Bruxelles upozorava na jačanje protekcionizma

 Europska komisija u četvrtak je potvrdila važeće procjene rasta gospodarstva Europske unije i eurozone u ovoj i idućoj godini, upozoravajući ipak na njegovu veću izloženost vanjskim rizicima, ponajprije protekcionizmu.
Prema proljetnim bi prognozama Bruxellesa gospodarstvo 28-članog EU-a i 19-člane eurozone ove godine trebalo porasti 2,3 posto, u skladu s prognozama objavljenim početkom veljače.

U 2019. godini rast bi – u skladu sa zimskim projekcijama – trebao blago usporiti, na dva posto u oba područja, budući da uska grla u opskrbi postaju sve očitija u mnogim zemljama i sektorima, monetarna politika usklađena je sa stanjem u gospodarstvu a rast globalne trgovine blago slabi.

“Najveći je rizik za ovakvu ružičastu prognozu protekcionizam, koji ne smije postati nova normala: to bi samo pogodilo one građane koje najviše trebamo štititi”, naglasio je Pierre Moskovici, europski povjerenik za gospodarsku i financijsku politiku.

Najviše zabrinjava aktualni trgovinski spor s američkom vladom koja je zaprijetila uvođenjem carina na uvoz čelika i aluminija u visini 25 odnosno 10 posto, napominje agencija AFP.

EU i ostali trgovinski partneri ishodili su kod američke vlade izuzeće od carina do 1. lipnja, kad će Washington odlučiti o daljnjim koracima. Ujedno su pripremili duge liste protumjera u slučaju da američki predsjednik Donald Trump ipak uvede sankcije.

“Eskalacija trgovinskog protekcionizma predstavlja nedvojbeno negativan rizik globalnim gospodarskim izgledima”, konstatiraju u EK.

Eurozona će zbog svoje otvorenosti biti posebno ranjiva u slučaju da se ti rizici ostvare, naglašavaju.

U Europi su, kako napominju, najnoviji pokazatelji smanjili vjerojatnost da bi rast u skorijoj budućnosti mogao biti snažniji od očekivanog. Među vanjskim čimbenicima koji će dodatno pojačati neizvjesnost još izdvajaju nestabilnost na financijskim tržištima, zabilježenu u proteklim mjesecima.

Ta bi nestabilnost u budućnosti trebala poprimiti trajniji karakter, upozoravaju u Komisiji.

Što se tiče situacije na tržištu rada, EK napominje da će nezaposlenost nastaviti padati i da je sada oko pretkriznih razina. U EU očekuju pad stope nezaposlenosti na 7,1 posto u ovoj i na 6,7 posto u idućoj godini, sa 7,6 posto u 2017.

U eurozoni bi trebala pasti na 8,4 posto u 2018. i na 7,9 posto u 2019., s prošlogodišnjih 9,1 posto.

Broj zaposlenih u eurozoni sada je na najvišim razinama od uvođenja eura ali je u pojedinim segmentima i dalje prisutan manjak radne snage. Tako je u nekim članicama nezaposlenost i dalje visoka dok druge sve teže pronalaze radnike, napominje se u izvješću.

Inflacija bi trebala lagano jačati u idućim kvartalima djelomice zahvaljujući nedavnom rastu cijena nafte, nakon što je ponešto posustao rast potrošačkih cijena u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Pritisci na jačanje inflacije proizlaze također iz izjednačavanja ponude i potražnje na tržištu rada i bržeg rasta plaća u mnogim zemljama članicama, ističu u EK.

U eurozoni bi se inflacija ove godine trebala zadržati na prošlogodišnjih 1,5 posto, a iduće porasti na 1,6 posto. Sličan se obrazac očekuje i na razini EU-a u cjelini, uz nepromijenjeni tempo rasta cijena u ovoj godini, za progniziranih 1,7 posto, te njegovo blago ubrzanje u idućoj godini, na 1,8 posto.

Rast hrvatskog gospodarstva se nastavlja, iako malo usporava, no i dalje je sporiji nego u usporedivim zemljama članicama, proizlazi iz proljetnih ekonomskih prognoza koje je u četvrtak objavila Europska komisija.

Europska komisija zadržala je u četvrtak svoje ranije procjene po kojima će rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini biti 2,8 posto, a sljedeće 2,7 posto, nakon što je rast krajem prošle godine ponešto posustao.

S druge strane, slovenski BDP bi trebao rasti 4,7 posto ove i 3,6 posto sljedeće godine, rumunjski 4,5 ove i 3,9 posto sljedeće godine, Slovačke 4 i 4,2 posto, Poljske 4,3 i 3,7 posto, Mađarske 4 i 3,2 posto, Bugarske 3,8 i 3,7 posto.

“Pozitivno je što se rast nastavlja, iako nešto sporije. Ali, ostaje problem zaostajanja Hrvatske za usporedivim zemljama”, kažu stručnjaci koji su u Europskoj komisiji zaduženi za Hrvatsku. “Rješenje za to zaostajanje je u povećanju potencijalne stope rasta, što se postiže strukturnim reformama. Njih je lakše provesti sada kada postoji rast, nego kad nastupi stagnacija ili recesija”, dodaju stručnjaci.

U Komisiji kao pozitivne pomake ističu relativno veliki rast zaposlenosti, predviđeni rast investicija te proračunski saldo opće države, koji bi trebao i ove i sljedeće godine biti u plusu.

Procjene Komisije su da će Hrvatska ove godine imati proračunski višak od 0,7 posto BDP-a, dok je prošle godine on iznosio 0,8 posto, koliko se očekuje i u 2019. godini. To pridonosi smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, koji predstavlja jednu od glavnih makroekonomskih neravnoteža.

Komisija će 23. svibnja objaviti ekonomske preporuke zemljama članicama. Hrvatska vlada je 26. travnja donijela Nacionalni plan reformi i program konvergencije.

Stručnjaci Komisije kažu da je ovogodišnji Nacionalni plan reformi možda nešto manje ambiciozan nego prošlogodišnji, no dodaju da je to “možda dobro, jer nam je važnije da se reforme provedu, nego da se stavljaju na papir, a ne provode se”.

Ističu kako će preporuke Komisije biti slične prošlogodišnjima i one se zapravo malo mijenjaju jer se ne provode u praksi.

You may also like

0 comments