Bosna i Hercegovina

Arbitraža
Bosna i Hercegovina, odnosno Rudnik i Termoelektrana (RiTE) Ugljevik, morat će, prema arbitražnoj odluci, isporučiti određenu količinu električne energije Elektrogospodarstvu Slovenije.

Slovencima je odbijen zahtjev za udjel u vlasništvu elektroenergetskog javnog poduzeća u Republici Srpskoj. To je za portal Srpskainfo rekao Mlađen Mandić, zamjenik pravobranitelja Bosne i Hercegovine.

Riječ je završetku arbitražnog postupka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investiciijskih sporova u Washingtonu, po tužbi Elektrogospodarstva Slovenije protiv RiTE Ugljevik, a tužbeni zahtjev iznosi gotovo 1,5 milijardu KM (oko 766 mil. eura). 
Taj odštetni zahtjev odnosi se na tužbu za neisporučenu električnu energiju, kao i obračunate zatezne kamate na vrijednost neisporučene električne energije od 1995. godine, na dopunu tužbenog zahtjeva na ime sredstava uloženih u izgradnju RiTE Ugljevik, u skladu s tada važećim samoupravnim sporazumima.

Prema ugovoru kojeg su 1981. potpisale Slovenija i BiH, slovensko Elektrogospodarstvo ima pravo na trećinu struje iz Ugljevika temeljem svojih ulaganja u trećinu troškova izgradnje tog energetskog objekta koji je završen 1985. Isporuke trećine ukupne struje iz Ugljevika Sloveniji prekinute su 1991., najprije zbog prekinutih dalekovoda i uništene trafostanice u Slavoniji, a onda i rata u BiH, i nikad nisu obnovljene.

BiH je u arbitraži, Slovenija je u RiTE Ugljevik ulagala osamdesetih godina, dok je postojala SFRJ. Naime, osim navedenog arbitražnog postupka, Slovenci su, također 2014., pokrenuli protiv RiTE Ugljevik i arbitražni spor (u istoj pravnoj stvari i s identičnim iznosom u tužbenom zahtjevu), a koji se vodi u arbitražnom postupku u Beogradu. Đorđe Popović, direktor RiTE Ugljevik, rekao 2017. da je u toj arbitraži

Pravobraniteljstvo BiH formalno je zastupalo državu BiH, jer je ona tužena, ali da je RiTE imao svoje odvjetnike te time i dodatni trošak. U informaciji RiTE o zahtjevima odnosno tužbama Elektrogospodarstva Slovenije 2017. bilo je navedeno da su ukupno za odvjetnike u tom sporu potrošili 3,5 milijuna KM (oko 1,6 mil. eura).

Arbitražni postupak u središtu Međunarodnog centra u Haagu zaustavljen je u svibnju do donošenja odluke u Beogradu. U postupku u Beogradu, u srpnju je, kako objašnjava Mandić, zahtjev Slovenaca za udjelom u vlasništvu odbijen. “Odbijen je i zahtjev za plaćanje sudskih troškova. Jedino im RiTE Ugljevik mora isporučiti struju, ali nije još utvrđen iznos”, kaže Mandić, koji je s povoljnim raspletom događaja za BiH i RiTE Ugljevik upoznao i Savjet ministara BiH. Inače, RiTE Ugljevik u sljedeće tri godine planira poslovati s ukupnim gubitkom od čak 73,5 milijuna KM (oko 37,5 mil. eura), pisao je u svibnju portal Capital.ba. U planu poslovanja od 2020. do 2022., procjenjuje da će gubitak ove godine biti 15,7 mil. KM, godinu kasnije 22,3 mil. KM, a 2022. godine 35,4 mil. KM. Gubici su posljedica troškova rada novog postrojenja za odsumporavanje i remonta zbog kojih TE neće raditi.

Indikator.ba
Bosna i Hercegovina je povećala kvote za obnovljive izvore energije.

Odluku o odobrenju maksimalno moguće snage prihvata iz obnovljivih izvora električne energije u elektroenergetski sistem BiH, čime je važeća kvota povećana s dosadašnjih 460 MW na 840 MW za vjetroelektrane, odnosno s 400 MW na 825 MW za fotonaponske elektrane usvojila je Državna regulatorna komisija za električnu energiju.

– Ova odluka je produkt zajedničkih aktivnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, DERK-a i NOS-a BiH, čime će se na zadovoljstvo velikog broja investitora omogućiti integracija značajnih instaliranih kapaciteta iz obnovljivih izvora električne energije. Tako će se u budućnosti udio obnovljivih izvora u proizvodnom miksu BiH značajno povećati, a ujedno će se i smanjiti emisije stakleničkih plinova, što je i obaveza BiH preuzeta Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU u dijelu obaveza koje se odnose na energetsku tranziciju, kao i politika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

On je istaknuo da, osim brojnih benefita iz domena ekologije, integracijom obnovljivih izvora električne energije zahtjevima potrošnje može se odgovoriti na lokalnom nivou, čime se daje dodatni impuls u stabilnosti elektroenergetskog sistema BiH i njegovoj fleksibilnosti.

– Također, neupitno je da će investiranje u projekte obnovljive energije dovesti i do otvaranja novih radnih mjesta i poboljšanja ukupne poslovne klime u BiH, naglasio je ministar Košarac.

On je uputio apel svim institucijama da, u okvirima svojih nadležnosti, poduzimaju aktivnosti koje su usmjerene na povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, piše Indikator.

Klix.ba
Kompanija Kovan iz Gračanice pri završetku je izgradnje tvornice peleta u portugalskom gradu Castelo Branco. BiH kompanija s investitorom, kompanijom David Calaveiras Madeiras Tratadas, ima potpisan ugovor vrijedan milijun eura, a ukupno ulaganje u tvornicu je pet milijuna eura, piše Klix.ba.

“Kovanov posao je da isporuči linije za proizvodnju drvenog peleta kapaciteta tri tone na sat, po načelu ključ u ruke”, kaže Damir Babić, voditelj projekta.

“Kovan M.I. Gračanica je u BiH i regiji poznat pod brendom Ekoline i kotlovima za drveni pelet. Osim proizvodnje kotlova za sagorijevanje peleta Kovan MI se bavi izradom opreme za proizvodnju drvenog peleta.

Imamo vlastitu tvornicu peleta u Olovu, koja je naše glavno ispitno središte za svu opremu i tehnologiju koja se koristi u proizvodnji peleta. Metalni pogon u Gračanici ima velike tehnološke mogućnosti izrade kompleksnih metalnih sklopova i strojeva, što nam omogućava da imamo samostalni razvoj elemenata bez proizvodnih ograničenja”, kaže Babić.

Portugalski investitor se za BiH kompaniju odlučio uz ponude iz Njemačke, Austrije i Mađarske jer je tehnologija iz Gračanice naprednija i već dokazana u instaliranim tvornicama u BiH, Srbiji i Makedoniji. “Ugovor je sklopljen u studenome 2019. godine, nakon čega je krenula priprema i projektiranje linije za proizvodnju drvenog peleta. Kompletna oprema isporučena je u vrijeme korona krize. Trenutno traju finalni montažni radovi, a puštanje u rad tvornice planirano je za sljedeći mjesec.

“Projekt u Portugalu treba biti prekretnica u našem poslovanju jer smo dokazali kupcima da možemo raditi projekte na visokoj razini. Cijeli tim je uradio vrhunski posao, od pregovaranja do projektiranja, proizvodnje i montaže. Sve je bilo savršeno. U vrijeme pandemije uspjeli smo realizirati projekt na drugom kraju Europe”, dodaje Babić.

Indikator.ba
Bosna i Hercegovina je za razdoblje prve polovine 2020. godine izvezla 3.4 TWh električne energije u vrijednosti od 286 miliona KM, što pokazuju analitički podaci Edhema Bičakčića, predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme.

Ovo predstavlja povećanje izvezenih količina, za 20 posto u odnosu na isto razdoblje, prethodne godine, kada je izvezeno 2.85 TWh električne energije.

Povećanje količina izvoza električne energije nije pratio i finansijski rezultat, koji je manji za tri procenta što je uglavnom uzrokovno pojavom bolesti Covid-19, usljed koje je došlo do pada potrošnje i pada cijena električne energije na međunarodnim berzama.

Prosječna izvozna cijena je iznosila 43 EUR/MWh, što je smanjenje od 19 posto u odnosu na isti period 2019. godine. Na globalnom tržištu pad cijena natjerao je neke proizvođače da u određenim periodima kupce posebno stimulišu da bez plaćanja, ili uz određenu nadoknadu, preuzimaju njihove viškove energije. Autor analize podsjeća na to da se nešto slično dogodilo i na tržištu nafte.

U ovom polugodišnjem periodu u BiH je uvezeno je 1.3 TWh, što predstavlja smanjenje uvoza količina električne energije za 12 posto, u odnosu na isti period prošle godine. Kada se posmatraju finansijski pokazatelji u ovom polugodištu smo za uvoz struje potrošili 40 miliona KM, što u odnosu na 190 miliona KM koliko je uvezeno u istom period prethodne godine predstavlja smanjenje od 79 procenata, donosi portal Indikator.ba.

 

 

B 92
Ministar energetike Republike Srpske Petar Đokić je najavio kako će izgradnja prvog vjetroparka u RS, u Nevesinju, vrijednog 130 milijuna KM, početi u ruju, piše internetski portal b92.

Istaknuo je kako je ova investicija od velikog značaja za Republiku Srpsku jer će u bilancama ukupno proizvedene električne energije u RS ovaj objekt proizvodnjom od oko 50 megavata instalirane snage bitno utjecati na strukturu ukupno proizvedene električne energije, odnosno povećati obim energije koja se dobiva iz obnovljivih izvora.

“Druga važna činjenica je da ovaj projekat ima izuzetno veliku vrijednost od oko 130 milijuna KM (66,4 milijuna eura), a u realizaciji projekta će učestvovati lokalne kompanije, odnosno domaći podizvođači. Nakon izgradnje ovog objekata imat ćemo koncesijsku naknadu od oko milijun KM na godišnjoj razini”, naglasio je Đokić. Dodao je kako je ovo samo jedna u nizu izgradnje vjetroelektrana, te da će se na području Nevesinja na lokalitetu Trusina graditi još jedan vjetropark. “Tu ćemo obnoviti i postupak za dobivanje koncesije i dobiti novog investitora već u ovoj godini.

Čitavo hercegovačko područje ima potencijal da se izgradi još nekoliko vjetroelektrana, ali ta izgradnja je uvjetovana kapacitetom prijenosa koji ima mreža, što znači da Elektroprijenos treba krenuti u razvoj kapaciteta kako bi mogli prihvatiti energiju s ovakvih objekata”, naveo je Đokić, prenosi Biznisnfo. Ministar je naglasio i da će u Hercegovini biti izgrađeno i nekoliko solarnih elektrana. “Prije dvadesetak dana smo potpisali ugovor o koncesiji za solarnu elektranu. Također, Elektroprivreda Republike Srpske je dobila koncesiju za izgradnju solarne elektrane na području Trebinja, a imaju koncesiju i za izgradnju vjetroelektrane Hrgud na području Berkovića.

Načelnik općine Nevesinje Milenko Avdalović istaknuo je kako je ovo jedan u nizu energetskih projekata na području Nevesinja koji će donijeti dosta dobra općini. “Sama investicija je od više od 100 milijuna KM. To znači puno za domaće tvrtke koje će izvoditi radove, za ljude na čijoj će se zemlji graditi, ali i općinu koja će godišnje imati oko milijun KM prihoda od ovog vjetroparka. Taj novac planiramo koristiti za druge investicije”, istaknuo je Avdalović. Predstavnik investitora iz Njemačke Admir Rahimić je izrazio nadu da će do sredine 2022. godine ovaj vjetropark biti priključen na mrežu.

Start.ba
U okviru projekta plinifikacije, izgradnje sistema distribucije prirodnog plinaa, “Rafinerije nafte Brod” a.d. Brod uspješno je završena još jedna etapa radova.

Naime, na području “Rafinerije nafte Brod” u potpunosti su završeni građevinsko-montažni radovi unutrašnjeg sistema cjevovoda namjenjenog za distribuciju i snabdjevanje kotlovnice Rafinerije nafte Brod prirodnim plinom. U tu svrhu unutar Rafinerije položeno je više od 1,3 km cjevovoda. Završetkom ove faze građevinsko–montažnih radova omogućeno je da kotlovnica, koja u kontinuitetu održava u radu pogonske sisteme Rafinerije kao energent koristi plin, a ne mazut.

Nadležna komisija sačinjena od eksperata za ovu fazu radova ocjenila je pozitivnim završne radove na unutrašnjem cjevovodu, te izvršila tehnički prijem novoizgrađenog unutrašnjeg sistema cjevovoda namjenjog za distribuciju plinaa. Ovaj energent koji će zamjeniti upotrebu mazuta u Rafineriji je energetski efikasniji i ekološko čistiji.

Napominjemo, svi radovi na projektu izvode se u skladu sa preporukama Institituta za javno zdravstvo Republike Srpske i mjerama prevencije u cilju sprečavanja širenja virusa COVID-19 i bezbjednosti svih radnika.

Iako je prvobitno bilo planirano da plinovodovod bude pušten u rad u III kvartalu tekuće godine, zbog odlaganja radova uzrokovanih uvođenjem vanrednog stanja zbog pandemije korona virusa, rok je odgođen za decembar ove godine, navodi se iz Rafinerije Brod, piše Start.ba

Capital.ba
Elektrofiltersko postrojenja na termoelektrani u Ugljeviku, u Republici Srpskoj, koje je plaćeno oko 20 milijuna maraka (oko 10 milijuna eura), ne radi i ispušta veću koncentraciju štetnih čestica od dopuštenih, jer je izvođač radova, češka kompanija ZVVZ Enven Engineering, ugradila oštećenu opremu.

Skupo plaćeni sustav koji je vlasniku termoelektrane Elektroprivredi Republike Srpske, najvećem proizvođaču struje, trebao riješiti problem s velikim onečišćenjem, te ujedno smanjiti snažan pritisak javnosti i udruga za zaštitu okoliša, ne radi punim kapacitetom, piše portal Capital.ba.

Prema saznanjima portala, nezadovoljni radom elektrofiltera, vodeći ljudi rudnika i termoelektrane (RiTE Ugljevik) prisiljeni su platiti 200.000 maraka (oko 100.000 eura) za izradu studije koja treba dati odgovor na pitanje što učiniti kako bi oštećeno postrojenje proradilo u punom obujmu. Plan je da se ide u izmjene postojećeg projektnog rješenja, a da se zatim u etapama dođe do funkcionalnog sustava. Bez učinkovitog rada elektrofiltera ne može dobro raditi niti novoizgrađeni sustav za odsumporavanje plaćen 160 milijuna maraka. Naime, zadatak elektrofiltera je bio da smanji koncentraciju čvrstih čestica ispod 50 miligrama po prostornom metru prije nego što dim i plinovi dođu u postrojenje za odsumporavanje.

Međutim, kako se pokazalo, to je nemoguće jer su vrijednosti čestica daleko iznad očekivanih i dopuštenih. U jamstvenom testu koji je obavljen prošle godine koncentracije čvrstih čestica na izlazu iz postrojenja bile su od 65,37 do 66,04 miligrama po prostornom metru. U siječnju ove godine bile su i tri puta veće od dopuštenih. Uprava termoelektrane priznaje da češka kompanija ZVVZ Enven Engineering, koja je projektirala postrojenje nije zadovoljila minimalne uvjete koji su bili propisani.

Indikator.ba
Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar je od mostarskog Aluminija zaključno sa 31. decembrom 2019. godine ukupno potraživala 292,9 miliona KM, pokazuje izvještaj nezavisnog revizora kompanije.

Od ukupnog duga 67,7 miliona predstavlja preostali nenaplaćeni dio potraživanja koja su se trebala otplaćivati obročnom otplatom u periodu od 15 godina na osnovu dva ugovora iz decembra 2018. godine, i to ugovora o reprogramu duga između društva Aluminij Trade d.o.o. Mostar i Aluminij d.d. Mostar, kojim je utvđren plan otplate u iznosu od 23,9 miliona KM, te aneksa ugovora o izmirenju dospjelog duga između EPHZHB i Aluminij d.d. Mostar sa utvrđenim planom otplate duga u iznosu od 44,3 miliona KM.

Ova potraživanja su kroz računovodstvene evidencije na dan 31. decembra 2019. umanjena za iznos od 8,0 miliona KM te su iznosila 59,7 miliona KM. Potraživanja su osigurana založnim pravom na imovini Aluminija procijenjene vrijednosti 95,1 milion KM.

Budući da kupac do 20. januara 2020. godine nije uplatio dospjele rate po navedenim ugovorima, cjelokupni preostali iznos po oba ugovora od 67,7 miliona KM dospio je na naplatu 20. januara 2020. godine, te je računovodstveno prenesen u kratkotrajna potraživanja. Pri tome postupak prinudne naplate kroz založene nekretnine EP HZHB nije u mogućnosti provesti do isteka roka za finansijsku konsolidaciju Aluminija, odnosno do 31. decembra 2021. godine.

Od ostalog duga, iznos od 137,5 miliona KM odnosi se na dug za period od 30. juna 2013 godine do 31. decembra 2015. godine za koji su pokrenuti sudski postupci, a vrijednost potraživanja u cjelosti je umanjena na teret finansijskog rezultata u prethodnim razdobljima.

Preostali iznos duga od 87,7 miliona KM odnosi se na dospjela potraživanja na osnovu računa za isporučenu električnu energiju u periodu od januara do juna 2019. godine. Za ovaj dug pokrenut je sudski postupak i postignuta sudska nagodba o odgodi plaćanja do jedne godine. Rješenjem Općinskog suda u Mostaru od 30. septembra 2019. odgođeno je izvršenje naplate ostatka duga za električnu energiju iz 2019. godine na period od godinu dana od zaključenja sudske nagodbe.

Prema procjeni nadoknadivog iznosa na dan 31. decembar 2019. EPHZHB je umanjila ova potraživanja na iznos od 48,2 miliona KM, što je iskazano na teret finansijskog rezultata za 2019. Dug za električnu energiju bio je najveći razlog za gašenje mostarskg Aluminija, a pod velikim znakom pitanja je kako će on biti riješen. Uprkos tome iz Abraham grupe, koja je u aprilu ove godine u najam uzela Aluminijeve pogone, stižu najave da bi bivši hercegovački gigant mogao krenuti s proizvodnjom kroz novoutemeljenu firmu Aluminij Industries u augustu ove godine.

Indikator.ba
 G-Petrol d.o.o. namjerava zakupiti četiri benzinske pumpe u Hercegovini, proizilazi iz prijave koncentracije ove kompanije Konkurencijskom vijeću BiH.

G-Petrol namjerava uzeti pod zakup stanice Doljani (opština Čapljina), Gabela (opština Čapljina), Veljaci (opština Ljubuški) i Grude (opština Grude), sa periodom zakupa u trajanju od 15 godina od dana preuzimanja.

– Pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole jednog privrednog subjekta nad drugim, koja će nastati dugoročnim zakupom poslovnih prostora, navodi se u prijavi.

Ova koncentracija, prema podacima iz prijave, imat će učinak na relevantnom tržištu trgovine na malo motornim gorivima u specijalizovanim prodavnicama, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, navodi se u obavijesti Konkurencijskog vijeća BiH.

U prijavi se ne navodi čije pumpe Gazprom uzima pod zakup, ali s ozbirom na lokacije i njihov broj, jsano je da je riječ o pumpama pod brendom Oktan kompanije Ero d.o.o. Doljani. G-Petrol na ovaj način širi prisustvo u Hercegovini, gdje trentuno ima benzinske stanice u Mostaru, Širokom Brijegu i Čapljini. G-Petrol dio je ruske kompanije NIS Gazprom Neft, a kojom se upravlja iz Srbije. Gazprom je na tržište BiH ušao preuzimanjem OMV-ovih benzinskih stanica 2013. godine.

Svaka akcija Naftne industrije Srbije vlasniku će doneti 27,14 dinara u bruto iznosu na ime dividendi za 2019. godinu, navodi se u predlogu odluke Skupštine akcionara NIS-a za sednicu zakazanu za 30. jun.

Akcionarima će ukupno biti podeljeno 4,4 milijardi dinara, što je četvrtina dobiti iskazane u bilansu uspeha NIS-a za prošlu godinu. Dividenda će biti isplaćena u roku od pola godina od odluke Skupštine, a dan i postupak isplate odrediće Odbor direktora te kompanije.

Federacija
Vlada Federacije BiH je na ovotjednog sjednici u Mostaru dala suglasnost za veleprodajnu cijenu prirodnog plina za tvrtke koje se bave distribucijom tog energenta u Bosni i Hercegovini, počevši od 1. svibnja, koja iznosi 530 KM (oko 2060 kuna)/1000 standardnih prostornih metara (Sm3), odnosno 0,530 KM (oko dvije kune)/Sm3, bez uračunatog poreza na dodanu vrijednost.

Kako je navedeno u obrazloženju, BH-Gas je poslovnu 2020. počeo smanjenjem cijene prirodnog plina prema kućanstvima i ona je sa 640 KM (oko 2500 kuna)/1000 Sm3 pala na 585 KM (oko 2280 kuna)/1000 Sm3, s primjenom od 1. siječnja. Riječ je o smanjenju od 8,59 posto, objavljeno je na stranicama vlade FBiH.

Kada se usporedi cijena prirodnog plina na kraju 2019. godine od 640 KM/Sm3 s novopredloženom cijenom BH-Gasa u iznosu od 530 KM/1000 Sm3, smanjenje za distributere iznosi 17 posto.