Veliki pritisak
Na svjetskim financijskim tržištima prošloga tjedna zabilježen je pad cijena dionica zbog strahova ulagača od negativnih posljedica trgovinskog rata koji vodi američki predsjednik Donald Trump. Zbog carinskih prijetnji i povećanja carina na uvoz čelika i aluminija u SAD, tržišta su bila pod velikim pritiskom. S&P 500 pao je 2,3 posto, dok je Nasdaq zaronio 2,4 posto, čime su burze zabilježile četvrti tjedan uzastopnog pada. Investitori su zabrinuti da bi ovaj sukob mogao dovesti do ubrzanja inflacije, usporavanja rasta gospodarstava i smanjenja međunarodne trgovine, što bi imalo dugoročne negativne efekte na globalnu ekonomiju.
Eskalacija trgovinskog rata između SAD-a i njegovih glavnih partnera poput Kanade, Kine i Europske unije stvorila je dodatnu nesigurnost. Kanada i Europska komisija najavile su protumjere, uključujući visoke carine na američke proizvode poput viskija, a Trump je uzvratio prijetnjama o 200-postotnim carinama na europska vina. S obzirom na to da nijednog dana nije prošlo bez novih vijesti o carinskim mjerama, tržišta su bila pod stalnim stresom. Ovakva situacija nije samo izazvala nestabilnost na financijskim tržištima, nego i smanjila optimizam među investitorima koji strahuju od dugoročnih negativnih posljedica za globalni rast.
Na valutnim tržištima, dolar je nastavio slabiti zbog trgovinskog rata i prijetnji koje donosi politika američke administracije. Dolarov indeks pao je za 0,15 posto, dok je tečaj eura prema dolaru porastao 0,45 posto. S obzirom na to da je Europska unija usmjerena na povećanje javne potrošnje, dok SAD planira smanjenje savezne potrošnje, dolar je izgubio na vrijednosti. Prema analitičarima, pad dolara nije samo rezultat trgovinskog rata, nego i smanjenja fiskalnih poticaja u SAD-u, dok Europska unija nastoji potaknuti rast gospodarstva kroz povećanje investicija. Zbog jačanja eura, koji se smatra stabilnijim, ulagači su počeli tražiti sigurnost u europskoj valuti.
U Europskoj uniji, posebno u Njemačkoj, najavljuju se mjere za povećanje potrošnje i jačanje gospodarstva. Nova vlada planira nova zaduženja i osnivanje fondova za poticanje rasta, što bi moglo dodatno osnažiti euro. S obzirom na promjene u fiskalnim politikama, euro je ojačao, dok su kamatne stope Europske središnje banke pri kraju ciklusa smanjenja, dok se očekuje nastavak smanjenja kamatnih stopa u SAD-u, što bi moglo dodatno oslabiti dolar.
Oporavak tržišta u Aziji i kineske mjere za poticanje potrošnje
Iako su burze u Europi i Sjedinjenim Državama bile pod velikim stresom, tržišta u Aziji bilježe oporavak. Indeksi na azijskim burzama porasli su, pri čemu je najviše zabilježen rast na južnokorejskom tržištu od 1,58 posto. Optimistična očekivanja temelje se na najavama kineskih vlasti koje su predstavile mjere za poticanje domaće potrošnje, uključujući povećanje dohodaka i subvencioniranje brige o djeci. Ove mjere bi trebale ojačati kinesku ekonomiju i povećati potražnju, što je odrazilo i na tržište. Uz to, podatci o rastu industrijske proizvodnje u Kini dali su dodatnu potporu optimizmu među investitorima.
Cijene nafte bile su pod snažnim utjecajem geopolitičkih napetosti, što je potaknulo njihovu blagu korekciju na svjetskim tržištima. Cijena barela na londonskoj burzi porasla je za 1,06 posto, na 71,33 dolara, dok je na američkom tržištu WTI nafta poskupjela za 1,12 posto, dosegnuvši cijenu od 67,94 dolara. Povećanje napetosti na Bliskom istoku, uključujući najavu nastavka američkih napada na Hutije u Jemenu, podiglo je cijene zbog straha od mogućih prekida isporuka nafte. Geopolitičke napetosti još uvijek podržavaju cijene nafte, dok će tržište u sljedećem razdoblju vjerojatno ostati pod pritiskom zbog predviđenog povećanja proizvodnje od strane OPEC-a i rasta proizvodnje u Sjedinjenim Državama.
