Bosna i Hercegovina

Informaciju je na svom Twitter nalogu najprije objavio predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH i čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović. „U vrijeme pandemije koronavirusa s kojom se suočava naše društvo i svijet, s osobnim zadovoljstvom mogu priopćiti da je Aluminij danas i službeno dobio novu šansu od Vlade FBiH koja je uvažila ponudu strateškog partnera“, napisao je Čović.

„Vlada podržava svako radno mjesto, a napose stoga jer se jamči 200 novouposlenih, a to su ljudi koji su sada tehnološki višak Aluminija“, dodala je. Ministrica je kazala kako će za dva tjedna biti održana Skupština Aluminija na kojoj će predstavnik Vlade Federacije BiH, koja ima najveći pojedinačni udjel u Aluminiju od 44 posto, podržati davanje u najam izraelsko-kineskoj grupaciji.

U ovoj kompaniji radnici su suvlasnici 44 posto udjela, dok je 12 posto dionica u vlasništvu Vlade RH koja je podržavala i ranije prijedloge o davanju u najam mostarske kompanije. Još od trenutka gašenja Aluminija u srpnju 2019., kada je isključen s napajanja električne energije, predsjednik MT Abraham Group Amir Gross Kabiri je uputio više poruka o tome da neće odustati od ulaska u Aluminij i pokretanja proizvodnje.

Zajedno s MT Abrahamom kineski partneri su državne kompanije China Machinery Engineering Corporation (CMEC) i China Industry of Engineering Metal & Foreign Co., Ltd. (NFC).  Dugovanja mostarske kompanije su premašila 220 milijuna eura. Aluminij je nakon teških ratnih razaranja, upravo uz potporu vlade RH, bio ponovno pokrenut 1997. godine. Njegovim gašenjem bez posla je ostalo 900 ljudi.

Predsjednik te cehovske udruge Adnan Smailbegović kaže da “problem s koronavirusom još nije eskalirao, ali ako potraje bh. ekonomija bi mogla biti u velikom problemu”.

“BiH je zemlja s malim tržištem koje uveliko ovisi od zbivanja na globalnoj sceni. Naš turizam već sad osjeća problem, kao i sektori transporta, prijevoza roba jer je smanjen promet roba i usluga, a to je bilo i prvo na udaru. Zbog problema u Italiji u problem dolaze tekstilci i obućari jer većina ih radi za talijanske firme i praktično su zaustavljeni”, komentirao je Smailbegović za portal Biznis.ba. Na zahtjev tekstilaca Udruženje poslodavaca zakazalo je svoje hitno zasjedanje zbog dogovora i planiranja što učiniti.

“Dosta tvornica će se morati privremeno zatvoriti, kako u Federaciji, tako i u RS-u”, kaže predsjednik Smailbegović. Pod posebnim udarom je industrija namještaja, gdje je proizvodnja došla u pitanje. “Italija je jedan od naših najvećih partnera, značajno tržište, a tamo se sada samo hrana kupuje pa dolazi do pada potražnje za našim proizvodima”, kazao je Smailbegović. Poslodavci s posebnom zebnjom promatraju stanje u Njemačkoj, najbitnijem tržištu za BiH. “Ukoliko bi i u Njemačkoj došlo do ozbiljnog širenja koronavirusa i restrikcija sličnih onima u Italiji, naša ekonomija potpuno bi stala”, smatra on. Problemi s koronavirusom, dodaje, neobični su i ozbiljniji nego oni s ekonomskom krizom 2008. “Ako se situacija sanira u naredna dva ili tri tjedna posljedice bi se mogle iskontrolirati, a u suprotnom smo na početku ogromnih problema”, kaže Smailbegović, dodajući kako bi se osim poslovnih ljudi i nositelji političkih funkcija trebali se pokrenuti i pomoći, ali “znajući kakva je generalno situacija u BiH”, on to ne očekuje.

Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH naglašava da je prerano davati paušalne ocjene koliko bi koronavirus mogao koštati bh. ekonomiju. “Ne bih želio špekulirati. Mi pratimo stanje iz mjeseca u mjesec. Evo više nas je koštalo uvođenje carina na Kosovu, nego ovaj problem s koronavirusom, jer smo tu konkretno izgubili 132 milijuna KM tržišta”, govori Vuković. Usprkos koronavirusu, posljednjih nekoliko mjeseci BiH bilježi značajan porast izvoza u Kinu. Tako je u siječnju izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 3,3 milijuna KM, što je za 97 posto više u odnosu na siječanj prošle godine. Istovremeno, uvoz iz Kine je pao za 5,41 posto i sada iznosi 41 milijun KM. U Kinu se najviše izvozi drvo, namještaj, papir i karton, cink i proizvode od cinka, madrace i proizvode od plastike. Predsjednik VTK optimističan je da će i pored krize zbog koronavirusa izvoz iz BiH u Kinu i dalje nastaviti s rastom.

“Kina će očito zbog svojih problema ostati bez nekih roba koje će morati potražiti na svjetskom tržištu. Na nama je da se trudimo, a i nadam se da ćemo mi biti ti koji će uspjeti plasirati svoju robu u što većoj količini.

Međutim, problem nastaje što više nema sajmova i gospodarskih foruma na kojima ljudi sklapaju poslove, pa se sve svodi na online komunikaciju”, navodi Vuković.

Zasad najveće posljedice krize snosi sektor turizma, jer se zbog straha od koronavirusa otkazuju brojne turističke posjete Bosni i Hercegovini. “Kinezi u ova doba godine obično najviše posjećuju BiH. Ali dolazili su i Talijani, koji nakon što posjete Hrvatsku, vole doći kod nas u Mostar i Međugorje. Nažalost, brojne takve posjete već su otkazane”, rekao je Vjekoslav Vuković, a prnosi Poslovni dnevnik

Trenutno je u realizaciji ili pripremi nekoliko projekata, a kako je potvrđeno, među zainteresiranima je veliki češki proizvođač Ostroj, čiji se strojevi i druga oprema, osim u Češkoj, koriste i u rudnicima u Slovačkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Ukrajini, Rusiji, Turskoj i Meksiku.

Vladimir Trochta, predsjednik kompanije Ostroj, kaže kako su trenutno usmjereni na natječaj za modernizaciju rudnika Breza, ali da su zainteresirani za cjelokupnu rudarsku industriju u BiH. “Ostroj je vrlo zainteresiran za modernizaciju industrije ugljena u BiH. Željeli bismo oživjeti i iskoristiti suradnju između proizvodnih kompanija sa sjedištem u bivšoj Čehoslovačkoj i kupaca i partnerskih kompanija sa sjedištem u bivšoj Jugoslaviji. Smatramo da je rudarski sektor regije Zapadnog Balkana, posebno industrija ugljena BiH, od strateškog značaja za našu kompaniju”, objašnjava Trochta.

On ističe da nude potpuno mehanizirani sustav za vađenje ugljena s minimalnim brojem radnika za njegovo održavanje. A da je pomoć uspješnih kompanija itekako potrebna rudarskom sektoru u BiH, pokazuje podatak da je u trećem kvartalu prošle godine akumilirani gubitak rudnika u koncernu EPBiH iznosio 769 milijuna KM (oko 393 milijuna eura). Zbog toga je vlada Federacije pokrenula program restrukturiranja elektroenergetskog sektora i rudnika.

Prema planu, smanjit će se administracija u sedam rudnika u FBiH. U svakom od njih postoji glavni direktor i tri izvršna direktora, upravni i nadzorni odbori, te će se ići na smanjenje njihovog broja. U sadašnjim rudnicima ukupno je 30% rudara i 70% administracije. Svi rudnici iz Zenice, Kaknja, Breze biti će vezani za Termoelektranu Kakanj. Na isti način bit će organiziran i rad rudnika mrkog ugljena u Tuzlanskom kantonu. “Misli se na rudnike Kreka, Živinice, Đurđevik, Mramor, Lipnica, koji će biti pod upravljanjem Termoelektrane Tuzla. Sada je zbog prekomjerne administracije otežana komunikacija između EPBiH i rudnika. Na običnu informaciju Elektroprivreda mora čekati više od 20 dana, zbog brojnih uprava i direktora u jednom rudniku”, kažu u vladi FBiH.

Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika u FBiH, ranije je za Faktor rekao da je u rudnicima u FBiH zaposleno 11.200 osoba. U rudnicima u sastavu koncerna EPBiH oko 2000 je tehnološki višak, koji će se rješavati kroz socijalno prihvatljivo zbrinjavanje u sljedeće tri godine.

Sardarov je, uz šestogodišnji zastoj ulaganja u hidroelektranu Mrsovo i termoelektranu Ugljevik 3, zanemario i dva hotela koja ima u RS.

Sada je onaj u Ugljeviku, koji je 2018. godinu završio u gubitku od 234.526 KM, prodao tvrtki Dragičević Company koja se bavi priređivanjem igara na sreću i hotel je ponovno otvoren 30. prosinca s novim imenom – Atlas.

S druge strane, hotel u Rudom ne radi i prošlog tjedna organizirana je prodaja namještaja i drugog inventara kako bi se provele presude koje su zbog dugova dobili bivši radnici tog hotela.

Prodaja nije realizirana do kraja, već samo djelimično, jer nije bilo zainteresiranih kupaca. Računi hotela u Rudom blokirani su 30. studenoga 2018. godine, a iste godine je zabilježen minus od 284.972 KM.

Potpuna nebriga za hotele i kašnjenje s ulaganjima u energetiku RS doveli su u svibnju prošle godine do gledišta da Sardarova kompanija Comsar zapravo odustaje od projekata u tom BiH entitetu, u koje je obećavala uložiti više od milijardu KM.

Portal Capital je pisao kako će Elektroprivreda RS (ERS), da bi Sardarovu olakšala odluku o odlasku, od njega otkupiti koncesije za neizgrađenu termoelektranu u Ugljeviku, hidroelektranu u Rudom i rudnik ugljena koji također nije počeo s radom.

ERS bi koncesije Sardarovu, prema procjeni koju je sam naručio, trebao platiti više od 180 milijuna KM (oko 92 mil. eura).

Međutim, prema novim informacija portala, iako ne poštuje ugovor o koncesiji, vlada RS dozvolila je kompaniji Comsar Energy da poveća snagu planirane TE Ugljevik 3 sa 600 na 700 megavata, suprotno Strategiji razvoja energetike RS koja na toj lokaciji predviđa 600 megavata i politici Energetske zajednice, prihvaćenoj u RS, a koje se odnosi na veću proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Sardarovu vlast RS opet izlazi ususret, objašnjava portal, a sve kako bi se povećala vrijednost koncesije i opravdala visoka cijena koju ERS planira platiti za njen otkup, nakon što je odbijena ruska korporacija ZIO – Podoljska tvornica za strojogradnju, koja je htjela beskamatno izgraditi Ugljevik 3.

Tako je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS prije tri mjeseca na zahtjev Comsara izdalo rješenje kojim se toj kompaniji dopušta pribavljanje studije utjecaja na okoliš za izgradnju novih blokova TE Ugljevik 3 snage 2×350 megavata.

Također, vlada RS je 30. prosinca 2019. donijela odluku o utvrđivanju uvjeta za produženje roka na koji je Sardarovu dodijeljena koncesija za izgradnju HE Mrsovo. Rok se može produžiti na razdoblje do 50 godina i u tom slučaju je ulagač dužan uplatiti jednokratnu koncesijsku naknadu od 193.150 KM.

S druge strane, navedeni ruski konzorcij ZIO, s kojim je dogovaran remont postojećih termoelektrana u Ugljeviku i Gackoj, ponudio je otkup koncesije od Sardarova i gradnju termoelektrane, i to tako da uveze svu potrebnu opremu i dijelove za gradnju dva nova bloka. Otplata je trebala biti osigurana kroz isporuku struje koja bi se dobila modernizacijom pogona.

Usto, Rusi bi gradili novu termoelektranu na koncesiji koja je dodijeljena Comsaru, za to bi dobili poticaj ruskih institucija i banaka namijenjenih izvozu.

Termoelektrana bi se otplaćivala od proizvodnje struje. RS bi nakon isplate postala vlasnik i tako dobila energetski objekt beskamatno.

ZIO je procijenio da su Sardarov i Comsar u Ugljevik 3 uložili 30 milijuna maraka, što je daleko manje od 180 milijuna koje je spremna platiti Elektroprivreda RS za koncesiju, rekao je izvor portala upućen u pregovore.

Prema tom izvoru, svi pregovori s Rusima stali su po naređenju Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, a Rusi su ostali u čudu, prenosi Poslovni dnevnik.

Vlada je tvrtki Eol prvi u listpadu 2012. dala koncesiju na 30 godina za izgradnju vjetroparka na Trusini sa 17 turbina ukupne instalisane snage od 51 megavat. Budući da izgradnja objekta vrijednog 150 mil. KM (oko 76 mil. eura) nije počela niti nakon nekoliko godina koncesija je oduzeta. U međuvremenu, tvrtke Omega Plus iz Beograda i Kermas Energija iz Zagreba, suvlasnici tvrtke Eol Prvi, ušli su u spor vrijedan gotovo 38 mil. eura.

Sada je postupak za dodjelu koncesije pokrenut na inicijativu tvrtke SDL Energy Company iz Istočnog Sarajeva. U registrima se navodi kako su tu tvrtku u veljači prošle godine osnovali Rafael Emanuel Davidovski, Svetislav Rajčević i Zeman Lukas te da je osnovna djelatnost proizvodnja električne energije. Na svojoj internet stranici navode kako sa svojim partnerima već više od 15 godina pružaju tehničke usluge sektoru vjetroenergije.

“Više od tisuću turbina na vjetar postavljenih i puštenih u pogon diljem Europe svjedoče o našem širokom iskustvu na kopnu i moru”, navodi se na internet stranici. Međutim, osim fotografija, portal Capital nije pronašao konkretan dokaz o njihovim referencama za posao u RS.

U odluci vlade RS o ponovnom postupku dodjele koncesije navodi se kako je izgradnja vjetroparka planirana na planinskom grebenu Trusina, na nadmorskoj visini između 934 i 1180 metara. Procijenjena godišnja proizvodnja je 160 gigavatsati. Ministarstvo energetike i rudarstva ovlašteno je da pripremi dokumentaciju za javno nadmetanje i u saradnji s Komisijom za koncesije provede postupak dodjele koncesije.

Ovaj projekt traje već nekoliko godina, nakon što su Britanci privatizirali bivši vareški Rudnik olova, cinka i barita. Od 2017. tvrtka Eastern Mining, koja djeluje u sklopu Adriatic Metalsa, dovršila je više od 33.000 metara istražnog bušenja sa 150 bušotina, proširujući poznato područje mineralizacije.

Nekoliko bušotina je testirano na plemenite metale pri čemu je ustanovljena mineralizacija izuzetne kvalitete. Posljednja vijest koja je stigla ovih dana iz Eastern Mininga je da su dobili dozvolu kantonalnih vlasti za eksploataciju zlata.

Miloš Bošnjaković, direktor kompanije Eastern Mining, kaže da će budući rudnik u Varešu dati novu sliku gospodarstva BiH, a time što su uvršeni na londonsku i australsku burzu znači da ispunjavanju visoke rudarske standarde. “Nakon što smo kupili ovaj projekt u stečaju od države BiH, počeli smo provjeravati povijesne podatke koje smo zatekli, a zatim smo dizajnirali naš program i geološka istraživanja primjenjujući svjetski priznate metode”, kaže Miloš Bošnjaković.

Prema njegovim riječima, primarni cilj kompanije bio je potvrda ekonomski opravdanih rezervi cinka, olova i barita i 2019. godine u tome su i uspjeli. “Bazične metale u koje spadaju cink i olovo uvijek prate i plemeniti metali pa je to slučaj i u Varešu na našem istražnom području. Mi ćemo kroz proces proizvodnje izdvajati sve minerale koje smo potvrdili višegodišnjim geološkim istraživanjem, a to su cink, olovo, barit, zlato, srebro i bakar”, objašnjava Bošnjaković. Trenutna istraživanja obavljaju se na površini od 8,6 četvornih kilometara, a proširenje ovisi o rezultatima geoloških istraživanja.

Otvaranje rudnika za kojeg se izrađuje studiju opravdanosti, koja uključuje dizajn budućih kopova, očekuje se 2022. godine, ako prikupljanje dozvola bude išlo prema planu. Najavljuje se zapošljavanje oko 350 radnika

Kompanija Adriatic Metals procijenila je neto vrijednost metala u Varešu na 916 milijuna dolara. Najavljuje se da će eksploatacija trajati 15-ak godina, od 2022. do 2037. To znači da će čista zarada u prosjeku iznositi stotinjak milijuna KM godišnje, navodi BiznisInfo.

Riječ je o velikom novcu, jer npr. neto dobit Elektroprivrede BiH, koja obuhvaća i većinu rudnika u FBiH, 2018. godine je iznosila oko 52 milijuna KM, a dobit Elektroprivrede HZHB iste godine bila je oko 16 milijuna KM. Koncesijska naknada Zeničko-dobojskom značajno će pridonijeti infrastrukturi ZDK-a i grada Vareša, donosi Poslovni dnevnik.

Kako su izvijestili iz Aluminija, Nadzorni odbor je za 21. veljače sazvao sjednicu Skupštine društva na kojoj će se dati odluku o ponudi za uzimanje u najam pogona. U Skupštini je je Vlada Federacije BiH najveći pojedinačni vlasnik s 44 posto udjela, još toliko imaju radnici, a vlasnik 12 posto dionica je Vlada Republike Hrvatske.

Nadzorni odbor je zatražio da se u prijedlog ugovora dodaju unesu preinake prema kojima bi se investitori obvezali u roku od pet godina godina ponovno angažiraju svih 900 radnika koliko ih je radilo u trenutnju njezina gašenja u srpnju prošle godine. Inače, posljednji djelatnici napustili su Aluminij potkraj siječnja te su pozvali Vladu Federacije BiH da prihvate ponudu izraelsko-kineske grupe koja je dostavila ponudu za ponovno pokretanje proizvodnje.

Predsjednik M.T. Abraham Group Amir Gross Kabiri nedavno je rekao da bi prvo pokrenuo pogon Ljevaonice, a postupno pokušao pokrenuti pogone Anoda i Elektrolize koja je najveći potrošač električne energije. Mostarski Aluminij je nakon ratnih razaranja uz potporu Hrvatske bio ponovno pokrenut 1997. godine, a prestao je raditi u srpnju pošto je isključen s napajanja električne energije zbog dugova koji su se popeli na 220 milijuna eura.

U kompaniji ukupno je bilo zaposleno oko 900 djelatnika i bila je dugo vremena najveći izvoznik iz BiH te najvažnija tvornica u Hercegovini.

Njezinim gašenjem ugroženo je postojanje i velikog broja manjih kompanija koje su im bili partneri ili su se bavile obradom metala aluminija, ali i luke Ploče, te Hrvatskih željeznica i Željeznica federacije BiH. – Pročitajte više na: https://www.bljesak.info/gospodarstvo/ulaganja/tomislavgrad-dobiva-pogon-za-prociscavanje-otpadnih-voda-vrijedan-24-milijuna/300650

Instalirana snaga energetskog postrojenja bit će 60 megavata, a procijenjena godišnja proizvodnja 84 gigavatsata. Naime, na zahtjev Hamovićeve kompanije EFT International Investments Holding Limited, vlada Republike Srpske je na sjednici 16. siječnja donijela odluku o pokretanju postupka dodjele koncesije.

“Ovlašteno je Ministarstvo energetike i rudarstva da pripremi dokumentaciju za javno nadmetanje i u suradnji s Povjerenstvom za koncesije RS provede postupak dodjele koncesije u skladu sa zakonom”, navodi se u odluci vlade. Vuk Hamović, inače, u Republici Srpskoj ima dvije kompanije čiji promet, kroz proizvodnju i izvoz struje, svake godine iznosi stotine milijuna maraka.

Jedna je Hamovićeva kompanija Rudnik i termoelektrana Stanari, pokraj Doboja, koja je 2018. godine imala prihode od 196 milijuna maraka (oko 100 mil. eura) i dobit od gotovo 40 milijuna KM. Druga je kompanija EFT Bileća koja je od međunarodne trgovine strujom u 2018. godini, sa samo tri zaposlena, prihodovala 91,2 milijuna KM i ostvarila dobit od 166.352 KM.

Vlada Republike Srpske više je puta do sada izlazila Hamoviću ususret donoseći odluke koje su išle izravno u njegovu korist i na štetu RS, pa nema sumnje da će i u projektu solarne elektrane imati njenu punu podršku, piše Capital.ba. Tako se Petar Đokić, ministar industrije energetike i rudarstva RS, 2016. godine u ime RS izmjenama pravilnika odrekao najmanje 100 milijuna KM koncesijskih naknada, koje su joj trebale pripasti samo od kompanije EFT, objašnjava portal.

Zbog takvog djelovanja ministar Đokić je postao predmet istrage MUP-a Republike Srpske koji je 2017. godine izuzeo određenu dokumentaciju iz Povjerenstva za koncesije RS. Izmjenama Pravilnika o visini koncesijske naknade i bankarskim jamstvima u području elektroenergetike, energenata, rudarstva i geologije u RS, Đokić je koncesionare koji u svom sastavu imaju rudnik i termoelektranu (kao što su Hamovićevi Stanari) oslobodio plaćanja posebne naknade za ekspolataciju ugljena kojeg koriste za proizvodnju struje.

“Koncesionar, koji u svom sastavu ima rudnik i termoelektranu ne plaća posebno naknadu za eksploataciju ugljena koji služi za proizvodnju struje u termoelektrani, nego plaća ukupnu koncesijsku naknadu u visini od 3,6 posto od godišnjeg prihoda, ostvarenog proizvodnjom i prodajom tako dobivene električne energije”, navedeno je u tom pravilniku.

Međutim, već nakon nekoliko mjeseci došle su nove olakšice koncesionarima na račun proračuna RS. Novim izmjenama pravilnika, koncesionarima koji istovremeno plaćaju i naknadu za korištenje prirodnih resursa, smanjena je koncesijska naknada više od šest puta, odnosno sa 3,6 posto na 0,5 posto.

U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS tvrde da sporne izmjene pravilnika o plaćanju koncesijske naknade za koncesionare koji imaju rudnik i termoelektranu ne daju prednost niti jednom koncesionaru, već da ih sve dovode u ravnopravan položaj. Iz kompanije EFT RiTE Stanari rekli su da su plaćali i više od onog što je obračunato ukupnom koncesijskom naknadom od 3,6 posto od godišnjeg prihoda, donosi Poslovni dnevnik.

Ključne promjene i obveze koje će obuhvatiti program su razdvajanje i neovisnost djelatnosti distribucije te, među ostalim, računovodstveno razdvajanje opskrbe na onu reguliranu i tržišnu. Podsjećamo, program je povezan s drugim aktivnostima u tamošnjem elektroenergetskom sektoru, što uključuje modernizaciju i restrukturiranje rudnika ugljena.