Home Energetika Burze oprezno rastu, građani signaliziraju jači osjećaj inflacije

Burze oprezno rastu, građani signaliziraju jači osjećaj inflacije

by Energypress.net

Kompanije smanjuju procjene rasta

Na Wall Streetu je S&P 500 indeks porastao šesti dan zaredom, potaknut boljim od očekivanih kvartalnim rezultatima kompanija, dok su Dow Jones i Nasdaq također zabilježili rast od 0,75 odnosno 0,55 posto. Trgovanje je bilo oprezno zbog neizvjesnosti uzrokovane trgovinskim ratom između SAD-a i Kine, gdje nema novih vijesti o napretku pregovora. Kompanije su smanjile procjene budućeg poslovanja ili ih uopće nisu objavile, što dodatno povećava nesigurnost na tržištu.

Trgovinski sukob između SAD-a i Kine dominira globalnim tržištima, a uvođenje recipročnih carina od strane Donalda Trumpa 2. travnja izazvalo je rekordni trgovinski deficit SAD-a u ožujku. Podaci pokazuju pad povjerenja potrošača u SAD-u na najnižu razinu od 2020., dok tržište rada ostaje stabilno s novim radnim mjestima. U Kini je tvornička aktivnost u travnju pala najviše u 16 mjeseci, s novim izvoznim narudžbama na najnižoj razini od 2012., signalizirajući pritisak na gospodarstvo zbog slabe vanjske potražnje.

Europske burze bilježe rast cijena dionica sedmi dan zaredom, potaknute dobrim poslovnim izvješćima i popuštanjem Washingtona oko carina na automobile. Inflacija u eurozoni raste, s ožujskom stopom od 2,2 posto prema HICP-u, dok građani predviđaju daljnji rast cijena na 2,9 posto u idućih 12 mjeseci. ECB-ova anketa pokazuje da će nominalne plaće rasti samo jedan posto, dok će potrošnja usporiti, a gospodarstvo eurozone smanjiti se za 1,2 posto do ožujka iduće godine.

U Aziji su cijene dionica na većini burzi porasle, s MSCI indeksom u plusu od 0,2 posto, ali trgovanje je oprezno zbog negativnih makroekonomskih podataka. U Japanu, Hong Kongu i Australiji zabilježen je blagi rast dionica, dok su u Šangaju i Južnoj Koreji cijene pale. Ulagači čekaju dodatne informacije o trgovinskim pregovorima, dok podaci ukazuju na štetne posljedice carina na najveća svjetska gospodarstva.

Na valutnim tržištima dolar je blago ojačao, s indeksom na 99,20 bodova, dok je euro oslabio na 1,1375 dolara. Tečaj dolara prema jenu porastao je na 142,50, odražavajući jačanje američke valute. Očekuju se novi gospodarski podaci o BDP-u, zapošljavanju i inflaciji u SAD-u, koji bi mogli dodatno utjecati na tržišnu dinamiku.

Cijene nafte doživjele su oštar pad, s barelom na londonskom tržištu pojeftinjenim za 1,18 posto na 63,50 dolara, a na američkom za 1,39 posto na 59,60 dolara. Ovaj pad odražava strahovanja ulagača od slabljenja globalne potražnje zbog trgovinskog rata i neizvjesnosti na tržištu. Negativni makroekonomski podaci iz Kine i povećani trgovinski deficit SAD-a dodatno pritišću cijene nafte, uz očekivanja daljnje volatilnosti.

Related Posts