Bosna i Hercegovina

Dolaze i kineski partneri

Kroz pripremljene i projekte čija je realizacija započela Elektroprivreda BiH (EPBiH) ove godine može potaknuti ekonomiju Bosne i Hercegovine s ulaganjem oko 500 milijuna konvertibilnih maraka (oko 255 mil. eura), što bi u godini u kojoj se posljedice pandemije koronavirusa još uvijek snažno osjećaju moglo imati veliki značaj.

“Trudit ćemo se da što više posla obave domaće kompanije”, ističe Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije u Elektroprivredi BiH.

Stižu kineski partneri

“Izgradnja energetskih objekata uvijek je veliki ekonomski benefit, ne samo za kompaniju koja ih gradi već i za lokalnu zajednicu, ali i ukupnu ekonomiju.

Tu se angažiraju građevinske, ali i kompanije koje se bave izradom sofisticiranih programa, svi na neki način mogu naći neku ulogu u tom lancu”, objašnjava Salkić. Ove će godine Elektroprivreda BiH završiti Vjetropark Podveležje, što će biti prvi veliki energetski objekt kojeg je ta kompanija izgradila u proteklih 30 godina.

“U fazi smo testnih ispitivanja vjetroagregata i nadamo se da ćemo do početka ožujka vjetroelektranu pustiti u probni rad. Očekujemo da će sa 48 megavata instalirane snage godišnje proizvoditi 130 gigavatsati električne energije, i mislimo da će nam iskustvo i znanje koje smo stekli u realizaciji tog projekta omogućiti da intenzivnije razvijamo sljedeće vjetroparkove”, dodaje Salkić.

200
megavata snage imat će solarne elektrane koje će se izgraditi za tri do četiri godine
Već je pripremljen projekt izgradnje vjetroparka na Vlašiću, u pripremi je Vjetropark Bitovnja kod Konjica, a ove godine počinje priprema Vjetroparka Podveležje 2, u sklopu kojeg će biti izgrađena i solarna elektrana.

“Odlučili smo se za intenzivniji razvoj solarnih elektrana i mislimo da na prostorima naših deponija šljake i pepela u termoelektranama i na mjestima gdje je završena eksploatacija ugljena u rudnicima u sljedeće tri do četiri godine možemo instalirati 200 megavata solarnih kapaciteta”, objašnjava Salkić za Dnevni avaz.

On najavljuje i intenziviranje radova na Bloku 7 Termoelektrane Tuzla, gdje je gradilište spremno za kineske partnere. To je najsporniji projekt Elektroprivrede BiH kojem se protivi Europska unija.

“Blok 7 je zamjenski kapacitet za postojeće blokove 3, 4 i 5 u TE Tuzla, koji će prestati raditi nakon što Blok 7 bude završen, a možda čak i ranije.

To je, vjerovatno, jedini zamjenski kapacitet na fosilna goriva koji će Elektroprivreda BiH uopće graditi, ali nam je on nužan da bi dobili tranzicijsko razdoblje za izgradnju obnovljivih izvora energije. Blokom 7 pokrit ćemo potrebe za vlastitom energijom dok ne razvijemo dovoljan obujam proizvodnje iz obnovljivih izvora”, ističe Salkić.

Mali utjecaj na okoliš

Osigurana su i sredstva za izgradnju hidroelektrane (HE) Janjići kod Zenice. Nakon što su gradske vlasti krajem prošle godine usvojile odluku o proglašenju javnog interesa, izvlaštenje zemljišta može početi. Otvoren je i put prema izgradnji i dugo najavljivane HE Ustikolina.

“Kada je riječ o hidroelektranama Ustikolina, Janjići i Kovanići, koje namjeravamo graditi, to će biti protočna postrojenja koja će imati minimalan utjecaj na okoliš, neće izlaziti iz postojećih korita Bosne i Drine i bit će to objekti koji će poštivati najviše ekološke standarde”, dodaje Salkić.

Inače, krajem prošle godine Skupština Elektroprivrede BiH usvojila je Plan poslovanja za razdoblje od 2021. do 2023. godine.

Planom su predviđena ulaganja u iznosu od 1,65 milijardi KM (oko 843 mil. eura). Među ostalim, planira se izgradnja postrojenja za odsumporavanje na Bloku 6 u TE Tuzla i Bloku 7 u TE Kakanj. Usto, planirana je obnova Bloka 6 u TE Tuzla i Bloka 7 u TE Kakanj, te sanacija betonske obloge u HE Jablanica.

U BIH

Rudari iz rudnika ugljena Zenica i Breza prošlog tjedna počeli su štrajk, a podržali su ih i pet preostalih tvrtki iz koncerna JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Rudari su štrajkali zbog blokade računa tih kompanija od strane Porezne uprave Federacije BiH.

Blokada je onemogila isplatu plaća i naknada zaposlenim, a 36 zeničkih rudara koji su umirovljeni prošle godine još nisu ostvarili pravo na penziju.

U zeničkom rudniku 5. veljače nije isplaćena naknada za topli obrok, a u Brezi 10. veljače plaća za siječanj. Zenički bi rudari, navodno, plaću za siječanj trebali dobiti 15. veljače.

Porezna uprava je 8. siječnja blokirala zenički rudnik zbog dijela duga za doprinose na plaće od oko 4,9 milijuna KM (oko 2,5 mil. eura), a Brezu zbog oko 4,5 milijuna KM (oko 2,3 mil. eura), ali su ukupni dugovi obje kompanije po tom osnovu daleko veći.

Međutim, ti štrajkovi mogli bi imati daleko teže posljedice za BiH. Željezara ArcelorMittal Zenice prisiljena je značajno smanjiti isporuku toplotne energije, a izvjesna je i potpuna obustava, piše portal federalna.ba.

Zbog prestanka dostave ugljena ArcelorMittalu kompaniji prijeti potpuni kolaps sustava. Količine ugljena u skladištu nedovoljne su za isporuku toplotne energije gradu Zenica, ali i za nastavak proizvodnje, čime se dovodi u pitanje poslovanje najvećeg izvoznika u BiH.

“Ovako možemo raditi najviše dan-dva. Nakon toga ne da neće biti grijanja nego će stati cijeli ArcelorMittal. Kada stane energetika to znači da će stati i visoka peć, čeličana, valjaonica”, upozorava Emir Krgo, direktor pogona Energetika ArcelorMitala Zenica i Toplane Zenica.

Dnevna potrošnja ugljena kojeg ArcelorMittal nabavlja iz zeničkog rudnika iznosi od 500 do 700 tona. Alternativa za nabavku tog energenta, zbog specifičnosti postrojenja, trenutačno ne postoji, a dodatne komplikacije donosi i štrajk u rudniku Breza.

“Jedina alternativa koju smo ranije imali je ugljen iz rudnika Breza jer se on može koristiti u našim kotlovima. Svaki kotao je previđen za određenu vrstu ugljena. Kakanjski nam ne odgovara”, objašnjavaju iz ArcelorMittala Zenica.

Najveći proizvođač čelika u BiH lani je opet bio i najveći izvoznik unatoč privremenom zastavljanju proizvodnje u svibnju zbog pada potražnje prouzročenog pandemijom koronavirusa.

Međutim, iz sindikata ArcelorMittala opovrgavali su da je došlo do pada potražnje, već su tvrdili da je stvarni razlog obustave rada želja za subvencijom od vlade FBiH.

Uprava je, s druge strane, navodila je da je kao kompanija koja je usmjerena na izvoz u balkanske zemlje suočena s time da su gotovo svi infrastrukturni projekti i građevinski radovi zaustavljeni ili ograničeni.

U ArcelorMittalu Zenica zaposleno je oko 2350 radnika, dok još 12.000 neizravno ovisi o poslovanja kompanije, piše Poslovni dnevnik.

Kako su u srijedu priopćili iz Aluminij Industrije, novoosnovane kompanije koja je ponovno pokrenula proizvodnju u Mostaru, potpisan je strateški ugovor s izraelskom kompanijom koja ima iskustva u izgradnji solarnih sustava, kako bi se osigurala stabilna i pristupačna opskrba električnom energijom s daleko povoljnijom cijenom.

Mostarska kompanija zapala je u probleme upravo zbog visoke cijene električne energije. Iz Aluminija su pojasnili da će korištenje solarne energije dovesti do značajnih ušteda, kao i smanjenja emisija iz energije koja se proizvodi upotrebom fosilnih goriva i onečišćenja okoliša. Područje Hercegovine po istim navodima je iznimno isplativo budući je 280 prosječno sunčanih dana u godini, te su dostupne velike otvorene površine za instaliranje solarnih elektrana.

Tehnički tim kompanije Big SC bi već ovoga mjeseca trebao doći doći u Mostar u posjet Aluminiju, a početak izgradnje elektrana koje će koristiti obnovljive izvore energije planiranje za započet ljeta ove godine, navodi se u priopćenju.

Proizvodnja u mostarskom Aluminiju ponovno je pokrenuta u studenom prošle godine, a u kompaniji je angažirano oko 200 djelatnika. Mostarski Aluminij prestao je s radom u ljeto 2019. godine zbog nagomilanih dugovanja i gubitaka koji su premašili iznos 220 milijuna eura. Tada je zapošljavao oko 900 radnika.

Zakon je već ranije dobio zeleno svjetlo i u donjem domu Parlamenta Federacije BiH. Kako su priopćili iz Bh Gasa, kompanije koja zajedno s Plinacro realizira taj projekt, taj zakon definira izgradnju infrastrukture, točku interkonekcije, investitore, način financiranja. Također, njime se utvrđuje i javni interes te provedba eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada županija, nadležnih ministarstava i drugih organa uprave, institucija i privrednih društava i druga pitanja od značaja za realizaciju ovoga plinovoda.

Predstavnici Plinacroa i BH-Gasa potpisali su u petak u Mostaru izjavu o spojnoj točki na južnoj plinskoj interkonekciji, koja će se nalaziti kod Imotskoga, čime su nastavili s realizacijom tog važnog projekta kojim se planira izgradnja novoga plinovoda kroz BiH prema Sarajevu s odvojkom za Mostar.

Plinovod južna interkonekcija na teritoriju BiH ukupno će biti dugačak 168,54 kilometra i vodit će u dva pravca – prema Sarajevu s posebnim odvojkom za Mostar. Dužina toga dijela plinovoda je 53 kilometra. Projekt je vrijedan 100 milijuna eura, od čega je oko 20 milijuna eura iz Fonda EU za zapadni Balkan. Početak radova predviđen je za 2023. a u trebao bi biti u uporabi krajem 2024. godine.

Vjetroelektrana će imati snagu od 66 megavata i godišnje će proizvoditi oko 180 gigavatsati zelene energije, čime će bitno utjecati na strukturu ukupno proizvedene električne energije u RS. Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, istaknuo je da je još prije četiri godine, kada su se pojavili njemački investitori, prepoznao važnost tog projekta koji može obogatiti gospodarstvo RS.

Prema njegovim riječima, u izgradnju vjetroelektrane bit će uključene i domaće tvrtke te zaposlen značajan broj radnika. Đokić je istaknuo da postoje planovi za izgradnju i drugih vjetroparkova na području tog BiH entiteta, a prvi koji je moguće graditi je vjetropark Hrgud na području općine Berkovići, kao i vjetropark Trusina na području Nevesinja. Miralem Čampara, izvršni direktor vjetroelektrane Grebak, rekao je da je riječ o velikom projektu.

“Bit će deset vjetroturbina snage 6,6 megavata”, objasnio je Čampara i dodao kako jedna turbina proizvodi godišnje toliko energije da može opskrbljivati oko 4500 kućanstava. On je najavio da će vjetroelektrana Grebak biti završena za 24 mjeseca i priključena na dalekovod Mostar – Nevesinje.

“Ova energija ide na tržište. Vlada RS nema obvezu subvencionirati niti prihvaćati tu energiju”, rekao je Čampara.

Deveti poslijeratni lokalni izbori u BiH održavaju se 15. studenoga, a bit će održani u 142 od ukupno 143 općine. Lokalni izbori u gradu Mostaru, koji se održavaju prvi put nakon 12 godina, bit će organizirani 20. prosinca.

Tako je pred izbore u Doboju, krajem listopada, u naselju Aerodrom, završena obnova i izgradnja čak 12 ulica, 1800 metara pješačkih staza, a radi se i na izgradnji kanalizacije i kolektora otpadnih voda. Obilazeći gradilišta, Boris Jerinić, sadašnji gradonačelnik Doboja, koji je ponovno kandidat SNSD-a za istu dužnost, rekao je da su ove godine uspjeli biti prisutni u svim mjesnim zajednicama. Istovremeno s asfaltiranjem prigradskih naselja odvijaju se i radovi na renoviranju gradskih prometnica i pješačkih zona. Sve to je omogućio gradski proračun koji u Doboju ove godine iznosi 43,2 milijuna eura, i najvećim dijelom temelji se na kreditnim zaduženjima. Dakako, usvojeni nacrt proračuna grada za sljedeću godinu dvostruko je manji, i iznosi samo 21,5 milijuna eura.

Stanovnici Doboja Dragan, Jelena i Predrag kažu da je to ustaljena praksa u izbornim godinama, kada redovno dolazi do povećanog obujma javnih radova. U Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, gotovo je završeno asfaltiranje nekoliko dionica seoskih makadamskih cesta u četiri mjesne zajednice. Mladen Grujičić, načelnik općine, koji je kandidat SNSD-a za istu poziciju na predstojećim lokalnim izborima, tvrdi da nije riječ o predizbornom asfaltiranju nego o povoljnim vremenskim prilikama koje su produžile građevinsku sezonu.

U Mostaru asfaltiraju se ceste, krpaju rupe i popravljaju pješačke zone. Koliko je novca za to izdvojeno ne zna se jer u tom gradu godinama nije bilo lokalnih izbora, a ne postoji niti Gradsko vijeće. Proračun Mostara donosi gradonačelnik Ljubo Bešlić iz Hrvatske demokratske zajednice koji je na toj dužnosti od 2004. godine, uz potpis načelnika za financije Izeta Šahovića, iz Stranke demokratske akcije.

Iz kompanije Ceste Federacije BiH na upit Radija Slobodna Europa odgovorili su kako je u prethodna dva mjeseca, kada je počela kampanja za lokalne izbore, započeto 11 projekata koji se, kako tvrde, nikako ne mogu dovesti u vezu s predizbornim aktivnostima.

A u Sarajevu, glavnom i najvećem gradu Bosne i Hercegovine, radi se na obnovi tramvajskih pruga zbog čega je raskopano uže središte grada. Radovi su počeli 2. listopada, a 9. studenoga završena je jedna od dionica dugačka 370 metara.

Iz proračuna Banja Luke, drugog najvećeg bosanskohercegovačkog grada, u izbornoj godini izdvojeno je čak 20 milijuna eura za razne infrastrukturne projekte, od kojih su mnogi u završnoj fazi ili bi trebali biti završeni do izbora.

On je na online panelu “Kvaliteta zraka – od europske do lokalne razine” rekao da je energetski miks u Srbiji takav da nema dovoljno alternativa i zelenih mogućnosti, i dodao kako misli da će EU “pogurati” Srbiju da se udalji od ugljena i dekarbonizira svoju ekonomiju.

Za taj proces, prema njegovim riječima, bit će potrebne godine. Kako je dodao, EU je zbog toga uvela pravedni mehanizam koji će vrijediti za cijeli Balkan, te posebna pravila za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

Avignon je istaknuo da se onečišćenje zraka u Srbiji nije smanjilo, te da je njegova kvaliteta u Smederevu i Boru još gora, i naveo da će možda Zeleni plan kojeg provodi EU biti dobra prilika da se nešto uradi na smanjenju koncentracije ugljikovog dioksida u Srbiji. Na online panelu Mirjana Jovanović, predstavnica Koalicije 27, rekla je da je Nacionalni plan za smanjenje emisija iz termoelektrana (NERP) kasnio dvije godine i da je pokrenut tek kada je Tajništvo Energetske zajednice u siječnju pokrenulo potupak protiv Srbije.

Naime, Elektroprivreda Srbije (EPS) potpisala je početkom godine ugovor s kineskom kompanijom Power Construction Corp. of China (PowerChina) za izgradnju termoelektrane Kolubara B. Plan je da izgradnja energetskog objekta snage 350 megavata počne 2021., a da se novi blok priključi na mrežu tri godine kasnije.

Investicija u novi energetski objekt vrijedna je 385 milijuna eura, a kineska kompanija se obvezala da će do kraja ove godine dati sveobuhvatan prijedlog za gradnju prvog postrojenja za proizvodnju električne energije iz ugljena u Srbiji nakon tri desetljeća. EPS, srpska državna kompanija koja proizvodi lignit i distribuira električnu energiju, navela je da će prije kraja 2024. priključiti novi blok na mrežu.

Termoelektrana Kolubara B trebala je biti izgrađena na lokaciji samo četrdesetak kilometara udaljenoj od središta Beograda još prije gotovo 30 godina. Projekt je napušten u ranoj fazi, za vrijeme raspada bivše Jugoslavije.

Taj projekt je obustavljeni i 2014. godine, nakon što ga je napustila Europska banka za obnovu i razvoj uz objašnjenje da će se orijentirati na energetske objekte bez ugljena. Taj blok, koji koristi lignit, Srbija je trebala izgraditi s Edisonom iz Italije.

Partneri u izgradnji nove termoelektrane složili su se da će spriječiti ispuštanje dušikovih oksida na primarnoj i sekundarnoj razini. U ugovor moraju ući desumporizacija, filteri za prašinu i zaštita od onečišćenja živom i halogenim elementima. Navedeno je i da će izgraditi i pogon za pročišćavanje otpadnih voda.

U Srbiji se neke termoelektrane na ugljen obnavljaju dok vlada tvrdi kako ne može brzo izbaciti to gorivo iz upotrebe, ali ističe da ulaže velike svote novca u kontrolu onečišćenja, te da podržava izgradnju kapaciteta za korištenje obnovljivih izvora energije.

Elektroprivreda Srbije nedavno je nastavila sa zanemarenim projektima proizvodnje struje iz obnovljivih izvora u rudnicima i na deponiju pepela i šljake u Kostolcu. Yang Bo, predstavnik kompanije PowerChina u Srbiji, izjavio je da će termoelektrana Kolubara B ispuniti standarde Europske unije, dok je EPS naveo da je taj pogon nužan za održivi industrijski razvoj Srbije.

EPS računa na to da će Kolubara B zamijeniti zastarjele termoelektrane Morava i Kolubara A i da će raditi do sredine 21. stoljeća. TE Kolubara B opskrbljivat će se ugljenom iz novog rudnika, pokraj Uba i postojećih kopova, a kompanija radi na pokretanju eksploatacije u Radljevu, koje se također nalazi u kolubarskom kompleksu.

Rudnik s procijenjenim rezervama od 395 milijuna tona lignita, koji se nalazi pokraj lokacije za elektranu, treba se otvoriti 2023. godine. Prema studiji, termoelektrana Kolubara B trebala bi zaposliti 220 osoba, a u izgradnji će sudjelovati tisuću radnika, piše Poslovni dnevnik.

S tim ciljem tvrtka je objavila javni poziv zainteresiranim stranama, fizičkim i pravnim osobama, za iskazivanjem interesa za prodaju projekata obnovljivih izvora energije koji su već u pogonu ili su u razvoju.

Poziv obuhvaća hidrolektrane uključivo i veće od 1 MW koje su u pogonu i 10 MW u razvoju, vjetroelektrane snage uključivo i veće od 3 MW koje su u pogonu ili u razvoju i solarne elektrane snage uključivo i veće od 1 MW koje su u pogoni ili razvoju, piše OIE.

Zakonom o plinovodu “Južna interkonekcija” regulirana su pitanja izgradnje plinovoda na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska)-Posušje (Bosna i Hercegovina)-Tomislavgrad-Šuica-Kupres-Bugojno- Novi Travnik/Travnik, s odvojkom za Mostar. Projekt uključuje infrastrukturu, točku povezivanja, investitora, način financiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada županija, nadležnih ministarstava i drugih tijela uprave, institucija i gospodarskih društava, i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju.

Točka povezivanja opskrbnih sustava plinom dvije države bit će definirana posebnim sporazumom između tvrtke “BH Gas” i hrvatskog Plinacro-a, a on je pak sastavni dio Međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji ovog plinovoda. Vlada Federacije BiH ističe kako će se izgradnjom novog plinovoda smanjiti ovisnost o dobavi prirodnog plina iz Rusije kao i riješiti problem oslanjana na zastarjeli plinovod kojim se taj energent dobavlja preko Srbije.

Plinovod “Južna interkonekcija” projekt je nastao nakon upornog odbijanja vlasti Republike Srpske da dopuste povezivanje plinske mreže BiH i Hrvatske preko Slavonskog odnosno Bosanskog Broda, što je bio najjeftiniji i najjednostavniji pristup. Vlasti RS umjesto toga planiraju graditi plinovod koji bi opet vodio ka Srbiji i oslanjao se isključivo na ruske isporučitelje. “Južna interkonekcija” sada je postala projekt od najvećeg prioriteta za Federaciju BiH i on uvršten je u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente Federacije BiH i BiH, uključujući i okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine.

Projekt izravno podupire i Europska unija kroz svoj investicijski program za zapadni Balkan, objavljen ranije ovog mjeseca

Prema riječima Đokića, Vlada RS je na osnovu prethodno sprovedenog postupka u skladu sa zakonom o koncesijama, donijela odluku i dodijelila koncesiju za izgradnju solarne elektrane na području Trebinja. On je dodao da je planirano da elektrana do 2022. godine bude na mreži i da je na ovaj način Vlada RS dala izuzetan doprinos i podršku razvoju Trebinja.

Đokić je napomenuo da će u periodu izgradnje elektrane biti angažovan veliki broj radnika sa ovog područja.

Direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović je istakao da je ovo preduzeće isključivo opredijeljeno da gradi nove objekte iz obnovljivih izvora, a solarna elektrana Trebinje 1 je jedan od tih objekata. On je dodao da je urađeno mnogo posla prije potpisivanja koncesionog ugovora, a sada slijedi dobijanje urbanističko-tehničkih uslova, lokacijskih uslova i nakon toga dobijanje građevinske dozvole.