prioriteta, kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, ne samo njezina vanjska politika, nego i osnova unutarnje politike”, dodao je odlazeći hrvatski član BiH Predsjedništva.

Pri tome je upozorio kako BiH mora imati na umu da su u svibnju izbori za Europski parlament zbog čega je pozvao da se ubrzaju reforme. “Duboko vjerujem da smo spremni na ovaj iskorak, te da ćemo čitav paket reformske agende uskoro ponuditi našim europskim prijateljima”, dodao je Čović.

U Mostaru se održava dvodnevna znanstvena konferencija pod nazivom “Gospodarski sustav Europske unije i pridruživanje Bosne i Hercegovine – izazovi i politike ispred nas’, kojoj su pokrovitelji hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i Dragan Čović.

Zajednički su je organizirali Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Asocijacija za studije Europske zajednice u BiH (ECSA BiH), te će biti izloženo 40 znanstvenih radova uz sudjelovanje izlagača iz sedam zemalja.

Čović je u medijskim istupima nakon izbora, koji su održani 7. listopada, istaknuo kako se vlast u toj zemlji neće moći uspostaviti bez provedbe presude Ustavnoga suda BiH u slučaju Ljubić o izboru legitimnih predstavnika triju naroda, što je ocijenio prethodnim uvjetom za provedbu rezultata izbora.

Gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH ne može se uspostaviti bez izmjene izbornog zakona, čije je odredbe najprije osporio, a zatim izbrisao Ustavni sud BiH sredinom 2017. godine.

Bez toga doma nije moguće izabrati izvršnu vlast u entitetu Federaciji BiH, ali niti državni Dom naroda te ne može funkcionirati vlast na ovim dvjema razinama. Dodik je pak kao jedan od uvjeta naveo što bržu uspostavu državnog Vijeća ministara BiH, u kojemu njegova stranka nije sudjelovala posljednje četiri godine, te izrazio potporu ubrzanju europskog puta zemlje.

Dodik i Čović se međutim posve razlikuju po pitanju približavanja BiH u članstvo NATO saveza, kojega hrvatski čelnik snažno podupire, dok srpski lider prati stajalište Beograda o članstvu u tome savezu te ne podupire ulazak zemlje u članstvo. U državnome Zastupničkom domu, po sadašnjim rezultatima izbora, Čovićeva stranka imat će 5 od 42 zastupnika, dok će Dodikov SNSD imati šest zastupnika. S obzirom da će posve sigurno imati i većinu u nacionalnim klubovima državnog Doma naroda ove dvije stranke bit će nezaobilazan partner kod sklapanja novih koalicija.

Dodik je na posljednjim izborima izabran za srpskog člana Predsjedništva BiH, dok je Čović izgubio od Željka Komšića, kojega su sve hrvatske sredine u BiH nazvale nepoželjnom osobom zbog toga što je na mjesto hrvatskog člana BiH Predsjedništva izabran dominantno glasovima Bošnjaka.

“To nitko ne može sa sigurnošću kazati”, izjavio je Baotić dodajući kako unatoč pojačanim mjerama osiguranja granice koju poduzimaju i BiH i Hrvatska očevidno postoji neka vrsta “izlaznih ventila” za migrante odnosno kako oni pronalaze put preko granične crte.

Baotić je upozorio kako je ključni problem i dalje isti: Srbija i Crna Gora zapravo popuštaju migrante u BiH a uglavnom odbijaju provoditi sporazume o readmisiji uz obrazloženje kako nema dokaza da su migranti koje presretne policija na bosanskohercegovačkoj strani ikada registrirani na njihovom teritoriju.

Najveća koncentracija migranata u BiH i dalje je u Unsko-sanskoj županiji. Lokalne vlasti trenutačno barataju podatkom kako se tamo nalazi između dvije i pol do tri tisuće migranata. Točnu evidenciju nemaju jer samo manji broj boravi u improziviranim izbjegličkim centrima no puno migranata sklonište pronalazi u privatnom smještaju ili jednostavno borave na otvorenom.

Svi migranti koji su boravili u nekadašnjem hotelu “Sedra” kod Cazina, gdje su smještane uglavnom obitelji s djecom, u ponedjeljak su napustili taj centar i zaputili su se ka graničnom prijelazu Izačić pokušavajući na taj način izvršiti pritisak na vlasti u BiH da ih puste prema Hrvatskoj.

Cijelu noć na utorak osamdesetak osoba, uključujući desetke male djece, provelo je na otvorenome i ne žele se vratiti u Cazin. U utorak im se u ovom svojevrsnom prosvjedu pridružila i skupina od sedamdesetak migranata iz Velike Kladuše koji su se ponovo kao i dan ranije zaputili ka graničnom prijelazu Maljevac no tamo ih je također dočekala bosanskohercegovačka granična policija zapriječivši im prolazak.

U Ministarstvu sigurnosti BiH mogli su potvrditi kako u centru za prihvat izbjeglica u Salakovcu kod Mostara sada boravi 215 migranata, no centar u mjestu Delijaš, tridesetak kilometara udaljenom od Sarajeva, je poluprazan jer tamo boravi tek 56 migranata a kapacitet je 154 ležaja.

Nadaju se ipak kako bi pritisak na Unsko-sansku županiju mogao popustiti kada ovog tjedna bude otvoren još jedan centar za smještaj u mjestu Hadžići kod Sarajeva gdje su osigurani uvjeti za boravak oko 400 migranata.

Tamo je postavljeno 66 kontejnera za smještaj uz osigurano grijanje i sanitarne čvorove. U planu je i otvaranje migrantskog centra u krugu nekadašnje tvornice “Bira” kod Bihaća čiji bi kapacitet bio oko 1200 osoba no tamo još nema nikakvih radova na adaptaciji jer se tome opet protive lokalne vlasti.

Što se tiče cijele EU, prosječne veleprodajne cijene električne energije u drugom kvartalu bile su 44 eura za MWh, što je godišnji rast od 18 posto. Niže cijene električne energije u Bugarskoj su možda bile posljedica povećanja proizvodnje u nuklearnim elektranama, koje, uz elektrane na lignit i hidroelektrane, mogu osigurati proizvodnju bazne električne energije uz niske troškove, navodi se u izvješću. Zbog takvih niskih cijena u Bugarskoj povećao se izvoz u susjedne zemlje, uglavnom u Grčku, Srbiju i Makedoniju.

U travnju 2018. godine udio obnovljivih izvora (voda, biomasa, vjetar i Sunčana energija) dostigao je 38 posto u proizvodnji električne energije EU-a, što je najviše od početka mjerenja ovih podataka, i prvenstveno rezultat dobre proizvodnje iz hidroelektrana i vjetroelektrana u najvećem dijelu Europe, naglašeno je u izvješću. Tako je u travnju ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora u EU bila veća od 80 TWh. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u drugom kvartalu 2018. udio fosilnih goriva (kombinacija krutih goriva i plina) smanjen je s 33 posto na 30 posto, dok je udio obnovljivih izvora porastao s 32% na 37%, objavio je Balkan Green Energy News.

Povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnja desetina energetskih objekata, ulaganje u prijenosnu mrežu te održivost rudnika i modernizacija proizvodnje, samo su neki od ciljeva Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koja je nedavno usvojena u Savjetu ministara BiH. Ipak, susjedna država ostat će solidno uronjena u proizvodnju energije iz fosilnih goriva. Istodobno, rast će cijena električne energije zbog veće penetracije obnovljivaca, prije svega korištenjem hidropotencijala, dok će vjetar i Sunce u finalnoj potrošnji rasti po vrlo malim stopama od 12%, odnosno 2,8% do 2035.. Ono što je gotovo sigurno, je da će zbog poticaja za ulaganja u obnovljive izvore energije samo po toj osnovi cijena električne energije u BiH do 2035. godine porasti najmanje 13% jer će za naknade trebati izdvojiti 115 mil. eura i to pod uvjetom da ostali troškovi (cijena električne energije, mrežarina i PDV) ostanu isti.