Bosna i Hercegovina

Radio Slobodna Europa
Pred završetak kampanje za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini ubrzano se završavaju brojni infrastrukturni projekti, prije svega asfaltiranje ulica, kako bi se dobila podrška birača. Posebno je to izraženo u općinama u kojima su načelnici i gradonačelnici ponovno kandidati za iste fiunkcije, piše Radio Slobodna Europa.

Deveti poslijeratni lokalni izbori u BiH održavaju se 15. studenoga, a bit će održani u 142 od ukupno 143 općine. Lokalni izbori u gradu Mostaru, koji se održavaju prvi put nakon 12 godina, bit će organizirani 20. prosinca.

Tako je pred izbore u Doboju, krajem listopada, u naselju Aerodrom, završena obnova i izgradnja čak 12 ulica, 1800 metara pješačkih staza, a radi se i na izgradnji kanalizacije i kolektora otpadnih voda. Obilazeći gradilišta, Boris Jerinić, sadašnji gradonačelnik Doboja, koji je ponovno kandidat SNSD-a za istu dužnost, rekao je da su ove godine uspjeli biti prisutni u svim mjesnim zajednicama. Istovremeno s asfaltiranjem prigradskih naselja odvijaju se i radovi na renoviranju gradskih prometnica i pješačkih zona. Sve to je omogućio gradski proračun koji u Doboju ove godine iznosi 43,2 milijuna eura, i najvećim dijelom temelji se na kreditnim zaduženjima. Dakako, usvojeni nacrt proračuna grada za sljedeću godinu dvostruko je manji, i iznosi samo 21,5 milijuna eura.

Stanovnici Doboja Dragan, Jelena i Predrag kažu da je to ustaljena praksa u izbornim godinama, kada redovno dolazi do povećanog obujma javnih radova. U Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, gotovo je završeno asfaltiranje nekoliko dionica seoskih makadamskih cesta u četiri mjesne zajednice. Mladen Grujičić, načelnik općine, koji je kandidat SNSD-a za istu poziciju na predstojećim lokalnim izborima, tvrdi da nije riječ o predizbornom asfaltiranju nego o povoljnim vremenskim prilikama koje su produžile građevinsku sezonu.

U Mostaru asfaltiraju se ceste, krpaju rupe i popravljaju pješačke zone. Koliko je novca za to izdvojeno ne zna se jer u tom gradu godinama nije bilo lokalnih izbora, a ne postoji niti Gradsko vijeće. Proračun Mostara donosi gradonačelnik Ljubo Bešlić iz Hrvatske demokratske zajednice koji je na toj dužnosti od 2004. godine, uz potpis načelnika za financije Izeta Šahovića, iz Stranke demokratske akcije.

Iz kompanije Ceste Federacije BiH na upit Radija Slobodna Europa odgovorili su kako je u prethodna dva mjeseca, kada je počela kampanja za lokalne izbore, započeto 11 projekata koji se, kako tvrde, nikako ne mogu dovesti u vezu s predizbornim aktivnostima.

A u Sarajevu, glavnom i najvećem gradu Bosne i Hercegovine, radi se na obnovi tramvajskih pruga zbog čega je raskopano uže središte grada. Radovi su počeli 2. listopada, a 9. studenoga završena je jedna od dionica dugačka 370 metara.

Iz proračuna Banja Luke, drugog najvećeg bosanskohercegovačkog grada, u izbornoj godini izdvojeno je čak 20 milijuna eura za razne infrastrukturne projekte, od kojih su mnogi u završnoj fazi ili bi trebali biti završeni do izbora.

Poslovni dnevnik
Najavljena izgradnja termoelektrane Kolubara B i ulaganje novca u produžetak životnog ciklusa TE Kolubara A nisu dobar put za Srbiju jer Europska unija pokušava ne koristiti ugljen i fosilna goriva, izjavio je Antoine Avignon, programski menadžer u Izaslanstvu EU u Srbiji za okoliš i borbu protiv klimatskih promjena.

On je na online panelu “Kvaliteta zraka – od europske do lokalne razine” rekao da je energetski miks u Srbiji takav da nema dovoljno alternativa i zelenih mogućnosti, i dodao kako misli da će EU “pogurati” Srbiju da se udalji od ugljena i dekarbonizira svoju ekonomiju.

Za taj proces, prema njegovim riječima, bit će potrebne godine. Kako je dodao, EU je zbog toga uvela pravedni mehanizam koji će vrijediti za cijeli Balkan, te posebna pravila za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

Avignon je istaknuo da se onečišćenje zraka u Srbiji nije smanjilo, te da je njegova kvaliteta u Smederevu i Boru još gora, i naveo da će možda Zeleni plan kojeg provodi EU biti dobra prilika da se nešto uradi na smanjenju koncentracije ugljikovog dioksida u Srbiji. Na online panelu Mirjana Jovanović, predstavnica Koalicije 27, rekla je da je Nacionalni plan za smanjenje emisija iz termoelektrana (NERP) kasnio dvije godine i da je pokrenut tek kada je Tajništvo Energetske zajednice u siječnju pokrenulo potupak protiv Srbije.

Naime, Elektroprivreda Srbije (EPS) potpisala je početkom godine ugovor s kineskom kompanijom Power Construction Corp. of China (PowerChina) za izgradnju termoelektrane Kolubara B. Plan je da izgradnja energetskog objekta snage 350 megavata počne 2021., a da se novi blok priključi na mrežu tri godine kasnije.

Investicija u novi energetski objekt vrijedna je 385 milijuna eura, a kineska kompanija se obvezala da će do kraja ove godine dati sveobuhvatan prijedlog za gradnju prvog postrojenja za proizvodnju električne energije iz ugljena u Srbiji nakon tri desetljeća. EPS, srpska državna kompanija koja proizvodi lignit i distribuira električnu energiju, navela je da će prije kraja 2024. priključiti novi blok na mrežu.

Termoelektrana Kolubara B trebala je biti izgrađena na lokaciji samo četrdesetak kilometara udaljenoj od središta Beograda još prije gotovo 30 godina. Projekt je napušten u ranoj fazi, za vrijeme raspada bivše Jugoslavije.

Taj projekt je obustavljeni i 2014. godine, nakon što ga je napustila Europska banka za obnovu i razvoj uz objašnjenje da će se orijentirati na energetske objekte bez ugljena. Taj blok, koji koristi lignit, Srbija je trebala izgraditi s Edisonom iz Italije.

Partneri u izgradnji nove termoelektrane složili su se da će spriječiti ispuštanje dušikovih oksida na primarnoj i sekundarnoj razini. U ugovor moraju ući desumporizacija, filteri za prašinu i zaštita od onečišćenja živom i halogenim elementima. Navedeno je i da će izgraditi i pogon za pročišćavanje otpadnih voda.

U Srbiji se neke termoelektrane na ugljen obnavljaju dok vlada tvrdi kako ne može brzo izbaciti to gorivo iz upotrebe, ali ističe da ulaže velike svote novca u kontrolu onečišćenja, te da podržava izgradnju kapaciteta za korištenje obnovljivih izvora energije.

Elektroprivreda Srbije nedavno je nastavila sa zanemarenim projektima proizvodnje struje iz obnovljivih izvora u rudnicima i na deponiju pepela i šljake u Kostolcu. Yang Bo, predstavnik kompanije PowerChina u Srbiji, izjavio je da će termoelektrana Kolubara B ispuniti standarde Europske unije, dok je EPS naveo da je taj pogon nužan za održivi industrijski razvoj Srbije.

EPS računa na to da će Kolubara B zamijeniti zastarjele termoelektrane Morava i Kolubara A i da će raditi do sredine 21. stoljeća. TE Kolubara B opskrbljivat će se ugljenom iz novog rudnika, pokraj Uba i postojećih kopova, a kompanija radi na pokretanju eksploatacije u Radljevu, koje se također nalazi u kolubarskom kompleksu.

Rudnik s procijenjenim rezervama od 395 milijuna tona lignita, koji se nalazi pokraj lokacije za elektranu, treba se otvoriti 2023. godine. Prema studiji, termoelektrana Kolubara B trebala bi zaposliti 220 osoba, a u izgradnji će sudjelovati tisuću radnika, piše Poslovni dnevnik.

Smanjenje fosila
Elektroprivreda BiH (EPBiH) istražuje mogućnosti otkupa projekata obnovljivih izvora, kako bi ubrzala povećanje udjela proizvodnje iz obnovljivih izvora i smanjila korištenje fosilnih goriva.

S tim ciljem tvrtka je objavila javni poziv zainteresiranim stranama, fizičkim i pravnim osobama, za iskazivanjem interesa za prodaju projekata obnovljivih izvora energije koji su već u pogonu ili su u razvoju.

Poziv obuhvaća hidrolektrane uključivo i veće od 1 MW koje su u pogonu i 10 MW u razvoju, vjetroelektrane snage uključivo i veće od 3 MW koje su u pogonu ili u razvoju i solarne elektrane snage uključivo i veće od 1 MW koje su u pogoni ili razvoju, piše OIE.

Vlada FBIH
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je u četvrtak nacrt zakona o novom plinovodu kojim će se BiH povezati s plinskom mrežom Hrvatske stvarajući tako zakonske pretpostavke za dovršetak ovog važnog infrastrukturnog projekta.

Zakonom o plinovodu “Južna interkonekcija” regulirana su pitanja izgradnje plinovoda na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska)-Posušje (Bosna i Hercegovina)-Tomislavgrad-Šuica-Kupres-Bugojno- Novi Travnik/Travnik, s odvojkom za Mostar. Projekt uključuje infrastrukturu, točku povezivanja, investitora, način financiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada županija, nadležnih ministarstava i drugih tijela uprave, institucija i gospodarskih društava, i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju.

Točka povezivanja opskrbnih sustava plinom dvije države bit će definirana posebnim sporazumom između tvrtke “BH Gas” i hrvatskog Plinacro-a, a on je pak sastavni dio Međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji ovog plinovoda. Vlada Federacije BiH ističe kako će se izgradnjom novog plinovoda smanjiti ovisnost o dobavi prirodnog plina iz Rusije kao i riješiti problem oslanjana na zastarjeli plinovod kojim se taj energent dobavlja preko Srbije.

Plinovod “Južna interkonekcija” projekt je nastao nakon upornog odbijanja vlasti Republike Srpske da dopuste povezivanje plinske mreže BiH i Hrvatske preko Slavonskog odnosno Bosanskog Broda, što je bio najjeftiniji i najjednostavniji pristup. Vlasti RS umjesto toga planiraju graditi plinovod koji bi opet vodio ka Srbiji i oslanjao se isključivo na ruske isporučitelje. “Južna interkonekcija” sada je postala projekt od najvećeg prioriteta za Federaciju BiH i on uvršten je u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente Federacije BiH i BiH, uključujući i okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine.

Projekt izravno podupire i Europska unija kroz svoj investicijski program za zapadni Balkan, objavljen ranije ovog mjeseca

Dnevni Avaz 
Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić i direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović potpisali su danas ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju solarne elektrane Trebinje 1 na području grada Trebinja, prenio je Dnevni AvaZ.

Prema riječima Đokića, Vlada RS je na osnovu prethodno sprovedenog postupka u skladu sa zakonom o koncesijama, donijela odluku i dodijelila koncesiju za izgradnju solarne elektrane na području Trebinja. On je dodao da je planirano da elektrana do 2022. godine bude na mreži i da je na ovaj način Vlada RS dala izuzetan doprinos i podršku razvoju Trebinja.

Đokić je napomenuo da će u periodu izgradnje elektrane biti angažovan veliki broj radnika sa ovog područja.

Direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović je istakao da je ovo preduzeće isključivo opredijeljeno da gradi nove objekte iz obnovljivih izvora, a solarna elektrana Trebinje 1 je jedan od tih objekata. On je dodao da je urađeno mnogo posla prije potpisivanja koncesionog ugovora, a sada slijedi dobijanje urbanističko-tehničkih uslova, lokacijskih uslova i nakon toga dobijanje građevinske dozvole.

Konzorcij
Konzorcij kojega čine Siemens Gamesa Renewable Energy Hrvatska i Wind Power Danska postavili su prvi od 15 vjetroagregata budućeg vjetroparka nedaleko Mostara, izvijestili su iz Elektroprivrede BiH, koja u ovaj projekt investira 69 milijuna eura.

Uz pomoć kranova i dizalica radnici iz hrvatsko-danskog konzorcija u petak su završili montažu prvoga vjetroagregata, ukupne težine iznad 330 tona na platou Podveležja, koji se nalazi desetak kilometara istočno od Mostara. Oprema je iz Luke Ploče specijalnim vozilima dopremljena do Mostara.

Generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija rekao je kako se radovi odvijaju u teškima vremenskim uvjetima za izvođača radova zbog snažnoga vjetra. Izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH Senad Salkić istaknuo je kako bi do kraja ove godine taj vjetropark trebao u najvećoj mjeri biti završen, odnosno montirani svi vjetroagregati.

Izgradnja vjetroelektrane financira se kreditnim sredstvima Njemačke razvojne banke – KfW. Kad svi vjetroagragati budu pušteni u pogon, očekivana proizvodnja na godišnjoj razini trebala bi iznositi oko 130 Gwh električne energije.

Vlada RS-a
Vlada Republike Srpske na ovotjednoj sjednici dodijelila je koncesiju za gradnju i korištenje sunčane elektrane Trebinje 1. K tomu, dala je suglasnost za potpisivanje ugovora o koncesiji za tu sunčanu elektranu koja će se graditi na području Trebinja.

Koncesija je dodijeljena tvrtki Mješoviti Holding Elektroprivreda Republike Srpske. nbSunčana elektrana bi trebala biti izgrađena u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ugovora o koncesiji.

Koncesionar prije potpisivanja ugovora treba u proračun Republike Srpske uplatiti jednokratnu naknadu od 503 750 KM. Nakon što sunčana elektrana bude završena, koncesionar će plaćati koncesijsku naknadu u iznosu od 0,0055 KM po proizvedenom kW h električne energije, od čega će 95 posto sredstava biti usmjereno u proračun općine Trebinje.

Poslovni dnevnik
 Rusija je na šestom mjestu najvećih stranih ulagača u BiH, ali je na drugom mjestu u RS.

Od prošle godine, kada je ruska kompanija Gazprom kupila zemljište za izgradnju tvornice za preradu plina u Zvorniku, na istoku Bosne i Hercegovine, nije ništa urađeno. Ta ruska kompanija planira u tom gradu izgraditi postrojenje za plin, a ulaganje bi iznosilo oko 70 milijuna eura. Kako je za Radio Slobodna Europa (RSE) rekao Ljubo Glamočić, direktor tvrtke Gas-Res, koje je još 2017. potpisala sporazum s Gazpromom, krajem prošle godine ubrzali su aktivnosti, tehničke ekipe su dolazile, snimale stanje i lokacije, ali ih je pandemija usporila. Gazprom i Gas-Res su prije tri godine potpisali i pismo namjere o osnivanju zajedničke tvrtke.

Rusi su se obvezali da će buduće zvorničko postrojenje služiti za prevođenje plina u tekuće stanje, što bi znatno pojeftinilo njegov transport. Obveza Gazproma i njegovih tvrtki kćeri bila je da pripreme studiju ekonomske opravdanosti, čime bi se utvrdili i troškovi ulaganja. Gas- Res bi vjerovatno manjim dijelom sudjelovao u financiranju.

Izgradnja te tvornice Zvorniku jedna je od novijih mogućih izravnih ruskih investicija u Bosni i Hercegovini. Ruska Federacija s oko 352,5 milijuna eura na šestom je mjestu najvećih stranih ulagača u BiH, prema podacima Centralne banke BiH od prije dvije godine. Prema još neobjavljenim podacima te banke, od siječnja do rujna 2019. godine, Rusija je u BiH uložila 139 milijuna eura.

Prema visini ulaganja Rusija je u Republici Srpskoj drugi investitor, iza Srbije. Gotovo cjelokupni iznos ruskih investicija u BiH odnosi se na na taj BiH entitet. Najveći dio, 330,2 milijuna eura, uloženo je u proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.

Među najvećim ruskim ulaganjima je stvaranje Optima Grupe, koje upravlja razvojem naftne industrije kroz kompanije Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, koje su u velikim gubicima. Tu je i razvoj mreže benzinskih crpki Nestro Petrol. Naftna industrija Srbije, u vlasništvu ruske kompanije Gazprom Neft, 2012. potpisala je ugovor o kupovini 100% vlasništva kompanije OMV BH i preuzela 28 benzinskih crpki OMV-a u BiH. Sada posluju pod brendovima Gazprom i NIS Petrol. Znatan je broj ruskih investicija koje su nekada bile uspješne kompanije, posebno u energetskom sektoru, ali su stigle do dugova, stečaja ili promjene vlasničke strukture. Primjer su Birač i Alumina, IEFK bank, Energoinvest-Elektroenergetska oprema, Termoelektrana Ugljevik 3, te Hidroelektrana Mrsovo.

Arbitraža
Bosna i Hercegovina, odnosno Rudnik i Termoelektrana (RiTE) Ugljevik, morat će, prema arbitražnoj odluci, isporučiti određenu količinu električne energije Elektrogospodarstvu Slovenije.

Slovencima je odbijen zahtjev za udjel u vlasništvu elektroenergetskog javnog poduzeća u Republici Srpskoj. To je za portal Srpskainfo rekao Mlađen Mandić, zamjenik pravobranitelja Bosne i Hercegovine.

Riječ je završetku arbitražnog postupka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investiciijskih sporova u Washingtonu, po tužbi Elektrogospodarstva Slovenije protiv RiTE Ugljevik, a tužbeni zahtjev iznosi gotovo 1,5 milijardu KM (oko 766 mil. eura). 
Taj odštetni zahtjev odnosi se na tužbu za neisporučenu električnu energiju, kao i obračunate zatezne kamate na vrijednost neisporučene električne energije od 1995. godine, na dopunu tužbenog zahtjeva na ime sredstava uloženih u izgradnju RiTE Ugljevik, u skladu s tada važećim samoupravnim sporazumima.

Prema ugovoru kojeg su 1981. potpisale Slovenija i BiH, slovensko Elektrogospodarstvo ima pravo na trećinu struje iz Ugljevika temeljem svojih ulaganja u trećinu troškova izgradnje tog energetskog objekta koji je završen 1985. Isporuke trećine ukupne struje iz Ugljevika Sloveniji prekinute su 1991., najprije zbog prekinutih dalekovoda i uništene trafostanice u Slavoniji, a onda i rata u BiH, i nikad nisu obnovljene.

BiH je u arbitraži, Slovenija je u RiTE Ugljevik ulagala osamdesetih godina, dok je postojala SFRJ. Naime, osim navedenog arbitražnog postupka, Slovenci su, također 2014., pokrenuli protiv RiTE Ugljevik i arbitražni spor (u istoj pravnoj stvari i s identičnim iznosom u tužbenom zahtjevu), a koji se vodi u arbitražnom postupku u Beogradu. Đorđe Popović, direktor RiTE Ugljevik, rekao 2017. da je u toj arbitraži

Pravobraniteljstvo BiH formalno je zastupalo državu BiH, jer je ona tužena, ali da je RiTE imao svoje odvjetnike te time i dodatni trošak. U informaciji RiTE o zahtjevima odnosno tužbama Elektrogospodarstva Slovenije 2017. bilo je navedeno da su ukupno za odvjetnike u tom sporu potrošili 3,5 milijuna KM (oko 1,6 mil. eura).

Arbitražni postupak u središtu Međunarodnog centra u Haagu zaustavljen je u svibnju do donošenja odluke u Beogradu. U postupku u Beogradu, u srpnju je, kako objašnjava Mandić, zahtjev Slovenaca za udjelom u vlasništvu odbijen. “Odbijen je i zahtjev za plaćanje sudskih troškova. Jedino im RiTE Ugljevik mora isporučiti struju, ali nije još utvrđen iznos”, kaže Mandić, koji je s povoljnim raspletom događaja za BiH i RiTE Ugljevik upoznao i Savjet ministara BiH. Inače, RiTE Ugljevik u sljedeće tri godine planira poslovati s ukupnim gubitkom od čak 73,5 milijuna KM (oko 37,5 mil. eura), pisao je u svibnju portal Capital.ba. U planu poslovanja od 2020. do 2022., procjenjuje da će gubitak ove godine biti 15,7 mil. KM, godinu kasnije 22,3 mil. KM, a 2022. godine 35,4 mil. KM. Gubici su posljedica troškova rada novog postrojenja za odsumporavanje i remonta zbog kojih TE neće raditi.

Indikator.ba
Bosna i Hercegovina je povećala kvote za obnovljive izvore energije.

Odluku o odobrenju maksimalno moguće snage prihvata iz obnovljivih izvora električne energije u elektroenergetski sistem BiH, čime je važeća kvota povećana s dosadašnjih 460 MW na 840 MW za vjetroelektrane, odnosno s 400 MW na 825 MW za fotonaponske elektrane usvojila je Državna regulatorna komisija za električnu energiju.

– Ova odluka je produkt zajedničkih aktivnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, DERK-a i NOS-a BiH, čime će se na zadovoljstvo velikog broja investitora omogućiti integracija značajnih instaliranih kapaciteta iz obnovljivih izvora električne energije. Tako će se u budućnosti udio obnovljivih izvora u proizvodnom miksu BiH značajno povećati, a ujedno će se i smanjiti emisije stakleničkih plinova, što je i obaveza BiH preuzeta Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU u dijelu obaveza koje se odnose na energetsku tranziciju, kao i politika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

On je istaknuo da, osim brojnih benefita iz domena ekologije, integracijom obnovljivih izvora električne energije zahtjevima potrošnje može se odgovoriti na lokalnom nivou, čime se daje dodatni impuls u stabilnosti elektroenergetskog sistema BiH i njegovoj fleksibilnosti.

– Također, neupitno je da će investiranje u projekte obnovljive energije dovesti i do otvaranja novih radnih mjesta i poboljšanja ukupne poslovne klime u BiH, naglasio je ministar Košarac.

On je uputio apel svim institucijama da, u okvirima svojih nadležnosti, poduzimaju aktivnosti koje su usmjerene na povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, piše Indikator.