Bosna i Hercegovina

U izjavi stoji kako je tajništvo EC u utorak u Sarajevo poslalo poziv vlastima BiH za očitovanje o tome pod kojim uvjetima ta država, odnosno Federacija BiH planiraju graditi novi termo-blok u Tuzli. Taj je projekt privukao pozornost i unutar Europske unije kao jedan od onih u kojima su na djelu nastojanja Kine da prodre na europsko tržište nudeći državne kredite pod netransparentim uvjetima, čime nastoji preuzeti primat na europskom tržištu.

Investitor gradnje novog bloka termoelektrane u Tuzli je Elektroprivreda BiH, a njegovo financiranje ponudila je Kina kroz kredit kojega bi osigurala njena Izvozno-uvozna (EXIM) banka. Problem je nastao zbog činjenice da su Kinezi tražili da jamac za otplatu cjelog kredita bude država, odnosno u ovom slučaju Federacija BiH, što je Zastupnički dom entitetskog parlamenta ranije ovog mjeseca i odobrio, unatoč upozorenjima iz Bruxellesa i Beča, gdje je sjedište EC. Konačna odluka o svemu ovisi o glasovanju u Domu naroda.

Propisima Energetske zajednice regulirano je kako državna jamstva u ovakvim slučajevima mogu iznositi najviše do 80 posto vrijednosti kredita. U slučaju BiH problem je definiran kao davanje nezakonite državne potpore. Nakon što je federalni parlament ranije u ožujku velikom većinom izglasovao potporu jamstvima za kineski kredit reagirao je povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn. “To otvara ozbiljno pitanje posvećenosti BiH međunarodnim sporazumima i europskim pravilima u okviru Sporazuma o Energetskoj zajednici, ali također o izboru energetske tehnologije, kao i analize omjera cijene i koristi na odgovoran i transparentan način”, bila je Hahnova poruka vlastima u BiH.

Blok VII Termoelektrane u Tuzli projekt je vrijedan nešto više od 780 milijuna eura, a u Elektroprivredi BiH su njegovu gradnju planirali kao zamjenu starim i dotrajalim blokovima, uz procjenu kako će BiH još dugo morati biti oslonjena na proizvodnju električne energije iz ugljena.

Dodati problem za BiH je činjenica da EU planira stalno smanjenje korištenja ugljena za proizvodnju električne energije i povećanje ulaganja u obnovljive izvore pa se gradnja novog bloka Termoelektrane Tuzla nikako ne uklapa u te projekcije. Procjena je kako su sve države zapadnog Balkana samo u 2017. godine potrošile najmanje 1,2 milijarde eura subvencionirajući nerentabilnu i ekološki štetnu proizvodnju električne energije iz ugljena.

Tzv. preliminarna procedura koju je pokrenulo tajništvo EC sada daje priliku vlastima u BiH da pojasne svoje postupke kao i da potvrde kane li se pridržavati propisa Zajednice osnovane, ugovorom iz listopada 2005. Cilj EC je stvaranje najvećeg tržišta električne energije i plina u svijetu, a njezinom uspostavom EU je proširila je svoje unutarnje tržište energije na jugoistočnu Europu te otvorila mogućnost širenja na sve one koji iskažu zanimanje. Ona se zasniva na provođenju relevantne zajedničke pravne stečevine i liberalizaciji domaćih energetskih tržišta članica Zajednice.

Riječ je o hidroelektranama Trn, Laktaši, Kosjerovo i Razboj, a ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 500 milijuna eura. U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, pak, kažu da je rok za istraživanja rujan 2019. i da još nije istekao. Rijeka Vrbas ima ukupan potencijal od čak 616 megavata, a u BiH najveći potencijal ima Drina s gotovo dva gigavata instalirane snage.

Države zapadnog Bakana koje svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen time opasno ugrožavaju zdravlje svojih stanovnika ali i onih u državama-članicama Europske unije, sažetak je analize nekoliko europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavljene u utorak.

Kako navodi Centar za ekologiju i energiju, čije je sjedište u Tuzli, organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje provele su analizu utjecaja rada termoelekrana na zapadnom Balkanu prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Kao ilustracija naveden je podatak iz 2016. po kojemu je samo tijekom 2016. godine iz termoelektrana na zapadnom Balkanu u zrak ispuštena količina sumpornog dioksida (SO2) jednaka onoj emitiranoj iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji, a tome treba dodati i enormu količinu zagađenja česticama prašine i dušičnim oksidom.

Sve to ima i konkretnu cijenu. Zbog onečišćenja zraka procijenjeno je kako se godišnji troškovi za zdravstvo koji iz toga proistječu za države zapadnog Balkana broje u iznosima od 6 do čak 11,5 milijardi eura. “Desetljećima termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš te svoje, ali i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti počnu voditi brigu o zdravlju svojih i građana EU”, izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Termoelektrane zapadnog Balkana izravna prijetnja i stanovnicima zemalja EU

Savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica izvještaja Vlatka Matković Puljić upozorila je kako je onečišćenje iz termoelektrana zapadnog Balkana izravna prijetnja i za stanovnike država u EU jer taj problem ne poznaje granice. “U Europi to i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utječe na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, izravnih susjeda regiji zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvaliteta zraka”, kazala je Matković Puljić.

U Bosni i Hercegovini, koja je kao dio bivše Jugoslavije izgradila brojne kapacitete za proizvodnju električne energije temeljene na eksploataciji ugljena, posebice koncetrirane na području Tuzle i u Kaknju u središnoj Bosni, gradnja tih elektrana nastavljena je i nakon rata, unatoč preporukama o potrebu smanjenja proozvodnje energije iz fosilnih goriva. Kineskom tehnologijom je u mjestu Stanari kod Doboja izgrađena i 2016. u pogon puštena potpuno nova termoelektrana koja struju proizvodi isključivo za izvoz.

Proširenje termoelektrana na ugljen pravda se radnim mjestima

Vlasti RS-a planiraju obnovu i proširenje termoelektrane u Gacku, a one u Federaciji BiH gradnju novih termoblokova u Tuzli, pri čemu se tvrtke iz Kine ponovo nameću kao najzainteresiraniji partneri.

Vlasti u oba entiteta tvrde kako je održanje priozvodnje i proširenje teermoelektrana na ugljen nužno zbog razvitka i očuvanja radnih mjesta, no analiza koju je 2018. godine objavio upravo tuzlanski Centar za ekologiju i energiji pokazala je kako su to netočne konstatacije te da to vrijedi za sve države zapadnog Balkana koje također planiraju slične projekte. “Dok predlagatelji navode da će u regiji biti sačuvano 10030 radnih mjesta i otvoreno 17600 novih, vjerojatnije je smanjene broja radnih mjesta za 5170. Razlog tome je činjenica da se i u slučaju kada se otvaraju nova radna mjesta zapravo radi o manjem broju nego što se prvobitno tvrdilo, kao i da ta brojka samo doprinosi nadomještavanju broja radnih mjesta koje je potrebno ukinuti u rudnicima radi postizanja prosječne produktivnosti rada u Europskoj uniji”, stoji u ovoj analizi.

Prema analizi koju je još 2004. godine provela Svjetska banka, broj zaposlenih u industriji ugljena na zapadnom Balkanu apsolutno nema ekonomsku osnovu i morao bi biti smanjen za najmanje 80 posto kako bi postao održiv i isplativ. U slučaju BiH to bi značilo da se s 15 tisuća broj zaposlenih mora smanjiti na svega 3 tisuće, a u Srbiji sa 25 tisuća na 8 tisuća.

U analizi podsjećaju i na to kako kod planiranja tremoelektrana na fosilna goriva okolišni faktor igra ogromnu ulogu zbog jasnih klimatskih promjena. Kako bi se izbjegla klimatska katastofa odnosno kako bi se zadržalo projecirani rast temperature ispod dva stupnja Celzijevih najmanje 80 posto geoloških rezervi ugljena diljem svijeta moralo bi ostati netaknuto. No čak je i prag rasta od dva stupnja Celzijevih neophodno sniziti kako bi se zaštitile zemlje koje su posebno izložene neželjenim utjecajima klimatskih promjena. Stoga je 2015. potpisan Pariški klimatski sporazum kojim se zemlje potpisnice pravno obvezuju da će nastojati porast globalne temperature ograničiti ispod praga od 1,5 stupnja Celzijevih.

Kako je saopšteno iz Nestro grupacije, postojeće zalihe naftnih derivata omogućavaju da ovo ne utiče na tržište u RS. Rafinerija nafte Brod radila je sve do 9. siječnja 2019, a naftni derivati su opremljeni u punom obimu i u skladu sa poslovnim dogovorima.

Trentuno glavni cilj je nastavak proizvodnje u Rafineriji u punom obimu, dodaje se u saopštenju. Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić kazao je da će postrojenja jedine rafinerije nafte u Republici Srpskoj u pogonu biti tek za godinu dana.

Đokić je, prema portalu capital.ba, rekao da su iz Rafinerije Brod najavili da u ovoj godini neće biti primarne prerade i da neće uvoziti sirovu naftu, već će svoje kupce snabdijevati preko “Gazproma”, odnosno NIS-a iz Srbije.

“Oni ostaju pri tome da će obezbijediti, u nešto malo izmijenjenim uslovima, rad Rafinerije ulja u Modriči, a nadamo se da će uspješno završiti remont postrojenja i da se možda i do kraja godine, ali vjerovatno naredne godine ponovo vrate u pogon”, rekao je Đokić.

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.

“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”.

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju. Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.

Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske. Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.

Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati. “Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće. “Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović. Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj. “Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare.

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku. Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.

Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017. Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.

Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.

Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Željka Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika. “Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.

Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati. “S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.

Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma. Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH. “Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.

Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.

Ako bismo uzeli u obzir razdoblje od posljednje dvije godine, porast broja zaposlenih je znatno veći. Od početka 2017. do kraja 2018. godine Hifa Oil Grupa imala je 275 novozaposlenih, što čini skok od čak 143 posto”, izjavio je Kenan Ahmetlić, izvršni direktor i član Uprave Hifa Oila. Prosjek starosti u administraciji i menadžmentu kompanije je od 26 do 35 godina i oni čine više od 40 posto zaposlenih u tom sektoru, a 50 posto ih je s visokom stručnom spremom, piše portal Indikator.ba.

Hifa Oil je lider u prometu nafte i naftnih derivata u BiH s 20 posto udjela na domaćem tržištu bijelih naftnih derivata, a prva je i u distribuciji crnih derivata na domaćem i tržištima regije u području asfaltne gradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, i u drugim zemljama. Osim kompanije Hifa Oil u sastavu grupe nalaze se tvrtke kćeri Euro Roal, Euro Metali, Euro Stil, Euro Power, Petrobit, Bitrol Slovenija, te u Njemčkoj LB.Profile. Hifa Oil je prva domaća naftna kompanija koja otvaranjem benzinske crpke u Podgorici uskoro ulazi na inozemno tržište sa svojom maloprodajom.

Pritom je na iskazanom naporu u spašavanju i potrazi za nestalim radnicima zahvalio članovima kriznog stožera, pripadnicima MUP-a, vatrogasnih postrojbi, Hrvatske gorske službe spašavanja, liječničkom osoblju, radnicima HEP-a te obiteljima i rodbini stradalih i građanima dobrovoljcima.

Uzroci i okolnosti tragičnog događaja bit će poznati po objavi rezultata istrage koju je provelo Županijsko državno odvjetništvo, kaže se u priopćenju HEP-a. Dubrovačka policija izvijestila je u nedjelju oko 18 sati da je u odvodnom tunelu hidroelektrane Dubrovnik u Platu pronađeno beživotno tijelo preostalog nestalog radnika.

Opsežna danonoćna potraga za trećim radnikom Hidroelektrane Plat, koji je nestao u požaru u četvrtak, vodila se na širokom području od Prevlake do Mljeta, ali do nedjelje navečer nije bilo rezultata.

U subotu navečer je odlučeno da se nakon ispuštanja vode još jednom temeljito pregleda odvodni kanal hidroelektrane, koji je prethodno dvaput pregledan. U požaru koji je u četvrtak oko 9 sati buknuo u HE Plat nestala su tri radnika. Beživotno tijelo prvog pronađeno je u četvrtak oko 14 sati u odvodnom kanalu hidroelektrane, a drugog oko 21,50 sati na obali mora u Cavtatu, a za trećim se tragalo do nedjelje navečer.

BH Gas je zatražio povećanje veleporodajne cijene plina koji prodaje distributerima i to za 30% a to objašnjavaju porastom nabavne cijene plina. Ovaj trend povećanja ruske cijene je bio i u dijelu 2016., 2017. i 2018. godine, te je u ovom periodu ruska cijena plina povećana za čak 100%.

BH-Gas je od 2017. godine, a u suradnji sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije u proteklih 18 mjeseci zadržavao prodajnu cijenu na nivou od 495,00 KM/1000 m3, čime je kroz poslovanje amortizirao bilo kakvu korekciju cijene plina naviše. To je dovelo do akumuliranja gubitaka na dnevnoj razini od cca 80.000 KM, kažu u toj tvrtki. BH Gas je u međuvremenu smanjio vlastite troškove na razinu 4% ukupne cijene, no država odbija dati suglasnost za poskupljenje.

Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić rekao je da neće biti suglasnosti za traženo povećanje cijene plina od 30 posto. ”Imamo mehanizam da spriječimo traženo povećanje cijena plina, koje ne dolazi u obzir”, poručio je on, te dodao da se eventualno može razmatrati povećanje za tri do pet posto. Na pitanje novinara o kojem mehanizmu je riječ, Džindić je odgovorio da “jednostavno neće dati suglasnost”, prenosi Energetika.ba.

Na toj proslavi, na kojoj je bio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, posmrtno je odlikovan srpski zločinac Slavko Lisica koji je u Hrvatskoj osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina na području Dalmacije.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u četvrtak je naglasila kako Hrvatska nikada nije sudjelovala u tom obilježavanju, da je tako trebalo biti i ove godine, te da je Del Vechio donio pogrešnu odluku.

MVEP je u četvrtak rekao da Zagreb nije bio upoznat s odlaskom veleposlanika u Banju Luku, te da je on zbog toga povučen u Zagreb na konzultacije. Također je osudio odlikovanje bivšeg oficira JNA Lisice.

U Republici Srpskoj 9. siječnja obilježavaju u znak sjećanja na taj datum iz 1992., kada je samozvana “skupština srpskog naroda”, kojom su upravljali Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik, donijela odluku o proglašenju “republike srpskog naroda u BiH”. Proslavu su ignorirali gotovo svi predstavnici diplomatskog zbora u BiH.