Bosna i Hercegovina

Izrazila je nadu da će se to pitanje riješiti u sklopu Venecijanskog procesa i kazala da su za to potrebni kompromisi “svih strana”. „Njemačka stoji uz Bosnu i Hercegovinu, ali traži odlučujuću borbu protiv korupcije i kriminala“, istaknula je njemačka kancelarka.

Osvrnula se na povećan broj migranata s kojima se Bosna i Hercegovina suočava posljednjih mjeseci. I Merkel i Zvizdić istaknuli su potrebu borbe protiv uzroka povećanog dolaska izbjeglica iz smjera Srbije posljednjih mjeseci. Zvizdić je rekao da je ukidanje viza između Srbije i Irana što jedan od razloga povećanog broja izbjeglica u BiH. „Ti ljudi nastoje preko BiH doći do zapadne Europe. Činjenica je da se ti ljudi ne žele zadržati u BiH“, rekao je Zvizdić.

Naglasio je da će njegova vlada nastojati u suradnji sa susjedima smanjiti broj izbjeglica na tzv. Balkanskoj ruti. Na temu stanja u regiji jugoistočne Europe Zvizdić je istaknuo da se BiH zauzima za proces pomirenja u regiji. „Zalažemo se za proces pomirenja, ali on se mora zasnivati na poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, rekao je Zvizdić

Njemačka kancelarka ponovila je da ne može biti govora o promjeni granica. „Teritorijalni integritet država zapadnog Balkana je utvrđen i nedodirljiv“, rekla je njemačka kancelarka. Zaključila je da se suradnja zemalja u regiji, između ostalog zahvaljujući i Berlinskom procesu, posljednjih godina poboljšala. Berlinski proces pokrenula je 2014. kancelarka Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na provedbu reformi i pokazala im da EU unatoč zamoru od proširenja i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterije za članstvo.

“Pismo upućeno jednostrano od jednog člana Vijeća ministara BiH ni na koji način ne predstavlja službeno stajalište Vijeća ministara BiH”, Bevandina je poruka premijeru Plenkoviću. On također ističe kako je za Vijeće ministara obvezujući zaključak onaj sa sjednice održane 19. srpnja 2017., kada je jednoglasno usvojeno izvješće ministra prometa i komunikacija BiH Ismira Juske u kojem se navodi kako nema formalnih zapreka za izgradnju Pelješkog mosta i da to ne treba povezivati s konvencijom o pravu mora.

“Smatram da je moja dužnost kao zamjenika predsjedatelja Vijeća ministara BiH ukazati na eventualne štetne posljedice koje mogu nastupiti po Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da je (Zvizdićevo) pismo u jednom dijelu bosanskohercegovačkih medija predstavljeno kao službeno stajalište Bosne i Hercegovine. Nadam se da navedeno pismo, koje izražava stajalište isključivo pojedinca i jedne političke stranke (SDA), neće narušiti dobrosusjedske odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te da ovakva pojedinačna stajališta neće dodatno negativno utjecati na kredibilitet BiH i naš put ka članstvu u Europskoj uniji”, napisao je Bevanda u pismu hrvatskom premijeru.

“Po mom mišljenju velika je šteta da taj sporazum Tuđman-Izetbegović iz 1999. nije iskorišten za postizanje definitivnog dogovora oko rješavanja granica”, rekao je za Direktno politički analitičar Davor Gjenero.

Napomenuo je kako se ovo pitanje razgraničenja na moru bitno razlikuje od onoga sa Slovenijom. “Kod pitanja razgraničenja sa Slovenijom radilo se o utvrđivanju postojanja dijela hrvatskog akvatorija na kojem je omogućena plovidba brodovima svih zastava, prema jednom dijelu arbitražne presude, a protiv koje Hrvatska nema ništa. Dakle, radilo se o utvrđivanju stanja kakvo je bilo prije 25. lipnja 1991. Tako da je to jedna posve drugačija stvar. S druge strane, kada je riječ o odnosima Hrvatske i BiH u Neumskom zaljevu nije bilo nikakvog prometa, nije bilo nikakve luke, a nije postojala ni lučka kapetanija”, objasnio je Gjenero.

“Hrvatska mora s Bosnom i Hercegovinom postići sporazum o korištenju Luke Ploče, no nikako ne smije dopustiti ostvarivanje ideje izgradnje nekakve mega luke ili vojne luke u Neumskom zaljevu”, smatra Gjenero.

Dodao je i kako se Neumski zaljev veže za Malostonski zaljev koji je posebno čist i osjetljiv akvatorij zbog njegovog uzgoja školjaka te kako povećanje prometa u tom prostoru ne dolazi u obzir. “Što god BiH pokušavala, to nikad neće završiti njihovim političkim uspjehom. Naime, po Badinteru samo je pitanje da se identificiraju granice kakve su postojale na dan razdruživanja Jugoslavije, a ne da se utvrđuju nekakve nove granice i nekakve nove dužnosti i nekakva nova prava država na ovim prostorima”, rekao je Davor Gjenero za Direktno.

“BiH ne osporava Hrvatskoj da ostvaruje svoja prava. Sve što tražimo je da se poštuju naša prava garantirana Konvencijom UN-a”, stoji u Izetbegovićevoj izjavi uz podsjećanje kako je Predsjedništvo BiH 2007. godine posebnim zaključkom zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi pitanje granične crne na moru i pravo pristupa BiH otvorenome moru.

Izetbegović tvrdi kako je to jedinstveno i jasno stajalište države BiH koje se drugim zaključcima i odlukama nije mijenjalo te kako je Hrvatska o tome opetovano informirana, baš kao i Europska komisija. Tvrdi kako je Hrvatska pri kandidiranju za sufinanciranje projekta iz europskih fondova netočno izvijestila Europsku komisiju da oko ovog projekta nema prijepora.

Navodi i kako je glavni ravnatelj Glavnog ravnateljstva za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije Marc Lemaitre 29. rujna 2017. godine pisao Spomenki Đurić, državnoj tajnici Ministarstva za regionalni razvoj i EU fondove pozvavši Hrvatsku da riješi otvorena pitanja s BiH oko izgradnje mosta Pelješac te da se u međuvremenu suzdrži od poduzimanja bilo kakvih aktivnosti koje bi za posljedicu imale uvlačenje EU-a u pravne i finansijske obveze zbog pokrenutih parnica treće strane. “Hrvatska na ovo pismo nije odgovorila na zadovoljavajući način”, tumači sada Iztebegović.

Pojasnio je kako će stoga sada biti nužno da BiH zaštitu svojih prava traži pred međunarodnim institucijama te dodao kako zaštita suverenih prava države BiH nije pitanje jednog čovjeka ili jednog naroda, nego ustavna i zakonska obveza svih predstavnika i tijela vlasti BiH pa su oni stoga dužni nastaviti poduzimati sve aktivnosti na zaštiti interesa i prava BiH “bez obzira što su u tim institucijama jasno vidljive opstrukcije onih kojima su, nažalost, interesi Hrvatske iznad interesa vlastite zemlje”.

Izetbegović je ovime očevidno aludirao na jasne poruke hrvatskih dužnosnika u tijelima vlasti BiH koji u gradnji Pelješkog mosta ne vide ništa sporno i ne dopuštaju poduzimanje bilo kakvih jednostranih mjera s bošnjačke strane.

Po treći put kreće gradnja Pelješkog mosta. Prvu grubu konstrukciju trebali bismo moći vidjeti početkom 2020. godine, a gotov bi trebao biti do 2022. godine. Predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić rekao je prilikom uvođenja u posao da se neke stvari još moraju prilagoditi, ali da je to “sastavni dio projekta”. Na pitanje može li tužba Bosne i Hercegovine zaustaviti radove, odgovorio je: “Mi smo ovdje operativci, dio koji se odnosi na tužbu BiH je politika.”

Ravnatelj središnje agencije za financiranje i ugovoranje EU projekata, Tomislav Petric, izrazio je nadu da će kroz naredne 4 godine sve biti realizirano. “Uloga agencije je osigurati tijek novca. Od početka radimo s HC-om na dokumentaciji i mislimo da će kroz naredne četiri godine sve biti realizirano” rekao je.

Petric je izjavio i da je Agencija HC-u isplatila 312 milijuna kuna kako bi se “osigurao financijski tijek novca”. Što se tiče vrijednosti projekta, ponovio je kako je ukupna vrijednost projekta 4 milijarde kuna, od čega je EU financirati 2,7 milijardi. “Od današnjeg dana imamo 35 mjeseci plus 29 dana za realizaciju msota, a što se tiče pristupnih cesta one će se realizirati ugovorima. Plan je da sve bude gotovo do 2022. godine”, rekao je Petric.

Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu prometa, rekao je kako se intenzivno razmišlja o nastavku autoceste. “Pitanje nastavka autoceste je nešto o čemu razmišljamo i dogovoramo sa susjednim državama. Potrebno je to uskladiit, sigurno nećemo u kratkom razmaku raditi dvije trase autoceste”, rekao je.

“Ono što je izuzetno važno za Dubrovnik je i izgradnja ceste od Ćilipa do Dubrovnika, trenutno se usklađuju prosotrni planovi”, rekao je naglašavajući da će dubrovačka zračna luka uskoro dosegnuti broj od 3 milijuna putnika i da je rješavane ovog problema jedan od ključnih koraka.

Što se tiče tužbe iz Bosne i Hercegovine, kaže: “Mi s Bosnom imamo intenzivne razgovore, nema nikakvi posebnih tenzija. Jedno je što pišu mediji, drugo je što mi na razgovorima govorimo. Nismo imali nikakvih ozbiljnih problema. Nitko nije tražio da radove zaustavimo, zadnji razgovori su bili prije 10-ak, 15 dana.”

“Prosto je nevjerojatno da nam pred očima otkidaju komad po komad naše države, a da pri tome ljudi koji sjede u državnim institucijama pokazuju toliku količinu servilnosti koja granični s izdajništvom. Do kada će to tako biti, to znaju samo građani BiH”, izjavio je Komšić prošlog tjedna nakon što je iz Hrvatske stigla najava o početku radova.

Stranke koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo protive se gradnji Pelješkog mosta jer smatraju kako bi on mogao zapriječiti ulazak većim plovilima u akvatorij Neumskog zaljeva, ali i ugroziti pristup BiH otvorenome moru.

Komšićevo je stajalište kako je za BiH jedini važeći dokument u odnosu na Pelješki most zaključak Predsjedništva BiH iz 2007. u čijem je sazivu, uz Komšića, bio i Haris Silajdžić te Nebojša Radmanović. U tom zaključku suglasnost BiH na projekt uvjetovana je dogovorom o granici, uključujući i onu na moru a dogovor o tome do danas nije postignut pa Komšić tvrdi kako stoga Hrvatska most gradi protivno međunarodnom pravu.

Tvrdi i kako je lažna tvrdnja da je u BiH prihvaćen dokument kojim je utvrđeno kako će visina mosta biti 55 metara. Komšiću se u u optužbama na račun vlasti pridružio i Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), koji je u mandatu od 2010. do 2014. bio predsjednik vlade Federacije BiH. On je ocijenio kako je početak gradnje Pelješkog mosta “poraz kako za indolentnu domaću vlast predvođenu SDA-om, tako i za sve građane BiH”.

Nikšić tvrdi kako će mostom Bosni i Hercegovini biti uskraćeno pravo izlaska na otvoreno more, kako to predviđa Konvencija o pravu pristupa otvorenom moru (UNCLOS), za što prvenstveno optužuje vlasti u Hrvatskoj uz konstataciju kako se “od nje drugo i nije moglo očekivati”. “Iako su nas sve Zvizdić i Izetbegović mjesecima uvjeravali da je dokumentacija koju imaju i argumentacija na strani BiH, te da do gradnje neće doći i ove njihove obmane su rezultirale još jednim porazom i sramotom Bosne i Hercegovine, kao što je to bio slučaj i sa revizijom presude za genocid protiv Srbije”, izjavio je Nikšić podsjećajući na propali Izetbegovićev pokušaj da prije dvije godine pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) ponovo otvori proces u kojemu bi Srbija bila označena krivcem za agresiju na BiH.

Sam Iztebegović se do ponedjeljak nije oglasio, no lokalni mediji su prenijeli najave kako bi on mogao posegnuti za podnošenjem tužbe protiv Hrvatske Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu. “Koliko znam pripreme se vode u tom smjeru pa očekujemo od Izetbegovića da će predati tužbu”, izjavio je za televiziju N 1 Nešad Alikadić, bosanskohercegovački stručnjak za pravo mora koji je uključen u aktivno lobiranje protiv gradnje Pelješkog mosta.

On nudi “nategnutu” pravnu interpretaciju po kojoj Izetbegoviću za podnošenje tužbe ne treba suglasnost druga dva člana Predsjedništva BiH, jer to navodno može učiniti na temelju deklaracije protiv gradnje Pelješkog mosta što ju je Zastupnički dom parlamenta BiH usvojio u rujnu 2017. godine. Za tu su deklaraciju glasovali zastupnici bošnjačkih stranaka te Srpske demokratske stranke (SDS), a protiv su bili hrvatski zastupnici. Ta deklaracija međutim nikada nije dobila suglasnost Doma naroda pa se tretira kao neobvezujući dokument.

Europska povjerenica za promet Violeta Bulc je tijekom službenog posjeta Sarajevu potkraj lipnja kazala kako je Europska komisija odlukom o sufinanciranju Pelješkog mosta jasno pokazala svoj odnos prema ovom projektu. Vlasti u BiH pozvala je da Komisiji dostave dokumentaciju koju imaju ako već tvrde da se most gradi protivno međunarom pravu. Nakon ovog njezina istupa vlasti u BiH nisu ni na koji način reagirale. Igor Pejić, tajnik Ministarstva prometa i komunikacija, najavio je u ponedjeljak kako bi na ovom tragu u Bruxellesu tijekom jeseni mogao biti organiziran sastanak predstavnika Hrvatske, BiH i Europske komisije, piše Poslovni dnevnik.

Jasmin Salkić, direktor “BH-Gasa”, kazao je da je trenutno u pripremi tenderska dokumentacija za izradu studije uticaja na životnu sredinu. – Pokušavamo i da iz fondova EU dobijemo grant sredstva za izradu idejnog rješenja južne interkonekcije. Za izradu studije utiecaja na okolinu “BH-Gas” dobio je od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) grant od 250.000 evra, ali nam je ovaj iznos naknadno povećan na 450.000 dolara. S Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) radimo na pripremi spomenute tenderske dokumentacije – pojasnio je Salkić.

Dodao je da objava EEZ znači značajnu podršku ovom projektu, a njihov predstavnik je i učestvovao u analizama. – Obradovalo nas je da je i njihova analiza pokazala potpunu isplativost južne interkonekcije i da su iskazali namjeru da nastave pomagati ovaj projekt do potpune realizacije, što je nama od velikog značaja – istakao je Salkić.

Prema njegovim riječima, realizacijom projekta južne interkonekcije, Federacija BiH neće više biti zavisna o plinu koji dolazi iz Srbije. – Projekt gradnje južne interkonekcije, na prijedlog resornog ministra Nermina Džindića, Vlada FBiH proglasila je prioritetnim za Federaciju. A prethodno je dobio i podršku predstavnika Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, USAID i Evropske banke za obnovu i razvoj – kazao je Salkić.

Dodik je sve to prokomentirao konstatacijom kako u RS žele obnoviti vojnu industriju “devastiranu intervencijom međunarodnog faktora”. Ocijenio je kako je time uspostavljena neravnoteža u BiH, s obzirom da je u Federaciji u pogonu šest tvornica oružja i streljiva, koje puno proizvode i dobro posluju, a takvo stanje, drži Dodik, mora se promijeniti.

“Zahtijevamo punu i stalnu prisutnost snaga zakona i reda u gradu. Ukoliko MUP Unsko-sanske županije nema dovoljno kapaciteta za to neka se uključi policija Federacije BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) kako bi se građani osjećali sigurnije ali i radi prevencije nemilih zbivanja poput onog u Velikoj Kladuši”, kazao je Fazlić na konferenciji za novinstvo.

Time je podsjetio na činjenicu da je proteklog vikenda u Velikoj Kladuši u međusobnom obračunu migranata jedan od njih podrijetlom iz Maroka ubijen. Policija je nakon toga pretražila objekte u kojima su ilegalni migranti smješteni a lokalni su mediji izvijestili kako je pronađena veća količina hladnog oružja.

Gradonačelnik Bihaća je kazao kako su lokalne vlasti svjesne da se ne smije dopustiti širenje ksenofobije niti poticati neprijateljstvo prema migrantima no građani imaju pravo na zaštitu a vlasti im to moraju osigurati.

Migrantska kriza bila je i na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH koja je održana u Sarajevu.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić predstavio je podatke iz kojih proistječe kako je u BiH od početka godine ušlo nešto više od 6600 ilegalnih migranata a njih oko šest tisuća je izjavilo kako kani zatražiti azil iako većina to nikada nije učinila.

Novinarima je nakon toga potvrdio kako se poduzimaju mjere ne bi li se osigurali dodatni kapaciteti za smještaj uključujući uporabu jednog od napuštenih tvorničkih kompleksa “Agrokomerca” u Velikoj Kladuši.

Mektić je kazao i kako se policija u BiH do sada suzdržavala od uporabe sile protiv migranata ali je istaknuo kako je jasno da su neki među njima skloni izgredima te će ih se morati tretirati na poseban način odnosno smještati “u izolaciju” u objekte zatvorenoga tipa.

Najavio je i da će se u Bruxellesu već u ponedjeljak sastati s europskim povjerenikom za migracije Dimitrisom Avramopoulosom i zatražiti pomoć kako bi se migrantska kriza učinkovito riješila.

“Imat ćemo podršku Exim banke, jer bez nje ne bismo mogli. Sve građevinske kompanije koje budu radile doprinijet će. Imat ćemo 15-20 posto investicija, a ostalo će biti kredit Exim banke. Kada ostvarimo infrastrukturu, to će biti put mira. Projekt će sam sebe isplatiti, a cijeli Balkan će imati veliku korist i zadovoljstvo”, rekao je turski predsjednik.

Oko trase buduće ceste već dugo se vodi polemika u stručnoj i političkoj javnosti. Prema pisanju portala Indikator.ba, cost benefit analize pokazale su da je trasa za buduću prometnicu Sarajevo-Beograd preko Zenice, Žepča, Tuzle prema Brčkom i Bijeljini društveno-ekonomski isplativija nego dionica od Sarajeva do Vardišta. To je rekao Amir Fejzić, viši stručni saradnik u JP Autoceste FBiH na okruglom stolu o temi “Razvojni koridori i privredne zone od regionalnog značaja – Autocesta Sarajevo – Beograd” koji je nedavno održan u Sarajevu.

O tome će sigurno još biti riječi, a izvjesno je da će i Turska imati što za reći. Međutim, u BiH često se mogu čuti komentari kako Turska samo politički podržava BiH, dok novac izravno investira u susjednu Srbiju, piše portal Klix.ba. Brojni BiH državljani smatraju kako BiH nema nikakve izravne koristi od političke podrške Turske, odnosno da nitko u BiH ne živi bolje jer službena Ankara podržava teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Turski predsjednik razočarao je dio građana BiH koji vjeruju kako je BiH najvažnija zemlja Turskoj na Balkanu izjavom da je to ipak Srbija, navodi portal. Erdogan je dodao i da je trgovinska razmjena Turske i Srbije prošle godine iznosila više od milijardu dolara te da je trenutni cilj povećanje na dvije milijarde dolara. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2017. godini obujam razmjene s Turskom iznosio je blizu 1,08 milijardi KM (oko 4,3 mlrd. kuna) te da je među tzv. “ostalim tržištima” ili “trećim zemljama” Turska najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, a zatim Ruska Federacija, piše Poslovni dnevnik

Podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) pokazuju da su prema službenim podacima Centralne banke BiH (CBBH), u razdoblju od svibnja 1994. do prosinca 2016. godine, investicije iz Turske iznosile 389,5 milijuna KM (199,1 milijun eura). Turska se nalazi tek na jedanaestom mjestu na popisu zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH s udjelom od tri posto u ukupnim investicijama u BiH.

Prema ukupnim iznosima zaključno s prosincem 2016. godine, zemlje koje su najviše ulagale u BiH su Austrija, Hrvatska i Srbija. I uz povećanje ulaganja s Bliskog istoka, najznačajniji ulagači u BiH ostaju zemlje Europe. Ipak, kako smatraju analitičari, raste turske nazočnost na Balkanu, gdje se mnogi pitaju što njihov nekadašnji gospodar iz osmanskog doba zapravo ima u planu za tu regiju. Turske tvrtke uz velika ulaganja u brojne projekte u regiji kontroliraju i aerodrom u Prištini i namjeravaju izgraditi jedan u Valoni, u južnoj Albaniji.

Imaju u vlasništvu i kosovsku energetsku kompaniju KEDS/KESCO. Reuters navodi da je jedna turska kompanija već otvorila 300 radnih mjesta u tvornici tekstila u Krupnju, pri čemu političke veze između Beograda i Ankare pomažu da se osigura najveća investicija u posljednjih 30 godina za grad koji je teško pogođen poplavama 2014. “Nisu tražili subvencije”, rekao je Ivan Isailović, predsjednik općine Krupanj.

“U situaciji u kojoj neke zemlje raspravljaju hoće li nam dopustiti voditi kampanju, više volimo okupiti se s našim građanima u BiH”, kazao je Erdogan novinarima 3. svibnja po povratku s puta u Južnu Koreju.

Dodao je kako očekuje da na to okupljanje dođu i Turci koji borave u drugim europskim državama.

Turski su mediji ranije najavili kako bi Erdoganov predizborni miting mogao biti organiziran 20. svibnja, vjerojatno u nekoj od većih dvorana u Sarajevu, no vlasti u BiH o tome nisu dobile nikakvu najavu ili obavijest.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova BiH Nebojša Regoje kazao je Hini kako do njih nije stigla nikakva informacija iz Ankare, a pretpostavka je da bi u ovom slučaju domaćin Erdoganu svakako bilo Predsjedništvo BiH s obzirom da je riječ o šefu države.

Pretpostavka je i to kako bi u slučaju održavanja ovakvog skupa organizator moglo biti tursko veleposlanstvo ili neka od nevladinih organizacija, a procedura je takva da bi oni za to morali tražiti dopuštenje lokalnih vlasti u Sarajevu. “Lokalne vlasti, naravno i policija, daju dopuštenje za takve skupove”, kazao je Regoje.

Erdogan bi se na takvom skupu mogao pojaviti kao govornik, a to je opet stvar organizatora. U BiH živi veliki broj turskih državljana, a organizacije koje ih okupljaju izrazito su aktivne u iskazivanju potpore Erdoganu, posebice nakon prošlogodišnjeg neuspjelog pokušaja državnog udara.

Pod pritiskom Ankare aktivnosti u BiH bio je prisiljen prekinuti Fetulah Gullen, Erdoganov glavni politički oponent koji je financijski pomagao funkcioniranje mreže obrazovnih institucija koje su djelovale pod nazivom “Bosna – Sema”.

Erdogan je uspostavio izrazito bliske veze s Bakirom Izetbegovićem, aktualnim predsjedateljem Predsjedništva BiH i predsjednikom vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA)

Izvanredni predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj, kojima Erdogan planira učvrstiti svoju vlast, trebali bi biti održani 24. lipnja.

Vlasti u Njemačkoj i Austriji, gdje također živi veliki broj Turaka, zabranile su održavanje predizbornih skupova Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP) strahujući od nasilja koje bi moglo izbiti između Erdoganovih pristalica i protivnika.

U Sarajevu je istodobno uhićen Ibrahim Nadarević, također bivši časnik Armije BiH koje je obnašao i dužnost ministra za pitanja branitelja Federacije BiH.

Nadarević je bio zapovjednikom brigade u Petom korupusu a sada je na dužnosti savjetnika zamjenika predsjedatelja Doma naroda parlamenta BiH.

U sklopu policijske akcije, kako prenose lokalni mediji, privedeno je još desetak osoba a tijekom dana se očekuje potvrda iz Tužiteljstva BiH koje vodi istragu.