Bosna i Hercegovina

Višković je nakon razgovora s menadžmentom AVIC-a u Pekingu objasnio da je vrijednost ugovora za izgradnju hidroelektrana 90 milijuna eura, a njihova instalirana snaga bit će 45 megavata, prenose BiH mediji. “U tom paketu je i tvornica metalnih cijevi velikog profila koja bi bila građena u Foči, a AVIC će biti 100-postotni vlasnik. Te cijevi se koriste za izgradnju hidroelektrana, a proizvodit će i opremu za građevinarstvo i druge proizvode”, dodao je Višković.

On kaže da su razmatrali i mogućnost proizvodnje metalnih cijevi za plinofikaciju u RS, ali da o tome predstoje dodatni razgovori. Predsjednik vlade RS istaknuo je da će nakon potpisivanja sporazuma o izgradnji hidroelektrana i tvornice cijevi razgovarati s predstavnicima kineske državne banke o financiranjem tih projekata. “Potpisat ćemo i memorandum s istom kompanijom o izradi studije opravdanosti za izgradnju aerodroma Trebinje.

Nakon izrade te studije imat ćemo jasnu sliku o cijeni, broju putnika i o tome postoji li ekonomska opravdanost za taj projekt. Ako se pokaže da je gradnja aerodroma ekonomski opravdana, onda ćemo s AVIC-om osnovati zajedničku kompaniju u kojem ćemo biti suvlasnici sa po 50 posto”, kaže Višković. On je naveo da su kineskim partnerima predstavili i informacije o nalazištu kvarcnog pijeska u blizini Bratunca i mogućnostima za izgradnju tvornice ravnog stakla u Podrinju.

“I u tom slučaju treba biti napravljena projektno-tehnička dokumentacija”, objasnio je Višković. Prema njegovim riječima, kineskim partnerima su predložili i suradnju s kompanijama u iz područja vojne industrije RS – Orao iz Bijeljine i Kosmos iz Banja Luke, izvještava RTRS. AVIC je među pet najvećih kompanija u Kini, zapošljava više od 550.000 radnika, samo u civilnom programu ima godišnji promet od 67 milijardi dolara i posluje u više od 200 zemalja. Najviše se bavi civilnom i vojnom zrakoplovnom industrijom, ali i proizvodnjom građevinskih materijala, poljoprivredom, elektronikom, autoindustrijom, energetikom i infrastrukturom.

Plinovod će ići od Bijeljine do Novog Grada, jednim dijelom usporedno s planiranom trasom autoceste Beograd – Sarajevo, a kolika će biti vrijednost tog projekta još uvijek nije točno utvrđeno. Prve procjene govore da bi moglo biti riječi o investiciji od 250 do 300 milijuna eura, piše Glas Srpske. Prema riječima Ljube Glamočića, direktora Gas-Resa, nakon što je postalo izvjesno da taj plinovod neće biti zaustavljen kao Južni tok, ubrzane su aktivnosti na realizaciji kapitalnog energetskog projekta za Republiku Srpsku.

“Sada kada je izvjesno da će radovi na trasi plinovoda kroz Bugarsku biti gotovi do svibnja 2020. godine, da će uskoro plinovod kroz Tursku biti pušten u rad, ali i da je Srbiji ostalo da položi još nekih tridesetak kilometara cijevi, intenzivirali smo radnje na pripremi ovog projekta”, kaže Glamočić. Prema njegovim riječima, već je gotovo idejno rješenje projekta, a ostala dokumentacija bi trebala biti završena najvjerovatnije do polovice sljedeće godine.

“Pred nama je veliki i zahtjevan posao, jer treba riješiti pitanje izvlaštenja 5500 parcela, preko kojih će, kako je planirano, ići trasa plinovoda Turski tok”, objašnjava Glamočić, dodajući kako će odluka da plinovod ide istom trasom kao i planirana autocesta dosta pojednostaviti stvari, ali i utjecati na smanjenje troškova izgradnje.U međuvremenu bi vlada RS trebala donijeti odluku o izboru strateškog partnera. To će, kako je naveo Glamočić, biti kompanije Gazprom i Srbijagas s kojima bi Gas-Res trebao osnovati zajedničku tvrtku.

“Vjerujem da će vlada RS ubrzo riješiti i ovo pitanje, te da će uskoro doći do potpisivanja sporazuma. Nakon toga, utvrdit ćemo način financiranja, a do tada bi trebalo biti jasno i hoće li se graditi jedan krak do Zvornika i dalje do Sarajeva, ali i konačno odlučiti u kojim će gradovima biti izgrađene elektrane na plin”, kaže Glamočić. Jedna od sigurnih lokacija je Banja Luka, u kojoj je predviđena gradnja elektrane-toplane, koja bi trebala dugoročno riješiti pitanje grijanja u tom gradu, a u igri su i Prijedor, Bijeljina, Zvornik i Ugljevik. Plin iz Rusije bi u BiH trebalo stići preko Turske, Bugarske i Srbije.

Mjesto spajanja cijevi plinovoda trebalo bi biti između Mačvanskog Prnjavora kod Šapca i Novog Sela. Izgradnja Turskog toka u Srbiji, na drugoj dionici, od Ćuprije do Dunava, kroz Pomoravlje, odvija se po planu, izjavili su prije desetak dana iz rusko-srpske kompanije Gastrans.

Projekt Turski tok predviđa izgradnju plinovoda preko Crnog mora do europskog dijela Turske. Isporuka ruskog plina preko prvog dijela plinovoda namijenjena je rastućem turskom tržištu, dok će drugi dio biti predviđen za zemlje južne i jugoistočne Europe. “Radovi na izgradnji Turskog toka s bugarskim i srpskim partnerima bit će završeni do kraja 2020.”, rekao je krajem listopada ruski predsjednik Vladimir Putin.

Đokić je rekao da mu je to potvrđeno tokom razgovora u Moskvi na Energetskom forumu, te da mu je ruski ministar energetike Aleksandar Novak rekao da nemaju namjeru da se povuku iz Republike Srpske.

– Ta činjenica dodatno je potvrđena i prilikom razgovora srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika s premijerom Rusije Dmitrijem Medvedovim – izjavio je Đokić danas, 26. novembra, u Narodnoj skupštini Republike Srpske tokom pitanja i odgovora aktuelni čas.

On je rekao da se u Rafineriji nafte u Brodu trenutno radi na remontu postrojenja kako bi bilo osposobljeno za proizvodnju u narednoj godini. Đokić smatra da poslovanje grupacije Optima i Rafinerije nafte u Brodu neće biti povezano sa Programom reformi BiH kojeg je usvojilo Predsjedništvo BiH jer nema osnova za to, prenose Nezavisne.

Rafinerija nafte Brod zvanično je prestala s radom početkom godine nakon požara krajem 2018.godine u kojem je izgorjelo jedno postrojenje.Zbog havarije u Rafineriji nafte prestala je sa radom i proizvodnja baznog ulja u Rafineriji ulja u Modriči.

Zbog toga im prijeti ograničavanje rada u narednim godinama, što može dovesti do katastrofalnih posljedica na sigurnost opskrbe energijom i krajnje cijene. Direktiva o velikim postrojenjima za izgaranje navedena je u Godišnjem izvješću Tajništva Energetske zajednice.

Stopa implementacije članica EnZ-a porasla je s 43% na 48% u prošloj godini, Crna Gora je i dalje vodeća, ali po prvi put Sjeverna Makedonija je boljim reformskim mjerama nadmašila Srbiju i zauzela drugo mjesto, priopćilo je Tajništvo. U pogledu emisija, Kosovo nije poštivalo ograničenja za sva tri zagađivača (dušični oksidi, sumporni dioksid i prašina), dok Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija nisu to učinile za sumporni dioksid i prašinu. S obzirom da Srbija nije usvojila nacionalni plan smanjenja emisija, velike postrojenja za izgaranje moraju pojedinačno udovoljavati graničnim vrijednostima emisije u Direktivi.

Većina srpskih postrojenja to nije učinila, a emisija sumpornog dioksida posebno je zabrinjavajuća. Tajništvo navodi da bi broj termoelektrana koje su u režimu isključenja, što znači da bi od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2023. mogle raditi ukupno 20.000 sati moglo biti zatvoreno već sljedeće godine. Ako će raditi isto kao 2018. godine, crnogorska termoelektrana Pljevlja morat će biti zatvorena već sljedeće godine, osim ako se ne poduzmu mjere modernizacije kako bi se ispunile granične vrijednosti emisija iz Direktive o industrijskim emisijama.

Jedinica IV na TE Tuzla mogla bi biti ugašena u svibnju 2021. godine, a slična sudbina čeka tri elektrane u Srbiji. TE Kolubara i TE Morava trebale bi raditi u opt-out režimu do 2021.,2022., odnosno 2023., ovisno o ložištima. Pravo je pitanje, na koje trenutno nema odgovora, kada će spomenute države uložiti u sustave za pročišćavanje dimnih plinova te ima li Energetska zajednica doista mehanizme da ih prisili na investicije, pošto ni jedna država nije EU članica, objavio je Balkan green energy news, donosi Energetika-net.

Prema navodima ovog portala, INA je dobila suglasnost ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Petra Đokića da može početi provoditi dubinsku analizu stanja u “Krajinapetrolu” prije donošenja konačne odluke o mogućoj kupnji većinskog vlasničkog udjela.

Sadašnji većinski vlasnik “Krajinapetrola” je vlada RS te s njom povezani doničarski fondovi, a INA sada posjeduje 9,7 posto dionica te tvrtke, nastale nakon raspada bivše Jugoslavije kada su vlasti u sadašnjem entitetu RS preuzele upravljanje benzinskim crpkama i infrastrukturom što ih je u nekadašnjoj zajedničkoj državi na teritoriju BiH imala INA.

“Krajinapetrol” sada upravlja lancem od petnaest benzinskih crpki raspoređenih najvećim dijelom na širem banjalučkom području. Financijski pokazatelji ukazuju na stabilno pozitivno poslovanje i povećanje prihoda u ovoj godini za gotovo dva i pol milijuna eura u usporedbi s 2018. godinom. Ukupni kapital “Krajinapetrola” procijenjen je na 22 milijuna konveribilnih maraka odnosno oko 12 milijuna eura, a u toj tvrtki zaposleno je 168 radnika.

INA u BiH sada ima najveću maloprodajnu mrežu naftnih derivata, odnosno 45 benzinskih crpki diljem te države, koju je nakon početnog poslovanja ograničenog na teritorij Federacije BiH postupno počela širiti i na teritorij RS, donosi capital.ba

Njegov način analitičari smatraju ‘kafanskim’ pristupom koji nanosi štetu BiH. Novinar Hrvatskog medijskog servisa (HMS) Branimir Galić smatra kako Komšić krši osnove diplomatske prakse i sve čini kako bi se dodvorio onima koji ga drže na funkciji.

“Drugi bošnjački član Predsjedništva Željko Komšić je politički diletant koji ne poznaje osnove diplomatske prakse, a opstanak na funkciji jednog od šefova države omogućio mu je nakaradan i neustavan izborni zakon”, podsjeća Galić i dodaje kako je Komšić, “da bi se dodvorio ‘raji’, ‘čaršiji’ i svojim mecenama redovito trbuhozborac bošnjačkog establishmenta koji na ekstremniji način pristupa onomu što političko Sarajevo misli”.

Galić smatra i da su izjave Komšića u zadnje vrijeme sve ekstremnije jer zna da bi, ako SDA tako odluči, lako mogao postati suvišan.

“Izgleda da Sejdo iz dana u dan ima potrebu dokazivati svoju lojalnost prema SDA i njihovim istomišljenicima jer nikada ne može znati kada će postati suvišan u političkoj utakmici. On je sredstvo majorizacije većinskog bošnjačkog nacionalizma nad Hrvatima i u svakom trenutku ga može zamijeniti bilo koji drugi ‘halal Hrvat’, zbog toga ‘Zlatni ljiljan’ politički preživljava govoreći ono što njegovi sponzori žele čuti”, ocjenjuje novinar HMS-a u izjavi za portal Direktno.

Galić skandaloznim smatra činjenicu da Komšić u cijelu priču pokušava uvući hrvatske političke dužnosnike.

“Posebno skandalozno i nečuveno je u priču oko Macronove izjave da je ‘BiH tempirana bomba koja kuca uz granicu s Hrvatskom’ uvlačiti predsjednicu RH, kao i ostale hrvatske dužnosnike, koji su navodno takve tvrdnje ‘dilali’ visokim dužnosnicima u EU. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ozbiljan je političar koji dolazi iz zemlje koja je izmislila demokraciju u današnjem smislu riječi, pa je gotovo nemoguće da jednu takvu konciznu i egzaktnu tvrdnju ‘izvali’ napamet”, kategoričan je Galić koji dodaje kako bi BiH mogla imati ozbiljnu sigurnosnu situaciju zbog onoga što je naveo i sam Macron.

“Očekujem da će se BiH u razdoblju koje je pred nama susresti s ozbiljnim sigurnosnim izazovom zbog najavljenog povratka islamskih terorista. Bojim se da pravosudne institucije neće imati kapacitet i kompetencije kako bi adekvatno procesuirale i kaznile one koji su otišli u tzv. sveti rat”, rekao je Galić za Direktno.

Politolog s Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Mostaru Goran Kutle kaže kako Komšićev ‘kafanski’ pristup ruši ugled BiH koji ionako nije osobito visok.

“Član Predsjedništva BiH Željko Komšić još jednom je pokazao izuzetan politički diletantizam na sebi svojstven način. U manjku vanjskopolitičkih uspjeha, Komšić koristi svaku priliku, uključujući i multilateralne sastanke na koje dolazi po svojoj dužnosti kako bi iznosio svoja osobna stajališta. Tako je bio slučaj i na primanju uoči radnog sastanka na Pariškom forumu mira. Mimo svake diplomatske prakse, Komšić je zadržao svog domaćina Macrona na crvenom tepihu kako bi kritizirao njegove nedavne izjave u stilu kao da su njih dvojica ‘stari jarani’ pa mogu prekršiti protokol. Na Komšićev “kafanski” pristup već smo odavno navikli, no zasigurno njegovi istupi prema vani itekako štete vanjskopolitičkom ugledu zemlje koju predstavlja, a koji ionako nije na visokim granama”, kazao je Kutle za Direktno.

Kutle smatra kako se problem s terorizmom u BiH ne bio smio ignorirati.

“Osvrnuo bih se i na njegove naknadne izjave u kojima je ponovno iskoristio priliku kako bi ponovno prozvao službenu politiku Hrvatske koju on vidi kao ključnog pokretača ‘štetnih izjava po BiH’. Sigurno da bismo mogli raspravljati o broju boraca koji se vraćaju sa stranih ratišta, a koji su se borili pod kapom ISIL-a, u Bosnu i Hercegovinu, uvažavajući dakako i podatke službi u BiH, ali i službi drugih snažnijih zemalja. No za problem ekstremizma u BiH ne možemo reći da ne postoji, već se trebamo suočiti s njim”, kazao je Kutle dodavši kako je pogrešno da Komšić u ovoj situaciji traži krivca u Hrvatskoj.

“Ipak, Komšić i gdje može i gdje ne može pokušava naći krivca u Hrvatskoj, kao da mu je to ključna misija kroz djelovanje u svom mandatu. Nikako ne treba podcijenjivati tajne službe drugih zemalja, a pogotovo ne Francuske, koja ima velike probleme s terorizmom i u svojoj zemlji. A Komšić upravo to radi, u svemu tražeći neke zavjere Hrvatske protiv BiH. Ponekad sa svojim istupima podsjeća na ono “orwellovsko” totalitarno načelo da “u nedostatku vanjskih neprijatelja trebaš izmisliti neprijatelja, kako bi držao pod kontrolom svoje podanike”. A Komšić ne samo da tako uvjerava svoju “raju” koja mu svakodnevno piše hvalospjeve da radi prave stvari, već prikriva i vlastite neuspjehe predstavljajući se kao istinski i jedini zaštitnik BiH. No Komšić i “komšići” bi se nekad trebali zapitati koliko oni sami nanose štete BiH vlastitim postupcima”, ocijenio je politolog Kutle.

On je novinarima kazao kako je vlada donijela odluku da u sljedećih petnaest dana bude raspisan međunarodni natječaj za odabir partnera koji će investirati u daljnja istraživanja i voditi cijeli projekt.

Zainteresiranim parterima na raspolaganju je dokumentacija za čije preuzimanje treba platiti 20 tisuća dolara. Ona se temelji na ranijim istraživanjima koja su pokazala da nafte i plina u BiH ima na četiri lokaliteta ukupne površine nešto veće od pet tisuća četvornih kilometara.

Džindić je pojasnio kako je najveći dio tog područja na bosanskohercegovačkim Dinaridima, nešto manje je potencijalno nalazište u kolici Tuzle a još dva manja lokaliteta za koja su u BiH uvjereni da sadrže zalihe nafte su u Bosanskoj posavini.

Odabir strateškog partnera za nastavak istraživanja trebao bi uslijediti u roku od šest mjeseci. Multiancionalna tvrtka Shell ranije je vodila projekt istraživanja potencijalnih nalazišta nafte u BiH na temelju memoranduma koji je s vladom Federacije BiH potpisala 2011. godine. No, od projekta je ipak odustala 2015. godine.

Cjelovitog obrazloženja za takvu odluku nije bilo, a kao razlog za odustajanje iz Shella su tada naveli kako su daljnja ulaganja u istraživanja neisplativa s obzirom na tadašnje stanje na svjetskom tržištu nafte.

Preliminarne procjene stručnjaka Shella bile su kako su najzanimljiva potencijalna nalazišta upravo na području Dinarida gdje bi nafte moglo biti na dubinama između četiri i osam tisuća metara, a u takvim okolnostima u svaku bi potencijalnu bušotinu trebao uložiti do 75 milijuna dolara.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić izjavio je na pres-konferenciji nakon potpisivanja kako je taj ugovor važan za stabilnost opskrbe industrije u FBiH plinom.

“Količina plina koju će Arcelor Mittal i nova tvrtka Toplane Zenica koristiti omogućuje BH-Gasu da dodatno snizi cijenu plina za građane Sarajeva i sve distributivne tvrtke”, rekao je Džindić.

On je istaknuo kako bi od 1. siječnja 2020. trebala stupiti na snagu nova cijena plina koja će biti niža od trenutne do 10 posto, javlja Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

“Ovim putem Vam se obraćamo sa Zahtjevom za ukidanje licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine električnom energijom. Naše društvo se našlo u financijskim problemima zbog nemogućnosti naplate potraživanja od naših kupaca, te iz tog razloga više nismo u mogućnosti koristiti licencu za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine električnom energijom i vršiti uplate regulatorne naknade po dostavljenom rješenju”, navedeno je u dopisu kojeg je u rujnu kompanija Erdal d.o.o. Sarajevo poslala Državnoj regulatornoj komisiji za električnu (DERK).

Sredinom listopada DERK je postupio po zatjevu, te je kompaniji Erdal d.o.o. suspendirana licenca za trgovinu električnom energijom. To je prvi korak prema donošenju odluke o ukidanju licence.

U izvještaju o poslovanju za 2017. godinu Erdal d.o.o. je prikazao prihode u iznosu od 161 mil. KM. Upravo te godine, je bio glavni dobavljač struje za mostarski Aluminij. U bazama Nezavisnog operatera sistema tzv. NOS-a, navedeno je da je samo u drugoj polovini 2017. godine Erdal sa prenosne mreže povukao 779 GW/h struje, zbog čega je ta kompanija postala četvrti distributer električnom energijom u BiH.

Potpisnici ugovora bili su predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar i direktor Crodux energetike Branko Radošević. Pored predstavnika Plinacra i Croduxa, među ostalima, potpisivanju je nazočio i generalni direktor Rafinerije Brod Anatoliy Karalyus.

Tim ugovorom omogućit će se opskrba prirodnim plinom krajnjeg potrošača, Rafinerije nafte Brod, dok će Plinacro, kad opskrba započne, osigurati dodatne prihode od transporta novih količina plina, navodi se u priopćenju.

Potpisivanje ugovora rezultat je javnog natječaja, odnosno Plinacrovog poziva na dostavu ponude za kupoprodaju i prenamjenu za potrebe tržišta plinom produktovoda na dionici od PČ Slobodnica do granice RH-BiH.

U priopćenju se podsjeća da je ugovoru prethodilo potpisivanje ugovora između Plinacra i Croduxa o procjeni stanja produktovoda, u rujnu 2017 godine. Ugovorom je bilo predviđeno ispitivanje produktovoda i mogućnosti njegove prenamjene u izravni plinovod kako bi se utvrdile mogućnosti realizacije projekta opskrbe Rafinerije nafte Brod prirodnim plinom, priključenjem izravnog plinovoda na hrvatski transportni sustav, a sukladno odredbama Zakona o tržištu plina i smjernicama HERA-e, kaže se u priopćenju.

Pored toga, u svibnju ove godine dvije tvrtke pristupile su potpisivanju predugovora o rekonstrukciji i priključenju izravnog plinovoda na Plinacrov plinski čvor Slobodnica. Predugovorom je definirano mjesto priključenja te tehnički, komercijalni i pravni odnosi, procijenjeni trošak rekonstrukcije te terminski plan prema kojemu će se rekonstrukcija provesti u trajanju od 11 mjeseci od dana potpisa predugovora.

Plinacro je radi poboljšanja kakvoće zraka u Slavonskom Brodu smanjenjem prekograničnog onečišćenja od početka podupirao projekt plinofikacije Rafinerije nafte Brod te je potpisivanjem ovog ugovora o kupoprodaji dao svoj dodatni doprinos uspješnom dovršetku navedenog procesa, navodi se u priopćenju iz te kompanije.