Bosna i Hercegovina

Dozvolu su dobile tvrtke VE Gradina iz Tomislavgrada za izgradnju prve faze vjetroelektrane Gradina, Relax iz Posušja za izgradnju VE Oštrc, Tomkup iz Tomislavgrada za izgradnju VE Baljci i Kamen-Dent iz Mostara za izgradnju VE Pakline 2.

Mesihovina, prva vjetroleketrana u BiH i jedna od najvećih vjetroelektrana u jugoistočnoj Europi, puštena je u rad u ožujku 2018. godine, a kasnije su otvorene i druge elektrane na vjetar. No nije u BiH sve išlo glatko. Tako je vlada RS u ožujku 2019. raskinula koncesijski ugovor o izgradnji vjetroparka Trusina u Nevesinju s kompanijom Eol prvi, u koji je bilo najavljeno ulaganje od oko 76 mil. eura. Milan Baštinac, pomoćnik ministra za elektroenergetiku RS, rekao je da je ugovor raskinut jer investitor godinama nije dostavio bankarsko jamstvo.

Kopač je u Sarajevu sudjelovao na sjednici Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH na kojoj je tema bila suradnja s Energetskom zajednicom i ujednačavanje energetske pravne regulative u toj zemlji sa stečevinom EU a tu je priliku iskoristio kako bi podsjetio na problematična ulaganja u termoelektrane, posebice na gradnju novog bloka termoelektrane u Tuzli koji bi trebala financirati Kina državnim kreditom.

Podsjetio je na rezultate istraživanja kojima je utvrđeno kako 16 termoelektrana s područja zapadnog Balkana onečišćuje okoliš više nego 250 drugih koje su raspoređene diljem država-članica Europske unije, a temeljni razlog je to što je u balkanskim termoelektranama instalirana zastarjela tehnologija koja uopće ne vodi računa o standardima zaštite okoliša.

“One godišnje ubiju tri tisuće ljudi”, kazao je Kopač dodajući kako takav udar na zdravlje stanovništva zahtijeva i ogromna materijalna izdvajanja za sanaciju posljedica što na godišnjoj razini u regiji doseže iznos veći od 11 milijardi eura.

Kazao je kako se onečišćenje zraka odražava i na susjedne zemlje poput Hrvatske te su one također zabrinute odnosom zapadnobalkanskih država prema ovom problemu.

Najgorim zagađivačima označio je termoelektrane u Srbiji ali je dodao kako ni BiH nije puno bolja a kako bi poštovala europsku regulativu do 2023. godine će morati zatvoriti tri svoje termoelektrane. Kopač je istaknuo kako alternativa nije gradnja novih sličnih postrojenja, bez obzira na tehnologiju, nego ulaganje u obnovljive izvore električne energije jer je to i opredjeljenje na razini cijele EU.

“Neće biti ugljena, nafte niti plina niti u jednoj zemlji EU, samo obnovljivi izvori. To je usmjerenje u Europskoj uniji”, kazao je Kopač navodeći kako će Grčka zatvoriti sve svoje rudnike do 2023. godine.

Hale je u intervjuu Bugarskom nacionalnom radiju rekao da SAD shvaća da je energetska sigurnost vrlo važna za Europu te da su američki saveznici jači i pouzdaniji kada imaju siguran prisup izvorima energije. On je, međutim, naveo da Moskva koristi svoje izvore energije kao političko sredstvo kako bi širila utjecaj i dijelila Europu.

Ocijenio je da su Sjeverni tok 2 i drugi krak Turskog toka problem jer ne osiguravaju raspodjelu energije za Europu i destabiliziraju Ukrajinu, a Rusiji omogućavaju da je zaobiđe. On tvrdi da energetski projekti doprinose nestabilnosti jer pružaju Moskvi još jedno sredstvo da se nametnu Europi.

Predsjednici Turske i Rusije, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, svečano su ranije ovoga tjedna obilježili početak rada plinovoda Turski tok, koji će prenositi ruski plin do južne Europe preko Turske, zaobilazeći Ukrajinu, prenijela je agencija Hina.

Plinovod prelazi preko Crnog mora i jača energetske veze između Moskve i Ankare, koje su pojačale i obrambenu suradnju nakon što je Ankara prošle godine kupila napredni ruski proturaketni sustav S-400, javio je Reuters ranije. Turski tok sastoji se od dva cjevovoda, svaki kapaciteta 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje.

Prvi je namijenjen opskrbi Turske, a drugi će ići dalje, od Bugarske do Srbije i Mađarske. Bugarska se nada da će moći početi isporučivati plin Srbiji do svibnja i planira izgraditi cijelu dionicu do kraja godine.

Plinovod je znak “interakcije i suradnje radi dobrobiti naših naroda i naroda cijele Europe, cijelog svijeta”, rekao je Putin. Opisavši ga kao projekt od “povijesne važnosti”, Erdogan je kazao da će Turska putem tog plinovoda moći uvesti 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje. “Nismo dopustili da naše razlike u mišljenjima blokiraju naše uzajamne interese”, rekao je Erdogan.

Rusija je 1. siječnja počela slati plin u Europu putem tog plinovoda, objavio je u nedjelju Bulgartransgaz. Gazprom će Bugarskoj putem Turskog toka slati približno tri milijarde prostornih metara plina godišnje, čime će zamijeniti rutu preko Ukrajine i Rumunjske. Gazprom je tom rutom prošle godine isporučio približno tri milijarde prostornih metara plina Grčkoj i otprilike 500.000 milijuna prostornih metara Sjevernoj Makedoniji.

Nakon toga, odabrani ponuditelji (ulagači) će s vladom FBiH potpisivati ugovore o koncesiji za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Podsjećamo, javno nadmetanje se provodi za četiri bloka. Od toga, tri bloka nalaze se na prostoru Panonskog bazena – Blok BiHPo1, Blok BiHPo2 i Blok BiH Tz, a jedan na prostoru Dinarida – Blok BiH D1.

Ponude se dostavljaju do 27. svibnja, objavilo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

Višković je nakon razgovora s menadžmentom AVIC-a u Pekingu objasnio da je vrijednost ugovora za izgradnju hidroelektrana 90 milijuna eura, a njihova instalirana snaga bit će 45 megavata, prenose BiH mediji. “U tom paketu je i tvornica metalnih cijevi velikog profila koja bi bila građena u Foči, a AVIC će biti 100-postotni vlasnik. Te cijevi se koriste za izgradnju hidroelektrana, a proizvodit će i opremu za građevinarstvo i druge proizvode”, dodao je Višković.

On kaže da su razmatrali i mogućnost proizvodnje metalnih cijevi za plinofikaciju u RS, ali da o tome predstoje dodatni razgovori. Predsjednik vlade RS istaknuo je da će nakon potpisivanja sporazuma o izgradnji hidroelektrana i tvornice cijevi razgovarati s predstavnicima kineske državne banke o financiranjem tih projekata. “Potpisat ćemo i memorandum s istom kompanijom o izradi studije opravdanosti za izgradnju aerodroma Trebinje.

Nakon izrade te studije imat ćemo jasnu sliku o cijeni, broju putnika i o tome postoji li ekonomska opravdanost za taj projekt. Ako se pokaže da je gradnja aerodroma ekonomski opravdana, onda ćemo s AVIC-om osnovati zajedničku kompaniju u kojem ćemo biti suvlasnici sa po 50 posto”, kaže Višković. On je naveo da su kineskim partnerima predstavili i informacije o nalazištu kvarcnog pijeska u blizini Bratunca i mogućnostima za izgradnju tvornice ravnog stakla u Podrinju.

“I u tom slučaju treba biti napravljena projektno-tehnička dokumentacija”, objasnio je Višković. Prema njegovim riječima, kineskim partnerima su predložili i suradnju s kompanijama u iz područja vojne industrije RS – Orao iz Bijeljine i Kosmos iz Banja Luke, izvještava RTRS. AVIC je među pet najvećih kompanija u Kini, zapošljava više od 550.000 radnika, samo u civilnom programu ima godišnji promet od 67 milijardi dolara i posluje u više od 200 zemalja. Najviše se bavi civilnom i vojnom zrakoplovnom industrijom, ali i proizvodnjom građevinskih materijala, poljoprivredom, elektronikom, autoindustrijom, energetikom i infrastrukturom.

Plinovod će ići od Bijeljine do Novog Grada, jednim dijelom usporedno s planiranom trasom autoceste Beograd – Sarajevo, a kolika će biti vrijednost tog projekta još uvijek nije točno utvrđeno. Prve procjene govore da bi moglo biti riječi o investiciji od 250 do 300 milijuna eura, piše Glas Srpske. Prema riječima Ljube Glamočića, direktora Gas-Resa, nakon što je postalo izvjesno da taj plinovod neće biti zaustavljen kao Južni tok, ubrzane su aktivnosti na realizaciji kapitalnog energetskog projekta za Republiku Srpsku.

“Sada kada je izvjesno da će radovi na trasi plinovoda kroz Bugarsku biti gotovi do svibnja 2020. godine, da će uskoro plinovod kroz Tursku biti pušten u rad, ali i da je Srbiji ostalo da položi još nekih tridesetak kilometara cijevi, intenzivirali smo radnje na pripremi ovog projekta”, kaže Glamočić. Prema njegovim riječima, već je gotovo idejno rješenje projekta, a ostala dokumentacija bi trebala biti završena najvjerovatnije do polovice sljedeće godine.

“Pred nama je veliki i zahtjevan posao, jer treba riješiti pitanje izvlaštenja 5500 parcela, preko kojih će, kako je planirano, ići trasa plinovoda Turski tok”, objašnjava Glamočić, dodajući kako će odluka da plinovod ide istom trasom kao i planirana autocesta dosta pojednostaviti stvari, ali i utjecati na smanjenje troškova izgradnje.U međuvremenu bi vlada RS trebala donijeti odluku o izboru strateškog partnera. To će, kako je naveo Glamočić, biti kompanije Gazprom i Srbijagas s kojima bi Gas-Res trebao osnovati zajedničku tvrtku.

“Vjerujem da će vlada RS ubrzo riješiti i ovo pitanje, te da će uskoro doći do potpisivanja sporazuma. Nakon toga, utvrdit ćemo način financiranja, a do tada bi trebalo biti jasno i hoće li se graditi jedan krak do Zvornika i dalje do Sarajeva, ali i konačno odlučiti u kojim će gradovima biti izgrađene elektrane na plin”, kaže Glamočić. Jedna od sigurnih lokacija je Banja Luka, u kojoj je predviđena gradnja elektrane-toplane, koja bi trebala dugoročno riješiti pitanje grijanja u tom gradu, a u igri su i Prijedor, Bijeljina, Zvornik i Ugljevik. Plin iz Rusije bi u BiH trebalo stići preko Turske, Bugarske i Srbije.

Mjesto spajanja cijevi plinovoda trebalo bi biti između Mačvanskog Prnjavora kod Šapca i Novog Sela. Izgradnja Turskog toka u Srbiji, na drugoj dionici, od Ćuprije do Dunava, kroz Pomoravlje, odvija se po planu, izjavili su prije desetak dana iz rusko-srpske kompanije Gastrans.

Projekt Turski tok predviđa izgradnju plinovoda preko Crnog mora do europskog dijela Turske. Isporuka ruskog plina preko prvog dijela plinovoda namijenjena je rastućem turskom tržištu, dok će drugi dio biti predviđen za zemlje južne i jugoistočne Europe. “Radovi na izgradnji Turskog toka s bugarskim i srpskim partnerima bit će završeni do kraja 2020.”, rekao je krajem listopada ruski predsjednik Vladimir Putin.

Đokić je rekao da mu je to potvrđeno tokom razgovora u Moskvi na Energetskom forumu, te da mu je ruski ministar energetike Aleksandar Novak rekao da nemaju namjeru da se povuku iz Republike Srpske.

– Ta činjenica dodatno je potvrđena i prilikom razgovora srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika s premijerom Rusije Dmitrijem Medvedovim – izjavio je Đokić danas, 26. novembra, u Narodnoj skupštini Republike Srpske tokom pitanja i odgovora aktuelni čas.

On je rekao da se u Rafineriji nafte u Brodu trenutno radi na remontu postrojenja kako bi bilo osposobljeno za proizvodnju u narednoj godini. Đokić smatra da poslovanje grupacije Optima i Rafinerije nafte u Brodu neće biti povezano sa Programom reformi BiH kojeg je usvojilo Predsjedništvo BiH jer nema osnova za to, prenose Nezavisne.

Rafinerija nafte Brod zvanično je prestala s radom početkom godine nakon požara krajem 2018.godine u kojem je izgorjelo jedno postrojenje.Zbog havarije u Rafineriji nafte prestala je sa radom i proizvodnja baznog ulja u Rafineriji ulja u Modriči.

Zbog toga im prijeti ograničavanje rada u narednim godinama, što može dovesti do katastrofalnih posljedica na sigurnost opskrbe energijom i krajnje cijene. Direktiva o velikim postrojenjima za izgaranje navedena je u Godišnjem izvješću Tajništva Energetske zajednice.

Stopa implementacije članica EnZ-a porasla je s 43% na 48% u prošloj godini, Crna Gora je i dalje vodeća, ali po prvi put Sjeverna Makedonija je boljim reformskim mjerama nadmašila Srbiju i zauzela drugo mjesto, priopćilo je Tajništvo. U pogledu emisija, Kosovo nije poštivalo ograničenja za sva tri zagađivača (dušični oksidi, sumporni dioksid i prašina), dok Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija nisu to učinile za sumporni dioksid i prašinu. S obzirom da Srbija nije usvojila nacionalni plan smanjenja emisija, velike postrojenja za izgaranje moraju pojedinačno udovoljavati graničnim vrijednostima emisije u Direktivi.

Većina srpskih postrojenja to nije učinila, a emisija sumpornog dioksida posebno je zabrinjavajuća. Tajništvo navodi da bi broj termoelektrana koje su u režimu isključenja, što znači da bi od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2023. mogle raditi ukupno 20.000 sati moglo biti zatvoreno već sljedeće godine. Ako će raditi isto kao 2018. godine, crnogorska termoelektrana Pljevlja morat će biti zatvorena već sljedeće godine, osim ako se ne poduzmu mjere modernizacije kako bi se ispunile granične vrijednosti emisija iz Direktive o industrijskim emisijama.

Jedinica IV na TE Tuzla mogla bi biti ugašena u svibnju 2021. godine, a slična sudbina čeka tri elektrane u Srbiji. TE Kolubara i TE Morava trebale bi raditi u opt-out režimu do 2021.,2022., odnosno 2023., ovisno o ložištima. Pravo je pitanje, na koje trenutno nema odgovora, kada će spomenute države uložiti u sustave za pročišćavanje dimnih plinova te ima li Energetska zajednica doista mehanizme da ih prisili na investicije, pošto ni jedna država nije EU članica, objavio je Balkan green energy news, donosi Energetika-net.

Prema navodima ovog portala, INA je dobila suglasnost ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Petra Đokića da može početi provoditi dubinsku analizu stanja u “Krajinapetrolu” prije donošenja konačne odluke o mogućoj kupnji većinskog vlasničkog udjela.

Sadašnji većinski vlasnik “Krajinapetrola” je vlada RS te s njom povezani doničarski fondovi, a INA sada posjeduje 9,7 posto dionica te tvrtke, nastale nakon raspada bivše Jugoslavije kada su vlasti u sadašnjem entitetu RS preuzele upravljanje benzinskim crpkama i infrastrukturom što ih je u nekadašnjoj zajedničkoj državi na teritoriju BiH imala INA.

“Krajinapetrol” sada upravlja lancem od petnaest benzinskih crpki raspoređenih najvećim dijelom na širem banjalučkom području. Financijski pokazatelji ukazuju na stabilno pozitivno poslovanje i povećanje prihoda u ovoj godini za gotovo dva i pol milijuna eura u usporedbi s 2018. godinom. Ukupni kapital “Krajinapetrola” procijenjen je na 22 milijuna konveribilnih maraka odnosno oko 12 milijuna eura, a u toj tvrtki zaposleno je 168 radnika.

INA u BiH sada ima najveću maloprodajnu mrežu naftnih derivata, odnosno 45 benzinskih crpki diljem te države, koju je nakon početnog poslovanja ograničenog na teritorij Federacije BiH postupno počela širiti i na teritorij RS, donosi capital.ba

Njegov način analitičari smatraju ‘kafanskim’ pristupom koji nanosi štetu BiH. Novinar Hrvatskog medijskog servisa (HMS) Branimir Galić smatra kako Komšić krši osnove diplomatske prakse i sve čini kako bi se dodvorio onima koji ga drže na funkciji.

“Drugi bošnjački član Predsjedništva Željko Komšić je politički diletant koji ne poznaje osnove diplomatske prakse, a opstanak na funkciji jednog od šefova države omogućio mu je nakaradan i neustavan izborni zakon”, podsjeća Galić i dodaje kako je Komšić, “da bi se dodvorio ‘raji’, ‘čaršiji’ i svojim mecenama redovito trbuhozborac bošnjačkog establishmenta koji na ekstremniji način pristupa onomu što političko Sarajevo misli”.

Galić smatra i da su izjave Komšića u zadnje vrijeme sve ekstremnije jer zna da bi, ako SDA tako odluči, lako mogao postati suvišan.

“Izgleda da Sejdo iz dana u dan ima potrebu dokazivati svoju lojalnost prema SDA i njihovim istomišljenicima jer nikada ne može znati kada će postati suvišan u političkoj utakmici. On je sredstvo majorizacije većinskog bošnjačkog nacionalizma nad Hrvatima i u svakom trenutku ga može zamijeniti bilo koji drugi ‘halal Hrvat’, zbog toga ‘Zlatni ljiljan’ politički preživljava govoreći ono što njegovi sponzori žele čuti”, ocjenjuje novinar HMS-a u izjavi za portal Direktno.

Galić skandaloznim smatra činjenicu da Komšić u cijelu priču pokušava uvući hrvatske političke dužnosnike.

“Posebno skandalozno i nečuveno je u priču oko Macronove izjave da je ‘BiH tempirana bomba koja kuca uz granicu s Hrvatskom’ uvlačiti predsjednicu RH, kao i ostale hrvatske dužnosnike, koji su navodno takve tvrdnje ‘dilali’ visokim dužnosnicima u EU. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ozbiljan je političar koji dolazi iz zemlje koja je izmislila demokraciju u današnjem smislu riječi, pa je gotovo nemoguće da jednu takvu konciznu i egzaktnu tvrdnju ‘izvali’ napamet”, kategoričan je Galić koji dodaje kako bi BiH mogla imati ozbiljnu sigurnosnu situaciju zbog onoga što je naveo i sam Macron.

“Očekujem da će se BiH u razdoblju koje je pred nama susresti s ozbiljnim sigurnosnim izazovom zbog najavljenog povratka islamskih terorista. Bojim se da pravosudne institucije neće imati kapacitet i kompetencije kako bi adekvatno procesuirale i kaznile one koji su otišli u tzv. sveti rat”, rekao je Galić za Direktno.

Politolog s Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Mostaru Goran Kutle kaže kako Komšićev ‘kafanski’ pristup ruši ugled BiH koji ionako nije osobito visok.

“Član Predsjedništva BiH Željko Komšić još jednom je pokazao izuzetan politički diletantizam na sebi svojstven način. U manjku vanjskopolitičkih uspjeha, Komšić koristi svaku priliku, uključujući i multilateralne sastanke na koje dolazi po svojoj dužnosti kako bi iznosio svoja osobna stajališta. Tako je bio slučaj i na primanju uoči radnog sastanka na Pariškom forumu mira. Mimo svake diplomatske prakse, Komšić je zadržao svog domaćina Macrona na crvenom tepihu kako bi kritizirao njegove nedavne izjave u stilu kao da su njih dvojica ‘stari jarani’ pa mogu prekršiti protokol. Na Komšićev “kafanski” pristup već smo odavno navikli, no zasigurno njegovi istupi prema vani itekako štete vanjskopolitičkom ugledu zemlje koju predstavlja, a koji ionako nije na visokim granama”, kazao je Kutle za Direktno.

Kutle smatra kako se problem s terorizmom u BiH ne bio smio ignorirati.

“Osvrnuo bih se i na njegove naknadne izjave u kojima je ponovno iskoristio priliku kako bi ponovno prozvao službenu politiku Hrvatske koju on vidi kao ključnog pokretača ‘štetnih izjava po BiH’. Sigurno da bismo mogli raspravljati o broju boraca koji se vraćaju sa stranih ratišta, a koji su se borili pod kapom ISIL-a, u Bosnu i Hercegovinu, uvažavajući dakako i podatke službi u BiH, ali i službi drugih snažnijih zemalja. No za problem ekstremizma u BiH ne možemo reći da ne postoji, već se trebamo suočiti s njim”, kazao je Kutle dodavši kako je pogrešno da Komšić u ovoj situaciji traži krivca u Hrvatskoj.

“Ipak, Komšić i gdje može i gdje ne može pokušava naći krivca u Hrvatskoj, kao da mu je to ključna misija kroz djelovanje u svom mandatu. Nikako ne treba podcijenjivati tajne službe drugih zemalja, a pogotovo ne Francuske, koja ima velike probleme s terorizmom i u svojoj zemlji. A Komšić upravo to radi, u svemu tražeći neke zavjere Hrvatske protiv BiH. Ponekad sa svojim istupima podsjeća na ono “orwellovsko” totalitarno načelo da “u nedostatku vanjskih neprijatelja trebaš izmisliti neprijatelja, kako bi držao pod kontrolom svoje podanike”. A Komšić ne samo da tako uvjerava svoju “raju” koja mu svakodnevno piše hvalospjeve da radi prave stvari, već prikriva i vlastite neuspjehe predstavljajući se kao istinski i jedini zaštitnik BiH. No Komšić i “komšići” bi se nekad trebali zapitati koliko oni sami nanose štete BiH vlastitim postupcima”, ocijenio je politolog Kutle.